\id MRK - Cuiba NT -Colombia 2010 (DBL -2013) (DBL -2013) \h SAN MARCOS \toc1 San Marcos \toc2 Marcos \toc3 Mr \mt1 Jesucristo Pia Pexeinya Diwesi Jume Tatsi Marcos Petinae Diwesi \c 1 \s1 Meje yabara poxonae Juan pon Pebautisabin jiwi cuiduba ira xuepana susato tsurucuae nacuatha \r (Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Baraxue tamropata pitaban xua Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Jesucristo, Nacom Pexanto tatsi. \p \v 2 Bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Isaías, bapon tina petinae diwesitha. Isaías tina Nacom nexa, Nacom barapo diwesitha jeye Pexantotha: \q1 “Itorobin copiya pon tana najume caitorobin \q1 xua catsiwanaya itorobinchi. \q1 Bapon cana exanaena jiwitha xua jiwi yabara \q1 aura tsane abe pia peexanae cuiru coyenein \q1 tatsi, xua poxonae nepatopae wʉnaeya tsane. \q1 \v 3 Pon itorobin bapon jume tan pon xua wawai \q1 ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. \q1 Bapon wawaya jeye: ‘Patsinajʉntʉ cui \q1 coyene wʉnaere, pon jiwi pia pepa \q1 Pecanamataxeinaeinchi nexa pia pepatopae \q1 wʉnaeya tsane’, jei pon xua wawai”, \q1 jei Isaías petinae diwesitha. \p \v 4 Nexata Juan pon Isaías peyabara paebixae bapon ira xuepana susato tsurucuae nacuatha patopa. Bapon Juan bautisaba ducuanaebiya, xua jiwi bautisabatsi merantha. Mataʉtano bapon tsipaeba jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Juan jeye jiwitha: “Icha jʉntʉ coyene paxeinare painya neauraxae xua abe paexaname. Bapoxonae Nacom paca yabara jʉntemainaena abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei Juan. \v 5 Daxita Judea nacuamonae, irʉrʉ Jerusalén tomarapiwi, daxita barapomonae pona ichaxota beya Juan bautisaba jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom tsita auratsi xua abe peexanaexae bapoxonae barapomonae Juan bautisaba Jordán mentha. \p \v 6 Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello. Coreinya bocoto maraina. Xane pocotsiwa yapupuna pocotsiwan be sure poxi. Mataʉtano bana daeba. \v 7 Barapon pomonaetha pebautisabixae tsipaeba, jeye: “Pon nepuna patopaena, apara bapon Mesías. Bapon bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Xan bichocono tapawin daxota bapon bichocono tsita pin ura xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi. \v 8 Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama barapon Mesías paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina”, jei Juan jiwitha xua Jesús yabara. \s1 Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi \r (Mt 3.13-17; Lc 3.21-22) \p \v 9 Barapo dapaetha Jesús Nazaret tomara weya pona, po tomara eca Galilea nacuatha. Bapon Jordán mentha patopa, ichaxota Juan bautisaba. Baraxota Jesús bautisabatsi. \v 10 Poxonae mene wejuina barapoxonae caena nainya Jesús itaboco necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopa bapontha xua be topiboto yaruneica. \v 11 Barapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jeichichi: “Xam apara Taxantom, pom bichocono caantobetsi, pom caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene weiweina exaname”, jei Nacom. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane \r (Mt 4.1-11; Lc 4.1-13) \p \v 12 Poxonae Jesús nanacui wetatsi xua bautisabatsi bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús nainya itorobatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. \v 13 Jesús ira xuepana susato tsurucuae nacuatha popona cuarenta po matacabibe. Baraxota pichiwan xua camatsawan jinompa ichaxota Jesús popona pocotsiwan bichocono atsaca. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi pon Satanás Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Pirapae matatsunpiwimonae po matatsunpiwimonae Nacom itoroba, barapomonae pata Jesustha xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua peapatsinexatsi tsainchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa xua Galilea nacuatha \r (Mt 4.12-17; Lc 4.14-15) \p \v 14 Nexata poxonae ichamonae Juan maxʉ waetabatsi xua peetsinexatsi jiwi pecʉbi botha, bapoxonae Jesús Galilea nacuatha patopa. Jesús paeba ducuanaeta jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. \v 15 Jesús namchi jeye: “Nacom bayatha yabara necana cui weta exana po coyeneya xua poxonae tapatopaewa. Daxota jiwi itacʉpatsi xua naexana Nacom piamonae, pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname, Nacom piamonae painya nenaexanaenexa tsane. Pajume cowʉnde Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi, pomonae duwei peyamonaewi \r (Mt 4.18-22; Lc 5.1-11) \p \v 16 Poxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha, bapoxonae tane ponbe peyaxunubinbe duwei. Ichʉn pewʉn Simón, ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe bara cae peweichobe. Baponbe peweichobe duwei yamonauyabe pucuatha. \v 17 Jesús waba, baraponbe wabatsibe. Jesús jeye: \p —Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe. Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei nawita, jei Jesús. \p \v 18 Bara caena baraponbe botabe barapo peyamonaewa. Bapoxonae napuna ponabe Jesustha. \p \v 19 Jesús equeicha pona. Bapoxonae equeicha ichʉnbe tainchibe. Baraponbe ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Jeratha mataquerabauyabe peyamonaewa xua ucupouna. \v 20 Jesús nainya waba, baponbe wabatsibe: Jesús baraibe: “Anetha, pana nepuna pondebe”, jei Jesús. Baponbe paxa cuenta ponabe jera weya, pon pewʉn Zebedeo. Mataʉtano cuenta ponabe pomonae Zebedeo pia peyawenae jiwichi tatsi xua yamona duwei. Baponbe Jesustha napuna ponabe. \s1 Meje yabara poxonae pebin pon cauri xeina \r (Lc 4.31-37) \p \v 21 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona Capernaum tomara beya. Bapoxonaerʉ judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi. Barapo matacabitha Jesús pijimonae barʉ joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. \v 22 Barapo jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei pocotsiwa Jesús barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia coyeneya tatsi. \v 23 Pebin pon cauri xeina barapon eca barapo judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. \p \v 24 Bapon wawaya jeye: \p —¡Jesús Nazaret tomarapim, pana wepu warapare! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebichim? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei pebin pon cauri xeina. \p \v 25 Jesús taitaweta, pebin taitawetatsi cauri. Jesús cauritha jeye: \p —¡Moyande! ¡Barapon wepu ponde! jei Jesús cauritha. \p \v 26 Barapoxonae cauri pebin naichababa exanatsi. Poxonae cauri barapo pebin bichocono wawai exanatsi, bapoxonae barapo cauri pebin wepu poinchi. \v 27 Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota nayainyaba, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa jane? ¿Jamaisa baxua mexeya pena pecuidubi coyenewa? Maisa barapo pebin Jesús bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano caurimonae jume cowʉnta poxonae pocotsiwa bapon itoroba, najei barapomonae. \p \v 28 Bapoxonae caena nainya daxita pomonae jinompa Galilea nacuatha jume taerʉcʉpa pocotsiwa juinya Jesús exana. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro pamiyo tatsi \r (Mt 8.14-15; Lc 4.38-39) \p \v 29 Jesús caena nainya pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi weya. Bapoxonae Jesús joniya Simón pia botha tatsi po bo xua irʉ Andrés pia bo tatsi. Barapo botha Santiago irʉ Juan Jesús barʉ joniya. \v 30 Simón pamiyo tatsi domae xainchi. Barapowa camatha boca. Poxonae Jesús patopa barapomonae caena nainya Jesús tsipaebatsi, jeye: “Simón pamiyo tatsi domae xainchi”, jei. \v 31 Jesús caquita pona Simón pamiyo tatsi. Bapoxonae bapowa cobe pitatsi. Barapowa asiya cuaranotatsi. Bapoxonae barapowa caena nainya taaichurucuaetsi domae. Nexata barapowa pexaewa apata barapomonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae \r (Mt 8.16-17; Lc 4.40-41) \p \v 32 Poxonae tabopiya tsanaicha xua quirei tsanaicha, bapoxonae jiwi Jesús tacapoinchi pomonae peatenemonaewi, irʉ pomonae caurimonae xeina. \v 33 Daxita barapo tomarapiwi nacaetuta bomʉxʉ boupatha. \v 34 Jesús axaibi exana pinmonae pomonae xeina daxita coyenexi xua xoxi peatenewa. Mataʉtano Jesús taitaweta pomonae cauri xeina. Jesús jopa copatsiyo xua pecueicueijeiwa caurimonae, tsipei caurimonae Jesús cui yaputainchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi \r (Lc 4.42-44) \p \v 35 Baya poxonae caemʉmbotha poxonae cataunxuae quiriquirica Jesús nacosataxuba. Bapoxonae tomara weya pona xua ichaxota jiwaibi bara beya pona. Baraxotiya Jesús tsipaebauya, Nacom tsipaebatsi. \v 36 Nexata Simón irʉ pomonae Jesús pepuna jinompae jiwichi, barapomonae Jesús pu barainatsi. \v 37 Poxonae barapomonae Jesús caxibatsi, bapoxonae Jesús tsipaebatsi, jeye: \p —Daxita jiwi cawenawenei, jei. \p \v 38 Jesús jume nota jeye: \p —Barabʉ ponaeinchi icha tomaran beya, barapo tomarantha irʉ tacueicueijeinexa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daxota apara baxua tsipatopeican, jei Jesús. \p \v 39 Bapoxonae Jesús siwa pona ducuanaeta daxita tomaran Galilea nacuatha. Judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi Nacom pia pexeinya jume diwesi Jesús tsipaeba barapo judiomonaetha. Mataʉtano Jesús taitaweta caurimonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ sawinchi \r (Mt 8.1-4; Lc 5.12-16) \p \v 40 Bapoxonaerʉ pebin, pon peperʉ sawinchi, Jesús caquita poinchi. Bapoxonae bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon matowa Jesús wʉcatsi, jeye: \p —Icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon. \p \v 41 Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina bapon, xua peyawenaenexa. Jesús nacobe yota, bapoxonae bapon mata jayabatsi, jeye: \p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús. \p \v 42 Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ sawiwatsi. Mataʉtano axaibi tsanayano. \v 43-44 Bapoxonae Jesús jume daunweya itorobiya jeye: \p —Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Care bapontha pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús. \p \v 45 Daichitha poxonae bapon pona jopa moya yawʉn xeinaeyo. Bapon yabara tsipaebapona ichamonaetha pocotsiwa xua bayatha peaxaibiwa. Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua naitʉtsiya pata ducuanaebiya tomarantha. Daxota Jesús tomaran cuariya popona xua aisowantha. Jiwi pomonae daxita ichawan werena pona, barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi. \c 2 \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi \r (Mt 9.1-8; Lc 5.17-26) \p \v 1 Poxonae be caentacabiyobe yapucaewa, bapoxonae Jesús equeicha caibeya pona Capernaum tomara beya. Jiwi yopita xua pinae Jesús botha eca. \v 2 Pin bicheito nacaetuta ichaxota po botha Jesús patopa, beya poxonae mataʉta bo coibo quecona. Barapomonaetha Jesús tsipaeba Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. \v 3 Bapoxonae pebiwi pata cuatro poyobe. Barapo pebiwi yapaparuwa capata pon pecuenobinchi. \v 4 Tsipei pin bicheito, daxota barapo pebiwi jopa itacʉpaetsi xua Jesús imoxoyo pecaquita ponaewatsi. Daxota barapo pebiwi bomʉxʉtha pentatupa wereca atsa caxinaxoreca ichaxoya Jesús uncuareca. Barapo mʉthʉ deca pon pecuenobinchi yapaparuwa yorecatsi. \v 5 Poxonae Jesús yaputane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae pecuenobinchitha Jesús tsipaebiya jeye: \p —Tajitom cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús. \p \v 6 Ichitha baraxota irʉ naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae nanta xeinaeya najei: \v 7 “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei. \v 8 Barapoxonae caena nainya Jesús yaputane pejʉntʉ coyenewatha pocotsiwa barapomonae pia coutha nayainyaba. Jesús jeye barapomonaetha: \p —¿Eta pocotsiwa metha baraxua pana natsipaebame? \v 9 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponde, bara pire jinya nemaituncuaewa, yawa bara ponare’, jan tsane? \v 10 Daxota anoxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi, xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. \p Bapoxonae Jesús tsipaeba pontha pon pecuenobinchi. Jesús jeye: \p \v 11 —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús. \p \v 12 Bapoxonae bapon caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae bapon bo tutu weya pona barapo pin bicheito peitʉtha tatsi. Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa Nacom wʉnae jaintatsi, jeye: \p —Maisa waxainchi bapana bayatha jopa taetsi pocotsiwa wʉnae pocotsiwe icha be iche, jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Leví wabatsi, Jesús waba \r (Mt 9.9-13; Lc 5.27-32) \p \v 13 Barapoxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha. Bapoxonae baxotiya pin bicheito pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonaetha Jesús cuiduba. \v 14 Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Galilea pucua itapatha, bapoxonae Leví tainchi. Bapon Leví Alfeo pexanto tatsi. Bapon Leví eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Jesús Leví tsipaebatsi, Jesús jeye: \p —Nepuna ponde, jei Jesús. \p Bapoxonae Leví nontapona, yawa Jesús puna poinchino. \p \v 15 Pirapaeyo Jesús Leví barʉ eca pexaethopeibiwatha, xua Leví pia botha tatsi xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Mataʉtano Jesús pijimonae barʉ eca barapo pexaethopaewatha. Pinmonae Jesús barʉ eca tsipei pinmonae Jesús puna poinchi. \v 16 Ichitha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi irʉrʉ fariseomonae, daxita barapomonae Jesús tainchi poxonae Jesús barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi, irʉ pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi. Pomonae Jesús tainchi daxita barapomonae Jesús pijimonae tatsi jeichichi: \p —Maisa Jesús pon painya nepaca cacuidubin abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi penoteibiwi, mataʉtano, barʉ xayeca pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, jei barapomonae. \p \v 17 Poxonae Jesús jume tane baraxua, bapoxonae Jesús jume nota, jeye: \p —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Barichi xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Saya apara tawabinexa pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi tayawenaenexa tsane barapomonae, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi \r (Mt 9.14-17; Lc 5.33-39) \p \v 18 Caentaqueitha Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉrʉ fariseomonae, nainbota Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha. Poxonae barapomonae nainbota, bapoxonae ichamonae Jesús siwa poinchi. Barapomonae Jesús yabara yainyabatsi barapo penainbotsi coyene. Barapomonae jeye Jesustha: \p —Juan pia pepuna jinompaewichi, irʉ fariseomonae jopa juniya Nacom peyabara nainbotsiwatsi poxonae Nacom wʉqueibatsi. Ichitha jinyamonae jopa daichiyo, jopa nainbotsiyo Nacomtha xua saya pewʉcaenexa Nacomtha, jei barapomonae Jesustha. \p \v 19 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane. Jopa bewa yabara nainbotsi tsane. \v 20 Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua tajʉ bapon pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane. \p \v 21 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. \v 22 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo. Yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae mataqueitha tatsi \r (Mt 12.1-8; Lc 6.1-5) \p \v 23 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, barapo matacabitha Jesús, irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu. Bapoxonae pecobetha xu mata pepeta. \v 24 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae fariseomonae Jesús tsipaebatsi, jeye: \p —Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe, poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae. \p \v 25 Jesús jume nota, jeye: \p —Barapomonae tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 26 Bapon David, irʉ pijimonae tatsi, barapomonae jojoniya Nacom pin pia botha tatsi poxonae pon pewʉn Abiatar tanacuita Nacom. Bapon Abiatar sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacom pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan, jei Jesús. \p \v 27 Equeicha Jesús namchi, jeye: \p —Nacom, jiwi pewʉnaeya taexanatsi pentaquei seicae matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi Nacom tsiexana jiwi, xua barapo matacabitha jiwi penafifinacaewatsinexa. Nacom jopa ainya cui cana exanaeyo pentaquei seicae matacabi xua beyacaincha jiwi. \v 28 Daxota xan ponxaein Nacom tana neitapetsixae xeinan taitorobi coyenewa xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha. \c 3 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe mʉbinchi \r (Mt 12.9-14; Lc 6.6-11) \p \v 1 Jesús equeicha joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Baraxota pon pecobe mʉbinchi eca. \v 2 Barichi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ fariseomonae baxota ena. Daxita barapomonae Jesús necotenatsi pecui taenexatsi icha bara metha Jesús cobe wʉnae exanaena pentaquei seicae mataqueitha pon pecobe mʉbinchi. Icha Jesús pon pecobe mʉbinchi axaibi exanatsi, bapoxonae barapomonae xeinaena po coyenewa xua Jesús abe peyabara paebiwatsi tsainchi. \v 3 Bapoxonae Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi, jeye: \p —Nontaponare. Uncuare xote, jei Jesús. \p \v 4 Pomonae Jesús tainchi Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Paca yainyabinchi, ¿eta xua copata pentaquei seicae matacabitha? ¿Wʉnae jampa? ¿Abe jampa? ¿Eta xua metha tsipae? ¿Xua pebin capanepatsi jampa? ¿Xua pebin bexotsi jampa? ¿Eta xua jane? jei Jesús. \p Ichitha barapomonae jopa jume notsiyo, saya moya umena. \v 5 Nexata Jesús necota barapomonae. Anaya Jesús caseba barapomonae. Mataʉtano jʉntʉ coyene wecoyei, tsipei barapomonae jopa beyaputaeyo pocotsiwa bapon exana. Jesús barai pon pecobe mʉbinchi: \p —Nacobe doire, jei Jesús. \p Bapon nacobe doita. Bapoxonae bapon nainya cobe wʉnae tsanaya. \v 6 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa. Bapoxonae barapomonae nacaetuta Herodes pijimonaetha tatsi xua pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús pebexubiwa tsainchi. \s1 Meje yabara poxonae pin bicheito nacaetuta Galilea pucua itapatha \p \v 7 Jesús pijimonae barʉ pona Galilea pucua itapa beya. Irʉrʉ pin bicheitomonae Jesús puna poinchi pomonae Galilea nacua weya pona. \v 8 Irʉrʉ pomonae Judea nacua werena pona irʉrʉ pomonae Jerusalén tomara werena pona, daxita barapomonae Jesús puna poinchi. Irʉrʉ Idumea nacuapiwi Jesús puna poinchi. Irʉrʉ ichamonae Jesús puna poinchi pomonae icha muxunenetha jinompa xua Jordán mentha. Irʉrʉ Tiro tomarapiwi Jesús puna poinchi. Irʉrʉ Sidón tomarapiwi Jesús puna poinchi. Daxita barapo bicheito Jesús itata patatsi poxonae jume tane daxita xua juinya pocotsiwan Jesús exana. \v 9 Tsipei pin bicheito, daxota Jesús pijimonae itoroba xua jera petaxawenaewa tsainchi xua petsaquibabiyainwatsi barapo pin bicheito. \v 10 Yaitama Jesús axaibi exaneiba pin bicheito pomonae atenemonae, daxota irʉ ichamonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapomonae ichichipa xua Jesús pejayabiwatsi xua barapomonae irʉ axaibi peexanaenexatsirʉ. \p \v 11 Pomonae caurimonae pexeinaewi, poxonae barapomonae Jesús tainchi, barapomonae pentabocototha umena Jesús peitabaratha tatsi. Barapomonae wawaya jeye xua caurimonae wawai peexanaexaetsi: \p —¡Maisa bara xam Nacom Pexantom! jei barapomonae xua wawaya exanatsi caurimonae. \p \v 12 Jesús jume daunweya itoroba barapomonae, jeye: \p —Jopa pana neyabara paebinde ichamonaetha xua xan Nacom Pexanton, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobi jiwi tatsi pomonae xua doce poyobe \r (Mt 10.1-4; Lc 6.12-16) \p \v 13 Bapoxonae Jesús demxuwatha pona. Barapo demxuwatha Jesús waba pomonaetha xua peichichipaexae xua itapetsiya waba. Barapoxonae barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi. \v 14 Jesús itapetsiya waba doce poyobe xua pomonae pebarʉ jinompaenexatsi. Mataʉtano barapomonae Jesús itoroba xua daxita jiwitha petacueicueijeinexatsi Nacom Pejume Diwesi. \v 15 Barapomonaetha Jesús cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, xua cauri ichamonae petaitawetsinexatsi pomonae xua cauri pepuna jinompaewichi. \v 16 Meje barapomonae pewʉnxi tatsi pomonae Jesús waba: Simón pon icha wʉn wʉn dutatsi “Pedro”, baraichi. \v 17 Ichʉn pewʉn Santiago. Ichʉn pewʉn Juan pon Santiago peweicho tatsi. Baraponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Baraponbetha Jesús icha wʉn wʉn dutabe “Boanerges” jei (xua po wʉntha xua jei: “Yamʉxʉ pexantobe tatsi”, jei). Barapo wʉn wʉn duta tsipei peajʉntʉcoyenesʉnbe. \v 18 Ichʉn pewʉn Andrés. Irʉ ichʉn pewʉn Felipe. Irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé. Irʉ ichʉn pewʉn Mateo. Irʉ ichʉn pewʉn Tomás. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Tadeo. Irʉ ichʉn pewʉn Simón pon celotemonaepin. \v 19 Irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote. Barapon Judas pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha pebexubinexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi \r (Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 20 Bapoxonae Jesús, irʉ pomonae pia peitapetsiwi tatsi botha jojoniya. Bapoxonae equeicha pin bicheito nacaetuta Jesús pia xantha tatsi. Daxota Jesús irʉ pijimonae tatsi jopa itacʉpaetsi xua penabanaewa tsane. \v 21 Jesús piamonae matabʉxʉyo tatsi jume tane xua jiwi paeba xua pinae juinya Jesús matayaibatsi. Daxota barapomonae pata, xua Jesús pewaetabinexatsi, xua pia bo beya pecaponaenexatsi. \p \v 22 Mataʉtano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, pomonae Jerusalén werena pona, barapomonae jiwitha jeye Jesús yabara: “Bapon caurimonae itawetatsi, apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyene tatsi, pon caurimonae pia pentacaponaein tatsi”, jei barapomonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. \p \v 23 Bapoxonae Jesús waba barapomonae pia xainya berena. Yawano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba, jeye: “Caurimonae pia pentacaponaein tatsi jopa itacʉpaetsi xua peitawetsiwa icha caurimonaetha, xua pecae caurimonaexae. \v 24 Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe xua mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. \v 25 Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe yawa nawepu tsatajopabe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. \v 26 Barichi icha Satanás, pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe mataʉtano xua nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae, tsipei amsiya exana. \p \v 27 “Dapon ajibi, pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita notsina pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. \p \v 28 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa jiwi abe peexanae cuiru coyenein exana, mataʉtano pocotsiwa xua jiwi abe paeba, barapo coyenein Nacom itacʉpatsi xua yabara jʉntemainaena xua barapo jiwi abe exana. \v 29 Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua bapon paeba. Bara bapon ataya atene tsane ichaxota jopa itacounayiyo isoto xua bapon abe peexanaexae”, jei Jesús. \p \v 30 Jesús baraxua paeba, tsipei pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae bayatha naerabiya paeba xua pinae Jesús cauri xeina. Ichitha pon Jesús xeina apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota barapomonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsita natsicuentatsi, tsipei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi abe yabara paebatsi. \s1 Meje yabara Jesús pena tatsi, irʉrʉ peyapin jiwi tatsino \r (Mt 12.46-50; Lc 8.19-21) \p \v 31 Pirapae Jesús pena tatsi, irʉ peyapin jiwi tatsi pata Jesustha. Ichitha barapomonae pesato beumeinya. Bapoxonae najume caruta ichamonaetha xua petawabinexa tsainchi Jesús. \v 32 Po bicheito Jesús matawacaicha enatsi, barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye: \p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino, pesato beya umena. Bepara bequein cataei. Bepara bequein catsipaebei, jei. \p \v 33 Ichitha Jesús jume barai barapomonae, jeye: \p —¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús. \p \v 34 Bapoxonae Jesús necota pomonae pematawacaicha enaewichi. Jesús jeye: \p —Barapomonae pomonae xote umene apara be taena tsicotan, mataʉtano be tayapin jiwi tsicotan. \v 35 Pomonae exana pocotsiwa Nacom itoroba, pon peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús. \c 4 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara \r (Mt 13.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Equeicha Jesús tamropata pitaba xua cuiduba Galilea pucua itapatha. Bapoxonae pin bicheito nacaetuta ichaxota Jesús cuidubuncua. Tsipei pin bicheito daxota Jesús jeratha nontabiya xua peecaenexa, po nae mentha ducuiya. Barapo pin bicheitomonae taetabo itapatha umena. \v 2 Jesús barapomonaetha cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesintha. \p Poxonae Jesús cuiduba barapomonae, jeye: \v 3 “Pana nejume naitaeware barapo diwesiyo: Pebin pon peʉbin ponataba pia ʉbichi pabitha. \v 4 Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha othopeica. Pepupunaewi yapata. Bapoxonae barapo xu xu xane. \v 5 Icha xu, xu othopeica ibowantha ichaxota xua ira itafafana. Barapoxonae barapo xu caena nainya xu xuwa, tsipei jopa tajʉ xu xuwarecaeyo. \v 6 Ichitha poxonae xometo atsa tsina, bapoxonae yaboto tsaquiwa yawa tʉpa tsipei jopa tajʉ tabʉ opina xuwarecaeyo. \v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena. Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina pesoiwan. Daxota barapo xu jopa xu nacoichiyo. \v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Icha xun, xu nanacoitapona treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha. \p \v 9 Equeicha Jesús jeye: “Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús poxonae pijimonae muxuconaquiya tsipaeba. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha pecayabara jʉta pepaebi diwesin \r (Mt 13.10-17; Lc 8.9-10) \p \v 10 Nexata poxonae Jesús pipatotha eca, bapoxonae barʉ eca pomonae pia pepuna ponaewichi, irʉno pijimonae tatsi pomonae doce poyobe. Barapomonae Jesús yainyabatsi jeye: “¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo cuidubame?” jei barapomonae. \v 11 Jesús jume nota barapomonae, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa apara xua Nacom paca cana exana xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha meisa jame ichamonae pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa daichichi. Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha, xua Nacom peyabara yaputaenexatsi. \v 12 Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane. Poxoru bapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo Nacomtha, daxota barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi abe petsita exanaexaetsi xuano Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo abe pia peexanae coyenein tatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, pon peʉbin yabara \r (Mt 13.18-23; Lc 8.11-15) \p \v 13 Equeicha Jesús barapomonaetha muxu tsipaeba, jeye: “Tsipei jopa payaputaem po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua peʉbin yabara paeban daxota jopa payaputaemtsipae bequein ainya pecayabara jʉta pepaebi diwesin paca tsipaebichipatsi. \v 14 Paca tsipaebatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua iche: Pon peʉbin jʉpa, icha be ichi pon Nacom Pejume Diwesi pepaebi ducuanaebiyaein. \v 15 Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ weichichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi, pon Satanás. Jiwi jʉntʉ coyene weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume Diwesi xua bayatha po jume jume tane, xua bapoxonae jopa petajume cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa petanacapanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya, xua Nacom exanaena. \v 16-17 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi, xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta, poxoru barapomonae ajʉntʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi pejʉntʉ coyeneintha. Poxonae yaitama barapomonae bichocono peatenexae, mataʉtano poxonae barapomonae yaitama abe petaexanaexaetsi ichamonae xua pejume cowʉntsixae Nacom, bapoxonae caurimonae abe exana barapomonaetha, xua barapomonae jʉntʉ coyene wejʉntemaina exanatsi xua Nacom pecayabara jʉntemainaewatsi. \v 18-19 Po xuton xua xu othopeica pesoiwantha, barapo xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane, ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa, yawa saya ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exainchi. Po coyene pebiwi exana baxuan bara jʉtiya ichiya exana xua po xuton be pesoiwantha othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi. Jopa xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa. \v 20 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom Pejume Diwesi, mataʉtano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi. Bapoxonae ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecoicha yabara \r (Lc 8.16-18) \p \v 21 Equeicha Jesús barapomonaetha tsipaeba, jeye: “Poxonae jiton pecoicha, coicha exana, bapoxonae jopa coicha matacatsiyo cajatha. Yawa jopa coicha exanaeyo cama peʉpana deca. Jame asiya coicha exanatsi, xua pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. \v 22 Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi po diwesin xua pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebapona jiwi barapo diwesin jiwi itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane. \v 23 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús poxonae pijimonae muxuconaquiya tsipaeba. \p \v 24 Equeicha Jesús barapomonae barai, jeye: “Pana nejume naitaeware painya neexanaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. Icha ichamonae daunweya payabara paebiname penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacom barichi daunweya paca yabara paebina painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Mataʉtano equeicha ichawano mataropeicha paca catsina. \v 25 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo paeba xua peʉbi xuto yabara \p \v 26 Nexata equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca cuidubatsi po coyene xua Nacom itorobiya ewata piamonae. Barapo coyene bara jʉta coyeneya ichi, icha pebin ichi poxonae peʉbi xu xu bebeya. \v 27 Poxonae nacobe weta xua ʉba, bapoxonae pabi weya pona. Bara bequein bapon jopa yawenaeyo xua barapo xuton xuxuwapona mataqueitha, merawithano poxonae pebin maitequeiba, daichitha awiya barapo xu xuxuwapona. \v 28 Daxota barapo xu xuxuwapona tsipei ira yawena xua barapo xu xuxuwapona. Copiya pepaboto xuwina, bapoxonae pepato naexana. Bapoxonae pepa xu xu dubena xua bichocono axucʉcʉ. \v 29 Poxonae pepa xu xu naweta barapo matacabitha pebin pona xua penotsinexa pocotsiwa naweta”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo \r (Mt 13.31-32; Lc 13.18-19) \p \v 30 Jesús barapomonae tsipaeba, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara? \v 31-32 Nacom pijimonae tatsi mataropeicha bichocono pinmonae tsoponae xua pomonae jume cowʉntapona Nacom. Baraxua icha be mostaza xutiyo ichi po xutiyo bichocono tsica xutiyo beyacaincha xua icha pethei xutiyo. Barapo mostaza xutiyo pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae. Pepinnaexae daxota siri coton exana pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwichi, pomonae bapon itorobiya peewatsixae. Bequein anoxuae tsica bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha \r (Mt 13.34-35) \p \v 33 Jesús jiwitha ainya pecayabara jʉta pepaebi diwesixi tsipaeba poxonae cuiduba Nacom Pejume Diwesi, icha barapocotsi diwesixi ichi xuaunxuae po diwesixi paeba. Awiya cuidudubapona beya poxonae barapomonae xainwaicha yaputane. \v 34 Saya meisa barapomonaetha Jesús cuidubeiba pecayabara jʉta pepaebi diwesixi coyenexitha. Poxonae Jesús meisa pijimonae barʉ eca, bapoxonae Jesús pijimonae yabara muxu yaputane exana pecayabara jʉta pepaebi diwesixi coyenexi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo, yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano \r (Mt 8.23-27; Lc 8.22-25) \p \v 35 Barapo mataqueitha poxonae quirei tsanaicha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: \p —Antha poinchi icha muxunene beya, pucua beicha, jei Jesús. \p \v 36 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ wepu pona barapo pin bicheito. Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ poinchi jeratha, po jeratha Jesús cuidubeca barapo pin bicheito. Barichi icha jeranno naponano. \v 37 Bapoxonae mentha jemeicha naetaba pin joibo. Maratsacan jeratha mene othopa, muxu jera pebunarecae. \v 38 Ichitha Jesús jera tafetha maituncua, nantasipa yʉyʉtuncua paparuwatha xua xota nacuenacuena. Jesús pijimonae yaʉbatsi, jeichichi: \p —Pon pata Necuidubin, ¿jopa catsita ainya cuiyo xua waxainchi bunathopaeinchi? jei barapomonae. \p \v 39 Bapoxonae Jesús asiya uncua, yawa joibo itawetaxuba. Jesús jeye maratsacantha: \p —¡Barande, bara xainya mene ducuanayama! jei Jesús. \p Bapoxonae joibo caewanaya, yawa mene xainya ducuanaya. \v 40 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame? ¿Cataunxuae jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús. \p \v 41 Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa caemonae natsipaeba najei: \p —¿Metha jintamda baponda? ¡Jamaisa bapon itawetaxuba joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei barapomonae. \c 5 \s1 Meje yabara xua pebin pon caurimonae xeina pon Gerasa nacuapin \r (Mt 8.28-34; Lc 8.26-39) \p \v 1 Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata icha muxunene beya xua barapo pucuathiya. Po iratha Jesusbarʉ pata barapo ira pewʉn Gerasa nacua. \v 2 Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae patopa pebin pon caurimonae xeina. Bapon ibo wou weya patopa Jesustha. \v 3 Barapo pebin poponeiba ibo wountha. Dapon aibi pon itacʉpatsi xua bapon pecʉtsiwatsi, mataʉtano metha bequein penaintotha tsipae. \v 4 Bapon matowa penaintotha taxu cʉbeibatsi, yawa maxʉ cʉbeibatsi xua bapon peyapucaeneibinexa tsainchi. Daichitha bapon barapo nain nain epa xuneiba. Dapon aibi xua bapon pecui amanayabiwatsi. \v 5 Barapon mataqueitha poponeiba, yawa merawitha poponeiba. Mataʉtano atororotha yawa ibo wountha wawai tsopoponeibi. Mataʉtano ibotixitha pia coutha nathabeiba. \v 6 Poxonae barapo pebin Jesús tajʉ taebatsi, bapoxonae cuinaepona Jesús beya. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi peainya cuinxae. \v 7 Bapon wawaya jeye Jesustha: \p —Jesús pon Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca, ¿eta pocotsiwa metha taxantha patopame? Jume daunweya cabaraichi jopa neperaxa exanaeinde, jei. \p \v 8 Bapon baxua paeba tsipei Jesús copiya namchi, jeye: \p —¡Caurimonae pam, bapon pawepu ponare! jei Jesús. \p \v 9 Jesús yainyaba bapontha: \p —¿Eta po wʉm? jei. \p Bapon jume nota jeye: \p —Tawʉn Ayei, tsipei paxan caurimonae pan ayei jiwi pan, jei bapon xua paeba exanatsi caurimonae. \p \v 10 Barapo caurimonae Jesús muxu fayacotatsi xua bepa pinae barapomonae jopa bewa itawetichi icha nacua beya. \v 11 Ichaxota imoxoyo peitapatororotha baxota jinompa pin marranomonae. Barapo marrano duweimonae xayompa peitapa tororotha. \v 12 Caurimonae Jesús wʉcatsi, jeye: \p —Icha pana itawetame, moya pana nepu copabare marrano duweimonaetha, jei caurimonae. \p \v 13 Bapoxonae Jesús copata xua bara caurimonae ponaena marrano duweimonaetha pebin weya. Barapo marranomonae dʉcʉpa. Pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Yawa caurimonae cabunathopatsi. Barapo marranomonae dos mil po duweimonaebe. \p \v 14 Bapoxonae pomonae peyapu eenaewi marranomonae, barapomonae bichocono junuwiya cuinaepona tomara beya, jiwi petsipaebinexatsi baxua yabara, yawa jiwi petsipaebinexatsi tomara cuariya beya. Bapoxonae jiwi pata petaenexa pocotsiwa Jesús cana exana pebintha. \v 15 Poxonae barapomonae pata Jesustha, bapoxonae barapomonae tane pebin pon bayatha cauri xeina. Barapo pebin moya eca, paparuwa nama xatatano, mataʉtano jʉntema eca. Bapoxonae barapomonae bichocono junuwa. \v 16 Pomonae bayatha tane xua pocotsiwa Jesús bayatha cana exana pebintha, pontha pon cauri xeina, baxua yabara paeba ichamonaetha pomonae pata. Mataʉtano yabara paeba pocotsiwa Jesús cana exana marrano duweimonaetha. \v 17 Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús itawetatsi, jeye: “Maisa bewa warapaename Gerasa nacua weya, po nacua pata nacua weya”, jei barapomonae. \p \v 18 Poxonae Jesús jeratha nontabiya, bapo pebin pon bayatha caurimonae xeina, bapon Jesús wʉcatsi xua bepa pinae Jesús puna ponaetsi. \v 19 Ichitha Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaenexa tsainchi bapon. Saya jame Jesús bapontha jeye: \p —Maisa jinya bo beya ponare ichaxota jinyamonae matabʉxʉyo beya. Barapomonaetha tsipaebare daxita pocotsiwa Nacom cacana exana. Mataʉtano barapomonaetha tsipaebare xua Nacom bara cayabara najʉntʉ coyene xeina pia necayawenaenexa, jei Jesús. \p \v 20 Bapoxonae barapo pebin ponataba. Mataʉtano tamropata pitaba xua cueicueijei daxita pocotsiwa bayatha Jesús cana exana bapontha. Barapon baxua tsipaeba Decápolis tomarantha, po tomaran xua diez po tomaranbe xua imoxoyo nacacuita ena. Daxita jiwi barapo tomaran najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae jume tane xua barapon paeba. \s1 Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi exanatsi; yawa yabara xua bapoxonae irʉ icha yabʉyo axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ \r (Mt 9.18-26; Lc 8.40-56) \p \v 21 Poxonae Jesús caibeya pona jeratha icha muxunene beya pucua iya, bapoxonae pin bicheito Jesús pia xantha tapatatsi pitapatha. \v 22 Bapoxonae caein patopa pon judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi pecanamataxeinaewi jiwanamonaepin. Bapon pewʉn Jairo. Poxonae bapon Jesús tainchi, Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi. \v 23 Bapon Jairo bichocono Jesús wʉcatsi. Jairo jeye: \p —Taxantiyo muxu imoxoyo petʉpae. Anetha, inta taxantiyo necobetha mata jayabare, axaibi jinya neexanaenexa tsane. Bapoxonae inta asʉ pepoponaenexa tsane, jei Jairo. \p \v 24 Bapoxonae nexata Jairo Jesús puna pona. Pin bicheito Jesús puna poinchi, yawa barapo bicheito tsaquibabatsi. \v 25 Barapo pin bicheitotha irʉ napona yabʉyo powa atene. Barapowa caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. \v 26 Barapowa bichocono atene tsaibi bequein siwa poneiba pomonaetha pomonae peyawʉbiwi jiwi. Barapomonae bapowa daxita cobe matapaeteibatsi paratixi xua bapowa peyawʉbixaetsi, daichitha bapowa jopa yawenaetsi baxua. Saya equeicha bichocono abe tsoponae bapowa. \v 27 Poxonae bapowa jume tane xua pinae juinya Jesús axaibi exana jiwi, bapoxonae bapowa imoxoyo caquita uncuataba Jesús peputha tatsi xua pin bicheitotha. Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi tajayabatsi xua peopirawa. \v 28 Barapowa pia coutha natsipaeba, najei: “Icha saya Jesús pia paparuwa tajayabin, bapoxonae axaibin tsane”, najei. \v 29 Poxonae barapowa tajayaba Jesús pia paparuwa tatsi, bapoxonae caena nainya bapowa ajaneibi tsanareca. Bapowa pia coutha nayaputane xua bayatha axaibi. \v 30 Jesús pia coutha nayaputane xua ichʉn axaibi peexanaewatsi, tsipei pia pepon weya taajiwanatsurucuaetsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Bapoxonae Jesús napatomeicha necota jiwitha, jeye: \p —¿Jintam inta paparuwa jayabara? jei Jesús. \p \v 31 Nexata Jesús pijimonae jume notatsi, jeye: \p —Apara xam bayatha taneme xua pin bicheito catsaquibaba. ¿Eta xua metha pana yainyabame: ‘¿Jintam metha inta paparuwa jayabara?’ jam? jei pijimonae tatsi. \p \v 32 Ichitha Jesús daxita jʉpaya tane peyaputaenexa pon pejayabiwatsi. \v 33 Barapowa bichocono junuwa, tsipei yaputane xua barapowa Jesús jayabatsi poxonae axaibi exanatsi. Barapowa jijiyeya patopa Jesustha, yawa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi peainya cuinxae. Barapowa bara xainyeya paeba daxita pocotsiwa xua exana. \v 34 Jesús jeye barapowatha: \p —Yabʉyo, caaxaibi exanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde. Bara axaibim tsaibim tsane xua bara nepu tsitecae tsane, jei Jesús. \p \v 35 Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae barapowatha, bapoxonae pata pomonae Jairo pia botha petanacuichi jiwichi. Bapon Jairo pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Barapomonae jeye Jairotha pon pexantiyo taatenetsi: \p —Nexantiyo bayatha cata tʉpa. ¿Eta xua metha came fayacotame pon jiwi Pecuidubin? jei barapomonae. \p \v 36 Bequein bara baxua Jesús jume tane, ichitha baxua Jesús jopa jume naitaewatsiyo. Jesús jeye Jairotha: \p —Jopa junuwinde, saya maisa nejume cowʉnde, jei Jesús. \p \v 37 Bapoxonae Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaewatsi tsainchi ichamonae. Saya meisa Jesús copata, xua pepuna ponaenexa tsainchi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan pon Santiago peweicho tatsi. \v 38 Poxonae Jesusbarʉ pata Jairo pia botha tatsi, bapoxonae Jesusbarʉ tane pin bicheito xua ajumeyaexa. Barapomonae bichocono wecoyei, yawa wawai xua Jairo pexantiyo petatʉpaexaetsi. \v 39 Bapoxonae Jesús joniya botha, yawa tsipaeba barapomonaetha, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha paajumeyaexam, xua yawa pawecoyam? Barapo pexuyo apara jopa tʉpaeyo, apara maituncua, jei Jesús. \p \v 40 Ichitha barapomonae Jesús jume cui caponatsi. Nexata barapo pin bicheito Jesús pesato beitaweya. Meisa saya Jesús barʉ joniya coxiyʉn, coxiwano ichaxota Jairo pexantiyo tatsi petʉpaeyo tabocatsi. Mataʉtano Jesús pijimonae barʉ joniya poyobe acoibi poyobe. \v 41 Barapowayo Jesús cobe pita, yawa jeye: \p —Talita, cum, jeichichi (xua apara jeichi: “Yabʉyo, asiya uncuare, catsipaebatsi”, jei Jesús.) \p \v 42 Barapoxonae barapowa caena nainya nontapona, powa xua doce po weibe xeina powayo Jairo pexantiyoxae tatsi. Barapowa asiya uncua, yawa itacʉpatsi xua peponaewa. Barapoxonae barapo pin bicheito poxonae baxua Jesús cui tainchi najʉntʉ coyene cabenaeca. \v 43 Bapoxonae Jesús jume daunweya itoroba jiwitha xua baxua jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha pocotsiwa Jesús cana exana barapowayotha. Bapoxonae Jesús itoroba xua barapo pexuyo bara peapatsiwa tsainchi pexaewa. \c 6 \s1 Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona \r (Mt 13.53-58; Lc 4.16-30) \p \v 1 Nexata Jesús Capernaum tomara weya warapa, equeicha caibeya pia tomara beya warapa xua Nazaret tomara beya. Irʉrʉ Jesús pijimonae puna poinchi. \v 2 Poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi, barapo matacabitha Jesús tamropata pitaba xua cuiduba judiomonaetha judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Pinmonae pomonae Jesús jume tayenatsi, barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, jeye: \p —¿Eta xota metha bapon nacuiduba daxita baxua jane? ¿Jintam metha cata bapontha barapo peyaputae coyene jane, xua daxota bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana? \v 3 Apara bapon pon naepan pematabobin. Bapon apara María pexanto tatsi, apara irʉ Santiago pentapin tatsi, irʉ José pentapin tatsi, irʉ apara Judas pentapin tatsi, irʉ Simón pentapin tatsi. Apara bara irʉ pamchowaxi tatsi watomaratha jinompa, jei barapomonae. \p Daxota barapomonae jopa xapain Jesús yabara jume cowʉntsichi. \v 4 Ichitha Jesús jeye barapo jiwitha: \p —Daxita jiwi ba barʉ cui itura jina pontha pon Nacom peayapusʉ itorobi jume pepaebin. Nama pia tomarapiwi tatsi, irʉ piamonae tatsi irʉ pia bomonae matabʉxʉyomonaepiwi tatsi, barapomonae ba jopa bapon barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús. \p \v 5 Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan peexanaewa barapo Nazaret tomaratha po tomara pia tomaraxae tatsi. Saya meisa Jesús axaibi exana tsicamonaeyo pomonae peatenewi. \v 6 Jesús najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei barapomonae jopa yatsicaewa jume cowʉntsichi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi \r (Mt 10.5-15; Lc 9.1-6) \p Daxota Jesús cuidubapona tsiqui tomaraxitha po tomaraxi ena Nazaret tomara pecuariya. \v 7 Jesús waba pijimonae pomonae doce poyobe tatsi. Jesús tamropata pitaba xua tsana itoroba tsiniya tomarantha be dos poyobe tsiniya. Jesús pijimonae cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa, xua pijimonae tatsi peitawetsinexa caurimonae. \v 8 Jesús pijimonae itoroba, xua pijimonae tatsi jopa pecaponaenexa pocotsiwan xua poxonae namtontha peponaenexa. Itoroba xua saya meisa pecaponaenexa naeton po naeton penacobena bababi naeton. Jopa bewa barapomonae pecaponaenexa cotein, yawa jopa bewa pecaponaenexa pexaewan, yawa jopa bewa pecaponaenexa paratixi. \v 9 Yawa Jesús pijimonae itoroba xua bara nataxu xatabina sapaton, po sapaton pebʉxʉmʉbiwan. Mataʉtano barapomonae bewa nama xatabina saya be cae camisan. Jopa bewa caponae icha camisan. \v 10 Jesús pijimonae barai, jeye: \p —Poxonae papatame tomaratha moya bara paenare po botha papatame, xua beya abʉ poxonae pawarapaename barapo tomara weya. \v 11 Icha, icha tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo, mataʉtano icha jopa paca jume naitaewatsiyo pocotsiwa papaebame, nexata bapoxonae barapo tomara weya pawarapare. Po tsorobon painya taxutha dubena panataxu wenʉnʉbabare barapo tomaratha. Baxua paexande xua barapomonae peyaputaenexa xua apara barapomonae abe exana paxamtha, jei Jesús. \p \v 12 Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa Jesús pia xainya weya tatsi. Barapomonae cueicueijei jiwitha xua bewa pinae jiwi icha jʉntʉ coyene xeinae Nacomtha xua peauraxae xua abe peexanae cuiru coyene exana Nacomtha. \v 13 Barichino barapomonae taitaweta cauri pomonae cauri xeina. Mataʉtano barapomonae caxueba penasiwatha pomonaetha pomonae peatenewi. Bapoxonae barapomonae axaibi exana pinmonae pomonae peatenewi. \s1 Meje yabara poxonae Juan bexotsi pon Pebautisabin jiwi \r (Mt 14.1-12; Lc 9.7-9) \p \v 14 Herodes pon Galilea nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bapon jume tane xua juinya jiwi daxita jume tane pocotsiwa Jesús exana. Daxota bapon jeye: \p —Juan pon jiwi Pebautisabin pon bequein bayatha tʉpa, equeicha asʉ juina. Daxota barapon Jesús xeina barapo peayapusʉ itorobi coyenewa xua exana pexeinya petsita itʉbi coyenewan, jei Herodes. \p \v 15 Ichamonae Jesús yabara jeichichi: \p —Bapon apara Elías xua equeicha asʉ, pon bayatha tʉpa, jei. \p Irʉrʉ ichamonae jeye: \p —Bapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin icha pomonae ichi pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae caena bayatha jinompa, jei xua ichamonae paeba. \p \v 16 Poxonae Herodes baxua jume tane, jeye: \p —Apara bapon Juan, pon yabara xua bayatha najume carutan xua bapon pewisi ucuibiwatsi. Anoxuae bapon equeicha asʉ petʉpae cuiru coyene weya, jei Herodes. \p \v 17 Herodes baxua paeba, tsipei caena bayatha Herodes cui itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ cʉbinexatsino mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. Herodes baxua exana tsipei piowa tatsi powa pewʉn Herodías pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes peweicho yacaiba yabʉyo. \v 18 Daxota Juan jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei Juan Herodes tsipaebatsi, jeichichi: “Nacom pia peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua xeiname bapowa tsipei bapowa eweicho piowa tatsi”, jei Juan. \p \v 19 Daxota bapowa Herodías Juan bichocono casebatsi. Bequein bapowa ichichipa xua Juan pecaenaetaxubiwatsi xua ichamonae pebexubiwatsi tsainchi, ichitha jopa itacʉpaetsi bapowa. \v 20 Herodías jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua, tsipei Herodes Juan cunuwatsi. Bapon yaputane xua Juan bara xaniwaicha peexanaein, xuano mataʉtano bara jʉntʉ coyene xanepana Nacomtha. Daxota jopa copatsiyo xua Juan bara abe pecana exanaenexa tsainchi. Bequein Herodes yabara ʉnthʉthʉ deideijei pocotsiwa Juan pepaebixae, daichitha awiya ichichipa pocotsiwa Juan pepaebiwa. \v 21 Ichitha matacabi jopa, po matacabitha Herodías itacʉpatsi xua Juan abe pecana exanaewatsi. Herodes yantacabi jopa, po matacabitha caena bayatha Herodes naexana poxonae pexuyo. Barapo matacabitha Herodes exana pin penabanaewa. Bapon waba pomonae irʉ pentacaponaewi, pomonaetha itoroba xua irʉ tacanamataxeinatsi icha tomarantha. Irʉno wabano pomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaewi tatsi. Irʉno wabano pomonae ainya cui penaexanae jiwi Galilea nacuatha. \v 22 Herodías pexantiyo tatsi patopa po tututha ichaxota nabanathopa. Barapowa tsita yaweibuncua xua barapomonae tane. Baxua Herodes ichichi xeica xua bapowa yaweibuncua. Irʉrʉ pomonae baxota naxayena, ichichi xeica baxua. Bapoxonae Herodes jeye bapowatha. \p —Newʉcare pocotsiwa xua neichichipaewa, bapoxonae cacatsinchi jinya beta neyaweibixae, jei Herodes. \p \v 23 Bapon Herodes yabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye: \p —Bara cacatsinchi pocotsiwa xua newʉcame. Metha bequein newʉcaetsipame xua tanacua epa toyatsipan baraxua bara cacatsinchi, jei. \p \v 24 Barapowa pona xua peyainyabinexa pena, jeye: \p —Ena, ¿eta pocotsiwa metha wʉcacuaein? jei. \p Barapowayo pena jume notatsi, jeye: \p —Wʉcare Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei Herodías. \p \v 25 Barapowayo barapoxonae caena nainya pona ichaxota eca Herodes. Jeye bapontha: \p —Ichichipan xua nainya anoxuae tanecatsiwam tsane paratontha Juan pentasipa tatsi, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei. \p \v 26 Barapoxonae Herodes bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei. Ichitha tsipei bayatha yabara petsiwʉnae muxu dutsixae xua bepa pinae catsina pocotsiwa wʉcaeinchi, mataʉtano tsipei pejume taexaetsi pomonae bayatha waba, daxota Herodes jopa bejume totabiyo pocotsiwa wʉcatsi. \v 27 Bapoxonae caena nainya Herodes itoroba soldadomonaepin xua pecarenaenexa tsane paratontha Juan pentasipa tatsi. Bapon pona jiwi pecʉbi bo beya. Baraxotiya Juan wisi ucuibatsi. \v 28 Barapo soldadomonaepin matasipa carena paratontha. Bapon cata yabʉyotha. Barapowayo xuya pena cata. \p \v 29 Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jume tane xua pinae Juan bexotsi. Barapoxonae barapomonae pona jiwi pecʉbi bo beya xua Juan pepichinexa tsainchi petʉpaein, yawano xua peboyaenexa tsainchi ibo wou mʉthʉ iya. \s1 Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi \r (Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 30 Barapoxonae pirapae Jesús pia peitorobiwi tatsi, Jesús barʉ nacaetutatsi. Barapomonae Jesús tsipaebatsi xua daxita pocotsiwan barapomonae peexanaexae, yawano pocotsiwa xua bayatha barapomonae cuiduba. \v 31 Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: \p —Anetha poinchi, xua wanafifina ewatsinexa tsainchi saya caeto ichaxota jiwaibi beya, jei Jesús. \p Daxota Jesús baxua paeba, tsipei pinmonae Jesús itata pateibatsi, xua poxonae naepanaya poneiba. Daxota Jesús irʉ pijimonae tatsi jopa itacʉpaetsi xua pexaewa tsane. \v 32 Barapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi compa ponarʉcʉpa jeratha ichawatha beya xua ichaxota jiwaibi beya. \v 33 Ichitha pin bicheitomonae tane poxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha pona. Barapo pin bicheitomonae Jesusbarʉ yaitainchi. Barapo pin bicheitomonae daxita tomaran wecuinaeyiya. Bapoxonae pata ichaxota jiwaibi beya. Barapomonae tsiwanaya patatsi Jesús. \v 34 Poxonae Jesús jera wenontouna bapoxonae Jesús tane pin bicheito. Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina xua barapomonae peyawenaenexatsi. Barapomonae jopa xeinaeyo pon peyawenaein barapomonaetha icha be oveja ichi poxonae jopa xeinaeyo pon peyapu eenaein. Daxota Jesús barapomonaetha cuiduba ainya coyenein. \v 35 Poxonae tabopiya tsanaichaba Jesús pijimonae itata patatsi, jeye Jesustha: \p —Bayatha tabopiya tsanaicha. Xote apara bon ajibi xua ichaxota jiwi jinompa. \v 36 Barapomonae itorobare ichaxota po bon pipatotha umena yawa ichaxota xua tomaranxitha xua imoxoyo wacuariya xua barapomonae pecomocaewa pexaewa. Tsipei xote pexaewa ajibi, jei pijimonae tatsi. \p \v 37 Ichitha Jesús pijimonae barai, jeye: \p —Paxam jame moya paapare pexaewa, jei. \p Barapomonae jeye: \p —¿Xam ichichipame xua pata ʉpain comocaewa tsane barapo bicheitomonae ainya panmonaein xua pata comocaenexa doscientos po paratiximonaebetha pocotsi paratiximonaebe xeineiba pomonae nacuiteiba doscientos matacabibetha? jei barapomonae. \p \v 38 Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Pan ¿eta xoyobe paxeiname? Incane matha pataema, jei. \p Poxonae barapomonae yaputane jeye Jesustha: \p —Cinco po panyobe, yawa dos poyobe duweiyobe, jei barapomonae. \p \v 39 Jesús pijimonae najume caruta xua bepa daxita barapo bicheito iratha taenaetsei naepanaewatha xua pepa bicheiton tsana naexana tsiniya. \v 40 Barapo pin bicheito pepa bicheito naexana tsiniya. Icha bicheito cien poyobe tsiniya. Icha bicheito cincuenta poyobe tsiniya. \v 41 Barapoxonae Jesús pecobetha pita pan cinco po panyobe. Yawa pita duweiyobe xua dos poyobe. Bapoxonae Jesús peitaboco benecoicha, Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa maisa jʉntʉ coyene weiweinan, xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Barapoxonae Jesús epa janaxuba pan. Jesús pijimonae cata barapo pan, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo pin bicheitotha. Barichi Jesús duweiyobe epa janaxubabe. Bapoxonae apata barapo pin bicheitotha. \v 42 Barapo pin bicheito bara daxita nabane. Bara jain cowʉntarʉcʉpatsi. \v 43 Barapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cotebe wʉmba xua nacopaba xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. \v 44 Pomonae xua barapo pan pexaexae barapomonae cinco mil pebiwimonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona \r (Mt 14.22-27; Jn 6.16-21) \p \v 45 Pirapae Jesús pijimonae itoroba xua peponaenexa jeratha, xua icha muxunene beya. Barapomonae Jesús tsiwana payatsi Betsaida tomara beya. Barapoxonae Jesús napeyaba barapo pin bicheito. \v 46 Poxonae Jesús napeyaba barapo pin bicheito, bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha xua petsipaebinexa Nacomtha. \v 47 Poxonae bayatha quirei tsanaicha, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi irʉ jeratha tuwʉtha yanapona. Jesús irʉ compa pecaetha popona. \v 48 Jesús tane xua barapomonae bichocono daunweya nowaeta tsipei dawerena bichocono joibo daunwei. Poxonae mataqueiwʉnaeyo tsoponae, Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona. Bapon mene matatsun jumatha pona. Jesús juntucuru xenta iya barapomonae. \v 49 Poxonae Jesús pijimonae tainchi xua mene matatsun jumatha pona, barapomonae itaraerowiya nanta xeina, xua Jesús itara mexeya dowatsiwejei. Yawa barapomonae wawai. \v 50 Daxota barapomonae bichocono wawai, tsipei daxita barapomonae tane, yawa bichocono cuitaya junuwa. Ichitha Jesús barai barapomonae, jeye: \p —¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! ¡Maisa pajʉntʉ coyene weiweinare! jei Jesús. \p \v 51 Bapoxonae Jesús jeratha nontabiya barapomonae pia xantha tatsi. Barapoxonae joibo caewanaya exana. Barapomonae bichocono najʉntʉ coyene cabenaeca. \v 52 Barapomonae baxua exana, tsipei barapomonae cataunxuae jopa yaputaeyo xua apara Jesús pon Nacom itoroba. Bequein bapon pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana poxonae apata pan pin bicheitomonaetha, barapomonae jopa beyaputaeyo pia jʉntʉ coyenewantha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pomonae peatenewi, pomonae Genesaret nacuapiwi \r (Mt 14.34-36) \p \v 53 Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara pitapa berubenathopiya xua pucua weya. Genesaret nacuatha pata. Baxota jera quetanota pitapatha. \v 54 Poxonae Jesús jera wenontouna, bapoxonae caena nainya pinmonae Jesús yaitaerʉcʉpatsi. \v 55 Bapoxonae barapo jiwi bara wecuinaeyiya daxita barapo ira weya. Mataʉtano carendena pocotsiwa pemaichiwatha pomonae atenemonae, Jesús pia xainya betacayiyatsi. \v 56 Daxitantha ichaxota Jesús ponaena, ichaxota bequein tsica tomaraxi, ichaxotano bequein pin tomaran, ichaxotano bequein tomaran cuariya, daxita barapomonae capona peatenewimonae. Barapo peatenewimonae jebatsi namtontha. Barapomonae Jesús wʉcatsi xua Jesús petajayabinexatsi pia paparuwa peopirato tatsi. Daxita pomonae Jesús pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae axaibi tsʉrʉcʉpeibi. \c 7 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe peexanae cuiru coyene jʉntʉ webocatsi \r (Mt 15.1-20) \p \v 1 Nexata fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi xua pomonae Jerusalén tomara werendena, daxita barapomonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. \v 2 Barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi jiwana najʉntʉ coyene taxoba xuano xua daxota Nacom tsita natsicuentatsi abe peexanaexae poxoru jopa matha nacobe quiatsiyo poxonae xane. Daxota barapomonae nanta xeina xua Jesús pijimonae tatsi pomonae peantʉcuiruyapube jiwi. \v 3 (Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pijimonae tatsi jopa matha nacobe quiatsiyo poxonae xane, tsipei fariseomonae irʉ daxita judiomonae jopa daichiyo. Barapomonae pia cui xeina xua jopa xaibiyo poxonae jopa matha tsiwanaya daunweya nacobe quiateibiyo. Barapomonae barapo cui coyene exana xua po cui coyene pia pamo susato jiwi tatsi copiya cananta forota. \v 4 Poxonae barapomonae caibe nawibeibarena ichaxota po bon xua pexaewa pecaenaetsiwan weya, bapoxonae copiya tsiwanaya merantha naperʉ tsicababeiba xua poxonae xane. Barichi barapomonae icha coyeneinno exanapona xua peitorobi coyenewantha itoroba xua poxonae corotixi itapa quiata, yawano corotonno xua caseta itapa quiata yawano paraton po paraton pecaxae paraton itapa quiata yawa caman.) \v 5 Bapoxonae fariseomonae, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, jeye Jesustha: \p —¿Eta xua metha jinya jiwimonae jopa exanaeyo xua pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha itoroba xua penajʉntʉ coyene taxobiyainwa? Jinyamonae barapo cui jopa exanaeyo xua jopa matha tsiwanaya nacobe quiateibiyo poxonae beya xaiba. Daxota jinyamonae pomonae peantʉcuiruyapube jiwi xua penajʉntʉ coyene taxobixae, jei barapomonae. \p \v 6 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Bara Isaías pon Nacom peitorobi jume pepaebin beta xaniwaicha paca yabara paeba xua paxam pomonae itara mexeya xanepanaeya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Bapon paca yabara tinaeya jeye, xua Nacom paeba: \q1 ‘Barapomonae neyabara barʉ cui itura jina \q1 poxonae cueicueijei tsaibi, ichitha pejʉntʉ \q1 coyenewantha jopa neantobeyo. \q1 \v 7 Pocotsiwa poxonae barapomonae wʉnae \q1 nejainta saya pejume pawi. \q1 Po pecuidubiwa xua barapomonae cuiduba jiwitha \q1 saya apara jiwi pia peitorobi coyenewa tatsi’, \q1 jei Nacom xua Isaías tatina Nacom, jei Jesús. \m \v 8 Equeicha Jesús jeye barapo fariseomonaetha irʉ pomonaetha pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi: \p —Saya paxam panaitematame pocotsiwa Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi painya exanaenexa po peitorobi coyenewa painya amo susato jiwi copiya canamata forota. Paxam baxua paexaname poxonae jiwi paitorobame xua jiwi matha penacobe quiateibinexa poxonae xaiba penajʉntʉ coyene taxobiyainwa, jei Jesús. \p \v 9 Equeicha Jesús barapomonaetha jeye: \p —Itapetsiya painya neexanaenexa pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, daxota bichoina pajume itawetame Nacom pia peitorobi coyenewa tatsi. \v 10 Bayatha Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, jeye: ‘Axa barʉ cui itura jinare, irʉ ena barʉ cui itura jinare’, jei. Equeicha bapon Moisés jeye: ‘Pon abe yabara paeba paxa, xua jopa peyawenaewa paxa ichacuitha tsipae xua penatha, bara bapon bewa tʉpaena’, jei Moisés. \v 11 Ichitha paxam papaebame, xua pinae pebin bara itacʉpatsi xua paxatha tsipaeba, ichacuitha xua penatha xua jeye: ‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi, tsipei daxita pocotsiwa xeinan xua bequein pocotsiwatha tapaca cayawenaewatsi tsainchi baxuan daxita Nacomtha catan’, xua jei pebin. \v 12 Poxonae pebʉrʉya payabara nanta xeiname xua bapon baxua paeba, bapoxonae bara pacopatame xua barapo pebin jopa penantawenonaewa xua peyawenaewa paxatha, irʉrʉ xua penatha. \v 13 Poxonae paexanaponame pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewatha itoroba, xuano xua ichamonae pacana exaname xua baxua irʉ exana bapoxonae paxam Nacom pia peitorobi jume pecui pawi jume pacana exaname. Barichi ichawanno xua be jʉpa xua peabe coyenein paexanameno, jei Jesús. \p \v 14 Equeicha Jesús waba barapo bicheito pia xainya berena, jeye: \p —Daxita paxam pana nejume taema yawa pana nejume copi yaputaema pocotsiwa paca tsipaebinchi. \v 15 Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi pexaewan, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin antʉcuiruyapube exanaetsi xua poxonae pocotsiwa peexanaexae. Jame pocotsiwa ba pebin nanta xeina xua pecoibototha caunuta xua peabe jume, barapo jume coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube exanatsi xua poxonae pecueicueijeixae baxua. \v 16 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi, jei Jesús. \p \v 17 Poxonae Jesús jiwi cuenta pona yawa bo bejoniya, bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. \v 18-19 Jesús jume nota pijimonae jeye: \p —¡Paxam bara paichim icha fariseomonae ichi! Jopa payabara yaputaem barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pexaewa yabara. Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa pebin tsijain jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca, barapo pexaewa jopa abe cana exanaeyo pebin pia jʉntʉ coyenewa. Barapo pexaewa pebin jopa antʉcuiruyapube exanaetsi. Barapo pexaewa jopa ponaeyo pia jʉntʉ coyenewatha. Jame barapo pexaewa pecotsorotha pona. Bapoxonae pexaewa aichurucuae nawexacaeca, jei Jesús. \p Poxonae Jesús baxua paeba jiwi yaputane xua daxita pexaewan bara wʉnae pexaenexa. Jopa jiwi antʉcuiruyapube exanaetsi. \v 20 Equeicha Jesús namchi, jeye: \p —Pocotsiwa pebin pecoibototha caunuta xua peabe jume, barapo jume coyenewatha jame pebin antʉcuiruyapube exanatsi. \v 21-22 Tsipei pejʉntʉ coyenewatha pebin nanta xeina, xua meje bapocotsiwanje: Abe penanta xeinae coyenewa, irʉ peita coxanae coyenewatsi coyenewa xua poxonae penayaputae jiwi naperʉ nacoyaba, irʉ ichʉn piawa tatsi pecaibi coyenewa, irʉ ichʉn anaya pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn piseuri tatsi pepichi coyenewa, irʉ ichʉn piawa tatsi peichichipae coyenewa, irʉ abe peexanae coyenewa, irʉ ichʉn pemuxuitorobiwatsi coyenewa, irʉ peyʉyʉjei coyenewa, irʉ peuwi coyenewa, irʉ ichʉn peyabara naerabiwatsi coyenewa, irʉ ichamonae peaebi coyenewatsi, irʉ jopa xainyeya peexanae coyenewa poxonae bequein yaputaetha xua jopa bewa exanae. \v 23 Daxita barapo coyenein pejʉntʉ coyene weya jume pichapa. Barapo jume coyeneintha pebin antʉcuiruyapube exanatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae yabʉyo powayo penanapaincha poponaewayo Jesús jume cowʉntatsi \r (Mt 15.21-28) \p \v 24 Bapoxonae Jesús bara weya pona. Tiro tomara beya pona. Sidón tomara beya ponano. Jesús botha joniya. Bequein Jesús aichaxaibi xua jiwi yaputane ichaxota bapon eca, ichitha Jesús jopa itacʉpaetsi xua nameicha eca. \v 25 Barapoxonae caena nainya petsiriwa jume tane xua Jesús botha eca. Barapowa pexantiyo tatsi cauri xeina. Daxota barapo petsiriwa patopa Jesustha. Yawa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua bapowa petsita ainya cuixaetsi. \v 26 Barapowa penanapaincha poponaewayo pecueicueijeixae griegojume. Jopa judiomonae jitowayiyo. Bapowa sirofeniciamonaewayo naexana penaexanaexae Fenicia tomaratha xua Siria nacuatha. Barapowa Jesús wʉcatsi jeye: \p —Taxantiyo inta taitawere cauri, jei barapowa. \p \v 27 Ichitha Jesús jume nota barapowatha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: \p —Jopa bewa ba auri apatsi pexaewa pocotsiwa pexui pia pexaewa tatsi. Baxua caunutsiya apara yabara paeban xua jopa bewa catsin tsane pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua pocotsiwa barompaya judiomonae piawa tatsi. Daxota jopa wʉnaeyo xua cayawenatsi, jei Jesús. \p \v 28 Barapowa jume nota Jesustha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: \p —Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem Tanecanamataxeinaem. Xainyei paebame. Jopa ba bewa auri catsibi pexui pia pexaewa tatsi. Daichitha auri ba xane pocotsiwa pexui sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa pexaethopaewa pebʉxʉpana tsica othopeica. Bara jʉtiya ichiya necana ichinde, daichitha neyawende, jei bapowa. \p \v 29 Barapoxonae Jesús barai barapowatha, jeye: \p —Bara xaniwaicha paebame daxota cayawenatsi. Moya bara bara beya ponare. Bara bayatha nexantiyo wepu poinchi cauri, jei Jesús. \p \v 30 Poxonae barapowa patopa pia botha, pexantiyo taebota xua camatha jʉntema boca. Mataʉtano tane xua bapowayo bayatha wepu poinchi cauri. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pemuxusipanaein \p \v 31 Bapoxonae Jesús Tiro tomara weya pona, xua caibeya pona, ichaxota Sidón tomara iya pona. Mataʉtano ichaxota diez po tomaranbe iya pona po tomaran pewʉn Decápolis. Bapoxonae Galilea pucuatha patopa. \v 32 Baraxotiya Jesús pia xainya berena tacapoinchi pebin pon muxusipana, mataʉtano xua jopa itacʉpaetsi xua pecueicueijeiwa. Pomonae pecarendenaexae bapon, barapomonae Jesús wʉcatsi, xua Jesús penta jayabiwa tsane xua bapon axaibi peexanaenexa tsainchi. \v 33 Barapo pebin Jesús aisowa bebarʉ poinya pin bicheito pia xainya weya tatsi. Jesús pecobesitobetha nantiyabe muxu yauxatata. Poxonae naone sutaba peone pecobetha bapoxonae barapo cobetha ebato jayaba bapontha. \v 34 Bapoxonae Jesús peitaboco benecoicha, yawa najumei cajujuina, yawano jeino bapontha: “¡Efata!” jeichichi, (xua jeichichi: “¡Muxu nasabare!” jeichichi.) \p \v 35 Bapoxonae caena nainya bapon muxu nasaba nantiyabe. Mataʉtano bara ebato xanepana. Mataʉtano bara itacʉpatsi xua pecueicueijeiwa beta. \v 36 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye: “Jopa ichamonaetha pana neyabara paebinde pocotsiwa exanan”, jei Jesús. Bequein Jesús matowa tsipaeba baxua, daichitha barapomonae awiya baxua yabara paebeiba ichamonaetha beyacaincha xua Jesús jume matawenta. \v 37 Barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca, yawa jeino: “¡Maisa barapon bichocono daxita coyeneya xanepana exana! Pomonae pemuxusipanaewi equeicha beta jume tane, yawa bara cueicueijei”, jei barapomonae. \c 8 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pexaewa apata cuatro mil pebiwi \r (Mt 15.32-39) \p \v 1 Bapoxonae icha matacabitha pinmonae nacaetuta Jesús pia xantha tatsi. Jopa xeinaeyo pocotsiwa xua pexaewa tsane. Bapoxonae Jesús waba pijimonae, yawa jeye: \p \v 2 —Barapomonae yabara najʉntʉ coyene xeinan tayawenaenexa, tsipei barapomonae bayatha xote nebarʉ jinompa acoibi po matacabibe. Anoxuae jopa xeinaeyo xua pocotsiwa pexaewa tsane. \v 3 Icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan pia bon beya, piyain namtotha xuirabathopaetsipa. Metha xuirabathopaetsipa tsipei ichamonae bayatha tajʉ werendena, jei Jesús. \p \v 4 Jesús pijimonae jume notatsi, jeye: \p —Paxan jopa pana itacʉpaeyo xua barapomonae pexaewa pata apatsiwa, tsipei xote jiwaibi xua pata comocaenexa pexaewa, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 5 Jesús yainyaba pijimonae, jeye: \p —¿Eta po panyobe paxeiname? jei. \p Jesús jume notatsi pijimonae, jeye: \p —Siete po panyobe paxeinan, jei. \p \v 6 Nexata Jesús pijimonae najume caruta xua bepa pinae barapo jiwi iratha taenaetsei. Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe. Bapoxonae Nacomtha tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pan epa janaquiya nacobe weta. Bapoxonae Jesús pijimonae catsibapona, xua pijimonae tatsi xuya pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha. \v 7 Barichino barapomonae be conotha xeina duweixi poxi tsiquirixi. Jesús Paxa tsipaeba jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tanecatsiwaxaem duweixi”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaca, bapoxonae pijimonae cobe itoroba xua pecatsibaponaenexa barapo bicheitotha. \v 8 Daxita barapomonae bara xane. Daxita bara jain cowʉntarʉcʉpatsi. Pirapae awiya equeicha wʉmba siete po cotebe xua nacopaba pocotsiwa xua barapomonae bayatha jopa xaeyo petonsanaexae. \v 9-10 Pomonae nabane pexaewa, barapomonae cuatro mil pebiwi. Bapoxonae Jesús pu itoroba barapomonae, xua penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae caena nainya Jesús, irʉ pijimonae tatsi, jeratha nonobabiya pewarapaenexa Dalmanuta nacua beya. \s1 Meje yabara poxonae fariseomonae Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa \r (Mt 16.1-4; Lc 12.54-56) \p \v 11 Bapoxonae fariseomonae pata Jesustha. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua najume matsontsonoba exana Jesustha. Barapomonae Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota Jesús piraichi cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Barapomonae jopa bapon jume cowʉntsichi icha jopa itacʉpaetsi xua exana petsita itʉtsi coyenewa. \v 12 Jesús najumeicauna pejʉntʉ coyene weya poxoru barapomonae bapon amuxucoyenefaetabi exanatsi. Bapoxonae jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha barapomonae tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa necui itoroba jane? Bara xainyeya paca tsipaebatsi jopa bapana beexanaeinyo baxua, xua barapomonae necui itoroba, jei Jesús. \p \v 13 Bapoxonae Jesús cuenta pona barapomonae jeratha, peponaenexa icha muxunene beya xua pucua iya. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane exana pocotsiwa pan cotowa exana \r (Mt 16.5-12) \p \v 14 Jesús pijimonae tatsi jʉntemaina xua capona pan. Meisa cae pan capona jeratha, po nae pin naetha. \v 15 Jesús itoroba pijimonae, jeye: \p —Dota pam, jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Mataʉtano dota pam, xua Herodes pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura matawʉn xua pan cocotowa exanapona beya poxonae pin pan, jei Jesús. \p \v 16 Jesús pijimonae tatsi tamropata notarʉcʉpa xua caemonae natsipaeba, najei: “Metha apara poxoru jʉntemainatsi xua caponatsi po pan xua levadura cotowa exana, daxota metha baxua Jesús jʉntʉ coniquiya naca muxu tsipaeba”, najei barapomonae. \p \v 17 Jesús yaputane pocotsiwa pijimonae tatsi natsipaeba. Ichitha poxoru Jesús yabara paeba xua fariseomonae irʉ Herodes pia pecuidubiwan tatsi daxota Jesús yainyaba piamonae: \p —¿Eta xua metha pana natsipaebame xua jopa painya necaponaexae pan? Baxua papaebame apara poxoru jopa pana nejume yabara cowʉntsim pocotsiwa paca cuidubatsi. Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem poxoru jopa paichichipaem xua painya neyaputaewa tsane painya jʉntʉ coyeneintha. \v 18 Paxam bequein pana necui taneme, ichitha jopa xaniwaicha pana necui yaputaem. Mataʉtano bequein bara pana nejume taneme ichitha jopa xaniwaicha pana nejume copi yaputaem. Mataʉtano pajʉntemainame poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exanan jiwi nexa poxonae pan catan jiwitha. \v 19 Poxonae janacan pan xua cinco po panbe xua cinco mil pebiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Doce po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 20 —Poxonae janacan pan xua siete po panbe xua cuatro mil jiwi nexa, ¿eta po cotethabe pawʉnbaponame xua pocotsiwa nacopaba? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi jeye: \p —Siete po cotebe apara, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 21 Nexata Jesús pijimonae barai xua muxu jei: \p —Metha matapainya payaputaename xua apara jopa yabara paca tsipaebichi pan. Apara jame paca tsipaebatsi xua jopa bewa pajume cowʉntsim tsane fariseomonae irʉ Herodes pia pecuidubiwan tatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús itacuere wʉnaeta pon peitata nacʉtsin Betsaida tomaratha \p \v 22 Jesús pijimonae barʉ botouna jeratha Betsaida tomaratha. Barapo tomarapiwi jiwana carendena pon peitata nacʉtsin, Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús wʉcatsi, xua bapon pemata jayabinexatsi xuano xua axaibi peexanaenexatsi. \v 23 Jesús cobe pita pon peitata nacʉtsin. Bapon cobe capoinchi aisowa beya xua tomara weya. Bapoxonae Jesús naone sutaba bapon peitamaiqueitobetha, itacuere jayabano. Jesús bapon yainyaba jeye: \p —¿Bara caitacʉpa xua netaewa? jei Jesús. \p \v 24 Bapon necotaxuba, bapoxonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pebiwi tan, daichitha itanonojan. Jiwi saya be naewan jinompa, jei bapon. \p \v 25 Equeicha Jesús pecobetha itamaiquei jayaba nantiyabe. Barapo pebin daunweya naitata babatsiya tane. Bapoxonae itamaiquei xanepana. Bapon bara beta matapainya wʉnae tane. \v 26 Jesús itorobiya jeye bapon xua penawiyaenexa pia bo beya: \p —Jopa tomaratha ponaeinde xua jopa baxua taneyabara cueicueijeinexa jiwitha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei \r (Mt 16.13-20; Lc 9.18-21) \p \v 27 Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi pata tsiqui tomaraxitha, po tomaraxi pewʉn Cesarea de Filipo. Poxonae namtotha cataunxuae enapona, bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye: \p —¿Eta jiwi neyabara jei po coyene xua xan bapon aparan? jei Jesús. \p \v 28 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Juan, pon jiwi Pebautisabin pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon Elías, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jei: ‘Apara bapon jiwana, pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi’, jei, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 29 Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba, jeye: \p —¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta paneyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús. \p Bapoxonae Pedro, Jesús jume notatsi, jeye: \p —Xam apara Mesías, pon Nacom caitorobica, jei Pedro. \p \v 30 Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po coyene xua petʉpaewa tsane \r (Mt 16.21-28; Lc 9.22-27) \p \v 31 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua pijimonae tsipaeba pocotsi coyene xua Jesús cana exanaeinchi ichamonae, Jesús jeye: “Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane”, jei Jesús. \v 32 Baxua Jesús pijimonae wʉnaeya muxu tsipaeba xua barapomonae bara xaniwaicha peyaputaenexa. Bapoxonae Pedro, Jesús compa aisowa bebarʉ poinyatsi, Pedro Jesús jume daunweya tsipaebatsi xua Jesús jopa pepaebinexa baxua. \v 33 Jesús pijimonae napatomeicha necota. Bapoxonae jume daunweya jeye Pedrotha: \p —¡Xam be pon caurimonae pia pentacaponaein tatsim! Bara newepu ponare, tsipei xam jopa beta nanta xeinaem icha be jopa Nacom ichim poxonae xua beta nanta xeina. Saya xam nanta xeiname icha jiwi ichi poxonae nanta xeina, jei Jesús. \p \v 34 Bapoxonae Jesús waba pin bicheito, mataʉtano wabano pijimonae, yawa jeye daxita barapomonaetha: \p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. \v 35 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae xuano xua pecueicueijeixae Nacom Pejume Diwesi, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. \v 36 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua peweraweracaewa tsane. \v 37 Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha Nacom pematomatsiwatsi, xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. \v 38 Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano jiwi peitabaratha tatsi, pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, pomonaethano pomonae bichocono abe peexanaewi, xan xuya barichin tsane. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bapon xuya acauran tsane. Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús. \c 9 \p \v 1 Barichino Jesús jeye: \p —Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ copiya matha yabara yaputaena xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya taewatsixae taayapusʉwatha. Bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya itʉpanae coicha tsanaya naexana \r (Mt 17.1-13; Lc 9.28-36) \p \v 2 Poxonae seis po matacabibe jopa, xua Jesús paeba baxua bapoxonae pirapae Jesús barʉ pona Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan. Barapoyobe Jesús compa barʉ pona demxuwatheicha po demxuwa bichocono taʉcha. Baxoteicha barapoyobe peitʉtha tatsi, Jesús pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. \v 3 Pocotsiwa Jesús pia penama xatatsiwa bichocono daedaena, yawa bichocono inyapana, beyacaincha poxonae jiwi bichocono paparuwa matanaca xua inyapana exana. \v 4 Bapoxonae Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan Elías taerʉcʉpatsi, irʉ Moisés ponbe caena bayatha naxubabe. Baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe. \v 5 Bapoxonae Pedro namchi, jeye Jesustha: \p —Pon jiwi Necuidubim maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro. \p \v 6 Pedro baxua paeba, bequein jopa yaputaeyo pocotsiwa yabara cueicueijei, tsipei poxoru saya barapomonae bichocono pijunuwi. \v 7 Bapoxonae daxita barapomonae pia xainya bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa. Barapo tsaquinaebowatha pejume jume tane, xua Nacom Jesús yabara cueicueijeichi, jeye: “Bapon apara Taxanto pon bichocono antobein pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom. \v 8 Barapoxonae caena nainya poxonae necobarʉcʉpa barapomonae, baponbe jopa taetsi, meisa saya Jesús compa uncua. \v 9 Poxonae Jesús pijimonae barʉ juinca demxuwa wetsica, bapoxonae Jesús tsipaeba barapo acoibi poyobe, jeye: “Ichamonaetha jopa yabara patsipaebinde pocotsiwa xuaunxuae pataneme xua tapaca catsita exanaewatsi. Jopa payabara paebinde beya abʉ poxonae equeicha asʉn poponaein tatʉpae coyene weya, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús. \v 10 Daxota barapoyobe jopa yabara paebiyo ichamonaetha xua tane. Saya barapoyobe pia coutha namicha natsipaebabe najeibe: “¿Eta xua metha baraxuara xua Jesús paeba xua pinae petʉpae coyene weya asʉ tsane?” najeibe. \v 11 Barapoxonae barapo acoibi poyobe Jesús yainyabatsi, jeibe: \p —Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, ¿eta xua metha bapomonae paeba xua pinae bewa copiya patopaena Elías, xua pinae beya poxonae patopaena Mesías? jei barapoyobe. \p \v 12 Jesús barapoyobe jume notatsi, jeye: \p —Bara xainyei, Nacom Pejume Diwesitha paeba xua pon be Elías copiya netsiwana patopaena. Mataʉtano paeba xua bapon cana nantʉ coyene weta exanaena jiwi pia jʉntʉ coyenewantha xua jiwi pejume cowʉntsinexa Nacom. Mataʉtano barapo Nacom Pejume Diwesitha paeba xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichamonae neperaxa jʉbina. Mataʉtano bichocono abeya neyabara paebina. \v 13 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi xua pon be Elías bayatha apara patopa. Bapontha abeya cana exanatsi ichamonae, icha be pocotsiwa barapomonae ichichipa xua bapon pecana exanaewatsi. Bayatha baxua Nacom Pejume Diwesitha peyabara tsiwʉnae muxu dutsixae, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin xeina \r (Mt 17.14-21; Lc 9.37-43) \p \v 14 Bapoxonae pirapaeyo barapo acoibi poyobe Jesús barʉ nawiya ichaxota ichamonae pijimonae tatsi tajinompatsi. Bapoxonae barapomonae tane xua Jesús pijimonae tatsi pomonae baxota petajinompaewixaetsi barʉ nacaetutatsi pin bicheito. Irʉ baxota naena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo pecuidubiwi Jesús pijimonae tatsi jume matsontsonobatsi. \v 15 Barapo pin bicheito najʉntʉ coyene nabenaeca poxonae Jesús taerʉcʉpatsi. Bapoxonae barapo pin bicheito caena nainya Jesús pexainya betacuinaeyiyatsi xua Jesús pejacobinexatsi. \v 16 Bapoxonae Jesús yainyaba barapo pin bicheito, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha tajiwimonae pajume matsontsonobame? jei Jesús. \p \v 17 Caein pon uncua baxota, bapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pon jiwi Pecuidubim, xote nexantha cata caponatsi taxanto. Bapon taxanto cauri xeina, xua daxota inta muxusipana exanatsi. \v 18 Poxonae taxanto taibatsi cauri, inta iratha bebai tsaibichi. Bapoxonae inta coibo thamthamei exaneibatsi. Mataʉtano inta nawano xane exanatsi. Daxota inta cuenecuenona. Bequein wʉcan jinyamonae, janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi xua inta taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon. \p \v 19 Bapoxonae Jesús anaya barai pijimonae, jeye: \p —¡Paxam barapomonae pam, pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? Pon cauri xeina painta barʉ awena, jei Jesús. \p \v 20 Bapoxonae Jesús pexantha tacapoinchi barapo pewowin. Poxonae Jesús tainchi cauri, bapoxonae pewowin naichababa exanatsi. Barapo pewowin bapoxonae iratha xotsi. Yawa iratha natorenababa exanatsi. Yawa coibo thamthamei exanatsi. \v 21 Pexuyo paxa tatsi, Jesús yainyaba, jeye: \p —¿Eta po weiyobe barapo pewowin xeina baxua xua cauri xeina? jei. \p Barapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Caena bayatha baxua xeina poxonae pexuyo tsecae. \v 22 Matowa cauri inta taxanto isototha bebai tsaibichi. Mataʉtano inta mentha bebai tsaibichi pebexubinexatsi. Icha caitacʉpa xua neexanaewa tsane baxua, pana yabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tapana neyawenaenexam tsane, jei pexuyo paxa tatsi. \p \v 23 Jesús jume nota bapon, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha barapo jumetha netsipaebame xua tana neitacʉpaewa yabara? Tsipei ponba jume cowʉnta bara Nacom yawena xua peitacʉpaewatsi xua daxitantha beta cana exana, jei Jesús. \p \v 24 Bapoxonae pexuyo paxa tatsi jume daunweya wawaya jeye: \p —Bara cajume cowʉntatsi. Neyawende xua equeicha bichocono matowa tacajume cowʉntsinexa tsainchi, jei pexuyo paxa tatsi. \p \v 25 Poxonae Jesús tane xua pin bicheito imoxoyo nacaetutapona, bapoxonae Jesús itaweta cauri, jeye: \p —Xam caurim pom muxusipana exaname jiwi, bara caitawetatsi. Bara xubiriware barapo pewowin. Equeicha bapana jopa caewa patopaeinde bapontha, jei Jesús. \p \v 26 Bapoxonae cauri pewowin papai exanatsi. Yawano naichababa exanatsi. Barapo cauri pewowin cuenta poinchi, barapoxonae barapo pewowin be petʉpaeyo boca iratha. Daxota daxita barapo pin bicheito paeba xua pinae barapo pewowin apara tʉpa. \v 27 Barapo pewowin Jesús cobe pita, yawano asiya cuaranota. Bapoxonae barapo pewowin nantacotuncuataba. \p \v 28 Bapoxonae Jesús joniya botha. Jesús pijimonae compa seicaya tsipaebatsi, jeichichi: \p —¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata taitawetsiwa cauri? jei barapomonae. \p \v 29 Jesús pijimonae jume nota, jeye: \p —Barapocotsimonae caurimonae paca itacʉpa xua painya neitawetsiwa saya meisa poxonae memecabiya matowa pawʉcame Nacomtha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua poxonae tʉpaena \r (Mt 17.22-23; Lc 9.43-45) \p \v 30 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi bara weya pona, bapoxonae Galilea nacua iya pona. Bapon jopa beyaputaetsi xua ichaxota ponaena, xua ichamonae yaputaena. \v 31 Baxua Jesús exana, tsipei pijimonae cuiduba. Jesús barai pijimonae xua nayabara paeba, jeye: \p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi necaenaetsina ichamonaetha. Yawano nebexubina. Ichitha poxonae acoibi po matacabibe yapucaewina, bapoxonae equeicha asʉ poponaein, jei Jesús. \p \v 32 Ichitha barapomonae pomonae Jesús pijimonae jopa jume yaputaetsi xua Jesús yabara paeba. Mataʉtano barapomonae junuwa xua Jesús peyabara yainyabiwa tsainchi barapo jume. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae xua pon peainya cui peexanaeinchi \r (Mt 18.1-5; Lc 9.46-48) \p \v 33 Jesús pijimonae barʉ patopa Capernaum tomaratha. Poxonae Jesús pijimonae botha barʉ patopa, bapoxonae pijimonae yainyaba, jeye: \p —¿Eta xua namtotha pana najume matsontsonobaponame? jei Jesús. \p \v 34 Barapomonae saya moya umena peauraxae, tsipei namtotha najume matsontsonobapona xua po coyene metha jintam ainya cui peexanaewatsi tsainchi pon barapomonae jiwanaxae. \v 35 Nexata poxonae Jesús eca, bapoxonae pijimonae waba, pomonae doce poyobe, yawa jeye: \p —Pon ichichipa xua ichamonae ainya cui petsita naexanaewatsi, bapon bewa pia coutha pecui pawi jiton naexanae petanacuichinexa ichamonae, jei Jesús. \p \v 36 Bapoxonae Jesús pita pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca. Jesús isaeca barapo pexuyo, jeye: \p \v 37 —Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo, apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei \r (Mt 10.42; Lc 9.49-50) \p \v 38 Nexata Juan namchi Jesustha, jeye: \p —Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan baxua pacui itawetan, tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei Juan. \p \v 39 Ichitha Jesús Juan jume notatsi, jeye: \p —Bapon baxua jopa pacui itawetsinde, tsipei dapon aibi pon pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana poxonae newʉn taiba xua bapoxonae cotacaya abeya neyabara paeba. \v 40 Tsipei pon abe jopa nacata exanaeyo, bapon apara naca yawena. \v 41 Pon paca yawena xua mera paca cata xua bequein tsica corotiyotha xua irʉ pejume cowʉntsixae, xua xan Criston tajiwimonae pamxaem, baxua peexanaexae, Nacom catsina bapontha pematomatsiwa baxua nexa, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane \r (Mt 18.6-9; Lc 17.1-2) \p \v 42 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae natsicuenta ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar menetha barapo ibototha cayawa cabutabachipatsino. \v 43-44 Icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panacobe ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaya xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo, xua ataya tsiteca. \v 45-46 Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, maisa panataxu ucubobare. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca. \v 47 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane, painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitacuere jucuare. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana, beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebaiwa tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo. \v 48 Barapo nacuatha isoto jopa itacounayiyo xua ataya tsiteca yawa oro jopa tʉpaeyo. \p \v 49 “Tsipei daxita jiwi pia pejʉntʉ coyenein tatsi nacui wʉnaetsina Nacom nexa pocotsi coyenewantha xua jiwi taayapubetsi bichocono xua jiwi atene exanatsi pocotsiwa icha be isoto ichi. Mataʉtano daxita pocotsiwan jiwi tauta xua petuxusi exanaewa Nacomtha, barapocotsiwa copiya yawa muxuna nacui xaxainchina sare beno. \v 50 Sare beno, bara bena wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bara paichinde poxonae icha be sare beno ichi. Paxeinare pocotsi coyene pexeinya jʉntʉ coyene xua jopa po jʉntʉ coyene abeyo. Mataʉtano jʉntema nantiya pana nabarʉ jinompare”, jei Jesús. \c 10 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepunapenteibiyainwa \r (Mt 19.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Jesús ponataba Capernaum tomara weya. Bapoxonae Judea nacuatha patopa. Yawa patopa Jordán mene iya icha muxunenetha, po muxunene xua Judea nacua weya. Baxotiya equeicha jiwi pin bicheitomonae nacaetuta ichaxota Jesús uncua. Equeicha Jesús cuiduba barapomonaetha, tsipei pia cui xua cuidubeiba. \v 2 Bapoxonae ichamonae fariseomonae, barapomonae piraichi Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejʉntʉ cui coyene jʉjʉtsinexatsi, daxota jeye: \p —¿Metha bara Moisés copata jampa xua pebin pepunaxubiwa piowa icha saya metha ichichipa jampa? jei. \p \v 3 Jesús jume epa pita barapomonae, jeye: \p —¿Eta xua bapon Moisés paca itoroba? jei. \p \v 4 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Moisés copata xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa papera piseuri, po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri. Bara bapoxonae bapon xubina piseuri, jei barapomonae. \p \v 5 Bapoxonae Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: \p —Moisés paca cata barapo peitorobi coyenewa, tsipei paxam jopa bepajume cowʉntsim painya jʉntʉ coyenewatha. \v 6 Tsipei poxonae Nacom aena forota daxita, pejume diwesitha jeye: ‘Nacom exana pebin, mataʉtano exana yabʉyo’, jei. \v 7 Equeicha Nacom jeye: ‘Daxota pebin paxa wepu natsata, yawa pena wepu natsata xua piowabe imoxoyo penaperʉ nacoyobinexabe. \v 8 Baraponbe be cae jiwimonae naexanabe’, jei. Bapoxonae baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein naexanabe. \v 9 Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa. Tsipei apara bayatha Nacom cana exana xua bara be caein naexanabe, jei Jesús. \p \v 10 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi botha jinompa, bapoxonae Jesús pijimonae yabara yainyabatsi baxua. \v 11 Bapoxonae Jesús jume epa pita, jeye: \p —Pon punaxuba piowa, yawa ichowa pita, bapon abe exana piseuritha yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona, apara bara piowa tatsi. \v 12 Barichi icha petsiriwa punaxuba pia pebin, yawa pita icha pebin, bapoxonae bapowa abe exana pia pebintha, yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua pon copiya xeina, apara bara pia pebin tatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei \r (Mt 19.13-15; Lc 18.15-17) \p \v 13 Nexata jiwi Jesús pexui tacaponatsi xua Jesús pejayabinexa pecobetha, yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa barapo pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. \v 14 Poxonae Jesús baxua jume tane, jopa ichipaeyo pocotsiwa pijimonae tatsi paeba, daxota anaya jeye: \p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom. \v 15 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom itorobiya ewata, jei Jesús. \p \v 16 Bapoxonae Jesús tsana tamropata nonotapona pexui, yawa pecobetha pexui jayabiya tawʉcatsi Nacom. Jeye: “Barabʉ Nacom beta yawenaena barapo pexui”, jei. \s1 Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús tsipaebatsi \r (Mt 19.16-30; Lc 18.18-30) \p \v 17 Poxonae Jesús aena warapa, bapoxonae pebin Jesús pia xainya betacuinaerenatsi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua pebarʉ cui itura jinaenexatsi Jesús, tsipei Jesús pon peainya cuin. Bapon jeye Jesustha: \p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei bapon. \p \v 18 Bapoxonae Jesús jume nota, jeye: \p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. \v 19 Xam bara yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, xua jeye: ‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn piawan tatsi. Jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. Jopa ichamonae yabara muxujainyabinde xua caibame. Axatha barʉ jume cui itura jinare. Mataʉtano enatha barʉ jume cui itura jinare’, jei Moisés, jei Jesús. \p \v 20 Pewowin Jesús jume baraichi, jeye: \p —Pon jiwi Necuidubim, daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban. Poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon, jei bapon. \p \v 21 Jesús antobeya necota bapontha, jeye: \p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyo nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús. \p \v 22 Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba, bichocono nantanuweya pontaba, tsipei bichocono copei pexeinaein. \p \v 23 Bapoxonae Jesús necota jiwi, yawa jeye pijimonaetha: \p —¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi, jei Jesús. \p \v 24 Jesús pijimonae tatsi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús paeba. Ichitha Jesús pijimonae equeicha tsipaeba, jeye: \p —Pomonae tamonae pamxaem, ¡maisa bichocono ayapubecai xua pomonae copei pexeinaewi jume cowʉntsina Nacom! Barapomonae nanta xeina xua pia copeitha nayawena xua daxota jopa canantawenonaeyo xua Nacom pejume cowʉntsiwatsi. \v 25 Bichocono acuiruyapube xua duwein, pon pewʉn camello xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús. \p \v 26 Poxonae Jesús pijimonae jume taerʉcʉpatsi xua paeba bapoxonae najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono. Barapomonae caemonae nayainyaba, najei: \p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua pecapanepaewa pia coutha? jei barapomonae. \p \v 27 Jesús tane barapomonae, yawa jeye: \p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom taacuiruyapubetsi, jei Jesús. \p \v 28 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye: \p —Paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewatsi tsainchi, jei Pedro. \p \v 29 Jesús Pedro jume notatsi, jeye: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana exanaena daxita pomonae pecueicueijeixae Nacom pia pecapanenebiyae diwesi yawa taneantobexae beyacaincha xua ichamonae antobetsi. Nacom beta cana exanaena barapomonae pia bon pecuenta ponaexae inta peexanaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae peweichowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pamchowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae paxeiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia pexui yawa pia iran pecuenta ponaexae. \v 30 Nacom barapomonaetha catsina po irathe pentoma xua cien po cuiyobe tsane. Barapomonae xeinaena bon, mataʉtano nantaʉtsina peweichowi, irʉ pamchowi tatsi, irʉ peniwi tatsi, irʉ pia pexui tatsi, yawa iranno. Daxita barapomonaetha tsicotane be barompaya piamonae tatsi. Barapo cae pin nacuathe barapomonae peraxa jʉbinchi taneantobexae, daichitha barapomonae xeinaena Nacom pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. \v 31 Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi, po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po coyenebetha xua poxonae tʉpaena \r (Mt 20.17-19; Lc 18.31-34) \p \v 32 Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae namtotha barʉ ecapona xua Jerusalén tomara beya, Jesús pijimonae tsiwana nantacapona. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei Jesús nainya nantacapona. Irʉ pomonae Jesús puna poinchi yabara junuwa, tsipei yaputane xua Jesús abe cana exanaeinchi barapo tomarapiwi. Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba aisowa beya xua pomonae doce poyobe tatsi. Jesús tamropata pitaba xua tsipaeba pijimonae xua pocotsiwa imoxoyo ichamonae Jesús cana exanaeinchi. \v 33 Jesús jeye pijimonaetha: “Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Baxotiya xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, necaenaetsina ichamonae sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, yawa pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae itorobina xua nebexubina. Mataʉtano necana cobenatsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua pomonae icha nacua werena peponaewi. \v 34 Barapomonae necui caponaena, yawa necueinchinano. Mataʉtano yawa necana one subabina. Bapoxonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe weraweracaena equeicha asʉ poponaein petʉpae coyene weya”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Santiago irʉ Juan Jesús yainyabatsibe \r (Mt 20.20-28) \p \v 35 Bapoxonae Santiago irʉ Juan ponbe Zebedeo pexantobe tatsi, baponbe Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsibe, jeibe Jesustha: \p —Pon jiwi Necuidubim, paichichipan xua painta exanaename pocotsiwa paca wʉcaeinchi, jei. \p \v 36 Nexata Jesús yainyaba baponbetha, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa paichichipamebe xua pacata exanaeinchibe? jei. \p \v 37 Baponbe Jesús jume notatsi, jeye: \p —Matacabi jopaena, po mataqueitha itorobiya ewatsiname jiwi poxonae ecaename jinyawa xua pexeinya itʉpanae ecaethopaewatha. Barapo mataqueitha copare xua paxanbe nantiyabe paecaeinbe patawantha xua pexeinya itʉpanae ecaethopaewatha. Ichʉn pocotsiwa necoxa weya ecaena. Ichʉn pocotsiwa netsocona weya ecaena, jeibe baponbe. \p \v 38 Bapoxonae Jesús baraibe baponbetha, jeye: \p —Paxambe jopa payaputaembe pocotsiwa pana newʉcamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena, xan bara saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru paxambe tapana neantobexaembe, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe? jei Jesús. \p \v 39 Barapoyobe jume notabe Jesustha, jeye: \p —Aa, bara baxua pana neitacʉpabe, jeibe. \p Jesús jume notabe baponbetha, jeye: \p —Bara bara xainyei, barapocotsi coyene ichamonae paca cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa jʉbinabe. Mataʉtano ichamonae bara tʉpa paca exanaenabe, icha xan necana ichi tsane. \v 40 Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena bayatha tsiwʉnaeta xua peenaenexa tsane, jei Jesús. \p \v 41 Jesús pijimonae tatsi pomonae umena, pomonae diez poyobe, barapomonae jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe. \v 42 Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa namchiya jeye barapomonaetha: \p —Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi. \v 43 Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa bara paichinde. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina. \v 44 Mataʉtano pon xua paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua beyacaincha ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina icha pon pebusi cui taetaeinchi ichi. \v 45 Icha be pocotsi coyeneya ichin bara paichinde. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane. Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peitata nacʉtsin, pon pewʉn Bartimeo \r (Mt 20.29-34; Lc 18.35-43) \p \v 46 Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi pata Jericó tomaratha. Jesús irʉ pijimonae tatsi tomara we-iyiya xua irʉrʉ pin bicheitomonae napona. Irʉrʉ bapoxonae pebin pon pewʉn Bartimeo, pon Timeo pexanto tatsi, bapon namtotha eca. \v 47 Poxonae Bartimeo jume tane xua juinya Jesús imoxoyo pona, pon Nazaret tomarapin, bapoxonae bapon Bartimeo tamropata pitaba xua wawaya jeye: \p —¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam! jei. \p \v 48 Pinmonae jume matawenta bapontha xua moya peecaenexa. Ichitha bapon equeicha bichocono jume daunweya wawai, jeye: \p —¡Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam tsane! jei bapon. \p \v 49 Bapoxonae Jesús naruntaba yawa namchi pijimonaetha, jeye: \p —Maisa painta wabare, jei Jesús. \p Bapoxonae pon peitata nacʉtsin wabatsi, yawa barapomonae jeye bapontha: \p —Bara najʉntʉ tsacatabare, jopa amurande. Nontaponare, aunxuae cawaba, jei barapomonae. \p \v 50 Bapoxonae pon peitata nacʉtsin pia penauyapatsiwa xubiriwa, yawa jirawʉna. Bapoxonae pona Jesustha. \v 51 Jesús yainyaba bapontha, jeye: \p —¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei. \p Bapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pon jiwi Pecuidubim, benecotsin cuinaya, jei. \p \v 52 Jesús jume nota bapontha, jeye: \p —Bara moya ponde. Bara bayatha caitacuere xanepana exanatsi, tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi, jei Jesús. \p Bapoxonae caena nainya pon peitata nacʉtsin necotaxuba. Bapoxonae bapon Jesús puna poinchi namtotha. \c 11 \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa \r (Mt 21.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Poxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi muxu pepatsi Jerusalén tomaratha copiya pata Betfagé tomaratha yawa Betania tomaratha, po tomara xua nacacuita ecabe. Barapo tomarabe cuariya demxuwa eca, po demxuwa pewʉn Olivowa, xua baxota olivo naein peumenaexae. Bapoxonae Jesús nacueyatabe poyobe itoroba ponbe pijimonae tatsi jiwana. \v 2 Jesús barai baponbetha, jeye: \p —Paponarebe, po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha, bapoxonae pacaxinaenamebe burro pon penʉn pon pequetanotsin, po burro ichamonae jopa tsijuma enaeyo. Barapo burro paisanaxorebe. Bapoxonae payama carenandebe. \v 3 Icha ichʉn paca yainyabiya jeye: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burro?’ paca jei, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei tsipei pinae nantawenona. Bexa nainya equeicha payama carenaein’, pajandebe, jei Jesús. \p \v 4 Barapomonae ponarʉcʉpa. Yawa caxinarʉcʉpa barapo burro pebto, pon quetanota imoxoyo bo coibototha xua aisowa beya namtotha. Bapoxonae barapoyobe yama isanaxubabe barapo burro. \p \v 5 Pomonae baxota jinompa barapomonae baponbe yainyabatsi jeye: \p —¿Eta xua paexanamebe? ¿Eta xua burro paisanaxubamebe? jeichichibe baponbe. \p \v 6 Bara baraponbe jume notabe barapomonaetha pocotsiwa bayatha Jesús pejume itorobixae. Bara baraponbe tacopatatsibe xua bara peyama isanaxubinexabe. \v 7 Bapoxonae baponbe tayama cayabe burro Jesús tayama cayatsibe. Bapoxonae pia paparuwan tsijuma jebicabe, yawa Jesús tsijuma equeica. \v 8 Bapoxonae jiwi pinmonae namtotha yerababa jejebabapoinya pia paparuwan. Ichamonae peaxu po axu be coichaxu axu ucuboba. Barapo axu namtotha jebapoinya xua Jesús ainya cui exanatsi. \v 9 Pomonae Jesús tsiwana nanta cajinjincatsi, irʉ pomonae Jesús peputha tajinjincatsi, barapomonae Jesús yabara wawaya jeichichi: \p —¡Pai jayana, maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi maisa wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! \v 10 ¡Bara wʉnae jaintatsi pon patopeica xua jiwi peitorobinexatsi, icha David ichi pon wamo susatopin poxonae bapon Israel nacua itorobiya ewata! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei barapomonae. \p \v 11 Bara bapoxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, yawa joniya Nacom pin pia botha tatsi. Jesús naita cui wetaba xua tane daxita pocotsiwa jiwi exana barapo botha. Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae barʉ ponataba Betania tomara beya, poyobe xua doce poyobe, tsipei bayatha tabopiya. \s1 Meje yabara poxonae Jesús biatane higuera nae xua jopa penacoichixae \r (Mt 21.18-19) \p \v 12 Icha matacabitha baya, poxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi Betania tomara weya pona, Jesús jainpapona. \v 13 Tajʉ weya Jesús tane higuera nae xua noxu tsuncuae. Jesús higuera nae beya pona piyain petaenexa pethei, ichitha saya noxu tane, tsipei cataunxuae dapo dapae aibi po dapaetha higuera nae nacoita. \v 14 Bapoxonae Jesús barai higuera nae, jeye: \p —Bapana jopa equeicha nacoichim tsane, xua jiwi jopa necathei xaenexa, jei Jesús. \p Jesús pijimonae jume tainchi baxua poxonae higuera nae barai. \s1 Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya Nacom pin pia botha pomonae pecaenaetsiwi \r (Mt 21.12-17; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 15 Bapoxonae pirapaeyo Jesús pijimonae barʉ patopa Jerusalén tomaratha. Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Bapoxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya barapo Nacom pin pia bo weya pomonae pecaenaeta jiwi baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewa po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi, yawa xua irʉrʉ baxota topibo caenaeta. \v 16 Jesús jopa copatsiyo xua jiwi piawan capona Nacom pin pia bo tatsi tutiya iya. \v 17 Jesús cuiduba barapomonae, jeye: \p —Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua daxita nacuanpiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota pijunuwi nantiyabeibathopa. Tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei Jesús. \p \v 18 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae jume tane xua Jesús paeba. Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua jeita po coyenewatha Jesús bexubinchi. Barapomonae bequein ichichipa Jesús bexotsi ichitha baxua jopa exanaeyo tsipei barapomonae junuwa xua jiwi anaepana xua barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pecasebiwatsi irʉno xua pecasebiwatsi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi, xua daxita jiwi peichichipaexae nawita pocotsiwa Jesús cuiduba. \v 19 Poxonae xometo iriya ecanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ ponataba barapo tomara weya. \s1 Meje yabara poxonae higuera nae yʉnuncua \r (Mt 21.20-22) \p \v 20 Baya poxonae pentha tsina, Jesús pijimonae baxoyo barʉ ecapona yawa tane xua higuera nae yʉnuncua xua daxita petabaca opina wetsina. \v 21 Bapoxonae Pedro yabara nanta xeinataba xua mexuae Jesús biatane higuera nae. Bapoxonae jeye Jesustha: \p —Pon jiwi Necuidubim, taema po higuera nae mexuae biataneme, bayatha yʉnuncua, jei Pedro. \p \v 22 Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha: \p —Paxam bichocono pajume cowʉnde Nacom. \v 23 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaeya pana neyabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem, bara paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya nejeiwa uruto beya, xua pajam: ‘Uruto, natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane. \v 24 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaeya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan. \v 25 Poxonae Nacomtha patsipaebame, icha ichʉn abe pacata exana, copiya payabara jʉntemainare bapon pocotsiwa pacata abe exana, xua xuya beta painya necayabara canantaxeinaenexa. Barichi Nacom pon peitabocotha eca xuya paca yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe painya neexanae cuiru coyenein paexaname. \v 26 Ichitha icha jopa payabara jʉntemainaem ichʉn pocotsiwa pacata abe exana, barichi Nacom pon itabocotha eca, jopa paca yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe painya neexanae cuiru coyenein paexaname, jei Jesús. \s1 Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina \r (Mt 21.23-27; Lc 20.1-8) \p \v 27 Bapoxonae Jesús, irʉ pijimonae tatsi caibe nawibiya Jerusalén tomara beya. Poxonae Jesús Nacom pin pia botha joniya xua yawa tututha iya ponano, bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉ pitiri jiwi, barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. \v 28 Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa? jei barapomonae. \p \v 29 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan baxuan. \v 30 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús. \p \v 31 Nexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jeichipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom, xua pebautisabiwa jiwi’, metha naca jeichipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jeichipae Jesús. \v 32 Jiwi cui cunuwinchi icha jei tsainchi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi, xua bautisaba’, icha jei tsainchi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya”, najei barapomonae. Barapomonae jiwi cunuwatsi tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi, xua apara bapon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton. \v 33 Bapoxonae barapomonae namchi Jesús beya, jeye: \p —Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae. \p Nexata Jesús barai barapomonaetha, jeye: \p —Nexata barichin tsane jopa yabara paca tsipaebi tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha exanan xua daxita taexanaewan, jei Jesús. \c 12 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva pabi \r (Mt 21.33-46; Lc 20.9-19) \p \v 1 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua cuiduba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Matha irʉrʉ pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawa yapucurarata barapo pia uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo, po bo bichocono taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona. \v 2 Barapo matacabi tsuxubi, po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi petayapucaenaewichi. \v 3 Ichitha barapomonae pomonae uva pabi petayapucaenaewi barapomonae waetaba pon copiya patopa, pon uva pabi pexeinaein itoroba. Yawa bapon bʉtsino. Bapoxonae bapon caibe cobesa itorobiyatsi. \v 4 Pon uva pabi pexeinaein equeicha itoroba ichʉn pon pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon ibotontha matasipa cuinbabatsi, yawa abe jumetha biatainchi. \v 5 Equeicha pon uva pabi pexeinaein itoroba ichʉn pon pia petanacuichinchi. Barichirʉ bapon bexotsirʉ. Equeicha ichamonae itorobatsi. Ichamonae bʉtsi, irʉ ichamonae jutebatsi. \p \v 6 “Cataunxuae awiya bapon pexanto tanacopatatsi, pon pexanto compa tatsi, po pexanto bichocono antobe. Matapainya bapon pexanto cotacaya itoroba bara beya. Bapon nanta xeinaeya jeye: ‘Metha barapomonae taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, jei coxiyʉn. \v 7 Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi, barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. \v 8 Bapoxonae barapomonae pon uva pabi pexeinaein pexanto tatsi tawaetabatsi. Poxonae bexotsi bapoxonae petʉpaein aisowa beya xotsi uva pabi pecuariya beya”, jei Jesús. \p \v 9 Bapoxonae Jesús yainyaba, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi? Apara bapon patopaena xua pejutebinexa tsane pomonae uva pabi pia petayapucaenaewichi. Bapoxonae barapo uva pabi catsina ichamonaetha xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”, jei Jesús. \p \v 10-11 Equeicha Jesús nayabara paeba barapomonaetha, jeye: “¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume Diwesi! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye: \q1 ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, barapo \q1 pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca, \q1 po iboto peainya cui iboto. \q1 Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua \q1 petabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae. \q1 Waxainchi nanta xeinatsi jeichichi: Maisa \q1 pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana, \q1 jeichichi’, jei Nacom Pejume Diwesitha”, \q1 jei Jesús. \p \v 12 Poxonae bapomonae jume tane xua Jesús paeba, Jesús muxu pewaetabichi. Tsipei bapomonae yaputane xua apara barapomonae yabara paebatsi poxonae Jesús cueicueijei barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Daxota Jesús casebatsi. Tsipei barapomonae jiwi cunuwatsi, daxota Jesús jopa waetabichi. Bapoxonae bara saya ponarʉcʉpa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi \r (Mt 22.15-22; Lc 20.20-26) \p \v 13 Bapoxonae pirapaeyo Jesús pia xainya betaitorobiyatsi fariseomonae jiwana, irʉrʉ pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi jiwana tatsi, xua daxita barapomonae piraichi Jesús petsipaebinexatsi xua Jesús xuya abeya pejume notsinexa. \v 14 Bara barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi, jeye Jesustha: \p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, xua mataʉtano jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi bara catsita najʉpa. Xam jume xainyeya cuidubeibame jiwi Nacom pia peitorobi coyenewa. Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname, xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena pona? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba. \p \v 15 Daichitha Jesús yaputane, xua barapomonae itara mexeya xanepanaeya pepaebi jiwi ichitha abeya peexanae jiwi. Jesús jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha painya daichi pana nejʉntʉ coyene jʉjʉtame? Moya painta xawena paratiyo, tha taetsi, jei Jesús. \p \v 16 Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi. Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae Jesús yainyaba barapomonae, jeye: \p —¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae. \p \v 17 Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi. Mataʉtano bara Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús. \p Barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaeya beta jume nota. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi \r (Mt 22.23-33; Lc 20.27-40) \p \v 18 Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye: \p \v 19 —Pon jiwi Pecuidubim. Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. \v 20 Barichi, matha irʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. \v 21 Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. \v 22 Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa. \v 23 Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe, caepi jiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae. \p \v 24 Bapoxonae Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. \v 25 Poxonae petʉpaewi asʉ jujuinaena jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae pexantixi jopa jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwi Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo. \v 26 Paxam bequein bara bayatha payorobame pocotsiwa Nacom yabara namchi pejume diwesitha xua pomonae equeicha asʉ jujuina pomonae pewerapeibiwi. Barapo diwesitha Nacom cueicueijei ichaxota xua poxonae po naewa taxuncua, Nacom jeye: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. \v 27 Baxua Nacom paeba, tsipei Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa, Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi, pomonae caewa equeicha asʉ jopa pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Daxota paxam catsawa papaebame, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po peitorobi cui coyene pepa peainya cui coyenewa \r (Mt 22.34-40) \p \v 28 Caein pon jiwanamonaepin pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jume tane xua Jesús irʉ saduceomonae najume matsontsonobiya paeba. Mataʉtano bapon jume tane xua Jesús xanepanaeya betiya jume nota barapomonaetha. Daxota bapon yainyaba Jesustha, jeye: \p —¿Eta po peitorobi coyene pepa peainya cui coyenewara, po peitorobi coyene beyacaincha icha peitorobi coyene? jei bapon. \p \v 29 Jesús jume nota bapontha, jeye: \p —Po peitorobi cui coyenewa pepa peainya cui coyenewa jeye: ‘Paxam Israel nacuamonaepiwi pam pajume taema xuaje meje: Pon jiwi Pecanamataxeinaein bara compa pepa Pata Nacom, icha Nacom ajibi. \v 30 Antobeinde Jinya Necanamataxeinaein bapon Nacom xua daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano daxita nedaunwei coyenewatham’, jei barapo peitorobi coyenewatha, po peitorobi coyenewa pepa peainya cui coyenewa. \v 31 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxotaba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha. Icha peitorobi coyenewa aibi po peitorobi coyene peainya cui coyenewa, po peitorobi coyenewa xua beyacaincha po peitorobi coyenewe, jei Jesús. \p \v 32 Bapoxonae caein jiwanamonaepin pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon jeye Jesustha: \p —Bara beta paebame pocotsiwa aunxuae paebame ponxaem jiwi Necuidubim. Bara xainyeya paebame xua pinae pepa Nacom bara compa popona xua icha pepa Nacom ajibi. \v 33 Mataʉtano bara xainyeya paebame xua pinae bewa Nacom antobetsi xua daxita wajʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita wajinompae coyenewatha, mataʉtano xua daxita wananta xeinaewatha wantasipantha, mataʉtano daxita wadaunwei coyenewantha. Mataʉtano bara xainyeya paebame xua wanacatsicuarabʉ enaewi bewa pinae antobe tsainchi icha ichichi xua wacoutha naantobetsi. Baraxua jame bichocono peainya cui coyenein pocotsiwa bewa exanaetsi, beyacaincha xua duwein ompin tautatsi yawa xua ichawan tautatsi xua watuxusi exanaenexa Nacom nexa, jei bapon. \v 34 Poxonae Jesús jume tane xua bapon beta jume nota, Jesús jeye: \p —Bara saya tsiwiyo cata seica xua jinya nejume cowʉntsinexa xua nenantaʉtsinexa Nacom pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi, jei Jesús. \p Bapoxonae nama dapon ajibi xua pon Jesús peyainyabinexa tsainchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías, ¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei \r (Mt 22.41-46; Lc 20.41-44) \p \v 35 Bapoxonae Jesús yabara cuiduba Nacom pin pia botha tatsi, xua pon Mesías baraichi xua nayabara paeba Jesús, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi paeba xua pinae Mesías bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? \v 36 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi David cueicueijei exanatsi. David jeye: \q1 ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, \q1 Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías, \q1 jeichichi: Tacoxa werena ecare, beya abʉ \q1 tsane poxonae necaaitafaetabi jiwi pia \q1 pecanamataxeinaeinchi tatsi caexanaeinchi, jei \q1 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei David. \m \v 37 Icha David Mesías yabara jei, ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús. \p Barapo pin bicheito bichocono tsimuxu wʉnaetsi pocotsiwa Jesús cueicueijei. \s1 Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi \r (Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 38 Poxonae Jesús cuiduba jiwitha, jeye: “Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha bapomonae ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua jiwi namtontha jacobeibina barapomonaetha xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae. \v 39 Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉtano barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba penabaneibinexa tsane. \v 40 Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi poxonae po mataqueitha Nacom jiwi yabara paebina penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae Nacomtha. Barapomonae atene tsane beyacaincha poxonae ichamonae atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua petsiriwa paratiyobe cata Nacomtha, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri \r (Lc 21.1-4) \p \v 41 Poxonae Jesús eca Nacom pin pia botha tatsi xua peitabara weya, xua ichaxota jiwi jeyeiba paratixi Nacom nexa, bapoxonae Jesús tane xua pinmonae pomonae copei pexeinaewi paratixi nawita jeya ichaxota jiwi jeyeiba paratixi Nacom nexa. \v 42 Barapoxonaerʉ yabʉyo patopa, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri. Barapowa bichocono peacopeibiwayo. Bapowa jeca ainya pecacomocae paratiyobe Nacom nexa. Barapo paratiyobe tsiqui paratiyobe. \v 43 Bapoxonae Jesús pijimonae waba, yawa jeye barapomonaetha: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, bapowa peacopeibiwayo. Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae xua jeya xua Nacom nexa. \v 44 Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi. Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota omeicha jeca pocotsiwa bequein canantawenona xua pepoponaewa tsane bequein bichocono peacopeibiwayo, jei Jesús pijimonaetha. \c 13 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi \r (Mt 24.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Poxonae Jesús Nacom pin pia bo wejoniya, bapoxonae caein Jesús pijimonae jiwana tatsi, Jesús tsipaebatsi jeichi: \p —¡Pon jiwi Necuidubim, taema maisa pexeinya iboton, yawa pexeinya ibo bo! jei bapon. \p \v 2 Ichitha Jesús jume nota bapontha, jeye: \p —Aunxuae pataebename barapo iboton yawa xua pexeinya bon. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita weraweracaenaba \r (Mt 24.3-28; Lc 21.7-24; 17.22-24) \p \v 3 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha, po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Poxonae Jesús ecopiya demxuwatheicha, po demxuwa Nacom pin pia bo itama tayecatsi, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi Pedro, irʉ Santiago irʉ Juan, irʉ Andrés, barapoyobe Jesús namicha tsipaebatsi. \v 4 Barapoyobe jeye: \p —Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane metha xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena po coyene xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 5 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Dota pam, bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba, xua daxota abe paexanaetsipame. \v 6 Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae muxuitorobiya paebina, bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina. \p \v 7 “Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa. \v 8 Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baponbe irʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Baxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae tsane bichocono xua beya jopa nama juniya tsane. \p \v 9 “Ichitha dota pam, tsipei poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina painya nepaca caenaetsinexa pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Mataʉtano paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Yawa paca caponaena nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawa paca caponaena pentacaponaewi peitabaratha tatsi pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Barapoxonae bara paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita exanatsi. \v 10 Barapo pecapanenebiyae diwesi, tamonae bewa paebinoutsina daxita nacuanpiwitha xua poxonae pewʉnaeya tsane xua daxita weraweracaenaba. \v 11 Poxonae barapomonae paca caponaena pomonaetha pomonae tomara pecanamataxeinaewi xua pia painya nepaca cayabara paebinexa tsane xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae bapoxonae jopa patsiwanaya junuwiya najʉntʉ coyene exabinde xua painya netsipaebiwa tsane barapomonae. Paxam jame papaebare pocotsiwa xua caena bapoxonae Nacom cueicueijei paca exanaena. Bapoxonae po jume pacueicueijam tsane apara jopa poxoru painya coya paichichipaem, apara jame Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi baxua paca cueicueijei exanaena. \v 12 Jiwi barompaya pia peweicho jiwi caenaetsina ichamonaetha xua pejutebinexa tsainchi. Irʉrʉ coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui. Irʉ pexui paxa jiwi caenaetsina ichamonaetha pejutebinexa tsainchi. \v 13 Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Ichitha pomonae awiya antʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompaena xua beya yacuiya werapaeya othopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae barapomonae jame Nacom napaeba cana exanaena. \p \v 14 “Daniel pon Nacom peitorobi jume pepaebin, bapon caena bayatha yabara tsiwanaya muxu dutsiya tina pocotsiwa xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana. Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Marcos paca baraichi: “Pon yorobina po jume diwesi tinan moya jume naitaewatsina pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.) Equeicha Jesús jeye: “Poxonae barapocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. \v 15 Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua, bapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. \v 16 Irʉrʉ pon pabitha popona, bapon jopa bewa caibeya ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. \v 17 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai irʉ powaxi pexui isaina barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. \v 18 Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae bichocono. \v 19 Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa. \v 20 Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae metha dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi. \p \v 21 “Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca jei, barapo jumein jopa pajume cowʉntsinde. \v 22 Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina. Barapomonae natsicotaena icha be xan ichin ponxaein Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi xua irʉrʉ icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpae tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi. \v 23 Tsaca pajinompare, tsipei baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin \r (Mt 24.29-35, 42, 44; Lc 21.25-36) \p \v 24 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Po matacabintha poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane. \v 25 Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta napuna torobabiyaena Nacom xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenanaeyo tsane. \v 26 Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua po coyene apara tapatopeicaewa tsaneba tsaquinaebowatha peitaboco wetsica ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichathano patopeicaein. \v 27 Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua inta pecaetutsinexa pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi, jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana. \p \v 28 “Payaputaema barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae. Jeye: Poxonae ba pataneme xua pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa. \v 29 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane. \v 30 Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacuiya othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena pomonae poxonaerʉ barapo matacabitha jinompa. \v 31 Peitaboco aichurucuae tsane. Mataʉtano ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban. \p \v 32 “Po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxua yabara yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan ponxaein Nacom Pexanton baxua jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom, pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena. Mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi. \p \v 33 “Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane. Yawa Nacomtha patsipaeba dubenanaebiyama, tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein. \v 34 Barapocotsi coyeneya jʉta ichi poxonae xan patopeicaein taitorobinexa tsane jiwi, icha be poxonae pebin ichi poxonae warapaena icha nacua beya. Poxonae bapon pewʉnaeya tsane xua warapaena pia bo weya, copiya matha waba pia petanacuichiwichi. Bapon daxita pia petanacuichiwichi barompaya cobenata petanacuichiwantsi tatsi. Mataʉtano bapon itoroba pon bo coiboto eena xua xanepanaeya bo pe-eenaenexa. \v 35 Paxam tsaca pajinompare, tsipei jopa payaputaem poxonae patopeicaein, icha be barapomonae ichi poxonae jopa yaputaeyo poxonae pepatopaewa tsane pia pecanamataxeinaeinchi pon bo pexeinaeinxae. Barapomonae jopa yaputaeyo icha barapon patopaena poxonae quirei tsanaicha, ichacuitha icha bapon patopaena papaetha, ichacuitha icha bapon patopaena mataqueiwʉnaeyo, ichacuitha icha bapon patopaena baya tsane. \v 36 Barapomonae jopa yaputaeyo xua pia pecanamataxeinaeinchi nainya patopaena xua yaichamaicha mata taenabounaeinchi poxonae maitumena. \v 37 Meje xuaje paca tsipaebatsi, xua paca jeichi: ‘Tsaca pajinompare’, paca jeichi, baxua irʉ daxita jiwitha tsipaeban”, jei Jesús. \c 14 \s1 Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi \r (Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Acoibi po matacabiyobe cataunxuae seica poxonae jiwi nacaetutsina penabanaenexa pexaewa, peyabara nanta xeinaenexa barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya. Barapo matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha jiwi xane pan, po pan xua jopa cotowiyo. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús nameicha waetabinchi pebexubinexatsi. \v 2 Ichitha barapomonae najeye: \p —Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua matacabi wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei icha barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae xua Jesús yabara paebatsi. \s1 Meje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi penasiwa, po penasiwa petuxueiwa \r (Mt 26.6-13; Jn 12.1-8) \p \v 3 Poxonae Jesús Betania tomaratha popona, bapoxonae Jesús Simón pia bo tatsi betajoniyatsi, pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae patopa petsiriwa. Bapowa capatopa alabastro ibo bosibʉ atsato, xua bichocono wʉnca penasiwa xua petuxueiwa. Barapo petuxueiwa bichocono ainya matoma. Poxonae wacataba barapo bosibʉ, bapoxonae Jesús mata epatabatsi barapo petuxuei nasiwatha. \v 4 Pomonae irʉ baxota ena, barapomonae jiwana anaepana, yawa caemonae najei: \p —¿Eta pocotsiwa metha saya xuba jane barapo petuxuei nasiwa? \v 5 Barapo petuxuei nasiwa becaenaetsipatsi. Bapoxonae bexeinaetsipatsi trescientos po paratiximonaebe po paratiximonaebe xua namatomata xua poxonae trescientos matacabibe nexa xua poxonae nacuita. Barapo paratixitha beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei barapomonae. \p Bapoxonae barapomonae barapowa casebatsi. \p \v 6 Ichitha Jesús jeye barapomonaetha: \p —Moya pande, bara pacopare. ¿Eta pocotsiwa metha barapowa pabiataneme? Pocotsiwa barapowa inta exana apara seicayarʉ xua pexeinya coyene inta exana. \v 7 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina ataya tsaibi tsane. Paca itacʉpa xua beta pata exaname barapomonae poxonae paichichipame. Ichitha nama paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi barapo irathe poxonae paca itacʉpa xua pana neyawename. \v 8 Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein. \v 9 Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Daxita nacuanthan poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae diwesi barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa poxonae bapowa inta exana xua jiwi bapowa peyabara cui nanta xeinaenexatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Judas, Jesús caenaetaxotsi \r (Mt 26.14-16; Lc 22.3-6) \p \v 10 Barapoxonae Judas Iscariote pon doce poyobe jiwana, pomonae Jesús pijimonaexae tatsi, bapon sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beya pona. Bapon pona xua petsipaebinexa xua Jesús caenaetaxubinchi barapomonaetha. \v 11 Poxonae barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas Iscariote muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi. Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita, xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu xanepanaewatha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua wʉn matacabitha \r (Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 12 Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana penanta carucuae matacabi xua po matacabintha poxonae jiwi tsinacaetutsina, xua penabanaenexa pan, po pan jopa muxuna pentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana pan. Barapo penanta carucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa. Bapoxonae barapo jiwi cayabara nanta xeina xua caena bayatha pia pamo susato jiwi tatsi corderoxi juteba yawa xane beya poxonae panenebiya Egipto nacua weya. Barapo matacabitha Jesús pijimonae yainyabatsi, jeye: \p —¿Exota ichichipame xua xota pexaewa paca tsiwʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi nexa? jei barapomonae. \p \v 13 Bapoxonae Jesús itoroba nacueyatabe poyobe ponbe xua doce poyobe jiwana, pomonae Jesús pijimonae tatsi. Jesús jeye: \p —Tomara beya paponarebe. Barapo tomarathiya pantenta ponaenamebe pebin pon mera yantana ponaena juruwatotha. Bara bapon papuna pondebe. \v 14 Bo beya paponarebe ichaxota bapon joniyaena. Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ nabanaein pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa?’ jei bapon, pajandebe. \v 15 Bapoxonae bapon paca tsita itacayopichinabe po tutu pin tutu po tutu xua asiyeicha po tutu xua bayatha tutu xaneba. Barapo tututha pexaewa pana cui wʉnaetajebare xua wanabanaenexa pexaewa barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei Jesús. \p \v 16 Bara bapoxonae baponbe ponatababe. Bara patopabe tomaratha. Bara tanebe daxita be po coyeneya bayatha Jesús paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa. \p \v 17 Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa barapo tututha. \v 18 Poxonae Jesús pijimonae cataunxuae barʉ xunaboca pexaethopaewatha, bapoxonae Jesús pijimonae barai, jeye: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana pam pon nebarʉ xaeuncua bapon necanaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús. \p \v 19 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae Jesustha: \p —¿Apara xan cacaenaetaxubinchi? jei daxita barapomonae xua Jesús tsana yainyabaponatsi. \p \v 20 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: \p —Pon paxam jiwana pam xua doce poyobe jiwana xua cae paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan apara bapon necaenaetaxubina ichamonaetha. \v 21 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha jopa naexanaetsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei Jesús. \p \v 22 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xaeuncua, bapoxonae Jesús pecobetha pita pan. Yawa Paxatha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa janaca, yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai, jeye: \p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi, jei Jesús. \p \v 23 Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo, yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tanecatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Daxita barapomonae bara jiwana aapapona. \v 24 Bapoxonae Jesús jeye pijimonaetha: \p —Pena petsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca tsipaebatsi. Barapo uva mera po mera xua corotiyotha tsijuntu eca yabara caunuta tajana barapo uva mera xua jana othoparenaein poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua jiwi pinmonae yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. \v 25 Bara xainyeya paca tsipaebatsi, barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara jei tsainchi Jesús \r (Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 26 Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua naxʉna Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwa beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota. \v 27 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye: \p —Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana necuentarʉcʉpaename tapaca urapentsixaetsi tsainchi. Baxua paexanaename, tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca yabara cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin bexubin, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei Nacom. Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tanebexubinexa pana necuentarʉcʉpaename. \v 28 Ichitha taeyarapaeyo Nacom equeicha asʉ neexanaena. Bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya, poxonae bara beya paponaename, jei Jesús. \p \v 29 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye: \p —Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya neuraxubixae, nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae tsainchi taneuraxubixaemxae, jei Pedro. \p \v 30 Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye: \p —Bara xainyeya catsipaebatsi, po merawithe pewʉnaeya poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina, bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei Jesús. \p \v 31 Ichitha Pedro equeicha jume daunweya, jeye: \p —Bara bequein capuna tʉpaeinchi ichitha baxua jopa cayabara paebi tsainchi, jei Pedro. \p Irʉrʉ daxita Jesús pijimonae tatsi bara jumichi, nanta jʉpiya paeba. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní \r (Mt 26.36-46; Lc 22.39-46) \p \v 32 Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi, jei Jesús. \p \v 33 Jesús barʉ pona Pedro irʉ Santiago irʉ Juan. Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei, yawa bichocono ʉnthʉthʉ deideijei. \v 34 Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye: \p —Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei muxu tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya tanebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús. \p \v 35 Nexata Jesús tsiwiyo dabe natsixitabiya, irabe taeuncuareca, tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo. Jesús yaputane xua bichocono tsiatene tsane xua daxita jiwi abe pia peexanae coyenein tatsi. Daxota Jesús Paxa wʉca xua icha itacʉpatsi xua jopa penantawenonaewa xua peatenewa. \v 36 Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye: “Axa caitacʉpa xua daxita exaname. Icha ichichipame xua taneyawenaewam tsane, newepire pocotsiwa neajʉntʉtane exana. Ichitha jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan. Saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame”, jei. \p \v 37 Nexata Jesús equeicha caibe iya ichaxota pijimonae jiwana tatsi taenatsi xua acoibi poyobe. Ichitha barapomonae maita. Jesús Pedro baraichi, jeye: \p —Simón, ¿maituncuame? ¿Jopa caitacʉpaeyo xua yoyocame xua jinya tanebarʉ naitaewatsinexam, mataʉtano xua bara cae horathano? \v 38 Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta. Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua Nacom painya netsipaebiwa, ichitha painya pepon bichocono paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom. \p \v 39 Equeicha Jesús bara nama caeto caibeya pona xua Paxa petsipaebinexa barapo jumetha, po jumetha copiya Paxa tsipaeba. \v 40 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua acoibi poyobe. Daichitha barapo acoibi poyobe came maitumena, tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua itamaipana. Barapomonae jopa yaputaeyo xua Jesús petsipaebiwatsi poxonae yaichamaicha mata taenanaboumeinchi. \v 41 Bara nexata equeicha Jesús saya cuenta pona pijimonae, xua Paxa equeicha petsipaebinexa. Equeicha pijimonaetha patopa acoibi po cuiyobetha. Jesús jeye pijimonaetha: \p —¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde, aunxuae jopa Nacom patsipaebim xua painya necayawenaenexa! Bayatha tsuxubi po horatha xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha, pomonaetha pomonae peantʉcoyenebe jiwi. \v 42 Panacosabapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi. Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi \r (Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 43 Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae, bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana caein pomonae Jesús pepa pijimonaexae tatsi. Judas pinmonae barʉ patopa Jesustha. Ichamonae cusin cajinjinca. Ichamonae iwabi cajinjinca. Daxota daxita barapomonae pata tsipei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ pomonae pitiri jiwirʉ daxita barapo pentacaponaewi itoroba barapomonaetha. \v 44 Judas pon Jesús caenaetaxubinchi beya poxonae bapon patopa cou tsiwanaya paeba barapo pin bicheitotha cou Jesús yabara paebatsi, cou jeye: “Pon tsutsubin bapon apara barapo pebin Jesús. Nexata moya bara pawaetabare. Pacaponde xua soldadomonae xainwaicha pecʉtsinexa tsane”, jei Judas. \p \v 45 Nexata Judas Jesús imoxoyo caquita poinchi. Bapoxonae nainya Jesús jeichichi: \p —Pon jiwi Necuidubim, ¿xamda? jei Judas. \p Bapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi. \v 46 Nexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús waetabatsi. \p \v 47 Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, bapon nainya cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi. \v 48 Bapoxonae Jesús jeye jiwitha: \p —Pacapatame cusin, yawa iwabi ichi be poxonae pacana ichim pontha pon jiwi pecaibin. \v 49 Daxita matacabin Nacom pin pia botha tatsi paca barʉ poponeibatsi. Paca cuidubeibatsino. Daichitha bapoxonae jame jopa pana newaetabim. Ichitha daxita baxuan neyabara canacui jume weta exana, bayatha Nacom Pejume Diwesitha tana necui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi. \p \v 50 Bapoxonae Jesús daxita pijimonae cuentarʉcʉpatsi. \p \v 51 Bapoxonae pewowin Jesús puna poinchi pon saya meisa paparuwatha naepa yaraba. Barapo pewowin waetabatsi pomonae Judas barʉ patopa. \v 52 Ichitha barapo pewowin nama xuetacuta pia paparuwa epato. Tamasa naetsiricua. \s1 Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha tatsi \r (Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 53 Pomonae Jesús teicatsi, barapomonae Jesús capoinchi pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo tatsi beya, pon yatsicaya peainya cuin. Baxota irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nanacaetuta. Irʉ pitiri jiwino nanacaetuta. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita barapo penacaetutsi jiwi, barapomonaetha jiwi wʉn duta “Pecanamata caitorobi jiwi bicheito”, jei. \v 54 Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo. Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae naeca imoxoyo policiamonaetha pomonae Nacom pin pia bo tatsi pe-eenaewi. Pedro cui tane po coyeneya xua Jesús cana exanatsi pomonae nacaetuta. Pedro nonopeca isototha. \p \v 55 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ ichamonaeno pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito, daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba, xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara Jesús tʉpa peexanaewa tsainchi. Bara bequein pin bicheito pata xua Jesús abeya peyabara paebinexatsi, ichitha cataunxuae barapomonae pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito came jopa xeinaeyo po diwesi xua daxota Jesús pebexubinexatsi. \v 56 Pinmonae bequein Jesús yabara naerabiya paebatsi, ichitha tsanaya barompaya pia diwesin paeba. \v 57 Ichamonae asiya umena, yawa naerabiya Jesús yabara paebatsi. \p \v 58 Barapomonae jeye: \p —Paxan pajume tan xua bapon Jesús paeba, jeye: ‘Xan abe exanaein barapo Nacom pin pia bo, po bo jiwi pia coutha acaba. Acoibi po matacabibe icha bo equeicha exanaein po bo jiwi jopa exanaeyo’, jei Jesús, jei barapomonae. \p \v 59 Daichitha barapomonae awiya came cataunxuae tsanaya barompaya ichawan paeba. Barapomonae pia pepaebiwan xua Jesús peyabara paebiwatsi jopa pebʉrʉya nanta jʉpaya nanta xeinaeyo. \p \v 60 Bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi asiya uncuataba xua daxita peitabaratha tatsi. Bapoxonae bapon Jesús yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po jumein barapomonae cayabara paeba? jei bapon. \p \v 61 Daichitha Jesús saya moya uncua. Jopa jume notsiyo bapontha. Daxota equeicha sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi jeye Jesustha: \p —¿Bara yatsicaya xam Mesías pon Nacom necaitorobin, pon Nacom Pexantom, po Nacom wʉnae pajainteiban? jei bapon. \p \v 62 Bapoxonae Jesús jume nota bapontha jeye: \p —Aa, bara xan tsocuaein apara, Nacom Pexanton apara. Paxam pana netaename xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom pecoxa weya tatsi, pon peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae equeicha patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco wetsica, jei Jesús. \p \v 63 Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, pin anaetha anaya pia paparuwa nata tsitsinaxuba, peyabara anaepanaexaetsi Jesús, jeye: \p —¡Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi! Bapon natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae Nacom pexanto najainta. \v 64 Bara paxam pajume taneme pocotsiwa bapon paeba pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo. ¿Eta xua pacayabara nanta xeiname xua paexanaename bapontha abe pepaebixae? jei. \p Daxita barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito jeye: \p —Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae, Nacom tsitatsi xua bapon Nacom tsita natsicuentatsi. Daxota bapon bewa tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito. \p \v 65 Bapoxonae barapomonae jiwana, peonetha Jesús anaya itabara subabatsi. Poxonae Jesús itacuere cʉtatsi, bapoxonae Jesús itabara tsaquibacotatsi pecobetha. Barapomonae jeye Jesustha: \p —Incane pana netsipaebare: ¿Jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei barapomonae. \p Bapoxonae irʉ policiamonae pomonae Nacom pin pia bo tatsi peenaewi Jesús itabara cuaintatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, xua yabara jeichichi Jesús \r (Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29) \p \v 66 Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae irʉrʉ Pedro eca panatha tsica xua bo peʉma werena. Bapoxonae yabʉyo patopa powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi. \v 67 Poxonae barapowa Pedro tainchi xua nonopeca, Pedro came taeuncuatsi. Pedro jeichichi: \p —Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon Nazaret tomarapin, jei yabʉyo. \p \v 68 Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, jeye: \p —Jopa dapon yaitaeinyo, mataʉtano jopa yaputaeinyo pocotsiwa xua yabara paebame, jei Pedro. \p Bapoxonae Pedro pona bomʉxʉ coiboto beya. Bapoxonae wacara pebto fiba. \v 69 Equeicha bapowa Pedro tainchi. Bapoxonae bapowa tamropata pitaba xua tsipaeba pomonaetha pomonae baxota irʉ umena. Bapowa Pedro yabara paebatsi, jeye: \p —Apara bapon pomonae Jesús pijimonae tatsi jiwanapin, jei. \p \v 70 Equeicha Pedro jume matawenta bapowa, jeye: \p —Jopa dapon yaitaeinyo, jei Pedro. \p Pirapaeyo pomonae umena baxota equeicha Pedro tsipaebatsi jeichichi: \p —Bara xaniwaicha barapomonae jiwanam. Apara xam Galilea nacuapim, jei pomonae umena. \p \v 71 Nexata Pedro jume daunweya, jeye: \p —Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi pocotsiwa bara xainyeya tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro. \p \v 72 Bapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto equeicha fiba. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe pewʉnaeya poxonae ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa dapon yaitaeinyo neyabara jam tsane. Bapoxonae nainya irʉ wacara pebto fibina’, jeichichi Pedro xua Jesús paeba. Nexata bapoxonae Pedro bichocono wecoyei peanthʉthʉtanexae xua Jesús peyabara paebiwatsi. \c 15 \s1 Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha tatsi \r (Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenein tatsi, irʉrʉ ichamonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito jiwi jiwana, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bapoxonae barapomonae Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae capoinchi Pilato beya. \v 2 Pilato Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Bara xam yatsicaya judiomonae itorobiya pia pepa neewatsin? jei. \p Jesús jume nota, jeye: \p —Xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús. \p \v 3 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi namchi Pilatotha, jeye: \p —Bapon Jesús bichocono exana pocotsiwa xua abe, jei barapomonae. \v 4 Equeicha Pilato yainyaba Jesustha, jeye: \p —¿Jopa jume notsim pocotsiwa barapomonae abe cayabara paeba? Maisa barapomonae bichocono abe cayabara paeba, jei Pilato. \p \v 5 Ichitha Jesús jopa equeicha jume notsiyo, Pilato jopa jume notichi. Daxota Pilato najʉntʉ coyene cabenaeca poxoru Jesús jopa nayabara paebiyo xua pia coya penayawenaenexa. \s1 Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús bara pebexubiwa tsainchi ichamonae \r (Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 6 Bara nama matacabi jopa poxonae ba Pilato pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanamonaepin. \v 7 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon pewʉn Barrabás. Bapon bichocono abe peexanaein tsipei caena bayatha matacapona ichamonae xua barapomonae najume tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi. \v 8 Bapoxonae pin bicheito jiwi pata Pilatotha, xua Pilato pewʉcaenexa tsainchi xua bapon exanaena pia cui coyeneya poxonae xua isanaxubina caein pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi jiwanapin. \v 9 Bapoxonae Pilato yainyaba barapomonae Jesús yabara, jeye: \p —¿Paichichipame xua tapu sotabiwa tsane pon judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi? jei. \v 10 Baxua Pilato paeba, tsipei bapon yaputane xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Jesús uwatsi. Daxota barapomonae Jesús caenaetaxubatsi Pilatotha. \v 11 Ichitha barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi, xua Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, xua Jesús jopa pepu sotabinexatsi. \v 12 Equeicha Pilato yainyaba barapo jiwi, jeye: \p —¿Eta xua cana exanocuaein pon pawʉn dutame, xua pajam: ‘Judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi?’ pajam, jei. \p \v 13 Barapomonae Pilato daunweya jume notatsi, jeye: \p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei. \p \v 14 Bapoxonae Pilato jeye barapomonaetha: \p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane, xua abe exana? jei. \p Ichitha equeicha daʉmetha jume daunweya, jeye: \p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei. \p \v 15 Pilato ichichipa xua bapon jopa peita aenae-aeneiwatsi jiwi. Daxota Pilato Barrabás nama pu sotabatsi. Bapoxonae Pilato itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha. \p \v 16 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi. \v 17 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi. Yawa juma xatatatsi icha paparuwa po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Yawa poxonae nacobe weta xua fata pee bapoxonae Jesús muxuna mata xatatatsi barapo pee tepa. \v 18 Bapoxonae barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús cui caponaeya jeichichi: \p —¿Xamda? ¡Apara xam barapom pon judiomonae itorobiya pepa Neewatsin! jei. \p \v 19 Po naewa xua Jesús cobenatatsi bayatha, barapo naewa Jesús cobe wepitatsi. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi. Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Bapoxonae barapomonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taumeinchi, xua Jesús naerabiya wʉnae pejainchinexa tsainchi. \v 20 Poxonae Jesús cana cui wetatsi xua cui caponatsi equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua pecobe matabobinexatsi naetotha pebexubinexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha \r (Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 21 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin pon pewʉn Simón. Bapon wexua werena pona. Bapon Alejandro paxa tatsi, irʉ xua Rufo paxa tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús. \p \v 22 Bapoxonae Jesús capoinchi uruto beya, po uruto be jiton matasipa piwa, daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei. \v 23 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca mirra mera matawʉn po mera bichocono atsu. Ichitha Jesús jopa apaeyo. \v 24 Mataʉtano bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae bebeya ibotixi penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. \p \v 25 Poxonae baya a las nueve tsuxubi, bapoxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha. \v 26 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinae dutsiwa Jesús yabara jeichichi: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo petinae dutsiwa. \v 27 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsi naetotha imoxoyo ichaxota Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetarucuiyatsi, ichʉn pecoxa wetarucueinatsi. \v 28 Poxonae barapomonae baxua exana, bara barapomonae yabara jume cui weta pocotsiwa xua bayatha Nacom Pejume Diwesitha Mesías yabara paebatsi xua jiwi paeba, xua jeye: “Bapon pomonae abe peexanaewi jiwana”, jei. \p \v 29 Pomonae Jesús xenta poinchi barapomonae Jesús cui capoinchi. Yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi. Barapomonae jeye Jesustha: \p —¡Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein, bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xanebin’, jam! \v 30 ¡Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tsipaem! jei barapomonae. \p \v 31 Irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa najei Jesús yabara: \p —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. \v 32 ¡Icha bara bapon Mesías, pon israelmonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, bʉ bapon bara pia coutha naeto wetsica ecoinca! ¡Xainya bapoxonae jume cowʉntatsi xua wataexae tsane! najei barapomonae. \p Barichirʉ baxua paebabe ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe xua irʉrʉ cobe matatabadutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ Jesús cui caponatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉpa \r (Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 33 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. \v 34 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai jeye: “Eloi, Eloi, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.) \p \v 35 Ichamonae pomonae baxota Jesús jume taeumeinchi, barapomonae jeye: \p —Pajume taema, bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías Nacom peitorobi jume pepaebin pon caena bayatha tʉpa, jei. \p \v 36 Bapoxonae caein bapomonae jiwana nainya cuinaepoinya yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua petsutsubinexa. Bapon jeye: \p —Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pepichinexatsi naeto wetsica, jei. \p \v 37 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai. Bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús. \v 38 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha tatsi ducua, barapo paparuwa nainya bopiya epa matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe. \v 39 Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin pon Jesús peitabaratha tauncuatsi, poxonae bapon tane xua Jesús tʉparucua, bapon jeye: \p —Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi, jei. \p \v 40 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo irʉ pewʉn María, Santiago pon xuyapin, irʉ José matapin, baponbe penabe tatsi. Ichowayo irʉ pewʉn Salomé. \v 41 Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua Jesús peyawenaenexatsi xua poxonae Galilea nacuatha popona. Irʉ ichowaxi yabʉxi pinmonae powaxi Jesús barʉ patopa Jerusalén tomaratha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha yauxatatababotatsi \r (Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 42 Po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuichiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi, poxonae quirei tsanaicha barapo penacui xaxainchi matacabitha bapoxonae patopa pebin Pilatotha. \v 43 Bapon pon pepatopaexae bapon pewʉn José, pon Arimatea tomarapin. Bapon pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito jiwanapin. Bapon barʉ cui itura jineibatsi jiwi. Bapon yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya peewetsinexatsi. José ajʉntʉcoyenetsaquiya patopa Pilato pia xantha tatsi pewʉcaenexa Jesús petʉpaein. \v 44 Bapoxonae Pilato yabara najʉntʉ coyene cabenaecataba xua bayatha Jesús tʉpa. Daxota bapon itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia yaputaetsi po coyene xua eta poxonae bayatha tʉpa. \v 45 Poxonae barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi paeba xua pinae bayatha Jesús tʉpa, bapoxonae Pilato copata xua José bara pichina Jesús petʉpaein. \v 46 Bapoxonae José pexeinya paparuwa comota. José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Yawa mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya Jesús petʉpaein. Yawa torenababapoinya pin ibo panawa. Yawa barapo ibo panawatha yauxatatabanota. \v 47 María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ icha María powa José pena tatsi, barapowabe tanebe ichaxota Jesús petʉpaein boyatsi. \c 16 \s1 Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya \r (Mt 28.1-10; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Nexata barapo judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi yapucaewaba poxonae quirei tsanaicha xua icha matacabi jopa. Bapoxonae María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo, irʉ icha María powa Santiago pena tatsi, irʉ ichowayorʉ powa pewʉn Salomé, daxita barapowaxi comoca petuxueiwan peponaenexa xua Jesús peperʉ epababinexatsi petʉpaein. \v 2 Bapoxonae baya caemʉmbotha, po matacabitha xua nanta carucua cae semanatha, barapowaxi capata petuxueiwan ichaxota Jesús ibo mʉthʉ iya boyatsi. Bapoxonae xometo pichatabina. \v 3 Barapowaxi caewaxi natsipaebenapona, najei: \p —¿Jintam metha nacata pataxubina barapo ibo panawa xua yauxatatababotatsi? najei. \p \v 4 Daichitha poxonae barapowaxi taerʉcʉpa xua po pin ibo panawatha yauxatatababota barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubanota. \v 5 Barapowaxi jojoniya barapo ibo mʉthʉ iya. Barapo ibo mʉthʉ tutu iya pewowin eca po muxunene pecoxa weya. Bapon nama xatata paparuwa, po paparuwa bichocono apiya yawa bichocono inyapana. Barapo yabʉxi bichocono junuwa, pewowin cunuwatsi. \v 6 Ichitha barapo pewowin jeye barapo yabʉxitha: \p —Jopa pajunuwinde. Paxam pajeitame Jesús Nazaret tomarapin, pon bayatha naetotha tʉpa. Ichitha bapon anoxuae xote jopa bocaeyo. Bayatha asʉ petʉpae cuiru coyene weya. Pataema ichaxota Jesús bayatha botatsi petʉpaein. \v 7 Bara paponare, yawano patsipaebare Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pijimonae tatsirʉ. Nexata pajande: ‘Bepa Jesús paca tsiwana patopiyaei Galilea nacua beya poxonae bara bepaiyiyaename. Bapoxonae baxotiya pataename bapon icha be pocotsi coyeneya paca tsipaeba bayatha’, pajande, jei pewowin barapo yabʉxitha. \p \v 8 Barapo yabʉxi ibo mʉthʉ wejojondena. Yawa bara weya dʉcʉpa tsipei bichocono pijunuwi jijiyei. Barapo yabʉxi jopa paebiyo ichamonaetha poxoru bichocono junuwa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús María tsita naitʉtatsi powayo Magdala tomarapiwayo \r (Jn 20.11-18) \p \v 9 Poxonae Jesús asʉ exanatsiba petʉpaewa weya po mataqueitha opi carucua xua cae semanatha poxonae aena pentha, bapoxonae Jesús tsita naitʉta María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Barapowa caena bayatha Jesús taitaweta cauri siete poyobe xua bapowa xeina barapo cauri, xua equeicha bapowa jopa pexeinaenexa. \v 10 Poxonae Jesús tainchi bapowa pona pemuxu tsipaebinexa pomonaetha pomonae anoxuae anthʉthʉtane yawa wecoyei xua Jesús petʉpaexae. Barapomonae bayatha Jesús pepuna jinompaewichi. \v 11 Poxonae barapomonae jume tane xua juinya Jesús asʉ popona, yawa xua bapowa bayatha Jesús tainchi, barapomonae baxua jopa yabara jume cowʉntsiyo. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe \r (Lc 24.13-35) \p \v 12 Pirapae bapoxonae equeicha Jesús tsita naitʉta pijimonae tatsi jiwanabetha icha cui coyeneyatha xua poxonae jopa xapain yaitaetsi poxonae namtotha pipatotha ecaponabe aisawatha. \v 13 Bapoxonae baponbe caibe nawiyabe. Yawa tsipaebabe ichamonaetha xua Jesús pijimonaetha tatsi xua po coyene bayatha Jesús baponbe tsita naitʉtatsibe. Ichitha barapomonae barichirʉ irʉ jopa jume cowʉntsiyorʉ barapo diwesi pocotsiwa baponbe paebabe. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cui itoroba pijimonae xua pia diwesi tatsi daxita nacuantha petapaebiwa tsainchi \r (Mt 28.16-20; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 14 Pirapae Jesús tsita naitʉta pijimonae pomonae once poyobe poxonae barapomonae pexaethopaewatha iratha ena. Jesús pin jumetha muxutaenaquiya exana xua jopa pejume cowʉntsixaetsi mataʉtano peyabara muxusipanaexaetsi mataʉta xua jopa peyabara jume cowʉntsixaetsi pocotsiwa paeba pomonae tane xua Jesús equeicha bayatha asʉ popona petʉpae cuiru coyene weya. \v 15 Jesús jeye pijimonaetha: “Paponare, daxita nacuantha beya. Patsipaebare daxita jiwitha barapo pecapanenebiyae diwesi jume. \v 16 Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan apara Nacom Pexanton tatsi, mataʉtano xua bautisabatsi, barapomonae capanenebiyaeinchi xua jopa peweraweracaenexa. Ichitha pomonae jopa neyabara jume cowʉntsiyo xua xan Nacom Pexanton tatsi, barapomonae peraxa jʉbebinchi xua Nacom peyabara paebixae xua pinae barapomonae jopa jume cowʉntsiyo. \v 17-18 Pomonae neyabara jume cowʉntsina xua xan Nacom Pexanton tatsin muxuna exanaein xuaje pocotsiwe: Barapomonae taitawetsina ichamonae cauri poxonae tawʉntha wʉqueibina; mataʉtano barapomonae pena jumeintha cueicueijei tsane; icha barapomonae jomon notsina pecobetha, jopa barapomonae tʉpa exanae tsainchi jomon; mataʉtano icha barapomonae apaena po mera jiwi tʉpa exanatsi barapo mera jopa abe exanae tsainchi barapomonae; mataʉtano barapomonae itacʉpaeinchi xua jayabina pecobetha pomonae peatenewi, xua bapoxonae barapo peatenewi peaxaibinexa tsaibi tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi \r (Lc 24.50-53) \p \v 19 Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi, poxonae bapon najume weta xua cueicueijei pijimonaetha, bapoxonae Jesús asiya peitaboco beicha juinya exanatsi, xua Nacom exana. Bara xoteicha Jesús Paxa cuaretatsi pecoxa weya ainya cui peexanaenexatsi. \v 20 Bara barapomonae Jesús pijimonae tatsi ponarʉcʉpa. Yawano barapomonae cueicueijei tsurubenanaebiya jiwitha barapo pecapanenebiyae diwesi jumein daxita nacuantha. Bapon Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaeinchi yawena barapomonaetha. Mataʉtano Jesús cana exana barapomonaetha xua barapomonae muxuna exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua daxota pocotsiwa barapomonae cueicueijei jiwitha bara pexainyei jumein. Je, bara ichi tsane. \p Baja Marcos.