\id ACT \rem Première ébauche ?? \h Akt \toc1 Riy ta paliinna ku Iisa Masi Akt \toc2 Akt \toc3 ACT \mt1 Akt \mt2 Riy ta paliinna ku Iisa Masi \imt1 Pile ka kaawor \ip Luk siir makaatamna seera : taat awalle Kabarre ta Gala taat kaawa ɗo bi ka riy taat Iisa Masi gintu keɗer. Ta seeriŋkar gay, taar ko maktumne ta Akt-anta, taat kaawa ɗo bi ka riy taat paliinna gintu min Buŋ cooniig Iisa ho ŋa diyiig ɗo serpey. Iisa Masi, paliinna talgigɗo iŋ odinco ar ka awalle. Kar gay, ŋa goy ɗatikco iŋ Ruwwin ta Buŋdi. Ruwwin-at gaayaag maajirin ku Iisa ɗo gaare ka Kabarre ta Gala. \ip Luk siirit maktumne-an ɗo gem rakki siŋji Teyopil (Akt 1.1) iŋ gee okin̰co kuuk raka ibine gamin kuuk kuuniye min Iisa nooytu min ɗo muuti. Ampaa ko, ya gee dorit Kabarre ta Gala ho ŋu ooyta, ŋu teesiy ko Egliz. Luk gaara ja maman Egliz teestu Zeruzaleem iŋ Yuudinna. Ŋa gaaraate pey maman Kabarre ta Gala taat kaawa ɗo bi ka Iisa totirtu ɗo kiɗ ka Palestin okin̰ji ho ɗo darrinay kuuk leyig barre kaak ŋu koliy Mediteraane, nam Room, geeger ka Tatko. Kar min ɗo werin ŋuur-ak ko, diŋ oki kretiyenna gaariit Kabarre-at ɗo gee kuuk goy ɗo adiy ka kiɗar okin̰ji. \c 1 \s1 Maajirna era Ruwwin ta Buŋdi \p \v 1 Gem kol siŋji Teyopil, nu siir ko ɗo maktumner taat awalle gamin okin̰co kuuk Iisa Masi gintu ho kaawin okin̰co kuuk ŋa gaartu min Buŋ n̰aamiiga \v 2 nam ƴiriy taat Buŋ cooniig ka samaaner. Min ŋa bal coone misa, iŋ gudurre ta Ruwwin ta Buŋdi kat ŋa doɓtu gee a ŋuu goye paliinna, kar ŋa gaariico maan kaak ŋuu gine. \v 3 Ka seener, min ŋa nooytu, ŋa bayinco loco. Ŋa goy iŋ ŋuura mena orok pooɗ ho ŋa gaariico gamin dakina kuuk gaara kadar ka seener, ŋa goy iŋ odinay. Ŋa kaawco ɗo bi ka *Meennaw ta Buŋdi. \v 4 Ƴiriy rakki, wiktin taat ŋu rakiy tee, ŋa ɗiyiico aman : « Dakoŋ amilenno min Zeruzaleem, illa ku eren̰ ja maan kaak Takko Buŋ kaawtu a ŋaako bere. Maan ŋaar-ak, nu kaawkoŋga ko. \v 5 Ar kaak awalle Yaaya *batiziyiig gee iŋ amay, diŋ gay, ɗak ko mena sooɗ di, Buŋ yaako batiziyiŋko iŋ Ruwwiney. » \s1 Iisa coona ka samaaner \p \v 6 Ƴiriy rakki, gee n̰umtu iŋ Iisa Masi ho ŋu indiig aman : « *Rabbine, a ɗo wiktin anta-an ko, kii berin pey *darjin pisin̰co ɗo gee ku Israyeel\f + \fr 1:6 \ft ‛ki berin pey darjin pisin̰co ɗo gee ku Israyeel’ : Gee ku Israyeel era a Iisa asa icin meennaw ta gee ku Israyeel min ɗo gee ku Room.\f* ga ? » \v 7 Iisa gay telkiico aman : « Ŋaar Tanni iŋ izinney kat ŋa diyiit wiktine. Kar kuŋ gay, ku bal gine botol taat kuu ibininti. \v 8 Kar gay, wiktin taat Ruwwin ta Buŋdi asko paaya, ku asiy gase gudurre taat ku asiy kaawe bi kanto ɗo geeger ka Zeruzaleem, ɗo kiɗ okin̰ji ka Zuude iŋ ka Samari, ho ɗo ay wer ka duniiner, nam kuu gaasin̰ wer okin̰ji. » \v 9 Min ŋa kaawtu pa-ak, Buŋ cooniig Iisa Masi min ɗo uŋco, kuwa ka samaaner. Wiktin taat ŋa cooniyo, uce asiig goota nam ŋu talgigɗo tak-tak. \v 10 Wiktin taat ŋu wakiliy kocile-ak, tala kar gee seer kesuunco portiko ɗo serpico. \v 11 Kar ŋu kaawiico aman : « Gee ku Galile, maa di ku peyiy kaƴ asiŋko ampa, ku kociliy samaane ? Ŋa Iisa kaak Buŋ coontu kuwa-ak di, yeepin̰ji sa asa gine ar kaak ku taliig ŋa coontu uŋko-aŋ di. » \s1 N̰ume ka paliinnar \p \v 12 Min gee ku seer-ak ɗeettu, maajirna paaytu min ka koot ka Olibiyennar\f + \fr 1:12 \ft ‛koot ka Olibiyennar’ : Koot-ak ŋu koliig pa-ak, asaan ŋa gin atay dakina kaak ŋu koliy Olibiye.\f*, ŋu yeeptu Zeruzaleem. Zeruzaleem mootan di, yaa nece ar kilomeetir rakki. \v 13 Min ŋu ottu Zeruzaleem, ŋu un̰jitu geero ho ŋu coktu kuwa ka gusuurdi, wer kaak ŋu n̰umgiyo. Ɗo wer-ak, goy Piyer, Yaaya, Zaak iŋ Andre, Pilip iŋ Tooma, Bartelemi iŋ Matiye, Zaak roŋ ka Alpe, Simon kaak mala ɗo darrey, ho Zuud roŋ ka Zaak. \v 14 Ŋu n̰umgiy iŋ menaw ho ŋu indiy Buŋ iŋ gelbin rakki. Daaɗ daarin̰, iŋ Mariyam atan̰ Iisa, ho iŋ siŋtay ku Iisa, ŋuur sa goy iŋ ŋuura. \s1 Ŋu doɓig Matiyaas kat yaa makin̰ Zuudas \p \v 15 Ɗo mena ŋuur-ak, ƴiriy rakki, gee ku aamine n̰umtu maan ka miya iŋ orok seer (120) gemo. Ɗo wiktin taar-at, Piyer uctu ɗatikco ho ŋa kaawtu aman : \v 16-17 « Gem kol siŋtay, ku iban kadar Zuudas, ŋaar minninte ho riyoy sa ba serpite, kar gay, ŋaar di kaak ogirco ɗo ŋuur kuuk as obin̰ Iisa. Maanna-ak as ɗo weriy asaan Ruwwin ta Buŋdi kat kaawji ɗo Dawuud min awalle a ŋaa siirin ɗo Kitamner a taa kuuniye ampa. \v 18 Ŋu berji gurus ɗo Zuudas a ŋaaco gaarin̰ Iisa Masi. Iŋ gurus-ak, ŋa gidiytu morgo. Ɗo wer-ak, ŋa zuɓkitu guɓ nam aadiy okin̰co sa booye. \v 19 Gee ku Zeruzaleem okin̰co doriig maan kaak asji ɗo kaay ka Zuudas. Ɗo saan taar-at ko, ŋu kolaag morgo-ak a ‟ Akeldamma. ” Pa-ak ɗiya aman : ‟ Morig ka baarir ” iŋ kaawco. \v 20 Cokiyon taat Sultan Dawuud siirtu ɗo maktumne ta *Soom ɗo bi ka Zuudas aman : \q1 ‟ Geriy sa, ŋu poocin̰ji \q1 ho waan sa goyaajiɗo. ”\f + \fr 1:20 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 69.26.\f* \m Ŋa siir pey aman : \q1 ‟ Gem ka pey kat yaa icin riyoy. ”\f + \fr 1:20 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 109.8.\f* \m \v 21 Ɗo bi ka siirindi-aŋ ko, gii ice gem kaak yaa makin̰ Zuudas. Gem ŋaar-ak yaa gine min gee kuuk goy iŋ ginte ɗo wiktin taat Rabbin Iisa goyiy misa, \v 22 min wiktin taat Yaaya *batiziyiiga nam ƴiriy taat Buŋ cooniig kuwa ka samaaner min ɗo ɗatikte. Illa gem-ak yaa kuuniye minninte ginte kuuk talig iŋ odinte nooye ka Rabbinte Iisa Masi. » \p \v 23 Min ŋu doriit kaaw ta Piyer-at, ŋu doɓtu gee seer : ka rakki, siŋji Yuusup Barsabaas ho gee gay kolaag Zustuus, ka seeriŋkar gay siŋji Matiyaas. \v 24 Min pa-ak, ŋu inditu Buŋ aman : « *Rabbin ki ibingig gelbin ka gee okin̰co. Gaarni min gee ku seer-aŋ ka moon di ki doɓtu, \v 25 asaan gem-ak zer yaa goye *paliine yaa makin̰ Zuudas. Yampa, Zuudas, ŋaar rasit ko riyoy ho ŋa ɗeet kar wer ka waaliyga. » \v 26 Hiyya, ɗo wer-ak, ŋu indiig Buŋ a ŋaaco doɓe ŋaar kaak ŋa rakiyo.\f + \fr 1:26 \ft Awalle, wiktin ta gee ku Israyeel raka ibine waa kaak Buŋ yaa doɓe, ŋu inda ja Buŋ, kar ŋu siiriig siŋ ku gee okin̰co ɗo gamnar, ŋu leeyiig gamin-ak ɗo balɗumner, ŋu sekiƴiita ho ŋu oriig keɗer. Paa kat, ŋuu tale waan kaak Buŋ yaa doɓe.\f* Buŋ gay doɓiig Matiyaas. Hiyya, ŋa n̰umtu iŋ paliinna kuuk orok iŋ rakki. \c 2 \s1 Ruwwin ta Buŋdi paaya ɗo geen̰ji \p \v 1 Ƴiriy ta iidin ta Pantekoot astu, gee ŋuur-ak n̰umtu okin̰co ɗo wer rakki. \v 2 Koɗok di, ŋu dora kar hawin paaytu min kuwa ar us kaak abira gidi-gidi-gidi nam ŋa miniig wer ka ŋu goyiyo. \v 3 Ŋu tala kar maan amila ar lesas ku aki, lesas-ak totirtu ho ŋu paayiy ɗo ay kaa ka gemor. \v 4 Ruwwin ta Buŋdi gay miniigu ho ŋu teesit kat kaawe kaawin kuuk kun̰coɗo uudin taat ta gaariico a ŋuu kaawe. \p \v 5 Ɗo wiktin taar-at, ɗo Zeruzaleem, gin *Yuudinna kuuk obit abaadinco bombo ho kuuk asa min darrinay okin̰co kuuk ɗo adiy ka kiɗar. \v 6 Min hawin-at kuuniytu, gee dakina dortu, ho ŋu astu talin̰ maanna-aka. Ŋu barjiltu asaan ŋu cokiya ŋuur kuuk kaawa kaawin kuuk kun̰coɗo ho ay gem di cokiya waan kaawa iŋ kaaw ta darrey. \v 7 Maanna-aŋ patiy kaƴco, taat ŋuu kaaweŋ ke ŋu ibanno. Ŋu indintu ziŋkico aman : « Okin̰co kuuk ku taliy-aŋ, ŋu min Galile di walla ? \v 8 Maman gee-aŋ di gediriy kaawe kaawin ku darrite ? \v 9 Minninte asa min ay darre : min Partees, min Medi, min Elaam, min Mezopotami, min Zuude, min Kapadoos, min Pont, ho min Aazi. \v 10 Goy kuuk as min Prizi, min Pampili, min Meser, min kiɗ ka Sireen ka Libi, min Room, \v 11 min Kreet ho min darre ta Sogindi. Minninte goy kuuk Yuudinna ho kuuk Yuudinnaɗo ku aaɗa abaadin ta Yuudinnar. Yampa, okinte, gii doraagu ŋu kaawa iŋ kaawin ku darriniyte ɗo bi ka gamin kuuk ajbay ku Buŋdi. » \v 12 Okin̰co, ŋu ajbiytu dakina, taat ŋu kaaweŋ ke ŋu ibanno. Ŋu inditu ziŋkico aman : « Taar-an gay baati maa kate ? » \v 13 Kar daarin̰ gay ajimiyaagu ho ŋu ɗiyiico aman : « Ŋu see aay di ! » \s1 Piyer kaawa ɗo geemir \p \v 14 Min ŋu cokiytu kaaw taat gee kaawtu-ak, Piyer astu uŋco iŋ paliinna kuuk orok iŋ rakki, kar ŋa kaawiico raɗa ɗo geemir aman : « Gem kol siŋtay, kuŋ kuuk Yuudinna iŋ kuŋ okiŋko kuuk goy Zeruzaleem, laaŋ ɗeŋginko samaane ɗo taat naako kaawe ho girsonti ɗo taat kuuniyaw. \v 15 Ŋu kaawa a gee-aŋ see aaye. Kar sando, ka seenerro, taar kat daaɓinti pat parrik di ! \v 16 Kar diŋ gay taat nabi Zowel kaawtu min awalle as kat ɗo werti. \v 17 Ŋa kaaw aman : \q1 ‟ An taat Buŋ kaawtu : \q1 Ɗo wiktin taat yaa ase, \q1 naako paayin Ruwwiner ay wer ɗo gee okin̰co. \q1 Kooginko ku miday iŋ ku daaɗi asiy kaawe ar nabiinna, \q1 ɗo ɗubilko ho ɗo gemsiko naaco bayne gamna ŋuu tale. \q1 Kar ɗo aginiykoŋ gay, naaco kaawe iŋ sooniika. \q1 \v 18 Ka seener, menaw ŋuur-ak, \q2 naa berin Ruwwiner ay wero \q2 ɗo gay riyor kuuk miday ho iŋ kuuk daaɗi. \q1 Paa kat, ŋu asiy gine nabiinnar. \q1 \v 19 Nu asiy gine gamin kuuk ajbay dakin ka samaaner ho keɗer oki. \q1 Gee asa tale baar, ako, iŋ uc ku mooydi. \q1 \v 20 Pat asa mate ho koy oki asa newse dindik ar baar, \q2 ja kat yaa ase ƴiriy ta *Rabbiner. \q1 Ƴiriy taar-at yaarko ho gin *darjine. \q1 \v 21 Wiktin taar-at, ay gem kaak inda Buŋ \q2 iŋ siŋ ku Rabbine yaa gase jile. ”\f + \fr 2:21 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Zowel 3.1-5.\f* » \p \v 22 Piyer ɗeeliit pey kaawoy aman : « Cokiyoŋ sellen̰, kuŋ gee ku Israyeel, ɗo taat naako kaawe. Ku iban tam kadar Buŋ gin gamin kuuk ajbay dakina ɗo ɗatikko. Ŋa ginig gamin-ak iŋ Iisa Masi kaak min geeger ka Nazareet asaan ŋaako gaare kadar ŋaar kat tabirga. \v 23 Gem-ak, Buŋ meen̰ji ko berkoŋ ɗo pisiŋko ar taat ŋa raktu. Ŋaar iban ko min awalle ho ŋa ictu niyine ɗo maan kaak ku asiiji gine ɗo kaay. Paa ko, ku beriig ɗo gee kuuk ibanno Buŋ a ŋuu ɗooɗin̰ ka etor kar ŋaa mate. \v 24 Kar Buŋ gay jilig min ɗo diiginey ho ŋa nooyig min ɗo muuti asaan muut ginno gudurre kaaci. \v 25 Ka seener gay, nabi Dawuud kaawko ɗo Kitamner aman : \q1 ‟ Nu talaag Rabbine uŋtu doo, \q1 ŋa goy ɗo serpar paa kat, nu galiyɗo. \q1 \v 26 Ɗo saan taar-at ko, adir gintu portiko \q2 ho kaawnar sa gintu gala, \q1 asaan nu iban kadar iŋ imaandu kat \q2 naa ɓaay jammiye ɗo uŋji ka Buŋdi. \q1 \v 27 Asaan Rabbine, ki rasinno ba oole \q2 ho ki ooyaaɗo kadar nun gemon̰ yaa zooɗe keɗer. \q1 \v 28 Ki gaarduut botol taat bera goye \q1 ho kiidu miinin̰ adir iŋ galal \q2 ɗo wiktin taat naa goye iŋ kiŋke. ”\f + \fr 2:28 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 16.8-11.\f* » \m \v 29 Piyer ɗiytu pey aman : « Gem kol siŋtay, naako kaawe waraŋ, Migite Dawuud, ŋaar mate, ŋu diyiig ɗo girpi\f + \fr 2:29 \ft ‛girpi’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛pugurum’.\f* kaak yoo diŋ oki goy kar ɗo darrite. \v 30 Kar ŋaar gay nabiin̰ce ho ŋa iban kadar Buŋ togile a gem rakki min ɗo tambaay asa tee meennaw. \v 31 Sando, Dawuud ŋaar iban ko min awalle kadar Masi kaak Buŋ doɓtu asa nooye. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋa ɗiytu aman : \q1 ‟ Buŋ bal rasin̰ji ɗo ɗatik ta gee kuuk mate \q1 ho ziy sa bal zooɗe ɗo maginer. ” \m \v 32 Ansii ko, nu kaawiiko aman : Buŋ nooyig Iisa Masi-aka, ho okintini, ni talig ŋa goy iŋ odinay. \v 33 Buŋ cooniiga, kar ŋa diyiig ɗo meeday, kar ŋa beriiji Ruwwiney taat ŋa kaawtu a ŋaaji bere. Maan kaak ŋa gastu min ɗo tacco, ŋa berintiŋ loni. Taar-an ko taat ku doriyo ho ku taliy diŋka. \v 34 Ya Dawuud meen̰ji sa, ŋaar bal coone kuwa. Kar gay, ŋa kaaw ɗo bi ka Iisa Masi aman : \q1 ‟ Rabbin kaawji ɗo Rabbiner aman : \q1 Asu goy ɗo meedar \q1 \v 35 nam wiktin taat naa asirin̰ adinen̰, \q1 ŋuu gine wer ka lee asin̰jiŋ. ”\f + \fr 2:35 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 110.1.\f* \m \v 36 Kar gay cokiyoŋ, kuŋ okiŋko gee ku Israyeel, ibinoŋ tam kadar ŋa Iisa Masi kaak ku ɗooɗtu ka etor-ak, ŋa ŋaar ko Buŋ diytu *Rabbine ho Masi ! » \s1 Gee alip subba n̰um iŋ kuuk aamine \p \v 37 Min gee-ak doriit kaaw-at, ŋu barjiltu tak-tak, kar ŋu indiig Piyer iŋ een̰ji paliinna aman : « Gem kol siŋtay, ampa-ak gii gineŋ kat maman ? » \v 38 Piyer gay telkiico aman : « Ibinoŋ nigiŋko ho ay gemo, ŋu *batiziyin̰ji iŋ siŋ ku Iisa Masi, kar Buŋ yaako saamiyin̰ zunuubinniko ho ŋaako bere Ruwwiney. \v 39 Asaan maan kaak ŋa kaawtu-ak, ŋaako berin̰ji yoo ɗo kooginko ho ɗo gee kuuk goy serek oki. Ka seener, ŋa berin̰ji ɗo gee okin̰co kuuk ŋaa kole. » \v 40 Piyer kaawco pey kaawin dakina a ŋuu ooyin̰co ho ŋaa iskin̰co\f + \fr 2:40 \ft ‛iskin̰co’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛huusinin̰co’.\f*. Ŋa ɗiyco pey aman : « Gee ku diŋka-aŋ, ŋuur samaanno. Pikoŋ botilco ! Ek di kuu gase jile. » \v 41 Gee kuuk ooy kaawin ku Piyer-ak, ŋu batiziyiigu. Ƴiriy taar-at, gee gaay nece alip subba n̰umtu iŋ gee kuuk aamin ɗo Iisa Masi. \s1 Goye ka gee kuuk aamine \p \v 42 Gee okin̰co kuuk aamine obit garaan-at bombo taat paliinna ɓildiigu a ŋuu goye ar siŋta kuuk tacco rakki. Ŋuu goye sawa : teen̰co, seen̰co sawa ho salaanco sa sawa. \v 43 Ɗo wiktin taar-at, paliinna gin gamin dakina kuuk ajbay iŋ gudurre ta Buŋdi ho gamin-aŋ un̰jiico kolaw ɗo geemir. \v 44 Gee kuuk aamin-ak, okin̰co kaawco rakki ho ŋu n̰umaag gaminco sawa. \v 45 Ŋu gidiyaag gaminco, ho gurusco-ak gay, ŋu ɗeeɗiig benannico, ay gem di ɗo wer kaak ŋaaji nece. \v 46 Kun kawta, ŋu n̰uma iŋ gelbin rakki ɗo hoosin ta *ger ka Buŋdi. Ɗo geriyco, ŋu tiya sawa iŋ galal, bal ice ka ziŋkico. \v 47 Hiyya, ɗo wer-ak, ŋu oziliy Buŋ ho gee okin̰co elgiigu. Ansii ko, kun kawta, Rabbin jiliy gee ku pey asgiy n̰ume iŋ ŋuura. \c 3 \s1 Piyer iŋ Yaaya cool gem kaak ruŋgiye \p \v 1 Ƴiriy rakki, ɗo wiktin ta salaaner iŋ pat subba, Piyer iŋ Yaaya coona ɗo hoosin ta *ger ka Buŋdi ka *Yuudinnar. \v 2 Ŋa gin gem rakki ruŋgiye min ŋu weeyiiga. Kun kawta, ŋu iyiiga, ŋu diyiig ɗo botol ta ger ka Buŋdi taat ŋu koliy « Botol taat Samaane » a ŋaa oce min ɗo gee kuuk asa un̰je eɗe. \v 3 Wiktin taat gem-ak taliig kun̰ Piyer iŋ Yaaya asa un̰je eɗe-ak, ŋa indiigu aman : « Gem kol siŋtay, berondu ɗak ɗa. » \v 4 Min ŋu doriit kaaw-at, ŋu peytu ho ŋu taliig ƴalaaŋ. Kar Piyer ɗiyiiji aman : « Talni samaane. » \v 5 Ek di gem-ak taliig samaane. Ŋa hariya a wal ŋaa gaseŋ ko maan minninco. \v 6 Kar Piyer gay ɗiyiiji aman : « Wala nu gin gurus, wala nu gin daabne. Kar gay, maan kaak nu gintu di, naan̰ berin̰ji, iŋ siŋ ku Iisa Masi ka min Nazareet, nu kaawaajiŋ-aŋ : ucu ho jaawu ! » \v 7 Ɗo wer-ak, Piyer obiig pisin̰ji ka meeda, ŋa jaaliiga. Ta bite-aŋ di, asin̰ji ku gemor-ak paan̰tu tal \v 8 ho ŋa uctu parak, ŋa peytu tal, ho ŋa teesit jiwi. Ŋa un̰jitu iŋ paliinna ɗo ger ka Buŋdi ho ŋa jaawiyo, ŋa beriyo, ho ŋa oziliy Buŋ. \v 9 Gee okin̰co taliig ŋa jaawaw ho ŋa ozila Buŋ \v 10 ho ŋu ibiniig a ŋa gem kaak goygiy oce ɗo botol taat ŋu koliy a « Botol taat Samaane » ta ger ka Buŋdi. Okin̰co, ŋu ajbiytu tak-tak ɗo maan kaak kuuniyji ɗo gem-aka. \s1 Piyer kaawa ɗo geemir ɗo ger ka Buŋdi \p \v 11 Piyer iŋ Yaaya un̰jitu ba tarmi ta ger ka Buŋdi taat ŋu koliy « Tarum ta Selemaan » ho gem kaak ŋu cooltu-ak ob baaco di. Gee dakina aaniyiigu iŋ gaɗco asaan ŋu ajbiy aale. \v 12 Min Piyer taliig ŋu asaaco-ak, ŋa ɗiyiico aman : « Gee ku Israyeel, maa di ku ajbiy pa ɗo gem kaak cool-aŋka ? Maa di ku taliini ampa ? Ku pakira a gem-ak, nin kat coolig iŋ gudurrini walla ? Wal a nin diŋ kat samaane ɗo uŋji ka Buŋdi ? \v 13 Ha’a, paaɗo ! Ŋa Buŋ ka Ibraayim, ka Isaaka, ho iŋ ka Yakuub, ŋaar di oki Buŋ ka aginiyte kaak berit *darjiney ɗo gay riyoy Iisa. Kuŋ maaniikon di obiiga, ku iyiig ɗo uŋji ka Pilaat. Kar ɗo wiktin taat ŋa raka pikin̰ji, kuŋ gay pooce. \v 14 Ku indig ŋaako pike ŋaar kaak dee gemo ho kaak sellen̰ ɗo uŋji ka Buŋdi ho bal nigeŋ gay, ku poocga. \v 15 Paa kat, ku deeyig ŋaar kaak bera goye. Kar Buŋ gay nooyig min ɗatik ta gee ku mate, nin gay saadinna. \v 16 Gem-aŋ coole iŋ gudurre ta siŋ ku Iisa. Nun gay aamin iŋ ŋaara ho paa kat, gem kaak ku taliyo ho ku ibiniy-aŋ cooltu-aŋka. Iŋ amaanne taat iŋ siŋ ku Iisa Masi kat, ŋa gastu gudurre tak-tak. \p \v 17 « Diŋ gay gem kol siŋtay, nu iban tam kuŋko ho iŋ aginduwko, pooce kaak ku poociig Iisa-ak asaan ku ibanno maanna. \v 18 Kar gay, ampa-ak, Buŋ necit kat taat ŋa kaawtu awalle iŋ biŋkico ku nabiinnar aman : ‟ Masi kaak naako tabire asa taaɓiye. ” \v 19 Diŋka-aŋ gay, ibinoŋ nigiŋko, rason botol ta samaanno ho aaɗoŋ Buŋ, kar ŋaako saamiyin̰ zunuubinniko. \v 20 Kar kat, *Rabbin Buŋ yaako bere wiktin ta aapiyer, kar ŋaako n̰aamin̰ pey Masi kaak ŋa doɓtu loko min awalle, ŋaar ko Iisa. \v 21 Diŋka-aŋ, Iisa Masi yaa goyen̰ ja kuwa ka samaaner nam ƴiriy taat Buŋ asiy newsin̰ gamin okin̰co marbinto ar taat ŋa kaawtu min awalle iŋ biŋkico ku nabiinna kuuk ŋa doɓtu. \v 22 Ka seener, nabi Muusa gay kaaw ɗo Kitamner aman : ‟ Rabbin Buŋ yaako doɓe nabiin̰ce kaak ar nunu min ɗo siŋtiko. Cokiyon ay kaawoy-ata. \v 23 Ay gem kaak poociit kaawoy-at, ŋu imilin̰ kara min ɗo gee ku Buŋdi ho ŋuu deen̰ji. ”\f + \fr 3:23 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Deteronoom 18.15, 18.19.\f* \v 24 Nabiinna okin̰co kuuk kaaw min wiktin ta Samiyeel kaawtu rakki rakki maan kaak yaa kuuniye ɗo menaw-aŋku. \v 25 Gem kol siŋtay, kaaw taat Buŋ kaawtu iŋ biŋkico ku nabiinnay, taar loko. Ampa-ak, ku un̰je ko ɗo jamaw taat Buŋ obtu iŋ aginiyko, wiktin taat ŋa kaawiiji ɗo Ibraayim aman : ‟ Min baa tan̰jin di, naa barkiyin̰ gee okin̰co kuuk goy ɗo duniiner. ”\f + \fr 3:25 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Zeneez 22.18.\f* \v 26 Awalle, Buŋ n̰aamig ja gay tabiriikar Iisa Masi loko. Ŋa n̰aamiiga-ak a ŋaako barkiyiŋko ho ay gem di yaa rase goyin̰ji ka jookumo. » \c 4 \s1 Piyer iŋ Yaaya ɗo uŋco ka agindaw ku Yuudinnar \p \v 1 Wiktin taat Piyer iŋ Yaaya kaawiy misa ɗo geemir di, *agindaw ku Yuudinnar daarin̰ astu : gay satkiner, tatkaw ka askirnar kaak gooƴa ger ka Buŋdi, ho iŋ *Sadusiyenna oki. \v 2 Min ŋu taliig di, ŋu dapin̰tu asaan Piyer iŋ Yaaya ɓilda gee a Buŋ nooyig Iisa min ɗo muuti. Ansii kat, gee oki asiy nooye. \v 3 Hiyya, ŋu obiigu ho ŋu un̰jiig daŋaayne. Ŋu waltu atta asaan pat ɗeete.\f + \fr 4:3 \ft Ɗo gaanuun ka Yuudinnar, ŋu ɗukamno seriin iŋ aando.\f* \v 4 Kar gay, min gee kuuk cokiyit kaaw ta paliinnar ɗo *ger ka Buŋdi-ak, dakina aamintu. Iŋ ŋuur kuuk awalle, okin̰co, ŋuu nece ar gee alip beeƴ (5000) pa. \p \v 5 Ka kawtinti, agindaw ku Yuudinnar, man̰jikina ho agindaw ku gaanuundi n̰umtu okin̰co ɗo geeger ka Zeruzaleem. \v 6 Ɗo wer-ak, gin gem rakki ŋu kolaag *Han, *mee satkiner ka tatko, iŋ *Kayip, Yaaya, Alekzandir, ho iŋ gee okin̰co ku adiy ka ger ka gay satkiner ka tatko-aka. \v 7 Kar Piyer iŋ Yaaya, ŋu imiliig min ɗo daŋaayner ho ŋu iyiig uŋco, ŋu indiigu aman : « Ku cooliig gem-aŋ iŋ gudurre ta waa ho iŋ siŋ ku waa ? » \v 8 Min ŋaar-ak di, Buŋ miiniig Piyer iŋ Ruwwiney kar ŋa kaawiico aman : « Kuŋ agindaw ku Yuudinnar ho iŋ ku darrer : \v 9 ƴiriyta ku indaani ɗo bi ka a ni ginji sellen̰ ɗo ruŋgiiner-aŋka ho ku raka ibine iŋ maman gem-aŋ cooltu. \v 10 Di ŋaar-ak, ya gem-aŋ, ku talaag ŋa pey uŋko cewey-aŋ, kuŋ ibanno yoo gee ku Israyeel okin̰co kadar gem-aŋ gas aapiye iŋ siŋ ku Iisa Masi kaak min Nazareet. Ta barkin tan̰ji kat coolig gem-aŋka. Ŋaar ko ku ɗooɗtu ka etor ho Buŋ gay nooyig min ɗo muuti. \v 11 Ɗo bi ka Iisa, ŋu siirtu ɗo Kitamner aman : \q1 ‟ Ŋa dambi kaak gay pinindi accitu. \q1 Ŋaar ko gin dambi kaak taɓ ka gerdi. ”\f + \fr 4:11 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 118.22.\f* \m \v 12 Ka seener, jile goy iŋ ŋaar di. Min ɗo duniiner okintiti, Buŋ bal diye siŋ ku pey ɗo geemir a ŋuu gase jile, illa siŋ kun̰ji di. » \p \v 13 Ɗo wiktin taar-at, agindaw ku abaadin ta Yuudinnar\f + \fr 4:13 \ft ‛agindaw ku Yuudinnar’ : Gee ŋuur-ak, ŋu orok peesira iŋ rakki gemo. Tatkuwco, ŋaar mee satkiner ka tatko ho riyco gay, ta ɗukume seriiner ta abaadin ta Yuudinnar.\f* ajbiytu tak-tak, asaan ŋu talaag Yaaya iŋ Piyer bal garkiye, kar ŋu kaawaaco ɗo uŋco bal kolaw. Ŋu ibintu kadar ŋu gee kuuk aaɗiig Iisa. \v 14 Kar gay, min ŋu taliig gem kaak cool-ak goy uŋco, ŋu ibanno kaaw tak-tak taat ŋuuco telke. \v 15 Hiyya, ŋu kaawiico aman : « Amiloŋ kara min anne ! » Min ŋu amiltu, agindaw ku Yuudinnar teestu kaawe benannico ɗo bi kan̰co. \v 16 Ŋu kaawtu aman : « Di gee-aŋ gi ginin̰ maman ? Gee okin̰co kuuk goy Zeruzaleem gin kabarre kadar ŋuur ko ginig maan kaak ajbay-aŋka. Iŋ taar-an, gi gediraaɗo gii meele. \v 17 Kar gay, gi rakaaɗo kadar kabarre-an yaa totire ɗo geemir. Diŋka-aŋ giico toɗe, ŋu kaawenno bat iŋ siŋ ku Iisa ɗo waanna ho ya ŋu kaawa pey, ŋuu aawe raɗa. » \p \v 18 Min ŋaar-ak, ŋu koliig Piyer iŋ Yaaya ho ŋu ɗiyiico aman : « Yaman kawiyoŋ tak-tak-tak, dakoŋ kaawenno ho dakoŋ ɓildenno pey gee iŋ siŋ ku Iisa. » \v 19 Kar ŋuur gay telkiico aman : « Ya loko-ak, taat moo samaane, nii iceŋ kat taat moo, kaawin kuŋkoŋ wala kaaw ta Buŋdi ? \v 20 Nin gay bugumaaɗo. Ni kaawin taat ni taltu ho ni dortu min ɗo Iisa. » \p \v 21 Kar agindaw ku Yuudinnar teestu karmin̰co pey, kar ŋu rasiigu asaan ŋu balco gase oorne taat ŋuu obin̰co ho gee okin̰co ozilaag Buŋ ɗo maan kaak kuuniye. \v 22 Ŋu oziliiga-ak asaan gem kaak cool-ak ajbiyiig gee-aku, elginay yaa pake orok pooɗ. \s1 Salaan ta gee kuuk aamine \p \v 23 Min agindaw ku Yuudinnar-ak pikiigu, Piyer iŋ Yaaya dakiig gas een̰co ho ŋu osiicog maan kaak agindaw ku gay satkiner ho agindaw ku Yuudinnar kaawiico. \v 24 Min ŋu doriit kaawco-at, okin̰co, ŋu teestu salkiye sawa iŋ gelbin rakki. Ɗo salaanco-at ŋu kaawa aman : « *Rabbin Buŋ, ŋa kiŋke-aŋ ko kaak kilgiyig samaane iŋ kiɗa, barre ho iŋ gamin okin̰co kuuk goya. \v 25 Ŋa kiŋke-aŋ ko kaak berit Ruwwinen̰ ɗo migini\f + \fr 4:25 \ft ‛migini’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛tanni ka tatko’.\f* Dawuud kaak gay riyon̰. Ruwwin-at ko n̰aamig ŋa kaawiy aman : Ŋa dambi kaak gay pinindi accitu, \q1 ‟ Maa di gee ku duniiner saariy motol ? \q1 Ŋu diya kaawco maala. \q1 \v 26 Sultinnay siy ziŋkico ɗo gartar. \q1 Ho agindaw n̰um a ŋuu poocin̰ Rabbine \q2 ho Sultan kaak ŋa doɓtu. ”\f + \fr 4:26 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 2.1-2.\f* \m \v 27 Hii, ka seener, *Herood iŋ Pons Pilaat n̰umtu Zeruzaleem iŋ gee kuuk Yuudinna iŋ kuuk Yuudinnaɗo a ŋuu poocin̰ gay riyon̰ kaak ki doɓtu ho ki darjiytu. \v 28 Ampa-ak, ŋu ginit okintit taat ki kaawtu min awalle ho taat ki raktu iŋ gudurren̰. \v 29 Kar diŋ gay, Rabbine talu, ŋu saraaninta. Berni gudurren̰ taat ni gaarin kaawon̰ bal kolaw. \v 30 Gaar gudurren̰, kii coole gee ho iŋ siŋ ku Iisa, kii gine gamin kuuk gaara gudurren̰ ho kuuk ajbay, ŋaar kaak ki doɓtu ɗo riyon̰. » \p \v 31 Wiktin taat ŋu gaastu iŋ salaane, werco kaak ŋu goyiy-ak teestu azire. Okin̰co, Ruwwin ta Buŋdi miiniigu ho ŋu ɓaawtu gaare kaaw ta Buŋdi bal kolaw. \s1 Gee kuuk aamin ɗeeɗa gaminco benannico \p \v 32 Gee kuuk aamine, okin̰co kaawco rakki ho gelbinco oki rakki. Paa ko, ŋu n̰umiig gaminco okin̰co sawa. Ginno gem kaak yaa kaawe a maanna-aŋ kanto. \v 33 Paliinna kaawtu ɗo bi ka Rabbin Iisa aman : « Ŋa nooye ho ni talig iŋ odinni. » Ŋu kaawtu iŋ gudurre okintiti ho iŋ gee ku aamin-ak, okin̰co, Buŋ barkiyiig dakina. \v 34 Ɗo ɗatikco, ginno gem kaak arumji maanna. Asaan ay gem kaak gin kiɗa ho gin ger-ak di gidiyiig gamnay ho ŋa iyiig gurusji. \v 35 Ŋu beriig ɗo pise ka paliinnar ho ŋuur gay, ɗeeɗiig gurus-ak ɗo ay gemo uudin taat yaaji nece. \v 36 Ɗo ɗatikco, gin gem rakki ŋu kolaag Yuusup. Paliinna gay, kolaag pey a ŋa Barnabaas, siŋ-ak kaawa a « Gem kaak iska gee ». Ŋaar min baa tan̰ Lebi, kar ŋu weeyig ɗo kiɗ ka Sipre. \v 37 Gem ŋaar-ak gin kiɗa. Ŋa gidiyiiga, kar ŋa iyiig gurus-aka, ŋa beriig ɗo paliinnar. \c 5 \s1 Raade ka Ananiyaas iŋ Sapiira \p \v 1 Gin gem rakki ŋu kolaag Ananiyaas iŋ daaciy Sapiira. Ŋu deetu kaawco a ŋu gidiyin̰ kiɗco. \v 2 Min ŋu gidiyga, ŋu kaawtu a ŋaa ɗukumin̰ gurus-ak daarin̰ ho kaak ɗak gay, ŋaa iyiin̰ ɗo paliinnar. \v 3 Min pak, Piyer kaawiiji aman : « Ananiyaas, maa di ki rasiig *Seetanne un̰jitu ɗo gelbinen̰ ? Ki ɗukumiig gurus kaak ki gidiyiig kiɗan̰, kar ki raadiy ɗo Ruwwin ta Buŋdi. \v 4 Min ki bal gidiyin̰ misa kiɗ-aŋ sa, ŋa kan̰ji wal maman ? Ho min ki gidiyiig ko sa, gurus sa kan̰ji wal maman ? Kar maan kaak n̰aamin̰ciŋ ki raadiy ampa-aŋ gay maa ? Iban kadar raadinji-aŋ, ki bal raade ɗo geemir, ki raad ɗo Buŋdi. » \v 5 Min Ananiyaas doriit kaaw-at, ŋa galtu ho ŋa mattu. Hiyya, ŋuur kuuk dorit kabarre-at, okin̰co, kolaw obiigu. \v 6 Wiktin taat ŋa mattu, ɗubal astu, ŋu maliyiig ziy iŋ kapanne, ŋu iyiig ɗo maginer ho ŋu tiisiiga. \p \v 7 Min ŋu tiisiga, yaa nece ar pat subba pa. Daaciy ta Ananiyaas un̰jitu ɗo wer kaak paliinna goyiyo. Ta bal gasin kabarre-ata. \v 8 Ɗo wer-ak, Piyer gaariitig gurus kaak mitti iyiico. Ho ŋa indiit aman : « Kiɗ kaak ku gidiytu-aŋ aŋ di gurusji walla ? » Ta taliig gurus-aka kar ta telkiiji aman : « Hii, ŋa ŋaar ko aŋ di » \v 9 Kar Piyer gay telkiitit aman : « Maman ku ictu niyin iŋ mitke a kuu gecin Ruwwin ta Buŋdi ? Di cokay, gee kuuk asa min tiisin̰ mitke as ko moota iŋ geero. Ŋuuke iciŋke kaŋke oki. » \v 10 Ar kaawte-an di, ta galtu ɗo uŋji, kar ta mattu. Ɗubal-ak astu ɗo wer-aka, ŋu un̰jitu, kar ŋu gasit ta mat ko. Hiyya, ŋu iciliita, ŋu iyiita ho ŋu tiisiit ɗo serpey ta mitti. \v 11 Hiyya, *Egliz okin̰ji iŋ gee okin̰co kuuk dorit kabarre-at, kolaw un̰jiico dakina. \s1 Paliinna gina gamin dakina kuuk ajbay \p \v 12 Ɗo wiktin taar-at, paliinna gintu gamin dakina kuuk ajbay, kuuk gaara gudurre ta Buŋdi ɗo uŋco ka geemir. Gee kuuk aamine n̰umgiy okin̰co werco rakki ɗo *ger ka Buŋdi, ɗo wer kaak ŋu koliy ba tarum ta Selemaan. \v 13 Kar gee kuuk kara gay gina kolaw taat ŋuu n̰ume iŋ ŋuura. Yampa, ŋuur sa kaawa samaane ɗo bi kan̰co. \v 14 Paa di oki, goy gee dakina, miday ho daaɗi, ŋu ɗuuntu masisco, ŋu aamintu ɗo *Rabbine ho ŋu n̰umtu iŋ ŋuura. \v 15 Ɗo saan ta gamin kuuk ajbay kuuk paliinna giniyo, ŋu imilaag gee kuuk raɗaw ɗo botilniidi, ŋu leeyiig ɗo argigdi ho ɗo dariŋgilnal. Ŋu giniy ansi-ak a wal paa kat, ya Piyer biraw kar kelmoy yaa goote diŋ ga minninco rakki, ŋaa gasen diŋ ga aapiye. \v 16 Min darrinay ku moota iŋ Zeruzaleem sa, gee dakina astu. Ŋu iyiig geen̰co ku raɗaw ho iŋ kuuk aariɗ obgu. Gee-ak okin̰co, Buŋ coolgu. \s1 Ŋu obig paliinna daŋaayne \p \v 17 *Mee satkiner ka tatko ho iŋ ŋuur kuuk goy iŋ ŋaara kuuk min *Sadusiyenna, ictu niyine a ŋuu obin̰ paliinna. Ŋu ictu niyin-ak asaan ŋu ginaaco hasuudinaw. \v 18 Min pa-ak, ŋu obiigu, kar ŋu un̰jiig daŋaayne, ɗo wer kaak ŋu obiy gee doo. \v 19 Kar gay, iŋ aando, Rabbin n̰aamtu ɗubiley piliig ɗibirin ku daŋaayner. Ŋa imiliig paliinna kara, kar ŋa ɗiyiico aman : \v 20 « Ɓaaŋ ɗo ger ka Buŋdi, anner kat, kuuco gaare ɗo geemir kaaw taat bera goye kaak marbinto. » \v 21 Min paliinna dortu pa-ak, iŋ kawtir kawtira, ŋu ɓaawtu ɗo ger ka Buŋdi ho ŋu teestu gaarin garaanco. \p Iŋ kawtir-at di, mee satkiner ka tatko iŋ ŋuur kuuk goy iŋ ŋaara uctu iŋ tan̰co. Ŋu n̰umiig aginay ku darrer ku Israyeel a ŋuu dee kaawco. Kar ŋu n̰aamtu askirna, ŋuu iyin̰ paliinna-ak min ɗo daŋaayner, ŋuu indin̰co. \v 22 Min ŋu ottu ɗo daŋaayner, ŋu bal gasin̰co. Ek di ŋu yeeptu ho ŋu osiico ɗo maan kaak kuuniye. \v 23 Ŋu kaawtu aman : « Ni ɓaaw ɗo daŋaayner ho ni gasig ɗibirniiti ɗibir gap-gap. Askirna gay goy eɗe ɗo werco. Kar gay, min ni piliig ɗibirna-ak, yoo waan sa ginno atta. » \v 24 Min tatkaw ka askirnar ka ger ka Buŋdi iŋ agindaw ku gay satkiner gasiit kabarre-at, ŋu ibanno taat ŋu kaawe oki. Ɗo wer-ak, ŋu indiy kat ziŋkico ɗo maan kaak asco ɗo paliinnar. \v 25 Min pa-ak di, waan gay astu min ɗo ger ka Buŋdi, ŋa ɗiyiico aman : « Cokiyoŋ ! Yaman, gee kuuk ku obtu ɗo daŋaayner-aŋ, diŋ goy kur ɗo ger ka Buŋdi, ŋu garkiya gee. » \p \v 26 Koɗok di tatkaw ka askirnar amiltu iŋ geen̰ji a ŋuu obiin̰ paliinna, ŋuu iyiin̰co. Kar gay, ŋu obiig iŋ taat ool di, asaan ŋu gina kolaw pa gee yaa dawin̰co iŋ dambay. \p \v 27 Min ŋu ottu ɗo wer kaak agindaw ku *Yuudinnar n̰umgiyo, ŋu iyiig paliinna uŋco, ho mee satkiner ka tatko teestu indin̰co \v 28 aman : « Has ni toɗkonno tak-tak a ku garkiyenno iŋ siŋ ku Iisa ? Di taloŋ ja maan kaak ku gintu-aŋka ! Ku kaawcot kaaw-an okintit ɗo gee ku Zeruzaleem okin̰co ho wal maanko ku raka a baar ku gemor-aŋ yaa gagire ɗo gaaƴiƴni kuni. » \v 29 Piyer iŋ een̰ji telkiico aman : « Ku iban kadar gii karmiyen̰ ja Buŋ, kar gii karmiye kat gee. \v 30 Kuŋko ko kuuk deeyig Iisa Masi, ku ɗooɗig ka etor. Kar gay, Buŋ ka aginiyte nooyig min ɗo muuti, \v 31 ŋa coonig kuwa ho ŋa diyig ɗo meeday. Ŋa diyig tatkaw ho Gay Jilindi a ŋaa pile botol ɗo gee ku Israyeel, ŋuu ibinin̰ nigin̰co, ŋuu rasin̰ goye kaak awalle ho Buŋ yaaco saamiyin̰ zunuubinnico. \v 32 Nin tal iŋ odinni ho Ruwwin ta Buŋdi oki saadine, taar ko taat Buŋ bertu ɗo gee kuuk karmiyaaga. » \p \v 33 Wiktin taat ŋu doriit kaaw-at, ŋu dapin̰tu aale nam ŋu gaay deen̰ *paliinna. \v 34 Ɗo wer-ak, gin gem rakki min *Pariziyenna, ŋu kolaag Gamaliyeel. Ŋaar gay tatkaw ka gaanuundi ho gee okin̰co karmiyaaga. Wiktin taat ŋu rakiy deen̰ paliinna, ŋa uctu ɗatikco ho ŋa kaawtu a ŋuu imilin̰ ja paliinna sooɗa. \v 35 Min ŋu imiliigu, ŋa ɗiyiico aman : « Gem kol siŋtay gee ku Israyeel, girsonti ɗo taat kuuco gine ɗo gee-aŋku. \v 36 Pakiroŋ ɗo elgin kuuk bir moota-aŋku. Gin gem rakki ŋu kolaag Tedaas. Ŋa gina ziy gem tatiko. Ŋa gas gee yaa gaaye miy pooɗ kuuk aaɗaaga. Kar ŋaar gay, ŋu deeyiiga ho geen̰ji sa totirtu. Hiyya, werco siimtu dil. \v 37 Min ŋaar-ak, amiltu pey gem ka pey ŋu kolaag Zuudas. Ŋa min geeger ka Galile. Wiktin taat agindaw ku Room osiy gee, gem-ak amiltu sawirnaw ho gee dakina aaɗiiga. Ŋaar oki ŋu deeyiiga ho geen̰ji sa totirtu. \v 38 Diŋ gay, nu kaawaako : Cimoŋ kaƴko min ɗo gee-aŋku ! Rasoŋ ŋuu ɗeete. Asaan ya pikirrico ho riyco kat asa min ɗo geemir, taar yaa peye keetit di. \v 39 Kar gay, ya riyco taat ŋu giniy-an kat asa min ɗo Buŋdi, ku gediraaɗo peyin̰ ampa, yampa, ku asa gine adiney ku Buŋdi ! » \p Hiyya, gay seriiner ooyiit kaaw ta Gamaliyeel. \v 40 Min ŋaar-ak, ŋu iyiig paliinna ho ŋu kaawiico ɗo askirna a ŋuu koocin̰co. Ŋu koociigu, kar ŋu kaawiico a ŋuu icenno pey bat bi ka Iisa. Hiyya, ŋu rasiigu, ŋu ɗeettu. \v 41 Paliinna rasiig gay seriiner iŋ gelbinco kaak portiko, asaan Buŋ taliig ŋu nec icin taaɓine taat ɗo bi ka siŋ ku Iisa. \v 42 Iŋ taaɓin taat ŋu awtu-anta oki, ɗo ger ka Buŋdi yoo ɗo geriydi sa, kun kawta, ŋu garkiya di gee. Ŋu gaartu Kabarre ta Gala a Iisa, ŋaar *Masi kaak Buŋ doɓtu. \c 6 \s1 Ŋu doɓ gee peesira kuuk yaa gaayin̰ paliinna \p \v 1 Ɗo wiktin taar-at, maajirna ku Iisa Masi, illa gaaya gaayen di. Kar gay, *Yuudinna kuuk aamine kuuk kaawa kaaw ta Grek sakkiytu ɗo een̰co kuuk kaawa *Hebru. Ŋu kaawtu kadar kun kawta, ya ŋu ɗeeɗa gamin ku teendi, ŋu rawtaag murgilgilco. \v 2 Min *paliinna kuuk orok iŋ seer doriit sakuunco-at, ŋu n̰umiig gee kuuk aamin ɗo Iisa, kar ŋu ɗiyiico aman : « Ta kuuniyaaninno nii rase gaare kaaw ta Buŋdi ho nii obeŋ ko ɗo ɗeeɗe ka gamin ku teendi di. \v 3 Ampa-ak, gem kol siŋtay, doɓoŋ minninko gee peesira, kuuk goyin̰co samaane, miin iŋ Ruwwin ta Buŋdi, ho gin ilim dakina. Paa kat, niico rasin riy-an ɗo pisin̰co. \v 4 Nin-aŋ gay, nii bere ziŋkini okin̰co ɗo salaaner ho ɗo gaare ka Kaaw ta Buŋdi ɗo geemir. » \v 5 Gee okin̰co kuuk n̰um-ak ooyiit kaaw taat paliinna ɗiyiico a ŋuu gine. Ŋu doɓiig ja Etiyeen kaak obig imaanji bombo ho Ruwwin ta Buŋdi gaayaaga. Kar ŋu doɓtu pey Pilip, Prokoor, Nikanoor, Timon, Parmenaas, ho Nikola kaak min geeger ka Antiyoos. Ŋaar Yuudin̰ceɗo, kar min awalle, ŋa ictu ja niyine ɗo abaadin ta Yuudinnar, kar ba aar gay, ŋa aamintu ɗo Iisa Masi. \v 6 Hiyya, ɗo wer-ak, ŋu iyiig gee ku peesir-ak ɗo uŋco ka paliinnar a ŋuuco lee pise ɗo kaƴco ho ŋuuco inde barkin ta Buŋdi yaa gaayin̰co. \p \v 7 Paa kat, gee ku ibiniit kaaw ta Buŋdi gaayiy gaayen di, ho ɗo Zeruzaleem, gee ku aamin ɗo Iisa Masi oki wadirtu ho gay satkiner dakina n̰umtu iŋ ŋuura. \s1 Ŋu obig Etiyeen \p \v 8 Buŋ barkiyiig Etiyeen dakina ho ŋa berji gudurre, ŋa giniy gamin kuuk ajbay iŋ kuuk gaara gudurre ta Buŋdi ɗo ɗatik ta geemir. \v 9 Kar gay, *Yuudinna daarin̰ teestu meele iŋ ŋaara. Ŋuur-aŋ gay astu min werin seera. Daarin̰ astu min geeger ka Sireen iŋ ka Alekzandir, ŋu n̰umgiy ɗo ger ka salaaner kaak ŋu koliy « Wer ka ɓerrin kuuk ŋu piktu. » Kar daarin̰ gay asa min waay Silisi ho min Aazi. \v 10 Yuudinna ŋuur-ak gay, min ɗo meelco, ŋu balji gedire ɗo Etiyeen, asaan ŋa kaawa iŋ ibine kaak Ruwwin ta Buŋdi beriiji. \v 11 Hiyya, ŋu deewintu gee a ŋuu kaawe aman : « Ni dorig Etiyeen niga biy iŋ *gaanuun ka Muusa ho iŋ Buŋ. » \v 12 Ŋu isiniig gee ku dakina, iŋ agindaw ku darrer, ho iŋ gee kuuk ɓilda gaanuun ka Muusa oki. Okin̰co, ŋu teesiig Etiyeen. Ŋu obiiga, kar ŋu iyiig ɗo uŋco ka *aginay ku Yuudinnar. \v 13 Ɗo wer-ak, ŋu iytu pey gee kuuk raada a ŋuu kaawe aman : « Gem-aŋ wakila di nige biy iŋ *ger ka Buŋdi ka *cawar ho iŋ gaanuun ka Muusa. \v 14 Ni dorig ŋa kaawa a gem kaak ŋu koliy Iisa kaak min Nazareet-ak ko yaa ɗimin̰ ger ka Buŋdi, ho ŋa ŋaar di pey kaak yaa makin̰ aadanna kuuk Muusa rasiite. » \v 15 Ɗo wiktin taar-at, gee okin̰co kuuk goy ɗo wer-ak gooƴaag ko Etiyeen di, asaan wijeeney irn̰a ar ta *ɗubil ka Buŋdi. \c 7 \s1 Etiyeen kaawa ɗo uŋco ka agindaw ku Yuudinnar \p \v 1 Kar *mee satkiner ka tatko indiig Etiyeen aman : « Kaawin kuuk ŋu kaawiy ɗo bi kan̰jiŋ-aŋ ka seener walla ? » \v 2 Ŋaar gay telkiiji aman : « Gem kol aginiyji ho gem kol siŋtay, cokiyoŋ, wiktin taat Ibraayim goyiy misa ɗo darre taat ŋu koliy Mezopotami ho min ŋa bal ɗeete misa goye ɗo geeger ka Haran, Buŋ ka *darjiner bayniiji uŋci. \v 3 Kar ŋa ɗiyiiji aman : ‟ Amal rasig geen̰jiŋ ho iŋ darren̰, ho ɓaa ɗo kiɗ kaak naan̰ gaare. ” \v 4 Min ŋaar-ak, Ibraayim amiltu min ɗo darre ta Kalde ho ŋa ɗeettu goye Haran. Min tacco mattu, Buŋ kaawiiji a ŋa ɓaa goye ɗo darre taat ku goyiy diŋka. \v 5 Buŋ ɗiyiiji a ŋaaji berin darre-ata, ho tambaay sa yaa goye eɗe. Kar ɗo wiktin taar-at gay, Buŋ toɗji wero, yoo kaak ŋa diyin baay oki ginno. Ho ɗo wiktin taar-at, ŋa ginno misa yoo mico. \v 6 An ko kaaw ta Buŋ kaawiiji awalle ɗo Ibraayim aman : ‟ Tambaan̰ asa goye ɗo darre ta geemir. Ŋu asiy ginin̰ ɓerrina ho ŋu taaɓiyin̰co nam elgin miy pooɗ. \v 7 Kar gee kuuk obig geendu ɓerrina-ak gay, nu asaaco gaarinti. Min ŋaar-ak, kooginan̰-ak yaa amile min annere ho ŋuu asiin abdiyindu anne. ” \v 8 Min ŋa kaawtu pa-ak, Buŋ obtu jamaw iŋ Ibraayim kar ŋa ɗiyiiji aman : ‟ *Ɗukume ka seln̰ol yaa gine dele ta jamuwte. ” Paa ko, min Ibraayim weeyig Isaaka, ƴiriy ta porpoɗiŋkar, ŋa ɗukumiiji seln̰o. Isaaka oki ɗukumji seln̰o ɗo Yakuub. Ho Yakuub gay, ɗukumco seln̰o ɗo kooginay ku orok iŋ seer, ŋuur ko kuuk aginiyte. \p \v 9 « Koogin ku Yakuub gay giniiji hasuudinaw ɗo siŋco Yuusup. Ŋu gidiyig ar ɓerre ɗo geemir. Kar ŋu iyiig kat Meser. Kar Buŋ gay goy iŋ ŋaara \v 10 ho ŋa jilig min ɗo taaɓin okintiti. Ŋa berji ibine dakina. Ŋa ginig gem sellen̰ ɗo uŋji ka Parawon, sultan ka darrer. Ɗo bi ŋaar-ak ko, Parawon diyiig guberneer ka Meser okintiti, yoo geriy oki, ŋa rasjig ɗo pisin̰ji. \v 11 Goytu kee, mey astu wer okin̰ji ka Meser yoo ɗo kiɗ ka Kana, wer kaak Yakuub goyiyo. Gee taaɓiy dakina ho aginiyte sa, gaminco ku teendi arumco tak-tak. \v 12 Min Yakuub dortu kadar *geme goy Meser, ŋa n̰aamiig aginiyte ɓaaco gidiye tee ho ŋu iyiico. \v 13 Min tee-ak gase, ka seeriŋkar, ŋa n̰aamiig a ŋuu ɓaaco gidiye pey. Wiktin ta ŋu ottu, Yuusup bariytu botol taat siŋtay ibiniiga. Paa kat, Parawon oki gintu kabarre kadar ŋu gee ku Yuusup. \v 14 Min ŋaar-ak, Yuusup n̰aamtu a ŋuu kolin̰ tacco Yakuub iŋ geen̰ji okin̰co. Okin̰co, ŋu nec gee orok peesira iŋ beeƴ (75). \v 15 Kar min Yakuub doriit kaaw-at, ŋa uctu ŋa ɗeettu Meser iŋ geen̰ji okin̰co. Goytu kee, ŋa mattu iŋ kooginay okin̰co kuuk aginiyte. \v 16 Ŋu iyiig momtinco Sisem, Kar ŋu tiisiig ɗo magin taat Ibraayim gidiytu awalle iŋ poddine min ɗo koogin ku Amoor kaak min Sisem. \p \v 17 « Goytu elgin kee, geente ku goy Meser weetu ko wee ho ŋu gintu dakina. Sando, wiktinti kat ase taat kaaw ta Buŋ kaawiiji ɗo Ibraayim astu ɗo werti. \v 18 Sultan ka pey gay coktu, ŋa teestu goye kaati ka Meser ho ŋaar gay ibingigɗo Yuusup. \v 19 Ŋa caaciyiig geente ho ŋa taaɓiyiig aginiyte aale. Ŋa asiraag a ŋuu orin̰ kooginco kuuk ŋu weetu daaɓinco a paa kat ŋuu mate. \v 20 Wiktin taar-at ko, ŋu weeyig Muusa. Ŋaar gay samaane ɗo uŋji ka Buŋdi. Koyin subba aginiyji cigilig gerco. \v 21 Min cigilin̰ji gin ko raɗa, ŋu iciiga ŋu diyiig kara. Kar rom ta Parawon asig gasa ho ta iciiga. Ta iyiig gerti, ta maaɗiig ar roŋti ka meenti. \v 22 Paa ko, ŋu ɓildiig gamin dakina kuuk gee ku Meser ibingiyo. Iŋ taar-at ko, gee ibingig iŋ kaaw taat ŋa ibingiyo ho iŋ riy taat ŋa gingiyo. \p \v 23 « Min Muusa elginay nectu orok pooɗ, ŋa ictu niyine a ŋa ɓaa talin̰ siŋtay, gee ku Israyeel. \v 24 Kar min ŋa ottu ɗo wer ka siŋtay, ŋa tala kar gem rakki min Meser kooca rakki minninco. Ŋa ɓaawtu male ɗo siŋji nam ŋa deeyiiga. \v 25 Ya ɗo tan̰ji-at, ŋa pakira kadar siŋtay gee ku Israyeel yaa ibine a Buŋ yaa jilin̰co iŋ siŋ kun̰ji. Kar sando, taar gay paaɗo. \v 26 Ka kawtinti, Muusa gastu min siŋtay seer taasin̰aw. Ŋa rak leyin̰co ho ŋa ɗiyiico aman : ‟ Gem kol siŋtay, ŋaar kuŋ siŋtaɗo ga ? Maa di ku taasin̰iyo ? ” \v 27 Kar gay, ŋaar kaak gedirji ɗo giji-ak akiliig Muusa ho ŋa kaawiiji aman : ‟ Waa diyin̰ciŋ tatkaw ho gay ɗukume seriini ? \v 28 Ki rakaan deendu ar duuɗi ki deeyiig gem kaak min Meser-aka walla ? ” \v 29 Min ŋa doriit kaaw-at, Muusa kolaw obiiga. Ŋa gaɗtu kaƴa min Meser ho ŋa birtu ɗo darre ta Madiyaan. Ŋa daktu goy ar awraatin̰ce ho ɗo darre-at, ŋa weetu koogin seera. \p \v 30 « Ŋa goytu elgin orok pooɗ ɗo darre-ata. Ƴiriy rakki, moota iŋ damba ta Sinayi, Buŋ bayniiji ɗo Muusa ar ɗubiley, ɗatik pompil kaak kobir ako. \v 31 Muusa talig kadar ak ergigɗo pompil-ak ho ŋa ajbiytu. Ŋa sin̰jitu moota a ŋaa pandiyin̰ji samaane. Min ŋa pandiyiiga, ŋa dortu gaaƴ ta *Rabbine taat ɗiya aman : \v 32 ‟ Ŋa nun-aŋ ko Buŋ ka aginiyjiŋ, Buŋ ka Ibraayim, ka Isaaka, ho iŋ ka Yakuub. ” Ɗo wer-ak, Muusa teestu azire, asaan kolaw obga. Ŋa gedarro pey tale tak-tak. \v 33 Min pa-ak, Rabbin kaawiiji pey aman : ‟ Sorig n̰ugiran̰ asaan wer kaak ki diyig asin̰jiŋ-aŋ, ŋaar *cawar. \v 34 Ka seener, nu tal taaɓin ta geendu Meser. Nu dorig niizin̰co ho nu as jilin̰co. Diŋ gay ucu, nu n̰aamaaciŋ Meser. ”\f + \fr 7:34 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ekzood 3.1-10.\f* » \p \v 35 Kar Etiyeen kaawtu pey aman : « Ŋa Muusa kaak gee ku Israyeel pooctu-ak ɗoo di, ŋu ɗiyiiji aman : ‟ Waa diyin̰ciŋ tatkaw ho gay ɗukume seriini ? ” Sando, ŋa meen̰ji Buŋ kat n̰aamga a ŋaa goye tatkaw ho gay jilindi. Ŋa n̰aamig wiktin taat ŋa asiiji ar *ɗubil ka Buŋdi ho ŋa bayniiji ɗo pompil-aka. \v 36 Muusa ko imilig gee kuuk Israyeel min Meser. Ŋa gintu gamin kuuk ajbay iŋ kuuk gaara gudurre ta Buŋdi, wiktin taat ŋu goyiy misa Meser, wiktin taat ŋu aaltu barre kaak dindiko ho ɗo elgin kuuk orok pooɗ ŋu goytu ɗo goosiner. \v 37 Ŋa Muusa di pey kaak ɗiyco ɗo gee ku Israyeel aman : ‟ Buŋ asaako bayne nabiin̰ce ar nunu min ɗo ɗatikko. ”\f + \fr 7:37 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Deteronoom 18.15, 18.\f* \v 38 Min gee ku Israyeel n̰umtu ɗo goosiner, ŋa Muusa-ak di kaak goy ɗatikco iŋ ɗubil ka Buŋdi ho iŋ aginiyte, wiktin taat ɗubil-ak kaawiiji ka damba ta Sinayi. Paa kat, Buŋ beriiji kaawoy a ŋaate gaarinti, taar ko taat bera goye ka gaasɗo. \v 39 Kar gay, aginiyte ŋuur pooc karmiyin̰ji ho ŋu poocit kaawoy oki. Ŋuur gay diy kaƴco a illa ŋuu yeepe Meser di. \v 40 Wiktin taat Muusa bal paaye misa min ka dambar, ŋu kaawiiji ɗo *Haruun aman : ‟ Siyte margi gii icin̰ji kar gii jaawe iŋ ŋaar uŋte. Asaan gi ibanno maan kaak asji ɗo maan Muusir kaak imilinte min Meser. ” \v 41 Hiyya, ɗo wiktin taar-at, ŋu siytu maan ar ijilin̰ce. Ŋu teestu abdiyin̰ji ho ŋu giniig ar margico. Kar ŋu gintu iidine ɗo maan kaak ŋu siytu iŋ pisin̰co-aka. \v 42 Kar Buŋ gay newsiico kopo. Ŋa rasiig ŋu abdiyiy gamin kuuk ceera kuwa ka samaaner ar taat ŋu siirtu ɗo maktumne ta nabiinnar aman : \q1 ‟ Koogin ku Israyeel, \q1 ɗo elgin kuuk ku gintu orok pooɗ ɗo goosiner, \q1 ku gin *satkinkan iŋ malle \q1 ho gamin ku pey kat lotu walla ? \q1 \v 43 Ha’a paaɗo ! \q1 Ku icig zug ka margir kaak ŋu koliy Malook \q1 ho ku icig pey margi kaak ar kaalo \q2 kaak ŋu koliy Repaan. \q1 Gamin kuuk ku siytu iŋ pisiŋko-aŋ di, \q1 ku abdiyiig ar ŋu marginko. \q1 Ɗo bi ŋaar-ak ko, naako atkiŋko serek aar Babiloon. ”\f + \fr 7:43 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Amoos 5.25-27.\f* \p \v 44 « Wiktin taat aginiyte goyiy misa ɗo goosiner, ŋu gin *kuraarin taat ŋu siytu ɗo Buŋdi. Muusa siyig ar taat Buŋ kaawiiji. Ŋa pinig sawa-sawa ar taat ŋa gaariiji. Iŋ ger-ak ko, gee ku Israyeel yaa ibinguwe a Buŋ goy iŋ ŋuura. \v 45 Goytu kee, gee-ak rasiit kuraarin-at ɗo kooginco. Kar ŋuur gay iciit kuraarin-at, ŋu ɗeettu iŋ taara ho ŋu iyiit wiktin ta ŋu un̰jiy ɗo darre taat Buŋ beriico. Iŋ tatkuwco Zoozuwe, ŋu nosiriico ɗo gee ku darre-ata. Ŋaar Buŋ kat atkiig gee-ak uŋco. Ampaa ko, kuraarin ta Buŋdi-at goytu nam wiktin ta sultan Dawuud. \v 46 Dawuud gay goy samaane ɗo uŋji ka Buŋdi ho ŋa indiig a ŋaaji bere botol taat ŋaaji pine wer kaak ŋaa goye. Ŋaar Buŋ ka aginiyji ku Yakuub. \v 47 Kar gay, ŋa roŋji Selemaan kat pinjig ger-aka. \v 48 Yampa, Buŋ ka kuwa goyaaɗo atta ɗo ger kaak gem di pintu, asaan ŋa tatik aale. Ar taat Buŋ kaawtu iŋ bi ka nabiin̰ce aman : \v 49 ‟ Rabbin ɗiy aman : \q1 Samaane, ŋaar wer kaak nu goyiyo ho nu hokumiyo. \q1 Ho kiɗ gay, ŋaar wer kapak di nu leeyiy asindu ho nu jammiyiyo. \q1 Kuudu pine maa gerda ? \q1 Wer kaak nu ɓaay jammiye gay momo ? \q1 \v 50 Ŋa nun di kilgiyig gamin-aŋ okin̰co iŋ pisindu. ”\f + \fr 7:50 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ekzood 66.1-2.\f* » \p \v 51 Etiyeen ɗiyiico pey aman : « Kuŋ, kaƴko bombo ɗo uŋji ka Buŋdi ! Ɗeŋginko amil lawa. Ku meelgit Ruwwin ta Buŋdi ! Ku ginaag gamin sawa-sawa ar taat aginiyko giniyo. \v 52 Maa nabiin̰cir kaak aginiyko daktu taaɓayɗo ? Ŋu deeyig ŋuur kuuk kaaw ɗo bi ka gem kaak sellen̰ pakgig gee okin̰co. Ŋaar ko kaak diŋ kuŋ deetu kaawko nam ku deeyiiga. \v 53 Buŋ berko gaanuunji iŋ botol ta ɗubilji. Kar kuŋ gay pooc karmiyin̰ji. » \s1 Muut ta Etiyeen \p \v 54 Min Etiyeen kaawtu pa-ak, gee ku seriiner dapin̰tu ar aditco yaa ɗoose nam ŋu uma korumco. \v 55 Ŋaar gay miin iŋ Ruwwin ta Buŋdi, ŋa kociltu kuwa. Ŋa taliit *darjin ta Buŋdi ho Iisa Masi gay peya ɗo meeday. \v 56 Ŋa kaawiico ɗo gee-ak aman : « Taloŋ ja ! Nu tala samaan pile ho *Roŋ gemor gay peya ɗo meeday ta Buŋdi. » \v 57 Gee kuuk dorit kaaw-at teestu koole raɗa ho ŋu tiriig ɗeŋginco iŋ pisin̰co paa ŋu cokiyin̰ji pey. Kar okin̰co, ŋu uciiji, \v 58 ŋu obiig cap, kar ŋu imiliig kara min ɗo geegirdi a ŋuu dawin̰ iŋ dambay. Min amil kara, ŋu cimiig batikco ho ŋu leeyiig ba serpe ta ɗubil rakki siŋji Sawuul ho ŋu teestu dawin̰ji. \v 59 Wiktin taat ŋu dawiiga-ak di, Etiyeen inditu Buŋ aman : « Gem kol Rabbiney Iisa, icit ruwwiner ! » \v 60 Hiyya, ŋa dersitu ho ŋa kooltu raɗa aman : « Rabbine, saamiyco ɗo gee-aŋku. » Min ŋa kaawtu pa-ak, ŋa mattu. \c 8 \nb \v 1 Ɗubil kaak ŋu koliy Sawuul-ak, kaawco rakki iŋ gee kuuk deeyig Etiyeen. \s1 Sawuul taaɓiyaag geen̰ji ku Iisa \p Ƴiriy taar-at di, taaɓin taat raɗa asiiji ɗo *Egliz ka Zeruzaleem. Paa kat, ŋu totirtu okin̰co ɗo kiɗ ka Zuude iŋ ka Samari, illa ɗak ko paliinna di Zeruzaleem. \v 2 Gee kuuk karmiyaag Buŋ tiisig Etiyeen ho ŋu alit muutuy dakina. \v 3 Kar Sawuul gay bariya botol taat ŋaa rawtin̰ Egliz ka Iisa tak-tak. Ŋa un̰ja gero iŋ gero, ŋa obiigu, miday iŋ daaɗi, ho ŋa un̰jiig daŋaayne. \s1 Pilip gaara Kabarre ta Gala Samari \p \v 4 Gee kuuk totir-ak teestu jaawe ɗo hellinniidi, ŋu gaariy Kabarre ta Gala. \v 5 Paa ko, Pilip uctu min Zeruzaleem, ŋa ɓaawtu ɗo geeger ka tatik ka Samari. Kar ŋa teestu kaawe a Iisa, ŋaar *Masi kaak Buŋ doɓtu. \v 6 Gee okin̰co ictu niyine ŋu ɓaawtu cokiye samaane kaaw ta Pilip, asaan ŋu dor kadar ŋa gina gamin kuuk ajbay ho diŋ gay maaniico taliig iŋ odinco. \v 7 Ɗo wer-ak, ŋu tala gee dakina kuuk gin aariɗna coolaw. Aariɗna-ak amiliy iŋ koolin̰co. Ŋu tala gee ku ruŋgiye iŋ mersin dakina kuuk coolaw oki. \v 8 Ansii ko, gee ku geegirdi-ak, galilco gintu dakina. \p \v 9 Ɗo wiktin taar-at, gem rakki siŋji Simon, goy ko ɗo geeger-aka. Ŋa gina olgaw\f + \fr 8:9 \ft ‛olgaw’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛olgi’.\f* min daayum ho gee dakina ajbiyaaji. Ŋa tala ziy ar ŋaar di gemo. \v 10 Ho gee okin̰co kuuk aginda yoo ku n̰aaɗa karmiyaag dakina. Ŋu kaawa aman : « Gem-aŋ, ŋaar gudurre ta Buŋdi taat ŋu koliy gudurre ta yaarko. » \v 11 Ŋu cokiyaat kaawoy, asaan min daayum, ŋa ajbiyaag gee iŋ olguwiy. \v 12 Kar diŋ gay, Pilip iyiicot Kabarre ta Gala ta kaawa ɗo bi ka *Meennaw ta Buŋdi ho ɗo bi ka Iisa Masi. Min ŋu dorit Kabarre-at, miday iŋ daaɗi aamintu, kar ŋu *batiziyiigu. \v 13 Meen̰ji Simon oki aamintu ho ŋu batiziyiiga. Ŋa obtu baay ta Pilip ho ŋa ajbiytu wiktin taat ŋa taliig Pilip giniy gamin kuuk ajbay ho kuuk gaara gudurre ta Buŋdi. \p \v 14 Wiktin taat paliinna kuuk goy Zeruzaleem dortu a gee ku Samari ooyit kaaw ta Buŋdi, ŋu n̰aamiicog Piyer iŋ Yaaya. \v 15 Min ŋu ottu Samari, ŋu indiico Buŋ ɗo gee ku aamine a ŋaaco bere Ruwwiney. \v 16 Asaan Buŋ balco n̰aame misa Ruwwiney ɗatikco. Ŋu *batiziyiig iŋ siŋ ku *Rabbin Iisa Masi. \v 17 Hiyya, Piyer iŋ Yaaya leeco pise ɗo kaƴco, kar Buŋ beriico kat Ruwwiney. \v 18 Min Simon taltu kadar Buŋ paayco Ruwwiney ɗo gee-aŋku wiktin taat paliinna leeco pisin̰co ɗo kaƴco, ŋa imiltu gurus a ŋaa bere ɗo Piyer iŋ Yaaya \v 19 ho ŋa ɗiyiico aman : « Nun sa, berindu gudurre-anta, naa lagguwe pisindu ɗo geemir ho ŋu gasguwe Ruwwin ta Buŋdi. » \v 20 Kar Piyer gay telkiiji aman : « Hey kiŋke-aŋka, wala gurusjiŋ, wala meen̰jiŋ, Buŋ yaako idiŋko jot, asaan kiŋ pakira kadar kii gidiye maan kaak Buŋ beriig maalan di ! \v 21 Ɗo riy-an maan isgicinno. Ki ginno botol taat kii un̰je kaan̰ ɗo wer-aŋka, asaan gelbinen̰ samaanno ɗo uŋji ka Buŋdi. \v 22 Taat ki inditu-an taar samaanno. Ibinig nigin̰ji ho indig Buŋ, wal ŋaan̰ saamiye diŋ ga ? \v 23 Nu tala kadar adin̰ teen̰ci ɗo gamin-aŋku ho ki ɗeet ɓerre ka zunuubinnar. » \v 24 Kar Simon telkiico aman : « Kuŋkoŋ sa salkiyondu, paa kat, kaaw taat ku kaawtu-an ginaaduɗo maanna. » \p \v 25 Min ŋaar-ak, Piyer iŋ Yaaya wakilit kaawe ɗo geemir ɗo maan kaak ŋu taltu min ɗo Iisa Masi ho ŋu gaariy kaaw ta Rabbiner. Kar ŋu yeeptu Zeruzaleem. Ɗo botildi, ŋu gaariit pey Kabarre-at ɗo hellinnan dakina ku Samari. \s1 Pilip iŋ gem kaak min Etiyopi \p \v 26 Pilip gay goy misa Samari. Kar *ɗubil ka Buŋdi astu ɗiyiiji aman : « Ucu ! Aanay watiine. Ic botol taat ɗo goosiner taat amila min Zeruzaleem aaniy Gaza. » \v 27 Hiyya, koɗok di Pilip uctu ho ŋa ɗeettu. Wiktin taat ŋa ɓaay botildi, ŋa tala kar gem kon di uŋci. Gem-ak gay, tatko min Etiyopi.\f + \fr 8:27 \ft ‛tatko min Etiyopi’ : iŋ nassarin̰ca ŋu kolaag a ‛eunuque’. Gee ŋuur-ak, ŋu ticgu (kircigu) ho ɗo wer-ak, sultinnay icgu ar gee kuuk amaannico.\f* Ŋa gina riy ta taɓ iŋ Kandas sultin̰ca ta Etiyopi ho gaminti okin̰co ɗo pisin̰ji. Ŋa asa abdiye Buŋ Zeruzaleem \v 28 ho diŋ gay, ŋa n̰ep ka puusji ho ŋa yeepa ko ɗo geriy. Ɗo botildi, ŋa garkiya maktumne ta nabi Ezaayi. \v 29 Wiktin taat Pilip taliig gem-aka, Ruwwin ta Buŋdi kaawiiji aman : « Jorkig gem ka puusdi aŋkare. » \v 30 Hiyya, Pilip iciig gaɗi, ŋa jorkiiga. Min ŋa otiiji moota, ŋa cokiyaag gem-ak garkiyaw, kar ŋa indiig aman : « Has garkiyin̰ji-aŋ, ki iban baay walla ? » \v 31 Gem-ak telkiiji aman : « Maman naa ibine baay ka garkiyindu ya gem baldu gaare ? N̰epu, kiidu gaare baay. » \v 32 Wer kaak ŋa garkiyiy-ak kaawa aman : \q1 « Ŋa ar tamga kaak ŋu ɗaan̰aag ŋu ɓaa dapsiyin̰ji. \q1 Wal ar roŋ tamgi kaak allo ya ŋu ɗukumaag laway. \q1 Paa ko, biy sa ŋa bal pilin̰ji. \q1 \v 33 Ŋu eebiyga ho seen sa ŋu toɗjiita. \q1 Waa di pey asa kaawe bi ka kooginay ? \q1 Menuwiy kuuk ɗo duniiner sa, ŋu gaasgu. »\f + \fr 8:33 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ezaayi 53.7-8.\f* \p \v 34 Gem-ak indiig Pilip aman : « Baan̰ ja kaawor, nabiin̰ce-aŋ kaawa ɗo bi ka waa ansi-aŋka ? Ŋa kaawa ɗo bi ka meen̰ji di, wal ɗo gem ka pey ? » \p \v 35 Hiyya, ɗo wer-ak, Pilip teestu gaare Kabarre ta Gala ta Iisa Masi min ɗo wer kaak ŋa garkiyiy-aka. \v 36 Ŋu toliytu kee nam ŋu ottu ɗo wer kaak gin amay. Gem-ak kaawiiji ɗo Pilip aman : « Talu, amay goy-aŋku. Maa yaadu toɗe pey *batem, naa gine gem ka Iisa Masi ? » \v 37 [Pilip gay telkiiji aman : « Ya ki aamin ka seener ɗo gelbinen̰ iŋ Iisa Masi-ak, maan toɗaajinno, naan̰ batiziye. » Kar gem-ak telkiiji aman : « Hii, nu aamin kadar Iisa Masi, ŋaar Roŋ ka Buŋdi. »]\f + \fr 8:37 \ft Kaaw taar-an ginno ɗo makaatamna daarin̰ ku Buŋdi kuuk ŋu siirtu min awalle iŋ kaaw ta Grek.\f* \v 38 Kar gem-ak kaawtu a ŋuu peyin̰ puus. Ŋu paaytu, ŋu daktu paay ɗo amiydi, ho Pilip batiziyiiga. \v 39 Wiktin taat ŋu amiltu min ɗo amiydi, Ruwwin ta Buŋdi iciig Pilip ho gem-ak bal talin̰ pey tak-tak. Kar ŋaar gay icit botiliy, ŋa ɗeettu iŋ galal. \v 40 Pilip gay, tala kar, ŋa goy ko Azoot di. Min eɗe-ak, ŋa aaniytu Sezare, ho ɗo botildi, ay wer kaak ŋa ottu di, ŋa gaariy Kabarre ta Gala nam ŋa ottu Sezare. \c 9 \s1 Rabbin Iisa kolaag Sawuul \r (Akt 22.6-16,26.12-18) \p \v 1 Ɗo wiktin taar-at, gem kaak siŋji Sawuul-ak taaɓiyaag gee kuuk aamin ɗo *Rabbin Iisa ho ŋa bariya muutco. Ŋa dakiig gas *mee satkiner ka tatko Zeruzaleem. \v 2 Ŋa daktu inda izinne a ŋuuji bere makaatamna a ŋaaco iyin̰ ɗo agindaw ku ger ka salaaner ka Damaas. Makaatamna-ak beraaji botol taat ŋaa obin̰ miɗay iŋ daaɗ ku iciit Botol ta Iisa, ŋaa iyin̰ Zeruzaleem. \v 3 Min ŋa gasiig makaatamna-aku, ŋa iciit botol ta Damaas iŋ een̰ji. Wiktin taat ŋu gaay ote ɗo geegirdi, tala kar portikaw wic min ka samaaner yoo ɗo kaay. \v 4 Ɗo wer-ak, tala kar Sawuul gal keɗer bup. Kar ŋa doriit gaaƴ ta gemor kolaag aman : « Sawuul, Sawuul, maa di ki taaɓiyiin ampa-aŋka ? » \v 5 Sawuul gay indiig aman : « Rabbine, kiŋ waa ? » Gaaƴ-at telkiiji aman : « Ŋaar nun Iisa Masi ko kaak ki taaɓiyiy-aŋka. \v 6 Ucu, un̰ju ɗo geegirdi. Anner kat, naan̰ gaare maan kaak kii gine. » \v 7 Kar een̰ji kuuk ŋu toliyiy sawa-ak, peytu ɗut. Ŋu bal gedire pile biŋkico asaan kellimco amile. Ŋu dora gaaƴa, kar ŋu tallo waanna. \v 8 Min ŋaar-ak, Sawuul uctu, ŋa piliig odinay, kar ŋa tallo. Min ɗo wer-ak, een̰ji obiig min ɗo pisin̰ji, ŋu ɗaan̰iig yoo Damaas. \v 9 Menuwiy subba, ŋa tallo tak-tak, wala ŋa tiyaw, wala ŋa siyaw. \s1 Sawuul odinay pile \p \v 10 Gin gem rakki pa goy Damaas, ŋu kolaag Ananiyaas. Ŋa *maajirin̰cey ka Iisa Masi. *Rabbin bayniiji ho ŋa koliig aman : « Ananiyaas ! » Ŋaar gay oyiiji aman : « Hoy Rabbine, nun ko aŋka ! » \v 11 Rabbin kat kaawaajiŋ aman : « Ucu, ɓaa diŋ di ɗo botol taat berel ŋu koliy ‟ Ɗalaŋ ”, ɗo geriy ka Zuudas ho indiig gem rakki siŋji Sawuul min Tars. Diŋ ŋa goy kar salkiyaw. \v 12 Iŋ salaaney-at kat, Buŋ gaariiji gem kaak ŋu koliy Ananiyaas, ŋaa un̰je gerci, ŋaaji lee pise ɗo kaay a odinay yaa pile. » \v 13 Ananiyaas gay telkiiji aman : « Nu dor gee dakina kaawa ɗo bi ka gem-aŋka. Ŋu osduug gamin kuuk samaanno ŋa giniy Zeruzaleem ɗo gee kuuk aamin iŋ siŋ kun̰jiŋ. \v 14 Ho ŋu kaawa pey kadar agindaw ku gay satkiner berji izinne a ŋaa obin̰ gee kuuk aamin okin̰co. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋa astu yoo anne. » \v 15 Kar Rabbin gay kaawiiji aman : « Uc ɓaa paa di, gasig gem-aka, asaan ŋa nun ko doɓga, ŋaadu ginin riyor. Ŋaa jaawe iŋ siŋ kunto ho ŋaan gaarindu ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo iŋ sultinniico, yoo ɗo gee ku Israyeel oki. \v 16 Nun meendu yaaji gaare gamin kuuk yaa taaɓiyin̰ ɗo bi kanto. » \v 17 Hiyya, Ananiyaas uctu ho ŋa ɗeettu. Kar ŋa un̰jitu ɗo ger-aka, ŋa dakiig gas Sawuul. Kar ŋa leeyig pisin̰ji ɗo kaay ho ŋa kaawiiji aman : « Sawuul, gem kol siŋji, ŋaar Rabbin kat n̰aamintu. Ŋaar ko Iisa Masi kaak ki taltu bayinjiŋ ɗo botildi wiktin taat ki asiy anne. Ŋaar ko n̰aamintu loci, asaan odinan̰ yaa pile, ho Buŋ yaan̰ bere Ruwwiney. » \v 18 Ta bite-aŋ di, gamin ar aar ta gugurumdi sollitu min ɗo odinay ku Sawuul ho ŋa teestu pey tale. Hiyya, ŋa uctu ho Ananiyaas *batiziyiiga, ŋaa gine gem ka Iisa Masi. \v 19 Ɗo wer-ak, ŋu iyiiji kat tee. Ŋa teetu ho ŋa gastu pey gudurre. \s1 Sawuul gaara kaaw Damaas \p Sawuul gin mena iŋ maajirna Damaas, kar ŋa bal taaye. \v 20 Min ŋa goy misa, ŋa teestu ko gaare kaaw ta Buŋdi ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar. Ŋa kaawiico aman : « Iisa Masi, ŋaar Roŋ ka Buŋdi. » \v 21 Gee kuuk cokiyaaga-ak, okin̰co ajbiytu. Kar ŋu teestu inde benannico aman : « Ŋaar-aŋ ɗoo ko gem kaak awalle taaɓiyaag gee kuuk aamin iŋ siŋ ku Iisa Masi Zeruzaleem-aka ? Asin̰ji-aŋ, ŋa da asɗo gay obe geemir ho ŋaa iyiin̰co ɗo uŋco ka agindaw ku gay satkiner walla ? » \v 22 Kar Sawuul gay, kun kawta wakila kaawe iŋ gelbin rakki ɗo Yuudinna kuuk goy Damaas. Ŋa kaawaaco waraŋ kadar Iisa, ŋaar ko Masi kaak Buŋ n̰aamtu ho Yuudinna-aŋ gay gedarro meelin̰ji. \p \v 23 Min ŋaar-ak, goytu kee, Yuudinna deetu kaawco a ŋuu deen̰ Sawuul. \v 24 Ŋu ɗuunji kur botilay ƴiriyo aando. Ampaa kat, ya ŋa ɗeeta min ɗo helliner, ŋuu obin̰ji ŋuu deen̰ji. Kar gem rakki gay dakiig mina aman : « Ŋu rakaan̰ dee. » \v 25 Paa kat, iŋ aando di, gee ku aaɗaag Sawuul iciiga, ŋu saliig ɗo barner ho ŋu aaliig aar durdurrer ka geegirdi. \s1 Sawuul goy Zeruzaleem \p \v 26 Hiyya, Sawuul amiltu min Damaas, ŋa birtu Zeruzaleem. Min ŋa ottu, ŋa rak n̰ume iŋ maajirna. Kar ŋuur gay gina kolaw asaan ŋu aamniygigɗo misa kadar ŋa aaɗa Iisa iŋ gelbin rakki. \v 27 Kar Barnabaas gay ooyga ho ŋa iyiicog ɗo paliinnar. Ŋa osiico iŋ maman Sawuul taliig Rabbin bayniiji ɗo botol ta Damaas ho iŋ maman Rabbin kaawiiji. Kar ŋa osiico a maman ŋa gaartu kaaw bal kolaw iŋ siŋ ku Iisa Masi ɗo geeger ka Damaas. \p \v 28 Min ŋaar-ak, Sawuul n̰umtu iŋ ŋuura ho ŋu ɓaawiy asiyo Zeruzaleem sawa, ho Sawuul kaawiy kaaw ta Buŋdi bal kolaw iŋ siŋ ku Rabbine. \v 29 Ŋa kaawiy oki ɗo Yuudinna kuuk kaawa Grek ho ŋu meelgiyo. Kar ŋuur gay illa bariya botol taat ŋuu deen̰ji di. \v 30 Min gee kuuk aamin iŋ Iisa Masi doriit kaaw-at, ŋu ɓaawtu gasin̰ Sawuul, ŋu imilig kara min ɗo geegirdi ho ŋu toliytu yoo Sezare. Min eɗe-ak, ŋu n̰aamiiga, ŋa ɗeettu Tars. \p \v 31 Ɗo wiktin taar-at, *Egliz goy iŋ aapiye ɗo kiɗ ka Zuude yoo kiɗ ka Galile iŋ ka Samari. Gee ku Eglizdi-ak obtu tirit ɗo botol ta Buŋdi, ŋu karmiyaat kaawoy ho iŋ gudurre ta Ruwwin ta Buŋdi, ŋu wadiriy iŋ uŋco. \s1 Coole ka Eene \p \v 32 Ɗo wiktin taar-at, Piyer teestu jaawe kee ɗo atti ka darre okintiti. Kar ƴiriy rakki, ŋa dakiig gas gee ku Buŋdi kuuk goy Lidda. \v 33 Min Piyer ottu ɗo wer-ak, ŋa gastu gem rakki siŋji Eene. Ŋaar gay ruŋgiye. Elgin porpoɗ, ŋa weƴa ka daŋlil di. \v 34 Ɗo wer-ak, ŋa kaawiiji aman : « Eene, Iisa Masi coolin̰ciŋ. Ucu ho maliyig gamnan̰. » Ek di ŋa uctu puruk kaƴ asin̰ji. \v 35 Hiyya, gee okin̰co ku Lidda iŋ gee kuuk goy ɗo kiɗ ka patal ka Saroon taliig gem ka cool-aka ho ŋu aamintu ɗo Rabbin Iisa. \s1 Nooye ka Dorkaas \p \v 36 Kar gin geem rakki ɗo geeger ka Jappa ŋu kolaat Tabiita taat aamin iŋ Iisa. (Siŋ kuuk Tabiita-ak, iŋ kaaw ta Grek kaawa a « Dorkaas\f + \fr 9:36 \ft ‛Dorkaas’ : Siŋ ŋuur-aŋ ɗiya a ‛ɓotila’.\f* ».) Geem-at kun kawta, ta gina samaane ɗo geemir ho gaminti oki, ta beraag ɗo pokirnar. \v 37 Min Piyer goy misa Lidda di, ta galtu raɗuwa kar ta mattu. Ŋu aciit momta-ata, kar ŋu dakiit ɗeer kuwa ka gusuurdi. \v 38 Min maajirna kuuk goy Jappa dortu kadar Piyer goy moota, Lidda di-ak, ŋu n̰aamtu gee seera. Ŋu dakiiji kaawa aman : « Gem kol siŋte, baan̰u ! Asnin̰ ja koɗok-koɗok. » \v 39 Hiyya, Piyer uctu pasuwat ho ŋa ɓaawtu iŋ ŋuura. Min ŋu ottu, ŋu iyiig wer kaak ŋu ɗeerit momta-ata. Murgilgal okin̰co asiig gas Piyer iŋ alin̰co ho ŋu teesiiji gaare kesuun taat Tabiita orpitu wiktin taat ta goyiy misa iŋ odinti. \v 40 Piyer kaawiico ɗo gee-ak a ŋuu amile kara, kar ŋa dersitu inde Buŋ. Min ŋa inditu Buŋ, ŋa newsiitit ɗo momta-ata ho ŋa koliit aman : « Tabiita, ucu ! » Hiyya, ta piliig odinti. Min ta taliig Piyer, ta uctu, ta goytu iŋ baati. \v 41 Ɗo wer-ak, Piyer obiig pisinti, ŋa copiliita, ta peytu. Kar ŋa koliig murgilgal-aku ho iŋ gee ku aamine, ŋa gaariicot ta nooye. \v 42 Gee okin̰co kuuk ɗo geeger ka Jappa doriit kabarre-ata ho gee dakina aamintu ɗo Rabbin Iisa. \v 43 Piyer taaytu eɗe ɗo ger ka Simon, gay amƴe zamimdi. \c 10 \s1 Bayne ka ɗubil ka Buŋdi ɗo Korney \p \v 1 Gin gem rakki ŋu kolaag Korney, min geeger ka Sezare. Ŋa tatkaw ka askirnar miya. Askirin kuuk guul werco rakki-ak, ŋu kolaag askirin ku Itali. \v 2 Gem-ak sellen̰. Ŋa abdiya Buŋ iŋ geen̰ji ku geriy okin̰co. Ŋa oya ɗo pokirna kuuk *Yuudinna ho salaan ta Buŋdi gay, ŋa warrayɗo. \v 3 Ƴiriy rakki, iŋ pat subba ta maako, ŋa taliig *ɗubil ka Buŋdi bayniiji waraŋ ɗo geriy. Ɗubil-ak koliig aman : « Korney ! » \v 4 Wiktin taat Korney taliiga-ak, kolaw gay obiiga. Ŋa telkiiji aman : « Maa di gem kol *Rabbiney ? » Ŋaar gay telkiiji aman : « Buŋ cokiyit salaanen̰ ho ŋa talig pisin̰ji kaak ki beriy ɗo pokirnar-aka. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋa pakirjiŋ kat lociŋ. \v 5 Kar diŋ di, n̰aam gee ɗo geeger ka Jappa, ŋu ɓaayiy kole gem rakki siŋji Simon ŋaa ase. Ŋaar di ŋu koliy pey Piyer. \v 6 Ŋaar martey ka gem rakki ŋu kolaag oki Simon, ŋaar kaak amƴa zamam. Geriy moota iŋ bi ka barrer. » \v 7 Wiktin taat ɗubil ka Buŋdi gaasit kaawoy, ŋa ɗeettu. Min pa-ak, Korney koliig gay riyoy seer iŋ askirin̰cey rakki kaak obit kaaw ta Buŋdi bombo. \v 8 Hiyya, Korney osiicog gamin okin̰co kuuk kuuniye, kar ŋa n̰aamiig Jappa. \s1 Piyer tala gamin kuuk Buŋ toɗtu \p \v 9 Ka kawtinti iŋ ƴiriyo, wiktin taat gee ku Korney ɓaay misa ɗo botildi ho ŋu gaay ko ote Jappa, Piyer gay coktu ka gerdi a ŋaa salkiye. \v 10 Mey gay diyaaga ho ŋa rak tee. Wiktin taat ŋu giniiji misa tee-ak, ɗo salaaner, Buŋ gaariiji maanna. \v 11 Ŋa tala samaan pile ho maan ar zimilla paaya min kuwa. Zimilla-ak, ŋu obig biŋkico pooɗikco. \v 12 Kar ɗo ɗatik ta zimilla-ak gay, gin ay biyaw ta kumnar : kuuk asin̰co pooɗi, kuuk poypiyaw ho iŋ kuuk zewaw. \v 13 Ɗo wer-ak, Piyer dortu gaaƴ ɗiyaaji aman : « Piyer ucu, obu min kumin-aŋku, daa, kii tee ! » \v 14 Piyer gay telkiiji aman : « Ha’a, gem kol Rabbiney ! Ƴiriy rakki nu bal tee kumin kuuk ki toɗtu-aŋku kuuk niga gemo ɗo uŋjiŋ. »\f + \fr 10:14 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Lebitik 4.14.\f* \v 15 Gaaƴ-at ɗeeliiji pey aman : « Maan kaak Buŋ diyig samaane, dak ɗiyenno a ŋa samaanno. » \v 16 Gaaƴ-at ɗeeltu paa di dees subba, kar ta coontu ka samaaner. \p \v 17 Ɗo wer-ak, Piyer ajbiytu maala ɗo maan kaak ŋa taltu, asaan ŋa bal ibine baay. Sando, ɗo wiktin taar-at, gee kuuk Korney n̰aamtu-ak inde ko wer kaak Simon gay amƴe zamimdi goyiyo, ho diŋ gay, ŋu ot ko ɗo bit ka botildi. \v 18 Min ŋu un̰jitu, ŋu koliig gem ka gerdi ho ŋu indiig aman : « Simon kaak ŋu koliy oki Piyer goy ɗo ger-aŋka walla ? » \v 19 Piyer gay goy misa, ŋa pakira ɗo maan kaak ŋa taltu, ho ɗo wiktin taar-at di, Ruwwin ta Buŋdi kaawiiji aman : « Piyer, yaman gee subba indaaciŋ kure. \v 20 Ucu, paayu, ɓaa iŋ ŋuura. Ɗak poocenno, asaan nun kat n̰aamgu. » \v 21 Hiyya, Piyer paaytu, ŋa dakiig ŋaam gee-aku, kar ŋa ɗiyiico aman : « Nun ko-aŋka kaak ku bariyiyo. Ku bariyin-an oy di ? » \v 22 Ŋuur gay telkiiji aman : « Nin-aŋ, Korney tatkaw ka askirnar-aŋ kat n̰aaminti. Ŋaar gem kaak goy iŋ botol ho ŋa abdiya Buŋ. *Yuudinna okin̰co sa ozilaaga. Ho *ɗubil ka Buŋdi gay kaawji a ŋaa n̰aame gee, ŋuun̰ kole, kiiji ɓaawe ɗo geriy, ŋaa cokiye kaawnan̰. » \v 23 Hiyya, Piyer ŋaamiigu ŋa un̰jiigu geero. Ŋa obiig samaane, ŋu waltu ɗo wer-aka. Kar ka kawtinti, ŋu uctu. Piyer toliytu iŋ ŋuura. Siŋtay daarin̰ min Jappa sa gaayga. \s1 Piyer ɗo ger ka Korney \p \v 24 Ka kawtinti, kun̰ Piyer ottu Sezare. Korney gay n̰umig geen̰ji iŋ roynay ku taɓ, ŋu ƴokiy asin̰ji. \v 25 Kar wiktin taat Piyer un̰jiy ger-ak, Korney ŋaamiiga. Ŋa galtu bup ɗo uŋji ho ŋa ooyiiji. \v 26 Piyer gay telkiiji aman : « Ha’a, dak ginenno ampa. Ucu ! Nun sa gem ar kiŋken di. » Kar Piyer obiig pisin̰ji, ŋa copiliiga. \v 27 Wiktin taat ŋa kaawiy misa iŋ Korney-ak di, ŋa un̰jitu geero ho ŋa tala gee n̰um dakina. \v 28 Min ŋaar-ak, ŋa kaawiico aman : « Ku iban kadar nin *Yuudinna, *gaanuunni toɗinti roynaw iŋ gee ku Yuudinnaɗo wala nii un̰je ɗo geriyco. Kar Buŋ gay gaardu waraŋ, ya naa pooce gemo ho naa kaawe a ŋa samaanno ɗo uŋji ka Buŋdi ɗo bi ka tambaay di, ta botiltiɗo. \v 29 Ɗo bi ŋaar-ak ko, wiktin taat ŋu kolintu, nu bal meele, nu asiikon di. Diŋ gay, kaawondu ja, maa di ku koliinu ? » \v 30 Korney gay telkiiji aman : « Gin ko mena subba, ar pat anta, pat subba ta maako, nu goy gertu, nu salkiyaw ho nu taltu gem rakki bayniidu uŋtu waraŋ. Kesuuney irn̰a pit-pit. \v 31 Ho ŋa kaawiidu aman : ‟ Korney, Buŋ dorit salaanen̰ ho ŋa bal rawtin oyaw taat ki giniy ɗo pokirnar. \v 32 Diŋ n̰aam gee Jappa. Ŋu ɓaa kolin̰ Simon kaak ŋu koliy oki Piyer a ŋaa ase anne. Ŋaar marte ka Simon, gay amƴe zamimdi kaak goy ɗo bi ka barrer. ” \v 33 Ŋaar-ak di, nu n̰aamtu gee koɗok-koɗok dakin̰ciŋ baray. Barkin ɗo asin̰ji. Diŋ gay, okinte gi goy ɗo uŋji ka Buŋdi. Ni ƴokaaciŋ nii cokiye kabarre taat Buŋ n̰aamin̰ciŋ a kiini kaawe. » \s1 Piyer kaawa wer ka Korney \p \v 34 Hiyya, Piyer uctu ŋa teestu kaawe aman : « Diŋ nu ibin kate kadar Buŋ eerro gee. \v 35 Buŋ ooya ay gemo, min ay ba ta geemir, ya ŋa karmiyaaga ho ya ŋa gina samaane ɗo uŋji. \v 36 Buŋ berit kaawoy ɗo gee ku Israyeel : taar ko Kabarre ta Gala ta aapiyer iŋ botol ta Iisa Masi, ŋaar kaak Rabbin ka gee okin̰co. \v 37 Ku iban ko kadar maanna-aŋ ŋaar tees min wiktin taat Yaaya-Batist kaawiy ɗo geemir aman : ‟ Asoŋ, ŋuuko *batiziyiŋko, ” ho ku iban oki maan kaak kuuniy ɗo kiɗ ka Galile ho astu kat ɗo kiɗ ka Zuude okin̰ji. \v 38 Ku ibina maman Buŋ beriiji gudurre ta Ruwwiney ɗo Iisa Masi kaak min Nazareet. Ŋa ɓaay ay wero, ŋa giniy selliŋkaw ɗo geemir ho ŋa cooliy gee kuuk *Seetanne obgu, asaan Buŋ goy iŋ ŋaara. \v 39 Nin-aŋ ko gee kuuk hadire. Ni tal iŋ odinni maan kaak Iisa Masi gintu ɗo kiɗ ka Israyeel ho ɗo geeger ka Zeruzaleem. Ba aaro, ŋu ɗooɗiig ka etor ho ŋu deeyiiga. \v 40 Kar gay, gin mena subba Buŋ nooyiiga ho ŋa daktu gaar ziy ɗo geemir. \v 41 Ŋa bal gaare ziy ɗo gee okin̰co, kar gay, ŋa gaarig loni, nini kuuk Buŋ doɓtu min awalle. Ni talig iŋ odinni, nin-aŋ ko tee ho see iŋ ŋaara wiktin taat ŋa nooytu. \v 42 Iisa Masi kaawinti a ni gaarin Kabarrey ta Gala ɗo geemir ho nii kaawe ɗo bi kan̰ji a ŋaar ko kaak Buŋ doɓtu a ŋa ɗukume seriin ɗo gee ku goya iŋ kuuk mate. \v 43 Nabiinna okin̰co kaaw ɗo bi kan̰ji. Ŋu ɗiytu aman : ‟ Ay gem kaak aamina iŋ siŋ ku Iisa Masi, Buŋ yaaji saamiyin̰ zunuubinnay okin̰co. ” » \s1 Bere ka Ruwwin ta Buŋdi ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo \p \v 44 Wiktin taat Piyer kaawa misan di, Ruwwin ta Buŋdi paayiico ɗo gee ku cokiyaaga. \v 45 Gee kuuk as iŋ Piyer min Jappa ajbiytu tak-tak. Ŋuur *Yuudinna kuuk aamin ko ɗo Iisa Masi. Ŋu kaawtu aman : « Doroŋ ja, Buŋ beraat Ruwwiney yoo ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo ! » \v 46 Ŋu cokiyaag gee-ak kaawa iŋ kaawin kuuk kun̰coɗo ho ŋu oziliy tatkaw ta Buŋdi. Hiyya, Piyer kaawtu aman : \v 47 « Diŋ gee-aŋ gas Ruwwin ta Buŋdi ar ginte gasiita. Ginno maan kaak yaaco toɗe pey gii *batiziyin̰ ɗo amiydi. » \v 48 Ɗo wer-ak, Piyer kaawiico ɗo gee-ak aman : « Asoŋ niiko batiziyiŋko iŋ siŋ ku Iisa Masi. » Min ŋu batiziygu, Korney iŋ geen̰ji indiig Piyer a ŋaa goye menaw seer wal subba iŋ ŋuura. Ek di ŋa ooytu. \c 11 \s1 Piyer kaawa ɗo maan kaak kuuniy Sezare \p \v 1 Siŋta kuuk min Zuude iŋ paliinna dortu kadar gee kuuk Yuudinnaɗo cokiyit kaaw ta Buŋdi, ŋuur oki ooyiita. \v 2 Min Piyer yeeptu Zeruzaleem, siŋtay kuuk Yuudinna teestu karmin̰ji \v 3 ho ŋu kaawiiji aman : « Maa di ki giniig maanna-aŋka ? Kat ki un̰jitu ɗo wer ka gee kuuk Yuudinnaɗo ho ki tiy iŋ ŋuura ! » \v 4 Min pa-ak, Piyer osiico maan kaak bire min ɗo baay. Ŋa kaawiico aman : \v 5 « Nu goy ɗo geeger ka Jappa, wiktin taat nu salkiyiyo, Buŋ gaariidu maanna. Ŋa paayig min ka samaaner moota iŋ nunu. Maanna-ak ar zimilla ho ŋu obig biŋkico pooɗikco. \v 6 Nu taliig samaane ɗatik ta zimilla-aku ho adco gin kumin kuuk asin̰co pooɗ, kumin ku yeero, kuuk poypiyaw ho iŋ gamin kuuk zewaw. \v 7 Min ŋaar-ak, nu dortu gaaƴ ɗiyaadu aman : ‟ Piyer ! Ucu, obu min kumin-aŋku, daa, kii tee ! ” \v 8 Kar nun gay telkiiji aman : ‟ Ha’a, gem kol *Rabbiney, ƴiriy rakki, nu bal tee kumin kuuk ki toɗtu-aŋku kuuk niga gemo ɗo uŋjiŋ. ” \v 9 Gaaƴ-at ɗeeliiji pey aman : ‟ Maan kaak Buŋ ɗiytu a ŋa samaane dak ɗiyenno a ŋa samaanno. ” \v 10 Gaaƴ-at ɗeeltu paa di dees subba, kar ta coontu ka samaaner. \v 11 Ɗo wiktin taar-at di, gee subba astu geero, ɗo wer kaak ni goyiyo. Gee-ak gay, ŋu n̰aamduug min Sezare. \v 12 Ruwwin ta Buŋdi gay kaawdu aman : ‟ Ucu, ɓaa iŋ ŋuura, dak poocenno. ” Siŋta ku bijigiƴ kuuk nu iytu anne-aŋ aaɗintu yoo Sezare, ho okintini, ni un̰jitu ɗo ger ka Korney. \v 13 Ɗo wer-ak, Korney osintiit kaaw taat *ɗubil ka Buŋdi astu kaawiiji gerci. Ɗubil-aŋ ɗiyiiji aman : ‟ Diŋ n̰aam gee Jappa, ŋu ɓaayiy kole gem rakki siŋji Simon ŋaa ase. Ŋaar di ŋu koliy oki Piyer. \v 14 Ŋaan̰ kaawe kaaw taat yaako bere jile, lociŋ ho iŋ geen̰jiŋ okin̰co kuuk ɗo gerin̰. ” \v 15 Kar nun gay, wiktin taat nu teestu kaawe ɗo kun̰ Korney-ak di, Ruwwin ta Buŋdi paayiico ɗo kaƴco ar kaak ta paayiite kaate awalle. \v 16 Hiyya, nu moyiit kaaw taat Rabbin kaawtu aman : ‟ Yaaya, ŋaar *batiziyig gee iŋ amay. Kar kuŋ gay, ŋuuko batiziyiŋko iŋ Ruwwin ta Buŋdi. ” \v 17 Hiyya, nu taltu kadar Buŋ berco Ruwwiney uudin taat ŋa beriite min gii aamintu iŋ siŋ ku Rabbin Iisa Masi. Ya ɗo tanto, nun gay waa naaji toɗe ɗo Buŋdi ɗo maan kaak ŋa rakiy gine ? » \v 18 Min ŋu doriit kaaw ta Piyer-at, gee okin̰co bugumtu. Ŋu ɗiytu aman : « Ozilinteŋ Buŋte. Ŋa pilco botol oki ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo a ŋuu ibinin̰ nigin̰co, ŋuu rasin̰ goyin̰co kaak awalle ho ŋuu gase goye ka gaasɗo. » \s1 Gaare ka Kabarre ta Gala ɗo gee ku Antiyoos \p \v 19 Min ŋu deeyig Etiyeen di, ŋu teestu taaɓiyin̰ gee ku aamine ho ɗo saan taar-at ko ŋu totirtu serek. Minninco, daarin̰ gaɗtu yoo kiɗ ka Penisi, ka Sipre ho ɗo geeger ka Antiyoos. Ɗo darrinay-ak, ŋu gaara kaaw ta Buŋdi ɗo Yuudinnar di. \v 20 Kar gay, min gee ku aamine kuuk goy Antiyoos-aku, daarin̰ kuuk as min Sipre ho kuuk as min Sireen teestu gaare Kabarre ta Gala ta Rabbin Iisa Masi ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo. \v 21 Gudurre ta Buŋdi goy iŋ ŋuura. Ɗo bi ŋaar-ak ko, gee dakina ooyiit kaaw ta Buŋdi ho ŋu diyiig gelbinco iŋ Iisa Masi. \v 22 Kabarre-at galtu ɗo ɗeŋginco ku gee kuuk goy ɗo *Egliz ka Zeruzaleem. Hiyya, ŋu n̰aamiig Barnabaas yaa ɓaa talin̰co Antiyoos. \v 23-24 Ŋu n̰aamiiga-ak asaan ŋaar gem sellen̰, ŋa obit imaanji bombo ho ŋa miin iŋ Ruwwin ta Buŋdi. Min ŋa ottu Antiyoos, ŋa taltu barkin taat Buŋ gintu ɗo geen̰ji ho adiy gintu portiko. Okin̰co, ŋa kaawiico a ŋuu goye bombo iŋ Rabbinco. Ɗo wiktin taar-at di, gee dakina aamintu ɗo Rabbin Iisa, kar ŋu n̰umtu kat iŋ ŋuura. \p \v 25 Min ŋaar-ak, Barnabaas ɓaawtu gasin̰ Sawuul ɗo geeger rakki ŋu kolaag Tars. \v 26 Min ŋa gasiiga, ŋa iyiig Antiyoos. Seerco, ŋu algitu eɗe. Ŋu n̰umgiy iŋ gee ku Eglizdi. Ŋu ɓilditu gee dakina. Ɗo wer-ak ko, ŋu teestu awalle kolin̰ maajirna a ŋu kretiyenna. \s1 Gaayo ɗo siŋta ku Zeruzaleem \p \v 27 Ƴiriy rakki, nabiinna daarin̰ uctu min Zeruzaleem, ŋu birtu Antiyoos. \v 28 Minninco rakki siŋji Agabuus. Ruwwin ta Buŋdi n̰aamiig ŋa kaawtu aman : « Cokiyoŋ, yaman mey yaarko asa-ata ɗo wer okin̰ji. » (Mey-at as ɗak ko, wiktin taat Kilood goytu sultan ka tatik ka gee ku Room.) \v 29 Min maajirna dortu pa-ak, ŋu ictu niyine a ay gem di yaa bere maanna ɗo gee kuuk aamine kuuk goy ɗo kiɗ ka Zuude. Ay gem di yaa bere ɗo wer kaak pisin̰ nectu di. \v 30 Hiyya, ŋu captu gurus, kar ŋu beriig ɗo Barnabaas iŋ Sawuul a ŋuu iyiin̰ ɗo agindaw ku Egliz ka Zuude ho ŋuu berin̰ ɗo pisin̰co. \c 12 \s1 Herood deeyig Zaak ho ŋa un̰jig Piyer daŋaayne \p \v 1 Wiktin taar-at, sultan *Herood teestu taaɓiyin̰ gee daarin̰ ku *Egliz ka Zeruzaleem. \v 2 Ŋa bertu izinne a ŋuu deen̰ Zaak, siŋji ka Yaaya iŋ *seepine. \v 3 Kar min ŋa taltu kadar maanna-ak alco gala ɗo *Yuudinnar, ŋa obiig oki Piyer wiktin taat ŋu giniy iidin taat ŋu koliy iidin ta mappa ka bal *gele. \v 4 Min ŋa obga, ŋa un̰jiig daŋaayne. Kar ŋa imiltu askirin orok iŋ bijigiƴ yaa gooƴin̰ji. Ŋa leeyig pooɗ, pooɗ. Ɗo tan̰ji-at, ŋa raka ya iidin ta *Paak bir ja, kar ŋaa iyin̰ uŋco ka geemir ŋaaji ɗukume seriine. \v 5 Hiyya, Piyer goyiy di misa ɗo daŋaayner, kar gee ku *Eglizdi gay indiiji Buŋ dakina iŋ gelbin rakki. \s1 Buŋ imilig Piyer min ɗo daŋaayner \p \v 6 Sultan *Herood diyit ko ƴiriy taat ŋaa iyin̰ Piyer ɗo uŋco ka geemir ŋaaji ɗukume seriine. Kar ƴiriy taar-at di, min wer bal wale misa, Piyer weƴa ɗatik ta askirna seera. Pisin̰ji, ŋu ɗuunig iŋ jinzirre. Kar askirin ku pey gay goy ɗo werco ɗo bit ka daŋaayner. \v 7 Tala kar *ɗubil ka Buŋdi bayintu. Wer-ak caaptu portik kar. Ŋa keɗkiɗiig Piyer, ŋa niintu. Kar ɗubil-ak ɗiyiiji aman : « Yaman uc ja koɗok ! » Ŋa uctu, ek di jinzirre kiltu min ɗo pisin̰ji. \v 8 Kar ɗubil ka Buŋdi kaawiiji pey aman : « Ɗuunit maason̰ ho isig n̰ugiran̰. » Piyer ooyiit kaaw-ata. Kar ɗubil-ak kaawiiji pey aman : « Isit batkon̰ kar aaɗnu. » \v 9 Ek di Piyer aaɗiig *ɗubil ka Buŋdi-aka ho ŋa amiltu min ɗo daŋaayner. Ɗo pikirrey, ŋa ibanno kadar taat ɗubil-ak giniiji-at ka seener. Ɗo tan̰ji-at a wal ŋa soona diŋ ga. \v 10 Wiktin taat ŋu ɓaayiyo, ŋu gas ja wer rakki ka askirin gooƴiyo. Kar uŋda, ŋu gastu ku pey. Kar kat ŋu ottu ɗo bit ka botol ta hadinner taat gee amiliy ɗo geegirdi. Bit ka botol-at piltu keetit di. Hiyya, ŋu amiltu min ɗo daŋaayner ho ŋu toliytu sooɗa. Tala kar ɗubil ka Buŋdi-ak rasga. \p \v 11 Min ŋaar-ak Piyer ibintu kat ziy samaane ɗo maan ka asji ho ŋa ɗiytu aman : « Diŋka-aŋ, nu iban kat ka seener kadar *Rabbin Iisa tabirduug ɗubiley a ŋaan jilindu min ɗo pise ka Herood ho ɗo ay maan kaak samaanno Yuudinna rakiidu gine. » \p \v 12 Min Piyer ibintu ziy, ŋa ɗeettu wer ka daatik rakki taat ŋu kolaat Mariyam atan̰ Yaaya kaak ŋu koliy oki Maark. Ɗo ger-ak, gee dakina n̰um salkiye. \v 13 Min Piyer ottu ɗo wer-aka, ŋa kooctu botol ta gerdi. Kar geem rakki siŋti Rood taat gina riy eɗe amiltu pile botol. \v 14 Min ta ibiniit gaaƴ ta Piyer-at, gintit gala nam ta bal pile botol, ta yeeptu ja minin̰ eenti kuuk goy atta aman : « Ŋa Piyer ! Ŋa goy kar bit ka botildi. » \v 15 Ŋuur gay telkiitit aman : « Ka oliya ga, wal maanke maa ? » Kar taar gay wakila di aman : « Ka seener, ŋa Piyer tara. » Ŋuur gay aman : « Wal ŋaa gine ɗubil ka Buŋdi kaak gooƴaaga ga ? » \v 16 Piyer gay wakila di kooce bi botildi nam ŋu astu piliiji. Min ŋu piliiji-ak, ŋu taliiga ho ŋu ajbiytu tak-tak. \v 17 Kar Piyer gay tawgiig pisin̰ji a ŋuu bugume, kar ŋa osiico maan kaak Rabbin giniiji, ŋa imiliig min ɗo daŋaayner. Ho ŋa ɗiyiico pey aman : « Ɓaaŋ, iyon̰cot kaaw-an ɗo kun̰ Zaak ho iŋ siŋta ku pey. » Hiyya, ɗo wer-ak, ŋa uctu, ŋa rasiigu ho ŋa birtu wer ka pey. \p \v 18 Kar wiktin taat wer waltu gay, askirin kuuk gooƴaag Piyer-ak taltu kadar ŋa kooŋe ho kelimco amiltu. Ŋu ɗiytu aman : « Ŋaar maa asji ɗo Piyer ? » \v 19 Min Herood dortu pa-ak, ŋa n̰aamtu gee ɓaawtu bariyin̰ji. Kar gay, ŋu bal gasin̰ji. Ho askirin kuuk gooƴaaga-ak, ŋa indiigu ɗo maan kaak asji, kar ŋa deeyiigu. Min ŋaar-ak, Herood ɗeettu min ɗo kiɗ ka Zuude, ŋa ɓaayiy goye ɗo geeger ka Sezare sooɗa. \s1 Muut ta sultan Herood \p \v 20 Ɗo menaw ŋuur-ak, *Herood dapin̰tu iŋ gee ku Tiir iŋ ku Sidon. Sando, ŋuur gay dee kaawco a ŋu ɓaa amre iŋ ŋaara asaan ŋu gasaag teen̰co min ɗo kiɗay. Paa kat, ŋu dewiniig tatkaw rakki gay amaanney ka sultan, siŋji Blastus, a ŋaa iyiin̰co ɗo uŋji. \v 21 Hiyya, Herood gay ɗukumiico ƴiriy taat ŋaaco kaawe. Ƴiriy taar-at, ŋa isit kesuuney ta sultinnaw, ŋa goytu ka sees ka sultan ho ŋa kaawtu ɗo uŋco ka geemir okin̰co. \v 22 Min gee-ak doriit kaawoy, ŋu teestu koole raɗa aman : « Ŋaar-aŋ buŋ ga, gem di kaawa ansi ! » \v 23 Wiktin taat Herood doriit kaaw ta geemir-at, adiy gintu portiko. Kar koɗok di, ɗubil ka Rabbin Buŋ diyiiji raɗuwa : ŋu gur ku adir. Hiyya, ŋa mattu. Muutuy-at asaan ŋa rakaat *darjin ta Buŋdi ɗo meen̰ji. \p \v 24 Kar kaaw ta Buŋdi gay, gee dakina cokiyiita ho dakin sa ooyiita. \v 25 Barnabaas iŋ Sawuul gay, ŋuur gaasit ko riyco Zeruzaleem. Ɗo ɗeetin̰co, ŋu iciig Yaaya kaak ŋu koliy oki Maark, kar ŋu yeeptu Antiyoos. \c 13 \s1 Martaw ta awalle ta Pool \s2 Ruwwin ta Buŋdi n̰aamig Pool iŋ Barnabaas ɗo riyor \p \v 1 Ɗo *Egliz ka Antiyoos, gin gee kuuk garkiyaagu ho iŋ nabiinna oki : ŋuur Barnabaas, Simeyon kaak ŋu koliy oki Pondiko, Lisiyuus kaak min Sireen, Manayeen kaak maaɗ iŋ Sultan *Herood, ho iŋ Sawuul. \v 2 Ƴiriy rakki, wiktin taat ŋu ictu sayamne ho ŋu salkiyiy ɗo *Rabbiner, Ruwwin ta Buŋdi kaawiico aman : « Imilonduug Barnabaas iŋ Sawuul ɗo riy taat nu koliig a ŋuudu gine. » \v 3 Kar min ŋu ictu pey sayamne ho ŋu salkiytu, ŋu asiico laa pise ɗo kaƴco ho ŋu rasiig ŋu ɗeettu gine riy ta Buŋdi. \s2 Barnabaas iŋ Sawuul ɗo kiɗ ka Sipre \p \v 4 Ar taat Ruwwin ta Buŋdi n̰aamiig Barnabaas iŋ Sawuul ɗo riyor, ŋu ɗeettu ɗo geeger ka Seluusi. Min eɗe-ak, ŋu n̰eptu markaba, ŋu ɗeettu Sipre, ɗo kiɗ kaak ɗatik amiydi. \v 5 Min ŋu ottu ɗo wer-ak, ŋu paaytu ɗo geeger ka Salaamin ho ŋu teestu gaare kaaw ta Buŋdi ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar. Wiktin taar-at, Yaaya-Maark sa goy iŋ ŋuura, ŋa gaayaagu. \p \v 6 Kar min ŋu gaay birin̰ kiɗ okin̰ji ka Sipre, ŋu ottu ɗo geeger ka Papoos. Ɗo wer-ak, ŋu ŋaamtu iŋ gem rakki, ŋu kolaag Baar-Iisa, ŋa Yuudin̰ce. Ŋaar gay olgo ho ŋa gina ziy ar nabiin̰ce. \v 7 Ŋa goy ɗo serpey ta guberneer kaak ŋu kolaag Serziyuus Poluus. Guberneer-ak iban gamna. Ŋa koliig Barnabaas iŋ Pool ɗo geriy, asaan ŋa raka a ŋuuji gaare kaaw ta Buŋdi. \v 8 Kar olga-ak gay toɗco, asaan ŋa rakaaɗo a guberneer-ak yaa aamine ɗo Iisa Masi. (Olga-ak, ŋu kolaag iŋ kaaw ta Grek a « Elimaas ».) \v 9 Min ŋaar-ak, Ruwwin ta Buŋdi miiniit gelbiney ka Sawuul kaak ŋu kolaag oki Pool. Paa ko, Pool taliig gem-ak ƴalaaŋ ɗo odinay \v 10 ho ŋa kaawiiji aman : « Kiŋke-aŋ gem kaak raada. Ki caaciya gee ! Taloŋ ja roŋ ka seetanner-aŋka ! Ki adin ka ay maan kaak samaane. Botol ta *Rabbiner-an, illa a ki niginti ja. \v 11 Hadi diŋ cokay samaane : Rabbin Buŋ yaan̰ giɗe ho ki asiy noole, kii taaye, ki talaatɗo pato. » Min ŋaar-ak di, ŋa nooltu, wer giniiji dulum. Ŋa danduma meeda n̰ugila a ŋaa gasen di gemo yaa ɗaan̰in̰ji. \v 12 Min guberneer taliig maan kaak asji ɗo Elimaas-ak, ŋa ajbiytu tak-tak ɗo garaan taat asa min ɗo Rabbin Buŋ ho ŋa aamintu ɗo kaawoy. \s2 Pool gaara kaaw ta Buŋdi Antiyoos ta Pisidi \p \v 13 Kar Pool iŋ een̰ji gay, ŋu amiltu min Papoos ho ŋu n̰eptu markaba ŋu aaltu Perz ɗo kiɗ ka Pampili. Min ŋu ottu, Yaaya-Maark rasiig kat eɗe ho ŋa yeeptu Zeruzaleem. \v 14 Min ŋaar-ak, kun̰ Pool amiltu min Perz, ŋu ictu botol taat ɓaa Antiyoos ɗo kiɗ ka Pisidi. Ƴiriy ta *sabitdi, ŋu un̰jitu ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar ho ŋu goytu. \v 15 Kar gee kuuk ɗo ger ka salaaner-ak garkiytu min ɗo *gaanuun kaak Muusa siirtu ho iŋ maktumne ta nabiinnar. Ɗo wer-ak, agindaw ku ger ka salaaner-ak kaawiico ɗo kun̰ Pool aman : « Ya ku gin kaaw taat yaani bere gudurre sa kaawonninta kate. » \v 16 Hiyya, Pool uctu. Ŋa tawgitu pisin̰ji a ŋuu bugume. Kar ŋa ɗiyiico aman : « Kuŋ gee ku Israyeel ho kuŋ kuuk karmiya Buŋ, cokiyonnu ! \v 17 Buŋ ka geente ku Israyeel, ŋaar ko kaak doɓig aginiyte. Ŋa wadiriigu wiktin taat ŋu goyiy ɗo kiɗ ka Meser. Kar iŋ gudurrey tan̰ji kat ŋa imiliig min eɗe. \v 18 Buŋ tal kaaco ka geen̰ji ɗo wiktin taat ŋu goyiy ɗo goosiner ar elgin orok pooɗ pa. \v 19 Min pa-ak, ŋa idiig gee ku darrinay kuuk peesira kuuk goy ɗo kiɗ ka Kana ho ŋa beriicog kiɗ-ak ɗo geen̰ji. \v 20 Min gamin-ak kuuniytu, kiɗ-aŋ goy ɗo pisin̰co ar elgin miy pooɗ iŋ orok beeƴ (450) pa. \p « Min ŋaar-ak, Buŋ doɓtu min aginiyte gay seriiner a ŋuuco ɗukumin kaawco kee nam ɗo wiktin taat nabi Samiyeel yaa ase. \v 21 Wiktin taat Samiyeel goyiy misa iŋ odinay, aginiyte inditu Buŋ a ŋaaco imile sultan. Ek di Samiyeel darjiyiico Sawuul roŋ ka Kiis, min tamba ta Benjamin. Ŋa goytu elgin orok pooɗ min ŋu darjiyiiga. \v 22 Min ŋaar-ak, Buŋ paayiig Sawuul min ɗo meennuwiy ho ŋa darjiyiig Dawuud kaak Buŋ kaawtu biy aman : ‟ Ŋaar Dawuud, roŋji ka Jeese kat nu eltu. Ŋaa gine ay maan kaak gelbiner rakiyo. ” \v 23 Min tamba ta Dawuud ko amiltu Iisa Masi kaak Buŋ kaawtu a ŋaa n̰aame ɗo gee ku Israyeel a ŋaa jilin̰co. Ansii ko, kaaw taat Buŋ kaawiiji ɗo Dawuud min awalle-at as kat ɗo werti. \v 24 Min Iisa bal teese misa riy ta Buŋdi, Yaaya-Batist astu kaawiico ɗo gee ku Israyeel okin̰co aman : ‟ Ibinoŋ nigiŋko, rasoŋ goye kaak awalle ho naako *batiziyiŋko. ” \v 25 Wiktin taat Yaaya-Batist gaay gaase riyoy ta Buŋdi, ŋa ɗiytu aman : ‟ Ku taliin kar a nu waa ? Nun sa Masiɗo kaak ku eriyo. Kar gay, cokiyoŋ, ŋa asa-ak aaror ho nun meendu sa da necɗo kaak naa sorin̰ n̰ugiray. ”\f + \fr 13:25 \ft ‛sorin̰ n̰ugiray’ : Riy ta sore n̰ugirar-an, taar ta ɓerrer.\f* \p \v 26 « Gem kol siŋtay, kuŋ kuuk min tamba ta Ibraayim ho kuŋ kuuk karmiya Buŋ, ŋa lote kat Buŋ n̰aamiite kaawoy a ŋaate jilinte. \v 27 Min Iisa astu ɗo duniiner, gee ku Zeruzaleem ho iŋ aginduwco, ŋu bal ibine a ŋaar ko Masi. Ŋu balco girse ɗo kaawin ku nabiinnar ɗo bi kan̰ji kuuk ŋu garkiyiico ay sabit. Kar gay, wiktin ta ŋu obiig Iisa ho ŋu deeyiiga, kaaw taat nabiinna kaawtu-at astu ɗo werti. \v 28 Gee-ak balji gase yoo oorin rakki taat nec iye muutuy. Iŋ taar-at di oki, ŋu indiig Pilaat a ŋaa deen̰ji. Ŋa ooytu, ŋu dakig da. \v 29 Hiyya, min kaaw taat Kitamne kaawtu ɗo bi kan̰ji astu tak ɗo werti, ŋu paayiig min ka etor, kar ŋu un̰jiig ɗo maginer. \v 30 Kar Buŋ gay nooyiig min ɗo muuti. \v 31 Min ŋa nooyga, Iisa bayinco mena dakina ɗo gee kuuk jaaw iŋ ŋaar awalle min ɗo kiɗ ka Galile yoo ɗo geeger ka Zeruzaleem. Diŋ gay, ŋuur kon di saadinnay ɗo uŋco ka geemir \v 32 ho nin meenini iyaakonta Kabarre ta Gala : ta taar ko taat Buŋ kaawiico ɗo aginiyte min daayum, \v 33 ho diŋka, ɗo ginte kooginco, ŋa necta wiktin taat ŋa nooyit Iisa Masi min ɗo muuti. Ar taat ŋu siirtu ɗo *Soom ta seeriŋkar aman : \q1 ‟ Kiŋke-aŋ ko Roŋdu, \q1 min ƴiriyta-aŋ, nun ko Takko. ”\f + \fr 13:33 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 2.7.\f* \m \v 34 Buŋ gaartu pey ɗo aginiyte kadar ŋa nooyig min ɗo muuti ho ziy zooɗaaɗo keɗer. Ansii ko, Buŋ kaawtu aman : \q1 ‟ Naako bere barkin taat nu kaawtu \q2 a naaji bere ɗo Dawuud, \q1 taar ko kuu diye ɗo kaƴko. ”\f + \fr 13:34 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ezaayi 55.3.\f* \m \v 35 Paa ko, ɗo wer ka pey, ɗo maktumne ta Soom, Dawuud kaaw aman : \q1 ‟ Ki rasaagɗo gem kaak ki doɓtu \q2 yaa zooɗe maala ɗo maginer. ”\f + \fr 13:35 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Soom 16.10.\f* \m \v 36 Dawuud gay, wiktin taat ŋa goyiy misa iŋ odinay, ŋa ginit riy ta Buŋdi ar taat Buŋ raktu, kar ŋa mattu. Min ŋa mattu, gee un̰jiig momtey-ak iŋ aginiyji. Hiyya, ɗo wer-ak, ŋa zooɗtu. \v 37 Kar Iisa Masi gay bal zooɗe ɗo maginer. Buŋ nooyig min ɗo muuti. \v 38-39 Gem kol siŋtay, ibinoŋ tam kadar iŋ siŋ ku Iisa kat ni gaariikon Kabarre ta Gala taat kaawa a Buŋ saamiykoŋ zunuubinniko. Ya ku aamin iŋ siŋji, Buŋ yaako saamiyin̰ zunuubinniko okin̰co. Saamiye ar ŋaar-aŋ, ku gasaagɗo ɗo gaanuun ka Muusa. \v 40 Diŋ gay, yaman goyoŋ goɗom ! Yampa, maan kaak nabiinna siirtu-an yaako ase ɗo kaƴko. Ŋu siir aman : \q1 \v 41 ‟ Cokiyoŋ samaane, kuŋko gee ku ɗapal. \q1 Kuu ajbiye ho ŋuuko idiŋko ! \q1 Asaan naa gine maan kaak ajbay ɗo zamanniko. \q1 Maan ŋaar-ak, ya ŋu osaakoŋga sa, ku aaminaajiɗo. ”\f + \fr 13:41 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Habakuuk 1.5.\f* » \p \v 42 Wiktin taat Pool amiltu iŋ Barnabaas min ger ka salaaner-ak, gee-ak indiigu a ŋuu yeepe ƴiriy ta sabit ta asaw ŋuuco ɗeelin kaaw-ata. \v 43 Min ŋu totirtu, gee dakina kuuk *Yuudinna ho iŋ kuuk karmiyaag *gaanuun ka Muusa aaɗiig Pool iŋ Barnabaas. Ŋu kaawiico ɗo gee-ak a ŋuu obe rikimit ɗo barkin ta Buŋdi. \p \v 44 Min ƴiriy ta sabit astu, anuwco gee ku geegirdi n̰umtu cokiye kaaw ta Buŋdi. \v 45 Kar gay, min Yuudinna taliig gee-ak, aditco miintu iŋ hasuudinaw. Paa ko, ŋu teestu meelin̰ Pool ho ŋu wariiga. \v 46 Kar Pool iŋ Barnabaas gay kaawiico bal kolaw aman : « Loko, kuŋ Yuudinna ja kat niiko gaare kaaw ta Buŋdi, kar kuŋ gay poocta. Ampa-ak, ku gaara kadar ku bal ture gase goye ka gaasɗo. Hadi diŋ gay, ni ɓaaco iyin kaaw-an ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo. \v 47 Taar-an gay taat Rabbin kaawinti a ni kaawe aman : \q1 ‟ Nu diyin̰ciŋ ar portikaw \q2 taat yaa ceere ɗo darrinay okin̰co. \q1 Ki iyiin kaaw taat bera jile \q2 ɗo gee okin̰co ku duniiner. ”\f + \fr 13:47 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ezaayi 49.6.\f* » \p \v 48 Min gee kuuk Yuudinnaɗo doriit kaaw-at, ŋu aaciytu. Ŋu deliiji barkin ɗo Buŋdi ɗo bi ka kaawoy. Ho gee okin̰co kuuk Buŋ doɓtu a ŋuu gase goye ka gaasɗo, ŋuur sa aamintu iŋ Iisa Masi. \v 49 Kaaw ta Buŋdi-at totirtu ɗo kiɗ okin̰ji. \v 50 Kar Yuudinna gay, akilaag daaɗ kuuk siŋco alaw kuuk abdiyaag Buŋ ka Yuudinnar, iŋ agindaw ku geegirdi. Ŋu isiniig gee a ŋuu taaɓiyin̰ Pool iŋ Barnabaas ho ŋu atkin̰ min ɗo kiɗco. \v 51 Hiyya, Pool iŋ Barnabaas, ɗo ɗeetin̰co, ŋu kokiig burintal ku asin̰co\f + \fr 13:51 \ft ‛ŋu kokiig burintal ku asin̰co’ : Pa-ak gaara kadar ya gee ku geeger-aŋ jag min botol ta samaan sa, ɗo gaaƴiƴco.\f*. Min ŋaar-ak, ŋu birtu ɗo geeger ka Ikoniyoom. \v 52 Kar *maajirna kuuk goy ɗo geeger ka Antiyoos gay, Ruwwin ta Buŋdi miiniig gelbinco ho aditco gintu portik ar buguwa. \c 14 \s2 Pool iŋ Barnabaas goy Ikoniyoom \p \v 1 Min *paliinna-ak ottu ɗo geeger ka Ikoniyoom, ŋu daktu pey un̰ja ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar. Ɗo wer-ak, ŋu gaartu kaaw ta Buŋdi paa nam gee dakina kuuk Yuudinna iŋ kuuk Yuudinnaɗo aamintu ɗo Iisa Masi. \v 2 Kar gay, Yuudinna kuuk pooc aamine isiico biŋka ɗo ŋuur kuuk Yuudinnaɗo a ŋuu nige aditco ku siŋta ku aamine. \v 3 Iŋ kaawin ŋuur-ak oki, Pool iŋ Barnabaas taaytu ɗo geeger-aka. Ŋu kaawa bal kolaw iŋ amaanne taat ŋu gintu ɗo *Rabbin Iisa. Rabbin Buŋ gaayaagu, ŋu giniy gamin kuuk ajbay iŋ kuuk gaara gudurrey. Iŋ gamin-ak ko, gee ibiniy kadar ŋu kaawa seene ɗo bi ka barkin ta Buŋdi. \v 4 Gee ku geegirdi-ak, ɗeeɗtu werinco seera : daarin̰ ɗeet iŋ Yuudinna ho daarin̰ gay ɗeet iŋ kun̰ Pool. \v 5 Min ŋaar-ak, Yuudinna iŋ gee kuuk Yuudinnaɗo ho iŋ aginduwco ictu niyine a ŋuu taaɓiyin̰ paliinna, ŋuu dawin̰ iŋ dambay ŋuu deen̰co. \v 6 Min kabarre-at galiico ɗo kun̰ Pool iŋ Barnabaas-ak, ŋu gaɗtu kaƴco. Ŋu aaniytu geegirnay kuuk ɗo kiɗ ka Likawoni, Listir, Derbe, iŋ geegirnay kuuk moota. \v 7 Ɗo kiɗ ŋaar-ak oki, ŋu gaara Kabarre ta Gala. \s2 Pool iŋ Barnabaas goy Listir \p \v 8 Gin gem rakki ɗo geeger ka Listir. Ŋa ruŋgiye min ŋu weeyiiga. Ŋa bal jaawe tak-tak. Ŋa goy iŋ baay di. \v 9 Ƴiriy rakki, ŋa cokiyit kaaw ta Buŋdi taat Pool kaawtu. Pool gay gooƴiig ƴalaaŋ, ŋa tal imaanji ho ŋa iban kadar ta nec coolin̰ji. \v 10 Ɗo wer-ak, Pool kaawtu raɗa aman : « Ucu, pey kaƴ asin̰jiŋ ! » Ek di gem-ak uctu iŋ beerin̰ji ho ŋa teestu ko jiwi. \v 11 Gee dakina goy ɗo wer-aka. Min ŋu taliig maan kaak Pool gintu-ak, ŋu teestu kaawe iŋ kaawco ta Likawoni aman : « Taloŋ ja margin kat ic zi ka gemor, kar ŋu paaytu ɗatikte ! » \v 12 Ŋu kolaag Barnabaas « Zeyuus », ho Pool gay, ŋu kolaag « Ermees » asaan ŋaar ko gay iye kaawor. \v 13 Ger ka margi Zeyuus goy moota iŋ un̰je ka geegirdi. Min mee satkiner kaak goy eɗe dorit kaaw-at, ŋa daktu ob barkay ho ŋa ictu booyaw. Barkay-ak, ŋa ɗuuniico booyaw, kar ŋa iyiig ɗo bi ka botildi. Iŋ gee-ak, ŋa raka gine *satkin ɗo Pool iŋ Barnabaas. \v 14 Min kun̰ Pool doriit kaaw-at, ŋu eeriit kesuunco\f + \fr 14:14 \ft ‛ŋu eeriit kesuunco’ : Ɗo aadin ta Yuudinnar, eere ka kesuuni-ak gaara kadar aditco nige.\f* ho ŋu iciig gaɗi. Ŋu aaniyiig gee-aku iŋ koolin̰co aman : \v 15 « Gem kol siŋtay, maa ga ku giniy ampa ? Nin sa gee ar kuŋko-aŋ di. Ni iyko Kabarre ta Gala a kuu rasin̰ marginko kuuk ginno paydinco. Asoŋ ɗo Buŋ kaak goy doo. Ŋaar kaak kilgiyig samaane iŋ kiɗa, iŋ amay ho ay maan kaak goy ɗo duniiner. \v 16 Awalle Buŋ rasig gee ku ay darre iciy botol taat ŋu rakiyo. \v 17 Iŋ taar-at oki, ŋa gaariico ɗo geemir a ŋaar sellen̰ iŋ ŋuura. Selliŋkuwiy-at, ku taliit uudin taat ŋa n̰okiiko amay ho gaminko niyiy ay elgo. Ka seener gay, ŋa ŋaar di kaak beraako tee iŋ galal dakina. » \v 18 Iŋ kaawin kuuk ŋu kaawiico-aŋku oki, gee-ak tirig ɗeŋginco. Iŋ taar-at oki, ŋu gediriico, ŋu baltu gine *satkine. \p \v 19 Min ŋaar-ak, *Yuudinna daarin̰ uctu min Antiyoos ta Pisidi ho min Ikoniyoom. Min ŋu ottu ɗo wer-aka, ŋu isiniig gee-ak a kabarre taat Pool iyiico-an taar seenno. Ek di ŋu teestu dawin̰ Pool iŋ dambay a ŋuu deen̰ji. Ŋu ɗaan̰iiga, ŋu imiliig kara min ɗo geegirdi. Ɗo tan̰co-at a ŋa mat ko. \v 20 Min gee ku aamin n̰umtu ɗo uŋji, Pool uctu paa di ho ŋa yeeptu pey ɗo geegirdi. Kar ka kawtinti, ŋu birtu iŋ Barnabaas ɗo geeger ka Derbe. \s2 Pool iŋ Barnabaas yeep Antiyoos ta Siri \p \v 21 Min ŋu ottu Derbe, ŋu gaariit Kabarre ta Gala ho gee dakina aamintu ɗo Iisa Masi. Min ŋaar-ak, ŋu yeeptu ɗo geegirnay ku Listir, Ikoniyoom ho iŋ Antiyoos ta Pisidi. \v 22 Ɗo ay geeger, ŋu iskaag gee kuuk aamine a ŋuu goye bombo ɗo imaanco. Ŋu kaawaaco aman : « Gii gasen̰ ja taaɓin dakina uŋte, kar gii un̰je kat ɗo *Meennaw ta Buŋdi. » \v 23 Ɗo ay *Egliz, ŋu liyaaji agindaw. Kar ŋu iciy sayamne, ŋu salkiyiico ɗo agindaw-aku, kar ŋu rasiig ɗo pisin̰ji ka *Rabbin Iisa kaak ŋu aamintu iŋ ŋaara. \p \v 24 Min pa-ak, Pool iŋ Barnabaas ɗeettu. Ŋu aaliig kiɗ ka Pisidi, kar ŋu daktu ot ɗo kiɗ ka Pampili. \v 25 Ɗo wer-ak, ŋu teestu gaare Kaaw ta Buŋdi ɗo geeger ka Perz. Min ŋu gaastu, ŋu birtu ɗo bi ka barrer kaak ŋu koliy Attaliya. \v 26 Kar min ɗo wer-ak, ŋu ictu pey markaba ho ŋu yeeptu ɗo geeger ka Antiyoos ta Siri. Eɗeŋ ko, wiktin taat ŋu rakiy ɗeete, ŋu salkiyiico a Buŋ yaa gaayin̰co ɗo riy taat diŋ ŋu gaastu-anta. \v 27 Wiktin taat ŋu ottu ɗo wer-aka, ŋu n̰umiig gee ku Eglizdi. Kar ŋu osiicog gamin okin̰co kuuk Buŋ gintu iŋ ŋuura. Ŋu osiico pey maman Buŋ gaariico botol ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo ho maman ŋuur oki aamintu ɗo Iisa Masi. \v 28 Hiyya, ɗo wer-ak, Pool iŋ Barnabaas gintu mena dakina iŋ gee kuuk aamine. \c 15 \s2 N̰ume ka Eglizdi Zeruzaleem \p \v 1 Ƴiriy rakki, gee daarin̰ uctu min Zuude kar ŋu ɓaawtu Antiyoos. Gee-ak teestu garkiyin̰ siŋta aman : « Ya kuŋ kat *ɗukamno seln̰o ar ka *gaanuun ka Muusa kaawtu, ku gasaaɗo jile. » \v 2 Pool iŋ Barnabaas poocit kaaw-ata ho ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋu meeltu paa iŋ ŋuura. Kar ba aaro, ŋu ictu niyine a Pool iŋ Barnabaas iŋ siŋta daarin̰ ku pey, ŋu ɓaay talin kaaw-at Zeruzaleem ɗo uŋco ka paliinnar ho iŋ agindaw ku *Eglizdi. \v 3 Min pa-ak, gee ku Egliz ka Antiyoos beriico zaadin ka botildi, kar ŋu n̰aamiigu. \p Min ŋu n̰aamgu, ŋu aaltu kiɗ ka Penisi ho iŋ ka Samari. Ɗo botildi, ŋu gastu siŋta ho ŋu osiicot okintit kaaw taat gee kuuk Yuudinnaɗo din sa ooyit kaaw ta Buŋdi. Ho okin̰co, maanna-ak berco galal dakina. \v 4 Min ŋu ottu Zeruzaleem, gee ku Egliz-ak obiig samaane, wala paliinna, wala agindaw okin̰co. Kar ŋu osiicot kaaw okintit taat Buŋ gintu iŋ ŋuura. \v 5 Kar gay, gee daarin̰ min Pariziyenna kuuk aamin ɗo Iisa Masi uctu aman : « Gee kuuk Yuudinnaɗo-aŋ, illa giico ɗukume ja seln̰o, ho ɗiyon̰co a ŋuu karmiyin̰ gaanuun ka Muusa. » \p \v 6 Ɗo wer-ak, paliinna ho iŋ agindaw ku Eglizdi n̰umtu a ŋuu talin kaaw-ata. \v 7 Min ŋu meeltu paa, Piyer uctu ho ŋa kaawiico aman : « Gem kol siŋtay, ku iban kadar Buŋ doɓin minninko min daayum a naa gaarin Kabarre ta Gala ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo. Paa kat, ŋuu cokiyinti ho ŋuu aamine ɗo Iisa Masi. \v 8 Buŋ kaak iban gelbin ka geemir gaaraako kadar ŋa ooyiy gee-ak ɗo wiktin taat ŋa beriicot ja Ruwwiney ar taat ŋa beriiten lote. \v 9 Ginte iŋ ŋuura, Buŋ talaate sawa di ɗo uŋji ho ŋa saamiyiig zunuubinnico asaan ŋu aamin ɗo Iisa Masi. \v 10 Di diŋ gay, maa di ku rakiy nige adiy ka Buŋdi ? Dakoŋ ginenno pa. Ku raka rase goro ɗo maajirnar. Gor taat ooma\f + \fr 15:10 \ft ‛gor taat ooma’ : Anne-aŋ kaawa ɗo bi ka karaamin ta gaanuun ka Muusa.\f* nam aginiyte sa bal gedire sosinti ho nini oki gediraatiɗo ! \v 11 Ha’a, paaɗo ! Ni iban kadar ŋa Buŋ kat jilinti iŋ barkin ta *Rabbin Iisa ar taat ŋa jiliig ŋuur oki. » \p \v 12 Min pa-ak, gee okin̰co kuuk n̰um eɗe-ak bugumtu. Kar Barnabaas iŋ Pool osiicog gamin okin̰co kuuk Buŋ gintu iŋ ŋuura ɗo uŋco ka gee kuuk Yuudinnaɗo gamin kuuk ajbay ho iŋ kuuk gaara gudurrey. \v 13 Min ŋu gaasit kaawco, Zaak\f + \fr 15:13 \ft ‛Zaak’ : Ŋa siŋji ka Iisa Masi.\f* piltu biy, kar ŋa ɗiytu aman : « Gem kol siŋtay, laaŋ ɗeŋginko samaane, cokiyonnu ! \v 14 Simon, ŋaar kaawintiŋ ko a maman min ɗo teesindi Buŋ taltu kaaco ka gee kuuk Yuudinnaɗo ho ŋa doɓtu minninco yaa gine geen̰ji. \v 15 Kaaw-at n̰umtu iŋ kaaw taat nabiinna kaawtu min daayum. Ampaa di, gi garkiyiy ɗo Kitamner aman : \q1 \v 16 ‟ Min ŋaar-ak, naa yeepe pinin̰ pey \q2 geriy ka Dawuud kaak gale. \q1 Yoo ŋa eez tak-tak oki, naa ase pey pinin̰ji, \q2 ŋaa peye pey ɗo weriy. \q1 \v 17 Ampaa kat, gee okin̰co asiin bariyindu. \q1 Hii, ka seener, tamba ta geemir okin̰co \q2 taat nu koltu yaa gine geendu. \q1 An kaaw taat Rabbin Buŋ kaawtu, \q1 \v 18 ŋaar kaawig ko min daayum maan kaak ŋaa gine. ”\f + \fr 15:18 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Amoos 9.11-12.\f* » \m \v 19 Zaak gay ɗiytu pey aman : « Ya ɗo tanto-at, dakon̰co ginenno kaawin ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo asaan ŋu aamin ko iŋ Buŋ. \v 20 Kar gay, siirinten̰co maktumne ho giico kaawe aman : ‟ Dakoŋ teenno kum kaak ŋu satgiytu ɗo marginar. Ŋa gallo. Gooƴoŋ ziŋkiko min ɓaaƴe kaak mun̰jam. Dakoŋ teenno kum kaak patiis. Ho baar oki, dakoŋ teen̰coɗo. ” \v 21 Giico siire ampa-ak, asaan min daayum, gee gaaraag gaanuun ka Muusa ɗo ay geeger ho ŋu garkiyaag ɗo ger ka salaaner ka Yuudinnar ay *sabit. » \s2 Maktumne ɗo kretiyenna kuuk Yuudinnaɗo \p \v 22 Ɗo wer-ak, *paliinna, aginay, iŋ gee ku *Egliz okin̰co ictu niyine a ŋuu doɓe minninco gee kuuk ŋuu n̰aamin̰ Antiyoos sawa iŋ Pool ho iŋ Barnabaas. Hiyya, ŋu doɓtu gee seer kuuk siŋtico karmiyaagu : Zuud kaak ŋu koliy oki Barsabaas ho iŋ Silaas. \v 23 Kar ŋu n̰aamiig iŋ maktumne taat kaawa aman : \p « Nin siŋtiko iŋ paliinna ho iŋ aginay ku Eglizdi, ni ooyko dakina. Ni ooyko kuŋ siŋta kuuk Yuudinnaɗo kuuk goy Antiyoos ɗo kiɗ ka Siri ho iŋ ka Silisi. \v 24 Ni dor kadar gee minninni ɓaawko. Gee-ak barjiliŋko iŋ kaawin kuuk imila kellam ku geemir. Kar gay, nin balco bere yoo botol rakki taat ŋu ginin riy-anta. \v 25 Ɗo bi ŋaar-ak ko, ni deetu kaawni a nii doɓe gee kuuk niiko n̰aame iŋ Pool ho iŋ Barnabaas, siŋtini kuuk ni elgiyo. \v 26 Ŋuur-aŋ ko kuuk lee baarco ɗo bulel ɗo riy ta Rabbinte Iisa Masi. \v 27 Diŋ gay, ni n̰aamaakoŋgu Zuud iŋ Silaas. Ŋuur ko yaako kaawe karaŋ bi iŋ bi kaaw taat ni siiriiko ɗo maktumner-anta. \v 28 Ka seener gay, Ruwwin ta Buŋdi gaayinti ni ictu niyine a ni diyaakonno pey goro, illa kuu karmiye gamin daarin̰ di kuuk Kitamne toɗtu : \v 29 dakoŋ teenno kum kaak ŋu satgiytu ɗo buŋniydi, dakoŋ teenno baar, dakoŋ teenno kum kaak patiis ho dakoŋ ɓaaƴenno mun̰jam. Ya kuu karmiyiit kaaw taar-an, ta samaane. Nin siŋtiko kuuk goy anne kat ooyko dakina. An di kaawni. » \p \v 30 Hiyya, kun̰ Pool ɗeettu Antiyoos iŋ maktumne-ata. Min ŋu ottu, ŋu n̰umiig gee ku Eglizdi, kar ŋu beriicot pisin̰co. \v 31 Min ŋu garkiyiita, okin̰co aditco ginco gala asaan ta ɗeŋirgu. \v 32 Zuud iŋ Silaas kuuk maaniico nabiinna sa kaawiico kee ɗo gee ku Eglizdi a ŋuu obin imaanco-at bombo. \v 33 Ɗo wer-ak, ŋu gintu menaw eɗe, kar siŋtico ku Antiyoos n̰aamiigu iŋ Buŋ a ŋuu yeepe ɗo gee kuuk n̰aamgu. [ \v 34 Kar ba aar gay, Silaas ictu niyine a ŋaa ɗake Antiyoos.]\f + \fr 15:34 \ft Kaaw taar-an ginno ɗo makaatamna daarin̰ ku Buŋdi kuuk ŋu siirtu min awalle iŋ kaaw ta Grek.\f* \v 35 Pool iŋ Barnabaas oki ɗaktu. Iŋ een̰co dakina, ŋu ɓilda gee ho ŋu gaariico kaaw ta Buŋdi. \s1 Pool iŋ Barnabaas eere \p \v 36 Gintu menaw, Pool kaawiiji ɗo Barnabaas aman : « Yeepte, gi ɓaa talin̰ siŋta kuuk goy ɗo ay geeger kaak gi gaartu kaaw ta Buŋdi. Gi ɓaa talin̰ goye ka imaanco. » \v 37 Barnabaas ooyit kaaw ta Pool, kar ŋa raka iyiin̰ Yaaya kaak ŋu koliy oki Maark iŋ ŋuura. \v 38 Kar Pool gay pooce. Ŋa rakaaɗo Yaaya-Maark yaa ɓaa iŋ ŋuura, asaan awalle wiktin ta ŋu goyiy Pampili, ŋa ɗeettu, ŋa rasiig ŋu giniy riy keeco di. \v 39 Barnabaas gay diy kaay kadar Yaaya-Maark yaa ɓaawe. Ɗo bi ŋaar-ak ko, kaawco waaltu tak-tak nam ŋu eertu. Barnabaas iciig Yaaya-Maark, ŋu n̰eptu markaba ho ŋu aaltu Sipre. \v 40 Kar Pool gay doɓiig Silaas. Gee ku Egliz deliico barkin ta Buŋdi, kar ŋu ɗeettu. \v 41 Ŋu jaawtu ɗo kiɗ ka Siri ho iŋ ka Silisi ho ŋu gaayiig gee ku Egliznar a ŋuu goye bombo ɗo imaanco. \c 16 \s1 Martaw ta seeriŋkar ta Pool \s2 Pool iŋ Silaas icig Timote a ŋaa ɓaa iŋ ŋuura \p \v 1 Min ŋaar-ak, Pool ottu ɗo geeger ka Derbe ho iŋ ka Listir. Ɗo wer-ak, ŋu gastu *maajirin̰ce rakki kaak ŋu kolaag Timote. Ŋa roŋti ka *Yuudin̰car taat aamin ɗo Iisa Masi. Kar tacco gay, Grekin̰ce. \v 2 Timote, siŋtay ku Listir iŋ ku Ikoniyoom ozilaag dakina. \v 3 Pool raka iyin̰ iŋ ŋaara. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋa *ɗukumiiji seln̰o ɗo saan ta Yuudinnar kuuk goy ɗo darrinay-aku. Okin̰co, ŋu iban kadar tacco Grekin̰ce. \v 4 Min ŋaar-ak, ŋu amiltu jiwi geeger iŋ geeger. Ŋu kaawiico ɗo gee ku ay *Egliz ɗo niyin taat paliinna iŋ agindaw ictu Zeruzaleem ho ŋu taaƴiig a ŋuu rasinno kaaw-ata. \v 5 Hiyya, ɗo Egliznar-ak, imaanco gaayiyo ho kun kawta, ŋu gasiy gee ku pey n̰umiy iŋ ŋuura. \s2 Sooniik ta Pool ɗo kiɗ ka Trowaas \p \v 6 Min ŋaar-ak, zer ŋu rak gaare kaaw ta Buŋdi ɗo darre ta Aazi. Kar Ruwwin ta Buŋdi gay toɗco. Hiyya, ŋu aaltu ɗo kiɗ ka Prizi iŋ ka Galaasi. \v 7 Min ŋu ottu moota iŋ Miizi, ŋu rak zer ɓaawe Bitini. Kar gay, Ruwwin ta Iisa toɗco pey a ŋu ɓaanno eɗe. \v 8 Paa ko, ŋu birtu min ɗo kiɗ ka Miizi ho ŋu paaytu bi ka barre ka Trowaas. \v 9 Iŋ aando, Pool soontu aman : « Gem rakki min Maseduwaan peyji uŋci ho ŋa marmiliiji aman : ‟ Gem kol siŋji, asnin̰ ja Maseduwaan, kiini gaaye. ” » \v 10 Hiyya, min Pool soontu pa-ak, koɗok di, ni\f + \fr 16:10 \ft ‛ni bariytu’ : Luk kaak siirit maktumne-an oki atta ɗo maliyal.\f* bariytu botol ta ɗeetindi ɗo kiɗ ka Maseduwaan, asaan ni ibin tam kadar ŋa Buŋ kat kolinti a ni ɓaa gaare Kabarre ta Gala ɗo gee aŋkure. \s2 Kun̰ Pool ot ɗo geeger ka Pilip \p \v 11 Min Trowaas, ni n̰eptu markaba, ni aaniytu ɗalaŋ ɗo kiɗ ka Samotraas, ɗatik barrer. Kar ka kawtinti, ni ottu Neyapoliis. \v 12 Min eɗe-ak, ni birtu ɗo geeger ka Pilip ɗo kiɗ ka Maseduwaan. Kiɗ-ak, ŋu ɗeeɗga ho Pilip gay, ŋaar geeger tatik ɗo kiɗ ka awalle. Gee ku Room kat hokumiyaaga. Ni gintu mena dakina eɗe. \v 13 Ƴiriy ta *sabitdi, ni amiltu min ɗo geeger-aka, ni ɓaawtu moota iŋ baala, wer kaak ni hariyiy a *Yuudinna n̰umgiyo ho ŋu salkiygiyo. Ɗo wer-ak, ni gas daaɗ n̰ume. Ni goytu iŋ ŋuura ho ni kaawiico. \v 14 Min ɗo daaɗ-ak, rakki ŋu kolaat Liidi. Ta asa min geeger ka Tiyaatiir. Ta suugiya tooɓina samaane kuuk dindiko\f + \fr 16:14 \ft ‛tooɓina samaane kuuk dindiko’ : Awalle tooɓina ku dindiko-aŋ, ŋuur kaalne ho ŋu gasɗo badam.\f* ho ta abdiya Buŋ. Wiktin taat ta cokiyiit kaaw ta Pool, *Rabbin Buŋ newsiig gelbinti ho ta iciit kaawoy. \v 15 Hiyya, ni *batiziyiita iŋ geenti ku geer okin̰co. Min ni batiziyiita, ta kolinti, kar ta kaawinti aman : « Ya ku ooy ko a nu aamin taɓ ɗo Rabbiner, asoŋ goyoŋ gertu. » Ɗo wer-ak, ta wakiliy paa nam ni ooytu. \s2 Ŋu obig Pool iŋ Silaas daŋaayne \p \v 16 Ƴiriy rakki, wiktin taat ni ɓaay ɗo wer ka salaaner, ɓerre rakki asinti gasa. Taar gay olga. Ta kaawa ɗo maan kaak yaa ase misa iŋ gudurre ta aariɗ kaak obta. Iŋ kaawinti-ak di, aginduwti jalliy gurus. \v 17 Daatko-at teestu aaɗinni iŋ koolinti, nini iŋ Pool aman : « Sando, gee ŋuur-aŋ kuuk gina riy ta Buŋ ka kuwa ! Ŋu gaaraako botol taat Buŋ yaako jiliŋko. » \v 18 Iŋ menaw, ta aaɗaani paa di. Kar ba aaro, Pool dapin̰tu. Ŋa kolsitu, kar ŋa kaawiiji ɗo aariɗ kaak obta-ak aman : « Iŋ siŋ ku Iisa Masi, nu ɗiyaaji, amal min ɗo daatko-anta ! » Koɗok di, ŋa amiltu suu ŋa rasiita. \v 19 Min aginduwti taltu kadar ŋu gasaaɗo pey gurus min ɗo daatko-at, ŋu obiig Pool iŋ Silaas. Ŋu iyiig ɗo wer kaak gee ku geegirdi n̰umgiyo, ɗo uŋco ka agindaw ku darrer. \v 20 Ɗo wer-ak, gee ku Room goy ɗukuma seriine. Min ŋu ottu, ŋu sakkiyiig ɗo uŋco aman : « Gee-aŋ, ŋuur as barjilin̰ geegirte ! Yaman, ŋu Yuudinna. \v 21 Kar ŋu as gaare aadanna kuuk nin gee ku Room din sa ooygigɗo ho gingigɗo. » \p \v 22 Ɗo wer-ak, gee kuuk n̰um-ak uciico ɗo kun̰ Pool iŋ Silaas. Kar gay seriiner ku Room gay kaawiico a ŋuu soriin kesuunco ho ŋuu koocin̰co iŋ korɗiŋgi. \v 23 Min ŋu koociig zuɓ-zuɓ-ak, ŋu un̰jiig ɗo daŋaayner. Kar ŋu ɗiyiiji ɗo gay gooƴe daŋaayner-ak a ŋaa gooƴin̰ samaane. \v 24 Min gem-ak doriit kaaw-at, ŋa un̰jiig ɗo daŋaayner atta kar ŋa ɗooɗiig asin̰co ɗo dugildi. \s2 Tatkaw ka daŋaayner aamin iŋ siŋ ku Iisa Masi \p \v 25 Iŋ ɗatik aandor, Pool iŋ Silaas teestu salaane ho ŋu riyiy riyin ku ozile Buŋdi. Een̰co kuuk goy ɗo daŋaayner gay cokiyaagu. \v 26 Tala kar, kiɗ teestu azire raɗa nam baat ta daŋaayner gaay ɗime. Ɗo wer-ak, ɗibirniico okin̰co piltu waakilak keeco di ho ay jinzirre ka gay daŋaayner-ak sa kile. \v 27 Ɗo wer-ak, tatkaw ka daŋaayner-ak raastu, ŋa uctu puruk. Ya ŋa tala kar botilay ku daŋaayner kon di pile. Ŋa pakirtu a wal gay daŋaayner okin̰co gaɗe, ho ŋa ceeptu *seepiney a ŋaa dee ziy. \v 28 Kar Pool gay, astu gaar gaaƴay raɗa aman : « Hey, Hey ! Dak denno zin̰, okintini ni goya ! » \v 29 Min pa-ak, gay gooƴe daŋaayner-ak inditu ako a ŋaa tale. Kar ŋa un̰jitu atta karak. Min ŋa un̰je, kelmoy oki amile ho ŋa dersitu ris ɗo uŋco kan̰ Pool iŋ Silaas. \v 30 Jammiy sooɗa, ŋa imiliig min ɗo daŋaayner. Kar ŋa indiigu aman : « Gem kol aginiyji, naa gine maman naa gase jile ? » \v 31 Ŋuur gay telkiiji aman : « Aaman iŋ siŋ ku *Rabbin Iisa di kar kii gase jile, kiŋke ho iŋ geen̰ji ku geero. » \v 32 Hiyya ɗo wer-ak, ŋu gaariiji kaaw ta Buŋdi ɗo gay gooƴe daŋaayner-aka ho ɗo gee okin̰co kuuk adiy ka geriy. \v 33 Iŋ aando-at di, ŋa iyiigu ɗo wer kaak gin amay ho ŋa teƴiriicog mutiyco. Ɗo wer-ak, ŋu *batiziyiig gay gooƴe daŋaayner-aka iŋ geen̰ji. \v 34 Min ŋaar-ak, ŋa iyiig kat kun̰ Pool ɗo geriy ho ŋa beriico tee. Gem-ak iŋ adiy ka geriy okin̰ji, aditco gintu portiko asaan ŋu aamin ɗo Buŋdi. \p \v 35 Min wer waltu, gay seriiner ku Room n̰aamtu gee a ŋuuji kaawe ɗo tatkaw ka daŋaayner a ŋaa pikin̰ gee-aŋ min ɗo daŋaayner. \v 36 Hiyya, gem-ak iyiit kabarre-at ɗo Pool aman : « Gay seriiner berdu izinne a naako imiliŋko min ɗo daŋaayner. Di ŋaar-ak, amiloŋ ko ho ɓaaŋ iŋ aapiye. » \v 37 Pool gay iban kadar ŋu obaagɗo gem ka Room ɗo daŋaayner ya ŋu balji ɗukume ja seriiney. Ampaa ko, ŋa osiico baati aman : « Nin kat ŋu bal goyin misa kaawni-aŋ di, ek di ŋu koocinti ɗo uŋco ka geemir. Nin sa Yuudinnaɗo, ni Roomina. Iŋ taar-at oki, ŋu obinti daŋaayne. Diŋ gay a ŋuuni imile iŋ cigile-ak gay maa ? Ha’a, pa-ak ni oyaaɗo. Maaniico kat ŋu asoŋ ŋuuni imile. » \v 38 Kar gee-ak iyiit kaaw ta Pool iŋ Silaas ɗo gay seriiner. Min ŋu doriit kaawco taat ɗiya a ŋu Roomina, kolaw obiigu. \v 39 Hiyya, ŋu astu ŋu obtu aarco ho ŋu imiliig min ɗo daŋaayner. Kar ŋu ɗiyiico pey a ŋuu amile min ɗo geeger-aka. \v 40 Min ŋu amiltu min ɗo daŋaayner, ŋu ɗeettu wer ka Liidi-ata ho ŋu gasiig siŋta okin̰co eɗe. Ŋu iskiigu, kar ŋu iciit botilco, ŋu ɗeettu. \c 17 \s2 Pool iŋ Silaas ot ɗo geeger ka Tesalonik \p \v 1 Kar min ŋu amiltu min geeger ka Pilip, Pool iŋ een̰ji, ŋu birtu ja min ɗo geeger ka Ampipoliis iŋ ka Apolooni. Kar kat, ŋu ottu ɗo geeger ka Tesalonik. Ɗo wer-ak, *Yuudinna gin ger ka salaaner. \v 2 Ar taat ŋa usintu ko, Pool ɓaawtu ɗo ger ka salaaner. Ŋa kaawgico kaaw ta Buŋdi min ɗo Kitamner. *Sabit subba, ŋa jaawa di. \v 3 Ɗo wiktin taat ŋa ɓaawiico-ak di, ŋa gaariico min ɗo Kitamner a *Masi kaak Buŋ doɓtu asa taaɓiye, ŋaa mate ho ŋaa nooye. Ho ŋa kaawiico aman : « Iisa kaak nu kaawiiko biy-aŋka, ŋa ŋaar ko Masi kaak ku eriyo. » \v 4 Min gee kuuk cokiye, Yuudinna daarin̰ astu n̰um iŋ kun̰ Pool iŋ Silaas. Gin gee dakina kuuk Yuudinnaɗo kuuk abdiya Buŋ kuuk as oki n̰um iŋ ŋuura, iŋ pey daaɗ dakina kuuk siŋco alaw. \p \v 5 Kar Yuudinna kuuk bal aamine ɗo Iisa Masi gay ginaaco hasuudinaw. Paa ko, ŋu ɓaawtu bariye maan geenda kuuk ginno kaƴ min ɗo suuginer. Ŋuu barjilin̰ gee iŋ geeger okin̰ji. Kar kat, ŋu ɓaawtu duksiyin̰ ger ka Jaason a ŋuu gasin̰ Pool iŋ Silaas. Zer ŋu raka iyiin̰ ɗo wer kaak gee ku darrer n̰umgiyo, \v 6 kar ŋu bal gasin̰co. Paa ko, ŋu obiig Jaason iŋ siŋta daarin̰ ho ŋu iyiig ɗo uŋco ka agindaw ku geegirdi. Ɗo wer-ak, ŋu teestu koole aman : « Waay, taloŋ kate ! Maan geenda-aŋ as nigin duniin okintiti. Diŋ ŋu as kuuɗe anne ! \v 7 Jaason obiig ɗo geriy ! Gee-ak gay, okin̰co poocig *gaanuun ka sultinte ka Room. Ɗo tan̰co-at, a gin sultan ka pey, ŋu kolaag Iisa. » \v 8 Min agindaw ku geegirdi doriit kaaw-at, ŋu barjiltu okin̰co iŋ gee ku darrer oki. \v 9 Hiyya, Jaason iŋ een̰ji, ŋu pooctu pikin̰co, illa a ŋuu kappiyen̰ ja maanna. \s2 Pool iŋ Silaas ot ɗo geeger ka Beere \p \v 10 Iŋ aando, siŋta ku Tesalonik n̰olpiig kun̰ Pool iŋ Silaas a ŋuu ɗeete ɗo geeger ka Beere. Min ŋu ottu annere, ŋu daktu un̰ja ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar. \v 11 Yuudinna kuuk ɗo geeger ŋaar-ak pikirrico samaane pakgit ŋuur ku Tesalonik. Ŋu cokiyaat Kabarre ta Gala ho ŋu ooyiit iŋ galal. Kun kawta, ŋu garkiya kaawin kuuk ɗo Kitamner a ŋuu tale yaa kaawin kuuk Pool kaawiico-aŋ ɗo botilco wala ɗo botilcoɗo. \v 12 Minninco dakina aamintu ɗo Iisa Masi. Min ɗo Greknar gay, goy daaɗ kuuk siŋco alaw kuuk aamine ho iŋ miday dakina oki. \p \v 13 Kar min Yuudinna kuuk goy Tesalonik dortu kadar Pool gaara kaaw ta Buŋdi ɗo geeger ka Beere oki, ŋu astu barjilin̰ gee ku geegirdi a ŋuu poocin kaawco. \v 14 Koɗok di, siŋta n̰olpiig Pool, ŋu iyiig bi ka barrer, ho ŋu n̰eptu markaba. Kar Silaas iŋ Timote gay, ɗaktu Beere. \v 15 Pool iŋ een̰ji kuuk n̰aamaaga-ak, ŋu birtu iŋ markaba yoo ɗo geeger ka Aten. Hiyya, Pool kaawiico ɗo een̰ji-ak aman : « Ya kuu yeepe, ɗiyon̰co ɗo kun̰ Silaas iŋ Timote a ŋu asaan gasin koɗok anne. » \s2 Pool ot ɗo geeger ka Aten \p \v 16 Wiktin taat Pool eriig kun̰ Silaas iŋ Timote ɗo geeger ka Aten, ŋa taliig geeger-ak miin cak iŋ margina. Ɗo saan taar-ak ko, gelbiney nigtu. \v 17 Paa ko, ŋa ɓaawtu ɗo ger ka salaaner ka *Yuudinnar ho ŋa kaawiico ɗo Yuudinnar iŋ gee kuuk Yuudinnaɗo kuuk abdiya Buŋ. Ho ŋa ɓaawtu pey ɗo wer ka gee ku geegirdi n̰umgiyo ho kun kawta ŋa kaawiico ɗo gee okin̰co kuuk bira ɗo birin̰co. \v 18 Ɗo wer-ak, gin toksina daarin̰ kuuk meela iŋ Pool. (Toksin-ak, illa ŋu aaɗaag gem kaak ŋu kolaag Epikuur, wala kaak ŋu kolaag Zeno).\f + \fr 17:18 \ft Gee kuuk aaɗaag Zeno, ŋu kolaag Estoyisiyenna. Kar ŋuur kuuk aaɗaag Epikuur gay, ŋu kolaag Epikuuriyenna.\f* Min toksin-ak, daarin̰ inda aman : « Gay osindi-aŋ kaawa a maa ga ? » Ho daarin̰ gay aman : « Wal ŋa gaara margin kuuk min karaŋ ga ? » Ŋu indiy ampa-ak, asaan ŋu doriig Pool kaawa ɗo bi ka Iisa Masi iŋ nooyin̰ji. \p \v 19 Min ŋaar-ak, ŋu iyiig Pool ɗo koot ka Ayeropaaz\f + \fr 17:19 \ft ‛Ayeropaaz’ : Ŋa ger kaak gee n̰umiy dakina.\f*, wer kaak agindaw ku geegirdi sooriygiyo ho ŋu ɗiyiiji aman : « Ni raka kiini gaarin̰ kaawin kuuk marbinto kuuk ki ɓildiy gee-aŋku. \v 20 Ki kaawiini kaawin kuuk ƴiriy rakki ni bal dorin̰co ho diŋ gay, ni raka gase baaco samaane. » \v 21 (Ya taɓ-ak, goyin̰co ka gee ku Aten okin̰co ho iŋ martico, illa ŋu el cokiye ho ŋu el ose kaawin kuuk marbinto di.) \p \v 22 Ɗo wer-ak, Pool uctu ɗatikco ho ŋa ɗiyiico aman : « Kuŋ gee ku Aten, cokiyoŋ ! Nu tala kadar, ɗo ay maanna, ku gee kuuk obig marginko bombo. \v 23 Ka seener, min nu jaawiig geegirko, nu talig werinko ku satkiner ku marginko. Nu taliy kee nam nu gas wer rakki kaak ku siirji kuwa aman : ‟ Buŋ kaak gee ibingigɗo. ” Di ŋaar-ak, asoŋ, naako gaare baay ta Buŋ kaak ku abdiyiyo ho ku ibingigɗo-aŋka. \v 24 Buŋ ŋaar-ak ko kaak kilgiyit duniine ho iŋ gamin okin̰co. Ŋaar di *Rabbin kaak goy kuwa ka samaaner ho keɗer. Ŋa goyɗo ɗo geray ku margin kuuk geen di siytu. \v 25 Ŋa rakaaɗo tak-tak gaay ta gemor. Ŋaar keeji di beraate ay maanna, yoo siikime kaak gi goyiy oki. \v 26 Ŋa ŋaar di kaak kilgiyig gee okin̰co min gem rakki di ho ŋa totiriig ɗo adiy ka kiɗar okin̰ji. Ŋa ŋaar di eerit pudiya iŋ maawa. Ho ŋa ŋaar di ɗukumig guŋgar ku kiɗco okin̰ji. \v 27 Buŋ gintu pa-ak a ŋuu bariye botiliy badam-badam wal ŋuu gasin̰ji din ga ? Zer ŋaar gay serekɗo min ɗo ay gemo, \v 28 asaan iŋ ŋaar di gi siikimiyo, gi goyiyo ho gi jaawiyo. Ka seener gay, gee daarin̰ minninko miliyna kaaw aman : \q1 ‟ Ginte okinte koogin ku Buŋdi. ” \m \v 29 Ka seener, okinte gi kooginay. Ampa-ak, dakinte pakirenno pey kadar Buŋ, ŋaar ar margi kaak gee siytu iŋ daabne, wala iŋ poddine, wala iŋ dambay. Dakinte pakirenno kadar iŋ pikirre ta maaniite wala iŋ ibininte, gii gedire siye Buŋ. \v 30 Buŋ balco obinti ɗo gamin kuuk ŋu gintu awalle, asaan ŋu bal gine ibine. Kar diŋ gay, ŋa kolaag gee okin̰co kuuk goy ɗo ay wero a ŋuu ibinin̰ nigin̰co. \v 31 Yampa, Buŋ diy ƴiriy rakki taat ŋaa gine seriin iŋ botilti ɗo gee okin̰co kuuk ɗo duniiner. Seriin-at yaa kuuniye iŋ gem rakki kaak ŋa doɓtu. Gem-ak, ŋa nooyig min ɗo muuti. Paa kat, gee yaa ibine kadar ŋa ŋaar ko kaak Buŋ doɓtu. » \p \v 32 Wiktin taat gee-ak doriit kaaw taat Pool kaawtu aman : « Buŋ nooy gem min ɗo muuti », daarin̰ teestu ajimiyin̰ji, kar daarin̰ gay ɗiyiiji aman : « Ni raka ki asaani ɗeelin pey kaaw-an neginda. » \p \v 33 Min ŋaar-ak di, Pool rasiigu ho ŋa ɗeettu. \v 34 Kar gay, min gee ku goy eɗe-ak, goy di kuuk da as n̰um iŋ ŋaara ho aamintu iŋ Iisa Masi. Minninco rakki ŋu kolaag Deniis min gee ku seriiner ku Aten. Ta rakki gay, siŋti Damariis ho gin gee kuuk pey oki. \c 18 \s2 Pool goy ɗo geeger ka Korent \p \v 1 Min ŋaar-ak, Pool uctu min geeger ka Aten ho ŋa birtu Korent. \v 2 Min ŋa ottu, ŋa gastu gem rakki *Yuudin̰ce ŋu kolaag Akilaas. Ŋu weeyig ɗo darre ta Pont. Daaɓiney, ŋa as iŋ daaciy Prisil\f + \fr 18:2 \ft ‛Prisil’ : Ŋu kolaat oki Priska.\f* min geeger ka Room, asaan sultan Kilood kat ber izinne ŋu atkiig *Yuudinna okin̰co min Room. Pool daktu n̰um iŋ ŋuura, \v 3 asaan riyoy sa ar tan̰co di. (Ŋa siya tarram iŋ tandina.) Ŋa goy gerco ho ŋu gina riy sawa. \v 4 Ay *sabit, Pool ɓaggiy ɗo ger ka salaaner. Ŋa icgiy kaawo. Ŋa raka a ŋaaco gedire ɗo Yuudinnar iŋ ɗo Greknar oki. \p \v 5 Min Silaas iŋ Timote astu min Maseduwaan, goye ka Pool okin̰ji ŋa gaara kaaw ta Buŋdi di, ŋa bariya botol taat ŋaaco gedire ɗo Yuudinnar a Iisa, ŋaar Masi kaak Buŋ doɓtu. \v 6 Kar ŋuur gay poocit kaawoy-ata ho ŋu teestu warin̰ji. Ɗo wer-ak, ŋa ergiit kesuuney kar ŋa kaawiico aman : « Ya ku tar ziŋkiko sa, ku maaniiko kat nige ho nun isginno bat. Min ku pooc-ak, nun ɗeetaw iŋ gee kuuk Yuudinnaɗo. » \p \v 7 Hiyya, ŋa amiltu min ger ka salaaner. Ŋa ɓaawtu wer ka gem rakki kaak goy moota iŋ ger ka salaaner, siŋji Tituyuus Zustuus. (Ŋa Yuudin̰ceɗo kar ŋa abdiya Buŋ.) \v 8 Gin gem rakki, tatkaw ka ger ka salaaner, ŋu kolaag Krispuus. Ŋa aamin ɗo *Rabbin Iisa Masi, yoo geen̰ji okin̰co ku geero. Min ɗo geeger-ak oki, gee dakina kuuk cokiyit kaaw ta Pool, aamintu ho ŋu *batiziyiigu. \p \v 9 Ƴiriy rakki, iŋ aando, Rabbin bayniiji ɗo Pool. Ŋa kaawiiji aman : « Dak ginno kolaw. Kaawco di, dak bugumenno, \v 10 asaan nun goy iŋ kiŋke. Waan gediraaɗo yaan̰ diye pise. Ɗo geeger-aŋ, goy geendu dakina. » \v 11 Pool goytu ɗo geeger ka Korent maan ka elgo iŋ koyin bijigiƴ ho ŋa gaariico kaaw ta Buŋdi ɗo gee okin̰co. \s2 Pool ɗo uŋji ka tatkaw Galiyon \p \v 12 Ɗo wiktin taar-at, Galiyon, ŋaar guberneer ka darre ta Akayi. *Yuudinna deetu kaawco a ŋu sakkiyin̰ Pool. Hiyya, ŋu iyiig ɗo wer ka seriiner \v 13 ho ŋu ɗiytu aman : « Yaman, gem-aŋ isinaag gee a ŋuu abdiye Buŋ maala. Abdiyin̰co arro iŋ *gaanuunte. » \v 14 Pool raka ice kaawo, kar Galiyon gay ɗukumtu min ɗo biy. Kar ŋa newsiico ɗo Yuudinnar aman : « Kuŋ Yuudinna, cokiyoŋ, ya gem-aŋ kat nigin̰ji aale, kin ŋa kokine wala ŋa nig maa, naa ice subirraw di guna, naako cokiyiŋko. \v 15 Di kuŋko meela ɗo kaawin kuuk maalan di. Ku meela ɗo bi ka kaawnar iŋ siŋ. Ku kaawa ɗo gamin kuuk goy ɗo gaanuunko kaŋkon di. Di ŋaar-ak giniroŋ ! Ɗo gamin ŋuur-aŋ, nun un̰jaaɗo kaar. » \v 16 Min pa-ak, Galiyon atkiig gee-ak min wer ka seriiner. \v 17 Hiyya, gee-ak obiig gem rakki siŋji Sosten, ŋaar tatkaw ka ger ka salaaner ka Yuudinnar. Ŋu koociig ɗo wer ka seriiner di, kar Galiyon gay, isgigɗo, ŋa newsiico kopo. \s2 Pool yeepa ɗo geeger ka Antiyoos \p \v 18 Min ŋaar-ak, Pool goytu kee Korent. Kar siŋtay gay ŋa rasiig eɗe, illa ŋa icit Prisil iŋ Akilaas di ho ŋu birtu Saŋkerees. Ɗo wer-ak ko, Pool ooɗiig kaay asaan ŋa togil iŋ Buŋ. Hiyya ŋu n̰eptu markaba, ŋu aaltu ɗo kiɗ ka Siri. \v 19 Min ŋu ottu ɗo geeger ka Epeez, Pool rasiig een̰ji Prisil iŋ Akilaas, kar ŋaar gay un̰jitu ɗo ger ka salaaner a ŋa ɓaa meele iŋ Yuudinna. \v 20 Min ŋu meeltu paa, Yuudinna-ak indiig a ŋaa goye iŋ ŋuura. Kar ŋaar gay pooce. \v 21 Ɗo ɗeetin̰ji, ŋa kaawiico aman : « Naako yeepe ya Buŋ pildu botol. » Hiyya, min Epeez-ak, ŋa n̰eptu markaba, ŋa ɗeettu. \v 22 Ŋa paaytu Sezare, kar ŋa birtu ja Zeruzaleem a ŋa ɓaaco ooye ɗo gee ku *Eglizdi. Kar kat, ŋa yeeptu ɗo geeger ka Antiyoos. \s1 Martaw ta subbiŋkar ta Pool \s2 Apoloos goy ɗo geeger ka Epeez iŋ ka Korent \p \v 23 Pool gintu menaw Antiyoos, kar ŋa birtu pey ɗo kiɗ ka Galaasi ho iŋ ka Prizi. Ɗo ay wer kaak ŋa ottu, ŋa ɗeŋriig siŋta iŋ kaaw ta Buŋdi. \p \v 24 Ɗo wiktin taar-at, Yuudin̰ce rakki kaak ŋu kolaag Apoloos as Epeez. Gem-ak, ŋu weeyig Alekzandri. Ŋa iban kaawna ho ŋa iban pey Kitamne. \v 25 Ŋu ɓildig samaane ɗo Botol ta Rabbin Iisa Masi. Paa ko, ŋa zeeɗiyo, ŋa gaariy Kabarre ta Gala iŋ galal. Ŋa ɓildiy gee iŋ botol ɗo bi ka Iisa Masi. Kar ŋaar gay, illa ŋa iban ko *batem ka Yaaya-Batist di. \v 26 Ɗo ger ka salaaner ka Yuudinnar, ŋa kaawa kaawin ku Buŋdi bal kolaw. Min Prisil iŋ Akilaas doriit kaawoy, ŋu iyiig gerco a ŋuuji gaare botol ta Buŋdi samaane. \v 27 Ba aar gay, Apoloos raktu ɓaawe ɗo kiɗ ka Akayi. Siŋta ku Epeez iskiiga ho ŋu siirtu maktumne ɗo gee kuuk aamine kuuk goy ɗo kiɗ-aka a ŋuu obin̰ samaane. Hiyya, Apoloos ɗeettu Akayi. Min ŋa ottu, ŋa obco wero ɗo gee kuuk aamin ɗo Iisa Masi iŋ barkin ta Buŋdi. \v 28 Ka seener gay, ŋa gaar waraŋ ɗo uŋco ka gee okin̰co a Kitamne kaawa a Iisa, ŋaar *Masi kaak Buŋ doɓtu. Min ŋa kaawtu pa-ak, Yuudinna bugumtu dil nam ta ŋuu kaawe sa, ŋu ibanno. \c 19 \s2 Pool yeep pey Epeez \p \v 1 Min Apoloos goy misa Korent, Pool gay aaltu Aazi, wer ka gin dambinay, kar ŋa ottu Epeez. Ɗo wer-ak, ŋa gastu gee daarin̰ kuuk aamin ɗo Iisa Masi \v 2 ho ŋa indiigu aman : « Min ku aamintu-aŋ, Ruwwin ta Buŋdi paayko walla ? » Ŋuur gay telkiiji aman : « Ha’a, ƴiriy rakki gem balni kaawe biti. » \v 3 Pey Pool indiigu aman : « Di maa *batemda ku gastu ? » Ŋuur gay aman : « Nin gas batem ar kaak Yaaya-Batist kaawtu. » \v 4 Pool kaawiico aman : « Yaaya batiziyig gee kuuk ibinig nigin̰co ho ŋa kaawiico ɗo gee ku Israyeel a ŋuu aamine ɗo gem kaak yaa ase ɗo aaroy. Gem-ak gay, ŋa Iisa Masi. » \v 5 Min ŋu doriit kaaw ta Pool-at, ŋu ooytu ho ŋa batiziyiigu iŋ siŋ ku *Rabbin Iisa. \v 6 Pool leeco pise ɗo kaƴco ho Ruwwin ta Buŋdi paayiico. Ek di ŋu teestu ko kaawe kaawin kuuk kun̰coɗo ho ŋu gaariy kaaw taat ŋu gastu min ɗo Buŋdi. \v 7 Gee-ak, okin̰co yaa nece ar orok iŋ seer pa. \p \v 8 Kun kawta Pool ɓaggiy ɗo ger ka salaaner nam koyin subba. Ŋa gaariy kaaw ta Buŋdi bal kolaw ɗo bi ka *Meennaw ta Buŋdi. Ŋa zeeɗa a gee-ak yaa icin kaawoy. \v 9 Kar *Yuudinna kuuk dakin gay tirig ɗeŋginco ho ŋu pooctu aamine ɗo kaaw-ata. Botol ta Rabbine Iisa, ŋu ginit ar maan kaak maala ɗo uŋco ka geemir. Ɗo wer-ak, Pool amiltu iŋ maajirnay ho ŋa iyiig ɗo lekkool ta gem rakki kaak ŋu koliig Tiranuus. Kun kawta, Pool garkiyiigu ɗo wer-aka. \v 10 Garaan-at taaye, gin elgin seera. Paa ko, gee okin̰co kuuk goy ɗo darre ta Aazi doriit kaaw ta Buŋdi, kuuk Yuudinna iŋ kuuk Grekna oki. \s2 Koogin peesira ku Skeeba \p \v 11 Buŋ gina gamin kuuk ajbay aale min ɗo Pool. \v 12 Ampaa ko, ŋu iciig n̰aŋguunay wal zimillay, ŋu wakiy ziy ka Pool ho ŋu iyiico ɗo gee kuuk raɗaw. Ek di gee-ak cooliyo ho aariɗnico oki amiliy min ɗo ziŋkico. \v 13 Ɗo wer-ak, *Yuudinna daarin̰ kuuk jaawa ɗo darre geciy atke aariɗna min ɗo geemir iŋ siŋ ku *Rabbin Iisa. Ŋu kaawiico ɗo aariɗna aman : « Iŋ siŋ ku Rabbin Iisa Masi kaak Pool kaawtu, nu ɗiyiiko-aŋ : Yalla, amiloŋ, ibinoŋ werko ! » \v 14 Yuudin̰ce rakki, ŋu kolaag Skeeba, ŋa tatkaw ka gay satkiner ho ŋa gin koogin miday peesira. Kooginay-ak oki atta iŋ gee kuuk giniit riy-anta. \v 15 Kar ƴiriy rakki gay, min ŋu geciy atke aariɗ min ɗo gemor, aariɗ-ak telkiico aman : « Iisa Masi, nu ibingiga ho Pool sa, nu dor ŋu kaawa biy. Kar kuŋkoŋ gay, ku kun̰ waa kina ? » \v 16 Kar gem kaak gin aariɗ-ak teestu taasin̰in̰ koogin-aku. Ŋa gin gudurre pakgig ŋuur okin̰co. Ŋa koociig ko kooce nam ŋu gaɗtu min ɗo geriy. Min ŋu gaɗtu, ziŋkico mutay di ho kesuunco eer caak-caak nam ŋu gaay ɗake tukinka. \v 17 Min gee ku Epeez doriit kabarre-at, kolaw un̰jiico, *Yuudinna iŋ Grekna okin̰co. Min ŋaar-ak, siŋ ku Rabbin Iisa jaaltu kuwa. \v 18 Hiyya, min gee kuuk aamine, dakina astu imilin̰ kara gamin kuuk ŋu gintu jookumo. \v 19 Min ŋuur kuuk gina olgaw sa, dakina n̰umiig katkiɗin̰co ho ŋu eriig ɗo uŋco ka geemir. Katkiɗna-ak, tamminco\f + \fr 19:19 \ft ‛tamminco’ : Tamma rakki nec iŋ gurus kaak gem gasiy ɗo el ta riyor.\f* orok beeƴ alip (50 000). \v 20 Ampaa kat, iŋ gudurre ta Rabbine, kaaw-at gaaya gaayen di ho ta totirtu ɗo wer okin̰ji. \s2 Gee ku Epeez barjile \p \v 21 Min maanna-ak kuuniytu, Ruwwin ta Buŋdi n̰aamiig Pool a ŋaa ɓaawe Zeruzaleem. Ya ŋa ɓaawaw, ŋaa aaɗen̰ ja min Maseduwaan ho min Akayi. Ŋa ɗiyiico ɗo gee kuuk aamin-ak aman : « Ya nu ot anner-ak, naa bire oki yoo Room. » \v 22 Min pa-ak, ŋa n̰aamtu ja ɗo darre ta Maseduwaan gee seer kuuk gina riy baaci, Timote iŋ Erast. Kar ŋaar meen̰ji gay goytu job Epeez, ɗo kiɗ ka Aazi. \p \v 23 Ɗo wiktin taar-at, wer barjil aale Epeez ɗo saan ta Botol ta Iisa Masi. \v 24 Gee ku Epeez pintu awalle ger tatik ka margico taat ŋu koliy *Artemis. Ɗo wer-ak, gin garpo rakki ŋu kolaag Demetriyuus. Ŋa garpa geray n̰aaɗa-n̰aaɗa\f + \fr 19:24 \ft ‛geray n̰aaɗa-n̰aaɗa’ : Geray-ak ar ku kan̰jir, kar gee-ak iyiig ɗo geriyco ho ŋu abdiyaagu ar marginco.\f* iŋ poddine ar ger ka Artemis-aŋka. Iŋ geen̰ji ku riyor, ŋu gidiyiig geray-aku ho ŋu iyiico gurus dakina. \v 25 Ƴiriy rakki Demetriyuus n̰umiig geen̰ji ku riyor ho iŋ gee kuuk gina riy ar taar-ata. Ŋa kaawiico aman : « Gee-aŋ taloŋ, iŋ riy-an di gi gintu gay gamnar. \v 26 Kar gay, ku talaag di ho ku doraag di maan kaak kuuniyaw-aŋka. Gem kaak ŋu koliy Pool-aŋ kaawa ɗo geemir a margin kuuk gi siytu-aŋ, ŋuur arro Buŋ kaak ka seener. Pool gedirco ɗo gee dakina kuuk cokiyga, Epeezɗo di nam yoo ɗo kiɗ ka Aazi okin̰ji. \v 27 Ya Pool kat wakila iŋ riyoy taar-anta, riyte yaa nige. Ŋa nigaaɗo riy tanten di ho ŋa nige oki ger ka Artemis, taar taat siŋti alaw nam gee okin̰co ku Aazi iŋ kuuk adiy ka kiɗar okin̰ji sa abdiyaata. Diŋ ku talaw, margite Artemis-an, riy ta Pool yaa cillin maala ho siŋti sa yaa mate. » \v 28 Min gee-ak dorit kaaw-at, ŋu dapin̰tu ho ŋu teestu koole aman : « Artemis ta Epeeziyennar, siŋti jaal kuwa ! » \p \v 29 Min gee-ak teestu koole pa-ak, gee dakina kuuk ɗo geeger okin̰ji asiico n̰um kaaco. Gin gee seer min Maseduwaan kuuk aaɗaag Pool ɗo martuwiy, siŋco Gaayuus iŋ Aristaark. Min gee-ak taliigu, ŋu obiigu ho ŋu iyiig ɗo wer ka kan̰jir\f + \fr 19:29 \ft ‛wer ka kan̰jir’ : Iŋ nassarin̰ca, ŋu kolaag ‛théâtre’, Wer kaak gee n̰umgiy dakina ho ŋu talgiy ay maanna. Wer ka kan̰jir ka Epeez nec ice gee orok seer iŋ bijigiƴ alip (26 000).\f*, ŋuuco gine seriine. \v 30 Ɗo wer-ak, zer Pool raka ice kaaw ɗatik geemir, kar gee kuuk aamin gay toɗiiji. \v 31 Gin gee aginda ku hokumiyaw kuuk min kiɗ ka Aazi. Ŋu roynay ku Pool. Ŋu n̰aamiiji kaawo aman : « Dak ɓaanno ɗo wer ka kan̰jir-aka ! » \v 32 Ɗo wer kaak Gayuus iŋ Aristaark goyiy-ak, hawin dakina. Ay gem di koola anne-anne. Daarin̰ gay koola kur ampa ho daarin̰ pey koola ansi. Anuwco ta geemir ibanno maan kaak iyiig ɗo wer-aka. \v 33 Min gee kuuk okin̰co-ak, Yuudinna ictu minninco gem rakki kaak ŋu kolaag Alekzandir. Ŋu taaƴiiga, kar ŋu akiliig uŋda a ŋaaco kaawe ɗo geemir. Hiyya, Alekzandir jaaltu pisin̰ji uŋco, ŋaa ose biy. \v 34 Kar gay, min gee ku Epeez taltu kadar ŋa Yuudin̰ce, ŋu pooctu cokiyin̰ji. Ŋu obtu kuuri werco rakki di, aman : « Artemis ta Epeeziyennar, siŋti jaal kuwa ! » Ŋu obiit kuurico paa di zuu-zuu-zuu, nam taay pat seera. \p \v 35 Hiyya, ba aaro, gem rakki kaak gina riy ta siirindi ɗo geegirdi uctu. Ŋa gedirtu ŋa bugumiig gee-aku ho ŋa kaawiico aman : « Gee ku Epeez, gee okin̰co iban kadar ginte gooƴaag ger ka Artemis taat siŋti alaw iŋ dambi kaak ar taara kaak gal min kuwa ka samaaner. \v 36 Gem ke gediraaɗo meele ɗo bi ŋaar-aŋka. Hadi bugumoŋ. Ya ku raka gine maanna, pakiroŋ ja samaane kar kat kuu ginin̰ji. \v 37 Ku sakkiyiig gee-aŋ anne, wala ŋu nig biŋkico iŋ siŋ ku Artemis, wala iŋ gerti. \v 38 Ya Demetriyuus iŋ een̰ji gay riyor kat raka sakkiye waanna-ak, gee ku seriiner goya. Ŋuu iyiin̰ gee-ak ɗo uŋco ɗo mena kuuk ŋu leetu ku seriiner. \v 39 Ya ku gin kaaw ta pey, gi ɓaa deen ɗo uŋco ka gee kuuk iban *gaanuun. \v 40 Yampa, biŋkite yaa gine gallo. Ya gi goyaaɗo samaane, gee ku Room yaate ɗiye a ginten di ginig kaawin-aŋku. Ya ŋuur kat indaate ɗo baat ta kaaw-anta, kar giico telke a maa ? » \v 41 Min gem-ak gaasiit kaawoy-at, ŋa ɗiyiico ɗo gee kuuk n̰um-ak a ŋuu totire. \c 20 \s2 Martaw ta Pool ɗo kiɗ ka Maseduwaan iŋ ka Grees \p \v 1 Min kaawin kuuk Epeez-ak gaastu tak-tak, Pool n̰umiig gee kuuk aamin ɗo Iisa Masi ho ŋa iskiig ɗo imaanco. Ŋa beriico ooya, kar ŋa ictu botol ta Maseduwaan. \v 2 Wiktin taat ŋa jaawiy ɗo darre-ata, ŋa kaawiico dakina ɗo gee ku aamine ho ŋa iskiigu a ŋuu goye bombo ɗo imaanco. Min ŋaar-ak, ŋa birtu ɗo kiɗ ka Grees. \v 3 Ɗo wer-ak, Pool goytu koyin subba. Niyiney astu taat ŋaa ɗeete Siri. Ŋa gaay ice markaba, kar kabarre galiiji kadar *Yuudinna deet ko kaawco a ŋuu obin̰ji. Ampaa ko, ŋa ɗuwtu, ŋa ictu botol ta Maseduwaan. \v 4 Gee kuuk n̰aamaaga-ak kun̰ Sopateer roŋji ka Piruus min Beere, Aristaark iŋ giji Sekonduus min Tesalonik, Gayuus min Derbe, Tisik iŋ Tropim min Aazi, ho iŋ Timote oki. \v 5 Ŋuur ogirinti, ŋu ɓaani ere ɗo geeger ka Trowaas. \v 6 Nin gay, ni iidiyit ja iidin ta mappa ka bal *gele ɗo geeger ka Pilip. Kar kat, ni n̰eptu markaba, ni ɗeettu. Menuwni beeƴ ɗo amiydi, ni jorkiig kat Trowaas. Ɗo wer-ak, ni dee suugin rakki. \s2 Pool nooyig Etikuus min ɗo muuti \p \v 7 Ɗo wiktin taat ni goyiy misa Trowaas, iŋ ƴiriy ta sabitdi\f + \fr 20:7 \ft ‛ƴiriy ta sabitdi iŋ maako’ : Iŋ siire ka daayum, ŋu siir iŋ kaaw ta Grek a ‛ƴiriy ta awalle iŋ maako’. Ɗo aadin ta Greknar a ta ‛ƴiriy ta dumaasdi’, Kar ɗo aadin ta Yuudinnar gay a ta ‛ƴiriy ta sabitdi’.\f*, ni n̰umtu iŋ maako ho ni ɗeeɗtu mappa sawa.\f + \fr 20:7 \ft ‛ɗeeɗtu mappa sawa’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛ice ka kominiyon (sen-sen)’. Tee ŋaar-ak moya satkin ta Iisa Masi taat ka etor.\f* Kar Pool teestu kaawe ɗo gee kuuk n̰um-aku. Ŋa ictu niyine a ŋaa ɗeete ka kawtinti, ampaa ko, ŋa kaawtu paa nam ɗatik aandor. \v 8 Ɗo wiktin taar-at, ni goy ka gusuurdi ho ŋu biƴ lampin dakina. \v 9 Gin ɗubil rakki ŋu kolaag Etikuus. Ŋa goy ɗo bi ka peneetirdi ɗo gusuur ka subbiŋkar. Uudin taat Pool kaawiy kee-ak, ŋa aaƴiig weƴ yarap. Tala kar ŋa gaam bup min kuwa. Ŋu astu copilin̰ji, kar sando, ŋaar gay mat ko. \v 10 Pool gay paaytu min kuwa, ŋa oniiji, ŋa iciiga, ŋa gogiyiiga, kar ŋa kaawtu aman : « Yaman, dakoŋ barjilenno, ŋa nooye. » \v 11 Min ŋaar-ak, Pool coktu pey ka gusuurdi. Ŋa pirsiig mappa ho ŋa teetu. Min ŋa teetu, ŋa kaawiy pey paa nam wer waliiji. Hiyya, ŋa beriico ooya ho ŋa ɗeettu. \v 12 Min ŋaar-ak, gee iyiig ɗubil kaak nooy-ak ɗo geriy iŋ aapiye ho okin̰co gelbinco weƴtu. \s2 Martaw ta Pool ɗo geeger ka Mile \p \v 13 Min Trowaas, Pool ɗeet iŋ asin̰ji ɗo geeger ka Asoos. Nin gay n̰eptu markaba ho ni ogiriiji ɗo geeger-aka ar taat ŋa rakiyo. \v 14 Min Pool gasinti eɗe-ak, ŋa n̰eptu markaba iŋ nini ho ni birtu ɗo geeger ka Mitileen. \v 15 Min Mitileen, ni amiltu, kar ka kawtinti ni ottu ɗo geeger ka Kiyo. Ka neginditi, ni ottu ɗo geeger ka Samoos. Kar ta antar gay, ni ottu kat Mile. \v 16 Ni bal peye Epeez. Pool rakaaɗo taŋkile ɗo kiɗ ka Aazi-aka, asaan ŋa raka ote koɗok-koɗok Zeruzaleem. Ya ɗo tan̰ji-at a ŋaa hadire ɗo iidin ta Pantekoot. \s2 Ooy ta ba aaro ɗo agindaw ku Egliz ka Epeez \p \v 17 Paa kat, wiktin ta ni goy misa Mile, Pool n̰aamtu kaaw ɗo agindaw ku *Egliz ka Epeez a ŋu asa gasin̰ji. \v 18 Min ŋu asiiji, ŋa ooyiico kar ŋa kaawiico aman : « Cokiyoŋ, min ƴiriy taat nu astu uŋko ɗo kiɗ ka Aazi, ku iban maman nu goytu iŋ kuŋko. \v 19 Nu gintu riy taat *Rabbin beriidu, bal ice ka zir. Zulin̰du min̰ dakina. Nu taaɓiye ɗo bi ka Yuudinnar kuuk dee kaawco a ŋuun obindu. \v 20 Ku iban kadar nu balko cigile yoo maan rakki kaak yaako napkiyiŋko. Nu gaarko ho nu ɓildiŋko iŋ gamin dakina ɗo uŋco ka geemir ho ɗo geriyko oki. \v 21 Nu kaawco ɗo Greknar ho ɗo Yuudinnar a ŋuu ibinin̰ nigin̰co ɗo uŋji ka Buŋdi ho ŋuu aamine ɗo Rabbinte Iisa Masi. \p \v 22 « Kar diŋ gay, nu ɓaa Zeruzaleem, asaan Ruwwin ta Buŋdi kat n̰aamaanu a naa ɓaawe. Kar gay, nu ibanno maan kaak yaadu ase annere. \v 23 Illa gay, ay geeger kaak nu ɓaawtu, Ruwwin ta Buŋdi minaanu a ŋuun obindu daŋaayne, ho ŋuun taaɓiyin dakina. \v 24 Ya ɗo tanto kin di-ak, goyindu nu balji gine hajine. Kar gay, maan kaak taɓ lotu-ak, illa naa gaasin ja riy taat Buŋ beriidu. Riy-at gay, taar gaare ka Kabarre ta Gala ta barkin ta Buŋdi. \p \v 25 « Min nu goy ɗatikko, nu gaarkoŋ *Meennaw ta Buŋdi. Kar diŋ gay, nu iban tam kadar ku talaanno pey tak-tak. \v 26 Ɗo bi ŋaar-ak ko, nu kaawiiko waraŋ : ya minninko goy gem kaak tar ziy sa, nun isintuɗo, \v 27 asaan nu kaawkon okintit taat Buŋ kaawtu. Nu balko cigile yoo maanna. \v 28 Goyoŋ goɗom, gooƴoŋ ziŋkiko ku maaniiko ho gooƴoŋ gee ku Eglizdi kuuk Ruwwin ta Buŋdi beriiko. Gooƴoŋ Egliz ka Buŋdi ar gem kaak gooƴa tamgi. Dakoŋ rawtenno kadar Egliz-ak, Buŋ gidiyiig iŋ baar ku Roŋji Iisa Masi. \p \v 29 « Yampa, ya nun kat gin kawwi, nu iban kadar gee yaako ase ɗo ɗatikko ar pulkina\f + \fr 20:29 \ft ‛pulkina’ : Werin daarin̰, ŋu kolaag a ‛kulkina’ wala a ‛pilgay’.\f* a ŋuu nigin̰ Egliz, \v 30 nam ɗo ɗatikko di oki asa amile gee kuuk asaako gaare kaawin ku raadiner. Yoo gee kuuk aamin din sa, asa aaɗin̰co. \v 31 Di ŋaar-ak, ucoŋ kuwa ! Moyoŋ ɗo taat nu kaawiiko. Ta gin ko elgin subba, ƴiriyo, aando, nu taaƴaakon di nam zulin̰du min̰ ɗo bi kaŋko. \p \v 32 « Kar diŋ gay, nu rasiŋko iŋ Buŋ ho iŋ barkin ta kaawoy. Ŋa gin gudurre taat ŋaako gaayiŋko ɗo imaanko, ho iŋ ŋaar di, kuu gasin haginko taat ŋa bertu ɗo gee okin̰co kuuk ŋa doɓtu kun̰ji. \v 33 Kar nun meendu gay, nu bal rake ice maan minninko, wala gurus, wala daabne, wala kesuune. \v 34 Asaan kuŋ sa iban tam kadar nu gin riy iŋ pisindu a naa gase maan kaak nun meendu naa tee bir yoo eendu. \v 35 Ɗo riy okintit taat nu gintu, nu gaarko botol taat maman gi gaayin̰ pokirna. Ansii ko, gi rawtiitɗo kaaw taat Rabbin Iisa kaawtu aman : ‟ Galal ɗo gem kaak beraw, pakgit gem kaak obaw. ” » \p \v 36 Hiyya, min ŋaar-ak, ŋu dersitu ho Pool salkiytu. \v 37 Ŋuur okin̰co, ŋu teestu ale, ŋu baamiyiig Pool ho ŋu beriiji ooya ta ba aaro. \v 38 Okin̰co, ŋu goytu aminda, asaan Pool kaawco a ŋu talaagɗo pey tak-tak. Hiyya, min pa-ak, ŋu n̰aamiig yoo ɗo markabar. \c 21 \s1 Pool yeep Zeruzaleem \p \v 1 Min ni eertu min iŋ gee-ak, ni n̰eptu markaba ho ni birtu sak-sak ɗo geeger ka Koos. Ka kawtinti, ni birtu Rood. Kar min eɗe-ak, ni birtu geeger ka Patara. \v 2 Ɗo wer-ak, ni gastu markab kaak ɓaa ɗo kiɗ ka Penisi\f + \fr 21:2 \ft ‛kiɗ ka Penisi’ : Geegirnay ku Tiir iŋ Sidon goy ɗo kiɗ-aka. Gee ku Room n̰umig kiɗ ka Penisi sawa iŋ ka Siri.\f*. Hiyya, ni n̰eptu ho ni ɗeettu. \v 3 Ni rasiit Sipre\f + \fr 21:3 \ft ‛Sipre’ : Ŋa kiɗ kaak goy ɗatik amiydi.\f* iŋ n̰ugila, kar ni birtu ɗo kiɗ ka Siri. Min ni ottu ɗo geeger ka Tiir, ni paaytu. Ɗo wer-ak ko, gee paayiig gamin kuuk atta ɗo markab-aka. \v 4 Tiir atta, ni gas gee kuuk aamin ɗo Iisa Masi ho ni goytu iŋ ŋuur mena peesira. Sando ŋuur gay, Ruwwin ta Buŋdi mingu ɗo maan kaak yaaji ase ɗo Pool ho ŋu kaawiiji aman : « Yaman, dak ɓaanno Zeruzaleem ! » \v 5 Hiyya, min mena kuuk peesir-ak bire ho ni rakiy ɗeete, siŋta ku Tiir amiltu, daɗitco wala kooginco, ŋu n̰aaminti yoo kara min ɗo geegirdi. Ɗo bi ka barrer, ni dersitu ho ni salkiytu. \v 6 Min ni gaastu iŋ salaane, ni bertu ooy ɗo ziŋkini, kar ni n̰eptu markaba, ni ɗeettu. Kar gee kuuk aamin-ak yeeptu ɗo geriyco. \p \v 7 Min ni amiltu min ɗo geeger ka Tiir, ni birtu Petolemayiis. Min ni ottu, ni gasiig siŋta ho ni eeltu iŋ ŋuura. \v 8 Ka kawtinti, ni n̰eptu pey markaba ho ni birtu ɗo geeger ka Sezare. Ɗo wer-ak, ni paaytu ɗo ger ka Pilip ho ni goytu. Pilip-ak gaara Kabarre ta Gala ho ŋa min gee ku peesira kuuk ŋu doɓtu awalle Zeruzaleem a ŋuu gaayin̰ *paliinna. \v 9 Ŋa gin gemsa pooɗ kuuk bal obe misa. Gemsa-ak gaara kabarranna kuuk ŋu gasiy min ɗo Buŋdi. \v 10 Min ni taaytu eɗe-ak, nabiin̰ce rakki kaak ŋu kolaag Agabuus astu min Zuude. \v 11 Ŋa asinti gasa, ŋa iciig karrabin̰ce\f + \fr 21:11 \ft ‛karrabin̰ce’ : Iŋ nassarin̰ca, ŋu kolaag a ‛santir’ (ceinture).\f* ka Pool ho ŋa ɗuuniig asin̰ji iŋ pisin̰ji. Kar ŋa kaawtu aman : « An kaaw taat Ruwwin ta Buŋdi kaawiyo : Mee karrabin̰cer-aŋ, ŋu asa ɗuunin̰ Zeruzaleem ar kaak nun ɗuuniig zir-aŋka. Kar ŋu asa iyin̰ ɗo gee kuuk ibanno Buŋ. » \p \v 12 Min ni doriit kaaw-at, nini ho iŋ siŋta ku Sezare, ni deesji kaawe ɗo Pool aman : « Yaman, dak ɓaanno Zeruzaleem ! » \v 13 Kar ŋaar gay telkinti aman : « Maa di ku aliy ampa ? Ku raka ƴiimin gartar walla ? Ya ŋu ɗuunaan Zeruzaleem, wala ya ŋu diyaan ɗo bi ka *Rabbinte Iisa oki, nun ooy di. » \v 14 Min ŋa poocit kaawni, ni dakji wakallo pey kaawo. Ni kaawtu aman : « Di ŋaar-ak ta Rabbinten di uŋda ! » \p \v 15 Min mena kuuk ni gintu Sezare nectu, ni ruƴtu, kar ni ictu botol ta Zeruzaleem. \v 16 Gee kuuk aamine kuuk min Sezare iyiinti ɗo wer ka gem kaak ŋu kolaag Menason, ni paaytu ɗo geriy. Gem-ak, ŋaar min kiɗ ka Sipre, ho min ŋa aamintu ɗo Iisa Masi-ak taay ko. \s1 Pool ot Zeruzaleem wer ka Zaak \p \v 17 Min ni ottu Zeruzaleem, siŋta ŋaaminti iŋ galal. \v 18 Kar ka kawtinti, Pool iŋ nini, ni ɓaawtu kat talin̰ Zaak ɗo geriy. Ɗo wer-ak, ni gasiig agindaw ku *Eglizdi okin̰co n̰ume. \v 19 Pool ooyiico, kar ŋa osiicot rakki rakki riy taat Buŋ gintu iŋ ŋaara ɗo ɗatik ta gee kuuk Yuudinnaɗo. \v 20 Min agindaw ku Eglizdi doriit kaaw-at, okin̰co, ŋu deliiji barkin ɗo Buŋdi. Kar ŋu ɗiyiiji ɗo Pool aman : « Ki talaw, gem kol siŋte, *Yuudinna dakina aamin ɗo Iisa Masi. Ya ki osaagu, kii gase alpanna, ho okin̰co, gelbin̰co goy misa iŋ *gaanuun ka Muusa. \v 21 Ŋuur dor gee osiiciŋ a ki garkiyaag Yuudinna okin̰co kuuk goy ɗatik ta gee kuuk ibanno Buŋ a ŋuu poocin̰ gaanuun ka Muusa. Ŋu dor pey kadar ki kaawco ɗo gee-ak a ŋu *ɗukumaaɗo seln̰o ɗo kooginco ho ŋuu rasin̰ aadanna ku Yuudinnar. \v 22 Gee sa yaa doreŋ ko kur a kii ase. Ampa-aŋ gay, gii gine maman ? \v 23 Ya pa-ak gay, ooyit kaawni-anta. Anne, ni gin gee pooɗ kuuk togil iŋ Buŋ. \v 24 Di ŋaar-ak, iyiig gee-ak iŋ kiŋke ɗo *ger ka Buŋdi. Siyoŋ ziŋkiko sellen̰ ar taat gaanuunte kaawtu. Kar kiŋ meen̰jiŋ kappiyig gurus ka *satkiner taat ŋuu ooɗe kaƴco. Paa kat, gee okin̰co yaa ibine kadar kaawin kuuk ŋu osin̰ci-aŋ, ŋuur ka seenerro, kar ŋuu ibine kadar kiŋke oki karmiyaag gaanuun ka Muusa. \v 25 Ɗo gee kuuk aamine kuuk Yuudinnaɗo gay, ni ictu niyine ho ni siirco dak ko a ŋu teenno kum kaak ŋu satgiytu ɗo buŋniydi, ŋu teenno baar, ŋu teenno kum kaak patiis, ho ŋu ɓaaƴenno mun̰jam. » \p \v 26 Pool ooyit kaaw ta aginiydi-ata. Kar ka kawtinti, ŋa iyiig gee ku pooɗ-ak iŋ ŋaara ho ŋu daktu siy ziŋkico sellen̰ ar kaak gaanuun kaawtu. Min ŋu gaastu siye ka ziŋkico, Pool un̰jitu ɗo ger ka Buŋdi a ŋaa inde ƴiriy ta moo, siye ka ziŋkar yaa peye ho ŋuuco gine satkine. \s1 Ŋu obig Pool \p \v 27 Min mena kuuk peesira ku siye ziŋkar-ak gaay gaase, Pool yeeptu ɗo ger ka Buŋdi. Ɗo wer-ak, gin Yuudinna kuuk asa min kiɗ ka Aazi. Wiktin taat ŋu taliig Pool ɗo ger ka Buŋdi, ŋu isiniijig gee okin̰co ho ŋu obiiga. \v 28 Ŋu isiniijigu ho ŋu kooltu aman : « Gee ku Israyeel, jorkonni ! Aŋ ko gem kaak nigaag siŋte, iŋ gaanuunte, ho iŋ ger ka Buŋte oki. Ŋa gaara kaaw ɗo ay wero ɗo gee okin̰co. Diŋ ŋa un̰jiig kuuɗe gee kuuk Yuudinnaɗo oki atta ɗo ger ka Buŋdi. Ampa-aŋ, maa ŋa nigig ko kalcak-kalcak wer kaak *cawar-aŋka. » \v 29 (Ka seener, awalle, ŋu talig Pool Zeruzaleem iŋ gem rakki kaak ŋu kolaag Tropim. Ŋaar kaak asa min Epeez ho ɗo tan̰co-at a Pool iyiig atta ɗo ger ka Buŋdi.) \p \v 30 Hiyya, geeger okin̰ji barjiltu ho ŋu asiy min ay wero. Min ŋu obiig Pool, ŋu imiliig kara, kar ŋu ɗibiriig botilay koɗok-koɗok. \v 31 Uudin taat ŋu rakiy deen̰ji, kabarre galiiji ɗo tatkaw ka askirin ku Room a yaman Zeruzaleem okintit barjile. \v 32 Koɗok di, ŋa soktu askirna iŋ aginduwco, ŋu aaniyiig gee-aku iŋ gaɗco. Min gee kuuk koocaag Pool taliig tatkaw iŋ askirnay asaw-ak, ŋu peytu. \v 33 Ɗo wer-ak, tatkaw-ak sin̰jiiji moota ɗo Pool, kar ŋa kaawiico ɗo askirnay a ŋuu obin̰ji ho ŋuu ɗuunin̰ iŋ jinzirin seera. Hiyya, ŋa indiig gee-ak aman : « Gem-aŋ, ŋaar waa ho ŋa nig maa ? » \v 34 Gee kuuk n̰um eɗe-ak, ay gem di koola ɗo koolin̰ji nam tatkaw-ak sa ibanno baat ta koriyco. Hiyya, min pa-ak, ŋa kaawiico ɗo askirnay a ŋuu iyiin̰ Pool ɗo ger ka tatik ka askirnar. \v 35 Min ŋu ottu ɗo wer-aka, Pool naaltu asin̰ji ka gusuurdi a ŋaa coke kuwa, kar gee gay akilaaga nam askirin asiig jaal kuwa. \v 36 Gee kuuk aaɗaaga-ak koola aman : « Daaŋga ! Daaŋga ! » \s1 Pool osa biy ɗo uŋco ka siŋtay Yuudinna \p \v 37 Wiktin taat ŋu rakiy ko un̰jin̰ Pool ɗo ger ka tatik ka askirnar, Pool indiig tatkaw ka askirnar-ak aman : « Baan̰u, beror botol, naan̰ kaawe ɗak sooɗa ? » Ŋaar gay telkiiji aman : « Ki iban kaaw ta Grek walla ? \v 38 Ŋaar kiŋke-aŋ ɗoo ko gem kaak min Meser coy kaawin uŋda-aka, ŋaar kaak amil sawirnaw ɗo goosiner iŋ gee alip pooɗ-aka ? » \v 39 Pool gay telkiiji aman : « Ha’a, ŋa nunno. Nun Yuudin̰ce. Ŋu weentu Tars ɗo kiɗ ka Silisi. Geeger ŋaar-ak, siŋji alaw. Baan̰u, beror botol, naaco kaawe ɗo gee-aŋku. » \v 40 Ek di tatkaw-ak beriiji botol ta kaawor. Hiyya, Pool uctu, ŋa peytu ɗo uŋji ka ger-aka. Ŋa jaaltu pisin̰ji a gee yaa bugume. Okin̰co, ŋu bugumtu, kar ŋa kaawiico iŋ kaaw ta Yuudinnar. \c 22 \p \v 1 Pool teestu kaawe aman : « Gem kol aginiyji, gem kol siŋtay, cokiyon taat naako kaawe diŋka, naa imile kaar. » \v 2 Min ŋu doriig Pool kaawa iŋ kaawco-ak, ŋu bugumtu dil. Pool gay, kaawiy ɗeetiy iŋ uŋji di. Ŋa ɗiytu aman : \v 3 « Nun *Yuudin̰ce, ŋu weentu Tars ɗo kiɗ ka Silisi. Kar nun maaɗ anne Zeruzaleem di. Gamaliyeel gay garkiyintu maman naa ibine taɓ *gaanuun ka aginiyte. Nu giniit riy ta Buŋdi iŋ gelbin rakki ar kaak kuŋko giniy riyoy yoo diŋka. \v 4 Gee kuuk aaɗaat botol ta *Rabbin Iisa, miday iŋ daaɗi, nu taaɓiygu, nu ɗuuniig iŋ jinzirrina, nu un̰jiig daŋaayne, ho nu deegu. \v 5 *Mee satkiner ka tatko iŋ aginay kuuk n̰ume iŋ ŋaara, ŋuur yaadu raɓile saadinnar. Ŋuur di kuuk berdu maktumne a naaco iye ɗo siŋta kuuk Yuudinna kuuk goy ɗo geeger ka Damaas. Ya nu ot annere, naa obin̰ gee kuuk aamin iŋ Iisa Masi, naa iyin̰ Zeruzaleem, ŋuu taaɓiyin̰co. » \s1 Pool kaawa maman Iisa Masi koliiga \r (Akt 9.1-19, 26.12-18) \p \v 6 Pool gaayiitit ɗo kaawoy aman : « Wiktin taat nu amiltu Damaas iŋ ƴiriyo, nu gaayiy ko ote, tala kar maan irin̰tu cippit min kuwa ka samaaner paayiidu. \v 7 Min ŋaar-ak, nu galtu bup. Dora kar gaaƴ ar ta gemor kolaan aman : ‟ Sawuul, Sawuul, maa di ki taaɓiyin ampa ? ” \v 8 Nun gay aman : ‟ Rabbine, kiŋ waa ? ” Kar gaaƴ-at gay telkiidu aman : ‟ Ŋa nun Iisa Masi kaak min Nazareet kat ki taaɓiyiy-aŋka. ” \v 9 Gee kuuk aaɗaan-ak oki, talit portikaw-at samaane. Kar gay, ŋu bal dorin gaaƴ taat kaawaadu-ata. \v 10 Hiyya, nu teestu pey inde aman : ‟ *Rabbine, di naa gine maman ? ” Rabbin gay telkiidu aman : ‟ Ucu, ɓaa ɗo geeger ka Damaas. Kar anner-ak, kii gase waan yaan̰ gaarin̰ ay maan kaak Buŋ rakiy kii gine. ” \v 11 Kar portikaw-at gay noolintu. Nu tallo tak-tak. Min pa-ak, eendu obiig pisindu, ŋu ɗaan̰intu nam yoo Damaas. \p \v 12 « Ɗo wer-ak, gin gem rakki ŋu kolaag Ananiyaas. Ŋa gem sellen̰ ho ŋa obig bombo gaanuun ka aginiyte. Yuudinna okin̰co kuuk ɗo geeger-ak ozilaaga. \v 13 Ŋa asintu gasa, kar ŋa kolintu aman : ‟ Sawuul, gem kol siŋji, pilig odinan̰. ” Min kaawoy-at di, odinar piltu. Nu taliig karaŋ ŋa pey uŋtu. \v 14 Kar ŋa kaawiidu pey aman : ‟ Buŋ ka aginiyte doɓin̰ciŋ min awalle a kii ibinin taat ŋa rakiyo. Ŋa doɓin̰ciŋ a kii talin̰ ŋaar kaak sellen̰ ho ki cokiye gaaƴay. \v 15 Ŋa doɓin̰ciŋ a kii gine saadiney ka Iisa ɗo gamin okin̰co kuuk ki taltu ho ki dortu, kiico kaawin̰ ɗo geemir. \v 16 Kar diŋ gay, ki era pey maa ? Ucu, diyiit amaanen̰ iŋ siŋ ku Iisa Masi, ŋuun̰ *batiziye ho ŋaan̰ saamiyin̰ zunuubinnan̰. ” » \s1 Pool osa maman ŋu n̰aamiig ɗo gee ku Yuudinnaɗo \p \v 17-18 Pool kaawtu pey aman : « Min nu yeeptu Zeruzaleem, ƴiriy rakki, nu un̰jitu ɗo ger ka Buŋdi, nu salkiytu. Kar Rabbin Iisa Masi bayniidu ho ŋa kaawiidu aman : ‟ Ucu, amal koɗok-koɗok min Zeruzaleem, asaan geenti rakaatɗo kaaw taat ki kaawiy ɗo bi kanto. ” \v 19 Nun gay telkiiji aman : ‟ Di Rabbine, maaniico iban tam kadar awalle, wiktin taat nu jaawiy ɗo geray ku salaaner, nu koocgig gee kuuk aamin iŋ kiŋke, nu obgiigu, ho nu un̰jigiig daŋaayne. \v 20 Esa ɗo wiktin taat ŋu deeyig saadinen̰ Etiyeen-ak, nun oki goya. Iŋ gee kuuk deega-ak, nin kaawni sawa, ho nun ko kaak gooƴaat kesuunco. ” \v 21 Kar Rabbin gay ɗeeliidu pey aman : ‟ Ɓaa paa di, nu n̰aamaaciŋ serek, wer ka gee kuuk Yuudinnaɗo. ” » \s1 Pool iŋ tatkaw ka askirin ku Room \p \v 22 Gee-ak cokiyiig Pool nam wiktin taat ŋa ɗiytu a Buŋ n̰aamig ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo. Ɗo wer-ak, ŋu teestu koole aman : « Daaŋ gem-aŋ kara ! Dakoŋ rasin̰jiɗo ŋaa goye ɗo kiɗ-aŋka ! » \v 23 Min pa-ak, koolin̰co jaala jaalen di, ŋu soriit kesuunco ho ŋu ergiita, ŋu sokiy pey kiɗa ho ŋu dawiy kuwa.\f + \fr 22:23 \ft ‛ŋu soriit kesuunco ho ŋu ergiita, ŋu sokiy kiɗa ho ŋu dawiy kuwa’ : Ɗo aadin ta Yuudinnar, sore ka kesuuner iŋ dawe ka kiɗar gaara kadar ŋu dapin̰ aale.\f* \v 24 Hiyya, tatkaw ka askirin ku Room-ak ɗiyiico ɗo askirnar aman : « Oboŋ gem-aŋka, un̰joŋ atta ho koocoŋ iŋ korɗiŋgo. Paa kat, ŋaa kaawe seene ho naa ibine baat ta koriyco. » \v 25 Ek di ŋu teestu ɗuunin̰ji a ŋuu koocin̰ji. Ɗo wer-ak, Pool ɗiyiiji ɗo tatkuwco aman : « Yaman, kawiyoŋ, ya ŋu bal ɗukume misa seriine, ku gin botol taat kuu kooce Roomin̰ce walla ? » \p \v 26 Min gem-ak doriit kaaw-at, ŋa daktu ceer ɗeŋgey ta tatkaw-aka. Ŋa ɗiyiiji aman : « Yaman, gem-aŋ, ŋaar Roomin̰ce. Ansi-aŋ, gii ginin̰ maman ? » \v 27 Hiyya, tatkaw-ak asiig gas Pool, kar ŋa indiig aman : « Kaawor ja taɓ, kiŋke Roomin̰ce walla ? » Pool gay telkiiji aman : « Hii, nun Roomin̰ce. » \v 28 Kar tatkaw-ak kaawiiji pey aman : « Ki taliin nu ginit Roomin̰ce-aŋ, esa nu kappiy gurus dakin ja. » Pool gay telkiiji aman : « Nun gay, min ŋu weentu, nu Roomin̰ce. » \v 29 Koɗok di, gee kuuk raka zer koocin̰ji-ak rasiiga. Meen̰ji tatkaw ka askirnar din sa, kolaw obga, asaan ŋa ɗooɗig Roomin̰ce iŋ jinzirre. \s1 Pool ɗo uŋco ka agindaw ku gay seriiner \p \v 30 Tatkaw ka askirnar-at raka ibine baat ta kaaw taat Yuudinna diyiiji ɗo Pool. Ampa ko, ka kawtinti, ŋa koliig agindaw ku gay satkiner iŋ ku seriiner okin̰co. Kar ŋa kiliig jinzirin ku Pool ho ŋa iyiig ɗo uŋco. \c 23 \p \v 1 Min ŋu iyiig Pool ɗo uŋco, ŋa taliig gay seriiner-ak ƴalaaŋ, kar ŋa kaawtu aman : « Gem kol siŋtay, riy taat nu gintu ɗo uŋji ka Buŋdi yoo diŋka, taar samaane. Ɗo bi ŋaar-ak ko, gelbiner weƴtu. » \v 2 Kar gay, *mee satkiner ka tatko kaak ŋu kolaag Ananiyaas ɗiyiico ɗo gee kuuk goy moota iŋ Pool-ak aman : « Baason̰jiig biy-aka ! » \v 3 Min pa-ak, Pool kaawiiji aman : « Buŋ meen̰ji di yaan̰ baase. Kiŋ kaak ar durdurre kaak ŋu ooyji maan portik min kara. Kiŋ goy annen ɗoo di, kiidu ɗukume seriine ar kaak *gaanuun kaawiyo, kar kiŋ gay, maa di ki aaliig gaanuun, ki kaawiy a ŋuun baasindu-aka. » \v 4 Ŋuur kuuk goy moota iŋ Pool-ak kaawiiji aman : « Kiŋke-aŋ di gedirgiy warin̰ mee satkiner ka tatko ka Buŋdi ! » \v 5 Pool gay telkiico aman : « Gem kol siŋtay, saamiyondu, nu ibanno kadar ŋa ŋaar ko mee satkiner kaak tatiko. Yampa, Kitamne kaawa aman : ‟ Dakoŋ warin̰ɗo tatkaw ka darriko. ”\f + \fr 23:5 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ekzood 22.27.\f* » \p \v 6 Pool iban kadar gay ɗukume seriiner-aŋ, daarin̰co *Sadusiyenna ho daarin̰co gay *Pariziyenna. Ɗo saan taar-at ko, ŋa jaaltu gaaƴay ɗo uŋco aman : « Gem kol siŋtay, nun Pariziyen̰ce ho aginiydu sa Pariziyenna. Ya ƴiriyta ku tala ŋu ɗukumaadu seriine, ŋu ginaat asaan nu diy gelbiner kadar Buŋ asa nooyin̰ gee ku mate. » \v 7 Min ŋu doriit kaaw-at, Pariziyenna iŋ Sadusiyenna teestu meele. Hiyya, gee kuuk n̰um-ak astu eer werinco seera. \v 8 Ya ta Sadusiyennar, ŋuur ɗiya a gee kuuk mate, ŋuur nooyɗo. Ho ŋu ɗiya pey kadar *ɗubal ku Buŋdi ginno, iŋ ruwwinnay oki. Kar ta Pariziyennar gay, a gamin ŋuur-ak goya. \v 9 Ŋu meeliy kee nam hawinco jaal kuwa. Hiyya, Pariziyenna daarin̰ kuuk ɓilda gee iŋ gaanuun, uctu kaawe raɗa aman : « Taloŋ, gem-aŋ ni balji gase oorne. Kin taa gine ruwwine, wala ɗubil ka Buŋdi kat kaawji sa, gi ibanno. » \p \v 10 Meelco raka bire maan kaak pey, nam tatkaw ka askirnar-ak din sa kolaw obga a pa ŋuu eerin̰ ziy ka Pool ƴarak-ƴarak. Ɗo saan taar-at ko, ŋa kaawiico ɗo askirnay aman : « Paayoŋ ! Imiloŋ min ɗatik ta geemir. Azboŋ min ɗo pisin̰co ho iyoŋ atta. » Hiyya, ŋu iyiiga. \v 11 Iŋ aando-at di, Rabbin bayniiji ɗo Pool ho ŋa kaawiiji aman : « Zeeɗu, ki kaaw samaane anne Zeruzaleem ɗo bi kanto. Nu raka ki ɗeelin pey kaawon̰-an ɗo geeger ka Room. » \s1 Dee ka kaawor ɗo bi ka Pool \p \v 12 Ka kawtinti iŋ kawtira, Yuudinna daarin̰ n̰umtu iŋ cigile ho ŋu togiltu iŋ Buŋ aman : « Wala ni tiyaw, wala ni siyaw, illa ya Pool ŋu deeyig ja. » \v 13 Gee kuuk togil-ak pak orok pooɗ. \v 14 *Yuudinna-ak ɓaawtu gasin̰ agindaw ku gay satkiner ho iŋ aginay ku darrer ho ŋu kaawiico aman : « Nin-aŋ sa togil iŋ Buŋ. Illa ya Pool mat ja, kat ni tee ho ni see. \v 15 Ansi-ak, ni indaako iŋ gay seriiner okin̰co aman : ‟ Indoŋ diŋ di tatkaw ka askirnar, ŋaako n̰aamin̰ pey Pool. Kuuji kaawe kadar ku raka goyin pey kaawoy. ” Nin gay siy ko ziŋkini ya ŋu asa ɗo botildi di, kar nii deen̰ji. » \p \v 16 Kar roŋ ka booy ta Pool gay dorit kaaw-ata. Koɗok di, ŋa birtu ɗo ger ka tatik ka askirnar, ŋa un̰jitu, ho ŋa miniig Pool. \v 17 Ɗo wer-ak, Pool koltu rakki min agindaw ku askirnar. Kar ŋa kaawiiji aman : « Iyiig ɗubil-aŋ ɗo tatkuwin̰. Ŋa gin kaaw ooma ŋaaji kaawe. » \v 18 Askirin̰ce-ak toliytu iŋ ɗubil-aka, ŋa iyiig ɗo tatkuwiy. Kar ŋa ɗiyiiji aman : « Pool kaak goy ɗo daŋaayner-aŋ kolintu kar ŋa ɗiydu a naan̰ iyin̰ji ɗubil-aŋka, ŋa gin kaaw ooma ŋaan̰ kaawinti. » \v 19 Tatkaw-ak obiig pisin̰ji ho ŋa imiliig ɗubil-ak kara. Kar ŋa indiig aman : « Ki gin maa kaawra kiidu kaawe ? » \v 20 Ŋaar gay osiiji aman : « Yaman, Yuudinna dee kur kaawco a ŋuun̰ inde a kii iyiin̰ Pool kawta ɗo uŋco ka gay seriiner. Ŋuun̰ kaawe a ŋu raka goyin pey kaawoy. \v 21 Kar kiŋke gay, dak amniyin̰coɗo ! Gee pak orok pooɗ isji guɓa nam ŋu togil iŋ Buŋ a ŋu tiyaaɗo ho ŋu siyaaɗo, illa ya ŋu deeyig ja Pool. Gee-aŋkur siy ko ziŋkico. Illa ŋu era ko tan̰jin di ya kii ooye. » \v 22 Min tatkaw doriit kaaw-at, ŋa ɗiyiiji ɗo ɗubil-ak aman : « Yaman, dak imilinno kaaw-an tak-tak kara. » Kar ŋa rasiig, ŋa ɗeettu. \s1 Ŋu jaŋkig Pool Sezare \p \v 23 Tatkaw-ak koltu gee seer min agindaw ku askirnay ho ŋa kaawiico aman : « N̰umoŋ askirin miy pooɗ maaya, iŋ orok peesira dalŋay. Min ŋuur kuuk maay-ak, miy seer iŋ gartico. Siyoŋ ziŋkiko, iŋ pat parrika ta aandor ku ɓaa Sezare.\f + \fr 23:23 \ft ‛Sezare’ : Ŋa geeger tatiko. Ŋa wer kaak askirna dakina ku Room goyiy ɗo kiɗ ka Zuuda.\f* \v 24 Imilon̰ji oki pisay kuu iyin̰ji Pool iŋ aapiye ɗo wer ka guberneer Peliks. » \v 25 Tatkaw-ak siirtu oki maktumne ɗo guberneer, ŋa kaawiiji aman : \v 26 « Gem kol guberneer Peliks, nun Kilodiyuus Lisiyaas ooyjiŋ dakina iŋ karaamine. \v 27 Yuudinna obig gem kaak ni n̰aamiijiŋ-aŋka. Ŋu raka deen̰ji. Wiktin taat nu dortu kadar ŋa Roomin̰ce, nu astu mogin̰ji\f + \fr 23:27 \ft ‛mogin̰ji’ : Werin daarin̰, ŋu kaawa a ‛sakuwin̰ji’.\f* iŋ askirnar, nu jiliig min ɗo pisin̰co. \v 28 Nu raka ibine maman Yuudinna diyiiji kaawo. Paa ko, nu iyiig ɗo uŋco ka agindaw ku seriiner-aku. \v 29 Min nu dorit kaaw ta agindaw-ak di, nu ibintu kadar ŋu diyiiji kaawo ɗo bi ka gaanuunco di. Kar gay, ɗo gaanuun ka Room, ŋa bal nige maan kaak yaa iye muutuy, yoo ɗo daŋaayner oki ŋu obaagɗo. \v 30 Kar min waan astu minintu kadar Yuudinna sooriya ɗo gem-aŋ a ŋuu deen̰ji, koɗok di nu ictu niyine a naan̰ n̰aamin̰ji. Kar nu kaawiico ɗo ŋuur kuuk diyji kaaw-ak a ŋu ɓaa sakkiyin̰ ɗo werin̰. » \p \v 31 Askirna-ak giniit ar taat ŋa kaawiico. Ŋu iyiig Pool iŋ aando-at di nam ɗo geeger ka Antipatriis. \v 32 Kar ka kawtinti, askirna ku maay-ak yeeptu ɗo werco Zeruzaleem. Ŋuur dalŋay iŋ Pool gay, birtu iŋ uŋco yoo Sezare. \v 33 Min ŋu ottu Sezare, askirna-ak beriit maktumne-at ɗo guberneer Peliks ho ŋu gaariijig Pool. \v 34 Guberneer-ak garkiyiit maktumne-ata, kar ŋa indiig Pool aman : « Ki asa min darre ta moo ? » Ŋaar gay telkiiji aman : « Nu asa min darre ta Silisi. » \v 35 Min ŋa dortu pa-ak, ŋa telkiiji aman : « Di yaa pa-ak, gee kuuk diyji kaaw-ak, ya ŋu as di, kar gii talin kaawon̰. » Hiyya, ŋa bertu izinne ɗo askirnay, ŋuu iyin̰ Pool ɗo ger kaak ŋu pintu ɗo sultan *Herood. \c 24 \s1 Pool ɗo uŋji ka guberneer Peliks \p \v 1 Min Pool ottu Sezare, mena beeƴ bir ko, kar *Yuudinna daarin̰ astu min Zeruzaleem : ŋuur Ananiyaas, *mee satkiner ka tatko, iŋ gem rakki gay malol siŋji Tertuluus, ho iŋ agindaw daarin̰ ku pey. Ŋu astu ɗo uŋji ka guberneer Peliks ho ŋu sakkiyig Pool. \v 2 Guberneer-ak n̰aamtu gee a ŋu ɓaa iyin̰ Pool. Min ŋu iyiiga, Tertuluus-ak ictu kaawo aman : « Gem kol Guberneer, iŋ barkin tan̰jiŋ kat ni gasit aapiy ɗo darre-anta. Iŋ ibine ka riyon̰, ki siyig goyinni ho ki gaayinti. \v 3 Ni delaajiŋ barkine ɗo gamin okin̰co kuuk ni gastu min lociŋ ay wiktine ho ɗo wer okin̰ji. \v 4 Kar gay, nu taŋkilaacinno dakina. Ŋaar-ak baan̰u, berni botol taat kiini cokiye sooɗ di. \v 5 Yampa, ki talaw, gem-aŋ ŋaar gemno. Ŋa barjilig Yuudinna okin̰co kuuk goy ɗo duniiner ho ŋa tatkuwco ka gee kuuk ŋu kolaag Nazariyenna. \v 6 Ŋa rak nigin̰ *ger ka Buŋdi oki. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ni obiiga. [Ni rakaaji ɗukume seriine ar kaak *gaanuunni ka Yuudinnar kaawtu. \v 7 Kar tatkaw Lisiyaas gay, asinti gal atta. Ŋa imiliig Pool min ɗo pisinni iŋ raɗa. \v 8 Kar ŋa kaawinti a ni ɓaa sakkiyin̰ ɗo uŋjiŋ.]\f + \fr 24:8 \ft Kaaw taar-an ginno ɗo makaatamna daarin̰ ku Buŋdi kuuk ŋu siirtu min awalle iŋ kaaw ta Grek.\f* Diŋ kiŋ meen̰jiŋ guberneer indig gem-aŋka, kii gasin baati ta sakuunni taat ni sakkiyiiga. An di kaawor. » \v 9 Yuudinna okin̰co kuuk goy ɗo wer-ak ooyit kaaw-ata ho ŋu kaawtu a ta ɗo botilti di. \s1 Pool osa biy \p \v 10 Min ŋaar-ak, guberneer jaaliiji pise ɗo Pool a ŋaa kaawe. Ek di ŋa kaawtu aman : « Gem kol guberneerji Peliks, nu iban, ŋa kiŋke-aŋ ko mee seriiner ka darrer iŋ elgina. Paa ko, iŋ amaanner ta rakki, nu astu ose bir ɗo uŋjiŋ, naa imile kaar. \v 11 Pakaaɗo mena orok iŋ seer di, nu astu Zeruzaleem a naa abdiye Buŋ ɗo geriy. Kiŋ meen̰ji ɓaa baray baati. \v 12 Min nu ottu ɗo wer-aka, ya nu goy ɗo *Ger ka Buŋdi, ya nu goy ɗo ger ka salaaner, wala ɗo wer ka pey, nu meello iŋ gee ho nu barjilgigɗo. \v 13 Gee-ak, ŋu gediraaɗo gaare seen ta kaawco, asaan kaaw-at ginno baati. \v 14 Kar nun gay raka naan̰ kaawin kaaw-an waraŋ ɗo uŋjiŋ. Ka seener, nu aaɗaat Botol ta Iisa Masi taat ŋu kaawiy a ta samaanno. Kar gay, nun abdiya Buŋ ka aginiyte, nu aamina ɗo makaatamna ku Muusa ho iŋ ku nabiinnar oki. \v 15 Nu diy gelbiner iŋ Buŋ a ŋaa nooye gee kuuk goy iŋ botol iŋ kuuk goyɗo iŋ botol ar ŋuur maaniico oki diytu gelbinco pa. \v 16 Ɗo saan taar-at ko, nu zeeɗiy goye iŋ gelbin kaak samaane ɗo uŋji ka Buŋdi ho ɗo uŋco ka geemir. \p \v 17 « Nu gin elgin dakina kara, kar nu yeeptu kat Zeruzaleem. Nu as iye gaayo ɗo geendu ho naa gine *satkin ɗo Buŋdi. \v 18 Wiktin taat ŋu gasin ɗo ger ka Buŋdi, nu siy ko ziŋkar ar kaak *gaanuunte kaawtu. Ɗo wiktin taar-at, gee dakina ginno iŋ nunu ho wer sa bal barjile. \v 19 Ya seen goya, zer Yuudinna kuuk min kiɗ ka Aazi kat gasintu. Ya ŋu gin kaaw iŋ nunu, zer ŋuur kat yaa ase ose biŋkico ɗo uŋjiŋ. \v 20 Wal gee kuuk ki taliy-aŋ, ŋuur ko kuuk hadire ɗo wiktin taat ŋu sakkiyin ɗo uŋco ka agindaw ku seriiner, ŋuudu gaarin̰ maan kaak nu nigtu. \v 21 Ya ɗo tanto-at, nu iban maan rakki di. Wiktin taat nu uctu ɗatikco, nu kaaw iŋ gaaƴ toŋgo aman : ‟ Nun aamina kadar Buŋ asa nooyin̰ gee ku mate. ” Wal ɗo kaaw taar-an diŋ ga, ŋu sakkiyintu anne ? » \p \v 22 Ŋaar Peliks, ŋu kaawiiji min awalle ɗo bi ka Botol ta Iisa Masi. Ek di ŋa ɗiyiico ɗo gee kuuk sakkiyiig Pool-ak aman : « Ya ƴiriy taat tatkaw Lisiyaas as annen di, naa talin kaawko. » \v 23 Kar ŋa beriiji izinne ɗo tatkaw ka askirnar a Pool yaa goye ɗo daŋaayner di. Kar ŋu rasiig us yaaji gaɗe ɗak sooɗa ho ŋu ɗiyiico ɗo geen̰ji a ŋuu tale kaaci. \s1 Pool goy elgin seer ɗo daŋaayner \p \v 24 Gintu menaw, ƴiriy rakki, Peliks iŋ daaciy Dursiil, ŋu astu talin̰ Pool. Daaciy ta Peliks, taar *Yuudin̰ca. Peliks n̰aamtu waan yaa iyiin̰ Pool ŋuu cokiyin̰ji, ŋaa kaawe ɗo bi ka imaan taat ɗo Iisa Masi. \v 25 Min ŋu iyiiga, ŋa ictu kaawo. Ŋa kaawiy ɗo bi ka goye kaak sellen̰, ɗo obe ka ziŋkar ho ɗo seriin ta Buŋdi taat yaa ase. Min Peliks doriit kaaw-at di, kolaw obiiga. Kar ŋa ɗiyiiji ɗo Pool aman : « Diŋka-aŋ ɗeettu, ho ya ƴiriy taat nu gas pisindu di, kar naan̰ kole pey. » \v 26 Ɗo gelbiney gay, ŋa diy kaay oki a Pool yaaji iye gurus. Ɗo saan taar-at ko, iŋ menaw ŋa kolgig a ŋuu jammiye. \p \v 27 Elgin kuuk seer birtu, Peliks paaytu ho Porsiyuus Pestuus gay makiiga. Kar Peliks bal imilin̰ Pool min ɗo daŋaayner asaan ŋa raka a Yuudinna yaaco aawe gala.\f + \fr 24:27 \ft ‛Peliks bal imilin̰ Pool min ɗo daŋaayner’ : Gaanuun ka Roominar kaaw kadar ya gem ŋu obig daŋaayne elgin seer ho ŋa ginno oorne, zer ŋuu pikin̰ji.\f* \c 25 \s1 Ŋu iyig Pool ɗo uŋji ka Pestuus \p \v 1 Min Pestuus ottu Sezare, ŋa gin mena subba di, kar ŋa uctu ho ŋa ɗeettu Zeruzaleem. \v 2 Ɗo wer-ak, min gee ku *Yuudinna, agindaw ku gay satkiner, iŋ aginay daarin̰ ku pey astu ɗo uŋji ka Pestuus a ŋuu sakkiyin̰ Pool. Ŋu wakiliiji \v 3 inde aman : « Baan̰u, ni raka a kii jaŋkin̰ Pool anne Zeruzaleem. » Sando, Yuudinna gay dee kaawco a ŋuu deen̰ji ɗo botildi. \v 4 Kar Pestuus gay telkiico aman : « Pool, ŋaar goy daŋaayne ta Sezare ho nun meendu sa gaay ko ɓaawe. \v 5 Rasoŋ aginduwko yaan n̰aamin Sezare, ho ya gem-aŋ kat nige sa, kar ŋu sakkiyoŋga. » \v 6 Ɗo wer-ak, Pestuus gintu mena orok kan porpoɗi, kar ŋa yeeptu Sezare. Min ŋa ottu Sezare, ka kawtinti, ŋa ɗeettu ɗo wer ka seriiner ho ŋa bertu izinne a ŋuu iyin̰ Pool ? \v 7 Min ŋu iyiiga, Yuudinna kuuk min Zeruzaleem leyig ɗatikco ho ŋu diyiiji kaawin dakina kuuk ooma. Kar gay, ŋu bal gedire gaare baat ta sakuunco. \v 8 Hiyya, Pool imiltu kaay aman : « Nun bal nige tak-tak : wala iŋ *gaanuun ka Yuudinnar, wala iŋ *ger ka Buŋdi, wala iŋ sultan kaak tatik ka Room. » \p \v 9 Pestuus raka a Yuudinna yaaco aawe gala. Ek di ŋa indiig Pool aman : « Ki raka ɓaawe Zeruzaleem kat nu ɓaan̰ ɗukumin seriinen̰ annere wal maman ? » \v 10 Pool gay telkiiji aman : « Ha’a, nun goy ko ɗo uŋco ka gay seriiner ku sultan kaak tatiko. Annen di ŋuudu talin kaawor. Nun sa balco nige yoo maan rakki ɗo Yuudinnar. Ŋaar kiŋ meen̰ji oki iban tam. \v 11 Ka seener, ya nu gin oorne ho nigindu kaak nu nigtu kat nec iye muutur, ŋaar-ak daan kara. Kar gay, ya kaawin kuuk ŋu diyiidu-aŋ kat iŋ botilcoɗo, waan ginno botol taat ŋaan iyin ɗo uŋco. Di yaa pa-ak, naa kolin̰ sultan kaak tatik ka Room. Nu raka anner kat ŋaadu talin kaawor. » \v 12 Hiyya, Pestuus deetu kaawco iŋ gay taaƴin̰ji, kar ŋa kaawiiji ɗo Pool aman : « Min kiŋ meen̰jiŋ kat koliig ko sultan-aka, meen̰jiŋ ɓaa wer ka sultan. » \s1 Pool ɗo uŋji ka Agripa \p \v 13 Gintu menaw, sultan *Agripa iŋ booy Bereniis astu Sezare a ŋu ɓaaji ooye ɗo Pestuus. \v 14 Ar taat ŋu astu gine menaw, Pestuus gaariijit baat ta kaaw ta Pool aman : « Peliks ras kar gem rakki ɗo daŋaayner anne. \v 15 Wiktin taat nu goyiy Zeruzaleem, *aginay ku Yuudinna daarin̰ astu talindu, minninco, daarin̰ agindaw ku gay satkiner. Ŋu astu sakkiyin̰ gem-aka ho ŋu indintu a taaji peye ɗo kaay. \v 16 Kar nun gay telkiico a nin gee ku Room, ya waan sakkiyig gemo, ni n̰umaag ja gem-ak iŋ gee kuuk ŋu giniy kaawna kat ŋaa imile kaay uŋco. Ya ŋa bal imile kaay gay, ni rasaakoŋgaɗo kat bat. \v 17 Hiyya, agindaw ku Yuudinnar-ak astu anne iŋ nunu. Kar ka kawtinti, nu bal taaye, nu ɓaawtu ɗo wer ka seriiner ho nu goytu ɗo werir, kar nu n̰aamtu a ŋuu iyiin̰ Pool ɗo uŋdu. \v 18 Min Yuudinna kuuk diyiiji kaaw-ak astu, nun gay pakirtu a wal ŋu diyji kaaw ooma. Sando ta paaɗo. \v 19 Ŋu meeltu iŋ Pool ɗo bi ka abaadinco tan̰co ho ɗo maan gemir pa ŋu kolaag Iisa. Ŋaar mat ko, kar Pool gay a ŋa nooye. \v 20 Nun gay, kaaw ar taar-an patiy kaar, nu gediraaɗo naa deen anne. Ɗo saan taar-at ko, nu indiig Pool ya ŋaa gedire ɓaa Zeruzaleem kat ŋuu gaasin kaawoy. \v 21 Kar Pool gay pooce. Kar ŋa inditu a ŋa ɓaa ɗo uŋji ka sultan ka Room. Anner kat ŋuuji ɗukumin seriiney. Paa ko, nu ɗiyiico ɗo askirnar, ŋuu gooƴin̰ji ɗo daŋaayner nam wiktin yaa nece taat naa iyiin̰ji ɗo uŋji ka sultan kaak tatik ka Room. » \v 22 Hiyya, Agripa kaawiiji ɗo guberneer Pestuus aman : « Nun meendu oki raka cokiyin̰ gem-aŋka. » Pestuus gay telkiiji aman : « Kawtan di ki dorin̰ji-aka. » \p \v 23 Ka kawtinti, sultan Agripa iŋ Bereniis\f + \fr 25:23 \ft ‛Bereniis’ : Taar booy ta sultan Agripa.\f* istu gaminco ku sultinniidi ho ŋu ɓaawtu ɗo ger ka tatik kaak gee n̰umgiyo. Wiktin ta ŋu un̰jitu ɗo wer-aka, agindaw ku askirnar, iŋ ajaawanna ku geegirdi aaɗiigu. Min gee-ak okin̰co n̰ume, Pestuus n̰aamtu gee a ŋuuco iyin̰ji Pool. \v 24 Min ŋu iyiiga, guberneer Pestuus ictu kaawo aman : « Gem kol sultinji ho iŋ kuŋko okiŋko kuuk as anne-aŋku, ku talaag gem-aŋka : Yuudinna okin̰co asdu kaaw biy. Ŋu kaawdu ja Zeruzaleem, kar ŋu asiidu pey anne. Kar kaawco gay, a illa ŋuu deen̰ji. \v 25 Yampa, nun gay, dakji gasɗo oorne taat nec iye muutuy. Min ŋaar kat rak ɓaawe ɗo wer ka sultan kaak tatik ka Room-ak, nu bertu botol ta ŋuu iyin̰ji. \v 26 Kar gay, nu taliy paa, nu ginno kaaw taat taɓ naaji siire ɗo sultan ɗo bi ŋaar-aka. Ek di nu iyiig uŋciŋ kiŋ meen̰ji sultan Agripa iŋ gee okin̰co kuuk n̰um-aŋku. Ya ku deejit kaawoy di, wal naa gase kat maan kaak naa siire. \v 27 Asaan ya lotu-ak, ya nu bal gase baat ta kaawor, nu gediraaɗo naa n̰aamin̰ Room. » \c 26 \s1 Pool osa biy ɗo uŋji ka sultan Agripa \p \v 1 Ɗo wer-ak, sultan *Agripa ɗiyiiji ɗo Pool aman : « Nu berji kaawo, imal kaan̰. » Hiyya, Pool jaaltu pisin̰ji ho ŋa teestu ose biy aman : \v 2 « Gem kol sultinji, ƴiriyta-aŋ galdu. Nu iciy kaaw ɗo uŋji ɗo kaawin okin̰co kuuk Yuudinna diyiidu. \v 3 Ƴiriyta galdu pey asaan nu iban kadar kiŋ meen̰ji ibingig samaane aadanna okin̰co ku *Yuudinnar yoo kaawinco ku meelol. Ɗo bi ŋaar-ak gay, ic subiraw ho cokiynu. \p \v 4 « Yuudinna okin̰co ibingig goyindu min nu ɗubile. Ŋu ibingin min nu uciy iŋ geendu ho wiktin taat nu goyiy Zeruzaleem. \v 5 Nu aaɗig goye ka Pariziyennar. Goye ŋaar-aŋ raɗa, pakgig goye okin̰ji ka abaadinte. Ya ŋu rakaw, gee-aŋ nec kaawe bir asaan ŋu ibingin min daayum. \v 6 Kar diŋ gay, ya ŋu talaat kaawor, ŋu talaat asaan nu diy gelbiner ɗo kaaw taat Buŋ kaawiico ɗo aginiyte a ŋaa gine. \v 7 Kaaw-at, Yuudinna okin̰co era a taa ase ɗo werti. Tamba taat orok iŋ seer ta gee ku Israyeel gina riy ta Buŋdi ƴiriyo aando ɗo bi ŋaar-aka. Gem kol sultinji, ki talaw, ya ŋu sakkiyaanu, ŋu sakkiyaan ɗo bi ka kaaw-an di. \v 8 Kuŋ Yuudinna, maa di ku kaawiy a Buŋ gediraaɗo nooyin̰ gee ku mate ? \p \v 9 « Ya ɗo tanto gay, awal nu bariy ay botol taat nu poocin̰ Iisa ka Nazareet. \v 10 Riy taar-at ko, nu teestu gine Zeruzaleem. Nu gas izinne min ɗo agindaw ku gay satkiner ho nu meendu oki obtu gee ku Buŋdi dakina ɗo daŋaayner. Kar wiktin taat ŋu rakiy deen̰co sa, nu ooye. \v 11 Nu ɓaay ɗo ay ger ka salaaner, nu taaɓiyiigu a ŋuu rasin imaanco. Iŋ dapin̰kor taat aale loco, nu taaɓiyiigu oki yoo ɗo darrinay kuuk pey. \s1 Pool kaawa maman Buŋ koliiga \r (Akt 9.1-19,22.6-16) \p \v 12 « Ɗo bi ŋaar-ak ko, ƴiriy rakki agindaw ku gay satkiner beriidu izinne a naa ɓaawe Damaas. \v 13 Gem kol sultinji, iŋ ƴiriyo, wiktin taat nu ɓaayiy ɗo botildi, tala kar maan irin̰tu cippit pak cir ku pati paayinti kaani min kuwa ka samaaner, iŋ eendu kuuk ni ɓaay marti. \v 14 Ɗo wer-ak, okintini, ni sollitu keɗer. Dora kar gaaƴ ar ta gemor kolaanu iŋ kaaw ta *Yuudinnar aman : ‟ Sawuul, Sawuul, maa di ki taaɓiyin ampa ? Kiŋ kaan̰ bombo ar berki kaak ŋu koocaaga, kar kaan̰ ka bombiŋkaw-aŋ maalan di. ” \v 15 Nun gay aman : ‟ *Rabbine, kiŋ waa ? ” Kar Rabbin gay telkiidu aman : ‟ Ŋa nun Iisa kat ki taaɓiyiy-aŋka ! \v 16 Di ŋaar-ak, uc kaƴ asin̰jiŋ. Nu bayniijiŋ-aŋ a kii gine gay riyor kanto. Kii gine saadiner ho kiico kaawe ɗo geemir a nu bayinjiŋ ƴiriyta. Kar naan̰ bayne pey ho naan̰ gaare gamin ku pey kiico kaawe. \v 17 Naan̰ n̰aame ɗo gee kuuk Yuudinna iŋ kuuk Yuudinnaɗo ho ɗo werin-ak okin̰co, naan̰ gooƴe. \v 18 Nu n̰aamaaciŋ loco a ki ɓaa pilin̰ odinco. Kii imilin̰ min ɗo gondikor, kii iyin̰ ɗo portikaw. Kii imilin̰ min ɗo pise ka *Seetanner, kii iyin̰ ɗo Buŋdi. Ya ŋu diyiit imaanco lotu, ŋuu gase saamiye ka zunuubinnico ho ŋuu gase pey haginco iŋ ŋuur kuuk Buŋ doɓtu. ” » \s1 Pool osa ɗo riy taat ŋa gintu \p \v 19 Kar Pool ɗiytu pey aman : « Gem kol Sultinji *Agripa, nu bal poocin̰ maan kaak bayindu min ka samaaner-aka. \v 20 Kar gay, nu kaawco ja ɗo gee ku Damaas iŋ gee ku Zeruzaleem, kar nu ɗeettu ɗo geegirnay okin̰co ku Zuude, ho ba aar gay, ɗo darrinay kuuk geen̰co ibanno Buŋ. Nu kaawiico a ŋuu ibinin̰ nigin̰co, ŋuu ase ɗo Buŋdi ho ŋuu gine gamin kuuk gaara a ka seener ŋu ic goye ka pey. \v 21 Ɗo saan taar-at ko, Yuudinna obintu min ɗo *ger ka Buŋdi a ŋuun deendu. \v 22 Kar gay, yoo ƴiriyta, Buŋ gooƴintu. Nu goyiy saadiney, nu kaawiy seen ta Buŋdi ɗo uŋco ka gee okin̰co, gee kuuk aginda iŋ kuuk n̰aaɗa oki. Nu kaawiico ɗo gamin kuuk Muusa iŋ nabiinna kaawtu min daayum a ŋuu ase. Nu balco gaaye yoo maanna. \v 23 Kaawinco-ak ɗiya aman : ‟ Masi kaak Buŋ doɓtu asa taaɓiye, ŋaa mate ho ŋa asa nooye awalle min ɗo gee kuuk mate. Ŋaa gaare ɗo gee ku Yuudinna iŋ kuuk Yuudinnaɗo portikaw taat yaa iyin̰ ɗo botol ta jilindi. ” » \s1 Pool kolaag sultan Agripa a ŋaa aamine \p \v 24 Wiktin taat Pool osiy biy-ak, Pestuus ɗukumiit kaawoy ho ŋa jaaliit gaaƴay aman : « Pool, ki oliyo ! Ki garkiy dakina nam ki oliye ! » \v 25 Pool gay yeepijiit aman : « Kooŋe, iŋ karaaminen̰, nu ɗiyiijiŋ-aŋ nun oliyɗo. Kaar kanto ho taat nu kaawiy-an ka seener. \v 26 Nu kaawit kaaw-at ɗo sultan *Agripa ho nu iban kadar ŋa gin kabarre ɗo gamin-aŋ okin̰co. Ɗo bi ŋaar-aŋ ko, nu imiliit taat ɗo adir bal kolaw. Nu iban tam kadar ginno maan kaak begirji, asaan gamin-aŋ bal ase iŋ cigile. \v 27 Hadi kiŋke sultan Agripa, aŋ kat ki aamina ɗo kaawin kuuk nabiinna kaawtu ? Ya lotu-ak, nu iban kadar kiŋ kat aaminaaco ! » \v 28 Ɗo wer-ak, Agripa telkiiji ɗo Pool aman : « Ɗo tan̰jiŋ-at a hiyya, kiin newsin ko kretiyen̰ce melen̰ ansii di walla ? » \v 29 Pool gay telkiiji aman : « Nu inda Buŋ lociŋ, ƴiriyta wal neginda, ki asa gine ar nunu, bal jinzirrina-aŋku ! Ho nu inda pey paa ɗo bi ka gee okin̰co kuuk cokiyaan diŋka. » \p \v 30 Min Pool gaasiit kaawoy, Sultan Agripa uctu, iŋ guberneer Pestuus, iŋ Bereniis, ho iŋ gee okin̰co kuuk goy iŋ ŋuura. \v 31 Wiktin taat ŋu amiltu kara, ŋu kaawtu benannico aman : « Gem-aŋ, ŋa bal nige maan kaak yaa iye muutuy, yoo daŋaayne oki, ŋu obaagɗo. » \v 32 Agripa gay ɗiyiiji ɗo Pestuus aman : « Zer yaa gem-aŋ kat bal sakkiye ɗo wer ka sultan ka tatik ka Room-ak, pat-an gi pikga. » \c 27 \s1 Ŋu n̰aamig Pool Room \p \v 1 Guberneer Pestuus ictu niyine a ŋuuni iye iŋ markaba ɗo uŋji ka sultan ka tatik ka Room. Paa ko, ŋu koliig tatkaw ka askirnar rakki kaak ŋu kolaag Juliyuus ho ŋu beriijig Pool ɗo pisin̰ji, iŋ gee daarin̰ ku pey kuuk goy ɗo daŋaayner. Juliyuus gay min askirna kuuk ginaaji riy ɗo sultan ho ŋa gin askirna miya ɗo aaroy. \v 2 Ni n̰eptu markaba kaak uca min geeger ka Adraamiit ho ŋa ɓaa ɗo kiɗ ka Aazi. Ɗo markab-ak, Aristaark kaak min Tesalonik ɗo kiɗ ka Maseduwaan sa goy iŋ nini. \v 3 Ka kawtinti, ni ottu ɗo geeger ka Sidon. Juliyuus ŋaar gem sellen̰ iŋ Pool, ek di ŋa beriiji botol a ŋa ɓaa talin̰ geen̰ji yaaji bere gaayco. \v 4 Min ni amiltu min Sidon, us ŋaamaani toŋgo. Ampaa ko, ni jagtu ɗo kiɗ ka Sipre kaak goy ɗatik amiydi. Wer-ak, usuy sooɗa. \v 5 Min ŋaar-ak, ni jarbitu min ɗo kiɗ ka Silisi iŋ ka Pampili. Hiyya, ni ottu ɗo geeger ka Mira ɗo kiɗ ka Liisi. \v 6 Min ni ottu, tatkaw ka askirnar-ak gastu markaba ka pey kaak asa min geeger ka Alekzandri ho ŋa ɓaa ɗo kiɗ ka Itali. Hiyya, ŋa paayinti min ɗo markaba kaak ni astu ho ni n̰eptu ka pey. \p \v 7 Min ni ɗeettu min Mira, ni sin̰jiy sooɗ-sooɗ. Ni gintu menaw dakina ɗo amiydi, kar iŋ taaɓine kat ni ottu ɗo geeger ka Kiniid. Min ɗo wer-ak, ni amiltu, kar us gay pey ŋaamaani toŋgo nam ŋa toɗintiit botol. Ek di ni jagtu pey. Ni kedirtu wer kaak ŋu kolaag Salmone ɗo kiɗ ka Kreet kaak goy ɗatik amiydi. Hiyya, ni birtu moota iŋ kiɗ ka Kreet, wer kaak usuy sooɗa. \v 8 Ɗo wer-ak, ni sin̰jiy sooɗ-sooɗ, ni birtu kee nam ni ottu ɗo wer rakki ŋu kolaag « Bopoor\f + \fr 27:8 \ft ‛Bopoor’ : Kaaw-an kaawa a ‛biŋkico ku barriniydi kuuk samaane’.\f* », moota iŋ geeger ka Laaze. \p \v 9 Min ni ottu ɗo wer-ak, ni taltu kadar martuwni taaya aale. Ya ni kondira iŋ martuwni-anta, yaani gine raɗa. Asaan ƴiriy ta sayamner ta *Yuudinnar\f + \fr 27:9 \ft ‛ƴiriy ta sayamner ta Yuudinnar’ : Ay elgo, ya wiktin ta sayamner ote, us teesiy abire dakina ɗo wer-aka.\f*, taar bir ko ho barre, amiyji yaa awke dakina. Ɗo bi ŋaar-ak ko, Pool miniig gee kuuk goy ɗo markab-ak aman : \v 10 « Gem kol siŋtay, nu tala kadar ya martuwte-an kat ɗeeta iŋ uŋti, markabte iŋ gamnay yaa ide. Kar ginte maaniite oki, akuun amay yaate teente. » \v 11 Kar gay, tatkaw ka askirnar poocit kaaw ta Pool ho ŋa diy kaay iŋ kaaw ta gem ka suugiya markaba ho iŋ ta mee markabar. \v 12 Ŋu kaawtu kadar wer ka ni goyiy-aŋ kuuniyaaɗo iŋ menaw kuuk us diyaw. Ɗo bi ŋaar-ak ko, gee anuwco kaawtu a ŋuu ɗeete min eɗe. Ya Buŋ ooy-ak, nu raka a ŋuu ote ɗo bi ka barrer ka pey ɗo kiɗ ka Kreet kaak ŋu kolaag Peniks. Ɗo wer-ak, iŋ siteene oki, goyin̰ji samaane. Us abarro dakina.\f + \fr 27:12 \ft Ya gem un̰ja ɗo bi ka barrer ka Peniks-ak, ŋa un̰ja min n̰ugil sooɗ iŋ gale ka pati wala iŋ meeda sooɗ iŋ gale ka pati. Ansii ko, iŋ siteene, us abarro pey dakin ɗo wer-aka.\f* Ŋu pakira a ya ŋu ot eɗe, ŋuu eren̰ ja wiktin taat ya us bire. \s1 Kurumbiine akilaag markaba \p \v 13 Jammiy sooɗa, ŋu awa kar us sala-la-la-la min watiine teestu abire. Ampa-ak, gee ku markab-ak raka ko ɗeete, ŋu pakira a martuwco-at yaa kuuniye. Min ŋaar-ak, ŋu teen̰iig hadinne kaak ooma ŋu ɗuuniig markaba awalle, ho ŋu ɗeettu. Ŋu aaɗtu moota iŋ kiɗ ka Kreet. \v 14 Kar gay, jammiy sooɗa, kurumbiine taat ŋu koliy « Erakiloon\f + \fr 27:14 \ft ‛Erakiloon’ : Ŋa us kaak abiraw. Ɗo kiɗ ka Kreet, ay elgo, ŋa uca min n̰ugil sooɗ iŋ coke ka pati.\f* » paayiy min ka dambinay ku Kreet. \v 15 Kurumbiin-at ŋaamiig markabni nam ni gedarro sin̰je uŋda. Hiyya, ni aaɗiy ko wer ka us ɓaay di. \v 16 Min pa-ak, ni birtu moota iŋ kiɗ kapak kaak ŋu kolaag Koda kaak goy ɗatik amiydi. Wer-ak, kurumbiin ool ɗak ko sooɗa. Markabni kaak tatko gin pey markab kapak kaak ŋu ɗuunig ɗo aaroy. Markab kaak kapak-ak, zer us gaay ɗeetin̰ji. Min us ool ɗak ko sooɗa, ni taaɓiyiit ja kee kat ni gediriiji ɗo markab kaak kapak-aka. \v 17 Ŋu teen̰iig markab-ak, ŋu iciiga ho ŋu diyiig kuwa ɗo ka tatko. Kar ŋu zerɗiig markab kaak tatko-ak iŋ mernan, pa ŋaa ɗime. Ŋu gina kolaw paa ŋu solle ɗo ƴir ka Sirt ɗo kiɗ ka Libi. Paa ko, ŋu ɗuuntu maan aaro ɗo amiydi yaa peyin̰ markab-ak sooɗ-sooɗ. Hiyya, ni aaɗiy pey wer ka us ɓaay di. \v 18 Ka kawtinti, us wakila paa di. Hiyya, ŋu teestu orin̰ gaminco ɗo barrer. \v 19 Ka neginditi, gee ku markab-ak maaniico di oriig gamnay ɗo barrer. \v 20 Mena kuuk ɓaay iŋ uŋco, kurumbiin gay pooc seene. Ni tallo tak-tak pato wala kaalna. Ba aaro, nin sa bal diye pey kaƴni a nii amile cewey. \p \v 21 Gee kuuk goy ɗo markab-ak taay bal tee. Hiyya, Pool uctu ɗatikco ho ŋa kaawiico aman : « Gem kol siŋtay, ya ku ooyit kaawor-at sa, guna, zer gi amilaaɗo min Kreet. Ya gi bal amile, taaɓine ho kasaarne-an asaakonno. \v 22 Kar diŋ gay, oboŋ aditko, minninko rakki sa mataaɗo. Illa markab di yaa ide. \v 23 Ka seener, iŋ aando, *Rabbiner Buŋ kaak nu abdiyiyo n̰aamduug ɗubiley. \v 24 Kar ɗubil-ak kaawiidu aman : ‟ Pool, dak ginenno kolaw. Ŋuun̰ ginin seriinen̰ ɗo uŋji ka sultan kaak tatik ka Room. Kar pey Buŋ, ŋaar sellen̰ iŋ kiŋke. Ampa-ak, ŋaan̰ jile iŋ gee okin̰co kuuk ɗo markaba. ” \v 25 Di gem kol siŋtay, oboŋ aditko. Nun gin amaanaw ɗo Buŋdi. Kaawoy sa yaa ase ɗo botilti uudin taat ŋa kaawiidu. \v 26 Nu taliy-aŋ taate peye uŋda ɗo kiɗ kaak ɗatik barrer. » \p \v 27 Ni gin mena orok iŋ pooɗ min kurumbiin-at teestu. Ta ɗeetinti ɗo barre kaak ŋu koliy Adriyatiik. Iŋ ɗatik aandor, gee kuuk gina riy ta markab-ak, pakirtu a wal ni gaay ko ote ɗo kiɗar. \v 28 Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋu ictu dambi kaak ŋu ɗuuniig iŋ merno ho ŋu acciig ɗo amiydi a ŋuu geeme baatiŋkuwiy. Baatiŋkuwiy gay nec orok subba iŋ peesira meetir. Ni sin̰jitu uŋda sooɗ, kar ŋu geemtu pey. Ɗo wer-ak, ŋu gastu orok seer iŋ porpoɗ meetir. \v 29 Ŋu geemiy pa-ak, asaan ŋu gina kolaw kadar markabco akuun yaa ɗooye iŋ dambay. Ɗo bi ŋaar-ak ko, ŋu ortu hadinnina pooɗ ɗuun aaro a ŋuu peyin̰ markaba, nam wer sa walgicoɗo koɗoki. \p \v 30 Min ŋaar-ak, gee kuuk gina riy ta markabar paayiig markab kaak kapak-aka ho ŋu kaawtu a ŋuu ɓaa ɗuunin̰ hadinnina ku pey uŋda. Kar ŋu raada di. Ŋu raka n̰ere min ɗo markabar, ŋuu rasin̰ een̰co. \v 31 Kar Pool gay ɗiyiiji ɗo tatkaw ka askirnar iŋ geen̰ji aman : « Yaman, ya ku rasig gee-aŋ kat paay min ɗo markabar, ku pakaaɗo tak-tak. » \v 32 Hiyya, askirna-ak ɗukumiig mernan kuuk ŋu ɗuunit markab kaak kapak-aka, ho ŋu rasiig ŋa ɗeettu ɗo amiydi keeji. \p \v 33 Wiktin taat ŋu eriy wer yaa wale, Pool kaawiico aman : « Taloŋ ja, gin mena orok iŋ pooɗ kat ku era eren di ho ku bal okume yoo maanna. \v 34 Diŋka-aŋ okumo ɗak maanna, paa kat kuu gase gudurre kuu jile ziŋkiko. Nu kaawaako pey, Buŋ yaa jile ay gemo minninte, nam durwey\f + \fr 27:34 \ft ‛durwey’ : Werin daarin̰, ŋu kolaat a ‛law ta kaar’.\f* rakki sa galaaɗo. » \v 35 Min ŋa kaawiico pa-ak, ŋa ictu mappa ho ŋa deltu barkin ɗo Buŋdi ɗo uŋco okin̰co. Kar ŋa pirsiiga ho ŋu teestu tee. \v 36 Hiyya, ŋuur okin̰co obtu gelbin̰co ho ŋu teetu. \v 37 Okintini kuuk ɗo markab-ak, ni nec gee miy seer iŋ orok peesira iŋ bijigiƴ (276). \v 38 Min ŋu teetu, ŋu aaytu, teen̰co kaak ɗak-ak, ŋu oriig ɗo barrer, paa kat, markab yaa ɗake cewey. \p \v 39 Min wer waltu, ni taliig kiɗ-aka, kar gee ku markab-ak bal ibinin̰ji. Kar ni taltu wer rakki gin ƴiro. Paa ko, ŋu ictu niyine, ya taaco kuuniye, ŋuu iyiin̰ markaba ɗo wer-aka. \v 40 Hiyya, ŋu ɗukumiig mernan ku hadinner kuuk peyig markab-aka, ŋu rasiig ɗo amiydi. Kar ŋu ipiriig pey mernan min ɗo atay kuuk seer kuuk turaag markaba. Kar ŋu ɗuuntu zimilla berel ɗo et ka uŋci. Paa kat, us akiliig yoo ɗo ƴir-aka. \v 41 Ŋu sin̰jiy paa di sooɗ-sooɗ nam markab-ak ɗooy iŋ ƴir kaak bayanno min ɗo amiydi. Uŋji ka markabar orbitu ɗo ƴiror ho ŋa gedarro ko sin̰je uŋda. Kar baay ka markabar gay, amay kuuk paka puk-puk-ak gay nam cirga. \p \v 42 Askirna ic niyine a ŋuu deen̰ gee ku daŋaayner okin̰co. Paa kat, minninco rakki pakaaɗo min ɗo amiydi. \v 43 Kar tatkaw ka askirnar gay rak jilin̰ Pool. Paa ko, ŋa toɗiico a ŋuu ginenno riy taar-anta. Ŋa kaawiico ɗo ŋuur kuuk iban amay, ŋuu paaye awalle nam ŋu ɓaayiy amile kara. \v 44 Ŋuur kuuk ibanno amay gay yaa obe sarpan̰je wala serpay ku markabar ho ŋu aaɗin̰co. Ŋu gintu ar taat tatkaw-ak kaawtu. Paa ko, okin̰co, ŋu amiltu cewey min ɗo amiydi. \c 28 \s1 Pool ɗo kiɗ ka Maalt \p \v 1 Min okintini amil cewey, ŋu kaawinti a kiɗ-aŋ siŋji Maalt. Ŋa goy ɗatik amiydi. \v 2 Gee ku darre-ak obinti samaane. Ɗo wer-ak, us diyaw ho amay sa teestu n̰oke. Paa ko, ŋu ŋaaminti ako ho ni ooriyo. \v 3 Pool soktu atay a ŋaa leen̰co ɗo aki. Kar wiktin ta ŋa leeyiigu, aal umiig ɗo pisin̰ji ho ŋa caaltu asaan ak cokiiji toŋgo. \v 4 Wiktin taat gee ku Maalt taliig aal kaak kaltuw ɗo pisin̰ji-ak, ŋu kaawtu benannico aman : « Gem-aŋ, ka seener, ŋaar daa gee. Min ɗo amiydi diŋ sa ŋa pake, kar seriin ta Buŋdi gay rasaagɗo, ŋaa maten di ka. » \v 5 Ɗo wer-ak, Pool ergiig aal-ak ɗo aki ho ŋa bal aawe yoo maanna. \v 6 Okin̰co ŋu era akuun pisin̰ yaa waase ho wal ŋaa galeŋ ko bup di, ŋaa mate. Ŋu ƴokiy paa, yoo maan sa gingigɗo. Hiyya, ŋu ictu kaaw ta pey ho ŋu kaawtu aman : « Way, ŋaar-aŋ oki buŋ rakki ! » \p \v 7 Moota ɗo wer-ak, gin gem rakki kaak ŋu kolaag Publiyuus. Min agindaw ku kiɗ-ak, ŋaar di kaaco. Ŋa obinti ar siŋtay iŋ gelbin rakki. Ni gintu mena subba ɗo geriy. \v 8 Sando, takan̰ Publiyuus gay raɗaw. Ziŋkay toŋgo ho ŋa tennaw. Ŋa weƴa ka daŋlil. Min Pool doriit kaaw-at, ŋa un̰jitu, ŋa leeyiiji pisin̰ji ɗo kaay ho ŋa salkiyiiji. Ek di gem-ak cooltu. \v 9 Min gee kuuk raɗaw ku pey doriit kabarre-at, ŋu asiig gas Pool ho ŋa cooliigu. \v 10 Gee ku darrer-ak berinti horoomin dakina. Wiktin taat ni rakiy n̰epe markaba nii ɗeete, ŋu berinti oki zaadin ta martuwni. \s1 Pool ot ɗo geeger ka Room \p \v 11 Ni goytu ɗo kiɗ ka Maalt koyin subba, kar ni n̰eptu markaba. Markab-ak gay, ŋu kolaag « Diyoskuur » ho ŋa min kiɗ ka Alekzandri. Ŋa goy wiktin ta siteener ɗo kiɗ ka Maalt. \v 12 Min ni n̰eptu markab-ak, ni birtu ɗo geeger ka Siraakuuz. Min ni ottu ɗo wer-aka, ni jammiytu mena subba. \v 13 Min eɗe, ni jarbitu moota iŋ kiɗ-aka nam ni ottu ɗo geeger ka Riggiyo. Ka kawtinti, us kaak asa min watiine teestu abire. Hiyya, ni amiltu min eɗe. Ni gin mena seer ja kat ni ottu Puuzol. \v 14 Ɗo geeger ŋaar-ak, ni gastu gee ku aamin ɗo Iisa indinti a nii goye mena peesira iŋ ŋuura. Min mena kuuk peesir-ak gaastu, hiyya, ni birtu kat Room. \v 15 Gee ku aamine ku Room gas kabarrini a ni asa ɗo botildi. Paa ko, ŋu uctu a ŋuuni ŋaame. Ŋu ŋaaminti ɗo werin kuuk ŋu kolaag « Suugin ta Apiyuus » ho « Geray Subba ku Martir ».\f + \fr 28:15 \ft Wer ka n̰umin̰co-ak serek pak kilomeetir orok beeƴ min Room.\f* Min Pool taliigu, ŋa deliiji barkin ɗo Buŋdi ho ŋa ɗeŋirtu. \v 16 Min ni ottu Room, ŋu beriiji izinne a ŋaa goye ger keeji di. Ɗo wer kaak ŋa goyiy gay, gin askirin̰ce gooƴaaga. \s1 Pool gaara kaaw ta Buŋdi Room \p \v 17 Gin mena subba, Pool koliig agindaw ku Yuudinnar ku Room a ŋuu n̰ume ɗo weriy. Min ŋu n̰umtu, ŋa kaawiico aman : « Gem kol siŋtay, nun kaak ku taliy-aŋ, ŋu obintu min Zeruzaleem ho ŋu sakkiyintu ɗo uŋco ka gee ku Room kuuk goy annere. Ŋu obintu maalan di, wala nu nig iŋ geente, wala nu nig aadanna ku aginiyte. \v 18 Min gee ku Room taliit kaawor, ŋu rak pikindu asaan ŋu bal gase oorin taat yaa iye muutur. \v 19 Kar Yuudinna gay pooce ho kaaw-at gindu raɗa. Ek di nu birtu sakkiye ɗo wer ka sultan ka tatik ka Room. Kar sakkiyindu gay, nu rakaaɗo loomayin ta siŋta ku darrer. \v 20 Ɗo bi ŋaar-ak ko, nu koliŋko gii ŋaame ho naako gaare baati. Kuŋ ibingig maan kaak gee ku Israyeel eriyo. Ɗo saan taar-ak ko, ŋu ɗooɗintu iŋ jinzirre. » \v 21 Kar agindaw ku Yuudinnar gay telkiiji aman : « Nin anne, ni bal gase yoo maktumne rakki min Zuude taat kaawa bin̰ ho ginno siŋni kaak as min annere kaak nig biy iŋ kiŋke. \v 22 Kar nin gay raka cokiyin taat kiŋ meen̰ji pakiriyo, asaan ni iban, ay wero, gee kaawa gallo ɗo botol taat ki aaɗiy-anta. » \v 23 Hiyya, ŋu diytu ƴiriy rakki taat ŋuu n̰ume. \p Min ƴiriy taar-at astu, Yuudinna dakina n̰umtu pey ɗo weriy, pak ka awalle. Min kawtira yoo maako, Pool osiico kaawin dakina. Ŋa gaariico *Meennaw ta Buŋdi. Ho ŋa bariya pey botol taat ŋaaco gedire ɗo bi ka Iisa Masi min ɗo *gaanuun ka Muusa ho min makaatamna ku nabiinnar. \v 24 Daarin̰ ooyit kaaw-ata ho daarin̰ gay poocta. \v 25 Kaawco bal n̰ume ho ŋu raka ɗeete. Ɗo wer-ak, Pool kaawiico pey aman : « Kaaw taat Ruwwin ta Buŋdi kaawiico ɗo aginiyko min ɗo bi ka nabi Ezaayi, taar ka seener. \v 26 Ta kaawa aman : \q1 ‟ Ɓaa gasig gee-aŋku ho kaawco aman : \q1 Kuu cokiye paa, kar ku ibinaaɗo baati. \q1 Kuu tale paa, kar ku talaaɗo maanna. \q1 \v 27 Asaan kaƴco ku geemir-aŋ bombo, \q1 ɗeŋginco amil lawa, \q1 odinco, ŋu timingu, \q1 pa ŋuu diye ɗo gelbinco, \q1 pa ŋuu dore iŋ ɗeŋginco, \q1 pa ŋuu tale iŋ odinco, \q1 Ŋu pooc jipte goyin̰co iŋ nunu, \q1 paa kat, nu baltu gedire coolin̰co. ”\f + \fr 28:27 \ft Wer ka gase kaawor ɗo Ezaayi 6.9-10.\f* » \m \v 28 Kar Pool kaawiico pey aman : « Diyoŋ ɗo kaƴko, Buŋ iyiit Kabarre ta Gala ta jile geemir ɗo gee kuuk Yuudinnaɗo. Gee ŋuur-ak kat yaa ooyin kaaw-ata. » \v 29 [Min Pool gaasiit kaawoy, hiyya, *Yuudinna amiltu min ɗo geriy ho ŋu teestu meele benannico.]\f + \fr 28:29 \ft Kaaw taar-an ginno ɗo makaatamna daarin̰ ku Buŋdi kuuk ŋu siirtu min awalle iŋ kaaw ta Grek.\f* \p \v 30 Min ŋaar-ak, Pool goytu pey elgin seer karaat ɗo ger kaak ŋa ajjirtu-aka. Ɗo geriy-ak, ŋa obaag ay gem kaak asa talin̰ji di. \v 31 Kar ŋa gaariicot Meennaw ta Buŋdi ho ŋa garkiyiigu ɗo bi ka *Rabbin Iisa Masi bal kolaw. Ginno waan kaak toɗaaji.