\id MAT - Cuiba NT -Colombia 2010 (DBL -2013) (DBL -2013) \h SAN MATEO \toc1 San Mateo \toc2 Mateo \toc3 Mt \mt1 Jesucristo Pia Pexeinya Diwesi Jume Tatsi Mateo Petinae Diwesi \c 1 \s1 Meje yabara pomonae Jesucristo pia pamo susatopiwi tatsi \r (Lc 3.23-38) \p \v 1 Meje barapo diwese Jesucristo pia pamo susatopiwi tatsi yabara. Jesucristo pon Nacom itoroba itaboco wetsica xua jiwi pecapanenebiyaenexatsi. Bapon Abraham pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi. Barapon Abraham pon bayatha caena tʉpa, pon copiya naebopa po cae pin nacuatha xua israelmonae pomonae judiomonaexae beya pinmonae tsoponae. Mataʉtano Jesucristo David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi. Barapon David pon bayatha caena tʉpa, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. \p \v 2 Abraham Isaac paxa tatsi. Bapon Isaac Jacob paxa tatsi. Bapon Jacob, Judá paxa tatsi yawa Judá peweicho jiwi, bapontha cae axaba. \v 3 Bapon Judá Fares irʉ Zara paxa tatsi. Tamar Fares pena tatsi irʉ Zara pena tatsi. Bapon Fares Esrom paxa tatsi. Bapon Esrom Aram paxa tatsi. \v 4 Bapon Aram Aminadab paxa tatsi. Bapon Aminadab Naasón paxa tatsi. Bapon Naasón Salmón paxa tatsi. \v 5 Bapon Salmón Booz paxa tatsi. Booz pena tatsi pewʉn Rahab. Bapon Booz Obed paxa tatsi. Obed pena tatsi pewʉn Rut. Bapon Obed Isaí paxa tatsi. \v 6 Bapon Isaí David paxa tatsi, po David caena bayatha Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano David pexanto tatsi pewʉn Salomón. Bapon Salomón pena tatsi pewʉn Betsabé, powa copiya bayatha Urías xeina. \p \v 7 Bapon Salomón Roboam paxa tatsi. Bapon Roboam Abías paxa tatsi. Bapon Abías Asa paxa tatsi. \v 8 Bapon Asa Josafat paxa tatsi. Bapon Josafat Joram paxa tatsi. Bapon Joram Uzías paxa tatsi. \v 9 Bapon Uzías Jotam paxa tatsi. Bapon Jotam Acaz paxa tatsi. Bapon Acaz Ezequías paxa tatsi. \v 10 Bapon Ezequías Manasés paxa tatsi. Bapon Manasés Amón paxa tatsi. Bapon Amón Josías paxa tatsi. \v 11 Bapon Josías Jeconías paxa tatsi, irʉ Jeconías peweicho jiwi bapontha cae axaba. Bapon Jeconías poxonae israelmonae teicaeya capoinchi Babilonia nacua beya, barapo jinaebotha Jeconías naexana epatotha. \p \v 12 Bapoxonae pirapae Jeconías tanaexanatsi pexanto Babilonia nacuatha. Jeconías Salatiel paxa tatsi. Bapon Salatiel Zorobabel paxa tatsi. \v 13 Bapon Zorobabel Abiud paxa tatsi. Bapon Abiud Eliaquim paxa tatsi. Bapon Eliaquim Azor paxa tatsi. \v 14 Bapon Azor Sadoc paxa tatsi. Bapon Sadoc Aquim paxa tatsi. Bapon Aquim Eliud paxa tatsi. \v 15 Bapon Eliud Eleazar paxa tatsi. Bapon Eleazar Matán paxa tatsi. Bapon Matán Jacob paxa tatsi. \v 16 Bapon Jacob José paxa tatsi. Bapon José piowa tatsi pewʉn María. Barapowa María Jesús pena tatsi. Bapon Jesús icha wʉn wʉn dutatsi, po wʉn “Mesías”, jei, po wʉn xua jei: “Pon Nacom itoroba itaboco wetsica xua jiwi pecapanenebiyaenexa tsainchi”, jei. \p \v 17 Abraham pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexana xua Abraham muxunano daxota daxita catorce poyobe naexana, beya pu ducua poxonae David naexana. Bapon irʉ Salomón pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexana xua Salomón muxunano daxota daxita catorce poyobe pebiwi naexana beya pu ducua poxonae Israel nacuamonae teicaeya capoinchi Babilonia nacua beya, beya pu ducua poxonae Jeconías naexana. Salatiel pia xainya weya tatsi trece poyobe pebiwi naexanapona xua Jeconías muxunano. Daxota daxita catorce poyobe naexana, beya pu ducua poxonae Mesías naexana. \s1 Meje yabara poxonae Jesucristo nowaeuncua pebin wʉto barapo cae pin nacuathe \r (Lc 2.1-7) \p \v 18 Poxonae Jesucristo naexana bara iche: María Jesucristo pena tatsi, poxonae bapowa muxu pepichi pecotsiwa pon pewʉn José, poxonae abʉ cataunxuae jopa perʉ nacoyabiyo, bapoxonae María pexuyo bʉpana taecatsi. Barapo pexuyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi María tsiperʉ weeca exanatsi. Barapo pexuyo pewʉn Jesús. \v 19 José, María pia pebin tatsi tsane, poxonae pichina pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Daxota bapon José, María jopa beyabara paebichi xua catsa pexuyo pecapoponaexae xua bʉpana taecatsi xua María aura peexanaenexa tsainchi jiwi peitʉtha tatsi. Bapoxonae José namicha moyiya najʉntʉ cui coyene baraxuba xua jopa pepichiwa tsane, xua jiwi jopa cataunxuae pecui yabara yaputaenexa. \v 20 Poxonae came cataunxuae baxua yabara nanta xeina, José maituncuataba. Bapoxonae José amachinae tsita naitʉtatsi matatsunpin po matatsunpin Nacom itoroba. Matatsunpin namchiya jeye: “José, David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsim, jopa junuwinde xua nepichiwa tsane María xua jinseuri neexanaewa tsane. Tsipei barapo pexuyo, po pexuyo naexanaena, apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia pexuyo tatsi. \v 21 Bapowa tanaexanaeinchi pexanto. Bapon wʉn dutsiname, po wʉn ‘Jesús’, jei. Barapo wʉn, wʉn dutsiname tsipei bapon pijimonae capanepaena xua abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, xua daxota Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsiwa”, jei matatsunpin. \p \v 22 Daxita baraxua exana penacui yabara jume wetsinexa pocotsiwa bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin caena bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom nexa, xua jeye: \q1 \v 23 “Matha taema, yabʉyo pexuyo bʉpana taecatsi \q1 powa jopa perʉ nacoyabiyo pebin. \q1 Yawa tanaexanatsi pexanto, po pexuyo wʉn \q1 dutatsi, po wʉn ‘Emanuel’, jei”, \q1 jei Nacom pia peitorobi jume pepaebin. \q1 (Barapo wʉn jei: “Nacom naca barʉ popona”, jei.) \p \v 24 Poxonae José nacosataxuba, bapon exana pocotsiwa matatsunpin itoroba po matatsunpin Nacom itoroba. José María pitatsi. \v 25 Bequein cae botha nabarʉ poponabe daichitha jopa came imoxoyo naperʉ cuicuinaeyobe beya poxonae pexanto tanaexanatsi. José pexuyo wʉn duta, po wʉn “Jesús”, jei. \c 2 \s1 Meje yabara poxonae pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi barapomonae Jesús siwa poinchi xua petaenexatsi \p \v 1 Jesús naexana Belén tomaratha, Judea nacuatha. Barapoxonaerʉ Herodes pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi popona barapo Judea nacuatha. Poxonae Jesús naexana pebiwi pata Jerusalén tomaratha. Barapomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Barapomonae pia tomara tajʉ taenatsi ichaxota pocotsiwa xometo weecoina. \v 2 Barapomonae ichawa beya yayainyaba tsiniya, jeye: \p —¿Exota naexana pexuyo, po pexuyo judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi exanaeinchi poxonae pinyo tsane? Paxan payaputan xua bapon naexana xote tsipei bapon pia opiteito tatsi panaitomatsiya punaenaponan pata nacua werena, po nacuatha ichaxota pocotsiwa xometo weecoina. Papatan xua pata wʉnae jainchiwa tsane barapo pexuyo, jei. \p \v 3 Herodes, pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi poxonae bapon yabara jume tane xua ichʉn naexana pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae bapon bichocono ʉnthʉthʉ deideijei Irʉrʉ Jerusalén tomarapiwino daxita bichocono ʉnthʉthʉ deideijei pejume taexae baxua. \v 4 Nexata Herodes waba sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi xua pia petanacaetutsinexa tsainchi pia botha. Mataʉtano wabano pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonaetha Herodes yainyaba, jeye: \p —¿Exota naexanaena Mesías, pon bepa pinae Nacom itorobei? jei Herodes. \p \v 5 Barapomonae jume nota, jeye: \p —Bapon naexanaena Belén tomaratha, po tomara Judea nacuatha eca. Bapon naexanaena barapo tomaratha, tsipei Nacom pia peitorobi jume pepaebin caena bayatha tsiwʉnaeya yabara muxu dutsiya tina xua Mesías yabara, Nacom nexa. Nacom jeye: \q1 \v 6 ‘Belén tomara bequein po tomariyo tsiqui tomariyo \q1 jiwana tomara xua Judea nacuatha, daichitha \q1 Judea nacua pentacaponaewi yabara nanta xeinaena \q1 xua Belén tomara peainya cui tomariyo tsane. \q1 Baxua nanta xeinaena tsipei barapo \q1 tomariyotha naexanaena, pon jiwi \q1 pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi. \q1 Xan Nacom bapon itorobin tamonaetha, \q1 pomonae Israel nacuapiwixae, \q1 xua bapon barapo israelmonae itorobiya \q1 pia pepa Peewatsinchi tsainchi’, jei Nacom, \q1 xua Nacom tatinatsi pon Nacom peitorobi jume \q1 pepaebin, jei sacerdotemonae irʉ pomonae jiwi \q1 pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. \p \v 7 Nexata Herodes namicha moyiya waba pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Herodes yainyaba barapomonaetha: “¿Eta poxonae yatsicaewa barapo opiteito paca tsita naitʉta?” jei bapon. \v 8 Poxonae barapomonae jume nota bapontha bapoxonae Herodes itoroba barapo pebiwi Belén tomara beya. Herodes jeye barapomonaetha: \p —Paponare Belén tomara beya. Beta xanepanaya pajeire barapo pexuyo. Poxonae pataebiname barapo pexuyo, nexata pana netsipaebare, tsipei xan irʉ ponaein wʉnae tajainchinexa tsanerʉ barapo pexuyo, jei Herodes. \p \v 9 Poxonae Herodes najume weta, barapo pebiwi bara ponarʉcʉpa, pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi. Bapoxonae po opiteito bayatha tane pia nacuatha, barapo opiteito jemeicha caewa naitʉtaba. Yawa barapomonae matacapoinchi. Barapo opiteito ducuapona beya matapainya matatsun ducuatabica ichaxota barapo pexuyo boca. \v 10 Poxonae barapo pebiwi tane barapo opiteito, barapo pebiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweina. \v 11 Barapomonae bo jojoniya ichaxota tane barapo pexuyo xua pena barʉ ecatsi, barapowa María. Bapoxonae barapo pebiwi pentabocotontha ena xua barapo pexuyo wʉnae pejainchinexa tsainchi, tsipei barapoyo pon Pecanamataxeinaein peexanaexae tsainchi poxonae pinyo tsane. Bapoxonae barapomonae piawan coibo isacapenta xua cajijinca. Barapo pexuyo catsibatsi xuan pocotsiwa pewʉn oro nain. Catsibatsino xua pocotsiwa pewʉn incienso xua pocotsiwa tuxusi tuxuei benata poxonae tauta exana. Mataʉtano muxuna catsibatsi icha petuxueiwa pocotsiwa pewʉn mirra xua pocotsiwa anaincuito. \v 12 Bapoxonae pirapae barapo pebiwi maitumenaeya amachinae xua jopa bewa equeicha patsi tsane ichaxota Herodes eca. Daxota barapomonae pia nacua be-iyiya, icha namto iyiya. \s1 Meje yabara poxonae Jesusbarʉ panenebiya Egipto nacua beya \p \v 13 Poxonae barapo pebiwi ponarʉcʉpa bapoxonae Nacom itoroba matatsunpin Josetha. Matatsunpin tsita naitʉta poxonae José amachinae. Matatsunpin José baraichi, jeye: “Asiya uncuare. Pexuyo pire yawa coxiwano. Egipto nacua bebarʉ naetsiriwiyama. Ecare barapo nacuatha, beya abʉ poxonae equeicha catsipaebinchi baxota. Tsipei Herodes pexuyo jeitsina pebexubinexa tsainchi pexuyo”, jeichichi José matatsunpin. \p \v 14 Poxonae cataunxuae merawi, José nacosataxuba. José pexuyo pita, yawano José pita yabʉyo María xua pexuyo pena tatsi. Daxita barapoyobe warapa Egipto nacua beya poxonae cataunxuae quirei tsuncuae. \v 15 Barapo nacuatha, Egipto nacuatha, barapoyobe ecabe beya poxonae juinya Herodes tʉpa. Baxua José cana exanatsi xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae Nacom nexa xua jeye: “Waban Taxanto Egipto nacua weya”, jei Nacom pon pia peitorobi jume pepaebin Nacom nexa pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \s1 Meje yabara poxonae Herodes itoroba, ichamonae itorobatsi xua pejutebinexatsi pexui \p \v 16 Poxonae Herodes yaputane xua pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi muxujainyabiya tsipaeba bapontha xua itara patapaeba, bapoxonae Herodes anaya bichocono anaepana. Nexata bapon itoroba, ichamonae itorobatsi xua pejutebinexatsi daxita pexui pebiwi wʉtixi, po pexui cataunxuae pencuetixi, po pencuetixi cataunxuae jopa yapu othopaeyo dos po weibe, irʉ po pexui xua bayatha yapu othopa dos po weibe. Barapon Herodes itoroba xua pejutebinexatsi barapo pexui pebiwi wʉtixi daxita poxi Belén tomara cuariya beya. Herodes baxua exana yaitama bayatha pomonae opitei pecayabara wʉnae yaputaewi yopita xua pinae tane pexuyo pia opiteito tatsi barapo dos po weibetha poxonae peputha tapona, opiteito peputha tatsi xua jinaebotha, poxonae Judea nacua beya pona. \v 17 Baxua Herodes cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Jeremías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin petsiwʉnae yabara paebixae, xua jeye: \q1 \v 18 “Jume tan xua wecoyei Ramá tomaratha, \q1 po tomara eca imoxoyo Belén tomaratha. \q1 Powa xua wecoyei, bapowa Raquel, \q1 powa bayatha tʉpa. \q1 Bapowa Raquel pia pemomoxi susatopiwi siwa \q1 wecoyei, tsipei daxita tajutebatsi. \q1 Barapowa jopa naitawanae copatsiyo tsipei \q1 pexui bayatha werapa bequein ichamonae jume \q1 matawenta”, jei Jeremías. \p \v 19 Herodes bapoxonae pirapae tʉpa. Bapoxonae matatsunpin pon Nacom itoroba, José tsita naitʉtatsi poxonae José amachinae Egipto nacuatha. Matatsunpin jeye Josetha: \v 20 “Natsixitabare. Pire barapo pexuyo yawa coxiwa María, pexuyo pena tatsi. Israel nacua beya caibe nawiyama. Tsipei bayatha werapa pomonae ichichipa xua barapo pexuyo pebexubiwatsi”, jei matatsunpin. \p \v 21 Bapoxonae José natsixitaba. José pita pexuyo yawa coxiwa. Israel nacua beya caibe nawiya. \v 22 José jume tane xua juinya pinae Arquelao naexana Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsin tatsi. Arquelao Herodes pexanto tatsi. Arquelao xuya peyanacua ewatsin naexana ichaxota bayatha coxiyan peyanacua ewatsin naexana bapon Herodes. Tsipei Arquelao eca Judea nacuatha daxota José junuwa xua peponaewa barapo nacuatha. Daxota José pona Galilea nacua beya, tsipei poxonae amachinae matatsunpin itoroba xua bewa pinae ponaena barapo nacuatha. \v 23 Poxonae José patopa barapo nacuatha, bapoxonae popona po tomaratha, po tomara pewʉn Nazaret tomara. Baxua José cana cui wetsiya exanatsi, xua bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi Jesús cayabara tsiwʉnae muxu dutsiya jeye: “Bapon wʉn dutinchi po wʉn jei: ‘Nazaret tomarapin’, jei”, jei barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi. \c 3 \s1 Meje yabara poxonae Juan, pon Pebautisabin jiwi, cuiduba ira xuepana susato tsurucuae nacuatha \r (Mr 1.1-8; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28) \p \v 1 Pirapae poxonae ainya wei yapucaewa, poxonae abʉ cataunxuae Jesús eca Nazaret tomaratha, bapoxonae Juan pon jiwi Pebautisabin patopa ira xuepana susato tsurucuae nacua beya xua Judea nacuatha. Bapon Juan Nacom Pejume Diwesi paeba ducuanaebiya. \v 2 Juan namchi: “¡Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname! Tsipei Nacom paca waba painya nenaexanaenexa piamonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae”, jei Juan. \p \v 3 Barapo Juan apara bapon pon caena bayatha peyabara tinaexaetsi. Isaías pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, bapon caena bayatha yabara jume wʉnaeya tina, xua caena bayatha Juan yabara jume wʉnaeya tinatsi. Isaías jeye: \q1 “Jume tan pon wawai ira xuepana \q1 susato tsurucuae nacuatha. \q1 Bapon wawaya jeye: ‘Patsi najʉntʉ cui \q1 coyene wʉnaere pon jiwi pia pepa \q1 Pecanamataxeinaeinchi pia pepatopae wʉnaeya tsane’, \q1 jei pon wawai”, jei Isaías petinae diwesitha. \p \v 4 Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello. Coreinya bocoto maraina. Juan xane pocotsiwan yapupuna, pocotsiwan be sure, mataʉtano bana daebano. \v 5 Jiwi pata Jerusalén tomara weya, irʉrʉ pata xua daxita tomaranpiwi xua Judea nacua weya, irʉrʉ pata po tomaranpiwi xua imoxoyo Jordán mene weya. Barapomonae pata Juan pejume taenexatsi. \v 6 Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom tsita auratsi, xua abe peexanaexae, barapoxonae Juan bautisaba barapomonae Jordán mentha. \p \v 7 Ichitha poxonae Juan tane xua nawita pata fariseomonae jiwana irʉrʉ xua saduceomonae jiwana pata ichaxota Juan bautisaba, Juan jeye barapomonaetha: “¡Paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Paxam be bara jomomonae pam, tsipei jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae, paichichipame Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Jopa papanenebiyaem tsane bequein bara paca bautisabinchi tsipei jopa pajʉntʉ coyene xanepanaem Nacomtha. \v 8-9 Xaniwaicha pajinompare xain ichamonae paca cui tane, xua icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname. Tsipei bequein paxam pajam: ‘Waxainchi Abraham pia pemomoxi susato jiwichixaetsi Nacom naca capanenebiya exanaena’, pajam, daichitha paxam jopa xaniwaicha pajume cowʉntsim Nacom. Daxota Nacom itacʉpatsi xua paca cui matawenta pia jopa paca nepaca capanenebiyaenexa tsane. Mataʉtano barichino Nacom itacʉpatsi xua jiwi forotsinchi barapo ibotixi weya, po ibotixi xote Jordán mene itapatha bobena. Barapo jiwi naexanaena, po jiwi yatsicaewa Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom. \v 10 Poxonae pebin naein ʉba sipari ba canacui wʉnaeta xua pecaucubobinexa po naein jopa nacoichiyo. Poxonae barapo naein ucuboba nantatsun eta xua petautsinexa isototha. Paxam bara paca jʉta ichiya paca cana exanaena. Nacom paca yabara nacui wʉnaeta xua paca bebai tsane isototha, ichaxota po isototha jopa cuinaya itacounayiyo tsipei Nacom jopa xanepanaya pata exanaem. \v 11 Xan xaniwaicha paca bautisabatsi meratha painya neauraxae xua abe paexaname xua daxota icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa tsane Nacomtha. Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama pon tsiwanaya patopan, apara bapon Mesías. Bapon paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina. Bapon paca jiwana cui copatsinchi xua atene tsane Cristo pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae atene exanaena. Bapon bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Daxota bapon bichocono tsita pin ura xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi. \v 12 Bapon pon patopaena bapon bayatha tsinacobenata po paparato xua trigo xu nexa. Bapon trigo xu tsanaya seicaya matapepe jejebapona. Trigo xu jejebapona trigo xu matabotha. Matapepe jejebapona petautsinexa isototha, ichaxota po isoto jopa cuinaya itacounayiyo. Bapon bara jʉta cana ichi tsane jiwitha icha trigo xu cana ichiya ichi. Jiwi Nacom tsana nobina pomonae pejume cowʉntsixaetsi pia nacuatha nexa. Ichamonae tsana nobinchi pomonae jopa pejume cowʉntsiwichi, petautsinexa isototha ichaxota xua jopa itacounayiyo”, jei Juan. \s1 Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi \r (Mr 1.9-11; Lc 3.21-22) \p \v 13 Nexata Jesús patopa ichaxota Juan uncua Jordán mentha xua Galilea nacuatha. Jesús patopa xua Juan pebautisabinexa tsane. \v 14 Copiya Juan juntucuru jume matawenta xua Jesús pebautisabiwatsi tsainchi tsipei anacuicaura. Juan jeye Jesustha: \p —Xan apara pon xua tanantawenonaewa xua xam bewa jame tana nebautisabiwam tsane. Nama xan jopa bewa cabautisabi tsainchi, jei Juan. \p \v 15 Ichitha Jesús jume nota: \p —Anoxuae bara ‘je’ jande pocotsiwa xua xanepana, pocotsiwa ichichipan pocotsiwa xua xanepanaya exanatsi pocotsiwa xua Nacom naca itoroba, jei Jesús. \p Bapoxonae Juan jume jejei xua Jesús bautisabatsi. \v 16 Nexata poxonae Jesús bautisabatsi, Jesús nainya mene wejuina. Bapoxonae nainya peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús tapatopeicatsi, be topiboto yaruneica. \v 17 Bapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jechichi: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein pon itapetan. Bapon nejʉntʉ coyene weiweina exana”, jei Nacom. \c 4 \s1 Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane \r (Mr 1.12-13; Lc 4.1-13) \p \v 1 Nexata Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús matacayatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. Baxotiya caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. \p \v 2 Jesús jopa nabanaeyo baraxotiya cuarenta po matacabibetha mataʉtano cuarenta po merawibetha. Poxonae barapo matacabin yapucaewaba bapoxonae Jesús bichocono jainpa. \v 3 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi imoxoyo patopa Jesustha. Bapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Bapon Jesús baraichi: \p —Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre. Barapo iboton itorobare xain pan naexanapenta, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \p \v 4 Ichitha Jesús jume nota: \p —Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa jiwi betiya una jinompaetsipae pan. Bara irʉ yawano Nacom Pejume Diwesi jiwi betiya yajʉntʉ cui coyeneya jʉntemiya jinompa’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p \v 5 Nexata caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi Jerusalén tomara beya. Baxotiya Jesús Nacom pin pia botha pentatupa beicha capoinchi. \v 6 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye: \p —Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim, wenaxoreinque. Yaitama tsipei Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: \q1 ‘Nacom itorobina pia matatsunpiwi \q1 necayanabinexa. \q1 Barapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina \q1 pecobetha, xua jopa necataxu tsaquituncuaenexa \q1 tsane ibototha, poxonae wenaxorecame’, \q1 jei Nacom Pejume Diwesitha, \q1 jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \p \v 7 Jesús jume nota, jeye: \p —Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya Necanamataxeinaein, xua necajume jejeiwa tsane xua necayawenaewa tsane poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p \v 8 Equeicha caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo. Baraxotiya Jesús tsita itʉtatsi daxita nacuan xua barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano Jesús tsita itʉtatsi daxita nacuan pia peitʉpanae coyenewan. \v 9 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye: \p —Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha, xua mataʉtano ichaunxuae newʉnae jaintsiname xua nenanta xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi. Bapoxonae barapo nacuan yawa muxuna nacuan pia peitʉpanae coyenewan, baxuan cacatsinchi xua jinya necanamataxeinaenexa barapo nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \p \v 10 Nexata Jesús jume nota: \p —Xam pon caurimonae pia pentacaponaem, bara nexubiriware. Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Meisa wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa bapon yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p \v 11 Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús pia xainya weya tatsi napitaba. Matatsunpiwi pata Jesustha xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua peapatsinexa tsainchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa Galilea nacuatha \r (Mr 1.14-15; Lc 4.14-15) \p \v 12 Poxonae Jesús jume tane xua Juan jiwi pecʉbi botha eca, bapoxonae Jesús pona Galilea nacua beya. \v 13 Ichitha Jesús jopa ecaeyo Nazaret tomaratha, jame saya pona Capernaum tomara beya xua baxotiya pepoponaenexa. Barapo tomara eca, Galilea pucua itapatha ichaxota ainya nacuabe nacaquita ecabe po nacuiyo pewʉn Zabulón nacuiyo, yawa po nacuiyo irʉ pewʉn Neftalí nacuiyo. \v 14 Pocotsiwa Jesús exana poxonae Capernaum tomaratha popona, baxua Jesús yabara nacui wetatsi xua caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Isaías, pecayabara cui wʉnae tsiwʉnaeya tinaexae poxonae jeye: \q1 \v 15 “Po ainya nacuabe pewʉn Zabulón nacuiyo \q1 mataʉtano Neftalí nacuiyo, barapo nacuabe \q1 ecabe ichaxota po namtotha pucua \q1 imoxoyo caquita ducuiya. \q1 Barapo nacuabe ecabe ichaxota po pin nacua, \q1 pewʉn Galilea nacua. \q1 Barapo Galilea nacua icha muxunenetha \q1 eca xua Jordán mentha. \q1 Barapo Galilea nacua weya jinompa pomonae \q1 jopa judiomonae naexanaeyo. \q1 \v 16 Barapomonae caena bayatha jopa yaputaeyo Nacom, \q1 mataʉtano caena bayatha jopa nayabara yaputaeyo \q1 xua muxu bara nama pewerapaeba abe peexanaexae. \q1 Daxita barapomonae be pocotsi jiwimonae poxonae \q1 pona pequireiwatha xua poxonae mataʉtano jopa \q1 xeinaeyo xua penatsiwana itiyobiwa. \q1 Daichitha daxita barapomonae nama jume \q1 cowʉntsina, xua jume cowʉntsinchi \q1 pon Nacom itoroba. \q1 Bapon barapomonae jʉntʉ cui coyene babatsiya \q1 xanepanaya jinompaeya exanaeinchi ichi be jiwi \q1 ichi xua poxonae pin pecoichatha jinompa”, \q1 jei Isaías, pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. \p \v 17 Bapoxonae Capernaum tomaratha Jesús tamropata pitaba xua jiwi cuidubatsi. Jesús namchi, jeye: “Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha, painya neauraxae xua abe paexaname. Tsipei Nacom paca waba painya nenaexanaenexa piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi, pomonae duwei peyamonaewi \r (Mr 1.16-20; Lc 5.1-11) \p \v 18 Jesús pona Galilea pucua itapatha. Jesús tane ponbe ainya caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Simón pon icha wʉnno Pedro. Ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe duwei peyamonaeinbe. Baponbe mentha yamonauyabe duwei pocotsiwatha xua peyamonaewa. \v 19 Nexata Jesús baraibe baponbe, jeye: \p —Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe. Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei nawita, jei Jesús. \p \v 20 Nainya caena baraponbe peyamonaewan xubotabe. Napuna ponabe Jesustha. \p \v 21 Bapoxonae pirapae Jesús tane ichʉnbe, ponbe ainya caepipeweichobe. Ichʉn pewʉn Santiago. Ichʉn pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Baponbe jeratha paxa barʉ ecabe. Baponbe peyamonaewan wʉnaetauyabe. Jesús waba, baponbe wabatsibe. \v 22 Caena nainya jera xubotabe mataʉtano paxa cuenta ponabe. Baponbe Jesús puna poinchibe. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pin bicheitomonae cuiduba \r (Lc 6.17-19) \p \v 23 Jesús popona ducuanaeta daxita Galilea nacua beya. Bapon cuiduba ducuanaeta daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Jesús paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi, petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉtano Jesús axaibi exana jiwi xua daxita carepaya xoxi atene barapomonae yawa xua faefaena peatenexae. \v 24 Pin bicheitomonae jiwi jume tane xua juinya Jesús exana daxita carepaya Siria nacuatha. Barapomonae pomonae pejume taexae xua Jesús exana, barapomonae capona daxita pomonae domaebatsi, yawa pomonae peatenexae, mataʉtano pomonae caurimonae xeina, mataʉtano pomonae amameibatsi, mataʉtano pomonae mʉbatsi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae. \v 25 Pin bicheitomonae jiwi Jesús puna poinchi pomonae Galilea nacua weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae Decápolis nacua tomaran weya pona, irʉrʉ pomonae Jerusalén tomara weya pona, irʉrʉ pomonae Judea nacua weya pona. Irʉrʉ Jesús puna poinchi pomonae jinompa ichaxota po nacua eca imoxoyo Jordán mentha xua icha muxunenetha xua tajʉthiya. \c 5 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi demxuwatheicha \p \v 1 Poxonae Jesús tane barapo pin bicheitomonae, bapoxonae Jesús pona demxuwatheicha. Mataʉtano Jesús baxoteicha eca. Bapoxonae Jesús pijimonae matawacaicha nacaetutarʉcʉpatsi pomonae pia pepuna ponaewichi. \v 2 Jesús tamropata pitaba xua diwesi cuiduba barapo pin bicheitomonae. \s1 Meje poxonae Jesús yabara cuiduba pomonae pejʉntʉ coyene weiweinae jiwi \r (Lc 6.20-23) \p \v 3 Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae yaputane xua Nacom pecanantawenonaewatsi xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Tsipei barapomonae naexanaena Nacom piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. \p \v 4 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein anthʉthʉrewe xua siwa wecoyei petaexae xua ichamonae abe cana exana jiwitha. Daichitha barapomonae Nacom cui matateicaena, barapomonae cui matateicaeinchi xua anthʉthʉrewe, xua ichamonae siwa wecoyeichi. \p \v 5 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae Nacom bichocono pebarʉ cui itura jinaewatsi xua jopa Nacom yabara ajʉntʉcoyenetsacatsi. Barapomonae nama patsina pena iratha po ira Nacom bayatha yabara paeba. \p \v 6 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae ichichipa nawita xua exaneiba xua Nacom ichichipa, pexeinaenexa tsane pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha xua Nacom jopa petsitanexatsi xua barapomonae pexeinaewa penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapontha. Barapomonae yawenatsi, Nacom yawena xua barapomonae pexeinaenexa tsane barapo coyene. \p \v 7 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae nantanuweya pecayabara cui cananta xeinaewi xua ichamonae peyawenaenexatsi. Barapomonae xuya Nacom nantanuweya cayabara cui nanta xeinaena xua peyawenaenexa tsane. \p \v 8 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae pejʉntʉ xeicae jiwi xua pomonae jopa pecayabara nanta xeinaexae abe peexanae cuiru coyene. Barapomonae Nacom necotsinchi. \p \v 9 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae jʉntema pejinompaexae xua peyawenaexae xua irʉ ichamonae jʉntema jinompa peexanaexaetsi pomonae copiya abe nata exaneiba. Barapomonae pomonae jʉntema pejinompaexae Nacom unuta ‘Tapexui’, jei Nacom. \p \v 10 “Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweina pomonae bequein bara aperʉtane exainchi mataʉtano bequein bara anthʉthʉtane exainchi, xua amsiya xaniwaicha peexanaexae pocotsiwa Nacom itoroba. Barapomonae nama Nacom pijimonae tatsi naexanaena pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. \p \v 11 “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein bara ichamonae abeya paca yabara paeba, poxonae bequeinno abe pacata exana, mataʉtano poxonae bequeinno canaerabiya paca yabara paeba tapaneantobemxaem. \v 12 Pajʉntʉ coyene weiweinare. Mataʉtano jʉntema painompare tsipei Nacom paca catsina pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Icha ichamonae abe pacata exana payabara nanta xeinare, matha caena barichi poxonae ichamonae abe exana pomonaetha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi. Barapomonae caena bayatha jinompa poxonae paxam cataunxuae jopa pajinompaem”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús diwesi paeba xua sare yabara yawa xua pecoicha yabarano \r (Mr 9.50; Lc 14.34-35) \p \v 13 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Sare beno bara beno wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. Bapoxonae jiwi barapo sare beno xuba iratha. Mataʉta beno taxunaunaba iratha. Paxam pomonae tamonae pam be bara jʉtiya ichiya pam, icha sare beno cana ichichi. Paxam payawende jiwi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe xua daxita jiwi jopa abe peexanaewa tsane. Ichitha icha barapomonae jopa xapain payawenaem tsane, Nacom bara paca bebai tsane. Tsipei jopa wʉnae pam, Nacom bara paca bebai tsane icha jiwi ichi poxonae bebai sare beno mataʉta xua beno taxunaunaba, tsipei jopa abenataeyo. \p \v 14 “Icha pecoicha ichi poxonae pentha xua poxonae baxota jiwi yawenatsi, paxam bara jʉta ichiya paichim poxonae beta painompame. Barapocotsi coyenewatha jiwi payawename xua beta jinompa. Po tomara ba demxuwatha eca, barapo tomara ba jiwi tajʉ tane. Bara paca yabara jʉta coyene ichi, jiwi paca tane xua poxonae beta painya nejinompaewa. \v 15 Jiton dapon ba aibi xua pon pecoicha coicha exana xua pecoicha matacatetsinexa corototha. Jame, asiya coicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae bomʉxʉtha ena. \v 16 Bara paca yabara jʉta coyene ichi xua jiwi peitabaratha tatsi. Beta painompare xua jiwi painya nepaca cataenexa xua xanepanaya paexaname painya neantobemxae Nacom. Bapoxonae barapo jiwi Nacom wʉnae jainchinchi, pon painya Axa, pon itabocotha eca”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi Moisés pia peitorobi diwesi jume \p \v 17 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa pananta xeinaeinde xua xan patopeican xua apara Moisés pia peitorobi diwesi jume tacana exanaewa tsane xua jiwi jopa equeicha pecanantawenonaewa tsane barapo Moisés pia peitorobi diwesi jume xuano irʉ bara cana ichin tsane pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi. Jame apara patopeican tanayabara jume cui yabara wetsinexan tsane pocotsiwa caena bayatha neyabara tsiwʉnae paeba po diwesintha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, irʉno Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan jumeintha. \v 18 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae barapo itaboco ducue, mataʉtano poxonae cataunxuae barapo ira ducue, Moisés pia peitorobi diwesi jopa weraweracae tsane. Mataʉtano jopa cae itanetiyo aichurucuae tsane beya poxonae wetsina pocotsiwa bayatha Nacom tsiwʉnae yabara paeba xua wetapaeba. \v 19 Pon yabara nanta xeina pecuidubinexa ichamonaetha xua tsita jume ita xexenatsi Nacom pia peitorobi coyenewa bequein saya po peitorobi coyenewiyo peya itorobi coyenewiyo, bapon xuya, Nacom pia nacuatheicha cana jʉntʉ cui ita xexenecaeinchi. Ichitha nama pomonae cuiduba ichamonaetha Nacom pia peitorobi coyenewan, mataʉtano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, barapomonae peainya cui jiwi tsane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi. \v 20 Paca tsipaebatsi jame bewa jʉntʉ coyene xanepanaya paexaneibiname ichamonaetha be pocotsi coyeneya xua Nacom paca itoroba, beyacaincha poxonae exana pomonae pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua poxonae beyacaincha jinompa fariseomonae. Icha jopa yatsicaewa beta jʉntʉ coyene xanepanaya paexanaem tsane beyacaincha xua poxonae barapomonae itara mexeya wʉnaeya exana, jopa papatsim tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua peanaepanae cui coyene \r (Lc 12.57-59) \p \v 21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme pocotsiwa Moisés namchi painya amo susato jiwitha, jeye: ‘Jopa ichʉn anaya bexubinde. Tsipei pon xua ichʉn bexotsi, ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae’, jei. \v 22 Ichitha nama seicaya paca tsipaebatsi xua pon caseba ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Irʉrʉ pon biatane ichʉntha ichamonae yabara paebina xua bapon natsicuenta xua abe peexanaexae. Pomonae pecanamata caitorobi bicheito bapon yabara paebinchi xua bapon natsicuenta tsipei bapon bichocono ʉnthʉthʉ anaepana. Mataʉtano irʉrʉ pon namchi xua ichʉn jeichichi: ‘Xam nabenecame’, jei pon, bapon xubinchi po nacua beya ichaxota isoto bapana jopa itacounayiyo. \p \v 23-24 “Equeicha paca tsipaebatsi. Ichacuitha ichʉn duwein becapona ichaxota xua be pexaethopaewa xua tuxusi exana Nacom nexa poxonae tauta. Poxonae cataunxuae jopa exanaeyo baxua, matha copiya tsiwanaya yabara nanta xeinaena pocotsiwa icha metha bayatha abe exana ichʉntha. Matha be ichi tsane meje xuaje: Bʉ abʉ cataunxuae bota pocotsiwa pia pecatuxusi exanaewanexa xua Nacom nexa. Matha copiya bewa ponaena ichʉn beya xua pia penaita coxone exanaewa tsanebe. Bapoxonae bapon caibeya bewa ponaena xua duwein petuxusi exanaewa tsane Nacom nexa poxonae tauta. \p \v 25 “Icha ichamonae be paca itoroba paca necacaponaenexa pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa, nexata patsipaebare barapomonae, poxonae cataunxuae namtotha paca barʉ pona xua painya nenaita coxone exanaewa tsanebe. Xain bapoxonae barapomonae jopa paca caponaebe tsane pontha pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa. Tsipei icha barapomonae bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa equeicha dabeya policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa. \v 26 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae pana pu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua paxeiname”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiton pita, powa ichʉn piowa tatsi, powa bequein piseuri xeina taetha \p \v 27 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua Moisés pia peitorobi coyenewan xua jeye caena bayatha: ‘Jopa ichowa pichinde powa ichʉn piowa tatsi, powa piseuri xeina taetham’, jei Moisés. \v 28 Ichitha nama xan paca tsipaebatsi. Icha pebin tane petsiriwa, yawa nanta xeinaeya jeye: ‘Barapowa ichichipan taisa maituncuaewa tsane, bequein bapowa jopa taseuriyo’, jei, bapoxonae barapara abe exana Nacomtha, icha be pocotsi coyene ichi, poxonae pita yabʉyotha powa jopa bequein piseuriyo tatsi. \p \v 29 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha po itamaiqueito painya necoxa werena ducua icha barapo itamaiqueito paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panaitamaiquei jucuare, barapo itamaiqueiton yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua painya nebebeiwa tsane cae itamaiqueitoxi xua Nacom pia nacua beicha cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsinexa. Baxua jame wʉnae yatsicaewa, beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo. \v 30 Barichi icha painya necobe, po cobe painya necoxa weya, icha barapo cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane panacobe ucubobare, yawa tajʉ beya pabebande. Metha wʉnae xua cae cobexi painya nebebeiwa tsane, xua cae cobexi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha. Baxua jame wʉnae beyacaincha xua poxonae painya pepon ompin paca bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto bapana jopa itacounayiyo”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi piseurixi pepunapenteibiyainwa \r (Mt 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18) \p \v 31 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi jeye: “Caena bayatha Moisés pia peitorobi jume diwesitha namchiya jeye: ‘Pon punaxuba piowa peaichaxaibixae xua pocotsiwa bapowa exana, bapon barabʉ piowa catsina papera, po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri’, jei barapo Moisés pia peitorobi coyenetha. \v 32 Ichitha nama seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Icha pebin piowa punaxuba xua saya peaichaxaibixae poxonae bequein bapowa jopa nasi cui coyene exanaeyo bapoxonae Nacom tsita abetsi xua bapon cana exana piseuritha. Tsipei bapon cana exana piowa xua piseuri tatsi nasi cui matacaeta xua weiweina pebiwitha. Barichi pon pita petsiriwa, powa piseuri pepunaxubixae, bapon barichi pia coutha abe natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae ichʉn piowa tatsi bequein punaxuba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi xainyeya penacui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebiwa xua peexanaewa pocotsiwa exanapaeba \p \v 33 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Bayatha pajume taneme xua painya amo susato jiwi tsipaebatsi, xua Moisés tsipaeba. Moisés jeye: ‘Paxam jopa bewa naerabiya pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim tsane xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi. Ichitha jame bewa bara xainyeya paexaneibiname pocotsiwa papaebeibame xua Nacom peitabaratha tatsi’, jei Moisés pijimonaetha. \v 34 Ichitha xan seicaya icha coyeneya paca tsipaebatsi. Poxonae jiwi peitabaratha tatsi pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya xainyeya yabara paebiname pocotsiwa xua paexanapaebame bara moya baxua paexande, xua jiwi pia painya nepaca cajume cowʉntsinexa. Jopa yawa muxuna icha jumein papaebinde. Jopa pajande ichʉntha: ‘Bara xaniyan xua exanaein. Nacui wʉnae tsiwʉnaeya xaniyeya yabara paeban Nacom peitabaratha xua exanaein’, jopa pajande. Mataʉtano jopa pajande: ‘Bara xaniyan. Baraxua paeban po wʉntha xua Nacom pia nacua wʉntheicha tatsi’, jopa pajande baxua, tsipei Nacom bara xoteicha eca pia pexeinya equeibithopeibiwa tatsi ichaxota bapon ewatsiya itorobeibeca jiwi. \v 35 Mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua ira yabara. Tsipei barapo ira apara Nacom pia ira. Barapo iratha nataxu yʉyʉteca. Barichi mataʉtano barapocotsi coyenewa jopa bewa pana cui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua Jerusalén tomara yabara, tsipei barapo tomara, po tomaratha ichaxota Nacom popona pon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi. \v 36 Mataʉtano barapocotsi coyene jopa bewa pana nacui wʉnae tsiwʉnaeya yabara paebim ichʉntha xua painya nentasipa yabara. Saya meisa Nacom paca yabara matasipa yaputane. Pomonae pam xua pewowi pam xua pantana tsaebiam jopa paca itacʉpaeyo xua equeicha pantana inyapaname. Mataʉtano pomonae pam pomonae amomonae pam xua pantana inyapaname jopa itacʉpaetsi xua equeicha pantana tsaebiam. Mataʉtano jopa baxua daichiyo xua caentanatoxitha. Saya meisa Nacom itacʉpatsi xua cana exana baxua. \v 37 Saya meisa barapo jumethabe patsipaebare ichʉntha ichaxota po jumetha jei ‘Je, bara exanaein’, jei, mataʉtano ichaxota po jumetha jei ‘Jume jopa exanaein tsane’, jei. Tsipei poxonae pamuxuna paebame poxonae pana tsiwʉnae yabara paebame ichamonaetha Nacom pia wʉntha tatsi xua painya neexanaewa pocotsiwa paexanapaebeibame baraxua apara caurimonae pia pentacaponaein tatsi paca tsimuxu duba xua painya nepaebiwa baxua”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua penayantomocae coyene \r (Lc 6.29-30) \p \v 38 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paxam pajume taneme xua bayatha Moisés paeba xua jeye: ‘Pon itamaiquei esanopa ichʉn peitamaiqueito, bapon xuya bewa itamaiquei esanopaeinchi. Mataʉtano pon xua wano teranopa, xua ichʉn wano teranopatsi, bapon xuya wano teranopaeinchi’, jei. \v 39 Ichitha nama icha coyeneya paca tsipaebatsi: Jopa xuya pebin pacaitacueinchinde poxonae paca caitacueinta, pon peaitabein. Mataʉtano icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya necajumata tsaquinopaenexa. \v 40 Icha ichʉn paca yabara yopichiya paeba pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua painya nentoma amanayabixae bapon, bapoxonae bara pacare xua paca itoroba. Icha painya camisa pacata pita bara yawa muxuna pacare camisa po camisa peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa. \v 41 Icha soldadomonae paca itoroba xua jeye: ‘Painta caponde pocotsiwa arewe xua saya cae kilómetro beya’, jei, bara moya pacaponde pocotsiwa arewe xua equeicha icha cae kilómetrono pantaropatabare. \v 42 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca, moya bara pacaichabeibare. Pon paca nacowaeta painyawa moya bara patsicobe copabare. Jopa paasiwinde painyawan”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi bewa antobe pomonaetha pomonae pia peaitafaetabi jiwichi \r (Lc 6.27-28, 32-36) \p \v 43 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Mataʉtano pajume taneme xua caena bayatha Moisés namchi, xua jeye: ‘Paantobeinde pomonae painya jiwi. Mataʉtano pacasebare pomonae painya nepaca caaitafaetabi jiwi’, jei xua Moisés paeba. \v 44 Ichitha icha coyeneya paca tsipaebatsi: Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano Nacomtha patawʉcare pomonae bequein abe pacata exana. \v 45 Icha paexanaename daxita barapo coyenexi bapoxonae yatsicaewa Nacom piamonae tatsi pam tsane. Bara paichim tsane icha be painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua daxita jiwi antobetsi. Nacom xometo pentha taexana daxita jiwi pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexa. Mataʉtano Nacom ema taitorobicano daxita jiwi pomonae xaniwaicha pejʉntʉ coyene xeicae jiwi nexa irʉrʉ pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi nexano. \v 46 Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane. Tsipei irʉrʉ barapo coyene exana pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, bequein jiwi yabara nanta xeina xua bapomonae peajʉntʉcoyenebewi. Barapomonae antobe pomonae xua pia peantobewixaetsi. \v 47 Mataʉtano icha saya meisa painyamonae pajacobame pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi poxonae paca siwa pona, xuano xua jopa pajacobim ichamonae, pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, barapo coyene jopa xanepanaeyo. Tsipei pomonae Nacom jopa peyaputae jiwi, barapomonae irʉ ba jacoba piamonae. Ichitha nama bewa toxeinchiya pananta xeinaem beyacaincha barapomonae poxonae nanta xeina. \v 48 Daxota paxam bewa bichocono xaniwaichiya beta painompaem. Mataʉtano xua caewiyo jopa bewa paexanaem tsane xua peabe coyenewa. Barapocotsi jʉta coyeneya paichim tsane icha painya Axa ichi pon Nacom, pon peitabocotha peecaexae xua bichocono xaniwaichiya beta popona. Mataʉtano bapon caewiyo jopa exanaeyo peabe coyenewa”, jei Jesús. \c 6 \s1 Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi xua jiwi xanepanaya peexanaewan \p \v 1 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam paexaname pocotsiwan xua ichamonae tsita xanepanatsi xua Nacom paca itoroba, bapocotsiwan paexande xua Nacom painya nepaca cacuitaenexa. Saya meisa jopa paexanaeinde xua jiwi ʉ painya nepaca cacuitaenexa xanepanaeya painya nepaca cayabara paebinexa. Icha bapocotsi coyeneya paexanaetsipame nexata painya Axa Nacom pon itabocotha peecaexae jopa paca catsitsipae pocotsiwa paca yabara cui coyene matomacaewa tsipei jopa paexanaetsipaem Nacom nexa. \p \v 2 “Daxota poxonae peacopeibiwi xoxi pacatsibeibame jopa ichamonae patsipaebinde xua baxua painya neexanaexae. Jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, poxonae itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi. Tsipei barapocotsimonae saya ichawa beya paeba xua pinae yawena nawita peacopeibi jiwitha. Barapomonae matha jiwi wabeibatsi xua barapomonae pejume taenexa tsainchi, bapoxonae judiomonae pia penacaetutsi botha yawa namtontha baxua yabara paeba nawita xua pinae yawena nawita pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Barapomonae baxua exana pia xua jiwi beta yabara nanta xeinaetsi, pia xua jeichi jiwi: Maisa barapomonae betiya exana, xua pejeinexa jiwi. Ichitha xaniwaicha paca tsipaebatsi, barapomonae xeina pia pecui yabara matomacaewatsi poxonae jiwi baxua caunuta tsipei jopa moicha exanaeyo Nacom nexa. \v 3-4 Ichitha poxonae paxam payawename peacopeibiwi namicha moicha pacare barapomonaetha xua painya jiwimonae jopa paca necacui taenexa. Mataʉtano poxonae Nacom painya Axa paca tane poxonae namicha moicha paexaname baxua bapoxonae bapon Nacom paca catsina pocotsiwa pia pecui yabara matomacaewa”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jiwi yabara cuidubatsi po coyene xua Nacom pewʉcaewatsi \r (Lc 11.2-4) \p \v 5 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae Nacom pawʉcame, jopa barapocotsi coyeneya paexanaeinde icha be pomonae pemuxuitorobiwi ichi, pomonae itara mexeya beta pepaebiwi. Barapomonae saya ichichipa xua jiwi pecui taenexa poxonae barapomonae Nacom wʉcatsi. Barapomonae ichichipa umena pewʉcaenexa Nacomtha judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi xua mataʉtano barichino namtontha. Barapomonae baxua exana xua pecui taenexatsi xua ichamonae pecui taenexa. Bara xaniyei paca tsipaebatsi. Barapomonae barompaya xeina pia pecui yabara matomatsiwatsi poxonae jiwi yabara paeba xua barapomonae pinae bara xanepanaeya exana. Nama bapoxonae Nacom jopa catsiyo pia pematomatsiwa barapomonaetha tsipei barapomonae jopa moicha exanaeyo Nacom nexa. \v 6 Ichitha poxonae Nacom pawʉcame, barompaya painya tutu beya paponde yawa bomʉxʉ tutu pacoibo xatababare. Bapoxonae painya Axa Nacom baraxotiya patsipaebare. Painya Axa paca yanta compa yawa daxita paca cui tane pocotsiwa namicha paexaname. Bapoxonae bapon Nacom paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa, xua beta painya neexanaexae poxonae Nacom patsipaebame. \p \v 7 “Poxonae Nacom patsipaebame, jopa equeicha matowa patsipaebinde po jumetha xua po jume jopa paca yawenaeyo. Jopa bara paichinde icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barapomonae nanta xeina xua bara Nacom jume tane pocotsiwa barapomonae tsipaeba xua matowa pepaebixae. \v 8 Nexata jopa barapocotsi coyeneya bara paichinde icha be poxonae barapomonae icha ichi. Tsipei painya Axa Nacom bara yaputane pocotsiwa painya nenantawenonaewam, xua beya poxonae pawʉcame Nacom. \v 9 Daxota Nacom patsipaebare, paichinde: \q1 ‘Pata Taxam, xam ponxaem peitabocotha \q1 athabeicha neecaein. \q1 Barabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura \q1 jina nejʉntʉ coyene xanepanaeinxae. \q1 \v 10 Barabʉ jopaena matacabi, po matacabitha \q1 poxonae xam jiwi itorobiya ewatsiname \q1 barapo cae pin nacuathe. \q1 Barabʉ jiwi exanaena pocotsiwa \q1 jinya neichichipae coyenewa xua barapo \q1 cae pin nacuathe tsique. \q1 Barabʉ jiwi exanaena icha peitabocotha ichi xua \q1 exana pocotsiwa jinya neichichipae coyenewa. \q1 \v 11 Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare xua \q1 po pexaewa daxita matacabin pata \q1 canantawenonaewa tsaibi tsane. \q1 \v 12 Pana neyabara cui cana jʉntemainare xua abe \q1 pata catsita exanaewatsi. \q1 Bapoxonae pana neyabara cui cana exaname xua \q1 jopa equeicha pata catsita natsicuentsiwatsi \q1 xua abe pata catsita exanaexaetsi. \q1 Baraxua painta exande icha paichin ichamonaetha. \q1 Tsipei paxan copiya payabara cui cana exanan \q1 xua ichamonae jopa pana netsita natsicuentsiyo \q1 xua abe pata tanetsita exanaexae. \q1 \v 13 Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa \q1 tsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene jʉjʉta, \q1 xua abe pata exanaewa tsane. \q1 Ichitha pana necapanenebiya exande barapo abe \q1 peexanae coyene weya’, pajande poxonae \q1 Nacomtha patsipaebame”, jei Jesús. \p \v 14 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Tsipei icha paxam pacui yabara jʉntemainame pocotsiwa ichamonae pacata abe exana, nexata xuya painya Axa Nacom pon peitabocotha peecaexae, xuya paca cui yabara jʉntemainaena pocotsiwa abe paexaname. \v 15 Ichitha icha paxam jopa pacui yabara jʉntemainaem pocotsiwa ichamonae abe pacata exana, nexata xuya painya Axa Nacom jopa paca cui yabara jʉntemainae tsane pocotsiwa abe paexaname”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha pomonae pijimonaexae tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene peyabara nainbotsi cui coyenewa \p \v 16 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae paxam payabara nainbotame xua Nacom beta painya newʉcaenexa tsane, jopa bara jʉta ichiya coyeneya paexanaeinde icha be pomonae ichi pomonae itara mexeya betiya peexanaewi daichitha abe exana. Barapomonae piyain itabara aenaenaca xua poxonae bequein peyabara nainbotsiwatha Nacom. Barapomonae jopa nanta cachetsiyo yawa jopa naitabara quiatsiyo. Barapomonae ichipa xua ichamonae yaputane xua barapomonae cou bara nainbota. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua barapomonae bayatha xeina barompaya pia peyabara cui matomacaewatsi xua poxonae jiwi yabara wʉnae jainta xua barapomonae cou bara nainbota. \v 17 Ichitha paxam poxonae payabara nainbotame, xua Nacom betiya painya newʉcaenexa tsane, pana naitabara iquicare yawa beta pananta caichere. \v 18 Bapoxonae jiwi jopa paca cui yaputae tsane xua paxam bara cou payabara nainbotame. Namicha painya netsita exanaexae Nacom barapo coyene. Meisa saya painya Axa Nacom paca cui yaputane, tsipei daxita yaputane pocotsiwa namicha paexaname. Bapon paca catsina pocotsiwa pia paca yabara cui matomacaewa”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pocotsiwa Nacom jiwi pejʉntana jebiwatsi pia nacuatheicha \r (Lc 12.33-34) \p \v 19 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Barapo cae pin nacuathe copei jopa pacaetubinde xua painya nexeinaewa tsane nawita barapo cae pin nacuathe. Tsipei bocobocowaton abe exanaena poxonae xane pocotsiwan xua paxeiname. Ichacuitha abe exanaena poxonae painyawan axumainbatsi. Ichacuitha painyawan pocotsiwa paxeiname baxuan pomonae pecaibiwi paca caibina. \v 20 Ichitha jame paexande barapo pejʉntʉ coyene xanepanaewa po pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacom ichichipa. Bapoxonae Nacom paca catsibina pocotsiwa painya nepaca jʉntana jebiwa pia nacuatheicha. Baraxoteicha bapocotsiwa bocobocowaton jopa xaeyo. Yawa jopa axumainbichi. Mataʉtano pomonae pecaibiwi jopa paca caibiyo baxuan xuan Nacom paca necayabara cui matomacaewan. \v 21 Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene xanepanaeya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina \r (Lc 11.34-36) \p \v 22 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha. Barichi painya itamaiqueiton paca yawena xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itamaiqueiton wʉnae, bara beta pataneme. \v 23 Ichitha icha painya itamaiqueiton abe, jopa beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipaem. Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi, xua pon nantaʉta ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi \r (Lc 16.13) \p \v 24 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia pecanamataxeinaeinchi xanepanaeya taexana. Icha pia pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon bichocono antobe Nacom jopa itacʉpaetsi xua bichocono peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi Nacom”, jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae pijimonaexae tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene xua Nacom eena pijimonae \r (Lc 12.22-31) \p \v 25 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane yawano xua painya neapaewanno tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. Po coyene xua asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa. \v 26 Pataema peyapupunaewi. Barapoxi jopa ʉbiyo pabitha. Yawa xua penawetsiwa jopa notsiyo. Yawa jopa xeinaeyo bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewan. Ichitha Nacom apata peyapupunaewi pexaewa. ¡Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya cuim, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya cuichi, po Nacom painya Axa pon itabocotha eca! \v 27 Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane poxonae tʉpaena. Bequein bapon bichocono nayabara najʉntʉ exaba baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi equeicha. \p \v 28 “Paxam bichocono payabara najʉntʉ exabame papabʉrʉ. Jame pacayabara nanta xeinare pentonon, po pentonon wexotha xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penama xatabinexa. \v 29 Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha tʉpa. \v 30 Pentonon po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae, be conotha pajume cowʉntame Nacom! \v 31 Jopa paʉnthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa painya neyabara nanta xeinaexae. Jopa pajan tsaibinde: ‘¿Eta xua xaeinchi jane? ¿Eta xua apaeinchi jane? ¿Eta xua nama xatabinchi jane?’ jopa pajan tsaibinde. \v 32 Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi saya ʉ baxua pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona. Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame. Barapon Nacom pon peitabocopin, pon yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname. \v 33 Saya meisa jame bichocono copiya payabara nanta xeinare xua painya neexanaewa xua pocotsiwa Nacom ichichipa pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉtano jame bichocono payabara nanta xeinare painya nexeinaenexa pejʉntʉ coyene xanepanaewa Nacomtha. Icha paexanaename barapo coyenewan nexata bapoxonae Nacom paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname. \v 34 Jopa payabara muxuna najʉntʉ exabinde anoxuae pocotsiwa baya tsane pocotsiwa painya neexanaewa tsane, tsipei barapo matacabi nama xeina pocotsiwa bichocono pacata ayapube. Daxita matacabi tsoponeibi pocotsiwa xua pacata ayapube xua pocotsiwa painya neexanaewan”, jei Jesús. \c 7 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa yabara paebi xua ichamonae penatsicuentsiwa \r (Lc 6.37-38, 41-42) \p \v 1 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Jopa ichamonae payabara paebinde xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Nexata bapoxonae Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. \v 2 Nacom pia coya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaewa icha po coyeneya paichim poxonae ichamonae payabara paebame xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Icha daunweya payabara paebiname xua penatsicuentsiwa ichamonae xua abe peexanaexae, Nacom barichi daunweya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei Jesús. \v 3 Equeicha Jesús paeba caeintha pomonae pijimonae jiwana pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo jeye: “Xam ba jinya jiton itata taneme poxonae itata jopiyatsi naepʉtiyo, ichitha jopa taem xua irʉrʉ xam nama pin naepʉto neitamaiqueitotha ducua. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, xam ba jinya jiton cui taneme xua poxonae abe exana, ichitha jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam baraichim nama bichocono abe exaname. \v 4 Icha jopa taem pin naepʉto xua neitamaiqueitotha ducua jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton, cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitamaiqueitotha’, xua nejeiwa. \v 5 Xam nepaebim xua ichʉn exana xua baxua neexanaewatha irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto xua neitamaiqueitotha ducua. Bapoxonae beta taename nejutsinexa tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitamaiqueitotha tarucuatsi. \p \v 6 “Jopa patsipaebinde Nacom Pejume Diwesi pomonae anaya paca aeba, xuano anaya aeba Nacom Pejume Diwesi pomonae jopa pejume cowʉntsiwi Nacom. Tsipei barapomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi bichocono. Barapomonae bara abe exana be barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be auri ichi xua poxonae anaepanaya nawano webaba pocotsiwa pacatame. Mataʉtano barapomonae bara abe exana be barapocotsi jʉta coyeneya ichiya exana icha be marrano ichi, xua poxonae petaxutha taxunaunaba xua irainyaba po pexaewa paapatame”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi bewa matowa wʉqueibi Nacomtha \r (Lc 11.9-13; 6.31) \p \v 7 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Matowa Nacom pawʉcare, bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame beya poxonae pataebame yawa icha paichim poxonae matowa pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota. \v 8 Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei pon matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ pecoibototha matowa wawai, bara tacoibo sarana xorenatsi, mataʉta jume notatsino. \p \v 9 “Paxam pomonae pexui paxeiname paca muxuwetatsi. Poxonae painya pexui paca wʉca pan, ¿pacatsipame iboto? ¡Jume! \v 10 Ichacuitha tsipae, poxonae painya pexui paca wʉca duwei, ¿pacatsipame jomo wito? ¡Jume! Jopa baxua paraichim tsane. \v 11 Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha paxam payaputaneme xua xanepanaeya painya pexui pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya Axa pon itabocotha peecaein bichocono jopa juniya paca catsiyo pejʉntʉ coyene xanepanaewan poxonae pawʉcame beyacaincha poxonae painya pexui pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba. \p \v 12 “Paexande ichamonaetha xua po coyene painya neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa tsane. Tsipei barapo coyenewa bayatha Moisés pia peitorobi coyenewatha paca itoroba, mataʉtano Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi bayatha paca cui itoroba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po boupayo tsica boupayo dena \r (Lc 13.24) \p \v 13-14 Nexata equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Poxonae jiwi pona tomara beya, pomonae itapeta pin namto iya pona, barapo jiwi pinmonae, tsipei barapo tomara namto boupa iya xua jopa ayapubeyo. Pomonae nama itapeta, po namto tsica namtiyo iya pona, barapo jiwi tsiquimonaeyo tsipei barapo tsica boupayo ayapube iya. Barichi poxonae jiwi patsina Nacom pia nacua beicha saya tsiquimonaeyo patsina tsipei ichamonae jopa tsita jʉntʉ cui coyene xanepanaetsi xua xanepanaeya pejinompaewa Nacomtha. Daxota pomonae Satanás pia nacua beya patsina pinmonae tsane tsipei jopa taayapubetsi xua barapo Satanás pia jʉntʉ coyeneyatha tatsi jinompa. Nama itapeta pacananta xeinaeya jinompare Nacom pia jʉntʉ coyenewa tatsi xua icha jiwi ichi poxonae seicaya irʉrʉ barompaya pona tomara tsica namtiyo boupayo iya”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi yaputane nae, penacoichixae \r (Lc 6.43-44) \p \v 15 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Dota pam, dota pomonae penaerabiwi, pomonae xua jeye: ‘Paxan papaeban Nacom nexa’, jei. Barapomonae painya xainya beya pata itara mexeya jopa jʉntʉ coyene anaepanaeyo icha be ichi pomonae xua Nacom pejume jejei jiwichi xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba xua mataʉtano icha be ovejamonae ichi xua pia cui coyene xeina xua jopa anaepanaeyo. Daichitha barapomonae bichocono antʉcuicoyeneyapube xua anaepana, icha be neʉthʉ ichi poxonae bichocono anaepana. \v 16 Ichitha paxam pacayabara ita coxoname barapomonae poxonae pataneme pocotsiwa barapomonae exana, icha be jiwi ichi xua poxonae yaputane nae, po nae penacoichixae. Mataʉtano jiwi jopa yaputaeyo xua bapana jiwi jopa teracae uva cuei po naetha sojei, tsipei apara uva cuei xuwa ʉnbototha po ʉnbo jopa e dubenaeyo. Mataʉtano jiwi jopa bapana teracae higo thei naexitha, tsipei apara higo thei xuwa higo naetha. \v 17 Tsipei daxita naein, po naein pexeinya naein bara nacoita po pethei pexeinya thei. Mataʉtano daxita naein, po naein camatsa naein bara nacoita po pethei camatsa thei. \v 18 Po nae pexeinya nae jopa bapana nacoichi po pethei camatsa thei. Barichi po nae camatsa nae jopa bapana nacoichi po pethei pexeinya thei. \v 19 Daxita naein, po naein jopa nacoichiyo po pethei pexeinya thei, jiwi barapo naein ʉncata. Bapoxonae jiwi barapo naein tauta isototha. \v 20 Icha naein cana ichichi xua poxonae jopa penacoichiyoxaera, bara cana ichi tsainchi jiwi xua poxoru xanepanaeya jopa peexanaexaera tsane. Icha ichi xua payaputaneme naein poxonae pia pethei pataneme, barichi jiwi pantʉ cui coyene yaputaneme poxonae pataneme pocotsiwa barapomonae exana”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pinae paeba xua pinae daxita jiwi jopa patsi tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha \r (Lc 13.25-27) \p \v 21 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pinmonae jiwi neyabara caunutsiya jei tsane: ‘Tanecanamataxeinaem’, jei tsane. Daichitha barapomonae jiwana tsicamonaeyo patsina Nacom pia peitorobi nacua beicha. Saya meisa patsina pomonae exana xua pocotsiwa Taxa ichichipa. Barapomonae patsina ichaxota Taxa po nacuatheicha ewatsiya itorobeibeca. \v 22 Poxonae barapo matacabi jopaena, po matacabitha poxonae Nacom yabara paebina xua jiwi penatsicuentsiwa pinmonae jiwi pijunuwi neyabara caunutsiya jei tsane: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, paxan pacueicueijan nejume diwesi xam nexa. Mataʉtano cauri paitawetan newʉntha. Mataʉtano jinya newʉntha papaeban poxonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewa paexanan’, nejei tsane. \v 23 Daichitha barapomonae jume notsin. Jan tsane: ‘Bʉ canta bapana jopa paca yaitaetsi. ¡Taxainya weya pana natsixibarʉcʉpare pomonae abe painya neexanae jiwi pamxaem!’ jan tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús ainya bomʉxʉbe yabara paeba \r (Mr 1.22; Lc 6.47-49) \p \v 24 Equeicha Jesús barai barapo pin bicheitomonae, pomonae pijimonaexae tatsi, jeye: “Pon nejume naitomata pocotsiwa paeban mataʉtano exanano pocotsiwa ichichipan barapon beta popona Nacom nexa. Bara barapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be pocotsin peyaputaein ichi, pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota ira daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton. \v 25 Poxonae ema duneica yawa mene matacaewaxuba yawa joibo bomʉxʉ daunweya capubabanota, barapo bomʉxʉ jopa joparenaeyo, poxoru naeton tajʉ umenareca xuano poxoru barapo bomʉxʉ peira matatsucaewatha uncua ichaxota ira daunwei. \v 26 Ichitha nama pon nejume taetha xuano jopa exanaeyo pocotsiwa ichichipan jopa beta poponaeyo Nacom nexa. Bara barapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be pocotsin amameibatsi ichi. Bapon be meje: Bapon be pocotsin bo acabanota ichaxota ira matafatsana xuano naeton jopa tajʉ umenarecaeyo poxoru taetowa. Baraxota mene pateiba poxonae awʉbo tsaibi. \v 27 Poxonae ema duneica, yawa mene matacaewaxuba, yawa pin joibo capubabanota barapo bo, bapoxonae barapo bomʉxʉ joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo xuano poxoru bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. ¡Maisa bomʉxʉ bichocono abe!” jei Jesús barapo pin bicheitomonaetha, pomonae pijimonaexae tatsi. \p \v 28 Poxonae Jesús barapo diwesin najume weta, pomonae Jesús jume tainchi, barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua Jesús pia pecuidubiwan tatsi. \v 29 Tsipei Jesús ba cuiduba be peyaputaein pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia picoyeneya tatsi. \c 8 \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ sawinchi \r (Mr 1.40-45; Lc 5.12-16) \p \v 1 Poxonae Jesús peitapatororo wejuinca, pin bicheitomonae Jesús puna poinchi. \v 2 Jesús imoxoyo caquita poinchi pebin, pon peperʉ sawinchi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon namchi Jesús beya, jeye: \p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon. \p \v 3 Nexata Jesús nacobe yota yawa mata jayaba barapo pebin. Jesús barai, jeye: \p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús. \p Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ sawiwatsi. \v 4 Nexata Jesús barai peperʉ sawinchi: \p —Taema, jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita ita peinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon soldadomonae romanomonae pia pentacaponaein tatsi tanacuitatsi \r (Lc 7.1-10) \p \v 5 Poxonae Jesús joniya Capernaum tomaratha, bapoxonae pebin Jesús imoxoyo caquita poinchi. Bapon romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Bapon nantaʉta pon tanacuiteibatsi pia botha. \v 6 Barapo pentacaponaein Jesús jume daunweya baraichi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, pon inta nacuiteiba camatha boca tabotha. Bapon mʉbatsi yawa bichocono atene, jei barapo pentacaponaein. \p \v 7 Jesús namchi: \p —Bara beya tha ponaetsi taaxaibi exanaenexa bapon, jei Jesús. \p \v 8 Barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jume nota: \p —Tanecanamataxeinaem, xan saya tacui pawin. Auran xua xam nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim. Icha saya paebiname xua bapon pia peatenewatha tatsi, bapoxonae bara axaibi tsane pon inta nacuiteiba. \v 9 Xan barichi xeinan tananecanamataxeinaein pon neitoroba. Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae itorobeiban. Poxonae ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bara bapon pona. Poxonae ichʉn waban: ‘antha’, jan, bara bapon patopa. Pon inta nacuita itoroban: ‘inta exande’, jan. Bara inta exana, jei barapon pon pentacaponaein. \p \v 10 Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca, beta pepaebixae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye: \p —Xaniyeya paca tsipaebatsi, Israel nacuatha irʉ dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi taexanaewa jiwi. \v 11 Paca tsipaebatsi, pinmonae patsina Nacom pia peitorobi nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Daxita carepaya barapomonae Abraham barʉ equiyaena, irʉ Isaac barʉ equiyaena irʉ Jacob barʉ equiyaena. Daxita carepaya barapo nacuanmonaepiwi barʉ nabanaeinchi peitaboco beicha. Abraham, barʉ nabanaena barapomonae ichaxoteicha Nacom itorobiya ewateiba jiwi. \v 12 Ichamonae nanta xeina xua bepa pinae patsina Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi, bara bequein jopa xanepanaeya peexanaewi. Daxota barapomonae bebai tsainchi ichawatha waxainya weya ichaxota pequireiwatha. Baraxota barapomonae bichocono wecoyei tsane yawa nantanuweya nantʉ jayabina, jei Jesús. \p \v 13 Nexata Jesús barai pentacaponaein, jeye: \p —Ponde jinya bo beya. Bara cata exanatsi tanecui yabara jume cowʉntsimxae xua bara taneitacʉpaewa xua tacata exanaewatsi, jei Jesús. \p Bapoxonae barapo pentacaponaein pia petanacuichin tatsi bara caena taaxaibi exanatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Pedro pamiyo tatsi \r (Mr 1.29-31; Lc 4.38-39) \p \v 14 Jesús joniya Simón Pedro pia botha tatsi. Baraxota Jesús tane Pedro pamiyo tatsi xua camatha boca yawa xua domaebatsi. \v 15 Jesús cobe pita, barapowa cobe pitatsi. Domae taaichurucuaetsi bapowa. Nainya barapowa nanta cotaxuba. Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae \r (Mr 1.32-34; Lc 4.40-41) \p \v 16 Poxonae tabopiya tsanaicha, ichamonae pomonae cauri xeina barapomonae Jesús becarendenatsi. Jesús pia jumetha itaweta caurimonae. Barichi Jesús axaibi exana daxita pomonae peatenewi. \v 17 Poxonae Jesús barapo coyenein exana, bara nayabara jume cui weta exana caena bayatha Isaías peyabara cui tsiwʉnaeya paebixae. Bapon Isaías Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon jeye Cristo yabara: “Bapon naca wenota wajʉntʉ coyene bojeiwa. Mataʉtano bapon naca wenota waatene coyenewan”, jei Isaías pejume diwesitha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae ichichipa xua pepuna ponaewatsi \r (Lc 9.57-62) \p \v 18 Poxonae Jesús tane xua pin bicheitomonae nacaetuta bapontha, bapoxonae bapon pijimonae itoroba xua icha muxunene beya peponaenexa tsane xua pucua epataʉta iya. \v 19 Poxonae cataunxuae Jesusbarʉ jopa torobabiyaeyo xua icha muxunene beya nexa, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita uncuatabʉtsi pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene. Jesús baraichi: \p —Pon jiwi Necuidubim, capuna ponaeinchi daxita jʉpaeyantha xua ichaxotan neponaewa tsane, jei. \p \v 20 Jesús jume nota: \p —Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina, ichaxota peyamaitathopeibiwa. Ichitha nama xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa xeinaeinyo bo xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús. \p \v 21 Bapoxonae ichʉn pon irʉ Jesús pijimonae jiwana bapon Jesustha namchi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, bara nepu copare tha taxa matha mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna ponaewatsi tsainchi, jei. \p \v 22 Jesús jume nota: \p —Maisa jame nepuna ponde. Bara copare xua petʉpaewi bara mʉthʉcaeinchi, pomonae be pewerapaewi, jopa be tana nejume cowʉntsiwixae, barapomonae mʉthʉcaena, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano \r (Mr 4.35-41; Lc 8.22-25) \p \v 23 Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jesús pijimonae barʉ pona jeratha. \v 24 Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba mentha. Maratsacan jeratha mene othopa muxu pebunarecae. Daichitha Jesús maituncua. \v 25 Bapoxonae Jesús pijimonae yaʉbaxotsi, jeichichi Jesús: \p —¡Pata Necanamataxeinaem, pana capanepare! ¡Yanabunarecatsi! jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 26 Jesús jume nota: \p —¿Eta pocotsiwa metha bichocono pajunuwame? ¿Cataunxuae jopa pana neyabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús. \p Nexata Jesús asiya uncua. Bapoxonae Jesús itawetaxuba joibo, maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano. \v 27 Bapoxonae barapo pebiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaecarʉcʉpa xua pocotsiwa Jesús peexanaexae. Barapomonae najei: \p —¿Metha jintamda baponda? ¡Jamaisa bapon itawetaxuba joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae pebinbe ponbe caurimonae pexeinaeinbe, ponbe Gadara nacuapinbe \r (Mr 5.1-20; Lc 8.26-39) \p \v 28 Poxonae Jesús patopa pucua icha muxunene beya xua po nacuatha Gadara nacua, bapoxonae pebinbe Jesús imoxoyo caquita uncuatabʉtsibe. Baponbe ibo wountha poponeibabe. Caena bayatha baponbe xeinabe caurimonae. Barapo caurimonae baponbe anaepana cana exanatsibe daxota daxita jiwi junuwa xua peponaewa barapo namtotha ichaxota baponbe poponabe. \v 29 Bapoxonae jemeicha caurimonae baponbe wawai exanatsibe, jeibe: \p —Nacom Pexantom tatsim, ¿eta pocotsiwa metha patopame pata xantha? ¿Patopame jinya painya neperaxa exanaetsibe pewʉnaeya xua po matacabitha xua poxonae Nacom atene pana exanaena xua abe pata exanaexae? jei baponbe xua caurimonae wawaya exana. \p \v 30 Tsiwiyo tajʉyo beya pin marrano duweimonae xayompa. \v 31 Caurimonae Jesús jeichi: \p —Icha pana itawetame, moya pana nepu copabare marrano duweimonaetha, jei caurimonae. \p \v 32 Nexata Jesús jume nota caurimonaetha, jeye: \p —Moya pataema, jei. \p Nexata caurimonae pebinbe wepu ponatsibe, yawa marrano duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae cabunothopatsi. \p \v 33 Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae, junuwiya cuinaenouta peyabara paebinexa tomarapiwitha. Barapomonae yabara paeba daxita pocotsiwa Jesús cana exana marrano duweimonaetha yawano pocotsiwa Jesús cana exana ponbetha ponbe xua cauri pexeinaeinbe. \v 34 Bapoxonae daxita tomarapiwi pona ichaxota Jesús eca. Poxonae Jesús tainchi, barapomonae Jesús jeichichi: “Maisa bewa warapaename Gadara nacua weya, po nacua pata nacua weya”, jei daxita barapomonae. \c 9 \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi \r (Mr 2.1-12; Lc 5.17-26) \p \v 1 Nexata Jesús jeratha nontabiya. Jeratha pona icha muxunene beya xua pucua epataʉta iya. Jesús pia tomara beya patopa, barapo tomara icha muxunenetha eca. \v 2 Baraxota pebiwi pata. Barapo pebiwi Jesús tacarendenatsi pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha pemaiteibiwa, barapomonae barapocotsiwatha pecuenobinchi carendenatsi. Poxonae Jesús tane xua barapomonae yabara jume cowʉnta xua bara Jesús peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi, bapoxonae Jesús barai pecuenobinchi: \p —Tajiton, najʉntʉ coyene tsacatabare. Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba jinya abe neexanae cuiru coyenein, jei Jesús. \p \v 3 Bapoxonae pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, barapomonae daxita carepaya pia coutha nanta xeina. Najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae. \v 4 Daichitha Jesús yaputane xua barapomonae pijʉntʉ coyeneintha natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye: \p —¿Eta xua metha baxua abeya pana neyabara cananta xeiname? \v 5 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchi? ¿Metha jan tsane: ‘Jinya abe neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Nontaponare, yawa bara ponare’, jan tsane? \v 6 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. \p Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye: \p —Catsipaebatsi nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyande, jei Jesús. \p \v 7 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Bapoxonae pia bo be-iya. \v 8 Poxonae jiwi tane baxua, barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae nabarai: \p —Anoxuae waxainchi tainchi pocotsiwa pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, yawa wʉnae jaintatsi xua Nacom barapo jitontha pecatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa, jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Mateo wabatsi, Jesús waba \r (Mr 2.13-17; Lc 5.27-32) \p \v 9 Jesús bara weya pontaba ichaxota axaibi exana pon pecuenobinchi. Bapoxonae Jesús tane pebin pon pewʉn Mateo. Bapon eca ichaxota bapon paratixi matoma noteibeca po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Jesús Mateo baraichi: \p —Nepuna ponde, jei Jesús. \p Bapoxonae Mateo caena nainya nontapona yawa napuna pona Jesustha. \p \v 10 Pirapaeyo Jesús barʉ ecatsi, Mateo barʉ eca pia botha pexaethopeibiwatha xua Jesús pebarʉ xaenexatsi. Barichi Jesús barʉ eca pinmonae barapo pexaethopeibiwatha pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉrʉ Jesús barʉ eca ichamonae pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanaewi. Daxita barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha yawa Jesús pijimonae barʉ ecano penabanaenexa. \v 11 Ichitha poxonae fariseomonae tane xua Jesús dacotsiwa barʉ eca, barapomonae namchi. Jesús pijimonae tatsi baraichi: \p —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi. Mataʉtano, barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapo fariseomonae. \p \v 12 Poxonae Jesús baxua jume tane, bapon Jesús namchi barapomonaetha: \p —Pomonae ba xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene barapomonae jame canantawenona pon jiwi peyawʉbin. Bara jʉta coyene ichi barapomonae pomonae nebarʉ xane. Barapomonae nenantawenona xua tayabara cui jʉntemainaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. \v 13 Panacuidubaponde xua Nacom Pejume Diwesi paeba. Meje xua Nacom namchi, jeye: ‘Ichichipan xua jiwi nantanuweya peyabara nanta xeinaewa ichamonaetha xua peyawenaewa tsane. Baxua jame ichichipan beyacaincha xua ichichipan po cui coyene xua jiwi duwei petautsiwa xua tuxusi exana xan nexa’, jei Nacom. Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Apara jame patopan tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane peauraxae xua abe exana, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi \r (Mr 2.18-22; Lc 5.33-39) \p \v 14 Nexata Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pia pepuna jinompaewichi barapomonae pata Jesús pia xantha tatsi. Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye: \p —Apara paxan irʉ fariseomonaerʉ jopa juniya Nacom payabara nainboteibinyo poxonae Nacom pawʉqueiban. ¿Eta xua metha jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi? jei barapomonae pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi tatsi. \p \v 15 Jesús jume nota barapomonae: \p —Jiwi ba jopa bewa wecoyeya yabara nainbotsi poxonae ichamonae pexaewa tsinacaetuta penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca pexaewa penabanaewatha, bapoxonae jiwi ba pebʉrʉya nabane, jopa bewa yabara nainbotsi tsane. Ichitha icha pon aena piowa pita, caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane. \p \v 16 “Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena paparuwa tsiwiyo jiwana caxinaxubeta po paparuwa cataunxuae jopa matanaxubiyo, xua barapo paparuwa pewan botsinexa peru dorouto. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsipae. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha nama bichocono pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. \v 17 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto. Tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba yawa barapo bocoto naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, yawa pena bocoto jopa naxubiyo poxoru boco yeyena yawa poxoru pena bocoto”, jei Jesús. \s1 Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi exanatsi, yawa yabara xua bapoxonae icha yabʉyo irʉ axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ \r (Mr 5.21-43; Lc 8.40-56) \p \v 18 Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei barapomonaetha, bapoxonae pebin patopa. Bapon judiomonae pia penacaetutsi bo pia pecanamataxeinaein tatsi. Bapon pewʉn Jairo. Jesús petaxutha irabe tatayecarecatsi. Bapon baxua exana tsipei Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon namchi Jesustha: \p —Taxantiyo anoxuaetha inta tʉpa. Icha xam ponaename yawa necobetha mata jayabiname, bapoxonae barapowa equeicha asʉ tsane xua equeicha nacosatsina, jei Jairo. \p \v 19 Jesús bapoxonae nontapona. Jairo puna poinchi. Irʉ Jesús pijimonae puna poinchi. \v 20 Poxonae Jesús iya irʉ yabʉyo Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapowa caena bayatha be yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa Jesús pia paparuwa xainyowa tajayabapoinyatsi. Bapowa paparuwa tajayaba xua peopirawa xua Jesús pia penamaxatatsiwa tatsi. \v 21-22 Baxua exana tsipei bapowa nanta xeina, jeye: “Icha pia paparuwa tajayabin bapoxonae axaibin tsane”, jei bapowa. \p Poxonae bapowa Jesús tajayabatsi pia paparuwa, bapoxonae caena jʉntʉbʉ jana naruntaba. \p Nexata Jesús napatomeicha necota, yawa yabʉyo tainchi. Jesús namchi bapowatha: \p —Yabʉyo, najʉntemiya xore. Caaxaibi exanatsi jinya tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi, jei Jesús. \p \v 23 Jesús equeicha pona. Poxonae Jesús patopa pecanamataxeinaein pia bo tatsitha, bapoxonae Jesús tane xua pebiwi oba tsipei yabʉyo bayatha tʉpa. Barapo pebiwi pomonae pecapu obiwi pewerapeibiwi. Mataʉtano Jesús tane pomonae pesiwa namtsebiya wecoyei jiwi. \v 24 Jesús namchi jiwitha: \p —Tutu weya paponde. Yabʉyo apara jopa tʉpaeyo, maituncua apara, jei Jesús. \p Poxonae Jesús baxua paeba, jiwi Jesús jume cui caponatsi. \v 25 Ichitha Jesús itoroba xua barapomonae tutu wejojoniya pesato beya. Bapoxonae Jesús bo tutu joniya. Jesús cobe pita, yabʉyo cobe pitatsi yawano asiya cuaranotatsino penacosatsixae. \v 26 Xua Jesús yabʉyo axaibi exanatsi, barapo diwesi daxita jiwi jume taetaepona pomonae barapo nacuatha jinompa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe nantiyabe itata nacʉtabe \p \v 27 Poxonae Jesús bara weya pona ichaxota yabʉyo caewa asʉ exanatsi, pebinbe Jesús puna poinchi. Baponbe peitata nacʉtsinbe. Baponbe wawaya jeibe: \p —Xam Jesús, David pia pemomoxi susatopin jiwanam ponxaem Nacom necaitapetsin pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata tana neyawenaenexamebe, jeibe baponbe ponbe peitata nacʉtsinbe. \p \v 28 Poxonae Jesús bomʉxʉ bejoniya, ponbe peitata nacʉtsinbe Jesús imoxoyo caquita poinchibe. Jesús yainyaba baponbetha: \p —¿Bara pana neyabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca caexanaewatsibe? jei. \p Jume notabe: \p —Aja, pata Tanecanamataxeinaem, bara paca cui yabara jume cui cowʉntatsibe, jeibe. \p \v 29 Bapoxonae Jesús itamaiquei jayababe baponbe. Jesús namchi baponbetha, jeye: \p —Icha pana necui yabara jume cowʉntamebe xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tapaca exanaewatsibe bara baxua pacata exanaeinchibe xua axaibi paca exanaeinchibe, jei Jesús. \p \v 30 Bapoxonae caena nainya aitamaiqueixaibibe. Jesús jume daunweya baraibe baponbe, jeye: \p —Jopa pana necui yopichindebe ichamonaetha xua pacata exainchibe baxua, jei Jesús baponbetha. \p \v 31 Daichitha poxonae Jesús weya ponabe, pejume taewathabe xua Jesús paeba, tsipaebabe ichamonaetha pomonae barapo nacuatha jinompa, daxita pocotsiwa xua Jesús cana exana baponbetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pemuxusipanaein \p \v 32 Poxonae Jesús bo wejoniya irʉrʉ ponbe aitamaiqueixaibi exanatsibe, bapoxonae ichamonae Jesustha pata. Barapomonae capona pebin, pon muxusipana, mataʉtano jopa paebiyo, tsipei cauri xeina. \v 33 Bapoxonae Jesús itaweta cauri xua barapo pebin muxusipana exainchi. Caena nainya bapon cueicueijei. Nexata pomonae xua tane xua Jesús exana, barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaeca. Barapomonae namchi, jeye: \p —Jopa bapana taetsi Israel nacuatha icha be ichi pocotsiwa Jesús exana, jei barapomonae. \p \v 34 Ichitha poxonae fariseomonae jume tane baxua, barapomonae namchi Jesús yabara, jeye: \p —Barapon caurimonae itawetatsi tsipei xeina caurimonae pia pentacaponaein tatsi pia peayapusʉ itorobi coyene tatsi, jei fariseomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nantanuweya yabara cui nanta xeina jiwi xua peyawenaewa tsane \p \v 35 Jesús pona daxita pin tomarantha yawa po tomaraxi tsiqui tomaraxitha. Bapon cuiduba ducuanaeta judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Mataʉtano bapon paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Mataʉta bapon jiwi axaibi exana ducuanaeta pomonae xua atene yawa xua cuenecuenona. \v 36 Poxonae Jesús jiwi tainchi, Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Tsipei barapomonae natsepa mataʉtano jopa itacʉpaetsi xua pia coutha penayawenaewa. Barapomonae bara be jʉta coyeneya ichi, icha be ovejamonae ichi xua poxonae iratha bobena tsipei natsepa mataʉtano tsipei dapon aibi, pon pe-eenaein ovejamonae xua peyawenaenexa. \v 37 Nexata Jesús namchi pijimonaetha: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona xua pejume taewa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha, barapomonae pinmonae aibi, saya tsiquimonaeyo. \v 38 Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonaetha pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi, jei Jesús. \c 10 \s1 Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobiwi tatsi xua doce poyobe \r (Mr 3.13-19; Lc 6.12-16) \p \v 1 Nexata Jesús pijimonae waba. Barapomonae jiwana itapetatsi doce poyobe, pomonae baraichi: “Jesús pia peitorobi jiwi tatsi”, jeichichi. Jesús barapomonae cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua cauri ichamonae petaitawetsinexatsi pomonae xua cauri xeina. Mataʉtano Jesús cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa xua pijimonae tatsi axaibi peexanaenexa pomonae xua atene, xuano xua cuenecuenona. \p \v 2 Barapomonae pomonae doce poyobe pomonae peitorobiwichi, ichʉn pewʉn Simón, pon icha wʉnno “Pedro” baraichi. Irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago. Irʉ ichʉn pewʉn Juan, pon Santiago peweicho tatsi. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. \v 3-4 Irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé, irʉ ichʉn pewʉn Tomás, irʉ ichʉn pewʉn Mateo. Barapon Mateo pon paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ ichʉn pewʉn Tadeo. Irʉ ichʉn pewʉn Simón, pon celotemonaepin. Irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote, pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha xua pebexubinexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús itoroba pijimonae xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi \r (Mr 6.7-13; Lc 9.1-6) \p \v 5 Barapo doce poyobe Jesús itoroba, Jesús jeye: \p —Jopa paponaeinde po nacua ichaxota jinompa pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Jopa paponaeinde po tomaran ena Samaria nacuatha. \v 6 Meisa saya paponde pomonae Israel nacuamonaepiwitha. Barapomonae payawende tsipei barapomonae Nacom tajʉ wepu jinompatsi xua pipato jinompa. Icha be pocotsi jʉta coyeneya ichi oveja, barapo ovejamonae napuxana poxoru wepu pona tajʉ beya, xua pon pe-eenaein barapo ovejamonae bapon tajʉ wepu poinchi icha xua poxonae napuxana. \v 7 Poxonae papaeba dubenanaebiyame, papaebare barapomonaetha po coyene xua anoxuae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya peewatsixae. \v 8 Mataʉtano Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha po coyenewe meje baxua paexande: Axaibi paexande pomonae peatenewi; equeicha asʉ paexande pomonae werapeibina; axaibi paexande pomonae xua peperʉ sawichimonae; mataʉtano caurimonae pata taitawere pomonae caurimonae pexeinaewi. Nacom amanaya paca cata barapo pia peayapusʉ itorobi coyene, daxota poxonae jiwi payawename Nacom pia peayapusʉwatha, jopa jiwi paratixi pawʉcaeinde. \p \v 9 “Jopa pacaponaeinde paratixi xua poxonae painya newarapaenexa. \v 10 Jopa pacaponaeinde cote xua painya nejeyaenexa paparuwan poxonae pawarapame. Saya cae camisa panama xatabare, jopa icha camisa pacaponaeinde. Mataʉta jopa pacaponaeinde ichawan xua painya nenataxu xatabiwan, yawa icha iwaton jopa pacaponaeinde. Painya xoba paauram xua poxonae jiwi paca catsibeibina tsipei baraxua pocotsiwa paca cata apara bara painya matoma painya netanacuichixaemxae Nacom. \p \v 11 “Poxonae papanenebiyam pin tomaratha, ichacuitha tsiqui tomariyotha, pajeire pon jiwi barʉ cui itura jina xuano xua paca tsiwaba pia botha tatsi pia paca apatsinexa tsane. Bapon pia botha tatsi painya nepu enaeinde beya tsane poxonae barapo tomara weya pawarapaename. \v 12 Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyame, barapo bopiwi pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exanaena’, pajande. \v 13 Icha baxota jinompa pomonae pomonaetha jiwi barʉ cui itura jina, bara baxua Nacom barapomonae taexanaeinchi pocotsiwa papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae pomonaetha jopa jiwi barʉ cui itura jinaeyo, baxua Nacom jopa taexanae tsane pocotsiwa papaebame barapomonaetha. Equeicha caewa pacata parenaena xua pocotsiwa papaebame. \v 14 Ichitha icha icha tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo yawano icha jopa xapain paca jume naitaewatsiyo, nexata bapoxonae panatsixibare. Namto beya paponde xua bomʉxʉ weya xua ichacuitha icha tomara weya. Po tsorobo painya taxutha dubena pana nataxu wenʉnʉbabare barapo tomaratha. Poxonae baxua paexaname patsita itapeinya xeinaename, apara xua barapomonae abe exana painya xainya berena xua poxonae barapomonae paca jume itaweta. \v 15 Bara xainyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena, po matacabitha Nacom yabara paebina jiwi petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Caena bayatha Sodoma tomarapiwi irʉ Gomorra tomarapiwi bichocono abe exana. Daxota Nacom atene exanaena barapo tomaramonaebe. Bara bequein Sodoma tomarapiwi atene mataʉta irʉ Gomorra tomarapiwi bequein atene tsipei bichocono abe exana barapomonae. Ichitha nama pomonae barapo tomaratha jinompa, pomonae paca jume itaweta, jopa juniya peraxa jʉbebi tsainchi, beyacaincha poxonae Sodoma tomarapiwi yawa Gomorra tomarapiwi peraxa jʉbebatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe exanaena Jesús pijimonaetha tatsi \p \v 16 Equeicha Jesús jeye: “Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca caitorobatsi pia xainya beya pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, pomonae itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa, icha ovejan ichi xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi. Paxam pananthʉthʉ cui wʉnaetsiya tsaquiya jinompare, tsipei ichamonae beya paca pepeichipa. Baxua bara paichinde icha jomo ichi xua peita coxonaein poxonae waxouto cuitaya naetsiriwatsi. Paxam bara jʉtiya jopa paichim tsane jopa ichamonaetha abe paexanaeinde, icha topiboto ichi xua anaepana jopa nanta xeinecaeyo xua jʉntema yapoponeca. \v 17 Paxam dota pam, dota pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi. Barapomonae paca teicaena pepaca caponaenexa tsane pomonaetha pomonae tomaran pentacaponaewi. Bapoxonae barapomonae paca cuainchina judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. \v 18 Mataʉta barapomonae paca caponaena pomonae peyanacua ewatsi jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉta paca caponaena pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi pia peitabaratha tatsi. Baxua paca cana exanaena painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Daichitha barapo pentacaponaewi peitabaratha tatsi paca itacʉpaena xua pata neyabara paebiwan pocotsiwa bayatha tapacata exanaewatsi paxam. Mataʉtano paca itacʉpaena xua pata neyabara paebiwan pomonae jopa judiomonae naexanaeyo peitabaratha tatsi. \v 19 Ichitha poxonae paca caponaena pentacaponaewi beya, jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa xua painya nejume notsiwa tsane barapomonaetha. Nama Nacom paca tsijume dubina po jume xua painya necaunutsiwam tsane. \v 20 Tsipei beta jopa papaebimchipae painya coutha, ichitha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsimuxu cueicueijei tsane. Bapon paca catsina po jumetha xua patsipaebiname. \p \v 21 “Jiwi caenaetsina barompaya peweicho jiwi ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsane. Irʉ coxiyeiwi ichamonaetha caenaetsina pia pexui xua ichamonae pejutebinexa tsane. Irʉ pexui paxeiwi caenaetsina ichamonaetha xua ichamonae pejutebinexa tsainchi. \v 22 Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Ichitha icha awiya paantʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompaename xua beya payacuiya werapaeya othopaename, poxonae bequein abe pacata exana ichamonae Nacom napaeba paca cana exanaena. \v 23 Icha cae tomarapiwi paca abe exanaena, parʉcʉpare icha tomara beya. Bara xainyeya paca tsipaebatsi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, equeicha patopeicaein beya abʉ poxonae cataunxuae jopa panacui wetsim tsane xua paponame daxita israelmonae pia nacua tomarantha tatsi, xua papaeba dubenanaebiyame Nacom Pejume Diwesi. \p \v 24 “Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa be bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein. Mataʉta pon ba petanacuichin jopa ainya cuiyo, jopa be bapocotsinyo pon xua peitorobixaetsi pon pia pecanamataxeinaeinchi tatsi. \v 25 Pon ba penacuidubin bewa nanta xeinae, bewa najei: ‘Maisa ichamonae inta abe exanatsi pon tana necuidubin. Metha bara neichi tsane’, bewa najei. Irʉ pon ba tanacuita pia pecanamataxeinaeinchi bewa najei: ‘Maisa ichamonae inta abe exanatsi pon tanecanamataxeinaein. Metha bara neichi tsane’, bewa najei. Icha pocotsi coyeneya baponbe ichi poxonae baxua nayabara nanta xeinabe, bara pocotsi coyeneya paca cana ichiya exana jiwi icha poxonae neyabara ichiya namchi. Tsipei jiwi abe neyabara paeba xua jeye: ‘Maisa bapon Beelzebú tsecae pon caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, jei. Mataʉta paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae Beelzebú pijimonae tatsi po Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pontha bewa ba jiwi cuitaya cunuwina \r (Lc 12.2-7) \p \v 26 Equeicha Jesús jeye: “Jopa jiwi pacunuwinde xua tapana neyabara paebiwam. Tsipei daxita diwesin, xua po diwesin bequein anoxuae jiwi jopa yaputaeyo, bexa yaputaena. Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana daichitha ichamonae bexa yaputaeponaena baxua. \v 27 Tsipei daxita baxua xua nameicha paca tsipaebatsi, baxua xuya patsipaebare jiwi. Po diwesi xua merawi paca tsipaebatsi, barapo diwesi xuya ichamonae mataqueitha patsipaebare. Po diwesi xua paxapaxeya paca tsipaebatsi, barapo diwesi xuya panatha pana nejume canawabiya wawande. \v 28 Tamonae pam, paca tsipaebatsi, jopa pacunuwinde pomonae itacʉpatsi xua paca jutebina xua saya meisa painya pepontha. Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha paca jumopein tʉnaxʉ jutebina. Jame paca tsipaebatsi pon jame bewa pajume cuitaya cunuwim bapon apara jame Nacom. Tsipei barapon Nacom itacʉpatsi xua paca bebai pin isototha po pin isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca painya nepaca exanaenexa painya pepon yawa painya nejumope tʉnaxʉn. \p \v 29 “Jiwi ba caenaeta sito dos poyobe, saya cae paratiyotha nantomata. Bequein barapo sitobe caenaeta jiwi xua jopa matoma nautsiyo, poxoru saya sito, ichitha painya Axa Nacom yaputane yawa copata poxonae barapo sitobe jiwana iratha yajopeica xua yatʉpa. \v 30 Nacom daxita carepaya jopa juniya paca yabara yaputaeyo, daxota paca matana yaputane xua pontanatiyobe painya nexeinaewa. \v 31 Jopa pajunuwinde tsipei paxam bichocono Nacom patsita ainya cuim, beyacaincha siri”, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesucristo yabara paeba xua pomonae peyabara paebiwichi ichamonae peitabaratha tatsi \r (Lc 12.8-9) \p \v 32 Equeicha Jesús namchi: “Yabara paca tsipaebatsi pomonae xua nayopita ichamonaetha pomonae xua najei: ‘Apara paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei. Barichi xan xuya jan tsane Nacomtha: ‘Barapomonae apara tana nejume cowʉntsiwi’, jan tsane xuya barapo Nacom peitabaratha pon Taxa, pon peitabocotha peecaexae. \v 33 Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa bapon yaitaeinyo’, jei, xan xuya barapomonae yabara jan tsane: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan tsane xuya Taxa beicha, pon peitabocotha peecaexae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae jopa pejume cowʉntsixaetsirʉ \r (Lc 12.51-53; 14.26-27) \p \v 34 Equeicha Jesús namchi: “Jopa pananta xeinaeinde xua patopeican saya meisa xua jiwi jʉntema jinompa tacana exanaewa tsane. Jopa baxua tsipatopaeinyo. Apara jame tsipatopeican taexanaenexa po coyene jiwi naba exanatsi xua daxota ainya bicheiton penaexanaenexa. Pomonae jopa nejume cowʉntsiyo ita aenae-aenei pomonaetha pomonae tana nejume cowʉntsiwi. \v 35 Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Irʉ coxiwa pexantiyo ita aenae-aenei tsainchi. Irʉrʉ ichowayo pecopeinyo ita aenae-aenei tsainchi. \v 36 Daxota pebin barompaya piamonae penaaitafaetabi jiwi nacana exanatsi. \p \v 37 “Pon antobe paxa yawa pena beyacaincha xua neantobe bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Pon antobe pexanto beyacaincha xua neantobe, bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. Yawa pon antobe pexantiyo beyacaincha xua neantobe bapon jopa naexanae tsane pon tajiwimonae jiwanapin. \v 38 Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo pocotsiwa itoroban, tsipei jopa be peraxa exanaetsi icha be xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo. \v 39 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan taneantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pocotsiwan peyabara cui matomatsiwa \r (Mr 9.41) \p \v 40 Equeicha Jesús namchi: “Pon xua paca matenta weyatane pia tana neyabara jume taenexa tsane pocotsiwa papaebiname, barapara bapon yawa neweyatanerʉ. Barapon pon xua neweyatane, barapara mataʉtano weyataenarʉ xua weyatainchi pon xua tana neitorobixae, bapon Nacom. \v 41 Pon cueicueijei Nacom pia peitorobi jume diwesi, Nacom bapontha catsina pia peyabara cui matomatsiwa tsipei barapon pon barapo peitorobi jume pepaebin Nacom tanacuitatsi. Po peyabara cui matomatsiwa catatsi pon Nacom peitorobi jume pepaebin Nacom barichi tsane jʉpa catsina pontha pon matenta weyatane, xua matenta weyatainchi pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. Mataʉta irʉ pon xua pejʉntʉ coyene xeicaein bapontha Nacom catsina peyabara cui matomatsiwa tsipei bapon xanepanaya popona Nacom nexa. Nacom barichi tsane jʉpa catsina pontha pon matenta weyatane xua matenta weyatainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. \v 42 Pon xua apatsina tajiwimonae jiwana pintha bequein jopa matowa apatsiyo mera xua bequein cae corotiyo xua ameneque, daichitha Nacom bapontha catsina pia peyabara cui matomatsiwa tsipei bapon tajiwimonae jiwanapin yawenatsi”, jei Jesús. \c 11 \s1 Meje yabara poxonae Juan pon jiwi Pebautisabin itoroba pijimonae Jesús beya, peyainyabinexa tsainchi Jesús \r (Lc 7.18-35) \p \v 1 Jesús najume weta xua pijimonae muxuwetsiya cuiduba, po jiwimonae tatsi xua doce poyobe tatsi. Bapoxonae Jesús bara weya natsixitaba xua tomarantha peponaenexa po tomaran ena barapo nacuatha xua jiwitha pecuidubinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. \p \v 2 Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon jiwi pecʉbi botha etatsi. Poxonae cataunxuae jiwi pecʉbi botha eca, bapon jume tane xua juinya Cristo exana. Bapoxonae Juan itorobabe Jesús beya ponbe pia pepuna jinompaewichi jiwanabe tatsibe xua petayainyabinexatsibe Jesús beya. \v 3 Barapomonae Jesús yainyabatsi xua Juan najume caruta, xua jei: \p —¿Metha bara xaniwaicha xam baponda, pon bewa patopaena pon Mesías? ¿Ichacuitha metha bara ichʉn pawʉnae ewatan jampa? jei baraponbe xua Juan najume caruta. \p \v 4 Jesus jume nota baraponbe, jeye: “Papondebe, mataʉta Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa pana necui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno. \v 5 Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉta xua pomonae pejayujayujeiwi beta pona equeicha, mataʉtano xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉta pomonae xua pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta pomonae xua pewerapaewi equeicha asʉ tsane. Mataʉta pomonae xua peacopeibi jiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume. \v 6 Patsipaebarebe Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha neyabara jume cowʉnta’, xua jan”, jei Jesús. \p \v 7 Poxonae Juan pia penacana jume caitorobinbe tatsi ponatababe, bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua yabara paeba jiwitha xua Juan yabara paebatsi, jeye: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya poponame, ¿eta xua painyatsi, painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara. \v 8 Bara paichim. Paponame ¿painya nejumetaenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae ba jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwixaetsi. \v 9 Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi jume pepaebin. \v 10 Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei: \q1 ‘Catsiwanae itorobinchi copiya pon \q1 tana nacajume carutsin. \q1 Barapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi xua daxita \q1 jiwi najʉntʉ cui wʉnaetsina xam nexa, xua \q1 necantenta weyataeya wabinexa poxonae \q1 patopaename’, nejei Nacom Pejume Diwesitha. \m \v 11 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi xua daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa ainya cui jiwi. \p \v 12 “Juan pon jiwi Pebautisabin, poxonae bapon tamropata pitaba xua cueicueijei Nacom Pejume Diwesi xua beya anoxuae pin bicheitomonae nejume cowʉnta pia penaexanaenexa Nacom piamonae tatsi. Barapomonae pichichi xua penaexanaewa Nacom piamonae tatsi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae bequein ichamonae ayapube taexana barapomonaetha. \v 13 Daxita po petinae diwesin Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina irʉrʉ Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi barapo naxobe peitorobi coyenewathabe yabara tsiwʉnae muxu dutsiya paeba. Barapo peitorobi coyenewabe yabara paeba xua bexa tsane jopaena matacabi po mataqueitha xua Nacom jʉntʉ coyene itorobiya canamataxeinaena jiwi. Matapainya Juan patopa. Bapoxonae irʉ Nacom tamropata pitaba xua exana pocotsiwa bayatha yabara tsiwʉnae muxu duta. \v 14 Icha paxam xaniwaicha paichichipame xua payabara jume cowʉntame xua pocotsiwa barapomonae bayatha yabara paeba, bapoxonae bara panejume cowʉntsiname xua paeban, xua jan: ‘Apara Juan bapon Elías pon caena bayatha tʉpa. Barapon apara pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon bayatha Nacom yabara paeba xua bepa pinae equeicha patopaena’, jan. \v 15 Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi. \p \v 16 “¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta ichi barapomonae? Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya. \v 17 Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi ichitha jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi. \v 18 Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo pan, yawa jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara Juan xeina cauri’, pajam. \v 19 Bapoxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan. Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara paebame pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa juniya apaeyo. Peatsacaewi abe peexanae jiwi pia jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi, barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana, baxua Nacom tsita pexainyei coyenetsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po tomaranpiwi jopa pejume cowʉntsiwichi \r (Lc 10.13-15) \p \v 20 Nexata Jesús tamropata pitaba xua biatane ainya tomaranpiwi, ichaxota bayatha copiya matha matowa exana pia petsita itʉtsi coyenewan. Bequein Jesús baxua matowa exana, ichitha barapomonae jopa icha jʉntʉ coyene xeinaeyo xua peauraxae xua abe exana. \v 21 Daxota barapo tomaranpiwi beya, jeye: “¡Pai jaibo, Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha irʉ Betsaida tomarathano, ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomarabepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaewa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae abe peexanaexae bapontha. \v 22 Paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam irʉ Betsaida tomarapiwi pam, bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Poxonae barapo matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi. \v 23 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pana nanta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca. Po petsita itʉtsi coyenewan painya tomaratha exanan icha bayatha barapo petsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Sodoma tomaratha, bara cataunxuae barapo tomara ecaetsipa, xua beya anoxuae tsipae. Tsipei barapomonae metha bayatha xeinaetsipa icha jʉntʉ coyene xua peauraxae xua abe exana Nacomtha. Metha bapoxonae Nacom jopa jutebichipae barapo tomarapiwi. \v 24 Ichitha paca tsipaebatsi paxam Capernaum tomarapiwi pam, matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi petsita natsicuentsixaetsi abe petsita exanaexaetsi. Barapo mataqueitha bichocono paca peraxa jʉbebina, beyacaincha xua Sodoma tomarapiwi peraxa jʉbebinchi bichocono”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waba jiwi: “Anetha xan berena tapaca yawenaewa tsainchi”, jei \r (Lc 10.21-22) \p \v 25 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xua xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi, pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita. \v 26 Axa, baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha. \p \v 27 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi, mataʉtano xua pia peyaputae coyenewa tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon aibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi. Saya jame meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉtano barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi. \v 28 Anetha xan berena daxita paxam xua tapaca yawenaewa tsainchi. Daxita paxam xua pocotsiwa paca jʉntʉ coyene natsepa exana painya abe neexanae cuiru coyene baxua paca jʉntʉ cui coyene canapuxanaeya yabara jʉntemainaeinchi xua painya nenafifinacaewatsinexa. Equeicha pena jʉntʉ coyene paca cana exanaeinchi, xua painya nejʉntʉ coyene weiweinaeya jinompaewa tsane. \v 29 Pana necui coyene xeinare tacuidubi coyene painya nenacuidubinexam tsane yawa painya neyawenaenexa tsane xua painya necuidubiwa tsane ichamonae. Baxuan paexande tsipei xan jopa bapana jʉntʉ cui coyene anaepanaeya tacuidubin jiwi. Mataʉta bapana jopa tajʉntʉ cui coyene atsacaein. Mataʉtano jopa pajʉntʉ coyene deideijeya jinompaem tsane. Saya jame xanepanaeya painompaename tsipei paexanaename tacuidubi cui coyenein. \v 30 Barapo tacuidubi cui coyenewan jopa ayapubeyo painya jʉntʉ cui coyenetha. Bara paca itacʉpa xua painya neexanaewa tsane barapo tacuidubi cui coyenewan”, jei Jesús. \c 12 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae mataqueitha tatsi \r (Mr 2.23-28; Lc 6.1-5) \p \v 1 Caentacabi poxonae judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi barapo mataqueitha Jesús irʉ pijimonae tatsino pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi jainpa. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua yaboto xunumenapona trigo xu, bapoxonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane. \v 2 Poxonae fariseomonae cui tane xua Jesús pijimonae tatsi exana, bapoxonae barapomonae Jesús tsipaebatsi, jeye: \p —Jamaisa jinya jiwimonae nacuita barapo matacabithe poxonae yaboto nota trigo xu. Apara jiwi jopa yabara copatichi xua penacuichiwa po mataqueithe xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei fariseomonae. \v 3 Jesús jume nota, jeye: \p —Barapo tajiwimonae jopa apara abe exanaeyo. Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa, poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ. Bapon David, pon caena bayatha israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi. \v 4 Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein bara Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa tsane barapo pan. \v 5 Mataʉtano bequein payabara yorobame Moisés pia peitorobi coyenewatha ichaxota jei: ‘Sacerdotemonaepiwi nacuita judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi poxonae Nacom pin pia botha tatsi duwei tauta xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa’, jei. Apara barapo coyene jopa peabe coyenewiyo. Jiwi bara copata. Jopa cui matawentsiyo bequein bara barapo judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi exana taetha. \v 6 Ichitha paca tsipaebatsi xua nama taayapusʉ itorobi coyenewa ainya cui beyacaincha Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi, xuano beyacaincha barapo coyene po coyene poxonae Nacom pin pia botha exana. \v 7 Paxam jopa xanepanaeya payaputaem xua Nacom jei pejume diwesitha: ‘Ichichipan xua painya nexeinaewa tsane nantanuweya peyabara nanta xeinae ʉnthʉto xua ichamonae painya neyawenaewa tsane. Baxua jame bichocono ichichipan beyacaincha xua duwei petautsiwa xua petuxusi exanaewa xan nexa’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Icha bayatha payaputaetsipame pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha paeba, bapoxonae barapo tamonae jopa abe payabara paebimchipae pomonae bequein bara jopa abe exanaeyo. \v 8 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsixae taitorobi coyene xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús, fariseomonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe mʉbinchi \r (Mr 3.1-6; Lc 6.6-11) \p \v 9 Poxonae Jesús najume weta xua fariseomonae tsipaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya natsixitabiya ponataba trigo pabi weya. Bapoxonae pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi beya, bapoxonaeno joniya barapo botha. \v 10 Barapo botha pebin eca pon pecobe mʉbinchi. Baxotarʉ fariseomonae ena. Barapo fariseomonae ichipa piraichi Jesús yainyabatsi xua icha Jesús jume notsina icha jumetha xua bapoxonae Jesús pecui yabara paebinexatsi jiwitha xua Jesús abe exana. Barapo fariseomonae Jesús jeichichi: \p —¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi pentaquei seicae mataqueitha jampa? jei. \p \v 11 Jesús jume nota, jeye: \p —¿Jintam metha pon paxam jiwana, pon xeina cae oveja, xua poxonae jopa jutsipae icha barapo oveja mʉthʉtha tajoparecatsi? Apara bara awiya jutsipa pia ovejaxae bara bequein pentaquei seicae matacabi taetha. \v 12 Nama apara bichocono jiwi yabara Nacom tsita ainya cuichi beyacaincha xua oveja yabara Nacom tsita ainya cuichi. Daxota Nacom copata xua bara jiwi pexanepanae coyene exaneibina, bara bequein xua poxonae pentaquei seicae matacabintha taetha, jei Jesús fariseomonaetha. \p \v 13 Nexata Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi jeye: \p —Nacobe doire, jei. \p Poxonae bapon nacobe doita, bapoxonae nainya cobe wʉnae tsanaya icha icha cobe ichi. \v 14 Bapoxonae fariseomonae Jesús weya ponarʉcʉpa xua Jesús pecui yabara paebinexatsi xua po cui coyenewatha Jesús pebexubiwa tsainchi. \s1 Meje yabara xua Jesús peyabara tsiwʉnae cui paebiwatsi \p \v 15 Poxonae Jesús yaputane xua yabara cui paebatsi xua abe exana mataʉtano xua bexubapaebatsi, bapoxonae Jesús bara weya ponataba. Mataʉtano Jesús pinmonaeno puna poinchi. Jesús axaibi exana ducuanaebiya daxita pomonae peatenewi. \v 16 Mataʉta Jesús barapomonaetha itoroba, jei: “Jopa baxua ichamonaetha pana necui yopichinde xua jiwi axaibi taexanaewa”, jei Jesús. \v 17 Jesús itoroba pomonae xua axaibi peexanaexae xua jopa peyabara cueicueijeinexa tsainchi ichamonaetha. Baxua exana xua penayabara jume cui wetsinexa xua Isaías pejume diwesitha bayatha yabara tsiwʉnaeya tina Nacom nexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Nacom jeye, Jesús yabara: \q1 \v 18 “Bapon apara pon inta nacuita, pon itapetan, \q1 pon bichocono antobein yawa xua nejʉntʉ \q1 coyene weiweina exana pon. \q1 Taitorobicaein tajumope tʉnaxʉ xua \q1 bapon peyantsiwa tsainchi. \q1 Bapon daxita nacuanpiwitha capona exanaena \q1 tapexeinya jume diwesi pomonaetha pomonae \q1 jopa judiomonae naexanaeyo. \q1 Barapon barapo pexeinya jume diwesi caponaena, \q1 xua pejume cowʉntsinexa tsane pomonae poxonae \q1 jume taibina barapo pexeinya jume diwesi xua \q1 bapoxonae barapomonae tayabara jʉntemainaenexa \q1 abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. \q1 \v 19 Mataʉta bapon jopa jume matsontsonobeibi tsane. \q1 Bapon jopa namtsebiya wawai tsaibi tsane namtotha \q1 xua jiwi bapon pejume taenexa tsaibi tsainchi, xua \q1 bapon pejume naitaewatsinexa tsaibi tsainchi. \q1 \v 20 Pomonae jopa peajʉntʉcoyenesʉwi xua tana nejume \q1 cowʉntsiwa, bapon jopa bebai tsaibi tsane. \q1 Barapomonae capanenebiya tsainchi. \q1 Mataʉtano pijimonae tatsi poxonae jʉntʉ \q1 coyene faefaenena, jopa anaya jutebi tsane. \q1 Bara bapon yawenaena barapomonae. \q1 Bapon baxua exanaena xua pijimonae \q1 yayawenaponaena beya tsane xua cui \q1 amanayabina pia peaitafaetabi jiwichi. \q1 \v 21 Mataʉta daxita nacuanpiwi jiwanamonae \q1 pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae \q1 bapon wʉnae ewatatsi xua bara bapon \q1 barapomonae pecapanenebiwa tsainchi Nacom \q1 beicha”, jei Nacom Jesús yabara Isaías pejume \q1 diwesitha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi \r (Mr 3.20-30; Lc 11.14-23; 12.10) \p \v 22 Bapoxonae jiwi Jesús tacapatʉtsi pebin pon muxusipana exainchi cauri, mataʉtano xua itata nacʉta exainchino. Bapon Jesús axaibi exana. Bapoxonae pebin muxu nasaba, beta necota, mataʉtano paebano. \v 23 Daxita pomonae cui tane baxua, pocotsiwa Jesús exana, daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene benaecaeya najei: “Jina, ¿bapon apara David pia pemomoxi susato jiwi jiwanapin tatsi jampa, pon Nacom yabara wʉnae tsiwʉnaeya paeba xua pinae patopeicaena jampa?” jei. \p \v 24 Poxonae baxua fariseomonae jume tane, jeye: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pe ntacaponaein tatsi”, jei fariseomonae. \p \v 25 Jesús yaputane xua fariseomonae nanta xeina poxonae natsipaeba baxua, daxota jei fariseomonaetha: “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae tomarapiwi nababe, bapoxonae jopa xapain jinompaeyo barapo tomarapiwi. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe, yawa nawepu tsatajopabe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. \v 26 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe, mataʉtano nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae, tsipei amsiya exana. \v 27 Paxam pana neyabara jam: ‘Apara bapon itaweta cauri tsipei bapon xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, pon Beelzebú caurimonae pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. Icha baxua bara xainyei, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae itaweta cauri? ¿Irʉrʉ barapomonae itaweta cauri Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame. \v 28 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi, xua barapo pejumope tʉnaxʉ tana necatsixae pia peayapusʉ itorobi coyenewa. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \p \v 29 “Dapon aibi pon itacʉpatsi xua botha joniya po botha pon bichocono maxʉ daunwei pia bo tatsi xua daxita penotsiwa tsane pocotsiwa bapon xeina pon maxʉ daunwei, icha jopa copiya matha maxʉ cʉtanotsiyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichin. Xan cui amanayaban Satanás daxota neitacʉpa xua torotsiya itawetan bapon pijimonae tatsi pomonae caurimonae. \p \v 30 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa yawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane. \p \v 31 “Daxota paca tsipaebatsi xua pocotsiwa jiwi abe peexanae cuiru coyenein exana mataʉtano pocotsiwa xua jiwi abe paeba, barapo coyene Nacom itacʉpatsi xua yabara jʉntemainaena daxita barapo coyenein. Pon abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Nacom bapana jopa yabara jʉntemainae tsane xua bapon paeba. \v 32 Mataʉtano xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama bichocono abe yabara paeba Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae tsane bapon, anoxuae mataʉtano xua bexa tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi yaputane nae penacoichixae \r (Lc 6.43-45) \p \v 33 Equeicha Jesús jeye: “Icha nae po nae pexeinya nae bara nacoita po pethei pexeinya thei. Icha nae po nae peabe nae bara nacoita po pethei camatsa thei. Jiwi ba nae yaputane tsipei po nae penacoichixae. \v 34 ¡Paxam pomonae bichocono abe peexanaewi pam! Icha jomomonae ichi xua abe exana jiwitha bara paichim, abe paexaname jiwitha. Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua xanepanaeya painya nepaebiwa, tsipei pocotsiwa painya coibototha papaebame barapara baxua painya jʉntʉ coyenetha pacayabara nanta xeiname. \v 35 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon ba xua xanepana paeba, tsipei ba pejʉntʉ coyene xeicaein. Pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba xua abe paeba tsipei ba peajʉntʉcoyenebein. \v 36 Ichitha paca tsipaebatsi xua matacabi patopeicaena po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Barapo matacabitha daxita jiwi bewa atene tsane pepaebixae po jumein jopa xanepanaeyo. \v 37 Poxonae Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha, Nacom tsanaya tsabina pia pepaebixae jumeintha tsane. Pomonae paxam xanepanaya papaebame ichamonaetha poxonae cataunxuae pajinompame po irathe, Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Barapomonae bara jopa abe exanaeyo’, paca yabara jei tsane. Paxam pomonae bayatha abe papaebame poxonae cataunxuae pajinompame po irathe Nacom xuya paca yabara jei tsane: ‘Maisa barapomonae abe pepaebiwi’, paca yabara jei tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa \r (Mr 8.12; Lc 11.29-32) \p \v 38 Nexata fariseomonae jiwanamonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwanamonae, daxita barapomonae Jesús cui itorobatsi, jeichichi: \p —Pon jiwi Pecuidubim, paichichipan xua pata taewa tsane xua tapana netsita itʉtsiwam tsane cae jinya pexeinya netsita itʉtsi coyenewa pocotsiwa Nacom cacatsina pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. Bapoxonae paca jume cowʉntsinchi, jei. \p \v 39 Daxita barapomonaetha Jesús barai, jeye: \p —Pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉrʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi barapomonae necui itoroba xua taexanaewa cae coyenewa tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Ichitha jopa tsita itʉtsin tsane icha tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa. Saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. \v 40 Nacom Jonás itorobatsi Nínive tomarapiwi beya petsipaebinexa Nacom Pejume Diwesi barapomonaetha. Jonás jopa baxua peexanaexae daxota Nacom exana xua Jonás quianaxorecatsi duwein pon pinyo. Bapon barapo pin duwein tsijuntutha eca acoibi po matacabiyobe, mataʉtano acoibi po merawiyobe, beya poxonae equeicha yacabaxotsi xua asʉ popona. Barichi tsane xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tʉpaein. Bapoxonae mʉthʉtha nebotsina acoibi po matacabiyobe nexa tsane, mataʉtano acoibi po merawiyobe nexa tsane, beya poxonae equeicha Nacom asʉ juina neexanaena. \v 41 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi peperaxa exanaenexatsi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo mataqueitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein po coyenewa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Bara pocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha. \v 42 Mataʉta barapo matacabitha tsane petsiriwa, powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi, tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina tsipei bapowa bayatha tajʉ werena pona, pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein Nacom yabara. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubiwatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin Nacom yabara daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Salomón po cui coyene exana poxonae cuiduba Nacom yabara barapo petsiriwatha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa nauyata pebintha \r (Lc 11.24-26) \p \v 43-44 Equeicha Jesús jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’, jei cauri. Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua xanepanaeya popona. \v 45 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin puna jinompatsi. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein. Barichi tsane caurimonae abe cana exanaena pomonaetha pomonae anoxuae jinompa, pomonaetha pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, icha barapo caurimonae ichi poxonae pebin abe cana exainchi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara xua Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino \r (Mr 3.31-35; Lc 8.19-21) \p \v 46 Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae poxonae beya irʉ pena tatsi peyapin jiwi tatsino pata. Daxita barapomonaeyobe pesato beya umena bequein ichichipa Jesús barʉ cueicueijeichi canta pin bicheito. \v 47 Ichʉn Jesús baraichi, jeye: \p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara bequein cataei, necatsipaebinexa tsane, jei bapon. \p \v 48 Ichitha Jesús jopa bara jume jejeyo, saya jame yainyaba bapontha, jeye: \p —¿Jintam powa be taena natsicotanera? ¿Jintam pomonae be tayapin jiwi natsicotanera? jei Jesús bapontha. \p Baxua Jesús caunuta pia pecuidubinexa xua peyabara caunutsinexa pomonae pia pepuna jinompaewichi. \p \v 49 Nexata Jesús pijimonae cowai yawa jei jiwitha: \p —Pomonae xua cowan apara barapomonae be taena tsicotan mataʉtano irʉ be tayapin jiwi tsicotanno. \v 50 Pomonae xua exana pocotsiwa Taxa Nacom itoroba, pon peitabocotha peecaeinxae, barapomonae be tayapin jiwi tsicotan, mataʉtano irʉ be tayapixi tsicotanno, mataʉtano irʉ be taena tsicotanno, jei Jesús. \c 13 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara \r (Mr 4.1-9; Lc 8.4-8) \p \v 1 Barapo mataqueitha caena Jesús bo weya pona, bapoxonae pucua itapatha ecopa. \v 2 Tsipei pin bicheito nacaetuta Jesustha daxota Jesús jeratha nontabiya yawa tsiwiyo nayana toroya bapoxonae ecoundeca. Daxita barapo pin bicheito taetabo mene itapatha umena. \v 3 Jesús barapo pin bicheito cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesintha. \p Cae diwesiyotha Jesús namchi, jeye: “Pebin pon peʉbin pontaba pia ʉbichi pabitha. \v 4 Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha xu othopeica. Peyapupunaewi yapata yawa xu xane. \v 5 Icha xu, xu othopeica ibowantha ichaxota ira itafafana. Barapoxonae barapo xu caena nainya xu xuwa tsipei jopa tajʉ xu xuwarecaeyo. \v 6 Ichitha poxonae xometo atsa tsina bapoxonae yaboto tsaquiwa yawa tʉpa tsipei jopa tajʉ tabʉ opina xuwarecaeyo. \v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena. Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina pesoiwan. \v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Icha xun, xu nanacoitapona cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. Icha xun, xu nanacoitapona treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya. \v 9 Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara jane, jei \r (Mr 4.10-12; Lc 8.9-10) \p \v 10 Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi yawa yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Eta xua metha jiwitha paebame pecayabara jʉta pepaebi diwesin? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 11 Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa xua jiwi jopa peyaputaewa apara xua Nacom paca cana exana xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha jame ichamonae pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa daichichi. Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha xua Nacom peyabara yaputaenexatsi. \v 12 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi. \v 13 Daxota jiwitha paeban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha. Baxua paeban barapomonaetha xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane. \v 14 Barapomonae baxua exana bayatha petsiwʉnae cui yabara paebixaetsi, xua bayatha Isaías pon Nacom peitorobi jume pepaebin, petsiwʉnae cui yabara paebixae pejume diwesitha pocotsiwa barapomonae poxonae baxua exanaena. Isaías Mesías nexa jeye barapomonaetha: \q1 ‘Xaniwaicha pana nejume taename ichitha \q1 jopa bepayaputaem tsane xua jopa painya \q1 tana nejume cowʉntsinexam tsane. \q1 Pana necui taename ichitha xaniwaicha jopa \q1 bepayaputaem tsane xua painya tana necui \q1 yabara jume cowʉntsinexam tsane. \q1 \v 15 Paxam bichocono paainya ʉnthʉtom, xua \q1 jopa painya tana neyaputaexae jiwim. \q1 Mataʉtano jopa xanepanaeya pajume taem tsane, \q1 be pomonae penamuxujematsi jiwi pam tsane. \q1 Panaichaquetsiname icha be pomonae peitata \q1 nacʉtsi jiwi pam tsane. \q1 Baxua paexanaename tsipei jopa bepainya tana \q1 nejume taewam tsane, xua jopa painya \q1 tana nejume cowʉntsinexa tsane. \q1 Yawano mataʉta, baxua paexanaename tsipei \q1 jopa bepainya tana necui taewam tsane xua \q1 jopa painya tana nejume cowʉntsinexam tsane. \q1 Mataʉta baxua paexanaename tsipei jopa bepainya \q1 tana neyaputaewam tsane painya itamaiqueitontha. \q1 Mataʉtano jopa painya neauraxae xua abe \q1 paexaname daxota jopa paca jʉntʉ coyene \q1 xanepana exanaetsi’, jei Isaías barapomonaetha \q1 xua Mesías nexa”, jei Jesús. \p \v 16 Nexata Jesús pijimonaetha jeye: “Paxam pajʉntʉ coyene weiweiname tsipei poxonae pana necui taneme pocotsiwa exanan bapoxonae pana necui yaputaneme. Mataʉtano pajʉntʉ coyene weiweiname tsipei poxonae pana nejume taneme pocotsiwa paeban bapoxonae pana nejume cowʉntame. \v 17 Xaniwaicha paca tsipaebatsi pin bicheitomonae, pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, mataʉtano irʉrʉ pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi, pomonae caena bayatha jinompa barapomonae newʉnae ewata xua tapatopeicaewa. Daxita barapomonae bequein bichocono betaena pocotsiwa pana necui taneme, daichitha jopa baxua taeyo. Mataʉtano bequein bejume taena pocotsiwa pana nejume taneme daichitha baxuan jopa nejume taeyo”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pon peʉbin yabara \r (Mr 4.13-20; Lc 8.11-15) \p \v 18 Equeicha Jesús jeye: “Pajume taema xua paca tsipaebatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara: \v 19 Pomonae bequein jume tane po pecuidubi coyenewa xua Nacom tamropata pitaba xua ewatsiya itoroba jiwi, barapomonae daichitha jopa yaputaeyo barapo coyenewa. Daxota barapomonae jopa xanepanaya exanaeyo icha be pocotsi jʉta coyeneya ichi xua pexuton xua po xuton namto othopeica. Bara jʉta coyeneya cana ichichi pomonae jopa yaputaeyo tacuidubiwa. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi barapomonae omeicha bara jʉntʉ coyene weichichi tacuidubi coyenewa daxota barapomonae jopa nejume cowʉntsiyo. \v 20-21 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta poxoru barapomonae antʉfaetabiya jume jeba Nacom pejume diwesi pejʉntʉ coyeneintha. Poxonae yaitama barapomonae bichocono peatenexae, mataʉtano poxonae barapomonae yaitama abe petaexanaexaetsi ichamonae xua pejume cowʉntsixae Nacom, bapoxonae caurimonae abe exana barapomonaetha xua barapomonae jʉntʉ coyene wejʉntemaina exanatsi xua Nacom pecayabara jʉntemainaewatsi. \v 22 Po xuton xua xu othopa pesoiwantha, barapo xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyenetha jinompa. Mataʉtano saya ʉ copei cayabara nanta xeina. Mataʉtano saya exana pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exainchi. Po coyene pebiwi exana baxuan barapocotsi jʉta coyene exana icha ichi xua po xuton be pesoiwantha xu othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi barapo jiwi. Jopa xanepanaya Nacom tsita jinompaetsi. \v 23 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom Pejume Diwesi, mataʉtano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ coyene xanepanaeya jume tane. Mataʉtano beta exana dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae bara jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi. Bapoxonae ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua cien po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua sesenta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae xua jume cowʉnta. Mataʉtano ichamonae barapomonae jiwana beta yawena ichamonaetha icha barapo xuto ichi xua treinta po xu matabʉxʉyobe tsiniya tsoponae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉto pepaebi diwesiyo xua trigo xu yabara xua irʉ baxoyo xuwina ayabo xu \p \v 24 Bapoxonae Jesús equeicha cuiduba jiwi icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi po coyene xua Nacom exanaena pon jiwi ewatsiya peitorobixaetsi. Bapon yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo coyenewa jʉpa, icha be pocotsi coyeneya jʉta ichi poxonae pebin ba ʉʉbapona pabitha peʉbi xuton po peʉbi xuton pexeinya xuton. \v 25 Ichitha poxonae cataunxuae jiwi maitumena, bapoxonae pon pabi pexeinaein pia peaitafaetabi jitontsi tapatopatsi pia pabitha tatsi. Bapoxonae bapon ayabo xu taʉbarecatsi ichaxoyo ʉbareca po pexu pexeinya xu. Poxonae nacobe weta xua ʉba ayabo xu, bapoxonae napitabiya ponataba. \v 26 Poxonae trigo xu yaothopa bapoxonae irʉ ayabo xuwina. \v 27 Bapoxonae pon pabi pexeinaein baraichi pomonae pia petanacuichixaetsi: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, icha bara metha ʉbame po xu pexeinya xu, ¿nexata eta werena metha ayabo pona xua xuwa?’ jei. \v 28 Pon pabi pexeinaein jume nota pomonae pia petanacuichiwixaetsi jeye: ‘Apara baxua inta exana pon tana neaitafaetabi jiton’, jei. Bapoxonae bapon baraichi pomonae pia petanacuichiwichi, jeye: ‘¿Ichichipame xua pata ponaewa tsane bara beya pata xunaenexa barapo ayabo?’ jei. \v 29 Ichitha bapon jume nota jeye: ‘Bara tsane itompaena tsipei icha barapo ayabo paxunaetsipame payawa xunaetsipame trigo xu. \v 30 Bara saya yawa umenaena barapo ayabo beya abʉ poxonae yawa nawetsina trigo xu. Tha nexata bapoxonae itorobichi penacuichiwi xua copiya pexunaenexa barapo ayabo xua pepa cunton peexanaenexa, xua petautsinexa tsane, xua bapoxonae trigo xu pejebinexa tabotha xua trigo xu matabotha’, jei pon pabi pexeinaein”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo \r (Mr 4.30-32; Lc 13.18-19) \p \v 31-32 Equeicha Jesús jiwi cuiduba icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya peewatsixae beya pinmonae tsoponae xua pomonae jume cowʉntapona Nacom. Barapo coyene jʉpa icha be poxonae pebin ichi poxonae ʉbanota pabitha po peʉbi xuto tsica xutiyo. Barapo xuto xuwa beya pin nae tsoponae. Barapo nae pepinnaexae daxota siri pemaxʉranantha coton exana”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua levadura yabara xua pan cotowa exana \r (Lc 13.20-21) \p \v 33 Jesús equeicha cuiduba jiwi icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona. Barapo coyene bara jʉta ichi, icha levadura matawʉn ichi pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa tres po tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ naexananaya cocotowapona tsipei levadura matawʉn muxunaxuba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha \r (Mr 4.33-34) \p \v 34 Jesús cuiduba jiwi daxita barapo coyenein xua xuan saya ʉ pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha. Jesús jopa cuidubeibiyo poxonae jopa paebeibiyo pecayabara jʉta pepaebi diwesixitha. \v 35 Bara barapo coyeneintha Jesús cueicueijei xua penayabara jume wetsinexa xua bayatha pon Nacom peitorobi jume pepaebin pecui yabara wʉnae tsiwʉnaeya paebixae, xua jeye: \q1 “Jiwitha tsipaebin pecayabara jʉta pepaebi diwesintha. \q1 Mataʉtano muxuna yabara tsipaebin pocotsiwa \q1 moya yawʉn xeina xua jiwi jopa peyaputaewa, \q1 po coyene caena bayatha moya yawʉn xeina xua \q1 poxonae aena Nacom forota po cae pin nacuathe xua \q1 pocotsiwa beya anoxuae tsoponae”, \q1 jei bapon xua saya Jesús tapaebatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yaputane exana po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua ayabo yabara \p \v 36 Nexata Jesús napeyaba pin bicheito jiwimonae. Bapoxonae botha joniya. Irʉ baxota Jesús pijimonae tatsi barapo botha najojoniyarʉ. Jesús pijimonae baraichi, jeye: \p —Yabara pana neyaputane exande po diwesiyo xua ayabo po ayabo xuwa trigo pabitha, jei. \p \v 37 Nexata Jesús namchi, jeye: “Pon ʉba po xuton pexeinya xuton, trigo xuton jan, bapon apara bara xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \v 38 Mataʉtano po pabitha ichaxota ʉba jan, apara jiwi pia jʉntʉ coyenein yabara caunutan. Pocotsi xuton xua yabara caunutan xua pexeinya xuton jan, apara yabara caunutan pocotsi jiwimonae xua patsina Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. Po xuto peabe xuton, po xuton ayabo xu jan, apara yabara caunutan pocotsi jiwimonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi pijimonae tatsi. \v 39 Pon ʉba po xuton abe xua ayabo xu jan, apara bapon caurimonae pia pentacaponaein tatsi yabara caunutan. Xua bayatha xu naweta jan, apara yabara caunutan, po mataqueitha xua Nacom daxita nacui wetsina. Mataʉtano barapo matacabitha Nacom yabara paebina jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Pomonae xua trigo xu, xu siraca jan, apara yabara caunutan matatsunpiwimonae. \v 40 Copiya matha xuexuetapona ayabo petautsinexa isototha. Jiwi bara jʉtiya ichainchi po matacabitha tsane Nacom daxita yabara paebina jiwi penatsicuentsiwa abe peexanaexae bapontha. Mataʉtano barapo cae pin nacue weraweracaena. \v 41 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin itorobin tamatatsunpiwi xua jiwi penotsinexa tsainchi pomonae abe peexanaewi, pomonae xua cana exana ichamonaetha xua ichamonae xuya irʉ abe peexanaenexarʉ. Barapo matatsunpiwi wenotsina pomonae abe peexanaewi pomonae tajiwimonae barʉ jinompatsi. Barapo abe peexanaewi jopa tamonaeyo pomonae itorobiya taewatsixae. \v 42 Daxita barapo jiwi pomonae abe peexanaewixae bebai tsainchi, matatsunpiwi bebai tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo ataya. Baxota daxita jiwi wecoyei tsane mataʉta baxota nantanuweya nantʉ jayabina, poxoru bichocono atene tsane. \v 43 Bapoxonae pomonae exana pocotsiwa Nacom ichichipa barapomonae bichocono pexeinya coicha xeinaena po nacuatha ichaxota Nacom itorobiya ewata piamonae pon barapomonae pia paxaxae tatsi. Po pexeinya coicha xua barapomonae xeinaena, bichocono itʉpana icha be xometo ichi xua poxonae pentha. Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo paeba xua po peitʉpanaewa pocotsiwa bichocono ainya matoma xua ira bʉxʉpanatha boca panatha \p \v 44 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi po coyene xua Nacom exana, pomonaetha pomonae pejʉntʉ coyene canamataxeinaexae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Barapo coyene bara jʉta ichi, icha be pocotsiwa peitʉpanaewa ichi pocotsiwa ainya matoma xua ira bʉxʉpanatha boca pabitha. Poxonae pebin barapo peitʉpanaewa jemeicha ira bʉxʉpanatha namicha taebota, bichocono tsorobotha matatsaebota, bichocono peichichipaexae baxua. Jopa muxu tsipaebiyo ichamonaetha. Bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Bapoxonae pia botha pona pecaenaetsinexa daxita xua xuan pocotsiwan xeina. Bapoxonae barapo paratixitha comota barapo pabi, po pabitha boca barapo peitʉpanaewa. Bewa barichi jiwi. Bewa jiwi bichocono beita cui jichatsi xua pexeinaewanexa tsane barapo peajʉntʉyapusʉwa, icha poxonae pebin ichi xua pitapeitʉpanaewatsi piraichi daxita caenaeta pocotsiwan xeina”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua po warowa pewʉn perla \p \v 45 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barichirʉ yabara paca tsipaebatsi po coyene xua Nacom exanaena pon jiwi ewatsiya peitorobixaetsi po coyene bichocono wʉnae. Barapo coyene bara jʉta icha be ichi poxonae jiton warowan matowa jeita. Barapo warowan xua bapon jeita, pewʉn perla. Bapon jeita pecomotsinexa tsane barapo warowan, po warowan ainya matoman. \v 46 Poxonae bapon cae warowaxuto taebota, po warowaxuto perla matawʉn xua bichocono ainya matoma, bapoxonae bapon pia botha pona mataʉta bapoxonae caenaeta daxita xua xuan pocotsiwa xeina. Bapoxonae comota po warowa bichocono ainya matoma, po warowa pewʉn perla. Bewa barichi jiwi. Bewa jiwi bichocono beita cui jichatsi xua pexeinaenexa peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca, icha poxonae pebin ichi xua pitaperlatsi piraichi daxita caenaeta pocotsiwan xeina”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecayamonaewa yabara \p \v 47 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi po coyene xua Nacom exana pon jiwi ewatsiya peitorobixaetsi xua poxonae yabara paebina jiwi penatsicuentsixae abe peexanaexae. Barapo coyene bara jʉta ichi, icha be pocotsiwa xua xota jiwi yacamona duwei ichi. Jiwi peyacamonaewa xoya pepa mar mentha xua daxita duweimonaein tunto pecapirenaenexa. \v 48 Poxonae bichocono wʉncaxuba xua peyacamonaewa pomonae peyaxunubiwi taetabo bejutaboreca. Bapoxonae enoundeca, xua naitaʉbiya tsana pejejebaponaenexa. Po duwei pepa duwei tsana naitaʉbiya jejebapona corotontha. Po duwei pocotsiwa camatsawan bebai tsoponae. \v 49 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae matacabi patopeicaena, po mataqueitha xua poxonae nacua weraweracaena, mataʉtano Nacom daxita yabara paebina jiwi penatsicuentsixae abe peexanaexae bapontha. Bapo mataqueitha matatsunpiwi patsicaena xua daxita jiwi petsabinexa tsainchi, pomonae abe peexanae cuiru coyenein peexanae jiwi tsana nobinchi xua pomonae xanepanaya peexanae jiwi pia xainya weya tatsi. \v 50 Pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanae jiwi bebai tsainchi isototha ichaxota jopa ataya itacounayiyo. Baraxota wecoyei tsane mataʉtano baxota nantanuweya nantʉ jayabina”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pena peitʉpanaewa yawa xua peru peitʉpanaewa yabara \p \v 51 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye: \p —¿Bara daxita baxuan payaputaneme xuaunxuae paca tsipaebatsi? jei. \p Barapomonae Jesús jume notatsi: \p —Aa, bara payaputan pocotsiwa xuaunxuae pana netsipaebame pon pata Tanecanamataxeinaemxaem, jei barapomonae. \p \v 52 Bapoxonae Jesús pijimonaetha namchi, jeye: \p —Pomonae pecuidubiwi Nacom pia peitorobi diwesi pomonae tamonaexae barapomonae yabara cuiduba ichamonaetha xua po coyene Nacom exana pon itorobiya peewatsin jiwi. Barapomonae xeina ainya diwesi coyenewabe, po diwesi xua xan yabara, peru diwesi poxonae cataunxuae aibin tsica po cae pin nacuathe tsique yabara. Mataʉtano xeina pena diwesi poxonae xua anoxuae poponan yabara. Barapo ainya diwesi coyenewabe barapomonae paeba jiwitha. Barapomonae bara be jʉta ichi icha be poxonae pon bo pexeinaein ichi. Poxonae piamonae tatsi nantawenona paparuwa yawa pexaewa, bapon baxua bara cata pijimonaetha, poxoru bapon jeba xua peruwa yawa xua penawa piamonae nexa, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona \r (Mr 6.1-6; Lc 4.16-30) \p \v 53 Poxonae Jesús najume weta xua cuiduba jiwi barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesixi bapoxonae Jesús tomara weya pontaba. \v 54 Bapoxonae Jesús patopa pia tomaratha, po tomara pewʉn Nazaret tomara. Baraxota Jesús cuiduba jiwi, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Pomonae jinompa Nazaret tomaratha yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua pocotsiwa Jesús cuiduba. Barapomonae natsipaeba, najei: \p —¿Exota metha bapon nacuiduba jane, xua daxota bapon daxita peyaputaein? ¿Jintam metha pia peayapusʉwatha tatsi jane, poxonae po petsita itʉtsi coyene bapon exana? \v 55 Apara saya bapon pexanto tatsi pon xua pecobe coxonaein xua naepan pematabobiwa. Apara bapon pena tatsi María. Apara bapon Santiago pentapin tatsi, irʉ José pentapin tatsi, irʉ Simón pentapin tatsi, irʉ Judas pentapin tatsitʉ irʉ. \v 56 Mataʉtano irʉ pamcho jiwi tatsi apara jinompa barapo tomarathe. ¿Exota metha bapon nacuiduba jane, pocotsiwa xua beta naca cuiduba? jei barapomonae. \p \v 57 Daxota barapomonae Jesús casebatsi pecui uwixaetsi. Barapomonae uwa tsipei Jesús bichocono peyaputaein. Jesús namchi jiwitha, xua nayabara paeba, jeye: \p —Daxita jiwi ba barʉ cui itura jina pontha pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Nama pia nacuapiwi tatsi irʉ pia bomonae matabʉxʉyomonaepiwi tatsi barapomonae ba jopa bapon barʉ cui itura jinaetsi, jei Jesús, xua nayabara paeba. \p \v 58 Nazaret tomaratha, barapo tomaratha Jesús saya be conotha exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewan tsipei barapo tomarapiwi Jesús jopa jume cowʉntichi. \c 14 \s1 Meje yabara poxonae Juan bexotsi \r (Mr 6.14-29; Lc 9.7-9) \p \v 1 Bapoxonae caena Herodes pon Galilea nacuapiwi, pia peyanacua ewatsinchi, bapon jume tane daxita pocotsiwa juinya xua Jesús exana. \v 2 Herodes tsipaeba pomonae petanacuichiwixaetsi pia botha tatsi, xua Jesús yabara paebatsi. Herodes Jesús catsawiya yabara paebatsi, jeye: “Apara bapon Juan, pon jiw i Pebautisabin, pon bequein bayatha tʉpa, pon equeicha asʉ juina. Tsipei bapon peayapusʉ itorobi coyenewa xeina daxota petsita itʉtsi coyenewa exana”, jei Herodes. \p \v 3 Baxua Herodes paeba tsipei caena bayatha Herodes cui itoroba xua Juan pewaetabinexatsi, mataʉtano xua pemaxʉ cʉbinexatsi, mataʉtano xua jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. Baxua Herodes exana tsipei piowa tatsi powa pewʉn Herodías, pia coutha baxua peichichipaexae. Barapowa copiya Felipe xeina pon Herodes peweicho tatsi. Herodes peweicho yacaiba yabʉyo. \v 4 Juan bayatha paeba Herodestha, jeye: “Nacom pia peitorobi coyenewa jopa copatsiyo xua nexeinaewa bapowa tsipei ichʉn piowa tatsi”, jei Juan. \p \v 5 Daxota Herodes bichocono anaepana. Herodes ichichipa xua Juan pebexubiwatsi. Daichitha Herodes jopa baxua exanaeyo tsipei junuwa, jiwi cunuwatsi. Tsipei daxita jiwi nanta xeina xua Juan apara pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. \v 6 Ichitha poxonae Herodes yantacabi jopa po matacabitha poxonae caena bayatha nowaeuncua, barapo mataqueitha pinmonae nacaetuta xua pexaewa yabara nacaetuta pia xaetsi. Barapo penacaetutsiwi peitʉtha tatsi Herodías pexantiyo tatsi nawiraba. Herodes baxua bichocono ita cui xanepanatsi. \v 7 Herodes barapowa beya paeba, jeye: \p —Nacom peitʉtha cata tsiwʉnae yabara paebatsi xua pocotsiwa tacacatsiwa tsainchi pocotsiwa xua tana newʉcaewam tsane tsipei inta pexeinya penawirabi coyene exaname, jei Herodes. \p \v 8 Bapoxonae pocotsiwa pena itorobatsi barapowa Herodes wʉcatsi baxua. Bapowa namchi, jeye: \p —Necare Juan pentasipa xua yʉtabore paratontha, pon jiwi Pebautisabin matasipa, jei Herodías pexantiyo tatsi. \p \v 9 Ichitha baxua Herodes jume taya wecoyei tsanareca poxoru jopa ichipaeyo xua Juan petʉpaewa tsane. Tsipei mexeya poxoru bayatha Nacom peitʉtha peyabara tsiwʉnae paebixae xua bepa pinae catsina xua pocotsiwa pewʉcaewaxae tsainchi, mataʉtano mexeya poxoru barapo pin bicheitotha peitʉtha pepaebixae baxua, daxota itoroba xua bapowa bara catinchi baxua. \v 10 Daxota Herodes pomonae petanacuichiwixaetsi, barapomonae Herodes cui itoroba xua Juan pewisi ucuibinexatsi jiwi pecʉbi botha iya. \v 11 Bapoxonae barapomonae paratontha matasipa yʉtabota yawa carendena. Bapoxonae Herodías pexantiyo tatsi catatsi, equeicha barapowayo xuya pena cata, Herodías catatsi, xua peyaputaenexa xua bara cou Juan bayatha tʉpa. \p \v 12 Nexata pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi, barapomonae pata jiwi pecʉbi botha. Juan petʉpaein pitatsi. Barapoxonae barapomonae Juan mʉthʉtha xotsi. Barapoxonae barapomonae pona Jesús beya xua baxua Jesús peyabara tsipaebinexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi \r (Mr 6.30-44; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14) \p \v 13 Poxonae Jesús yaputane xua Juan tʉpa, bapoxonae compa jeratha pona icha muxunene beya ichaxota jiwi ajibi. Ichitha jiwi yaputane xua ichaxota Jesús pona. Daxota pinmonae xua carepaya tomaranpiwi pecae iya pona, ichaxota Jesús ponaena jeratha. \v 14 Poxonae Jesús jera wenontounya, bapoxonae Jesús pin bicheito tane. Jesús yabara nanta xeina barapomonae xua peyawenaewa tsane. Bapoxonae Jesús axaibi exana peatenewi. \v 15 Tsipei yaitama bayatha tabopiya tsanaichaba, daxota Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Barapomonae Jesús baraichichi, jeye: \p —Apara bayatha tabopiya tsanaicha. Apara xote bomʉxʉn ajibi. Barapo jiwi itorobare bʉ tsiqui tomaraxi beya ponaena xua pecomocaenexa pexaewa xua pexaenexa, jei. \p \v 16 Jesús jume nota pijimonae, jeye: \p —Apara jopa bewa ponae barapomonae, paxam jame maisa paapare pexaewa, jei. \p \v 17 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye: \p —Xote jopa pexaewa paxeinaeinyo. Saya apara cinco po panyobe paxeinan mataʉta saya ainyobe paxeinan duweiyobe, jei. \p \v 18 Jesús jume nota: \p —Painta xawena baxua, jei. \v 19 Bapoxonae Jesús najume caitoroba xua bepa daxita barapo jiwi iratha taenaetsei. Bapoxonae Jesús pecobetha pita cinco po panyobe yawa xua barapo duweiyobe xua ainyobe. Jesús peitaboco benecoicha yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei. Poxonae Jesús najume weta xua Paxatha tsipaeba, bapoxonae pan epa janaca, yawano duwei epa janaqueba. Bapoxonae Jesús pijimonae caitoroba pexaewa xua pijimonae tatsi xuya pecacataponaenexa barapo jiwi. \v 20 Daxita barapo jiwi nabane beya barapo jiwi jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. \v 21 Pomonae xua pexaewa nabane barapomonae cinco mil pebiwi. Yabʉxino irʉ nanabane. Mataʉtano pexuino irʉ nabane. Daichitha jopa ununaetsi pexui mataʉta yabʉxi jopa ununaetsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús mene matatsun jumatha pona \r (Mr 6.45-52; Jn 6.16-21) \p \v 22 Nexata bapoxonae Jesús jera beitorobiya pijimonae, xua pijimonae copiya petsiwana warapaenexa tsainchi icha muxunene beya xua pucua iya. Poxonae barapomonae ponarʉcʉpaba bapoxonae Jesús barapo jiwi pu itoroba xua penawibiyaenexa pia tomaran beya. \v 23 Bapoxonae Jesús demxuwa beicha pona xua baxota compa petsipaebinexa Nacomtha. Poxonae quirei tsuxubi Jesús demxuwatha compa eca. \v 24 Poxonae Jesús Paxa tsipaebauya, bapoxonae caena irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi cataunxuae tuwʉtha yana pona. Jera maratsaca caewa carena tsaibi tsipei joibo dawerena daunwei. \v 25 Mataquei wʉnaeyo Jesús mene matatsun jumatha pona, pijimonae itiya pona. \v 26 Poxonae Jesús pijimonae taerʉcʉpatsi, barapomonae nanthʉthʉ cui coyene nabenaeca. Junuwiya wawaya jeye: \p —¡Pai jaibo, jina! ¡Apara dowatsi! jei barapomonae. \p \v 27 Jesús pijimonaetha caena nainya tsipaeba, jeye: \p —¡Apara xan! ¡Jopa pajunuwinde! ¡Maisa pajʉntʉ coyene weiweinare! jei Jesús. \p \v 28 Bapoxonae nexata Pedro Jesús baraichichi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, icha bara metha xam yatsicaewa bapom, moya neitorobare xua mene matatsun juma ta-iyaenexa nexainya beya, jei Pedro. \p \v 29 Jesús jume nota, jeye: \p —¡Moya anetha denande! jei Jesús. \p Nexata Pedro mene matatsun juma nontabiya dunareca jera wereca. Bara Pedro mene matatsun juma iya pona pepatopaenexa Jesús pia xainya beya tatsi. \v 30 Daichitha poxonae Pedro yabara nanta xeinanareca pin joibo, bapoxonae bichocono junuwanareca. Daxota bapoxonae Pedro yamene jopareca. Bapoxonae Pedro jume daunweya wawaya jeye: \p —¡Tanecanamataxeinaem, necapanepare, nepitaxuina! jei. \p \v 31 Bapoxonae Jesús nainya cobe pitaxuina. Jesús namchi, jeye: \p —¡Maisa be conotha neyabara jume cowʉntame xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewa tsainchi! ¿Eta xua metha ainya jʉntʉ coyeneintha nanta xeiname? jei Jesús. \p \v 32 Poxonae Jesús irʉ Pedro nontabiyabe jeratha, Jesús bapoxonae joibo yainjei tsanaya exana. \v 33 Daxita pomonae jeratha ena, barapomonae Jesús wʉnae jaintatsi. Barapomonae Jesús baraichi, jeye: \p —Bara yatsicaya apara xam Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pomonae peatenewi, pomonae Genesaret nacuapiwi \r (Mr 6.53-56) \p \v 34 Bapoxonae Jesús irʉ pijimonae tatsi jeratha yana enapona beya poxonae Genesaret nacua beya pata. \v 35 Pomonae baxota jinompa, barapomonae Jesús caena yaitainchi. Daxota barapomonae najume caitoroba ichamonaetha daxita barapo Genesaret nacuapiwitha beya, xua Jesús pepatopaexae. Bapoxonae daxita jiwi carendena peatenewi ichaxota Jesús pucua itapatha uncua. \v 36 Barapomonae pomonae peatenewi Jesús jume daunweya wʉcatsi, xua Jesús bara pecui copatsinexa xua bara petajayabinexatsi pia paparuwa tatsi xua peopirawa. Bapoxonae daxita barapomonae axaibi tsane. Pomonae Jesús pia paparuwa tajayabatsi daxita barapomonae equeicha axaibi exanatsi pocotsiwa bayatha atene. \c 15 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pebin abe pia peexanae cuiru coyene jʉntʉ coyene webocatsi \r (Mr 7.1-23) \p \v 1 Fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwana Jerusalén tomara werendena. Barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpiya yainyabatsi, jeye: \p \v 2 —¿Eta xua metha jinyamonae jopa exanaeyo xua pocotsiwa wamo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewatha itoroba? Barapomonae pomonae jinyamonae barapo cui jopa exanaeyo. Barapomonae jopa matha tsiwanaya nacobe quiateibiyo poxonae beya xaiba xua jopa penataxobinexa tsane pia jʉntʉ coyenewantha, jei daxita fariseomonae, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. \p \v 3 Nexata Jesús xuya yainyaba, jeye: \p —Irʉrʉ paxamdʉ, ¿eta xua metha jopa paexanaem pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha itoroba? ¿Eta xua metha saya meisa paexaname pocotsiwa painya amo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewantha tatsi itoroba? \v 4 Jopa bewa paexanaem tsane painya amo susato jiwi pia peitorobi coyenewa tatsi po peitorobi coyenewa paca tsita ainya cui bichocono beyacaincha xua Nacom Pejume Diwesi. Tsipei Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Axatha barʉ cui itura jinare, irʉrʉ enatha barʉ cui itura jinare’, jei Nacom. Yawa equeicha Nacom jeye: ‘Pon paxa abe yabara paeba mataʉtano xua pena abe yabara paeba, bapon bewa tʉpaena’, jei Nacom Pejume Diwesitha. \v 5-6 Ichitha paxam ba papaebame xua pinae pebin ba itacʉpatsi xua pepaebiwa xua pejeiwa paxatha yawa penatha: ‘Jopa neitacʉpaeyo xua tapaca cayawenaewatsi bara bequein paacopeibim, tsipei daxita pocotsiwa xeinan baxua yabara tsiwʉnae paeban xua Nacomtha bexa catsin’, xua pejeiwa. Mataʉtano ba pajam: ‘Pon bapocotsiwa paeba, jopa nantawenonaeyo xua paxa yawenaena. Mataʉta jopa nantawenonaeyo xua pena yawenaena bara bequein acopeibi taetha’, ba pajam. Poxonae baxua pacaunutsiya paebame paxam pacana exaname xua painya amo susato jiwi pia peitorobi cui coyenewa tatsi bichocono ainya cui coyene, beyacaincha xua Nacom Pejume Diwesi xua ainya cui coyene. \v 7 ¡Itara mexeya pomonae xanepanaeya pepaebi jiwi pam, daichitha apara peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! Bara apara Isaías caena bayatha xaniwaicha paca yabara paeba pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon paca yabara jeye poxonae tina pejume diwesitha: \q1 \v 8 ‘Barapomonae itara be xanepanaeya neyabara \q1 paebina jiwitha xua pinae neyabara \q1 barʉ cui itura jina. \q1 Daichitha barapomonae pia jʉntʉ \q1 coyenewatha jopa xaniwaicha neyabara \q1 barʉ cui itura jinae tsane. \q1 \v 9 Bequein barapomonae newʉnae jainteibina \q1 poxonae nacaetuteibina, daichitha baxua jopa \q1 yawenae tsaibi tsainchi tsipei barapomonae \q1 peajʉntʉcoyenebewi. \q1 Mataʉtano tsipei po peitorobi coyenewa \q1 cuidubina jiwitha, apara jopa taitorobi \q1 coyenewiyo tsane, apara xua saya jiwi \q1 barompaya pia peitorobi coyenewa tatsi tsane’, \q1 jei Isaías xua paca yabara paeba, jei Jesús. \p \v 10 Nexata bapoxonae Jesús waba daxita jiwi xua imoxoyo peumendenaenexa. Yawa namchi barapo jiwitha, jeye: \p —Pana nejume naitaeware, painya neyaputaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. \v 11 Pocotsiwa ba pebin pecoiboto deca tsijain jojonecatsi pexaewan, bequein jopa tsiwʉnaeya matha nacobe quiatsiyo poxonae xaiba, barapo coyene apara ba jopa bapana pebin jʉntʉ coyene taxobichi xua poxonae pocotsiwa pexaexae. Jame pocotsiwa ba pebin pecoibototha caunuta, xua peabe jume barapo jume coyene apara pebin jʉntʉ coyene taxobatsi xua poxonae pecueicueijeixae baxua, jei Jesús. \p \v 12 Nexata Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Jesús pijimonae yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Bara yaputaneme xua fariseomonae cayabara muxu coniquiya anaepana, xua nepaebixae baxuan? jei. \p \v 13 Jesús jume nota pijimonae, jeye: \p —Taxa pon peitabocotha peecaexae xubina pon jopa pejume cowʉntsinchi. Taxa barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane jiwitha icha pebin ichi xua poxonae pabitha pona, mataʉta poxonae naeyo tabʉ opina jonta daxita, pexubinexa. \v 14 Bara barabʉ neyabara muxuconacaena, fariseomonae. Jopa payabara jume naitaewatsinde pocotsiwa barapomonae paeba. Tsipei barapomonae jopa xanepanaya peyawenae jiwi ichamonaetha. Barapomonae barapocotsi jʉta coyeneya exana, icha be pon peitata nacʉtsin ichi, xua poxonae matacapona ichʉn xua pon peitata nacʉtsin matacapoinchi. Bapoxonae barapo cae peitata nacʉtsinbe napuna joparecabe mʉthʉtha deca, jei Jesús. \p \v 15 Nexata Pedro Jesús baraichi, jeye: \p —Yabara pana yaputane exande po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pexaewa yabara, jei Pedro. \p \v 16 Jesús biataeya jume nota pijimonae, jeye: \p —¿Paxam bara paichimdʉ icha jiwi ichi? ¿Cataunxuae jopa painya yaputae jiwi pamdʉ? \v 17 Bayatha paxam payaputaneme pocotsiwa pebin tsijain jojonecatsi pexaewa pecoiboto deca baraxua jopa jʉntʉ coyene taxobichi, tsipei barapo pexaewa jopa ponaeyo pia jʉntʉ coyenewatha. Jame barapo pexaewa pecotsorotha pona, bapoxonae nawexacaeca. \v 18 Ichitha pocotsiwa pecoiboto tsina caunuta peabe jume, baxua apara seicaya pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa. Tsipei baxua penanta xeinae coyenewa, daxota pebin abeya paeba. Daxota Nacom tsitatsi xua bapon peajʉntʉcuicoyenebein Nacomtha. \v 19 Tsipei pejʉntʉ coyene wetsina jume pichapa pocotsiwa abeya penanta xeinae coyenewan, pocotsiwe meje: Ichʉn anaya pebexotsi coyenewa, irʉ ichʉn piseuri tatsi pepichi coyene, irʉ peita coxanae coyenewatsi coyene xua poxonae penayaputae jiwi naperʉ nacoyoba, irʉ ichʉn piawa tatsi pecaibi coyene, irʉ ichʉn yabara penaerabiwatsi coyene, irʉ ichʉn yabara peaebiwatsi coyene. \v 20 Nacom tsitatsi xua daxita barapocotsi coyenein pebin ajʉntʉcoyenebe exanatsi xua jʉntʉ coyene taxobatsi xua daxota jopa itacʉpaetsi xua beta exana. Ichitha pocotsiwa pebin nabane mataʉtano xua poxonae bequein tsiwanaya matha jopa nacobe quiatsiyo, barapocotsi coyenein pebin jopa jʉntʉ coyene taxobichi Nacom peitʉtha tatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae yabʉyo powayo penanapaincha poponaewayo Jesús jume cowʉntatsi \r (Mr 7.24-30) \p \v 21 Nexata bapoxonae Jesús barapo ira weya warapa Genesaret nacua weya. Mataʉtano pona icha nacua beya po nacuatha ichaxota Tiro tomara eca yawa Sidón tomara ecano. \v 22 Yabʉyo, powayo barapo cananeamonaewayo patopa Jesús pia xantha tatsi. Bapoxonae barapowa wawaya Jesustha jeye: \p —¡Tanecanamataxeinaem, David pia pemomoxi susato jiwi jiwanam! Neyabara najʉntʉ cui coyene cananta xeinare, xua tana neyawenaenexam tsane. Taxantiyo inta cauri xeina; inta bichocono atene exanatsi, jei bapowa. \p \v 23 Daichitha Jesús jopa jume notsiyo, saya moya uncua. Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Mataʉtano jume daunweya baraichichi pijimonae, jeye: \p —Barapowa itawere, tsipei barapowa waputha jume daunweya wawai, jei. \p \v 24 Nexata Jesús jume nota pijimonae, jeye: \p —Nacom meisa saya neitoroba Israel piamonae susato saineiwitha pomonae judiomonae xua tayawenaenexa barapomonae, tsipei barapomonae Nacom tsitatsi xua barapomonae nacabeta icha be ovejan ichi xua poxonae pipato napuxanompa, jei. \p \v 25 Ichitha barapowa pentabocotha uncua yawa irabe taeuncuareca Jesús peitabaratha tatsi tsipei bapowa barʉ cui itura jina peauraxae, yaitama tsipei Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein. Bapowa namchi, jeye: \p —¡Pon Tanecanamataxeinaem, neyawende! jei. \p \v 26 Jesús jume nota barapowa, jeye: \p —Jopa xanepanaeyo icha matha cayawenatsi powayo nenanapaincha poponaewayom poxonae cataunxuae matha jopa yawenaeinyo pepa tamonae judiomonae. Icha baxua exanaetsipan, bapoxonae be pitan pexui pia pexaewa taapatsinexa aurimonae, jei. \p \v 27 Barapowa Jesús jume notatsi, jeye: \p —Aa, bara barichi xuaunxuae netsipaebame ponxaem Tanecanamataxeinaem. Jopa bewa auri catsibi pexui pia pexaewa tatsi, yaitama auri irʉ xane pocotsiwa pexui sorobaba barapo pepʉrʉwixi pocotsiwa pexaethopaewa pebʉxʉpana tsica. Daxota bara ichiya neichinde: Neyawende, tsipei bara neayapusʉ itorobi coyenewa nawita xeiname jinya axaibi exanaenexa judiomonae. Po neayapusʉ itorobi coyenewa judiomonae jopa canantawenonaeyo barapo neayapusʉ itorobi coyenewatha inta axaibi exande taxantiyo, jei. \p \v 28 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —¡Yabʉyo, maisa bichocono neyabara jume cowʉntame xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi tsainchi! Bara cata exainchi pocotsiwa aunxuae newʉcame, jei Jesús. \p Poxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae nainya barapo yabʉyo pexantiyo tatsi taaxaibi tsuxubichi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae peatenewi \p \v 29 Nexata bapoxonae Jesús bara weya pona. Galilea pucua itapa iya pona. Bapoxonae demxuwa icha juinya, baxota ecopa. \v 30 Ichaxota Jesús eca baxota pin bicheito jiwi ayei pata. Barapo bicheito jiwi carendena pejayujayujeiwi, irʉ peitata nacʉtsi jiwino, irʉ pemuxusipanaewino, mataʉta pomonae irʉ peacowaebi jiwi xua pomonae jopa xeinaeyo xua xota nacowaeba. Mataʉtano irʉ icha bicheitomonaeno, pomonae peatenewi. Pomonae peatenewi Jesús pexainya tajebarecatsi. Daxita barapomonae Jesús axaibi exana. \v 31 Poxonae daxita jiwi baxua cui tane, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo daxita barapo jiwi yabara cui coyene nanthʉthʉ cabenaeca. Bapoxonae Jesús xanepanaya peexanaexae, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi, po Nacom Israel nacuapiwi pia Nacom tatsi. Daxota barapomonae baxua exana, tsipei Jesús equeicha paeba cana exanaeya exana pomonae pemuxusipanaewi. Mataʉta tsipei Jesús taduba exana pomonae bayatha jopa xeinaeyo xua xota nacowaeba. Mataʉtano tsipei pomonae pejayujayujei jiwi equeicha beta pona. Mataʉtano tsipei pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha beta tane. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pexaewa apata cuatro mil pebiwi \r (Mr 8.1-10) \p \v 32 Nexata Jesús waba pijimonae, jeye: \p —Yabara cui cananta xeinan barapo pin bicheitomonae tayawenaenexa, tsipei barapomonae acoibi po matacabiyobe jinompa taxantha, maisa ajibi xua barapomonae penabanaewa tsane. Jopa jainbotha bepu itorobinyo pia bon beya tatsi, tsipei icha barapomonae jainbotha pu itorobichipan, metha piyain namtotha xuirabathopaetsipa, jei Jesús. \p \v 33 Jesús baraichi pijimonae, jeye: \p —Xote ira xuepana susato tsurucuae nacua ichaxota jiwi ajibi. ¿Eta beya tsijeitinchi pexaewa barapomonae pomonae pinmonaexae? jei. \p \v 34 Jesús yainyaba pijimonae jeye: \p —¿Eta po panyobe paxeiname? jei. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Siete po panyobe paxeinan yawa be conothano duweixi, poxi tsiquirixi, jei. \p \v 35 Nexata Jesús pijimonae najume caitoroba xua bepa pinae barapo pin bicheito jiwi iratha taenaetsei. \v 36 Jesús pecobetha pita barapo siete panyobe yawa duweixino. Bapoxonae Jesús Paxatha tsipaeba: “Axa, jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pijimonae tsicobe epa nantarʉbiya jajanaquiya catsibapona xua xuya pijimonae tatsi pecatsibaponaenexa barapo jiwitha. \v 37 Daxita barapomonae nabane, beya barapomonae bichocono jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi siete po cotebe wʉnba pocotsiwa xua barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. \v 38 Pomonae xua nabane pexaewa barapomonae cuatro mil pebiwi. Mataʉtano irʉ yabʉxi nanabane mataʉtano irʉ pexui nanabane, daichitha daxita jopa ununaeyo. \v 39 Bapoxonae Jesús pu itoroba xua barapo jiwi penawibiyaenexa pia tomaran beya. Bapoxonae Jesús jeratha nontabiya, peponaenexa Magadán nacua beya. \c 16 \s1 Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ saduceomonae Jesús cui itorobatsi pia pexeinya petsita itʉtsi coyene xua peitabocotha \r (Mr 8.11-13; Lc 12.54-56) \p \v 1 Fariseomonae irʉ saduceomonae, barapomonae pona Jesús beya xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi. Barapomonae Jesús cui itorobatsi pia petsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyenewa xua cana exana itaboco wetsica. Icha Jesús jopa itacʉpaetsi xua exana baxua, barapomonae pepaebinexa tsane xua deta cou Jesús jopa apara Nacom Pexanto tatsi. \v 2 Daichitha Jesús jume nota barapomonaetha, jeye: “Poxonae tabopiya paxam ba pajam: ‘Baya tsane pexeinya matacabi tsane tsipei anoxuae quiripitha itaboco tsobia’, ba pajam. \v 3 Ichacuitha tsipae poxonae baya, paxam ba pajam: ‘Anoxuae ema duneicaena tsipei itaboco tsaebia yawa itʉrʉna’, ba pajam. ¡Itara mexeya pomonae xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abe painya neexanaewi pam! Paxam peitaboco payabara yaputaneme. Ema ba payabara wʉnae yaputaneme. Mataʉtano pexeinya matacabino ba payabara wʉnae yaputaneme, deta meisa paxam jopa pana neyabara yaputaem mataʉtano jopa payabara yaputaem pocotsiwa exanan tapexeinya tsita itʉtsi coyenewan. \v 4 Barapo peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ pomonae jopa tana nejume cowʉntsi jiwi, barapomonae necui itoroba tapexeinya tsita itʉtsi coyenewa pocotsi coyene cana exanan itaboco wetsica daichitha jopa baxua beexanaeinyo pocotsiwa barapomonae necui itoroba. Saya meisa barapo petsita itʉtsi coyene exanaein, icha be pocotsi coyeneya Jonás cana ichichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua poxonae pin duweintha tsijuntutha eca acoibi po matacabibe beya equeicha poxonae yacabaxotsi xua asʉ popona”, jei Jesús xua nayabara paeba xua tʉpaena xua equeicha Nacom asʉ exanaena acoibi po merawithabe. \p Bapoxonae Jesús ponataba, yawa cuenta pona barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara yaputane exana, pocotsiwa pan cotowa exana \r (Mr 8.14-21) \p \v 5 Poxonae Jesús pijimonae tatsi icha muxunene beya pona jeratha xua pucua iya, barapomonae jʉntemaina xua pan capana. \v 6 Nexata Jesús pewʉnaeya muxuweta pijimonae xua jopa pejume cowʉntsinexa tsane fariseomonae irʉ saduceomonae pia pecuidubiwa coyenewa tatsi po pecuidubi coyenewa jopa Jesús pia pecuidubi coyenewa tatsi. Jesús jeye: \p —Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Mataʉta dota pam xua saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapo pecuidubi coyenewan jiwi ichawa beya ajʉntʉcuicoyeneyapube cana exanapoinchi icha be pocotsi coyene ichi xua levadura matawʉn xua pan cotowa exanapona beya poxonae pin pan, jei Jesús. \p \v 7 Poxonae Jesús yabara paeba pocotsiwa xua pan cotowa exana, bapoxonae Jesús pijimonae tatsi catsawiya nanta xeinaeya natsipaeba caemonae, najei: \p —Metha Jesús daxota baxua paeba metha poxoru yaitama jopa caponaetsi pan, najei barapomonae. \p \v 8 Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae natsipaeba, daxota Jesús barai, jeye: \p —Pocotsiwa pana natsipaebame xua jopa painya necaponaexae pan, apara poxoru jopa pana nejume cowʉntsim. \v 9 ¡Cataunxuae jopa pana necui yabara yaputaem! Paxam pana necui yabara jʉntemainame poxonae cinco mil pebiwi apatan pexaewa xua yabara jʉntemainame poxonae saya cinco po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha doce po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo. \v 10 Mataʉtano paxam pana necui yabara jʉntemainame xua poxonae cuatro mil pebiwi apatan pexaewa xua poxonae saya siete po panbe. Mataʉtano pana necui yabara jʉntemainame poxonae equeicha siete po cotebe pawʉwʉnbaponame pocotsiwa jiwi jopa xaeyo. \v 11 Mataʉtano jopa payaputaem xua poxonae yabara paca tsipaebatsi fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, irʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi, apara jopa pan yabara paca tsipaebichi xua jopa painya necaponaexae, jei Jesús. \p \v 12 Bapoxonae matapainya Jesús jume yaputaerʉcʉpatsi pijimonae, xua apara yabara paeba fariseomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi, irʉrʉ saduceomonae pia pecuidubi coyenewan yainwa tatsi. Mataʉtano matapainya yaputaerʉcʉpa xua apara Jesús jopa yabara paebiyo pocotsiwa pan cotowa exana. \s1 Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías Nacom caitorobica”, jei \r (Mr 8.27-30; Lc 9.18-21) \p \v 13 Bapoxonae pirapae Jesús pona. Poxonae Jesús patopa Cesarea de Filipo tomara pecuariya xua pepa tomaratha, bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye: \p —¿Eta po jiton, po jiton xua jiwi yabara paeba xua pinae bapon Nacom pia Peitapetsin tatsi? jei Jesús. \p \v 14 Jesús jume notatsi pijimonae, jeye: \p —Ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Juan pon jiwi Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Elías pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon Jeremías pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara jeye: ‘Apara bapon jiwana pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi’, jei, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 15 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye: \p —¿Incane irʉ paxamdʉ? ¿Eta pana neyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús. \p \v 16 Simón Pedro Jesús jume notatsi, jeye: \p —Xam apara Mesías. Nacom caitorobica, pon asʉ popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim, jei Simón Pedro. \p \v 17 Jesús barai, Simón Pedro baraichi, jeye: \p —Simón, Jonás pexantom, maisa Nacom cajʉntʉ coyene weiweina exana, tsipei bapana jiton bapocotsiwa jopa cacuidubi pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam. Saya apara meisa Nacom, Taxa, cacuiduba baxua pocotsiwa tana neyabara paebiwam, pon itabocotha eca. \v 18 Pocotsiwa xua tana neyabara paebiwam baxua natsita jume itapeinya xeiname xua bichocono tana necui yabara jume cowʉntsiwam. Daxota cawʉn dutatsi po wʉn xua jei: ‘Pedro’, jei, po wʉn caunuta xua jei: ‘iboto’, jei, tsipei ba iboto bichocono mata daunwei. Pocotsiwa xua xainyeya neyabara paebame baxua be iboto coyene jʉtiya paebame poxonae jam: ‘Xam apara Mesías. Nacom caitoroba, pon asʉ popona. Xam apara Nacom Pexanto tatsim’, jam. Daxita pomonae xua neyabara jume cowʉnta barapo pexainyeya jume tana neyabara paebiwathaxaemxae, barapomonae tajiwimonae exanaein. Tajiwimonae catsin taayapusʉ itorobi coyenewa xua barapo tajiwimonae jopa peamanayabinexa tsainchi pia peaitafaetabi jiwichi pomonae petʉpae cuiru nacua beya ponaena. \v 19 Xam Pedrom, cacatinchi taayapusʉ itorobi coyenewa xua copiyam tsane caponaename tajume diwesi xua xan yabara ponxaein Mesías, ponxaein Nacom Pexanton. Barapo tajume diwesi caponaename judiomonaetha mataʉtano caponaename pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano xam pon tajitonxaem, pocotsiwa xam jopa copatsim barapo cae pin nacuathe, xua pocotsiwa tamonae exana, baxuan bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baraxua. Pocotsiwa copatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe, bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaenexa baxua, jei Jesús. \p \v 20 Nexata Jesús pijimonae muxu barai xua pijimonae jopa peyabara pepaebinexatsi ichamonaetha baxua xua po coyene bapon apara Mesías. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po coyene xua petʉpaewa tsane \r (Mr 8.31–9.1; Lc 9.22-27) \p \v 21 Bapoxonae barapo matacabi weya Jesús tamropata pitaba xua pijimonaetha tsipaeba pocotsi coyene Jesús cana exanaeinchi ichamonae, jeye: \p —Bewa ponaein Jerusalén tomara beya ichaxota pitiri jiwi, irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane equeicha Nacom tatʉpaein asʉ neexanaena, jei Jesús. \p \v 22 Ichitha bapoxonae Pedro, Jesús barʉ natsixitabatsi aisowa beya. Pedro Jesús baraichichi, jeye: \p —Xam pon Necanamataxeinaem. ¡Jamaisa daxua paebameno, bara! Nacom jopa copatsi tsane xua jiwi cata exanaena baxua, jei Pedro. \p \v 23 Nexata Pedro peitabara beya tatsi Jesús napatomeicha cauncuatabiya namchi, jeye: \p —¡Xam newepu natsixitabare, tsipei be Satanám! ¡Nejʉntʉ coyene jʉjʉtame xua jopa xanepanaya taexanaewa tsane neaichaxaibixae xua tatsitʉpaewa tsane jiwi! Xam saya abe nanta xeiname icha pebiwi ichi. Saya jopa nanta xeinaem pocotsiwa Nacom necayabara nanta xeina xua tatsitʉpaewa tsane jiwi, jei Jesús. \p \v 24 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae pocotsiwa itoroban, bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. \v 25 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan tana neantobexae bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. \v 26 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. Tsipei pebin jopa itacʉpaetsi xua barapo copeitha matomatsina Nacomtha xua bapon pecatsinexa tsainchi peajʉntʉcoyenesʉwa xua barapoxonae pepatopaewanexa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. \v 27 Tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa yawa muxuna patopeicaein Nacom pia peitʉpanaewa tatsi. Mataʉta matatsunpiwi barʉ patopeicaein. Daxita carepaya jiwitha catsibin pocotsiwa peyabara cui matomatsiwatsi. Pomonae jopa xapain exanaeyo ichamonaetha xuya barapocotsi coyeneya exanaein xua antomabeya catsin. Pomonae xua xanepanaya exana ichamonaetha pocotsiwa cui itoroban xuya barapocotsi coyeneya exanaein matoma xanepanaya catsibin. \v 28 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene barapomonae jiwana abʉ, copiya matha yabara yaputaena poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tamropata pitabin xua itorobiya taewatsiwa tsane pomonae tana nejume cowʉntsiwi, jei Jesús. \c 17 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya itʉpanae coicha tsanaya naexana \r (Mr 9.2-13; Lc 9.28-36) \p \v 1 Poxonae seis po matacabibe jopa, po matacabin weya poxonae Jesús paeba baxua, bapoxonae icha matacabitha Jesús pona demxuwa beicha. Pedro Jesús barʉ pona, irʉno Santiago Jesús barʉ pona, irʉno Juan Jesús barʉ pona, pon Santiago peweicho tatsi. Barapo acoibi poyobe Jesús matacapona demxuwatha, po demxuwatha bichocono taʉcha ichaxota jiwaibi. \v 2 Baxoteicha daxita Pedrobarʉ peitʉtha tatsi Jesús pexeinya itʉpanae coicha tsanaya. Bichocono itabara daedaena icha be xometo ichi poxonae pentha. Mataʉtano pocotsiwa penama xatatsiwa bichocono inyapana tsanaya icha pecoicha ichi. \v 3 Bapoxonae Pedrobarʉ taerʉcʉpa Moisés irʉ Elías xua baponbe Jesús barʉ cueicueijeichibe. \v 4 Bapoxonae Pedro namchi Jesustha, jeye: \p —Pata Tanecanamataxeinaem, maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Icha ichichipame, bapoxonae pacata acabinchi acoibi po boutiyobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa, jei Pedro. \p \v 5 Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, xua Jesús barʉ cueicueijeichi, bapoxonae daxita barapomonae bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa po tsaquinaebowa bichocono pentha. Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein, pon itapetan. Bapon bichocono nejʉntʉ coyene weiweina exana. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom. \p \v 6 Poxonae Jesús pijimonae tatsi jume taerʉcʉpa baxua, bapoxonae barapomonae pia coutha iratha nabebeya, irabe taebobendeca. Barapomonae bichocono pijunuwi. \v 7 Bapoxonae Jesús pijimonae imoxoyo caquita uncuataba yawa pijimonae warʉba, jeye: \p —Panonobaponde, painya xoba pajunuwame, jei Jesús. \p \v 8 Poxonae barapomonae necobarʉcʉpa beya meisa Jesús compa uncua, ichamonae aichurubenae. \p \v 9 Poxonae Jesús pijimonae barʉ duneica demxuwa wetsica, pijimonae barai, jeye: \p —Ichamonaetha jopa baxua patsipaebinde pocotsiwa aunxuae pataneme xuaunxuae paca tsita itʉtatsi, beya abʉ poxonae xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin equeicha asʉn poponaein tatʉpae coyene weya, jei Jesús. \p \v 10 Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye: \p —Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene jeye: ‘Mesías matha tsiwanaya patopaeinchi Elías’, jei. ¿Eta pocotsiwa metha jane? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 11 Jesús jume nota, jeye: \p —Bara xainyei, copiya matha netsiwanaya patopa pon icha be Elías ichi. Mataʉtano bapon cana exana jiwitha xua jiwi cana jʉntʉ coyene weta exanaya exanatsi xua tana nejume cowʉntsiwa tsane xua tapatopaewa tsane. \v 12 Ichitha xan paca tsipaebatsi xua bayatha apara patopa pon copiya matha netsiwanaya patopa pocotsin xua icha Elías ichi. Poxonae bapon bayatha patopeica jiwi jopa yaitaeyo bapontha pon icha Elías ichi. Saya barapo jiwi bapon abe cana exanatsi be pocotsi coyeneya ichichipa beya poxonae bapon yatsicaya bexotsi. Icha bapon ichichi xua poxonae cana exanatsi, barapomonae bara neichi tsane ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Barapomonae irʉ nebexubina, jei Jesús. \p \v 13 Jesús pijimonae tatsi matapainya yaputane xua poxonae Jesús pijimonae tsipaeba Elías yabara, apara xua Juan yabara paebatsi pon jiwi Pebautisabin. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin xeina \r (Mr 9.14-29; Lc 9.37-43) \p \v 14 Poxonae demxuwa weya pona, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota pin bicheito jiwi jinompa. Bapoxonae pebin Jesús imoxoyo caquita uncatabatsi. Bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi. Bapon Jesús baraichi, jeye: \p \v 15 —Tanecanamataxeinaem, inta taxanto yabara najʉntʉ coyene xeinare xua jinya neyawenaenexa. Taxanto inta waetabatsi cauri. Inta papai exanatsi. Inta coibo thamthamei exanatsi. Matayaiba exanatsino. Mataʉta isototha inta bebai tsaibichino. Mataʉtano mentha inta bebai tsaibichino. \v 16 Bequein barapo taxanto xote caponanje jinyamonaetha yawa janje: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan, daichitha jopa itacʉpaetsi xua taxanto petaitawetsinexatsi cauri, jei bapon. \p \v 17 Jesús namchi daxita barapomonaetha, jeye: \p —¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam, peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewatsi tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? Mataʉtano ¿eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? Inta xawena pewowin, jei Jesús. \p \v 18 Bapoxonae Jesús itaweta cauri, mataʉtano pewowin wepu ponatsi exanatsi. Barapo pewowin nainya axaibi tsuxubi. \p \v 19 Bapoxonae pirapaeyo Jesús compa tsipaebatsi pijimonae. Jesús jeichichi: \p —¿Eta pocotsiwa metha jopa pana neitacʉpaeyo xua pata taitawetsiwa cauri? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 20 Jesús jume barai pijimonae jeye: \p —Jopa paca itacʉpaeyo xua painya itawetsiwa cauri tsipei jopa beta payabara jume cowʉntsim xua Nacom painya nepaca cayawenaewa. Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi coyenewiyo xua bequein, icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua tsica xutiyo, ichitha bara paca itacʉpa xua urutotha painya nejeiwa: ‘Uruto bara jincoutha natabʉ jonde, icha ira beya naxore’, xua painya nejeiwa. Bara jopa bayathiyo tsipae barapo uruto. Dapocotsiwa apara pacata aibi, pocotsiwa peayapubeya daunweiwa icha paxeiname tapana nejume cowʉntsiwam xua peya jume cowʉntsiwiyo. \v 21 Barapo cauri saya paca itacʉpa xua painya neitawetsiwa poxonae matha payabara nainbotame mataʉtano poxonae matha Nacomtha matowa pawʉcame, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua poxonae tʉpaena \r (Mr 9.30-32; Lc 9.43-45) \p \v 22 Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ popona Galilea nacuatha, pijimonae tsipaeba, jeye: \p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi necaenaetsina ichamonaetha. \v 23 Bapoxonae bequein nebexubina, ichitha poxonae acoibi po matacabiyobe yapucaewina Nacom equeicha tatʉpaein asʉ neexanaena, jei Jesús. \p Bichocono Jesús pijimonae tatsi anthʉthʉtane, xua poxonae Jesús pejume taexaetsi poxonae baxua paeba. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cata paratiyo xua Nacom pin pia bo nexa \p \v 24 Jesús barʉ patopa pijimonae Capernaum tomaratha. Bapoxonae pomonae paratixi penoteibiwi po paratixi judiomonae bewa catsibeibina xua Nacom pin pia bo nexa, barapomonae Pedro pexainya beya taponatsi. Barapomonae Pedro yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Pon painya nepaca cuidubin, bapon bepa pana catsei paratixi xua Nacom pin pia bo nexa? jei. \p \v 25 Pedro jume nota, jeye: \p —Aa, bepa paca catsei, jei Pedro. \p Poxonae Pedro botha joniya, Jesús copiya barai bapon, jeye: \p —Simón, ¿eta be caita cui jicha? Barapo cae pin nacuathe, ¿eta po jiwi wʉcatsi paratixi, po paratixi xua jiwi bewa catsibeibina pomonaetha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi poxonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi wʉca? ¿Metha bara piamonae matabʉxʉ wʉca? Ichacuitha, ¿metha bara ichamonae wʉcatsi pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi? ¿Eta pomonae cuita wʉcatsi? jei Jesús. \p \v 26 Pedro Jesús jume notatsi, jeye: \p —¡Apara jame wʉcaetsipa ichamonaetha! jei Pedro. \p Equeicha Jesús jume nota, jeye: \p —Nexata barapomonae jopa wʉcaeyo piamonae matabʉxʉyo. \v 27 Barichin jopa bewa Taxa catsin tsane paratixi, yaitama tsipei apara Taxa Pexanton tatsin. Ichitha xua barapomonae jopa wanaca casebinexa, matha mene beya ponde. Curupobo xoyama mentha bapoxonae po duwein copiya wana pichina curupobo, pire barapo duwein. Bapoxonae barapo duwein coiboto tsina paratiyo taename po paratiyo xua naca yajʉpabe xua wamatomatsiwabe tsane Nacom pin pia bo nexa. Bapoxonae barapo paratiyo caponde pomonae paratixi penoteibiwi beya bara careno, jei Jesús. \c 18 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae xua pon peainya cui peexanaeinchi \r (Mr 9.33-37; Lc 9.46-48) \p \v 1 Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae, yawa pijimonae yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Jintam paxan jiwana pan pon bichocono ainya cui cana exanaeinchi po mataqueitha poxonae Nacom wabina jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 2 Nexata Jesús waba pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca. \v 3 Jesús namchi pijimonaetha, jeye: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi bewa paxeinaem icha jʉntʉ coyenewa xua jopa pananta xeinaem peainya cui coyenewa yabara. Barapocotsi jʉntʉ coyenewa pexui ba xeina xua jopa taayapubetsi poxonae nejume cowʉnta. Bewa pananta xeinaem icha pexui ichi poxonae nanta xeina, icha paichichipame xua Nacom painya nepaca wabiwa xua pijimonae tatsi painya nepaca exanaewa pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. \v 4 Po jiton pon najʉntʉ coyene acaura, xua daxota bichocono Nacom canantawenonatsi xua pejume cowʉntsiwatsi, bapon jame ainya cui xua pecana exanaewatsi Nacom pijimonae tatsi jiwanapin pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. \v 5 Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae, xua pon bara Nacom, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane \r (Mr 9.42-48; Lc 17.1-2) \p \v 6 “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar mentha barapo iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae cuiru coyene exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta. \v 7 Maisa bichocono jopa xanepanaeyo barapo cae pin nacuathe nexa pomonae abe exaneiba. Barapo cae pin nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha pebin tsocuae xua bapon abe taexana xua ichʉn abe exanaeya taexanaetsi. \p \v 8 “Daxota paca tsipaebatsi icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nacobe ucubobare yawa tajʉ beya pana nacobe bebande abe painya jopa neexanaenexa. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo. Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nataxu ucubobare yawa tajʉ beya pana nataxu bebande xua abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo. \v 9 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitamaiquei jucuare. Yawa tajʉ beya pana naitamaiquei bebande abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebai tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua oveja yabara pon penapuxanaein \r (Lc 15.3-7) \p \v 10 Equeicha Jesús jeye: “Barapocotsi pexuyo jopa catsa jumeya pacayabara jande: ‘Maisa barapo pexuyo jopa peainya cuiyiyo’, jopa pajande. Mataʉta pomonae aena pejume cowʉntsiwi Nacom jopa pacayabara jande: ‘Maisa barapomonae jopa peainya cuimonaeyo’, jopa pajande. Paca tsipaebatsi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi barapomonae nantaʉta pia matatsunpiwi po matatsunpiwi barapomonae yawenatsi. Barapo matatsunpiwi, Taxa Nacom peitabaratha tatsi tajinompeibatsi pia nacuatheicha, xua barapo pejume cowʉntsiwi peyawenaenexa tsaibi tsainchi. \v 11 Tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican tayawenaenexa pomonae jopa pejume cowʉntsiwi xua barapomonae napaeba tacana exanaewa tsane. \p \v 12 “Pana nejume naitaeware po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua paca tsipaebinchi. Barapo diwesiyo jeye: Jiton ba xeina oveja cien poyobe. Caein tanapuxanatsi. Jiton demxuwatha cuenta pona noventa y nueve poyobe oveja, pewenaweneinexa oveja, pon catsawa jopa, beya matapainya taeba. \v 13 Xaniwaicha paca tsipaebatsi poxonae jiton oveja taeba, bapon bichocono weiweina petaebixae oveja pon catsawa jopa, beyacaincha xua poxonae weiweina poxonae saya noventa y nueve poyobe po ovejamonae jopa catsawa othopaeyo. \v 14 Barichi barapocotsi jʉta coyeneya ichi, Nacom pon Taxa, pon peitabocotha eca, bapon jopa ichichipaeyo xua pebarapentsiwatsi pijiwimonae xua pejume cowʉntsiwatsi mataʉtano xua bara caeinno irʉ, pomonae aena pejume cowʉntsiwixaetsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiton eta bichi tsane poxonae cayabara jʉntemainaena pontha pon abe petaexanaexaetsi \r (Lc 17.3) \p \v 15 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare xua bapon peyaputaewa tsane xua deta cou abe exana. Icha barapon paca jume taeya jejei tsane pocotsiwa xua bapon abe exana bara bapoxonae paca itacoxonaena. \v 16 Ichacuitha icha ichʉn pon pejume cowʉntsindʉ, icha bapon jopa paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata equeicha pawabare pebinbe nacueyatabe xua yoroba painya netsipaebinexa bapon xua abe peexanaexae. \v 17 Ichitha icha awiya bapon jopa cataunxuae paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata barapon pacaponde pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, xua barapomonae bapon peyabara paebinexatsi. Icha bapon awiya cataunxuae jopa came jume cowʉntsiya jejeyo barapomonaetha barapoxonae barapomonae bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton pon jopa bapana pejume cowʉntsin Nacom. Ichacuitha bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton jiwana, pomonae peajʉntʉcoyenebewi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi bewa catsibeibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. \p \v 18 “Xainyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa paxam jopa pacopatsim barapo cae pin nacuathe xua pocotsiwa exana pomonae tana nejume cowʉntsiwi, bapocotsiwa bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae peexanaewa tsane baxua. Pocotsiwa pacopatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaewa tsane baxua. \p \v 19 “Mataʉtano paca tsipaebatsi icha paxam jiwana nacueyatabe barapo cae pin nacuathe icha baponbe pebʉrʉya jʉpaya yabara nanta xeinabe xua Nacomtha pewʉcaewabe, baponbe bara baxua taexanaeinchibe pocotsiwa pewʉcaexaebe xua Taxa Nacom bara taexanaena pon peitabocotha eca. \v 20 Tsipei ichaxota ba nayantabe xua nacueyatabe poyobe, xua poxonae pewʉcaenexabe Nacom xua ichacuitha ichaxota acoibi poyobe, xua pomonae taneantobe jiwixae, bara bequein saya caeyobe daichitha xan baxota ba uncueiban irʉ”, jei Jesús. \p \v 21 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, icha inta abe exana pon irʉrʉ jume cowʉnta, ¿eta po cuiyobe tsipaebocuaein xua bewa tacui yabara jʉntemainaewa tsane pocotsiwa inta abe exana? ¿Metha saya beya poxonae siete po jume cuiyobe tsipae? jei Pedro. \p \v 22 Jesús jume nota, jeye: \p —Ichitha jopa catsipaebichi xua saya siete po cuiyobetham netsipaebiwa tsane xua jinya necui yabara jʉntemainaewa tsane pocotsiwa cata abe exana. Seicaya apara jame catsipaebatsi, xua jopa cuinaya najume baraxubim tsane xua jinya necui yabara jʉntemainaewa tsane pon cata abe exana xua beya bequein jame cuatrocientos noventa po cuiyobetham tsane xua netsipaebiwa tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon jopa yabara jʉntemainaeyo ichʉntha \p \v 23 Equeicha Jesús pijimonae barai pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Anoxuae paca cuidubatsi xua Nacom yabara. Nacom pijimonae bichocono yabara jʉntemaina po abe peexanae coyenein pijimonae tatsi exana. Nacom baxua exana icha pebin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapon wʉca xua caewa equeicha pematomatsinexatsi xua po matoman caena bayatha penacowaebixaetsi. \v 24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tamropata pitaba xua waba pia petanacuichiwichi. Pon copiya, bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi jopa equeicha caewa tacanawitichi diez millones po paratiximonaebe. \v 25 Barapon pon copiya pon petanacuichinxae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa jopa xeinaeyo paratiximonae xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi caewa petacanawichinexa tsainchi. Daxota pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba ichʉntha xua barapo petanacuichinchi caenaetaxubinchi ichʉntha xua ichʉn pecomotsinexa tsane xua pon pebusi cui taetaeinchi pecanaexanaenexa tsainchi. Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi mataʉta cui itoroba xua yabʉyo pecaenaetsinexa tsainchino, powa barapo petanacuichin piowa tatsi. Yawano cui itoroba xua pexuino pemuxuna caenaetsinexa tsainchi. Yawano cui itoroba xua pemuxuna caenaetsinexa pocotsiwan xeina pon petanacuichin, xua barapo matoma pecatsinexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Ichitha daxita barapo matoma awiya seica, bequein bapon daxita baxua cana exanaetsipatsi. \v 26 Nexata pon petanacuichin pentabocototha uncua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itabaratha tatsi mataʉtano jume daunweya namchiya jeye: ‘Tanentacaponaem, abʉ necayabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa daxita pentoman cacatsibinchi’, jei pon petanacuichin. \v 27 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bara yabara najʉntʉ coyene xeina peyawenaenexa, yawa yabara jʉntemaina barapo paratiximonae, mataʉtano bara saya pu copata. \p \v 28 “Daichitha bapon pon petanacuichinxae poxonae pontaba pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya, jemeicha caxina pia jiton pon penabarʉ nacuichinxaebe. Pon caxinatsi bapon matoma amanayaba saya cien po paratiximonaebe. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma amanayabatsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon pia jiton coibotathʉ waetaba, muxu penaichatabi. Pon pecoibotathʉ waetabixae bapon jei: ‘¡Equeicha inta caewa canawire xua bayatha nentoma amanayabame!’ jei. \v 29 Bapoxonae pon coibotathʉ waetabatsi pentabocototha uncua pia jiton itabaratha tatsi, mataʉtano jeye: ‘Abʉ, neyabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa pentoma cacatsinchi’, jei pon coibotathʉ waetabatsi. \v 30 Ichitha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon aichaxaibi xua abʉ came pentoma ewatsiwa. Daxota bapon pia jiton capona jiwi pecʉbi bo beya, beya abʉ poxonae matoma catsinchi pia jiton, xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma catsinchi. \v 31 Poxonae ichamonae pomonae irʉrʉ petanacuichiwi baxua cui tane, barapomonae ʉnthʉthʉ wecoyei, tsipei ichʉn pon irʉ petanacuichin jiwi pecʉbi botha etatsi. Bapoxonae barapomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi beya pona. Barapomonae tsipaeba pontha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi daxita pocotsiwa pon petanacuichin cana exana ichʉntha pon irʉrʉ petanacuichin. \v 32 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pijimonae xua petawabinexa tsainchi pon petanacuichinxaetsi pontha xua pon peyabara jʉntemainaexae pocotsiwa penacowaetsixaetsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bapontha jeye: ‘¡Maisa pon inta nacuitame maisa bichocono abem! Xan cayabara jʉntemainatsi daxita barapo ainya paratiximonae tsipei tanebarʉ jumichimxaem. \v 33 Xam bewa bayatha barichim. Bewa yabara najʉntʉ coyene xeinaem jinya jiton xua nejʉntemainaenexa pocotsiwa bapon cantoma amanayaba, icha xan ichin xua bayatha cayabara najʉntʉ coyene xeinatsi tacayawenaenexa tsainchi’, jei. \v 34 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono anaepana. Daxota bapon cui itoroba ichamonae, xua barapon pon petanacuichinxaetsi caponaeinchi jiwi pecʉbi bo beya. Baraxota peraxa exanaeinchi xua beya abʉ poxonae barapon pon petanacuichinxaetsi matoma catsinchi daxita po pentoma bayatha jopa caewa petacanawichixaetsi”, jei Jesús. \p \v 35 Equeicha Jesús jeye: \p —Bara jʉta coyeneya ichi tsane icha be pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi ichi. Poxonae bapon peraxa exana barapo pia petanacuichinxaetsi xua bapon pia jiton jopa pecui yabara jʉntemainaexae, Nacom pon itaboco peecaein barichi tsane pijiwitha. Nacom exanaena baxua poxonae barapomonae jopa xapain yabara jʉntemainaeyo pomonaetha pomonae abe petaexanaexaetsi, jei Jesús. \c 19 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepunapenteibiyainwa. \r (Mr 10.1-12; Lc 16.18) \p \v 1 Poxonae Jesús najume weta xua tsipaeba pijimonae, bapoxonae Galilea nacua weya warapa. Bapoxonae Jordán mene deca bara bereca pona, equeicha dabeya barapo Jordán mene, mene epa ʉncatabiya xua patopa Judea nacuatha, po nacua eca ichaxota pocotsiwa xometo bejopiya xua po nacua Jordán mene weya eca. \v 2 Pin bicheitomonae puna poinchi. Baxotiya Judea nacuatha Jesús axaibi exana peatenewi. \p \v 3 Bapoxonae fariseomonae piraichi Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejuntʉ coyene jʉjʉtsinexatsi daxota jeye Jesustha: \p —¿Moisés pia peitorobi coyenewa copata xua pebin piseuri pepunaxubiwa ichi saya poxonae ichipa? jei fariseomonae. \p \v 4 Jesús fariseomonae jume notatsi, jeye: \p —¿Jopa payorobim Nacom Pejume Diwesi? Barapo diwesitha jeye: ‘Poxonae aena Nacom forota, Nacom forota pebin yawa forota petsiriwa’, jei barapo Nacom Pejume Diwesitha. \v 5 Mataʉta jeyeno Nacom Pejume Diwesitha: ‘Daxota baxuaxae pebin paxa wepu natsata yawa pena wepu natsata xua piowabe imoxoyo penaperʉ nacoyobinexabe. Baraponbe be cae jiwimonae naexanabe’, jei Nacom Pejume Diwesitha. \v 6 Bapoxonae baponbe xua ainya jiwibe aibi, bara be caein naexanabe. Daxota pebin bapana jopa bewa punaxubi piowa, tsipei apara bayatha Nacom cana exana xua bara be bara caein naexanabe, jei Jesús. \p \v 7 Nexata fariseomonae Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Eta xua metha Moisés pia peitorobi coyenewa copata xua jiton itacʉpatsi xua pecatsiwa papera piseuri po paperatha tina xua pexubiwa tsane piseuri? jei fariseomonae. \p \v 8 Jesús jume nota, jeye: \p —Moisés copata xua paxam painya seuriwi painya nepunapenteibiwa jopa painya nejume cowʉntsi jiwixae Nacom. Apara caena bayatha Nacom jopa baxua copatsiyo poxonae aena foforatapona jiwi. \v 9 Nama paca tsipaebatsi pon piowa punaxuba xua poxonae yabʉyo bequein jopa nasi cui exanaeyo ichʉntha, icha bapon ichowa pita, bapon abe exana Nacom peitʉtha tatsi tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona apara bara piowa tatsi, jei Jesús. \p \v 10 Nexata Jesús tsipaebatsi pijimonae, jeye: \p —Icha Nacom jopa copatsiyo xua pebin piowa punaxubina poxonae barapowa saya ʉ exana pocotsiwa pebin aichaxaibi, baxua bichocono ajumeyapube. Metha nexata pebin jopa jitha ecaetsipae. Bara saya pebin metha misa ecaetsipa, jeichichi Jesús pijimonae. \p \v 11 Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Daxita jiwi ba jopa itacʉpaetsi xua peyabara yaputaewa pocotsiwa aunxuae payabara caunutame xua jopa jitha peenaewa. Saya meisa pomonae Nacom yabara yaputane exana barapo coyene, barapomonae itacʉpatsi xua pecana exanaewa barapo coyenetha xua jopa jitha peenaewa. \v 12 Barichi acoibi po cui coyenewabe xua pebiwi jopa penotsiwa pecotsiwaxi jiwi. Ichamonae aichaxaibi xua jitha peenaewa tsipei barapocotsi jiwimonae bara yacuiya naexana xua jopa penotsiwa yabʉxitha. Ichamonae jopa itacʉpaetsi xua pecotsiwaxi penotsiwa tsipei bayatha tobʉ jucuatsi, xua ichamonae tobʉ jucua. Daxota jopa itacʉpaetsi xua pexui pecanaexanaewa. Ichamonae aichaxaibi xua pecotsiwaxi nota, peichichipaexae xua saya ʉ peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba. Pon itacʉpatsi xua peyabara yaputaewa xua pocotsi coyene jopa pepichiwa pecotsiwa, bara moya jopa exanae tsane xua pepichiwa tsane pecotsiwa, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei \r (Mr 10.13-16; Lc 18.15-17) \p \v 13 Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui xua Jesús pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha pewʉcaenexa barapo pexui nexa xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. \v 14 Ichitha Jesús jume barai pijimonae, jeye: \p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom, jei Jesús pijimonaetha. \p \v 15 Poxonae Jesús nacobe weta xua pexui jayabatsi yawa xua Nacomtha tawʉca barapo pexui, xua jeye: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei. Bapoxonae Jesús wepu pona barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús tsipaebatsi \r (Mr 10.17-31; Lc 18.18-30) \p \v 16 Pewowin pona xua Jesús petaenexatsi. Barapo pewowin jeye Jesustha: \p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene xanepanaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei. \p \v 17 Jesús jume barai, jeye: \p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. Icha ichichipame xua ajʉntʉyapusʉya nepoponaewa xua ataya tsane, moya matha exande pocotsiwa Moisés itoroba pia peitorobi jume coyenewantha, jei Jesús. \p \v 18 Pewowin Jesús jume baraichi jeye: \p —¿Eta po peitorobi jume coyenewara? jei. \p Jesús jume notsiya namchi xua Moisés pia peitorobi coyenewa namchi, jeye: \p —‘Jopa ichʉn bexubinde. Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi. Jopa caibinde ichʉn piawan tatsi. Jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. \v 19 Axatha barʉ jume cui itura jinare. Antobeinde necatsicuarabʉ enaewi icha ichim xua jincoutha naantobem’, jei Moises, jei Jesús. \p \v 20 Pewowin Jesús jume baraichi, jeye: \p —Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban. Poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon. ¿Eta pocotsiwa meisa inta acoibi xua exanaein? jei barapo pewowin. \p \v 21 Jesús jume barai, jei: \p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyo nexa tsane xua pocotsiwa xanepanaya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús. \p \v 22 Poxonae barapo pewowin baxua jume taeba bichocono ʉnthʉthʉ wecoyeya ponataba tsipei bichocono copei pexeinaein. \p \v 23 Nexata Jesús barai pijimonaetha, jeye: \p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Maisa bichocono ayapubecai xua pomonae bichocono copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei beyacaincha xua Nacom antobetsi. \v 24 Equeicha paca tsipaebatsi. Bichocono acuiruyapube xua duwein pon pewʉn camello xua pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya peewatsixae beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús. \p \v 25 Poxonae baxua Jesús jume taerʉcʉpatsi pijimonae, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca, yawa Jesús jeichichi: \p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua penacapanepaewa pia coutha? jei barapomonae. \p \v 26 Jesús necotsiya jeye: \p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom taacuiruyapubetsi, jei Jesús. \p \v 27 Nexata Pedro jeye Jesustha: \p —Pata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi. Tsipei baxua bayatha paexanan ¿eta pocotsiwa metha nexata pana necatsiname? jei. \p \v 28 Jesús jume nota, jeye: \p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Po mataqueitha tsane Nacom pena ira exanaena, barapo mataqueitha, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein tapexeinya itʉpanae ecaethopaewatha po tapexeinya itʉpanae caecaethopaewa bichocono itʉpana. Paxam pomonae tapana nepuna jinompaewim doce po itʉpanae eneibithopeibiwatha paenaename painya yabara paebinexam tsane pomonae doce po matabʉxʉyobe israelmonae pia penatsicuentsiwa abe peexanaexae. \v 29 Daxita pomonae taneantobe jiwixae xua pecueicueijei tsurubenanaebiyaenexa Nacom Pejume Diwesi, Nacom beta cana exanaena barapomonae. Nacom beta cana exanaena pomonae pia bon pecuenta ponaexae, mataʉta ichacuitha ichamonae peweicho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pamcho jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha paxeiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pena jiwi pecuenta ponaexae, mataʉta ichacuitha pia pexui pecuenta ponaexae, mataʉtano ichacuitha pia iran pecuenta ponaexae. Barapomonae barapo coyenein exana tana neantobe jiwixae, daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom catsina pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉcoyeneyapusʉwa, po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca. \v 30 Pomonae xua anoxuae pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane, jei Jesús. \c 20 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae uva pabitha petanacuichiwi \p \v 1 Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: “Nacom pijimonae matomatsina pia nacuatheicha xua be pematomatsiwa petaexanaexaetsi pia petanacuichiwa tatsi icha pon pabi pexeinaein ichi xua poxonae matoma catsiba pomonaetha pomonae petanacuichixaetsi. Pon pabi pexeinaein caemʉmbotha pona xua jeita pomonae pia petanacuichinexa tsainchi pia uva bacabo. \v 2 Bapon muxu tsipaeba pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Paxam painta nacuire ta uva bacabo, nexata paca matoma catsibebinchi pocotsi paratiyo xua caentaqueitha nexa’, jei. Bapoxonae bapon pia petanacuichiwichi itoroba pia uva bacabo beya. \v 3 Bapoxonae equeicha bapon pona poxonae xometo tajʉ beequeina xua pejeichinexa ichamonae pomonae petanacuichiwichinexa tsainchi pia uva bacabo. Bapoxonae bapon tane ichamonae, pomonae panatha saya jinompa xua jopa nacuitompaeyo. \v 4 Bapon barai barapomonae jeye: ‘Paxam irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi. Nexata beta paca matoma catsibinchi, xua pocotsi paratiyo po horatha panacuitame nexa’, jei. Bapoxonae barapomonae pona pabi beya penacuichinexa. \v 5 Bapon mateinyaxae equeicha pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Barichi equeicha poxonae tabopiya pona xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. \v 6 Bapon equeicha pona pana beya poxonae xometo iriya ducuanaicha xua pejeichinexa ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi tsainchi. Bapon equeicha tane ichamonae pomonae xua jopa irʉ nacuitompaeyo. Bapon barai barapomonaetha, jeye: ‘¿Eta xua metha came saya anoxuae paumename po panathe, xua jopa panacuitompaem?’ jei pabi pexeinaein. \v 7 Barapomonae jume nota, jeye: ‘Canta dapon aibi pon pata tana neitorobiwa tsane’, jei. Nexata bapon barai barapomonae, jeye: ‘Paxam paponare, irʉrʉ painta nacuire ta uva pabi, nexata beta paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo po horatha painya nenacuichixae tsane’, jei pon pabi pexeinaein. \p \v 8 “Poxonae quirei tsanaicha pon pabi pexeinaein, bapon itoroba pon pia petayapucaecaeinchi uva pabi, jeye: ‘Inta wabare pomonae inta nacuita yawa matoma catsibare. Tamroropata wabaponde yawa matoma catsibaponde. Copiya matha wabare pomonae opi dubena pomonae inta cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha, beya poxonae papataponaena pomonae copiya inta nacuita caemʉmbotha’, jei. \v 9 Nexata copiya pata pomonae cotacaya nacuita poxonae xometo iriya ducuanaicha. Daxita barapoyobe pomonae cotacaya nacuita bara beta matoma catsibatsi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, bequein bara jopa pin mataqueitha nacuichiyo. \v 10 Nexata bara irʉ bapoxonae pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae tabopiya, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae mateinyaxae, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita poxonae xometo tajʉ beequeina, bara barapomonae irʉ beta matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. Bapoxonae irʉ nama pata pomonae tamropata notarʉcʉpa xua nacuita caemʉmbotha. Barapomonae najei: ‘Metha equeicha mataropeichiya naca catsibina paratixi tsipei nacuitatsi caemʉmbotha’, najei barapomonae. Daʉmetha barapomonae saya matoma catsibatsi, pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa. \v 11 Ichitha poxonae barapomonae matoma nota, itaconacarʉcʉpa pontha pon peitorobixae barapomonaetha. \v 12 Barapomonae anaya jei bapontha: ‘Pomonae nacuita cotacaya, saya cae horatha nacuita, barapomonae matoma catsibame pocotsi matoma pana catsibame. Nama apara paxan daunweya panacuitan, yawa atsatha daunweya panacuitan’, jei barapomonae. \v 13 Ichitha pon pabi pexeinaein jume nota caeintha barapomonae jiwanapintha, jeye: ‘Tajiton, apara jopa bara abe pacata exanaetsi. Canaunxuae paca muxu tsipaebatsiba paca jeichi: Paca matoma catsibinchi xua pocotsi paratiyo caentaqueitha nexa, paca jeichi. \v 14 Bara jinya matoma pire. Bara nawiyama. Xan ichichipan tacoya matoma catsiban pomonae quiripitha nacuita barapocotsi matoma, pocotsi matoma jʉpa paca catsibatsi. \v 15 Apara xan tawaxae itacoxonan xua tantoma exanaewa. Apara pauwame ichamonae xua jopa taasiwaxae xua tantoma exanaewa ichamonaetha’, jei pon pabi pexeinaein. \p \v 16 “Nacom barapocotsi jʉta coyeneya cana ichi tsane jiwitha icha pon pabi pexeinaein ichi poxonae cana exana pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi. Pomonae xua anoxuae pepawi naexana, pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae pomonae xua jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po coyenebetha xua poxonae tʉpaena \r (Mr 10.32-34; Lc 18.31-34) \p \v 17 Bapoxonae pirapae Jesús pona Jerusalén tomara beya. Poxonae cataunxuae Jesús pijimonae barʉ ecapona namtotha pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe Jesús meisa waba aisowa beya petsipaebinexa. \p \v 18 Jesús jeye: \p —Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Barapo tomaratha xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin necaenaetsina sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi yawa pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae necaenaetsina ichamonaetha xua ichamonae tana nebexubiwa tsane. \v 19 Bapoxonae daxita barapomonae necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae tana necui caponaenexa. Mataʉtano barapo penanapaincha jinompaewi nebena yawano tʉparucua neexanaena naetotha. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe yapu jopaena equeicha Nacom asʉ neexanaena petʉpae cuiru coyene weya, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús wʉcatsi powa, Santiago pena tatsi xua irʉ Juan pena tatsi \r (Mr 10.35-45) \p \v 20 Nexata petsiriwa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapowa, Juan pena tatsi yawa Santiago pena tatsi. Juan irʉ Santiago, baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Barapo petsiriwa pexantobe barʉ patopa Jesustha. Barapo petsiriwa pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi, xua Jesús pewʉcaenexa tsainchi. \v 21 Jesús barai bapowatha, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa jinya newʉcaetsi? jei. \p Bapowa Jesús jume notatsi, jeye: \p —Poxonae matacabi patopaena po mataqueitha itorobiya ewatsiname jiwi barapo mataqueitha cawʉcatsi xua bara itorobiname barapo taxantobe, xua nantiyabe peecaewa tsanebe xamtha, xua ichʉn necoxa weya peecaewa tsane, xua ichʉn netsocona weya peecaewa tsane, jei. \p \v 22 Ichitha Jesús baraibe baraponbe, jeye: \p —Paxambe jopa payaputaembe xua pocotsiwa pana newʉcaenamebe. Poxonae ichamonae abe inta exanaena bara saya copatsin xua barapomonae bara neperaxa jʉbina. Barichi poxoru paxambe pana neantobem, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae paca peraxa jʉbinabe? Barichin bara saya copatsin xua ichamonae bara tʉpa neexanaena. Barichi, ¿bara irʉ paca itacʉpabe xua bara pacopatsinamebe xua bara ichamonae tʉpa paca exanaenabe? jei Jesús. \p Santiago peweichobe jume notabe, jeibe: \p —Aa, bara pana itacʉpabe, jeibe. \p \v 23 Jesús jume nota, jeye: \p —Bara bara xainyei barapocotsi coyene ichamonae paca cana exanaenabe. Ichamonae paca peraxa exanaenabe. Mataʉtano tʉpa paca exanaenabeno icha xan necana ichi tsane. Nama xua xantha nantiya paecamebe xua ichʉn pocotsiwa tacoxa weya eca, yawa xua ichʉn tatsocona weya eca, baxua jopa tacoya yabara itorobinyo. Saya jame Taxa Nacom meisa baxua taexanaena pomonaetha pomonae caena bayatha tsiwʉnaeta xua peenaewa tsane, jei Jesús. \p \v 24 Jesús pijimonae pomonae umena, pomonae diez poyobe jume tane xua Santiago irʉ Juan Jesús wʉcatsibe. Bapoxonae barapo diez poyobe, Santiago irʉ Juan yabara anaepanarʉcʉpatsibe. \v 25 Ichitha Jesús pia xainya berena pijimonae waba yawa namchiya jeye barapomonaetha: \p —Paxam bayatha pataneme po coyenewa ba exana pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae ba nantaʉta pomonae pia nacua tatsi pia petaewatsiwichi tatsi. Daichitha barapo nacua peewatsiwi aebiya itoroba piamonae, xua daxota bichocono jiwi taayapubetsi. \v 26 Ichitha nama paxam barapocotsi coyeneya jopa barapaichim tsane. Seicaya nama icha jʉntʉ coyeneyatha paca itorobatsi. Icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae, bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina. \v 27 Mataʉtano icha pon paxam jiwana icha bapon ichichipa naexana be pocotsin bichocono ainya cui penaexanaein xua beyacaincha ichamonae, bapon bewa copiya matha daxita paxam amanaya pacata nacuichina pia coya peichichipaexae. \v 28 Icha be pocotsi coyeneya icha ichin, bara paichinde. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican xua tanacuichinexa tsane ichamonae nexa. Apara jopa baxua tsipatopaeinyo xua ichamonae inta penacuichiwanexa tsane. Saya patopeican tsipei ichichipan xua daxita carepaya jiwi tayawenaewa tsane. Mataʉtano patopeican xua tatsitʉpaenexa tsane be pentoma xua daxita jiwi pepanenebiyaenexa abe pia peexanae cuiru coyenein weya tatsi, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana ponbe peitata nacʉtsinbe \r (Mr 10.46-52; Lc 18.35-43) \p \v 29 Poxonae Jesús pijimonae barʉ pontaba Jericó tomara weya, bapoxonae Jesús puna poinchi pin bicheito. \v 30 Barapo Jerusalén namto iya ecabe pon peitata nacʉtsinbe. Poxonae baponbe, ponbe peitata nacʉtsinbe jume yaputanebe xua juinya Jesús xentapona, bapoxonae jume daunweya wawaibe, jeibe: \p —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe peitata nacʉtsinbe. \p \v 31 Barapo peitata nacʉtsinbe jume matawentatsibe barapo pin bicheito xua moya peecaenexabe. Ichitha baponbe equeicha jume daunweya wawaibe, beyacaincha xua poxonae copiya, jeyebe: \p —¡Pon jiwi Necanamataxeinaem, ponxaem David pia pemomoxi susato jiwanapim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinarebe xua pata taneyawenaenexamebe! jei baraponbe ponbe peitata nacʉtsinbe. \p \v 32 Nexata Jesús naruntaba yawa wabatsibe ponbe peitata nacʉtsinbe. Bapoxonae baponbe Jesús yainyaba, jeye: \p —¿Eta xua jinya pata cata exanaetsibe? jei Jesús. \p \v 33 Baraponbe Jesús jume notatsibe, jeibe: \p —Pon jiwi Necanamataxeinaem, bepanecotsinbe cuinaya, jeibe baponbe. \v 34 Nexata baponbe Jesús yabara najʉntʉ coyene xeinabe xua pia peyawenaewa tsane. Bapoxonae baponbe Jesús itamaiquei jayababe. Bapoxonae baponbe nainya necotaxubabe. Jesustha napuna ponabe. \c 21 \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa \r (Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19) \p \v 1 Poxonae bara itiya pona Jerusalén tomara, Jesús bara muxu pebarʉ patopae pijimonae Betfagé tomaratha. Barapo Betfagé tomara demxuwa itapatororotha eca po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae Jesús itoroba pebinbe nacueyatabe xua doce poyobe jiwanabe. \v 2 Jesús baraibe baponbe, jeye: \p —Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha pacaxinaenamebe burra pesowato xua pon quetanotatsi yawano xua penʉn quetanotatsi pon pebto. Barapo burra paisanaxorebe yawa payama carenandebe coxiwa yawa penʉnno. \v 3 Icha ichʉn paca barai tsane: ‘¿Eta xua payama isanaxubamebe burra?’ jei tsane, nexata pajandebe: ‘Pon jiwi Pecanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe. Nexata bapoxonae nainya bapon paca cobe itorobinabe xua painya neyama carenaenexambe tsane, jei Jesús. \p \v 4 Poxonae Jesús daxita baxua paeba bara bapoxonae nayabara jume weta pocotsiwa bayatha Isaías yabara paeba pijume diwesitha xua Mesías pepatopaewa tsane Jerusalén tomaratha, jeye: \q1 \v 5 “Patsipaebare Sión tomarapiwi. \q1 Pajande: ‘Pataename pon itorobiya \q1 painya pepa paca Ewatsin. \q1 Pacata jʉntema patopaena, xua burriyotha \q1 equeicaena, penʉntha xua burra pesowato \q1 coxi tatsi’ pajande”, jei pon Nacom \q1 pia peitorobi jume pepaebin, \q1 bapon Isaías, xua Mesías yabara paebatsi. \p \v 6 Nexata Jesús pijimonae jitonbe tatsi ponabe. Mataʉtano baponbe exanabe pocotsiwa bayatha Jesús itoroba. \v 7 Baponbe yama carenabe burra pesowato yawa yama carenabe penʉn. Baponbe pia paparuwan tsijuma jebicabe po paparuwan matha weruyabe coxiwathano yawa penʉnthano. Bapoxonae Jesús equeica penʉntha. \v 8 Jiwi, barapo jiwi pin bicheito bichocono. Bapoxonae barapo pin bicheito namtotha paparuwan yerababa jejebabapoinya. Ichamonae peaxu ucuboba po axu icha coichaxu axu ichi. Bapoxonae barapo axu, namtotha axu jejebabapoinya. Daxita barapomonae barapo coyene exana xua Jesús pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. \v 9 Pomonae, xua Jesús tsiwana enapoinchi irʉrʉ pomonae Jesús peputha taenapoinchi daxita barapomonae bichocono jume daunweya wawaya jeye: \p —¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susatopin tatsi! Bapon jiwi yabara jei: ‘¡Bapon David pexanto tatsi!’ jei. ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa wʉnae! ¡Bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei barapomonae. \p \v 10 Poxonae Jesús patopa Jerusalén tomaratha, daxita barapo tomarapiwi najume cayayatsiya paeba. Cae bicheitomonae nayainyaba, jeye: \p —¿Jintam metha bapon jane? najei. \p \v 11 Ichamonae jume nota, jeye: \p —Apara bapon Jesús pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon Nazaret tomarapin po tomara eca Galilea nacuatha, jei ichamonae xua irʉ ichamonae jume notatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi \r (Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22) \p \v 12 Bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha, yawa aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. Jesús tabʉ tayebiya bebai iratha pocotsiwa pexaethopaewan, po pexaethopaewantha nantiya nacatsiba paratixi yawa xua tabʉ tayebiya bebai iratha peenaewan po peenaewan ichaxota ena pomonae caenaeta topibo. \v 13 Jesús barai barapomonae: \p —Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Tabo apara po botha jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname ichaxota pijunuwi nantsiyabeibathopa tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebinexatsi, jei Jesús. \p \v 14 Barapo Nacom pin pia botha tatsi, Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae peitata nacʉtsiwi. Irʉrʉ Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pomonae pejayujayujeiwi. Jesús axaibi exana daxita barapomonae. \v 15 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae tane pocotsiwa Jesús exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewatha. Daxita barapomonae jume tane xua pexui wawai Nacom pin pia botha tatsi xua pexui Jesús yabara jeichichi: “¡Pai jayana, barabʉ jiwi barʉ cui itura jinaena bapon pon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi! Pon jiwi yabara jei: ‘Bapon David pexanto tatsi’, jei”, jei pexui. Bapoxonae daxita pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi anaepana poxonae Jesús cui tainchi yawa xua jume tainchino. \v 16 Daxita barapomonae jopa ichipaeyo xua pexui paeba, daxota anaya Jesús jeichichi: \p —¿Bayatha jume taneme xua baxua pexui cayabara wawaya namchi? jei barapomonae. \p Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Aa, bara bayatha jume tan xua pexui newʉnae jainta. Paxam bayatha payorobame Nacom Pejume Diwesi xua pexui bara cui copatatsi xua bara wʉnae pejainteibiwa tsane. David pexui yabara jeichichi Nacom Pejume Diwesitha, jeye: \q1 ‘Xam Nacom, cana exaname pexui poxi isainatsi, \q1 irʉ poxi jinompena, xua barapoxi pexeinya \q1 weixi cayabara caununaya naxʉna \q1 poxonae cawʉnae jainchina’, \q1 jei David Nacom Pejume Diwesitha, \q1 jei Jesús daxita barapomonaetha. \p \v 17 Nexata Jesús daxita barapomonae wepu pona Jerusalén tomara weya. Bapoxonae Betania tomara bewarapiya. Baxota merawi maiteca. \s1 Meje yabara poxonae Jesús biatane higuera nae xua jopa penacoichixae \r (Mr 11.12-14, 20-26) \p \v 18 Poxonae Jesús caemʉmbotha equeicha caibe iya Jerusalén tomara beya, bichocono jainpa pona. \v 19 Bapoxonae Jesús imoxoyo namtotha taenota higuera nae. Imoxoyo caquita pona piyain, pia taetsi pethei. Daichitha barapo naetha Jesús jopa taeyo pethei, saya ʉ noxu tane. Nexata Jesús biataenota higuera nae, jeye: \p —Bapana equeicha jopa nacoichim tsane pethei, jei Jesús higuera naetha. \p Bapoxonae caena nainya higuera nae yʉnuncua. \v 20 Poxonae Jesús cui tainchi pijimonae baxua barapomonae yabara najʉntʉ coyene cui cabenaeca bichocono. Yawa Jesús yainyabatsi pijimonae, jeye: \p —¿Eta xua metha higuera nae nainya yʉnuncua? jeichichi Jesús pijimonae. \p \v 21 Jesús jume nota pijimonae, jeye: \p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Icha xanepanaya payabara jume cowʉntame xua Nacom painya nepaca cayawenaewa xuano xua jopa ainya ʉnthʉton paxeinaem bara paca itacʉpaena xua painya nepaebiwa icha ichin xua cana exanan higuera nae. Mataʉtano bara paca itacʉpaena xua painya nejeiwa uruto beya xua pajam: ‘Uruto natsixitabare, mar mene beya jopare’, xua painya nejeiwa. Bapoxonae bara baxua jopa bayathiyo tsane. \v 22 Daxita xua xuan pocotsiwan Nacom beya pawʉcame, icha bara xanepanaya pajume cowʉntsiya wʉcame, bara Nacom paca catsibina baxuan, jei Jesús. \s1 Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina \r (Mr 11.27-33; Lc 20.1-8) \p \v 23 Nexata bapoxonae Jesús joniya Nacom pin pia botha tatsi. Poxonae cataunxuae Jesús baxota cuidubuncua jiwi, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Eta po peayapusʉ itorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peayapusʉ itorobi coyenewa? \p \v 24 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi. Icha beta pana nejume notsiname, bapoxonae xuya yabara paca tsipaebinchi xua po peayapusʉ itorobi coyeneyatha taexanaewa baxuan. \v 25 ¿Jintam Juan cui itorobatsi xua bautisaba? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? Pana nejume nore, jei Jesús, xua Juan yabara paebatsi pon caena bayatha tʉpa. \p Nexata daxita barapomonae caemonae najume matsontsonoba, najei: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi: ‘Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi’, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús. \v 26 Jiwi cui cunuwatsi icha jeichi: ‘Juan cui itorobatsi jiwi xua bautisaba’, icha jeichi. Metha bapoxonae jiwi naca casebichipa anaya. Tsipei daxita jiwi Juan yabara jume cowʉntatsi xua bapon apara pon Nacom pia peitorobi jume tatsi pepaebi jiton”, najei barapomonae. \v 27 Nexata barapomonae Jesús baraichi, jeye: \p —Canta jopa payaputaeinyo, jei barapomonae. \p Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Nexata barichin tsane, jopa yabara paca tsipaebi tsainchi po peayapusʉ itorobi coyeneyatha xua daxita taexanaewan, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pebin ainya pexantobe tatsi \p \v 28 Equeicha Jesús namchi Nacom pin pia botha daxita barapomonaetha, xua sacerdotemonae pia pentacaponaewitha tatsi, irʉ judiomonae pia pitiri jiwitha tatsino. Jesús jeye: \p —Moya pana nejume naitaeware pocotsiwa paca tsipaebinchi. Pebin nacueyatabe poyobe tatsi pexantobe tatsibe. Bapon caeintha nacoxi barai, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva bacabo pabi nacuire’, jei. \v 29 Bapon jume notatsi pexanto jeye: ‘Bara, aichaxaibin’, jeichichi bapon pexanto. Daichitha equeicha bapon pexanto tatsi nanta xeinataba, bapoxonae pona xua penacuichinexa uva pabi, paxa tatsi pia pabi tatsi. \v 30 Pirapae equeicha ichʉntha, nacoxi barai barapo jumetha, jeye: ‘Owae, inta anoxuae uva pabi nacuire’, jei bapon pexantotha. Bapon paxa jume nota, jeye: ‘Je, moya daichane, methaunxuae ponaein’, jei paxatha. Daichitha bapon jopa ponaeyo. \v 31 Incane yabara paca yainyabinchi xua bapon barapo pexantobe tatsi, ¿eta po pewowinda pon exana pocotsiwa paxa itorobatsi? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pon copiya paxa itorobatsi, jeichichi Jesús barapomonae. \p Nexata Jesús jume barai barapomonae, jeye: \p —Bara xaniyan yabara paca tsipaebatsi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi. Bara bequein barapomonae peantʉcoyenebewi, daichitha barapomonae naexanaena Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi, beya poxonae paxam irʉ panaexaname Nacom piamonae tatsi jiwana tatsi. \v 32 Juan pon jiwi Pebautisabin patopa xua pia nepaca cuidubinexa xua pocotsiwa bewa paexanaename painya nexeinaenexa tsane po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Daichitha paxam jopa pajume cowʉntsim pocotsiwa Juan paeba. Ichitha Juan yabara jume cowʉntatsi pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchichi nexa. Irʉrʉ yabʉxi powaxi pesi cui weiweinaewaxi Juan yabara jume cowʉntatsi po coyene Nacom Juan peitorobiwatsi. Nama paxam bequein bara Juan pacui taneme pocotsiwa exana, daichitha jopa painya neauraxae poxonae abe paexaname. Daxota icha jʉntʉ coyene jopa paxeinaem xua painya nejume cowʉntsinexa Nacom, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva pabi \r (Mr 12.1-12; Lc 20.9-19) \p \v 33 Nexata Jesús equeicha namchi jiwitha, jeye: “Incane pana nejume naitaeware xua paca tsipaebinchi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Matha irʉrʉ pebin pia pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Yawano yapu curarata barapo uva pabi ibowantha xua jopa pejojondenaenexa ichamonae barapo pabitha. Yawano baxota ibo feto exana, xua barapo ibo fetotha pecubinexa uva cuei. Mataʉtano baxota exananota bo po bo taʉcha xua baxota pebin bara wenecotequeica uva pabi. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi pia petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona. \v 34 Barapo matacabi tsuxubi po matacabitha uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapetanota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, bapon pomonae petanacuichiwichi jiwana itoroba, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya, pomonae pabi petayapucaenaewichi. \v 35 Ichitha barapomonae, pomonae pabi petayapucaenaewichi teica, teiquebatsi pomonae itorobatsi, pomonae pabi pexeinaein itoroba uva pabi petayapucaenaewichi tatsi beya. Barapomonae pomonae petayapucaenaewi pabi, cuainta caeintha pomonae penajume carutsi jiwichi jiwanapintha. Ichʉn bexotsi. Ichʉn ibotontha cuinbabatsi. \v 36 Pon pabi pexeinaein barichi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi. Equeicha barichi pomonae pabi petayapucaenaewi bara jʉtiya cana exana barapomonaetha. \p \v 37 “Bara nama matapainya pexanto itoroba. Bapon najei: ‘Barapomonae metha taxanto inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi, daxota itoroban bapon’, najei bapon. \v 38 Dapo jumetha pomonae pabi petayapucaenaewi poxonae bapon tainchi barapomonae najei: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. \v 39 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús. \p \v 40 Nexata Jesús barai barapo jiwi Nacom pin pia botha, jeye: “Poxonae pabi pexeinaein patopaena, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi?” jei Jesús. \p \v 41 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Bapon bewa jutebina barapomonae, jopa weyatae tsane barapomonaetha xua peantʉcoyeneyapube jiwixae. Bapoxonae itorobina ichamonae xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi. Barapo pabi petayapucaenaewi matha notsina uva cuei xua naweta. Bapoxonae tsabina pabi pexeinaein nexa yawa irʉrʉ barapomonae nexarʉ, jei barapo jiwitha pomonae peenaexae Nacom pin pia botha. \p \v 42 Nexata Jesús barai barapomonae xua nayabara paeba, jeye: \p —¡Paxam bara bayatha payorobameba Nacom Pejume Diwesitha! Barapo diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, xua jeye: \q1 ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, \q1 barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ caboca \q1 po iboto peainya cui iboto. \q1 Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua \q1 petabʉ cabocaenexa barapo peainya cui ibotoxae. \q1 Waxainchi nanta xeinatsi jeichichi: \q1 Maisa pocotsiwa Nacom exana naca tsita xanepana’, \q1 jeichichi, jei Nacom Pejume Diwesitha \q1 xua neyabara caunuta. \m \v 43 Daxota paca tsipaebatsi, Nacom paca itawetsina xua jopa painya nenaexanaenexa tsane Nacom piamonae jiwana tatsi pam. Barapo coyenewa xua Nacom piamonae jiwana tatsi penaexanae coyenewa Nacom pichina painya xainya weya xua ichamonaetha pecatsinexa pomonaetha pomonae petsita jʉntʉ coyene xanepanaewichi. \v 44 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaein, jei Jesús. \p \v 45 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ fariseomonae, poxonae jume tane barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesi, xua Jesús paeba, barapomonae yaputane xua apara bara Jesús yabara paeba barapomonae. \v 46 Bequein barapomonae Jesús muxu pewaetabichi, ichitha barapomonae junuwa. Jiwi cunuwatsi, tsipei daxita jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi xua pinae Jesús Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwana tatsi. \c 22 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pin penabanaewa peexanaewa tsane \r (Lc 14.15-24) \p \v 1 Equeicha Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: \p \v 2 “Nacom cana exana piamonaetha pomonae jʉntʉ coyene itorobiya ewata, icha pocotsin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi poxonae waba, xua poxonae ichamonae wabatsi xua petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaenexa. Baxua exana poxonae pexanto tatsi pecotsiwa pepichixae. \v 3 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pomonae pia petanacuichiwichi xua petawabinexa tsainchi pomonae xua bayatha petsipaebixae xua petapatsiwa tsainchi pia botha xua bepa pinae petanabanaewa tsainchi pia botha. Daichitha barapomonae aichaxaibi xua pepatsiwa tsane. \v 4 Bapoxonae barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi equeicha itoroba ichamonae pomonae pia petanacuichiwichi, jeye barapomonaetha: ‘Pomonae bayatha tsiwaban pexaewa xua penabanaenexa painta tsipaebare pajande: Bepa pinae nainya papatsim, tsipei pinae bayatha pexaewa canacui wʉnaeta. Tsipei caena bayatha pinae cobe itoroba xua petajutebiwa tsainchi vacan, yawano po duwein bichocono nasita. Daxota bewa pinae nainya paponaem bara beya xua painya nenanabanaenexa pexaewa, yaitama tsipei pinae pexanto tatsi pichina pecotsiwa, pajande’, jei barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 5 Daichitha barapomonae pomonae tsiwabatsi pexaewa, barapomonae jume naitemata, saya meisa ʉ naitomatsiya exana piawan. Barapomonae jiwanapin pia pabitha pona. Irʉ ichʉn piawa caenaetauya. \v 6 Ichamonaerʉ teica, pomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba, barapomonae teicatsi. Yawano bichocono abe exainchi beya poxonae nama werapa. \v 7 Nexata bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono caseba pomonae petajutebixaetsi pomonae bapon itoroba. Nexata bapon itoroba pia soldadomonae xua barapomonae xuya pejutebinexa tsainchi mataʉta xua tomara petatautsinexa tsainchi. \v 8 Bapon pirapae equeicha barai ichamonaetha pomonae pia petanacuichiwichi jiwitha, jeye: ‘Bayatha bequein daxita wetan xua penabanaewa tsane, daichitha pomonae waban jopa xanepanaya nejume jejeyo daxota jopa bewa patsi tsane xua penabanaenexa. \v 9 Daxota paponde tomara namtontha, po namtontha pin namtontha, baxotiya pomonae poxonae pacaxibeibame, barapomonae painta wabare’, jei bapon. \v 10 Pomonae petanacuichiwi, barapomonae pona namton beya. Bapoxonae barapomonae, daxita pomonae caxiba namtontha, matacayiya pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi pia bo tatsi beya. Pomonae abe peexanaewino carendenatsi, pomonae xanepanaya peexanaewino carendenatsi, beya poxonae bo tutu nayʉcaxuba. \p \v 11 “Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bo tutu joniya petaenexa tsane pomonae pata. Bapon itabara tane pebin xua irʉrʉ pon baxota eca. Ichitha barapo pebin pexeinya paparuwa jopa nama xatatsiyo icha be jopa ichiyo ichamonae, tsipei ichamonae pexeinya paparuwa nama xataba xua po paparuwa jiwi ba nama xataba poxonae pona penacaetutsiwatha xua penabanaenexa pexaewa poxonae pebin pecotsiwa pita. \v 12 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai bapon, jeye: ‘Tajiton, ¿eta xua metha xote naecame xua mataʉta jopa pexeinya paparuwa nama xatatsim?’ jei bapon. Ichitha bapon saya moya eca. \v 13 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai pomonaetha pomonae pexaewa carena tsaibi pexaethopaewatha, jeye: ‘Bapon pacobe caecunta cʉre yawa pataxu caecunta cʉre, yawa aisowa beya paxore ichaxota quirei. Baxota bapon wecoyei tsane yawa baxota nantanuweya nanta jayabina, bichocono peatenexae tsane’, jei pom jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 14 Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bequein pinmonae waba ichitha saya tsiquimonaeyo pata penabanaewatha. Icha barapon ichi Nacom bara jʉta coyene ichiya cana ichi tsane jiwi. Nacom bequein waba pin bicheitomonae, daichitha saya tsicamonaeyo itapetatsi, pomonae Nacom pijimonae tatsi penaexanaenexa tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi \r (Mr 12.13-17; Lc 20.20-26) \p \v 15 Nexata fariseomonae pona Jesús weya, caemonae natsipaeba najei: “¿Eta po peyainyabiwa Jesús taexanaeinchi xua catsawa wanaca jume notsinexa? Bapoxonae waxainchi xain yopitatsi ichamonaetha xua bapon abeya wanaca jume notsiwaxae”, najei fariseomonae. \v 16 Bapoxonae barapomonae itoroba pia pepuna ponaewichi, mataʉtano barapomonae itorobano pomonae Herodes pia pepuna jinompaewichi. Daxita barapo matabʉxʉyobe pata Jesustha pomonae fariseomonae itoroba. Barapomonae Jesús beya jeye: \p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi bara catsita najʉpa. \v 17 Incane yabara pana netsipaebare xua nanta xeiname xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara bapon pon penanapaincha poponaein xua icha nacua werena peponaein? Icha jopa tsipae ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba. \p \v 18 Daichitha Jesús yaputane xua bichocono barapomonae abeya nanta xeina xua Jesús abe pecanaexanaenexa tsainchi. Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Paxam pomonae itara mexeya xanepanaya pepaebiwi pam, daichitha abeya pepaebiwi pam. ¿Eta xua metha pana nejʉntʉ coyene jʉjʉtame poxonae baxua yabara pana neyainyabame? \v 19 Incane moya painta xawena tha taetsi barapo paratiyo, jei Jesús. \p Bapoxonae barapomonae barapo paratiyo Jesús tacapoinchi. \v 20 Poxonae Jesús tane barapo paratiyo, bapoxonae yainyaba barapomonae, jeye: \p —¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús. \p \v 21 Nexata Jesús jume notatsi barapomonae, jeye: \p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae. \p Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae tatsi. Mataʉtano bara Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús. \p \v 22 Poxonae barapomonae jume tane xua Jesús beta xanepanaya jume nota, bapoxonae barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca. Bapoxonae ponarʉcʉpa Jesús weya. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi \r (Mr 12.18-27; Lc 20.27-40) \p \v 23 Bapoxonae caena barapo mataqueitha saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubi coyenewa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota barapo saduceomonae Jesús tsipaebatsi jeye: \p \v 24 —Pon jiwi Necuidubim, Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa xuya pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. \v 25 Barichi, matha irʉrʉ cae peweicho caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexui pexeinaenexa. \v 26 Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona bapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. \v 27 Bapoxonae matapainya irʉ bapowa tʉpa. \v 28 Xam Jesús, ba paebame, ba jam: Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena, xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉn wetsina, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha ¿jintam metha bapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae. \p \v 29 Nexata saduceomonae Jesús jume nota, jeye: \p —Paxam apara catsawiya pana nejume notame, tsipei jopa beta payaputaem xua Nacom Pejume Diwesitha payabara yorobame baxua. Mataʉtano jopa payaputaem Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. \v 30 Poxonae petʉpaewi equeicha asʉ jujuinaena, jopa jitha eenaponae tsane. Yawa barapomonae jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. Tsipei barapomonae barichi tsane icha be matatsunpiwimonae ichi, po matatsunpiwimonae Nacom pia nacuatheicha jinompa, xua po matatsunpiwi jopa jitha enaeyo. \v 31 Paxam bequein bara bayatha payabara yorobame pocotsiwa Nacom namchi Pejume Diwesitha, po coyene xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ jujuina. Barapo diwesitha Nacom jeye: \v 32 ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi xua caewa equeicha asʉ pejinompaewi, pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús. \p \v 33 Poxonae jiwi jume tane pocotsiwa Jesús cuiduba, barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po peitorobi cui coyene pepa peainya cui coyenewa \r (Mr 12.28-34) \p \v 34 Poxonae fariseomonae yaputane xua saduceomonae moya umena xua Jesús beta pejume notsixae, bapoxonae fariseomonae nacaetuta xua equeicha peyainyabiwanexa tsainchi Jesús. \v 35 Barapo fariseomonae caein jiwana, pon peyabara yaputaein Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon ichichipa xua Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwatsi xua icha bara metha Jesús abeya jume notsina. Bapon jeye Jesustha: \p \v 36 —Ja pon jiwi Necuidubim, ¿eta po peitorobi coyene pepa ainya cui coyenewara po peitorobi coyene beyacaincha xua icha peitorobi coyene? jei. \p \v 37 Jesús jume nota bapon, jeye: \p —Po peitorobi cui coyenewa pepa ainya cui coyenewa jeye: ‘Antobeinde pon jiwi Pecanamataxeinaein, bapon Nacom xua daxita nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua daxita nenanta xeinaewatha nentasipatha’, jei. \v 38 Jame barapo peitorobi coyene bichocono ainya cui coyenewa beyacaincha icha peitorobi coyene. Barapo peitorobi coyene, po peitorobi coyene ainya cui coyenewa, Nacom copiya itoroba. \v 39 Po peitorobi coyene cotacaya itoroba ichaxota ba ‘dos’ jei, barapo peitorobi coyene be jume jʉpa po peitorobi coyene copiya ducua. Irʉrʉ barapo peitorobi coyenewatha jeye: ‘Antobeinde jinya necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua jinya coutha naantobem’, jei barapo peitorobi coyenewatha. \v 40 Barapo peitorobi coyene jumebe caunuta, xua Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua yabara paeba, irʉ pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubi coyenewatha baxua yabara paebarʉ, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías, ¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei \r (Mr 12.35-37; Lc 20.41-44) \p \v 41 Poxonae fariseomonae cataunxuae nacaetutompa bapoxonae Jesús yainyaba barapo fariseomonae, jeye: \p \v 42 —¿Eta xua pacayabara nanta xeiname Mesías pon Nacom pia Peitapetsin? ¿Jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Apara David, pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi, jei fariseomonae. \p \v 43 Bapoxonae Jesús barai barapomonae, jeye: \p —David yabara paeba xua Mesías apara pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi poxonae David cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \p \v 44 David salmos penaxʉnae wei diwesitha bayatha jeye: \q1 ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, \q1 Tanecanamataxeinaein baraichi pon Mesías, jeichichi: \q1 Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae \q1 necaaitafaetabi jiwi pia pecanamataxeinaeinchi \q1 tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’, \q1 jei David salmos penaxʉnae wei diwesitha. \m \v 45 Icha David Mesías yabara jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús. \p \v 46 Daxita barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi tsainchi, poxonae pinae David paeba xua pinae jei: ‘Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein’, jei. Bara nama barapo matacabitha weya, equeicha nama Jesús jopa bepeyainyabiwatsi barapomonae. \c 23 \s1 Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi \r (Mr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47) \p \v 1 Nexata Jesús barai pin bicheito jiwi irʉ pijimonae, jeye: \v 2 “Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉ fariseomonae daxita barapomonae pia pecuidubi coyene xeina xua po coyene jiwi yaputane exanatsi po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba. \v 3 Pacui yabara jume cowʉnde pocotsiwa barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi. Mataʉtano paexande pocotsiwa barapomonae paca itoroba. Daichitha jopa paexanaeinde pocotsiwa barapomonae exana tsipei barapomonae itara beta pepaebiwi daichitha yabara jume toxeinchiya catsawiya exana, barapo peitorobi coyenewan. \v 4 Barapomonae be pocotsimonae poxonae ichamonae itorobatsi xua pecaponaewa pocotsiwa arewe, pocotsiwa jiwi bapana jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa. Daichitha barapomonae jopa yawenaeyo pocotsiwa ichamonae itorobatsi. Mataʉtano barapomonae jopa tayoichaeyo cae cobesitiyotha. Icha barapomonae ichi poxonae ichamonae itorobatsi xua pecaponaewa pocotsiwa bichocono arewe, barapocotsi jʉta coyeneya ichi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae itoroba pia pecuidubi coyenewatha pocotsiwa paxam painya neexanaenexa. Ichitha barapomonae jopa exanaeyo baxua. Pocotsiwa barapomonae paca cui itoroba pocotsiwa painya neexanaenexa, paxam bapana jopa paca itacʉpaeyo xua painya neexanaewa baxuan. \v 5 Barapomonae ichichipa nawita xua jiwi pecui taewa tsane pocotsiwa poxonae barapomonae exana xua bapoxonae jiwi penanta xeinaenexa xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Daxota barapomonae tsica cajaxi peitapatha querabaduba xua pebocoton. Barapo bocotontha tututha iya jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi. Yawa icha cajaxi pemaxʉtha querabaduba. Yawa barapo bocotontha tututha iya jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi. Mataʉta barapomonae nama xataba po paparuwan bichocono apipiya deca, beyacaincha xua poxonae ichamonae nama xataba po paparuwan apipiya. \v 6 Mataʉta barapomonae nanta caxunaeneiba ichaxota nanta caxunaeneiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉtano barapomonae judiomonae pia penacaetutsi bontha ichichipa nawita xua nanta caeneiba ichaxota enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. \v 7 Mataʉta barapomonae ichichipa xua jiwi pejacobeibiwa tsane namtontha barapomonaetha, xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita xua jiwi ainya cui pecana exanaewa barapomonae poxonae jiwi pejei tsaibinexa ‘Pomonae jiwi pecuidubiwi’ poxonae pejei tsaibinexa jiwi. \p \v 8 “Ichitha nama paxam jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi jacobiya paca necajei tsaibinexa: ‘Pata pecuidubi jiwi pam’, paca necajei tsaibinexa xua ainya cui jiwi painya nepaca exanae jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei apara paxam be caemonae jiwi pam, saya jame panantaʉtame bara caein pon ainya cui penaexanaein painya itʉtha. \v 9 Pomonae po irathe jinompe jopa bewa wabi pajam ‘Axa’, jopa bewa pajam xua painya barʉ cui itura jinaexae pomonae jopa bequein barompaya painya axeiwi. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei paxam panantaʉtame bara caein painya Axa, pon pabarʉ cui itura jiname pon peitabocotha eca. \v 10 Mataʉtano jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi jacobiya paca necajei tsaibiwa: ‘Pata necanamataxeinaewi pam’, paca necajei tsaibiwa xua ainya cui jiwi painya nepaca exanae jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei apara paxam panantaʉtame bara caein pon painya Necanamataxeinaein, jame apara bapon meisa Cristo. \v 11 Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina. \v 12 Pon xua pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pecui pawi jiton naexana, pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena. \p \v 13 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam acuicoyeneyapubeya paexaname xua poxonae jiwi bequein ichichipa naexana Nacom piamonae tatsi jiwana. Paxam jopa pajume cowʉntsim Nacom yawa jopa pacopatsim xua ichamonae irʉ pejume cowʉntsiwa Nacom. \p \v 14 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi, barapowaxi pacueranta ename pia bon. Naemata Nacom pawʉqueibame. Jopa cuinaya pana najume copababeibim poxonae pawʉqueibame Nacom tsipei paichichipame nawita xua jiwi xanepanaya paca necayabara paebiwa xua bara cou paxam pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Daxota poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa barapo mataqueitha Nacom bichocono paca peraxa jʉbina, beyacaincha poxonae peraxa jʉbinchi pomonae pacuidubame. \p \v 15 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam tajʉ beya paponame daxita carepayan beya, xua painya cana exanaenexa ichʉntha xua bapon pejume cowʉntsiwa tsane painya necuidubi coyenewan xua bapoxonae bapon be judiomonaepin penaexanaewa tsane. Bapon pacana exaname, xua bapon bichocono equeicha mataropeicha abe peexanaein. Daxota bapon bewa xubinchi ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo, icha paca cana ichi tsane poxonae paca bebai tsane barapo nacuatha. \p \v 16 “¡Paxam abe peexanae jiwi tsobenae pam! Paxam barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname, icha be pon peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn matacapoinchi pon irʉrʉ peitata nacʉtsin. Paxam ichamonae ba pacuidubeibame ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi Nacom pia pin bo wʉnthaxae tatsi, poxonae jei, baxua ba jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba pajam tsaibim xua ichamonae poxonae pacuidubeibame. Mataʉtano ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi oro nainto wʉntha pocotsiwa daedaena po oro nain coroton Nacom pin pia botha tatsi eca, poxonae jei, baxua ba xua bapon exana bapocotsi wʉntha, baxua jame ainya cui poxonae barapon barapo wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu dubeibina’, ba pajam tsaibim poxonae pacuidubeibame. \v 17 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname, icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume cowʉntsiyo Nacom! Nacom pin pia bo bichocono ainya cui beyacaincha oro nain, po oro nain coroton Nacom pin pia botha tatsi ena. Tsipei barapo oro nain poxonae aisowa beequiya Nacom pin pia bo weya jopa ainya cuiyiyo. Jame saya meisa poxonae bo tututha eca bapoxonae ainya cui barapo oro nain, tsipei barapo bo ainya cui cana exanatsi. \v 18 Mataʉta ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta, xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi xua be pexaethopaewa wʉntha xua ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exaneiba Nacom nexa, poxonae jei, baxua ba bapon jopa bewa exanae poxoru baraxua xua be pexaethopaewa jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba pajam tsaibim poxonae ichamonae pacuidubeibame. Mataʉtano ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi duwei wʉntha po duwei xua bocopiya ichaxota xua be pexaethopaewa wʉntha, poxonae jei, baxua ba bapon jame bewa exanae poxoru po duwei xua bocopiya ichaxota xua be pexaethopaewa, baxua jame ainya cui poxonae bapon barapo wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu dubeibina’, ba pajam tsaibim poxonae pacuidubeibame. \v 19 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname, icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume cowʉntsiyo Nacom! Pocotsiwa xua be pexaethopaewa ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exana Nacom nexa, poxonae tauta baraxua xua be pexaethopaewa bichocono ainya cui, beyacaincha ainya cui poxonae duwein aisowatha bexuba xua saya pexaenexa. Tsipei duwei saya ainya cui poxonae pocotsiwa xua be pexaethopaewatha bocopiya poxonae petuxusi exanaewa tsane Nacom nexa. Bapoxonae barapo duwein ainya cui, tsipei baraxua xua be pexaethopaewa ainya cui cana exanatsi. \v 20 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua be pexaethopaewa wʉntha, xua ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exaneiba Nacom nexa, saya meisa jopa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina duwei wʉntha, po duwein baxota bocopiya. \v 21 Mataʉtano pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta Nacom pin pia bo wʉntha tatsi, saya jopa meisa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom pewʉntha tatsi. Tsipei bara Nacom pin pia bothaxae eca. \v 22 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta itaboco wʉntha, saya meisa jopa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom pia pexeinya peecaethopeibiwa tatsi wʉntha beicha mataʉta Nacom pewʉntha tatsi pon baxoteicha eca. \p \v 23 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam ba caewaxi pajiwana wetsabeibame xua painya catsibeibinexa Nacom poxonae diez xoyobe paxeineibame xua pocotsiwa painya neʉbiwan. Barichi pacana exaname tsiqui xutixitha po xutoxi pewʉn menta, mataʉtano po pexuno pewʉn anís barichi mataʉtano po pexuno pewʉn comino. Bara bequein barapo coyene paexaneibame, daichitha jopa paexanaem pocotsiwa bichocono ainya cui coyenewa pocotsiwa Nacom pia peitorobi coyenewatha itoroba. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha bewa bara xaniwaicha pata exanaename jiwi. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha bewa jiwi payabara najʉntʉ coyene xeinaename painya neyawenaenexa jiwi. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha xua pana cana exaname xua beta painya nejume cowʉntsinexa Nacom. Daxita barapo coyenein jame maisa paexanare, muxuna pa-eexanaponde po coyene copiya pa-eexanaponame, po coyene poxonae pajiwana nonotaponeibame poxonae pocotsiwan diez xoyobe paxeineibame, xua pocotsiwa painya neʉbiwan. \v 24 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname, icha be pon peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn matacapoinchi pon irʉrʉ peitata nacʉtsin! Paxam jopa juniya pacayabara jume exaneibim xua Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Daichitha jopa paexanaem po peitorobi coyene peainya cui coyenewa Nacomtha. Barapocotsi jʉta coyeneya paexaname icha jiton ichi poxonae mera mene caewata paparuwatha xua pichixi pemuxuna apaeyainwa, daichitha apara yawa apareca xua xuan poxi peconoxi. \p \v 25 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam jopa ba juniya paexaneibim poxonae meisa panaperʉ iquicame. Daichitha bʉpana iya painya jʉntʉ coyenetha pecaibi coyene paxeiname, peuwi coyeneno paxeiname. Be barapocotsi jiwi pam pocotsimonae coroton saya matawacaicha iquica yawa paratonno, ichitha atutuxuira bichocono. \v 26 Paxam fariseomonae pam, pocotsi jiwimonae pam pomonae be peitata nacʉtsi jiwi pam. Copiya matha pana najʉntʉ cui coyene barapende barapo painya neajʉntʉcoyenebewan, bapoxonae jame xanepanaya painompaename. \p \v 27 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Jiwi ba inyapana exana xua pocotsiwa jiton petʉpaein peyamʉthʉ acatabiwatsi. Bequein bara baxua inyapana daichitha xua matha bocareca bichocono ayei xua jiton petʉpaein. \v 28 Barapocotsi jʉta coyeneya paexaname, icha be pocotsi coyene peayeiwa ichi xua jiton petʉpaein. Bequein panaperʉ wʉnaetame, daichitha painya jʉntʉ coyene abe bichocono. Bequein jiwi paca yabara nanta xeina poxonae paca cui tane xua paxam deta cou pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam Nacomtha, daichitha painya jʉntʉ coyene bichocono paajʉntʉcoyenebem. Mataʉtano bara bequein paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya pepaebi jiwi pam. \p \v 29 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam petʉpaewi pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi. Mataʉtano pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi payamʉthʉ itʉpana exaname. \v 30 Mataʉta naerabiya pana najam: ‘Icha caena bayatha jinompaetsipatsi poxonae wamo susato jiwi jinompa metha jopa cueicha yawenaetsipaetsi poxonae barapo Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi’, pana najam. \v 31 Barapo jumetha poxonae baxua pacaunutame, barapara barapo cui coyene paexaname, icha painya amo susato jiwi ichi poxonae barapo jʉntʉ coyeneya exana poxonae jutebatsi Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi. \v 32 ¡Painya amo susato jiwi abe peexanaexae, caena bayatha bara paichinde! Poxonae pana nebexubiname moya pana necui yabara jume cui were icha matha painya amo susato jiwi ichi poxonae tamropata notarʉcʉpa xua barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi. \p \v 33 “¡Maisa paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Daxota be jomomonae pacui jʉpame poxoru jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae bequein paichichipame xua Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Ichitha Nacom paca itorobina ichaxota isoto jopa itacounayiyo. Jopa papanenebiyaem tsane barapo isoto weya. \v 34 Itorobicaein painya xantha pomonae taitorobi jume pepaebiwi. Mataʉta itorobicaein pomonae peyaputaewi. Mataʉtano itorobicaein pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Ichitha barapomonae pajiwana jutebiname. Ichamonae naetotha pacobe matabobiname painya jutebinexa tsane. Ichamonae judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi pabename. Daxita carepaya tomarantha abe pacana eexanaponaename pomonaetha pomonae taitorobi jiwi. \v 35 Daxota Nacom paca cana exanaena xua paca peraxa exanaena xua daxita pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pejujutebaponaexaetsi painya nacuatha. Painya amo susato jiwi jujutebapona pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi. Copiya matha Abel bexotsi pon pejʉntʉ coyene xeicaein pon bequein jopa abe exanaeyo, beya poxonae irʉrʉ Zacarías bexotsirʉ pon Berequías pexanto tatsi. Barapon Zacarías pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo bo tututha uncua pocotsiwa be pexaethopaewa xua ichaxota tuxusi exana Nacom nexa xua irʉ baxota uncua pepa Nacom pia boyo tatsi xua naitama taeuncuabe. \v 36 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi pomonae xua anoxuae pajinompame bichocono paca peraxa jʉbebina tsipei daxita paxam barapara Nacom tsitatsi xua paxam patsita xeiname penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi pejujutebaponaexae pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi xua irʉrʉ paxam painya nejutebaponaexaerʉ”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomarapiwi siwa wecoyeichi \r (Lc 13.34-35) \p \v 37 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa Jerusalén tomarapiwi pam pajutebeibame pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉta paxam pajutebeibame ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa be paca caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewatsi tsainchi, icha wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha! ¡Maisa be barichocuaein tsane, daichitha jopa paichichipaem! \v 38 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin pia botha tatsi painya tomaratha. \v 39 Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi pon patopa, Nacom peitorobixae, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha. \c 24 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi \r (Mr 13.1-2; Lc 21.5-6) \p \v 1 Jesús Nacom pin pia bo tatsi wejoniya. Poxonae nama bara weya pona, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae. Yawa pijimonae jeichichi: \p —Maisa Nacom pin pia bo tatsi bepa wʉnae, jei barapomonae. \p \v 2 Daichitha Jesús jume barai barapomonae, jeye: \p —¡Moya caepatiyo pataema! Bara xaniyan paca tsipaebatsi. Matacabi jopaena barapo mataqueitha ichamonae pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi po bo anoxuae pataneme. Apara jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha. Daxita abe tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita weraweracaenaba \r (Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; 17.22-24) \p \v 3 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwatheicha po demxuwa pewʉn demxu Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Poxonae Jesús demxuwatheicha ecopiya, bapoxonae Jesús pijimonae nameicha tsipaebatsi, jeye: \p —Paichichipan xua xam tapata netsipaebiwam tsane, ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane metha xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena xua poxonae patopeicaename, mataʉtano xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 4 Nexata Jesús barai, jeye: \p —Dota pam bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba xua daxota abe paexanaetsipame. \v 5 Tsipei tsana patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan Mesías’, jei tsane. Poxonae barapomonae muxuitorobiya paebina bapoxonae pinmonae jume cowʉntsina. \v 6 Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa. \v 7 Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino, barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin, baraponbe irʉrʉ nantiya nabenabe. Mataʉtano ainya nacuantha pin jainbo nacua tsane tsipei pin mayayo tsane. Mataʉtano domae tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. \v 8 Baraxua copiya matha tsane xua jiwi atene tsoponae tsane bichocono, xua beya jopa nama juniya tsane. \p \v 9 “Bapoxonae jiwi paca teiquebina, paca atene exanaena mataʉtano paca jutebina. Daxita nacuanpiwi paca casebina painya tana nejume cowʉntsixaemxae. \v 10 Barapo matacabintha jiwi pentsina xua Nacom pejume cowʉntsiwatsi. Mataʉtano daxita jiwi nacasebina, mataʉta barapomonae piamonae caenaetsina ichamonaetha. \v 11 Pinmonae tsana pateibina, pomonae jiwi pemuxuitorobiwi. Tsana jei tsane: ‘Xan Nacom peitorobi jume tapaebin, Nacom yabara paca cuidubinchi’, jei tsane. Barapo pemuxuitorobi diwesi jume pinmonae jume cowʉntsina barapo diwesi. \v 12 Pinmonae jopa juniya abe exanaponae tsane daxota jiwi, jopa caemonae nantiya naantobe tsaibi tsane. \v 13 Ichitha pon awiya xua antʉyapusʉya nejume cowʉntsiya poponaena xua beya yacuiya tʉpaeya jopaena poxonae bequein abe taexanatsi ichamonae, bapon jame Nacom napaeba cana exanaena. \v 14 Tamonae capanaena tapexeinya jume diwesi po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya peewatsixae. Barapo diwesi tajiwimonae pomonae tanejume cowʉntsi jiwi paebinoutsina daxita jiwitha. Poxonae barapo diwesi daxita nacuanpiwi jume taena, bapoxonae daxita barapo jiwi yaputaena xua bara matacabi imoxoyo jopaena po mataqueitha poxonae daxita weraweracaenaba. \p \v 15 “Daniel, pon Nacom peitorobi jume pepaebin bapon caena bayatha yabara tsiwʉnaeya muxu dutsiya tina pocotsiwa xua bichocono abe, pocotsiwa xua weraweraca cana exana. Pataename pocotsiwa xua ichʉn Nacom pin pia bo tututha exananotsina, pocotsiwa jopa bewa notsi baxota, pocotsiwa Daniel bayatha yabara paeba. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo matacabi jopaenaba poxonae daxita weraweracaenaba”, jei Jesús. (Xan Mateon, paca baraichi: “Pon yorobina po jume diwesi tinan, moya jume naitaewatsina pia peyaputaenexa tsane”, paca jeichi.) \p \v 16 Cataunxuae Jesús cueicueijei, jeye: “Poxonae bara pocotsiwa pataename bapoxonae pomonae Judea nacuatha jinompa, barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. \v 17 Barapo matacabitha pon bo matatupatha uncua bapon jopa bewa botha joniya tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. \v 18 Irʉrʉ pon pabitha popona bapon jopa bewa caibeya ponae tsane botha xua penotsiwa tsane pia paparuwan. Saya jame bewa nainya benaetsiricuaena. \v 19 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina, barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. \v 20 Poxonae pewʉnaeya tsane baxua Nacom pawʉcare xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae awʉbo peaquexae bichocono, mataʉtano xua jopa painya nerʉcʉpaewa tsane poxonae pentaquei seicae matacabitha. \v 21 Tsipei barapo matacabintha jiwi bichocono pin peraxa exanaeinchi. Atene tsane beyacaincha poxonae jiwi atene tsaibi poxonae Nacom aena nacua exana, xua equeicha nama bichocono pin peraxa tsane. Equeicha bexa bapoxonae bapana jopa baxua exanae tsane poxonae bichocono jiwi pin peraxa. \v 22 Icha Nacom jopa be caentacabiyobe exanaetsipae, metha dapomonae ajibi tsipae pomonae panenebiya barapo peatene coyenewa weya. Daichitha Nacom be caentacabiyobe exanaena peantobexae pijimonae, pomonae pia peitapetsiwixae tatsi. \p \v 23 “Bapoxonae icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon apara Mesías uncue pon Nacom itorobica’, paca jei, irʉ icha ichʉn paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xota uncuiye’, paca jei, baxuan jopa pajume cowʉntsinde barapo jumein. \v 24 Tsipei pomonae pemuxuitorobi jiwi tsana patsina. Barapomonae natsicotaena icha be xan ichi ponxaein Mesías. Mataʉtano barapomonae natsicotaena icha be pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi ichi tsane. Barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exanaena peitabocotha, po irathe tsaneno xua jiwi pemuxuitorobinexa tsainchi, xua jiwi pejume cowʉntsinexa pocotsiwa barapomonae paeba. Barichirʉ pomonaetha pomonae Nacom pia peitapetsiwi tatsi pemuxuitorobinexa tsainchi, xua irʉrʉ icha metha barapomonae pejume cowʉntsinexa tsanerʉ pocotsiwa barapomonae paeba. Ichitha jopa itacʉpaetsi tsainchi xua barapomonae pemuxuitorobiwa tsainchi. \v 25 Baxua tsiwanaya yabara paca tsiwʉnae muxu dutatsi. \v 26 Daxota icha jiwi paca jei tsane: ‘Pataema bapon Mesías uncuiye ira xuepana susato tsurucuae nacua beya’, icha paca jei, jopa bara beya paponaeinde. Mataʉta icha paca jei: ‘Pataema bapon Mesías xote uncue bomʉxʉ tututha’, icha paca jei, jopa baxua pajume cowʉntsinde. \v 27 Icha yamʉxʉ ichi poxonae jemeicha yacoicha uncueica xua coicha nayotaxuba itabocotha, barichi tsane po matacabitha patopeicaein jemeicha. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin tsita naitʉtsin daxita jiwi. \v 28 Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara jʉta paichim tsane. Paxam pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi pam, pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha patopeicaein. Bara po mataqueitha pana nacaetutsiname”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin \r (Mr 13.24-37; Lc 21.25-33; 17.26-30, 34-36) \p \v 29 Equeicha Jesús namchi: “Po matacabin poxonae nacui wetsina xua jiwi pin peraxa tsane, bapoxonae xometo nainya naquitabina. Jomocoichato jopa pentha tsane. Opiteiton peitaboco weothopeicaena. Mataʉta Nacom napuna torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenae tsane. \v 30 Bapoxonae daxita jiwi taena peitabocotha xua cou equeicha apara tapatopaewa tsane ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae daxita nacuanpiwi netaena xua patopaein, barapomonae pijunuwi wecoyei tsane. Jiwi netaena ponxaein Nacom Tananeitapetsin xua patopeicaein tsaquinaebowantha. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha, mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichatha patopeicaein. \v 31 Mataʉtano itorobin tamatatsunpiwi xua bichocono daunweya peobinexa tsane, po peobiwa pewʉn trompeta. Poxonae baxua jume taena tamatatsunpiwi inta caetutsina pomonae taitapetsiwi. Nacaetutsina daxita nacuanpiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo weecoinapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae ichaxota xometo bejopiyapiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa werenepiwi jiwana, irʉ ichamonae pomonae pocotsiwa berequepiwi jiwana”, jei Jesús. \p \v 32 Equeicha Jesús jeye: “Pajume taema barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae xua painya nenacuidubiwa tsane. Poxonae ba pataneme xua pena noxu xuxuwapona, bapoxonae ba payaputaneme xua bara imoxoyo wei tsurucuae tsoponae, xua pentono perubenaenexa. \v 33 Barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane poxonae pataename daxita baxuan pocotsiwa aunxuae paca tsipaebatsi, pocotsiwa bexa exanaena, bapoxonae payaputaename, xua bara imoxoyo tsane xua tapatopae wʉnae tsane. \v 34 Bara xainyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena. \v 35 Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉtano ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban”, jei Jesús. \p \v 36 Equeicha Jesús jeye: “Po matacabitha baxua exanaena, mataʉta po horatha baxua exanaena jiwi jopa baxuan yabara yaputaeyo. Irʉ matatsunpiwi pomonae peitaboco beicha jinompa baxuan irʉrʉ jopa yabara yaputaeyo. Irʉ xan, ponxaein Nacom Pexanton baxuan jopa yabara yaputaeinyo. Meisa saya Nacom pon Waxa yaputane poxonae po matacabitha baxua exanaena, mataʉtano yaputane poxonae po horatha daxita exanaena baxua xuaunxuae paca tsipaebatsi”, jei Jesús. \p \v 37 Equeicha Jesús jeye: “Icha matha ichi poxonae Noé caena bayatha popona jiwi jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin awʉbo exanaena methaunxuae. Saya barompaya icha jʉntʉ cuitha jinompa daxota jiwi werapa. Barichi jʉta ichi tsane poxonae patopeicaein barapo cae pin nacuathe xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae patopeicaein jiwi jopa tsaqueinae tsane xua Nacom werapa exanaena barapo jiwi pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi. \v 38 Barapo matacabintha poxonae Noé popona poxonae cataunxuae pin ema jopa duneicaeyo, jiwi jopa tsaqueinaeyo xua bexa pin awʉbo tsane. Barapo jiwi jʉntema nabaneiba yawa apeiba. Yawa jiwitha jijinapona, yawa pexantixi jitha dodoubapona beya yacuiya othopa poxonae po matacabitha Noé pin jera naetha joniya. Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita Noé wepu bunothopatsi pomonae jinompa poxonae Noé popona. \v 39 Barapo jiwi jopa awʉbo yabara tsaca jinompaeyo. Barapoxonae jemeicha pin ema uncueica. Mataʉta monapentatsi barapo jiwi. Icha jiwi ichi poxonae Noé popona poxonae barapo jiwi jopa nanta xeinaeyo xua nacabetsina, barichi tsane poxonae xan patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi jopa baxua yabara tsaqueinae tsane xua poxonae equeicha patopeicaein. \v 40 Barapo mataqueitha ainya pebinbe nacuara nacuitauyaenabe pabitha. Ichʉn matatsunpin pichina, pejume cowʉntsixaetsi Nacom. Ichʉn saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom. \v 41 Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe. Ichowa matatsunpin pichina, pejume cowʉntsixaetsi Nacom. Ichowa saya cuenta ponaeinchi, jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom. \p \v 42 “Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane, tsipei jopa payaputaem po mataqueitha patopaein ponxaein jiwi Tacanamataxeinaein. \v 43 Meje pocotsiwe payaputaema. Icha pon bo pexeinaein yaputaetsipa xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin, bapoxonae bapon jopa maitecaetsipae. Mataʉta bapon jopa copatsipae xua pon pecaibin petajondenaewatsi pia botha. \v 44 Daxota bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere, tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein poxonae jopa tsaca payabara jinompaem tsane tsipei jopa payabara nanta xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein irʉ xua pon jopa beta peexanaein \r (Lc 12.41-48) \p \v 45 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pepatopaewa tsane, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi pon matacapopona pomonae bo pexeinaein tanacuitatsi. Barapon xanepanaya yaputaeya matacapopona. Poxonae bo pexeinaein wepu warapa barapomonae, pon bo pexeinaein itoroba pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘Inta beta matacapoponde, yawa inta beta pexaewa apare daxita matacabi pomonae xua inta nacuita’, jei bo pexeinaein. \v 46 Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein petaexaetsi xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae pocotsiwa xua bo pexeinaein itoroba. \v 47 Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina xua pon petayapucaecaexaetsi bo xua bapon cana exanaeinchi xua equeicha daxita piawan beta petayapuenaewatsi xua xuan xeina pon bo pexeinaein. \v 48 Ichitha ichacuitha pon bo petayapucaecaein bapon peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya patopae tsane’, najei tsipae pon bo petayapucaecaein. \v 49 Bapoxonae bapon cueinta pomonae pon bo pexeinaein tanacuitatsi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano. \v 50 Bapoxonae pon bo pexeinaein jemeicha patopaena poxonae pon bo petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae bara po hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo matacabi tsuxubi jopa yaputaeyo. \v 51 Pon bo pexeinaein itoroba ichamonaetha xua pebenexatsi yawa peperaxa jʉbinexatsi tsainchi pon bo petayapucaecaeinchi. Mataʉtano itoroba xua barapomonae bapon pexubinexatsi ichaxota jinompa pomonae itara mexeya wʉnaeya pepaebiwi ichitha abe peexanaewi. Barapo nacua bereca jiwi bichocono wecoyei pomonae abe peexanaewixae, mataʉtano nantanuweya nantʉ jayabina bichocono peatenexae”, jei Jesús. \c 25 \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua diez powayobe xua penowaxi \p \v 1 Nexata Jesús equeicha icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo cuiduba pijimonae, jeye: “Nacom cana exanaena jiwi xua pomonae pejʉntʉ coyene itorobiya ewatsixae, icha pebin ichi poxonae diez powayobetha xua penowaxi cana exana powaxi bapana jopa perʉ nacoyabiyo pebiwi. Barapo diez powayobe nota pia lámparan xua peewatsinexa pon pia pecotsiwa nacoyobina. Barapowaxi barompaya capona pia lámparan xua aceite epaca. \v 2 Icha cinco powayobe barapo diez powaxi jiwana, barapowaxi ita coxanatsi xua penacui wʉnaetsiwa. Icha cinco powayobe ita coxone xua penacui wʉnaetsiwa. \v 3 Barapowaxi powaxi ita coxanatsi xua penacui wʉnaetsiwa barapowaxi poxonae lámparan cajijinca jopa muxuna cajijincaeyo icha aceite xua equeicha pemene epacaenexa poxonae ameneibi tsurubenae. \v 4 Saya meisa powaxi yaputane xua penacui wʉnaetsiwa jame barapowaxi pia lámparan muxuna cajijinca aceite xua equeicha pemene epacaenexa poxonae ameneibi tsurubenae. \v 5 Tsipei pon imoxoyo pecotsiwa nacoyobina bapon jopa cuinaya patopaeyo, daxota daxita barapo diez powayobe itamaipanarʉcʉpa. Matapainya maitarʉcʉpa. \v 6 Poxonae papae tsuxubi poxonae barapowaxi cataunxuae maita, bapoxonae jume tane pon wawai xua barapowaxi jeichichi: ‘Bara juinya dawerena pebin pon pecotsiwa nacoyobina. Bapon panta enare painya necobe jacobinexa’, jei pon wawai. \v 7 Daxita barapo diez powayobe nacosabarʉcʉpa. Mataʉta equeicha icha aceite epacarʉcʉpa xua bapoxonae pecoicha exanaenexa. \v 8 Bapoxonae icha cinco powayobe, powaxi jopa nacui wʉnaetsiyo jeye ichawaxitha xua cinco powayobetha: ‘Panecatsibare icha aceite meraxi pata tha equeicha mene epacaetsi, yaitama pata lámparan acueicheibi’, jei barapowaxi. \v 9 Ichitha powaxi penacui wʉnaetsiwaxi jume barai, jeye: ‘Aibi apara, canta peyauxi barompaya pacajijincan patauxi, jopa pacajijincaeinyo xua paxam nexarʉ. Maisa ichaxota pecaenaetsithopaewa aceite bara bepayiyande matha pacomocare aceite xua painya nemene epacaenexa’, jei barapowaxi poxonae xua jume barai ichawaxitha. \v 10 Poxonae cataunxuae ichawaxi enapona xua pecomocaenexa aceite ichamonaetha, bapoxonaerʉ pebin pecoutha patopa, pon pecotsiwa imoxoyo nacoyobina. Powaxi bayatha nacui wʉnaeta napuna jojoniya bapontha xua penanabanaenexa pexaewa xua poxonae barapo pexaewa jiwi tsinacaetuta xua penabanaenexa poxonae barapo pebin pecotsiwa nacoyobina. Bapoxonae bomʉxʉ bichocono boupa cateitabanota. \v 11 Bapoxonae pirapaeyo ichawaxi pata powaxi aceite siwayiya, jeye: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, painta boupa saranaxorena’, jei bapowaxi. \v 12 Ichitha bapon barapowaxi jume baraichichi, jeye: ‘Canta jopa paca yaitaetsi’, jei bapon”, jei Jesús, xua pijimonae tsipaeba. \p \v 13 Bapoxonae Jesús barai pijimonaetha, jeye: “Tawanaetha pana najʉntʉ coyene wʉnaere, tsipei jopa payaputaem po matacabitha patopaein, mataʉtano jopa payaputaem po horatha patopaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua paratixi yabara \r (Lc 19.11-27) \p \v 14 Equeicha Jesús pijimonae cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua paratixi, jeye: “Anoxuae ichichipan xua tapaca tsipaebiwatsi po coyene xua xan beta matomacan pomonae inta beta penacuichiwi pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Barapo coyene jʉpa icha be poxonae pebin ichi poxonae bara juntucuru warapaenaba icha nacua beya. Pewʉnaeya poxonae warapaenaba matha waba pomonae pia petanacuichi jiwichi tsainchi. Barapomonaetha itoroba xua pia paratixi tatsi beta petacacomocaewa tsainchi poxonae cataunxuae wʉnae ewatatsi xua pepatopaewa tsane. \v 15 Ichʉntha pomonae barapomonae jiwana cata cinco mil po paratiximonaebe. Irʉ ichʉntha cata dos mil po paratiximonaebe. Irʉ ichʉntha cata saya be cae mil po paratiximonaebe. Bapon daxita barapomonaetha barompaya catsiba be pocotsi coyeneya barapomonae yapu jʉpatsi xua poxonae pecacomocaewa tsane barapo paratiximonaetha. Bapoxonae bapon warapa. \v 16 Pon catatsi cinco mil po paratiximonaebe, barapo cinco mil po paratiximonaebetha equeicha icha cinco mil po paratiximonaebe matoma exana. \v 17 Barichi pon catatsi dos mil po paratiximonaebe, barapo dos mil po paratiximonaebetha equeicha matoma exana icha dos mil po paratiximonaebe. \v 18 Ichitha pon catatsi cae mil po paratiximonaebe, bapon mʉthʉ cua iratha. Bapoxonae barapo mʉthʉtha bota barapo cae mil po paratiximonaebe”, jei Jesús. \p \v 19 Equeicha Jesús jeye: “Poxonae ainya matacabin yapucaewa, bapoxonae patopa pon paratixi catsiba barapomonaetha pon barapomonae pia pecanamataxeinaeinchi tatsi. Bapon pia petanacuichiwichi pia paratixi matoma yabara yainyaba. \v 20 Copiya patopa pon cinco mil po paratiximonaebe catatsi. Bapon icha cinco mil po paratiximonaebe cata pia pecanamataxeinaeinchitha, yawa jeye: ‘Tanecanamataxeinaem, caena bayatha cinco mil po paratiximonaebe necatame, equeicha icha cinco mil po paratiximonaebe cata matoma exainchi’, jei bapon. \v 21 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa jʉntʉ coyene wʉnaem mataʉtano xam ponxaem cayabara jume cowʉntatsi xua xanepanaya neexaneibiwam pocotsiwa caitorobatsi. Tsipei inta xanepanaya beta exaname bequein poxonae be conotha caitorobatsi, daxota equeicha ichawa caitorobatsi xua bichocono nawita. Moya tabotha nebarʉ joniyama yawa nebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare’, jei pon pecanamataxeinaein. \v 22 Bapoxonae pirapae ichʉn patopa pon dos mil po paratiximonaebe catatsi yawa jeye pia pecanamataxeinaeinchitha: ‘Tanecanamataxeinaem, caena bayatha dos mil po paratiximonaebe necatame, equeicha icha dos mil po paratiximonaebe cata matoma exainchi’, jei bapon. \v 23 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa jʉntʉ coyene wʉnaem mataʉtano xam ponxaem cayabara jume cowʉntatsi xua xanepanaya neexaneibiwam pocotsiwa caitorobatsi. Tsipei inta xanepanaya beta exaname bequein poxonae be conotha caitorobatsi, daxota equeicha ichawa caitorobatsi xua bichocono nawita. Moya tabotha nebarʉ joniyama yawa nebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare’, jei pon pecanamataxeinaein”, jei Jesús. \p \v 24 Equeicha Jesús jeye: “Bapoxonae matapainya patopa pon cae mil po paratiximonaebe catatsi. Bapon atsaquiya jei pia pecanamataxeinaeinchitha: ‘Tanecanamataxeinaem, xan yaputan xua xam be barapocotsim pon jopa jiwi juniya itorobeibim. Mataʉtano jiwi cobe itorobeibame xua penoteibiwa pocotsiwa jopa jinyawiyo. Mataʉtano pexaewa xua naweta noteibame ichaxota jopa ʉbim. \v 25 Daxota cacunuwatsi baxua neexanaeinxae tsipei metha inta pichipame barapo paratiximonaebe poxonae equeicha icha paratiximonaebe cata matoma exainchi daxota jinya paratiximonaebe mʉthʉtha xubotan. Xote barapo paratiximonaebe caewa cata canawitatsi’, jei bapon. \v 26 Nexata pon pecanamataxeinaein namchi jeye: ‘¡Bepa maisa dapon abem, pon fifiname poxonae inta nacuitame! Xam apara neyabara nanta xeiname xua xan pexaewa tanoteibiwa pocotsiwa naweta ichaxota jopa tacoya ʉbeibinyo. Mataʉtano xua ichamonae cobe itorobeiban xua noteiba pocotsiwa jopa tawiyo. \v 27 Tsipei catsawiya neyabara nanta xeiname, xua bichocono daunwei itoroban daxota bayatha inta bewa barapo paratiximonaebe banco botha botsipame. Nexata poxonae equeicha patopan, icha paratiximonae equeicha matoma xeinaetsipan xua equeicha inta pemataropeicha botsixaetsipae poxonae ichamonae nacowaeta barapo taparatiximonaebe’, jei pon pecanamataxeinaein. \v 28 Bapoxonae pon pecanamataxeinaein barai pomonae baxota umena jeye: ‘Bapon pacobe wepire barapo cae mil po paratiximonaebe. Bapoxonae barapo paratiximonaebe pacare pon icha diez mil po paratiximonaebe xeina. \v 29 Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane xua beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi. \v 30 Mataʉta bapon pon inta beta jopa nacuichiyo bapon paxore peitaquirei nacuatha, xua barapo nacuatha pewecoyeinexa, xua nantanuweya penantʉ jayabinexa tsane’, jei pon pecanamataxeinaein”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua bepa pinae Nacom Pexanto tatsi tsabina daxita jiwi \p \v 31 Equeicha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein, irʉ matatsunpiwi nebarʉ patsicaena. Poxonae patopeicaein, bapoxonae ecaein pexeinya peitʉpanae ecaewatha xua tawa tayabara paebinexa daxita jiwi xua penatsicuentsiwa abe peexanaexae Nacomtha. \v 32 Jiwi nacaetutsina taitabaratha pomonae daxita nacuan werena pona. Barichin tsane icha pon oveja peewatsin ichi. Bapon ba tsaba ovejamonae, mataʉtano tsaba icha duweimonaeno, po duweimonae pewʉn cabra. \v 33 Pon ovejamonae peewatsin, bapon ovejamonae cuaranoba pecoxa weya. Cabra duweimonae petsocona weya cuaranoba. Bara cana jʉtiya ichin tsane jiwitha, icha pon ovejamonae peewatsin ichi. Pomonae xanepanaya peexanaewi tsana nobin. Pomonae abe peexanaewi tsana nobin. \v 34 Bapoxonae xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin baran tsane pomonae tacoxa weya inta umena, jan tsane: ‘Anetha paxam pomonae Nacom, Taxa, paca jʉntʉ coyene weiweina exana. Pajojoniyama Nacom pia peitorobi nacuatheicha. Bara xoteicha caena bayatha Nacom paca tsiwʉnaeta pocotsiwa xua paxam nexa, beya poxonae barapo nacue forota. \v 35 Paca itacʉpa xua papatame baxoteicha, tsipei poxonae jainpan bayatha, bapoxonae pana neapatame pexaewa. Mataʉta tsipei poxonae meratsipan, bapoxonae mera pana neapatame. Mataʉta tsipei bayatha poxonae patopan painya botha poxonae be wawatsiyo coyeneya patopan daichitha pana nententa weyataeya wabame. \v 36 Mataʉtano tsipei poxonae bayatha jumasa patopan, bapoxonae paparuwa pana necatame. Mataʉtano tsipei poxonae bayatha neromaeba yawa poxonae atenein bara pana nesiwa poname painya tana neyawenaenexam. Mataʉtano tsipei poxonae jiwi pecʉbi botha neeta, paxam papatame painya tana nenecotsinexam’, jan tsane xua ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin. \v 37 Nexata barapomonae, pomonae tacoxa weya inta peumenaexae pomonae xanepanaya peexanaewi, nejei tsane: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, ¿eta poxonae paca tainchi xua jainpame mataʉta xua poxonae paca apatʉtsi pexaewa? ¿Eta poxonae paca cui tainchi xua meratsipame xua bapoxonae mera paca apatatsi? \v 38 ¿Eta poxonae paca tainchi xua poxonae be wawatsiyo coyeneya patopame xua bapoxonae paca matenta weyataeya wabatsi? ¿Eta poxonae paca tainchi xua poxonae jumasa patopame xua bapoxonae paca catatsi paparuwa? \v 39 ¿Eta poxonae paca tainchi poxonae caromaeba xua poxonae atenemno xua bapoxonae paca siwa poinchi pata paca cayawenaenexatsi? ¿Eta poxonae paca tainchi poxonae jiwi pecʉbi botha caeta xua bapoxonae papatan pata cataenexatsi?’ nejei tsane barapomonae. \v 40 Bapoxonae xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin, jume notsin barapomonaetha jan tsane: ‘Xaniyan paca tsipaebatsi. Daxita po coyenewan paxam bayatha paexaname tamonae jiwitha poxonae bequein barapomonae jopa peainya cui jiwiyo, apara bara painta exaname’, jan tsane ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin. \p \v 41 “Nexata xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin baran tsane pomonae tatsocona weya peumenaewi, pomonae jopa beta peexanaewi, jan tsane: ‘Panatsixibarʉcʉpare taxainya weya, tsipei paxam pomonae abe painya neexanae jiwi pam. Maisa po nacuatha isoto jopa cuinaya itacounayiyo baxota paponare. Barapo iso nacua caena bayatha Nacom yabara wʉnaeta caurimonae pia pentacaponaein tatsi nexa irʉrʉ pia matatsunpiwimonae tatsi nexa pomonae caurimonae. \v 42 Tsipei poxonae jainpan bayatha, jopa pexaewa pana necatsim. Mataʉta tsipei poxonae bayatha meratsipan, jopa mera pana neapatsim. \v 43 Mataʉtano tsipei caena bayatha poxonae be wawatsiyo coyeneya patopan, paxam jopa pana nententa weyataeya wabim. Mataʉta tsipei poxonae bayatha jumasa patopan, paxam paparuwa jopa pana necatsim. Mataʉtano tsipei caena bayatha poxonae neromaeba yawa poxonae jiwi pecʉbi botha ecan, paxam jopa pana nesiwa ponaem’, jan tsane. \v 44 Nexata pomonae abe peexanaewi nejume notsina, jei tsane: ‘Pata Tanecanamataxeinaem, ¿eta poxonae xua pata paca cui taewathatsi xua jopa paca yawenaetsi? ¿Eta poxonae xua pata paca cataebenaewathatsi poxonae jainpame? Mataʉtano ¿eta poxonae xua pata paca cataebenaewathatsi poxonae meratsipame? Mataʉtano, ¿eta poxonae xua poxonae pata paca cataebenaewathatsi poxonae be wawatsiyo coyeneya patopame? Mataʉtano, ¿eta poxonae xua poxonae pata paca cataebenaewathatsi poxonae caromaeba? Mataʉtano, ¿eta poxonae xua poxonae pata paca cataebenaewathatsi poxonae jiwi pecʉbi botha caeta? Daxita baxuan, ¿eta poxonae xua poxonae jopa paca yawenaetsi?’ nejei tsane barapomonae. \v 45 Xan ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin jume notsin barapomonae jan tsane: ‘Xaniyan paca tsipaebatsi. Daxita po coyenewa bayatha jopa paexanaem tamonae jiwitha xua barapomonae jopa peainya cui jiwiyoxae, apara bara jopa painta exanaem’, jan tsane ponxaein jiwi itorobiya pepa Taewatsin. \v 46 Bexa bapoxonae tsane barapo abe peexanae jiwi ponaena po nacuatha bapana jopa nacui copatsi xua atene. Pomonae pentʉ cui xanepanae jiwi ponaena po nacuatha jiwi xeineiba peantʉcoyeneyapusʉwa, po peantʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca”, jei Jesús. \c 26 \s1 Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi \r (Mr 14.1-2; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53) \p \v 1 Poxonae Jesús baxua daxita najume weta, bapoxonae pijimonae barai, jeye: \p \v 2 —Paxam payaputaneme xua poxonae po baya tsane, jiwi nacaetutsina penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaenexa barapo matacabi xua poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya, po matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo mataqueitha ichamonae necaenaetsina xua tʉparucua tanaexanaenexa tsane naetotha, ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jei Jesús. \p \v 3 Poxonae Jesús pijimonae baxua tsipaebuncua, bara caena barapo mataqueitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nacaetuta. Irʉrʉ baxota nacaetuta judiomonae pia pitiri jiwi tatsi. Barapomonae daxita nacaetuta po tututha pon pewʉn Caifás pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia pexeinya tutu botha tatsi. \v 4 Daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús nameicha waetabinchi xua pebexubiwa tsainchi. \v 5 Barapomonae najei: \p —Abʉ jopa waetabi tsainchi poxonae jiwi Pascua matacabi wʉntha nacaetuta penanabanaenexa pexaewa. Tsipei icha barapo mataqueitha waetabichipatsi pinmonae anaepanaya najume cayayataxubichipa, najei daxita barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae petsiriwa Jesús mata epatabatsi penasiwa, po penasiwa petuxueiwa \r (Mr 14.3-9; Jn 12.1-8) \p \v 6 Pirapae Jesús popona Betania tomaratha. Barapo tomaratha Jesús popona Simón pia botha tatsi, pon copiya bayatha peperʉ sawinchi. \v 7 Barapo botha petsiriwa powa pesi cui weiweinaewa Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi. Barapo petsiriwa capatopa alabastro ibo wʉn bosibʉ atsato, xua bichocono wʉnca penasiwa xua petuxueiwa, po petuxueiwa bichocono ainya matoma. Poxonae Jesús eca pexaethopaewatha, bapoxonae barapo petsiriwa Jesús mata epatabatsi barapo petuxuei tuxusi nasiwatha. \v 8 Poxonae Jesús pijimonae tatsi tane baxua, barapomonae bichocono anaepana, yawa caemonae najeino: \p —¿Eta pocotsiwa metha saya baxua xuba jane? \v 9 Barapo petuxueiwa becaenaetsipatsi bapoxonae bexeinaetsipatsi paratixi nawita xua bapoxonae barapo paratixitha beyawenaetsipatsi peacopeibi jiwi, najei barapomonae. \p \v 10 Jesús yaputane xua pijimonae tatsi baxua pepaebiwa, daxota Jesús jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha barapowa pabiataneme? Pocotsiwa barapowa inta exana apara seicayarʉ xua pexeinya coyene inta exana. \v 11 Barapo irathe peacopeibi jiwi paca barʉ jinompeibina painya neyawenaenexa tsaibi tsane barapo jiwi. Ichitha nama paxam jopa ataya paca barʉ poponae tsainchi xua pata tana neyawenaenexam barapo irathe. \v 12 Barapowa xua nenta epataraba tapepontha xua petuxuei tuxusi nasiwatha apara xua tsiwanaya nenacui yabara nacui wʉnaeta xua mʉthʉ tana neboyaenexa poxonae tʉpaein. \v 13 Bara xaniyan paca tsipaebatsi, daxita nacuantha poxonae jiwi cueicueijei tsane Nacom pia pecapanenebiyae diwesi, barapo jiwi yawa yabara paebina xua pocotsiwa poxonae bapowa inta exana xua jiwi barapowa peyabara cui nanta xeinaenexatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Judas, Jesús caenaetaxotsi \r (Mr 14.10-11; Lc 22.3-6) \p \v 14 Nexata Jesús pijimonae tatsi pomonae doce poyobe tatsi, barapo doce poyobe jiwana bara caein, bapon pewʉn Judas Iscariote. Bapon Judas pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi beya xua petsipaebinexa barapomonaetha. \v 15 Judas jeye barapomonaetha: \p —¿Eta po paratixi pana necatsiname icha Jesús caenaetaxubin, painya xantha? jei. \p Nexata barapomonae Judas pentoma catatsi treinta po paratiximonaebe, xua po paratixi bichocono matoma nawita. \v 16 Barapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha, poxonae peyapu xanepanaewatha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua wʉn matacabitha \r (Mr 14.12-25; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 17 Nexata copiya matacabi jopa po matacabi tsiwana penantacarucuae matacabi, xua po matacabintha poxonae jiwi tsinacaetutsina xua penabanaewa tsane pan, po pan jopa muxunapentsiyo levadura matawʉn, pocotsiwa xua cotowa exana pan. Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae yawa Jesús jeichichino: \p —¿Exota ichichipame xua ichaxota pexaewa paca tsinacui wʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi nexa? jei barapomonae. \p \v 18 Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Tomara beya paponde, Jerusalén tomara beya. Paponde po botha pon bichocono pin tutu xeina. Bapontha painta jande: ‘Pon jiwi Pecuidubin namchi: Bara nama tatʉpae wʉnae tsane. Jinya tututha tajiwimonae tha barʉ nabanaetsi pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa’, cajei pon jiwi Pecuidubin, pajande, jei Jesús pijimonaetha. \p \v 19 Jesús pijimonae tatsi bara exana pocotsiwa bayatha Jesús pijimonae peitorobixae. Mataʉtano barapomonae pexaewa nacui wʉnaetajeba Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa. \p \v 20 Poxonae quirei tsanaicha bapoxonae Jesús pijimonae barʉ eca pexaethopaewatha pomonae doce poyobe tatsi. \v 21 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca bapoxonae barai pijimonae, jeye: \p —Bara xaniyan paca tsipaebatsi caein pon paxam jiwana pam, bapon necaenaetaxubina ichamonaetha xua tana nebexubiwa tsane ichamonae, jei. \p \v 22 Nexata bapoxonae Jesús pijimonae tatsi ʉnthʉthʉ wecoyei tsʉrʉcʉpae, nexata daxita tsana jei tsoponae Jesustha: \p —Tanecanamataxeinaem, apara ¿xan cacaenaetaxubinchi? jei daxita barapomonae xua Jesús tsana yainyabapoinchi. \p \v 23 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Pon cae paratotha pana nabarʉ jajaucuncuaponanbe pan, bapon apara pon necaenaetaxubina ichamonaetha. \v 24 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha. Metha jame wʉnae tsipae icha bapon bayatha jopa naexaenae tsipae, tsipei bexa tsane bichocono atene tsocuae tsane, bichocono abe tana necana exanaexae, jei Jesús. \p \v 25 Nexata Judas pon Jesús caenaetaxubinchi bapon itacaretaba, jeye Jesustha: \p —Pon jiwi Necuidubim, ¿xan apara cacaenaetaxubinchi? jei Judas. \p Jesús jume nota, jeye: \p —A, xuaunxuae bara paebame, jei. \p \v 26 Poxonae Jesús pijimonae barʉ xunaeca, bapoxonae Jesús pecobetha pita pan yawa Paxatha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tana necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pecobetha pan epa janaca yawa catsiba pijimonae. Bapoxonae pijimonae barai, jeye: \p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara yabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi, jei Jesús. \p \v 27 Bapoxonae Jesús equeicha pecobetha pita corotiyo yawa Nacomtha tsipaeba, jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tana necatsiwam”, jei. Bapoxonae Jesús pijimonae cata corotiyo xua pejiwana aapaponaenexa. Bapoxonae jeye pijimonaetha: \p —Daxita pa-aapaponde xua barapo cae corotiyotha. \v 28 Pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsi coyenewa paca tsipaebatsi. Barapo uva mera xua tsijuntutu eca corotiyotha barapo mera yabara caunuta tajana xua jana othoparenaein poxonae tʉpaein. Barapo jana tsita itapeinya xeinaena xua jiwi pinmonae, yabara jʉntemainaein abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. \v 29 Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane equeicha pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi, barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua itorobiya ewatsin jiwi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara jei tsainchi Jesús \r (Mr 14.26-31; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38) \p \v 30 Poxonae Jesús pijimonae barʉ najume weta xua naxʉna Nacom nexa, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona demxuwa beya. Barapo demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota. \v 31 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Anoxuae barapo merawithe daxita pam pana necuentarʉcʉpaename, tapaca urapentsixaetsi tsainchi. Baxua paexanaename tsipei Nacom Pejume Diwesitha paca yabara cui tsiwʉnaeya jeye: ‘Poxonae ovejamonae peewatsin bexubinchi, bapoxonae ovejamonae tsanarʉcʉpaena’, jei Nacom. Penamchixae poxonae ichamonae newaetabina tana nebexubinexa pana necuentarʉcʉpaename. \v 32 Ichitha taeyarapaeyo poxonae equeicha asʉ neexanaena, bapoxonae paca tsiwana patopiyaeinchi Galilea nacua beya poxonae bara beya paponaename, jei Jesús. \p \v 33 Nexata Pedro Jesús jume notatsi, jeye: \p —Bequein ichamonae cacuentarʉcʉpaena jinya neuraxubixae nama xan bapana jopa cacuenta naetsiricuae tsainchi tana neuraxubixaemxae, jei Pedro. \p \v 34 Nexata Jesús Pedro jume baraichi, jeye: \p —Bara xainyeya catsipaebatsi po merawithe, pewʉnaeya poxonae beya ainya jume cuiyobetha wacara pebto fibina, bapoxonae xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane, jei Jesús. \p \v 35 Pedro Jesús baraichi: \p —Bara bequein capuna tʉpaeinchi ichitha baxua jopa cayabara paebi tsainchi, jei Pedro. \p Irʉrʉ daxita Jesús pijimonae tatsi bara jumichi, nanta jʉpiya paeba. \s1 Meje poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní \r (Mr 14.32-42; Lc 22.39-46) \p \v 36 Nexata Jesús pijimonae barʉ patopa ichaxota tsica iriyo, po iriyo pewʉn Getsemaní. Baxota Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Xote abʉ paenare tha matha Taxatha tsipaebichi painya cuariyatha xotiye, jei Jesús. \p \v 37 Jesús barʉ pona Pedro. Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi Jesús barʉ pona. Bapoxonae Jesús bichocono ʉnthʉthʉ wecoyei, yawa bichocono ʉnthʉthʉ deideijei. \v 38 Nexata barapo acoibi poyobetha Jesús barai, jeye: \p —Bichocono jʉntʉ coyene natsepiya wecoyan, tsipei muxu tatʉpae. Xote paenare, yawa payoyocare xua painya tana nebarʉ naitaewatsinexam, jei Jesús. \p \v 39 Nexata Jesús equeicha tsiwiyo dabe natsixitabiya, irabe taeuncuareca tsipei jopa juniya ajʉntʉtaneyo. Bapoxonae Jesús Paxa tsipaeba, jeye: \p —Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam tsane, newepire pocotsiwa anthʉthʉtane neexana. Ichitha jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan, saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame, jei. \p \v 40 Nexata Jesús equeicha caibe iya pijimonae tatsi beya poyobe xua acoibi poyobe, ichitha barapomonae maita. Jesús Pedro baraichi, jeye: \p —Maisa jopa paca itacʉpaeyo xua pata tana nebarʉ yoyocaewam xua poxonae bequein bara cae horatha. \v 41 Maisa payoyocare. Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi piraichi paca jʉntʉ coyene jʉjʉta. Painya jʉntʉ coyene wetsina bichocono paichichipame xua Nacom painya netsipaebiwa ichitha painya pepon bichocono paacoyenefaetabim xua painya netsipaebiwa Nacom, jei Jesús. \p \v 42 Equeicha Jesús bara nama caeto pona xua Paxa petsipaebinexa. Poxonae Paxa tsipaeba, jeye: \p —Axa, icha jopa ichichipaem xua tana newepichiwam, pocotsiwa neajʉntʉtane exana, bara jopa necana exanaeinde xua pocotsiwa ichichipan saya jame necana exande xua pocotsiwa ichichipame, jei Jesús. \p \v 43 Bapoxonae equeicha Jesús pijimonae beya pona xua acoibi poyobe daichitha barapo acoibi poyobe came maitumena, tsipei bichocono itata tsacatsaquei xua itamaipana. \v 44 Bara nexata Jesús equeicha saya cuentapona. Equeicha Jesús pona xua Paxa petsipaebinexa xua equeicha acoibi po cuiyobetha, barapo jumetha equeicha Jesús Paxa tsipaeba. \v 45 Nexata equeicha Jesús pona pijimonae tatsi beya. Bapoxonae barai pijimonae, jeye: \p —¡Moya bara painya nepu maitumenaeinde aunxuae jopa Nacom patsipaebim xua painya nepaca cayawenaenexa! Bayatha tsuxubiba, po horatha poxonae xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin ichʉn necaenaetaxubina ichamonaetha, pomonaetha pomonae peantʉcoyenebe jiwi. \v 46 Panacosapende, panonobapondeno. Antha bʉ poinchi. Dota dawerena pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi \r (Mr 14.43-50; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11) \p \v 47 Poxonae Jesús cataunxuae tsipaebuncua pijimonae bapoxonae Judas patopa. Bapon Judas doce poyobe jiwana caein, xua Jesús pepa pijimonae tatsi. Judas pinmonae barʉ patopa. Ichamonae cusin cajijinca. Ichamonae iwabi cajijinca. Daxota daxita barapomonae pata, tsipei sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pitiri jiwirʉ daxita barapo pentacaponaewi itoroba barapomonae. \v 48 Judas, pon Jesús caenaetaxubinchi, pewʉnaeya tsane xua poxonae patopa bapon cou tsiwanaya paeba barapo pin bicheitotha, cou jeye: “Pon tsutsubin, bapon apara barapo pebin, nexata moya pawaetabare bapon”, cou jei. \v 49 Daxota poxonae patopa, bapoxonae Judas Jesús imoxoyo caquita poinchi, mataʉta nainya Jesús jeichichi: \p —Pon jiwi Pecuidubim, xamda, jei Judas. \p Bapoxonae nainya Judas Jesús tsutsubatsi. \v 50 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —Ponxaem tajitom, moya bara exande xua jinya necana exanaetsi, jei. \p Nexata barapomonae pomonae Judas pebarʉ patopaexae barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi, bapoxonae Jesús waetabatsi. \p \v 51 Caein pon Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon Pedro, bapon nainya cusi namara wejonta. Bapoxonae bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, bapon muxuyoro catsonibatsi. \v 52 Nexata Jesús barai pijimonae jiwana jitontha, pon Pedro, jeye: \p —Maisa cusi jeinca pentacuerutha. Tsipei pon ba cusitha namawainta, bapon ba xuya bexubinchi cusitha. \v 53 ¡Maisa xam jopa yaputaem! Icha ichichipan bara neitacʉpa xua Taxatha tawʉcaewa, xua nainya inta peitorobinexa pia matatsunpiwi xua bichocono ayei pin bicheitomonae xua tana neyawenaewa tsane. \v 54 Icha Taxa wʉcaetsipan xua bapon tana neyawenaewa tsane bapoxonae jopa neyabara jume cui wetsipae po coyene bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, po coyene xua tana newaetabiwa tsane xua tana nebexubiwa tsane, jei Jesús. \p \v 55 Nexata Jesús barai pomonaetha pomonae Judas barʉ patopa, jeye: \p —Pacapatame cusin yawa iwabi be poxonae pacana ichim pontha pon jiwi pecaibin. Daxita matacabin Nacom pin pia botha tatsi paca barʉ poponeibatsi, paca cuidubeibatsino, daichitha bapoxonae jame jopa pana newaetabim. \v 56 Ichitha daxita baxuan neyabara canacui jume weta exana, bayatha penecui yabara wʉnae tsiwanaya paebixae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p Bapoxonae Jesús cuentarʉcʉpatsi pijimonae, meisa Jesús barʉ umeinchi pomonae Judas bayatha barʉ patopa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha tatsi \r (Mr 14.53-65; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24) \p \v 57 Pomonae Jesús teicatsi barapomonae Jesús capoinchi pon pewʉn Caifás itabaratha tatsi. Bapon Caifás, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pon peainya cuin yatsicaya. Baxota irʉ nanacaetuta pomonae judiomonae pecuidubiwichi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi pomonae judiomonaexae. \v 58 Irʉ Pedro Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi beya poxonae patopa panatha, po panatha ichaxota sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tauncuatsi bo. Poxonae Pedro pana tututha joniya bapoxonae imoxoyo naeca policiamonaetha pecui taenexa xua po coyeneya Jesús cana exanaeinchi pomonae nacaetuta. \p \v 59 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ ichamonaeno, pomonae pecanamata caitorobi jiwi bicheito, daxita barapomonae jeita ichamonae pomonae xua Jesús naerabiya peyabara paebinexatsi pocotsiwa xua Jesús paeba xuano xua exana, pia barapo jumetha paebichi xua bara Jesús tʉpa peexanaewa tsainchi. \v 60 Bara bequein pin bicheito pata xua Jesús abeya peyabara paebinexatsi, ichitha cataunxuae barapomonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito, came jopa xeinaeyo po jume naemata jume tsita itapeinya xeina pocotsiwa xua Jesús paeba xua barapo jumetha Jesús pebexubinexatsi. Matapainya bapoxonae pebinbe nacueyatabe patopabe. Baponbe Jesús abeya yabara paebatsibe. \v 61 Baraponbe jeibe Jesús yabara: \p —Bapon namchi: ‘Neitacʉpa xua Nacom pin pia bo abe taexanaewa. Bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe barapo Nacom pin pia bo tatsi xanebin’, jei, jeibe baponbe. \p \v 62 Nexata bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi asiya uncuataba yawa bapoxonae Jesús baraichi, jeye: \p —¿Jopa jume notsim barapomonae? ¿Bara xainyei xua po jumein barapomonae cayabara paeba? jei sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. \p \v 63 Daichitha saya Jesús moya uncua. Daxota bapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeye: \p —Caitorobatsi Nacom peitabaratha tatsi, pon asʉ popona. Yatsicaewa paebiname pocotsiwa bara xainyei nepaebiwa. Incane pana netsipaebare. ¿Bara yatsicaya xam Mesías, pon Nacom Pexantom, pon Nacom necaitorobin? jei. \p \v 64 Jesús jume nota, jeye: \p —Aa, xuaunxuae bara paebame. Paca tsipaebatsi xua pana netaename xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom pia pecoxa weya tatsi ecaein pon peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano pana netaename poxonae equeicha patopeicaein tsaquinaebowantha xua peitaboco wetsica, jei Jesús. \p \v 65 Nexata bapon pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pin anaetha anaya paparuwa nata tsitsinaxuba. Bapoxonae jeye: \p —Po jumetha xua bapon paeba barapo jume Nacom tsita abetsi. Nama equeicha jopa wanantawenonaewa ichamonae xua wanaca tsipaebiwa tsane xua bapon peyabara paebiwatsi. Bapon natsiaenae exana abe pepaebixae barapo jume poxonae Nacom Pexanto najainta. Paxam bara pajume taneme pocotsiwa bapon paeba, pocotsiwa Nacom jopa ichipaeyo. \v 66 ¿Eta xua pacayabara nanta xeiname xua paexanaename bapontha abe pepaebixae? jei. \p Daxita barapo bicheito po bicheito baxota ena, jeye: \p —Bara xainyeya paebame. Jesús abe pia pepaebixae Nacom tsitatsi xua bapon tsita natsicuentatsi. Daxota bapon bewa tʉpaena, jei barapo pecanamata caitorobi jiwi bicheito. \p \v 67 Poxonae barapomonae Jesús itacuere cʉtatsi, bapoxonae peonetha Jesús itabara subabatsi, yawano bʉtsino. Ichamonae Jesús itabara tsaquibacotatsi. \v 68 Bapoxonae barapomonae Jesús baraichi: \p —Xam jam: ‘Xan Mesías’, jam, incane pana netsipaebare: ¿Jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itacuere cʉtatsi? jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús \r (Mr 14.66-72; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-27) \p \v 69 Poxonae cataunxuae Jesús cana exanompatsi bapoxonae irʉrʉ Pedro panatha eca xua pesato beya. Bapoxonae irʉrʉ yabʉyo, powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, bapowa Pedro imoxoyo caquita poinchi. Bapowa Pedro jeichichi: \p —Apara xam bayatha irʉrʉ napuna poneibame Jesús, pon Galilea nacuapin, jei yabʉyo. \p \v 70 Ichitha Pedro jume matawenta bapowa, daxita jiwi peitʉtha tatsi. Pedro jeye: \p —Jopa yaputaeinyo pocotsiwa xua yabara paebame, jei Pedro. \p \v 71 Poxonae cataunxuae Pedro ecapona xua pia ponaetsi bomʉxʉ coiboto beya, bapoxonae irʉ ichawayo Pedro tainchi. Barapowa tsipaeba ichamonae pomonae baxota irʉ umena, Pedro yabara paebatsi, jeye: \p —Apara bapon, pon napuna poponeiba Jesús pon Nazaret tomarapin, jei barapowayo. \p \v 72 Equeicha Pedro jume matawenta, jeye: \p —Bara xainyan jan. Jopa dapon yaitaeinyo pon aunxuae payabara paebame, jei Pedro. \p \v 73 Equeicha bapoxonae pirapaeyo Pedro imoxoyo caquita poinchi pomonae baxota umena. Barapomonae Pedro jeichichi: \p —Apara bara xam irʉrʉ bapon pijimonae tatsi jiwanam, daxota barapo jume coyeneya paebame, icha barapomonae ichi, jei. \p \v 74 Nexata Pedro daunweya jeye: \p —Bara Nacom peitabaratha xainyeya paca tsipaebatsi pocotsiwa bara xaniwaicha tapaebiwa. Icha jopa xainyeya paca tsipaebichipaetsi metha barabʉ Nacom abe necana exanaetsipa. Equeicha paca tsipaebatsi, jopa dapon yaitaeinyo xuaunxuae pon payabara paebame, jei Pedro. \p Bapoxonae irʉrʉ caena nainya wacara pebto fibarʉ. \v 75 Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi poxonae jeye: ‘Xam barapo merawithe, pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: Jopa dapon yaitaeinyo, neyabara jam tsane. Bapoxonae irʉ nainya wacara pebto fibina’, jeichichi Pedro, xua Jesús paeba. Nexata Pedro pesato bejoniya bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi. \c 27 \s1 Meje yabara poxonae Jesús capoinchi Pilato beya \r (Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32) \p \v 1 Poxonae pentha tsina sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae yabara nacaetuta xua nanta jʉpaeya pebʉrʉya penanta xeinaenexa po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. \v 2 Daxita barapomonae equeicha Jesús maxʉ cʉtatsi. Bapoxonae Jesús yamaxʉ cʉtsiya capoinchi Pilato beya, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi xua romanomonae peitorobixae. \s1 Meje yabara poxonae Judas pia coutha nabexuba \p \v 3 Judas Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha. Poxonae bapon jume tane xua ichamonae Jesús yabara paebatsi xua bewa tʉpaena abe peexanaexae, poxonae bequein jopa abe exanaeyo, bapoxonae Judas bichocono aura xua Jesús pecaenaetaxubixaetsi. Daxota Judas equeicha caewa capona barapo treinta po paratiximonaebe. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi catatsi irʉrʉ pitiri jiwi catatsi. \v 4 Judas barai barapomonae, jeye: \p —Poxonae pebin caenaetaxuban, xua jopa pon abe exanaeyo, xua poxonae ichamonae pebexubinexa xua pejana pichapabarena, xan apara bara abe exanan, jei. \p Ichitha barapomonae Judas jume notatsi, jeye: \p —Apara baxua jopa painta ainya cuiyiyo. Jame apara xam jinya coyam poxonae baxua cana exaname, jei. \p \v 5 Nexata Judas barapo treinta po paratiximonaebe anaya xoya Nacom pin pia botha. Poxonae Nacom pin pia bo weya pona, bapoxonae Judas nabexuba pia coutha, nacoibo tathʉ catʉtaba athawetsica. \p \v 6 Bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi nota po paratixi Judas bebaya. Bapoxonae barapomonae najei: \p —Jopa naca copatsiyo xua barapo paratixi bara wajebinexa Nacom pin pia botha tatsi nexa. Tsipei apara barapo paratixi taxoba poxonae barapo paratixitha comotatsi pebin xua ichamonae pebexubinexa, xua pejana pichapabarenaenexa, jei barapomonae. \p \v 7 Bapoxonae daxita barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa, najei: “Waxainchi barapo paratixitha comotinchi tsica iriyo, po iriyotha jiton tsorobon noteiba xua juruwaton peexaneibinexa. Barapo iriyotha tsane xua pemʉthʉthʉqueibinexa tsainchi poxonae werapeibina pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi”, najei. \v 8 Daxota barapo iriyo barapomonae wʉn duta po wʉn jeye: “Pejana ira”, jei. Po iriyo barapo wʉntha cataunxuae jiwi wʉn ununutapona beya anoxuae. \v 9-10 Baraxua barapomonae exana xua bayatha pecui yabara tsiwʉnaeya wʉnae tsimuxu dutsiya jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Jeremías pon caena bayatha tʉpa. Bapon Jeremías jeye: “Israelmonae pia pentacaponaewi tatsi catsina treinta po paratiximonaebe ichʉntha xua poxonae pecaenaetsixae tsainchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapo matomatha cana matomatsinchi pon pejʉntʉ coyene xeicaein. Barapomonae baxua cana exanaena bapontha tsipei barapomonae pebʉrʉya nanta xeinarʉcʉpa pecana matomatsinexa. Bapoxonae equeicha barapomonae caewa pichina barapo treinta po paratiximonaebe. Barapo paratixitha barapomonae iriyo comotsina, po iriyotha jiton tsorobon noteibina xua exaneibina juruwaton. Baxua bara barapomonae exana be pocotsi coyeneya Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein nejume cui itoroba”, jei Jeremías. \s1 Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha tatsi \r (Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38) \p \v 11 Jesús cataunxuae uncua Pilato peitabaratha, pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon Pilato Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Bara yatsicaya xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei. \p Jesús jume nota, jeye: \p —A, xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús Pilato beya. \p \v 12 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús abe yabara paebatsi xua pinae abe exana. Daichitha Jesús jopa jume barabotsiyo barapomonae. \v 13 Nexata daxota Pilato Jesús baraichi, jeye: \p —¿Jopa jume taem pocotsiwa barapomonae bichocono abe cayabara paeba? jei. \p \v 14 Ichitha Jesús jopa jume notsiyo Pilato xua pocotsiwa ichamonae Jesús abe peyabara paebiwatsi xua mataʉta cae jume coyenewatha jopa jume notsiyo. Daxota Pilato bichocono yabara nantʉ coyene cui cabenaeca baxua. \s1 Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús bara pebexubiwa tsainchi ichamonae \r (Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16) \p \v 15 Bara nama, Pilato ba pia cui xeina poxonae ba jiwi tsinacaetuta pexaewa penanabanaenexa. Barapo matacabitha Pilato ba caein jiwana pu sotaba pomonae jiwi pecʉbi botha peenaewi. Pilato ba pu sotaba pon ba jiwi itapeta cowai xua Pilato peisanaxubinexa. \v 16 Barapo jiwi pecʉbi botha irʉrʉ eca pon bichocono abe peexanaein, pon peyaputaeinchi daxita jiwi poxonae abe exaneiba. Bapon pewʉn Barrabás. \v 17 Poxonae jiwi nacaetuta, Pilato barai barapo jiwi, jeye: \p —¿Eta pon pu sotabocuaein? ¿Metha Barrabás jampa? ¿Metha Jesús jampa, pon Mesías baraichi? jei Pilato. \p \v 18 Baxua Pilato paeba tsipei bapon yaputane xua pomonae pecanamata caitorobi bicheito, Jesús peuwixaetsi, caenaetaxubatsi Pilatotha. \p \v 19 Poxonae Pilato cataunxuae pia peecaethopeibiwatha eca xua Jesús peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa bapoxonae Pilato piowa tatsi najume caitoroba ichʉntha xua jeye: “Jopa copatsinde xua bapon pebexubinexatsi ichamonae, tsipei apara bapon pejʉntʉ coyene xeicaein. Yaitama tsipei merawi bapon camaitan daxota bichocono anthʉthʉrewein, tsipei bapon dacotsiwa bexotsi”, jei bapon xua Pilato piowa tatsi najume caitoroba. \p \v 20 Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae jiwi cui tsacarabatsi, xua barapo jiwi Pilato pecui itorobinexatsi xua Barrabás pepu sotabinexatsi, mataʉtano xua Jesús pebexubinexatsino. \v 21 Bapon Pilato equeicha barai jiwi, jeye: \p —¿Eta pon pu sotabocuaein caein xua baponbe jiwana? jei. Barapomonae Pilatotha jeye: \p —Maisa Barrabás pu sotabare bara, jei barapomonae. \p \v 22 Equeicha Pilato yainyaba barapomonae, jeye: \p —¿Eta xua cana exanocuaein Jesús pon Mesías baraichi? jei. \p Nexata pinmonae Pilato jume daunweya jume notatsi, jeye: \p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei barapomonae. \p \v 23 Nexata Pilato jume barai, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? jei. \p Equeicha daʉmetha barapomonae jume daunweya jeye: \p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei. \p \v 24 Poxonae Pilato yaputane xua nama taaibichiba pocotsiwa bapon pepaebinexa picoya, xua peajumetsacaxae barapomonae, daxota Pilato itoroba ichʉn xua petaxawenaenexa tsainchi mera. Bapoxonae barapo meratha nacobe quiataxuba barapo jiwi peitʉtha tatsi. Bapoxonae bapon namchi, jeye: \p —Xan apara jopa tacoutha bexuba exanaeinyo bapon xua daxota pejana pichapabarena pon jopa bequein abe exanaeyo. Poxonae nacobe quiataxuban meratha, baxua tsita itapeinya xeinan xua apara jopa tacouthinyo. Apara jame painya coutha pam poxonae bexuba paexaname pon abe jopa exanaeyo, jei Pilato. \p \v 25 Daxita barapomonae equeicha namchi, jeye: \p —¡Paxan irʉ pata tamomoxi susato jiwi pata coutha pan apara xua bapon bexotsi paexanan! jei daxita barapo jiwi. \p \v 26 Nexata Pilato nama pu sotaba Barrabás. Bapoxonae itoroba xua soldadomonae bara Jesús moya bichocono pecuainchinexatsi pocotsiwatha eewa xua bichocono amʉpiya xua xota ba jiwi cuainteibatsi poxonae abe exaneiba. Mataʉtano itorobano xua moya bara Jesús tʉparucua exanaeinchi naetotha. \p \v 27 Bapoxonae soldadomonae Jesús capoinchi Pilato pia bo tatsi beya po soldadomonae yapu eena Pilato pia bo tatsi. Bapoxonae barapo soldadomonae waba icha soldadomonae xua daxita barapo soldadomonae Jesús pematawacaicha umenaenexa tsainchi. \v 28 Bapoxonae Jesús pia paparuwa juma xuenatsi yawa juma xatatatsi icha paparuwa, po paparuwa tsobia xua Jesús be pecana exanaenexatsi pon jiwi itorobiya pepa Peewatsinchi. \v 29 Bapoxonae cuane tepa xua pee tepa, yawa bapoxonae Jesús canamitontsiya mata xatatatsi baxua xua cana exanatsi icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsin poxonae mata xatatatsi tepa. Mataʉtano Jesús cobenatatsi naewa icha be ichi pon jiwi itorobiya pepa peewatsinchi poxonae naewa cobenatatsi poxonae itoroba jiwi. Bapoxonae Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha taenatsi xua Jesús naerabiya pebarʉ cui itura jinaenexa tsainchi. Bapoxonae Jesús cui caponatsi, jeye: \p —¡Jaco judiomonae itorobiya pepa Neewatsim! jei barapomonae xua Jesús canamitontatsi. \p \v 30 Mataʉtano Jesús yabara naone subabatsi. Mataʉtano Jesús cobe wepitatsi naewa. Bapoxonae barapo naewatha Jesús mata cuaintatsi. \v 31 Poxonae Jesús canacui wetatsi xua cui caponatsi, equeicha bapoxonae Jesús caewa juma wejontatsi xua po paparuwa tsobia. Bapoxonae equeicha caewa juma xatatatsi po paparuwa pia paparuwaxae tatsi. Bapoxonae Jesús capoinchi xua tʉparucua peexanaenexatsi naetotha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha \r (Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27) \p \v 32 Poxonae Jesús namtotha caenapoinchi soldadomonae, bapoxonae barapo soldadomonae taeba pebin, pon Cirene tomarapin. Bapon pewʉn Simón. Bapoxonae barapo soldadomonae Simón itorobatsi xua pecaponaenexa Jesús pia naeto tatsi, po naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús. \p \v 33 Bapoxonae Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be jiton matasipa piwa. Daxota barapo uruto jiwi wʉn unuta “Gólgota”, jei. \v 34 Baraxotiya Jesús apatatsi vino mera, po vino mera equeicha muxuna epareca hiel mera matawʉn po mera bichocono atsu wʉwa. Poxonae Jesús mene pana, bapoxonae Jesús aichaxaibi apa barapo mera. \p \v 35 Poxonae Jesús canacobe wetatsi xua naetotha tʉparucua exanatsi, bapoxonae soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Barapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi. \v 36 Nexata barapo soldadomonae Jesús yapu caenatsi poxoru jopa ichipaeyo xua Jesús pepanepaewa tsane. \v 37 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi”, jei barapo petinadutsiwa xua napaewatha tinaduta. \p \v 38 Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi. \v 39 Pomonae Jesús xentapoinchi barapomonae Jesús cui capoinchi, yawa Jesús yabara itata naichaquebatsi. \v 40 Barapomonae Jesús jeichichi: \p —Xam bayatha jam: ‘Nacom pin pia bo abe exanaein, bapoxonae equeicha acoibi po matacabibe xaneibin’, jam. Moya bara jinya coutha nacapanepare naeto wetsica icha bara metha Nacom Pexantom tatsim, jei barapomonae. \p \v 41 Irʉrʉ barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉrʉ judiomonae pia pitiri jiwi tatsi, daxita barapomonae Jesús cui capanatsi. Daxita barapomonae najei: \p \v 42 —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. Icha bara bapon israelmonae itorobiya pia pepa Peewatsinchi, bʉ bapon pia coutha naeto wetsica ecoinca, xainya bapoxonae jume cowʉntatsi. \v 43 Bapon jume cowʉnta Nacom, xua bepa pinae capanepaeinchi, xua Nacom capanepaena. Icha Nacom ichichipa, bʉ bara moya capanepaena, tsipei caena bayatha naca jei: ‘Apara xan Nacom Pexanton’, naca jei, jei barapomonae. \p \v 44 Barichirʉ baxua paeba ponbe jiwi pecaibinbe, ponbe xua irʉrʉ cobe matatabarutatsibe naetotha. Baponbe irʉrʉ Jesús cui caponatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉpa \r (Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30) \p \v 45 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mataeinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. \v 46 Bapoxonae Jesús jume daunweya wawai, jeye: “Elí, Elí, ¿lema sabactani?” jei, (barapo jumetha xua jei: “Tanacom, Tanacom, ¿eta pocotsiwa metha nepunaxubame?” jei Jesús.) \p \v 47 Ichamonae pomonae Jesús baxota jume taeumeinchi, barapomonae jeye: \p —Pajume taema. Bapon waba, Elías wabatsi, pon Elías Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa, jei. \p \v 48 Bapoxonae caein nainya cuinaepoinya pon barapomonae jiwana yawa pitaba esponja xua baxota pemene capichinexa vino mera xua po mera mene atsu. Poxonae bapon baxota mene capita, bapoxonae naewatha duta xua Jesús petayoichaenexatsi xua peapaenexa. \v 49 Ichitha ichamonae namchi, jeye. \p —Abʉ, abʉ jopa apatsinde. Waxainchi abʉ matha taeinchi icha Elías patopeicaena xua bapon pecapanepaenexatsi, jei barapomonae. \p \v 50 Equeicha Jesús jume daunweya wawai, bapoxonae nama tʉpanaicha Jesús. \v 51 Bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica ainya epatobe naexanabe. Mataʉtano ira jijiyataxuba, mataʉta ibo wacapouna. \v 52 Po mʉthʉntha pomonae pewerapeibiwi bobena, barapo mʉthʉn coibo tupa wacapouna pocotsiwa coibo xatababanoba xua pin ibo panawan. Barapo mʉthʉntha cataunxuae abʉ saya bobena pomonae caena bayatha werapa. Pirapaeyo acoibi po matacabiyobe poxonae Jesús asʉ juina exanatsi, xua Nacom exana, bapoxonae irʉrʉ pomonae bayatha pejume cowʉntsiwichi Nacom pomonae xua bayatha pewerapaexae barapomonae irʉ asʉ jujuina exanatsi xua Nacom exana. \v 53 Bapoxonae daxita barapomonae mʉthʉ we-iyiya. Daxita barapomonae, Jerusalén tomara beya pona po tomaratha xeina Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae naitʉta pinmonaetha Jerusalén tomarapiwitha. \p \v 54 Bapoxonae soldadomonae pomonae Jesús yapu enatsi irʉrʉ barapo soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon romanomonaepin poxonae daxita barapomonae tane xua ira jijiyata yawa xua tane ichawanno, bapoxonae barapomonae bichocono junuwa. Bapoxonae barapomonae jeye: \p —¡Apara bara yatsicaya bapon Nacom pepa Pexanto tatsi! jei barapo soldadomonae. \p \v 55 Barichi irʉ ainyawaxi yabʉxi, barapowaxi Jesús tsiwiyo tajʉ wetaeumeinyatsi. Barapowaxi Jesús bayatha matha puna jinompatsi xua poxonae Galilea nacua weya pona xua Jesús peyawenaenexatsi. \v 56 Barapowaxi jiwana, ichowayo pewʉn María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Ichowayo pewʉn María, Santiago irʉ José baponbe penabe tatsi. Ichowayo pewʉn Salomé bapowa Zebedeo piowa tatsi, xua irʉ bapowa Santiago irʉ Juan baponbe pena tatsibe. \s1 Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha yauxatatababotatsi \r (Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42) \p \v 57 Poxonae quirei tsanaicha, pebin patopa ichaxota Jesús naetotha tʉparucua. Bapon copei pexeinaein. Bapon pewʉn José. Bapon Arimatea tomarapin. Mataʉta bapon irʉ Jesús pia pepuna jinompaewichi jiwanapin tatsi pomonae Jesús pia pejume cowʉntsiwichixaetsi. \v 58 Bapon pona Pilato beya pewʉcaenexa xua Jesús petʉpaein. Nexata Pilato najume caruta xua bara José pecatsinexatsi Jesús petʉpaein. \v 59 José nexata pita Jesús petʉpaein. Bapoxonae pena paparuwatha mata quiyontabareca xua pexeinya paparuwa. \v 60 Bapoxonae José mʉthʉ iya Jesús botatsi pena ibo mʉthʉtha, po mʉthʉ bequein José pia mʉthʉ tatsi xua poxonae petʉpaewa tsane. Poxonae José nacobe weta xua yauxatatababota pin ibo panawatha, bapoxonae ponataba. \v 61 Baxotiya ibo mʉthʉ itapatha eca María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo. Irʉ ichowayorʉ María baxota naeca. \s1 Meje yabara poxonae Pilato itoroba soldadomonae xua Jesús peyamʉthʉ eenaenexa tsainchi \p \v 62 Icha matacabitha po matacabitha pentaquei seica matacabi bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ fariseomonae daxita barapomonae pona Pilato beya. \v 63 Barapomonae Pilato jeichichi: \p —Pon pata Tanecanamataxeinaem, pananta xeinan xua barapo pemuxuitorobin poxonae cataunxuae popona, pana tsipaeba, jeye: ‘Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane equeicha asʉn tsane petʉpae coyene cuiru weya’, pana jei bapon. \v 64 Daxota xam itorobare soldadomonae xua xaniwaicha peyapu eenaenexa mʉthʉ xua beya poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi tsane. Baxua exande xua jopa pepatsinexa tsane mʉthʉ beya Jesús pia pepuna jinompaewichi, tsipei bʉ merawi barapomonae pichapa Jesús pia pepon. Tsipei pirapae naerabichipa jiwitha jei tsipae: ‘Bayatha equeicha asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya’, jei tsipae xua Jesús yabara naerabatsi. Barapomonae baxua naerabichipa jiwitha, baxua bichocono abe tsipae, beyacaincha poxonae Jesús bayatha pocotsiwa paeba xua pemuxuitorobiwa, jei barapomonae. \p \v 65 Pilato barai barapomonae, jeye: \p —Bara moya pataema. Moya panore soldadomonae. Moya mʉthʉ beya pabarʉ ponde. Paexande pocotsiwa panantawenoname xua bʉ moya barapo soldadomonae xaniwaicha yapu eenaena, jei Pilato. \p \v 66 Nexata barapomonae irʉ soldadomonae bara be-iyiya. Bapoxonae mʉthʉ coibo daunwei exananota. Bichocono barapomonae cateitabanota xua pin ibo panawa xua mʉthʉ boupa ata. Mataʉtano bichocono barapomonae pemacatha epataʉtarena boupa cʉtabarena barapo peboupa patsiwa, xua peyaputaenexa icha ichʉn namicha patopa xua pecaibinexa Jesús petʉpaein. Bapoxonae barapomonae cuentadendena soldadomonae xua barapo soldadomonae peyapu eenaenexa mʉthʉ. \c 28 \s1 Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya \r (Mr 16.1-8; Lc 24.1-12; Jn 20.1-10) \p \v 1 Poxonae po pentaquei seicae matacabi yapu caewaba, bapoxonae matacabi jopa po matacabi xua nanta carucua xua cae semanatha xua penacuichi matacabi. Barapo mataqueitha María Magdalena, powa Magdala tomarapiwayo irʉ ichawayo María, barapowayobe caemʉmbotha siwa ponabe mʉthʉ ichaxota Jesús yamʉthʉ uncua. \v 2 Bapoxonae nainya ira jijiyataxuba tsipei Nacom itoroba matatsunpin xua peitaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin yaupataxubanota barapo pin ibo panawa. Bapoxonae barapo ibo panawatha ecopiya. \v 3 Barapo matatsunpin bichocono daedaena icha be yamʉxʉ coicha ichi. Paparuwa bichocono inyapana. \v 4 Poxonae soldadomonae baxua taerʉcʉpa bichocono cuitaya jijiyei tsʉrʉcʉpae, mexeya poxi werapa iratha bobena, tsipei bichocono junuwa. \v 5 Barapo matatsunpin namchi barapowayobetha, jeye: \p —Jopa pajunuwindebe. Bara yaputan xua pawenawenambe Jesús xua painya taetsibe, pon tʉpa exanadutatsi naetotha jiwi. \v 6 Xote apara bapon aibi. Apara bayatha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya, xua caena bayatha painya nepaca catsipaebixae. Incane anetha xote, pacou taemabe ichaxota bapon petʉpaein botatsi bayatha. \v 7 Nainya papondebe weye, patsipaebarebe Jesús pijimonae tatsi. Pajandebe: ‘Bara bequein bapon bayatha tʉpa ichitha equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. Bapon copiya paca tsiwana ponaena Galilea nacua beya. Baxotiya bapon pataename, pana nejei matatsunpin’, pajandebe Jesús pijimonaetha. Poxonae bapon pataename, bapoxonae payaputaename xuaunxuae paca tsipaebatsi bara apara xaniyei, jei matatsunpin. \p \v 8 Bapoxonae barapo yabʉyobe mʉthʉ weya nainya pontababe. Junuwiya jʉntʉ coyene weiweinabe. Barapowayobe cuinaepoinyabe Jesús pijimonae tatsi beya xua diwesi caponabe pocotsiwa matatsunpin paeba. \v 9 Poxonae barapowayobe epathotha cataunxuae cuinaecaponabe bapoxonae Jesús jemeicha uncuataba barapowayobe pia xantha tatsi. Jesús jeye barapowayobetha: “Jaco”, jei Jesús. Barapowayobe imoxoyo caquita ponabe Jesustha bapoxonae pentabocototha uncuabe yawa taxu waetababe xua Jesús wʉnae pejainchinexatsi. \v 10 Jesús barai barapowayobe, jeye: \p —Jopa pana necunuwindebe. Paponarebe tajiwimonae beya. Patsipaebarebe pajandebe: Jesús paca itoroba bepa pinae paponaem Galilea nacua beya. Bepa pinae baxotiya pataem, pajandebe, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae soldadomonae naerabiya paeba, jeye: “Jesús pijimonae petʉpaein pitatsi”, jei \p \v 11 Poxonae barapo yabʉyobe cataunxuae namtotha ecaponabe, bapoxonae icha soldadomonae jiwana, po soldadomonae Jesús yamʉthʉ eenatsi, barapo soldadomonae tomara beya pona. Mataʉta sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi daxita pocotsiwa xua xuan tane. \v 12 Barapo sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pona pitiri jiwi beya xua caemonae peyabara natsipaebinexa xua Jesús petʉpaein yabara. Bapoxonae daxita barapomonae soldadomonae paratixi nawita catsibatsi xua jiwi naerabiya petsipaebinexatsi. \v 13 Bapoxonae barapomonae soldadomonae baraichi, jeye: \p —Patsipaebare jiwi xua merawi poxonae pamaitumename Jesús pijimonae tatsi pata, yawa xua bapoxonae petʉpaein pitatsi. \v 14 Icha Pilato pon peyanacua ewatsin jiwi jume taebina xua Jesús petʉpaein aichurucuae, yawa icha bapon baxua yabara paca yainyabina, bapoxonae nexata paca yabara jume yawenaeinchi xua bapon jopa paca jutebi tsane, jei barapomonae. \p \v 15 Nexata barapo soldadomonae nota paratixi yawa jiwi tsipaeba tsiniyatsi xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi peitorobixae. Barapo penaerabi diwesi jume, judiomonae jume cocowʉntapona. Anoxuae barichi po judiomonae anoxuae jinompa, jume cocowʉntapona barapo diwesi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cui itoroba pijimonae xua pia diwesi tatsi daxita nacuantha petapaebiwa tsainchi \r (Mr 16.14-18; Lc 24.36-49; Jn 20.19-23) \p \v 16 Nexata once poyobe pomonae xua Jesús pijimonae tatsi barapomonae nawibiya Galilea nacua beya. Bapoxonae barapomonae demxuwa beya pona, po demxuwa pinae Jesús caunuta xua pinae baxota patopaena. \v 17 Poxonae barapo once poyobe baxota Jesús taerʉcʉpatsi, ichamonae Jesús wʉnae jaintatsi, bequein ichamonae ainya jʉntʉ coyenein xeina xua Jesús xapain beta jopa yabara jume cowʉntichi. \v 18 Nexata Jesús pijimonae imoxoyo caquita pona. Bapoxonae jeye: \p —Nacom necata daxita peayapusʉ itorobi coyene xua peitabocotha nexa, mataʉtano po cae pin nacuathe tsiquenexano. \v 19 Paponare daxita carepaya jiwitha xua daxita nacuantha. Jiwi pacana exande xua tana nejume cowʉntsiwa tsane. Daxita pomonae tana nejume cowʉntsiwi pabautisabare. Poxonae pabautisabame Taxa pewʉn pawʉn taibare, mataʉtano pana newʉn taibare, ponxaein Nacom Pexanton, mataʉtano Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pawʉn taibare xua barapo acoibi wʉnthabe painya paca nepaca yawenaenexa pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. \v 20 Daxita barapomonae pacuidubare daxita xua xuan pocotsiwa bayatha paca itorobatsi. Mataʉtano painya xoba pajʉntemainame xua daxita matacabin bara ataya paca barʉ poponeibinchi beya poxonae tsane xua equeicha patopeicaein, jei Jesús pijimonaetha. \p Baja Mateo.