\id LUK - Cuiba NT -Colombia 2010 (DBL -2013) (DBL -2013) \h SAN LUCAS \toc1 San Lucas \toc2 Lucas \toc3 Lc \mt1 Jesucristo Pia Pexeinya Diwesi Jume Tatsi Lucas Petinae Diwesi \c 1 \s1 Meje po diwesi yabara xua Lucas tamropata pitaba poxonae tina \p \v 1 Jaco Teófilo. Ponxaem nentʉ cui xanepanaein, cata tinatsi. Pinmonae bayatha xuya cou tina diwesi Jesús yabara, xua ichamonae cou paeba, xua pinae Jesús poxonae xanepanaya popona pata xantha. \v 2 Pomonae cou xua baxua pepaebixae barapomonae pinae copiya yatsicaewa tane daxita pocotsiwa Jesús exana pata xantha. Mataʉtano pinae barapomonae Nacom Pejume Diwesi tatsi cuidubeiba. \v 3 Xan netsita wʉnae daxota nanta xeinan xua yabara tayainyabiwa pomonae petinaexae yawa pecueicueijeixae daxita barapo diwesin xua pinae juinya Jesús exana. Bapoxonae cuita cata tinapoinchi Teófilo jinya neyaputaenexa tsane daxita pocotsiwa Jesús exana juinya xua copiya tsoponae xuano xua bapoxonae tsoponaeno. \v 4 Baraxua cata tinatsi jinya neyaputaenexa tsane barapo pexainyei jume po coyene ichamonae bayatha cacuiduba. \s1 Meje yabara poxonae matatsunpin wʉnae yabara tsiwʉnae paeba xua Juan naexanaena pon jiwi Pebautisabin tsane \p \v 5 Caena bayatha poxonae Herodes popona Judea nacuatha, xua pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, bapoxonaerʉ barichi popona barapo nacuatha sacerdotepin pon pewʉn Zacarías. Bapon jiwana po sacerdotepiwi pia matabʉxʉ jiwi pewʉn Abías. Piseuri tatsi pewʉn Isabel. Piseuribe pia pamo susato jiwanapin tatsibe, bapon pewʉn Aarón pon yatsicaya tabʉ ducua sacerdotepin. \v 6 Piseuribe Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanatsibe xua bara xanepanaya peexanaewabe. Pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein, nacana jume diwesi itoroba baxua itapeta beta exaneibabe. Daxota jopa yabara paebeibichibe jiwi po coyene xua baponbe natsiaenae cuentabe xua abe peexaneibiwabe. \v 7 Ichitha pexui jopa xeinaeyobe, tsipei Isabel mawecowa, mataʉtano tsipei bayatha acuewa irʉ tsipei pebin bayatha amo tsecae. \p \v 8 Caentacabi poxonae Zacarías ʉ pia matabʉxʉ jiwi pia cuitha exana Nacom nexa, bapon Zacarías xuya piamonae itapetatsi. \v 9 Barapomonae sacerdotemonae, pia cui coyene xeina xua caein piamonae jiwana itapetatsi poxonae daxita barapomonae nacuita Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pin pia botha tatsi. Bapon Zacarías itapetatsi xua pejoniyaenexa po tutu peainya cui tutu Nacom pin pia botha po tututha ichaxota exaneiba xua Nacom nexa. Barapo tututha Zacarías tauta petuxusi exanaenexa Nacom nexa xua Nacom peitorobixae. \v 10 Poxonae Zacarías cataunxuae tuxusi exanawiya petuxueiwa xua tauta Nacom nexa, barapoxonae daxita pomonae aisowa beumeinya barapomonae Nacom tsipaebompa. \v 11 Bapoxonae Zacarías tsita naitʉtatsi matatsunpin pon Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein itoroba. Po muxunene pecoxa weya matatsunpin iboto caquita uncua po ibototha xua ichaxota tauteiba petuxueiwa Nacom nexa. \v 12 Poxonae Zacarías taeba matatsunpin jopa yaputaeyo xua peexanaewa, bichocono pejunuwixae. \v 13 Ichitha matatsunpin Zacarías baraichi, jeichichi: \p —Zacarías, jopa junuwinde. Nacom bara cajume tane poxonae tsipaebeibame bapon. Methaunxuae jinseuri Isabel tanaexanaeinchi pexuyo. Jinseuri cata pabetsina pebin wʉto. Xam wʉn dutsiname bapontha, po wʉn Juan, jei. \v 14 Jʉntʉ coyene weiweinaename. Barichi pinmonae jʉntʉ coyene weiweinaena xua bapon penaexanaexae tsane. \v 15 Bapon Juan Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein tsita ainya cui tsainchi. Bapon peatsaxae mera jopa apae tsane. Vino mera jopa apae tsaneno. Poxonae cataunxuae bʉtiyotha eca bichocono jʉntʉ coyene yʉcaeinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. \v 16 Bapon cana exanaena xua ainya Israel nacuapiwi jume cowʉntsina Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi xua barapomonae barapo Nacom pia Nacom tatsi tsainchi. \v 17 Juan tsiwanaya poponaena xua pon xua Nacom itorobina bapon tsiwanaya poponaeinchi. Juan xeinaena Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi icha cain Elías ichi pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Elías bayatha tʉpa. Juan exanaena xua pexui paxeiwi antobe tsaibi tsainchi. Mataʉtano Juan cana exanaena xua jume cowʉntsina Nacom pomonae copiya Nacom pejumefebiwichi. Tsipei exanaena baxua, barapomonae tsiwanaya jume cui yabara najʉntʉ coyene wʉnaetsina, xua barapomonae pejume cowʉntsinexa Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jei matatsunpin. \p \v 18 Zacarías yainyaba matatsunpin, jeye: \p —¿Eta nejumichim yatsicaewara xua inta naexanaena pexuyo? Apara xan amo tsecaein. Irʉ tapetsiriwa apara inta acue tsecaeba, jei. \p \v 19 Matatsunpin Zacarías jume notatsi, jeye: \p —Apara xan Gabriel. Barapara Nacom ba imoxoyo caquita uncueiban. Nacom neitoroba bepara catsipaebichei barapo pexeinya jume diwesi. Daxota yatsicaya naexanaenaba nexanto. \v 20 Incane jume taema. Yaitama jame maisa aunxuae jopa yabara nejume cowʉntsim, daxota methaunxuae jopa cuinaya paebim tsane. Yajume aunyeibiya yantacabi jopaename poxonae beya abʉ nexanto naexanaena xuaunxuae catsipaebatsi, jei. \p \v 21 Poxonae Zacarías tsipaebauyatsi, Zacarías pesato beya ewatumeinchi pomonae Nacom tsipaeba pesatotha. Barapomonae nabarai: “¿Eta pocotsiwa metha Zacarías came jopa jondenaeyo Nacom pin pia bo werena?” najei. \v 22 Poxonae Zacarías matapainya jondena jopa itacʉpaetsi xua petsipaebiwa barapomonaetha. Bapoxonae barapomonae nanta xeina xua metha bara Zacarías tsita naitʉtatsi xua wʉnae barapo tututha poxoru Zacarías pecobetha cowai barapomonaetha. Ichitha awiya came jopa cueicueijeiyo. \p \v 23 Poxonae Zacarías daxita nacobe weta xua exana Nacom nexa, Nacom pin pia botha, bapoxonae pia botha pona. \v 24 Pirapaeyo Zacarías piseuri tatsi Isabel bʉpana taecatsi pexuyo. Barapowa jopa naitʉtsiyo cinco po xometiyobe. Saya pia botha eca. \v 25 Barapowa nabarai, jeye: “Baxua Nacom inta exana pon Tanecanamataxeinaein. Bapon baxua inta exana xua jiwi jopa aura tana neexanaewa tsane”, najei bapowa. \s1 Meje yabara poxonae matatsunpin wʉnae tsiwanaya paeba xua Jesús naexanaena \p \v 26 Poxonae Isabel seis po xometiyobe yapucaewa poxonae pexuyo bʉpana taecatsi, bapoxonae Nacom itoroba matatsunpin, pon pewʉn Gabriel. Gabriel Nazaret tomara beitorobiyatsi po tomara eca Galilea nacuatha. \v 27 Gabriel patopa pesiwa ponaenexa yabʉyo, powa bapana jopa pebin pichiyo. Bapowa muxu pepichi pecotsiwa, pon pewʉn José. Bapon José David pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Caena bayatha David Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Barapowa powa José pecotsiwaxae tatsi pewʉn María. \v 28 Matatsunpin Gabriel, patopa ichaxota María eca. Gabriel barai, María baraichi, jeye: \p —María jaco. Nacom itapeta cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi. Mataʉtano barapara Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein cabarʉ popona, jei matatsunpin. \p \v 29 Ichitha poxonae jume taeba bapowa, yabara jume cuitaya nabenaeca. Pia coutha nayainyaba jeye: “¿Eta xua bapon nejacoba jane?” najei. \v 30 Matatsunpin María baraichi, jeichichi: \p —María, jopa junuwinde, Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. \v 31 Matha taema xam methaunxuae pexuyo yapʉrʉwa jinaename xuano bara pabetsiname nexanto. Bapoyo wʉn dutsiname po wʉn Jesús. \v 32 Bapon ainya cui peexanaeinchi tsainchi. Bapon wʉn dutinchi, icha wʉn jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi pon peitabocotha eca’, jei tsainchi. Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pexanto cana exanaena xua bapon jiwi itorobiya pia pepa Peewatsinchi tsane icha matha David cana ichichi, pon Jesús pia pamo susato jiton tatsi. \v 33 Bapon yacui tsitecaena xua jiwi peewatsinchi penaexanaewa tsane Israel piamonae susato saineiwi pexantha tatsi. Pia peitorobi coyenewa tatsi jopa weraweracae tsane, jei Gabriel, pon matatsunpin. \p \v 34 Nexata María jume nota matatsunpin, jeye: \p —¿Eta xua yapʉrʉwa jinocuaein pexuyo? Apara cataunxuae jopa nacueyabinyo, jei María. \p \v 35 Matatsunpin jume nota, jeye: \p —Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata patopeicaena. Mataʉtano Nacom pon bichocono pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein bapon, pia peayapusʉwa tatsi cantatsun matawacaicha nontsicaena icha be tsaquinaebowa ichi tsane. Daxota po pexuyo naexanaena, barapo pexuyo Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Barapo pexuyo yabara jei tsainchi: ‘Nacom Pexanto tatsi’, jei tsainchi. \v 36 Irʉrʉ barichi jinyamonaewayo Isabel, bequein bara acue tsecae, ichitha anoxuae pexanto yapʉrʉwa jina. Anoxuae barapowa seis po xometiyobe yapucaewa xua yapʉrʉwa jina bequein copiya mawecowa. \v 37 Dapocotsiwa aibi pocotsiwa Nacom tsita ayapubetsi, tsipei bapon daxita bara yaputane. \p \v 38 Nexata María namchi, jeye: \p —Xan bara barapowayʉn xua taexanaewayon pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein neitoroba. Bʉ moya bara Nacom inta exanaena xuaunxuae netsipaebame, jei María, matatsunpintha. \p Bapoxonae matatsunpin napitaba. \s1 Meje yabara poxonae María siwa pona, xua Isabel siwa poinchi \p \v 39 Pirapaeyo María nainya pontaba tomara beya, po tomara eca ichaxota ira marafofowa xua Judea nacuatha. \v 40 Baxota barapowa María joniya Zacarías pia botha tatsi. Bapoxonae Isabel jacobatsi. \v 41 Poxonae Isabel jume tane xua María jacoba, bapoxonae pia pexuyo tsiperʉ natsixibecatsi Isabel. Bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi Isabel jʉntʉ coyene yʉcatsi. \v 42 Bapoxonae Isabel jume daunweya wawai xua María baraichi, jeye: \p —¡Nacom cayabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi beyacaincha icha yabʉxi! ¡Barichi nexanto Nacom yabara tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi! \v 43 ¡Xam powa Tanecanamataxeinaein pena tatsim, bichocono auran xua tana nesiwa ponaewam tsipei jopa taainya cuiwayon! \v 44 Poxoru poxonae cajume tainchi xua nejacobame bapoxonae pexuyo netsiperʉ weiweinaya natsixibeca. \v 45 Jʉntʉ coyene weiweiname nejume cowʉntsixae tsipei bara nayabara jume cui wetsina pocotsiwa Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein yabara catsiwʉnae muxu duta pon Pecanamataxeinaein jiwi xua poxonae matatsunpin catsipaeba, jei Isabel. \q1 \v 46 Nexata María namchi, jeye: \q1 “Tajʉntʉ coyene Nacom wʉnae jaintatsi \q1 pon jiwi Pecanamataxeinaein. \q1 \v 47 Mataʉtano tajʉntʉ coyene Nacom yabara \q1 weiweinatsi pon Tanecapanepaein. \q1 \v 48 Nacom neweyatane xua xan saya tapawin. \q1 Bara barapowayʉn, powayʉn xua \q1 taexanaewa pocotsiwa Nacom neitoroba. \q1 Anoxuae xuano bexa tsaneno daxita jiwi pomonae \q1 naitapataya naexanaponaena wʉnae nejainchina \q1 tsipei Nacom nejʉntʉ coyene weiweina \q1 exana bichocono beyacaincha icha yabʉxi. \q1 \v 49 Bapon Nacom pon peayapusʉ itorobi coyene \q1 pexeinaein inta bichocono wʉnae exana. \q1 Bapon Nacom pepa pejʉntʉ coyene xanepanaein. \q1 \v 50 Bapon Nacom yaweneibina jiwi pia peantobewaxae \q1 pomonaetha pomonae copiya pecunuweibixaetsi. \q1 \v 51 Nacom tsita itʉba xua peayapusʉ \q1 itorobi coyenewa xeina. \q1 Baxua exana poxonae jʉntʉ coyene amanayaba \q1 pomonaetha pomonae atsaquiya penayabara \q1 paebiwi xua ichamonae peaebiwichi. \q1 \v 52 Nacom cui pita cana exana pomonaetha pomonae \q1 pecanamataxeinaewi xua equeicha barapomonae jopa \q1 naexanae tsane xua pecanamataxeinaewa jiwi. \q1 Ichitha nama pomonaetha pomonae pecui pawi \q1 naexana barapomonaetha Nacom cana exana xua \q1 barapomonae penaexanaewa pomonae \q1 pecanamataxeinae jiwi. \q1 \v 53 Pomonae xua piyain barapomonaetha Nacom cana \q1 exana xua barapomonae petonsanaewa xua \q1 penabanaewa po pexaewa pexeinya pexaewan. \q1 Mataʉtano copei pexeinaewi barapomonaetha Nacom \q1 cana exana xua barapomonae pecobesainaewa. \q1 \v 54 Nacom yaweneiba pijimonae Israel nacuapiwi \q1 pomonae pia pamo susatopin tatsi, \q1 bapon Israel pon tanacuita Nacom. \q1 Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo xua \q1 peyaweneibiwa barapo pijimonae peantobexae. \q1 \v 55 Nacom daxita exana pocotsiwa Abraham wamo \q1 susatopin yabara tsiwʉnae muxu dutatsi \q1 xuano xua yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pia \q1 pemomoxi susato jiwi tatsi”, jei María. \q1 \v 56 María cataunxuae acoibi po xometiyobe eca Isabel pia botha tatsi. Bapoxonae equeicha caibe nawiya pia bo beya. \s1 Meje yabara poxonae Juan naexana pon jiwi Pebautisabin \p \v 57 Nexata Isabel xua bʉpana taecatsi pexuyo, perʉ cui nauchitane. Bapoxonae pexuyo tanowaeincuatsi xua pexanto. \v 58 Pomonae Isabel pia botha petaenaewichi, irʉrʉ piamonae tatsi pomonae pecuariya petaenaewichi daxita barapomonae Isabel siwa poinchi xua pejacobinexa tsainchi. Barapomonae yaputane xua Nacom pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi Isabel beta taexanatsi poxonae Isabel dacotsiwa taitorobatsi pexuyo. \v 59 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa barapoxonae pexuyo wi thabatsi xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca. Barapomonae nanta xeina xua pexuyo wʉn dutsinchi po wʉn pexuyo paxa tatsi xeina, xua po wʉn “Zacarías”, jei. \v 60 Ichitha pexuyo pena tatsi namchi barapomonaetha, jeye: \p —Jume, jame bewa jei: ‘Juan’, jei, jei pexuyo pena tatsi. \p \v 61 Bapoxonae barapomonae Isabel baraichi, jeye: \p —¿Exua? Jinyamonae dapocotsi wʉn aibiba, po wʉn: ‘Juan’, jei, jei barapomonae. \p \v 62 Nexata barapomonae moya pecobetha cowai Zacariastha. Mataʉtano pecobetha cowaya yainyaba, Zacarías yainyabatsi jeichichi: “¿Eta po wʉn jinya nexanto wʉn dutsichi?” jei barapomonae. \v 63 Zacarías wʉca napaewa petinaenexa tsane. Bapoxonae barapo napaewatha jei xua tina: ‘Apara pewʉn Juan’, jei. Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene benaeca xua irʉ bapon namchi: ‘Bara pewʉn Juan’, jei. \v 64 Poxonae baxua exana, caena bapoxonae jemeicha Zacarías equeicha caewa paeba. Equeicha ebato sadʉjei xua cueicueijei. Zacarías tamropata pitaba xua wʉnae jainta Nacom. \v 65 Bapoxonae daxita pomonae imoxoyo jinompa ichaxota Zacarías piseuribe poponabe, daxita barapomonae junuwa. Mataʉtano pomonae xua pejinompaewi daxita ichaxota po ira xua marafofowa xua barapo Judea nacuatha, daxita barapomonae paebinouta pocotsiwa xua bayatha petaexae. \v 66 Daxita pomonae jume tane, barapomonae najʉntʉ coyene yabara nanta xeina nawita. Mataʉtano caemonae nantiya nayainyaba najei: “¿Eta bichane metha pexuyo poxonae wichabina?” najei barapomonae. Apara poxoru Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi bichocono pexuyo petsita jʉntʉ coyene xanepanaexaetsi daxota barapomonae baxua paeba. \s1 Meje yabara xua Zacarías pia wei \p \v 67 Pexuyo paxa tatsi Zacarías, jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. Mataʉtano bapon cueicueijei po jumetha po jume Nacom cata. Zacarías namchi, jeye: \q1 \v 68 “Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, \q1 pon Israel pia Nacom tatsi, barabʉ \q1 wʉnae jainchinchi barapo Nacom. \q1 Tsipei bapon bayatha patopeica waxantha. \q1 Bapon bara piamonaetsi. \q1 Mataʉtano bapon bayatha naca capanepa. \q1 \v 69 Pon Nacom nacata itorobica bapon pon jiwi \q1 pecapanenebiyaein pia peayapusʉwatha. \q1 Bapon David pia pemomoxi susato jiwana tatsi. \q1 Bapon David pon Nacom pia petanacuitinchi xua \q1 peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba. \q1 \v 70 Caena bayatha Nacom yabara naca tsiwʉnae \q1 muxu duta, poxonae itoroba pia peitorobi jume \q1 petapaebiwichi xua wanaca tsipaebinexa. \q1 \v 71 Bara naca tsipaeba xua pinae bapon pon Nacom \q1 wanacata itorobicaexae, pinae naca \q1 capanepaena pomonae wanaca aitafaetabi \q1 jiwi pia xainya weya tatsi. \q1 Mataʉtano pinae naca capanepaena pomonae \q1 wanaca ita aenae-aenei jiwi pia \q1 xainya weya tatsi. \q1 \v 72 Mataʉtano Nacom naca tsipaeba xua pinae \q1 wamo susatopiwi yabara canantaxeinaeinchi \q1 xua peyawenaenexatsi. \q1 Mataʉtano pinae jopa jʉntemainae tsane \q1 xua wamo susatopiwi peyawenaponaewatsi \q1 xua bayatha Nacom yabara petsiwʉnae \q1 muxu dutsixae baxua. \q1 \v 73 Baraxua Nacom naca tsiwʉnae muxu duta \q1 xua xainyeya bara paeba poxonae Abraham \q1 tsipaebatsi, pon wamo susatopin. \q1 \v 74 Nacom Abraham tsipaebatsi xua pinae naca \q1 capanenebiya tsane wanaca aitafaetabi \q1 jiwi weya. \q1 Baxua pinae nacata exanaena xua pinae \q1 waexanaewa tsane pocotsiwa naca itoroba, \q1 xuano jopa wacunuwinexa tsane \q1 ichamonae pinae. \q1 \v 75 Mataʉtano nacata exanaena xua pinae beta \q1 jinompaeinchi bapon peitabaratha, xuano xua \q1 jʉntʉ coyene xeicaeya jinompaeinchi daxita \q1 matacabintha xua jopa abe waexanaponaewa. \q1 \v 76 Irʉ xam taxantom Juan jiwi cayabara wʉn \q1 dutsina pon Nacom peitorobi jume pepaebin, \q1 pon itabocotha eca, cayabara jei tsane. \q1 Baxua cayabara jei poxoru xam tsiwanaya \q1 patopaename pon jiwi pia pepa \q1 Pecanamataxeinaein. \q1 Daxita jiwi jʉntʉ coyene wʉnaetsiname \q1 pepatopaenexa tsane pon jiwi pia pepa \q1 Pecanamataxeinaein, pon Mesías. \q1 \v 77 Nacom caitoroba Juan xua jiwi neyaputane \q1 neexanaenexa tsane xua Nacom jʉntemainaena \q1 jiwi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. \q1 Bapoxonae Nacom barapomonae capanenebiya \q1 exanaeinchi bapon beya xua jopa Nacom petsita \q1 natsicuentsixaetsi xua abe peexanaexae. \q1 \v 78 Wanacom jopa juniya wanaca antobexae xuano \q1 xua wanaca yawenaexae nacata itorobicaena \q1 pexanto itaboco wetsica. \q1 Nacata wʉnae exanaena icha xometo ichi xua \q1 nacata wʉnae poxonae pentha pena matacabixae. \q1 \v 79 Poxonae patopeicaena pon Nacom itorobicaena, \q1 bapoxonae bapon jiwi jʉntʉ cui \q1 weiweinaya exanaeinchi. \q1 Baxua exanaeinchi, pomonaetha pomonae pejume \q1 cowʉntsiwi bequein copiya barapomonae \q1 muxu pewerapae bichocono abe peexanaexae. \q1 Yawa Nacom naca jumope antasʉ exanaena, \q1 xua jʉntema wajinompaenexa tsainchi”, \q1 jei Zacarías xua pexanto barai pon Juan. \p \v 80 Barapo pexuyo Juan wichabeca. Mataʉtano ajʉntʉyapusʉya popona xua Nacom yabara yaputaepona. Juan ira xuepana susato tsurucuae nacuatha tsana popona, beya poxonae po mataqueitha poxonae Juan tsita patopa Israel nacuapiwi pebautisabinexa barapomonae. \c 2 \s1 Meje yabara poxonae Jesús nowaeuncua pebin wʉto barapo cae pin nacuathe \r (Mt 1.18-25) \p \v 1 Irʉrʉ bapoxonae popona romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, pon pewʉn Augusto. Bapon itoroba piamonae peexanaenexa censo matawʉn xua pewʉn tinaewan xua daxita carepaya tomaran jiwi wʉn tinaeinchi. \v 2 Barapo censo matawʉn xua pewʉn tinaewan jiwi, baxua matapainya nacobe cui jʉta poxonae Cirenio Siria nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi naexana. \v 3 Daxita jiwi tsanaya barompaya pia pepa tomaran bewa benawibiyaena, ichaxota pia pamo jiwi tatsi tanowaeumeinchi. \v 4 Daxota José Nazaret tomara wewarapiya, xua Galilea nacua weya. Belén tomara bewarapiya po tomara eca Judea nacuatha. Baraxota caena bayatha David pon judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nacatsiwa, pon José pia pamo jiwi susato jiwana tatsi, pon yatsicaya tabʉ ducua. \v 5 José pecotsiwa barʉ pona pewʉn tinaenexa tsainchibe. Barapowa pewʉn María. Barapowa pexuyo bʉpana taecatsi. \v 6 Poxonae cataunxuae baraxota Belén tomaratha ecabe, bapoxonae María xua bʉpana taecatsi pexuyo, bara weaperʉtanetsiba. \v 7 Bara bapowa tanaexanatsi pexanto pon copiya tanacatsiwatsi. Barapo pexuyo paparuwantha tsiwixitha mata quiyontababota jeriyotha, po naeyotha ichaxota vaca naepanaewa xayathopa. Tsipei tutu quecona po bomʉxʉtha ichaxota jiwi maiteiba pomonae pateiba pomonae siwa poneiba. \s1 Meje yabara poxonae matatsunpiwi patsica ichaxota pomonaetha pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi \p \v 8 Imoxoyo Belén tomaratha, pebiwi oveja duweimonae yapu eeneiba wexotha poxonae merawi. \v 9 Nexata jemeicha barapo pebiwi tsita naitʉtatsi matatsunpin po matatsunpin itorobicatsi xua pon jiwi Pecanamataxeinaein itorobica. Mataʉtano Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pia peitʉpanae coicha tatsino barapomonae matawacaicha uncueicatsi. Barapo pebiwi bichocono junuwa. \v 10 Nexata matatsunpin barapomonae baraichi jeye: “Jopa pajunuwinde. Apara paca tsipaebatsi pexeinya jume diwesi xua po diwesi daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina exanaeinchi. \v 11 Poxoru anoxuae ichowayo tanaexanatsi pexuyo. Barapo pexuyo naexana David pia tomaratha tatsi xua Belén tomara. Barapo pexuyo, pon jiwi pecapanenebiyaein. Bapon apara pewʉn Mesías pon Pecanamataxeinaein jiwi, pon Nacom weitorobicatsi. \v 12 Bara barapo pexuyo paca ita cayopitatsi xua pataebotsiname vaca pia boyotha. Pataebotsiname barapo pexuyo xua paparuwatha mata quiontababotatsi jeriyotha ichaxota po naeyotha vaca naepanaewan xayathopa”, jei matatsunpin. \p \v 13 Bapoxonae jemeicha equeicha icha matatsunpiwi pin bicheito naitʉbarʉcʉpa ichaxota icha matatsunpin uncua. Barapo matatsunpiwi itaboco wepatsica. Barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barapo matatsunpiwi namchi, jeye: \q1 \v 14 “¡Maisa bichocono Nacom wʉnae jaintatsi pon \q1 itabocotha peecaein, peitorobixae pexanto! \q1 ¡Barabʉ jiwi jʉntema jinompa barapo irathe \q1 pomonae xua Nacom jʉntʉ coyene weiweina \q1 exanatsi!” jei matatsunpiwi. \p \v 15 Poxonae matatsunpiwi athabe ichicha caibeicha itaboco beicha, bapoxonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi barapomonae nabarai, jeye: \p —Bʉ poinchi Belén tomara beya wataenexa tsane pocotsiwa bayatha Nacom exana, xuano xuaunxuae matatsunpin naca tsipaeba pon jiwi Pecanamataxeinaein nexa, jei barapomonae pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi. \p \v 16 Barapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi nainya ponarʉcʉpa. Barapoxonae María irʉ José caxibarʉcʉpatsi. Irʉ pexuyo poyo boqueca jeriyotha vaca matabotha caxibarʉcʉpatsi. \v 17 Poxonae barapomonae taerʉcʉpa pexuyo, barapomonae tsipaeba nawita ichamonaetha pocotsiwa bayatha barapomonae petsipaebixaetsi matatsunpin xua pexuyo yabara. \v 18 Daxita pomonae jume taerʉcʉpa baxua yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua pomonae oveja duweimonae peyapu eenaewi pepaebixae baxua. \v 19 María barapo diwesi moya yawʉn xeina pejʉntʉ coyenewatha xua jume cui cayabara nanta exaba. \v 20 Bapoxonae oveja duweimonae peyapu eenaewi caibe nawibiya. Barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi petaexae xuano pejume taexaeno xua bayatha matatsunpiwi pepaebixae. Barapomonae namchi, jeye: \p —Maisa Nacom pon pepa yatsicaewa pejʉntʉ coyene xanepanaein, jei. \s1 Meje yabara poxonae María irʉ José caponabe Jesús Nacom pin pia botha tatsi \p \v 21 Poxonae ocho po matacabibe yapucaewa, pexuyo wi thabatsi, xua pebin wʉtoxae xua ichaxota nareixacaeca. Baxua judiomonae pia cui coyenetha tatsi. Barapoyo wʉn dutatsi pewʉn Jesús, po wʉn bayatha matatsunpin wʉn unuta xua María muxu tsipaebatsi poxonae María cataunxuae abʉ jopa bʉpana taecaetsi pexuyo. \p \v 22 Nexata matacabi jopa, xua po mataqueitha María irʉ José bewa pepon naxanebibe xua sacerdotemonaepin taexanaena be pocotsi coyeneya bayatha Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi paeba xua daxota jopa penataxobinexa. Bapoxonae María irʉ José pexuyo caponabe Jerusalén tomara beya pecatsinexa tsanebe pexuyo Nacomtha pon jiwi Pecanamataxeinaein xua petsita itapeinya xeinaenexabe xua barapo pexuyo Nacom petanacuichiwa tsainchi poxonae pinyo tsane. \v 23-24 Baxua exana tsipei Nacom pia peitorobi diwesitha tatsi tina, jeyei: “Daxita jiwi pia pexui tatsi, pebin wʉtixi, poxi copiya nacatsiwena, bapoxi Nacom itapeta pia taexanaetsi pocotsiwa Nacom ichichipa”, jei Nacom pia peitorobi jume diwesitha tatsi. Yawa ponabe pecaponaenexabe pepupunaein xua pecatsiwa Nacomtha xua sacerdotemonaepin pebexubinexa xua petautsinexa xua petuxusi exanaenexa tsane Nacomtha María nexa yawa José nexa. Nacom peitorobi coyenewa tatsi jeyei: “Bara irʉ ainya tsaqueintobe care. Ichacuitha icha tsaqueintobe aibi, bara irʉ ainya topibotobe care”, jei. \p \v 25 Irʉrʉ barapoxonae pebin popona Jerusalén tomaratha, bapon pewʉn Simeón. Bapon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon wʉnae jainteiba Nacom. Bapon wʉnae ewateiba xua Nacom itorobina pon Israel nacuapiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi nexa. Bapon Israel nacuapiwi pu capanepaeinchi romanomonae weya. Barapo romanomonae icha nacua werena pona xua Israel nacuapiwi cueranta enatsi. Tsipei barapo romanomonae Israel nacuapiwi canamataxeinatsi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón barʉ popoinchi. \v 26 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón yaputane exanatsi xua pinae copiya taena Mesías pon xua Nacom, pon jiwi Pecanamataxeinaein itorobina. Bapoxonae xua pinae pirapaeyo tʉpaena. \v 27 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Simeón joniya exanatsi Nacom pin pia botha tatsi. Bara José irʉ pexuyo pena tatsino patopabe Nacom pin pia botha tatsi. Pexuyo capatopabe petacana exanaenexa tsainchibe icha be pocotsi coyeneya Moisés pia peitorobi coyenewatha tatsi itoroba. \v 28 Simeón isapita pexuyo. Nacom wʉnae jaintatsino. Simeón namchi, jeye: \q1 \v 29 “Nacom pon Tanecanamataxeinaem, \q1 bara anoxuae caitacʉpa xua tanecopatsiwam \q1 xua bara jʉntemiya tatʉpaewa tsane. \q1 Tsipei anoxuae bara nayabara jume \q1 wetame pocotsiwa bayatha yabara \q1 netsiwʉnae muxu dutame. \q1 Poxoru xan bapon tsocuaein xua \q1 exanan xua neitorobame. \q1 \v 30 Xan yatsicaewa bara tanba, \q1 pon Pecapanenebiyaein jiwi. \q1 \v 31 Bapon tan pon xua itorobicapaebame, \q1 xua daxita jiwi taena xua bapon taeinchi. \q1 \v 32 Bapon yaputane exanaena xua Nacom yaputaeinchi \q1 pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. \q1 Tsipei bapon be bapocotsin, xua poxonae jiwi \q1 beta tane exainchi merawi xua xota yonoyonei. \q1 Yawano bapon exanaena xua Israel nacuapiwi, \q1 pomonae jinyamonae xua wʉnae jaintinchi \q1 xua ichamonae wʉnae jainchina”, jei Simeón. \p \v 33 María irʉ José yabara najʉntʉ coyene cabenaecabe pocotsiwa Simeón pexuyo yabara paebatsi. \v 34 Nexata Simeón barai, Nacom baraichi xua María yabara yawano xua José yabara, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina exande baraponbe”, jei. Nexata Simeón, María baraichi xua pexuyo pena tatsi: \p —Barapo pexuyo Nacom itapeta xua bapon peexanaenexa tsane po coyene xua Israel nacuapiwi ichamonae Nacom beya peponaenexa xua ichacuitha icha ichamonae Nacom beya jopa peponaenexa tsane. Yawa Nacom itoroba barapo pexuyo, peitʉbinexa Nacom pia peayapusʉwa ichitha ichamonae jume cui aitafaetabi tsaibi tsane. \v 35 Daxota barapo pexuyo yaputaena pocotsiwa jiwi pejʉntʉ coyeneintha nanta xeineibina. Ichitha xam, María, daxita baxuan caajʉntʉcoyenerewe exanaena be poxonae ichʉn canthʉthʉ tsapinopaena cusitha, jei Simeón xua María tsipaebatsi. \p \v 36 Irʉrʉ baxota poponarʉ petsiriwa, pewʉn Ana. Barapowayo Nacom peitorobi jume pepaebiwayo. Barapowa Fanuel pexantiyo tatsi. Aser pon yatsicaya tabʉ ducua bapon pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Barapowa bara nama penapataewa tsoponae. Barapowa caena bayatha poxonae penowayo tsecae jitha eca. Pia pebinbe siete po weiyobe nabarʉ poponabe. Bapoxonae pebin tʉpa. \v 37 Barapowa caena bayatha piseuri cuenta tʉpatsi. Anoxuae nama barapowa yaochenta y cuatro po weiyobe jopaba. Barapowa Nacom pin pia bo weya jopa pichapeibiyo. Saya exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba merawintha yawa matacabintha. Najainboteibano poxonae tsipaebeiba Nacomtha. \v 38 Poxonae Jesús caponatsi Nacom pin pia botha xua Nacom pecatsinexatsi bapoxonae Ana imoxoyo caquita uncua barapomonaetha. Barapowa tsipaeba Nacomtha, jeye: “Nacom maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua painta itorobame barapo pexuyo”, jei Ana. Bapoxonae Ana yabara paebaxoya pexuyo jiwitha pomonaetha pomonae wʉnae ewateiba po coyene xua Nacom itorobina Israel nacuapiwitha pon Israel nacuapiwi capanenebiya exanaeinchi romanomonae weya. \s1 Meje yabara poxonae Jesusbarʉ caibe iyiya Nazaret tomara beya \p \v 39 Nexata María irʉ José wetabeba daxita xua Nacom, pon jiwi Pecanamataxeinaein, peitorobi jume coyenewa paeba. Bapoxonae caibe canawiyabe pexuyo Galilea nacua beya xua pia tomara beyabe, Nazaret tomara beyabe. \v 40 Pexuyo wichabeca. Mataʉtano bichocono daunwei nawita, peyaputae coyene xexeinaponano. Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanapoinchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús siwa pona Nacom pin pia bo tatsi \p \v 41 Jesús pena tatsi irʉ paxa tatsi daxita weitha poneiba Jerusalén tomara beya xua nataiba Pascua wʉn matacabin. Barapo Pascua wʉn jei, poxonae Israel nacuapiwi nanta xeina xua poxonae pinae bayatha pia pamo susato jiwi tatsi capanenebiya exanatsi Egipto nacua weya, xua Nacom capanenebiya. \v 42 Poxonae Jesús doce po weiyobe yapu jopa, María irʉ José irʉ Jesús, Jerusalén tomara be-iyiya. Tsipei barapomonae pia cui xua poneiba barapo Pascua wʉn matacabin nexa. \v 43 María irʉ José caibe nawirenabe pia tomara berena poxonae barapo matacabin weta. Ichitha pewowin Jesús naruntaba Jerusalén tomaratha. Jesús pena tatsi irʉ José jopa taeyobe xua Jesús nacopataba. \v 44 Nanta xeinabe xua Jesús mexeya itara napunaecaponawei pin bicheitotha. Caentacabitha María irʉ José namtotha naecaponabe, bapoxonae itaxanawiyabe pexanto. Necobauyabe pexanto pin bicheitotha pia matabʉxʉyo jiwimonaetha, pijiwimonaethano. \v 45 Jopa pexanto caxinaebe. Bapoxonae equeicha caibe iyabe Jerusalén tomara beya, pewenaweneinexa tsanebe pexanto baxotiya equeicha. \p \v 46 Poxonae acoibi po matacabiyobe yapucaewa Jerusalén tomaratha baxota pexanto caxinabe Nacom pin pia botha tatsi. Jesús naeca ichaxota pomonae jiwi pecuidubiwi Nacom pia peitorobi jume. Jesús jume tane barapomonae. Mataʉtano yainyabano nawita barapomonaetha. \v 47 Daxita pomonae jume tane, najʉntʉ coyene cabenaeca tsipei Jesús peyaputaein tsecae, mataʉtano tsipei Jesús beta jume nota. \v 48 María irʉ José poxonae baxua cui tanebe najʉntʉ coyene cabenaecabe. María pexanto barai, jeye: \p —Owae, ¿eta xua metha baxua painta exaname? Axa irʉ xan paca yabara najʉntʉ coyene exabatsibe, paca jeitompatsi, jei. \p \v 49 Jesús jume nota pena, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha ichawa beya pana nejeitompame? ¿Metha bara jopa payaputaem jampa xua bewa necui eenaena xua Taxa pia cui yabara tatsi? jei. \p \v 50 Ichitha María irʉ José jopa xapain yaputaeyobe pocotsiwa Jesús paeba. \p \v 51 Jesús caibe nanawiya pena tatsibarʉtha Nazaret tomara beya. Jesús pena jume jejei tsaibi yawano José jume jejei tsaibichino xua daxita exana pocotsiwa Jesús itorobeibatsi. Jesús pena, daxita baxuan moicha cacui yabara cananta xeineibatsi pejʉntʉ coyenewatha. \v 52 Nexata Jesús wiwichabapona yawa jʉntʉ coyene ayapusʉya exanapoinchino Nacom pia Pejumopetha tʉnaxʉ tatsi. Nacom irʉ jiwi Jesús antobe tsoponaetsi. \c 3 \s1 Meje yabara poxonae Juan pon Pebautisabin jiwi cuiduba ira xuepana susato tsurucuae nacuatha \r (Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28) \p \v 1 Irʉrʉ Tiberio pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi yapu jopa quince po weibe xua itorobiya canamataxeina barapo nacuanthapiwi. Bapoxonae irʉ Poncio Pilato Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. Barichi Herodes Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. Irʉ Herodes peweicho tatsi Felipe, bapon Iturea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana xua Traconite nacuathano. Barichirʉ Lisanias Abilinia nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. \v 2 Barichirʉ Anás irʉ Caifás baponbe sacerdotemonae pia pepa pentacaponaeinbe tatsibe. Barapoxonaerʉ Nacom Juan tsipaebatsi poxonae ira xuepana susato tsurucuae nacuatha popona. Juan bapon Zacarías pexanto tatsi. \v 3 Juan popona ducuanaeta Jordán nacuatha ichaxota Jordán mene. Nacom Pejume Diwesi tsipaeba ducuanaeta jiwitha. Bapon barai jiwitha, jeye: \p —Icha jʉntʉ coyene paxeinare painya neauraxae xua abe paexaname. Paca bautisabina ichamonae xua Nacom paca necayabara jʉntemainaenexa abe painya neexanae cuiru coyenein, jei Juan. \p \v 4 Baxua exana, peyabara jeichixaetsi xua peyabara jeixae pon Nacom peitorobi jume pepaebin Isaías poxonae bapon tina pejume diwesi. Barapo diwesitha Isaías caena bayatha wʉnae tsiwʉnaeya yabara paeba xua Juan yabara. Isaías namchi, jeye: \q1 “Jume tan pon wawai ira xuepana \q1 susato tsurucuae nacuatha. \q1 Bapon wawai jeye: ‘Patsinajʉntʉ \q1 cui coyene wʉnaere pon jiwi pia \q1 pepa Pecanamataxeinaeinchi pia \q1 pepatopae wʉnaeya tsane. \q1 \v 5 Daxita pemarafotontha paatsa \q1 jejebapoinyama. \q1 Daxita petsuton paatsa caxiquiyama. \q1 Pejeyajeyowa namton bopiya dubeinya paexande. \q1 Pemarafotofotowa namton, panamto dameyama. \q1 Apara jopa yabara janyo namton, jame \q1 apara yabara jan painya jʉntʉ coyenein. \q1 Ichi paichim xua namton paxanebame bara \q1 paichinde pana najʉntʉ cui wʉnaere \q1 painya Nepacacanamataxeinaein nexa \q1 poxonae bapon patopeicaena. \q1 \v 6 Daxita nacuapiwimonae yaputaena Nacom pia \q1 pecapanenebiyae coyene tatsi’, jei pon \q1 wawai”, jei Isaías pejume diwesitha. \p \v 7 Pin bicheito pata, xua Juan pebautisabinexa tsane. Juan barai barapomonae jeye: “¡Paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Paxam be bara jomomonae pam, tsipei jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae paichichipame Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Jopa papanenebiyaem tsane bequein bara paca bautisabinchi tsipei jopa pajʉntʉ coyene xanepanaem Nacomtha. \v 8 Xaniwaicha painompare xain ichamonae paca cui tane xua icha jʉntʉ coyene painya nexeinaewa Nacomtha, pon jiwi Pecanamataxeinaein. Tsipei bequein paxam pajam: ‘Waxainchi Abraham pia pemomoxi susato jiwichixaetsi Nacom naca capanenebiya exanaena’, pajam, daichitha paxam jopa xaniwaicha pajume cowʉntsim Nacom. Daxota Nacom itacʉpatsi xua paca cui matawenta pia jopa paca nepaca capanenebiyaenexa tsane. Mataʉtano barichino Nacom itacʉpatsi xua jiwi forotsinchi barapo ibotixi weya, po ibotixi xote Jordán mene itapatha bobena. Barapo jiwi naexanaena, po jiwi yatsicaewa Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi, pomonae pejume cowʉntsixaetsi Nacom. \v 9 Poxonae pebin naein ʉba, sipari ba canacui wʉnaeta pecaucubobinexa po naein jopa nacoichiyo. Poxonae barapo naein ucuboba nantatsun eta xua petautsinexa isototha. Paxam bara paca jʉta ichiya paca cana exanaena. Nacom paca yabara nacui wʉnaeta xua paca bebai tsane isototha, ichaxota po isototha jopa cuinaya itacounayiyo tsipei Nacom jopa xanepanaya pata taexanaem”, jei Juan. \p \v 10 Nexata barapomonae Juan yainyabatsi jeichichi: \p —¿Eta pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa pata exanaenexa xua ichamonae pata necui taenexa tsane xua bara pajʉntʉ coyene xanepanaein Nacomtha? jei barapomonae. \p \v 11 Juan jume nota, jeye: \p —Pon ainya camisabe xeina, bapon becatsipa pontha pon yatsicaewa jopa naʉma xatatsiyo camisa. Irʉrʉ pon tamatecatsi penabanaewa bapon becatsipa ichʉn pontha pon jopa xeinaeyo penabanaewa, jei Juan. \p \v 12 Barichirʉ pata, pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. Barapomonae pata xua Juan pebautisabinexa tsanerʉ barapomonae. Barapomonae Juan yainyabatsi, jeichichi: \p —Pon jiwi Necuidubim, ¿eta pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa pata exanaewa tsane? jei barapomonae. \p \v 13 Juan jume nota, jeye: \p —Saya meisa jiwi pawʉcaename paratixi xua romanomonae paca itoroba. Jopa yabara muxuitorobiya pawʉcaeinde ichawan, jei Juan. \p \v 14 Barichirʉ soldadomonae Juan yainyabatsi, jeichichi: \p —Irʉ paxan, ¿eta pocotsiwa Nacom ichichipa pocotsiwa pata exanaewa tsane? jei barapomonae. \p Juan jume nota, jeye: \p —Jopa payabara jume daunweya wecobe noteibinde ichamonae piawan tatsi. Mataʉtano ichamonae jopa pacui yopiteibinde pocotsiwa exana ichamonae poxonae apara jopa exaneibiyo. Bara saya pajʉntʉ coyene weiweinare poxonae paratixi paxeiname poxonae ichamonae xua pata exaname xua soldadomonae pamxaem, jei Juan. \p \v 15 Daxita pomonae wʉnae ewateiba xua Mesías pepatopeicaewa tsane, barapomonae poxonae Juan jume tainchi, barapomonae pejʉntʉ coyeneintha nanta xeina, xua apara Juan metha apara Mesíaswei. \v 16 Ichitha Juan barai daxita barapomonae, jeye: “Xan paca bautisabatsi meratha. Ichitha nama patopaena pon bichocono ainya cui beyacaincha xan. Bapon pon pepa Pecanamataxeinaein jiwi. Xan saya tapawin. Daxota auran xua tataxu mʉ isanaxubiwa pia penataxu xatatsiwa. Bapon paca jiwana bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi. Bapon paca jiwana cui copatsinchi xua atene tsane Jesús pejume cowʉntsixaetsi tsane. \v 17 Bapon pon patopaena bapon bayatha tsinacobenata po paparato xua trigo xu nexa. Bapon trigo xu tsanaya seicaya matapepe jejebapona. Trigo xu jejebapona, trigo xu matabotha. Matapepe jejebapona petautsinexa isototha, ichaxota po isoto jopa cuinaya itacounayiyo. Bara jʉta cana ichi tsane jiwitha icha trigo xu cana ichiya ichichi jiwi Nacom tsananobina pomonae pejume cowʉntsixaetsi pia nacuatha nexa. Ichamonae tsananobinchi pomonae jopa pejume cowʉntsiwichi, petautsinexa isototha ichaxota xua jopa itacounayiyo”, jei Juan. \p \v 18 Icha diwesi yabara jumeno Juan barapomonaetha paeba Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. \v 19 Mataʉtano Juan biatane, Herodes biatainchi pon Judea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi poxoru Herodes peweicho caiba yabʉyo powa Herodías. Herodes peweicho tatsi pewʉn Felipe. Mataʉtano Juan biatane poxoru bayatha Herodes abe exana nawita jiwitha. \v 20 Ichitha daʉmetha equeicha Herodes abe exana xua Juan caenaetatsi ichamonaetha xua pecaponaenexa tsainchi jiwi pecʉbi botha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi \r (Mt 3.13-17; Mr 1.9-11) \p \v 21 Poxonae cataunxuae Juan jopa ecaeyo jiwi pecʉbi botha, Juan bautisaba ducuanaeta jiwi. Barichi irʉ Jesús nabautisabatsi. Poxonae Jesús tsipaebuncua paxa, peitaboco nayausaranaxuba. \v 22 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeica Jesustha, be topiboto yaruneica. Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jeichichi: \p —Xam apara Taxantom pom bichocono cantobetsi, pom caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene weiweina exaname, jei Nacom. \s1 Meje yabara pomonae Jesús pia pamo susatopiwi tatsi \r (Mt 1.1-17) \p \v 23 Poxonae Jesús treinta po weibe yapu jopa, bapoxonae nama tamropata pitaba barompaya pia pepa peexanae coyenewan po coyene Nacom Pejume Diwesi pecueicueijeiwa xuano jiwi axaibi exana ducuanaebiyano. Jesús, José pexanto tatsi. Daxita jiwi nanta xeina xua mexeya itara José yatsicaewa pexantowei. José, Elí pexanto tatsi. \v 24 Bapon Elí, Matat pexanto tatsi. Bapon Matat, Leví pexanto tatsi. Bapon Leví, Melqui pexanto tatsi. Bapon Melqui, Jana pexanto tatsi. Bapon Jana, José pexanto tatsi. \v 25 Bapon José, Matatías pexanto tatsi. Bapon Matatías, Amós pexanto tatsi. Bapon Amós, Nahúm pexanto tatsi. Bapon Nahúm, Esli pexanto tatsi. Bapon Esli, Nagai pexanto tatsi. \v 26 Bapon Nagai, Maat pexanto tatsi. Bapon Maat, Matatías pexanto tatsi. Bapon Matatías, Semei pexanto tatsi. Bapon Semei, Josec pexanto tatsi. Bapon Josec, Judá pexanto tatsi. \v 27 Bapon Judá, Joanán pexanto tatsi. Bapon Joanán, Resa pexanto tatsi. Bapon Resa, Zorobabel pexanto tatsi. Bapon Zorobabel, Salatiel pexanto tatsi. Bapon Salatiel, Neri pexanto tatsi. \v 28 Bapon Neri, Melqui pexanto tatsi. Bapon Melqui, Adi pexanto tatsi. Bapon Adi, Cosam pexanto tatsi. Bapon Cosam, Elmadam pexanto tatsi. Bapon Elmadam, Er pexanto tatsi. \v 29 Bapon Er, Josué pexanto tatsi. Bapon Josué Eliezer pexanto tatsi. Bapon Eliezer, Jorim pexanto tatsi. Bapon Jorim, Matat pexanto tatsi. \v 30 Bapon Matat, Leví pexanto tatsi. Bapon Leví, Simeón pexanto tatsi. Bapon Simeón, Judá pexanto tatsi. Bapon Judá, José pexanto tatsi. Bapon José, Jonam pexanto tatsi. Bapon Jonam, Eliaquim pexanto tatsi. \v 31 Bapon Eliaquim, Melea pexanto tatsi. Bapon Melea, Mena pexanto tatsi. Bapon Mena, Matata pexanto tatsi. Bapon Matata, Natán pexanto tatsi. \v 32 Bapon Natán, David pexanto tatsi. Bapon David, Isaí pexanto tatsi. Bapon Isaí, Obed pexanto tatsi. Bapon Obed, Booz pexanto tatsi. Bapon Booz, Sala pexanto tatsi xua icha wʉn Salmón. Bapon Sala, Naasón pexanto tatsi. \v 33 Bapon Naasón, Aminadab pexanto tatsi. Bapon Aminadab, Admin pexanto tatsi. Bapon Admin, Arni pexanto tatsi. Bapon Arni Esrom pexanto tatsi. Bapon Esrom, Fares pexanto tatsi. Bapon Fares, Judá pexanto tatsi. \v 34 Bapon Judá, Jacob pexanto tatsi. Bapon Jacob, Isaac pexanto tatsi. Bapon Isaac, Abraham pexanto tatsi. Bapon Abraham, Taré pexanto tatsi. Bapon Taré, Nacor pexanto tatsi. \v 35 Bapon Nacor, Serug pexanto tatsi. Bapon Serug, Ragau pexanto tatsi. Bapon Ragau, Peleg pexanto tatsi. Bapon Peleg, Heber pexanto tatsi. Bapon Heber, Sala pexanto tatsi. \v 36 Bapon Sala, Cainán pexanto tatsi. Bapon Cainán, Arfaxad pexanto tatsi. Bapon Arfaxad, Sem pexanto tatsi. Bapon Sem, Noé pexanto tatsi. Bapon Noé, Lamec pexanto tatsi. \v 37 Bapon Lamec, Matusalén pexanto tatsi. Bapon Matusalén, Enoc pexanto tatsi. Bapon Enoc, Jared pexanto tatsi. Bapon Jared, Mahalaleel pexanto tatsi. Bapon Mahalaleel, Cainán pexanto tatsi. \v 38 Bapon Cainán, Enós pexanto tatsi. Bapon Enós, Set pexanto tatsi. Bapon Set, Adán pexanto tatsi. Bapon Adán, Nacom pexanto tatsi. \c 4 \s1 Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane \r (Mt 4.1-11; Mr 1.12-13) \p \v 1 Poxonae Jesús jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bapoxonae caibe nawiya Jordán mene weya. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús mata cayatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. \v 2 Baraxotiya Jesús popona cuarenta po matacabibe. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Barapo cuarenta po matacabibetha Jesús jopa nabanaeyo. Poxonae barapo matacabin yapucaewa Jesús bichocono jainpa. \v 3 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Jesús baraichi, jeichichi: \p —Icha xam yatsicaya Nacom Pexantom, netsita itʉre. Barapo iboto itorobare xain pan naexanaxoya, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \p \v 4 Jesús jume nota. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi jume notatsi, jeye: \p —Nacom Pejume Diwesitha namchi: ‘Jopa metha bepa meisa jiwi betiya una jinompaetsipae pan’, jei Nacom Pejume Diwesi, jei Jesús. \p \v 5 Caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús matacapoinchi ichaxota po demxuwa bichocono atororo. Baraxotiya Jesús tsita itʉtarabatsi daxita nacuan, xua barapo cae pin nacuathe. \v 6 Bapoxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi Jesús baraichi, jeichichi: \p —Daxita barapo nacuan cacatinchi jiwi neitorobinexa tsane. Mataʉtano daxita cacatinchi nacuan pia pewʉnaewan, tsipei bayatha necata daxita barapo nacuan xua taitorobeibiwa coyenewan. Tawaxae catsin ichʉntha pontha pon xua ichichipan xua tacatsiwa. \v 7 Ichaunxuae nentabocototha uncuaename taitabaratha, xuano ichaunxuae newʉnae jainchiname xua nenanta xeinaewaxae xua xan jinya tacacanamataxeinaeinchi, bapoxonae baxuan daxita bara cacatsinchi jinya Necanamataxeinaenexa barapo nacuan, jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \p \v 8 Ichitha Jesús jume nota, jeye: \p —Yaitama Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Meisa wʉnae jainde jinya Necanamataxeinaein Nacom. Meisa bapon yatsicaewa taexande pocotsiwa caitoroba’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p \v 9 Cotacaya nama equeicha Jesús matacapoinchi Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha pentatupa beicha capoinchi. Jesús baraichi, jeichichi: \p —Icha bara xaniwaicha Nacom Pexanto tatsim, wenaxoreinque. \v 10 Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: \q1 ‘Nacom itorobina pia matatsunpiwi \q1 necayanabinexa. \q1 \v 11 Barapo matatsunpiwi asiya cawaetaboutsina \q1 pecobetha, xua jopa necataxu \q1 tsaquituncuaenexa tsane ibototha poxonae \q1 wenaxorecame’, jei Nacom Pejume Diwesitha, \q1 jei caurimonae pia pentacaponaein tatsi. \q1 \v 12 Jesús jume nota, jeye: \p —Barichi Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya wʉcaeinde Nacom pon jinya Necanamataxeinaein, xua cajume jejei tsane necayawenaenexa poxonae jopa xapain exanaem’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \p \v 13 Poxonae caurimonae pia pentacaponaein tatsi yaputane xua jopa xeinaeyo po coyenetha equeicha Jesús pejʉntʉ coyene jʉjʉtsiwa tsainchi, bapoxonae nama Jesús wepu poinchiba xua saya bara caeto nexa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa Galilea nacuatha \r (Mt 4.12-17; Mr 1.14-15) \p \v 14 Jesús caibe iya Galilea nacua beya. Mataʉtano jopa juniya xeinaeyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Daxita jiwi pomonae jinompa barapo nacuatha Jesús yabara paebinoutatsi. \v 15 Jesús cuidubeiba barapomonae judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi xua daxita tomarantha. Barapomonae Jesús wʉnae jainteibatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Nazaret tomaratha popona \r (Mt 13.53-58; Mr 6.1-6) \p \v 16 Nexata Jesús Nazaret tomara beya pona, po tomaratha ichaxota wichaba. Judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi tsipei pia cui xeina xua peponeibiwa barapocotsi botha. Jesús xenta iya barapomonae peuncuaenexa peitabaratha, peyorobinexa Nacom Pejume Diwesi, xua barapomonae pejume taenexa. \v 17 Nexata Jesús catatsi Isaías pejume diwesi, pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. Poxonae Jesús diboro pataxuba baxota taeba pocotsiwa baxota paeba, xua jeye: \q1 \v 18 “Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi \q1 neyanta popona. \q1 Nacom neitapeta tatacueicueijeinexa tsane \q1 pia pexeinya jume diwesi tatsi pomonaetha \q1 pomonae peacopeibi jiwi. \q1 Mataʉtano neitoroba xua tayawenaenexa \q1 pomonae anthʉthʉtane. \q1 Mataʉtano neitorobano xua tayawenaenexa \q1 pomonae caurimonae itorobatsi nawita xua \q1 barapomonae pepanenebiyaenexa. \q1 Mataʉtano neitorobano xua tane tacana \q1 exanaenexa pomonae peitata nacʉtsi jiwi. \q1 Mataʉtano neitorobano xua tayawenaenexa \q1 pomonae xua bichocono taayapubetsi xua \q1 pejinompaewa tsane xua barapomonae jopa pexeinae \q1 dubenanaebiyaenexa tsane barapo coyenein. \q1 \v 19 Mataʉtano neitorobano xua jiwi \q1 tatsipaebinexa po coyene xua Nacom nacui \q1 wʉnaeta xua jiwi peyawenaewa tsainchi \q1 pomonae ichichipa xua Nacom pejume taewatsi”, \q1 jei Isaías pejume diwesitha, jei Jesús xua yoroba. \p \v 20 Poxonae Jesús barapo diboro acataraba, bapoxonae cata pontha pon jiwi peyawenequeibin judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Bapoxonae Jesús econeca. Daxita pomonae baxota ena, Jesús necotenatsi xua cui ewatenatsi xua pecueicueijeiwa tsane Jesús. \v 21 Bapoxonae Jesús tamropata pitaba xua paeba, jeye: \p —Anoxuae xuaunxuae pajume taneme baxua apara barapo mataqueithe Nacom nayabara jume cui weta painya itʉtha, jei Jesús. \p \v 22 Daxita carepaya jiwi Jesús xanepanaya yabara paebatsi. Daxita barapomonae najʉntʉ coyene cabenaeca xua pejume taexae xua po jume barapomonae petsipaebixaetsi. Barapomonae nantiya nabarai, jeye: \p —Maisa jume xeica bapon, jume wʉnaeya paeba. ¿Bara bapon José pexanto tatsi jampa? najei barapomonae. \p \v 23 Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Metha pana netsipaebichipame icha be pocotsi diwesiyo iche xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua ba jei: ‘Pon jiwi neyawʉbin, jinya coutha nayawʉbare’, xua ba jei. Barichi anoxuae pana nejam tsane: ‘Xua paxan pajume tan xua juinya Capernaum tomaratha exaname, barichinde xote exande jinya tomaratha’, pana nejam tsane, jei Jesús. \p \v 24 Awiya cataunxuae Jesús cueicueijei. Equeicha namchi, jeye: \p —Xaniwaicha paca tsipaebatsi pon ba Nacom peitorobi jume pepaebin pia nacuamonaepiwi ba aitafaetabichi. \v 25 Xaniyan paca baraichi xua caena bayatha poxonae Elías popona pon Nacom peitorobi jume pepaebin, ainyawaxi powaxi pecuenta werapaewaxichi pia seuriwi Israel nacuatha jinompa. Barapo nacuatha cuinaya jopa duneicaeyo acoibi po weiyobe xuano seis po xometiyobethano. Daxita jiwi piyain barapo nacuatha Israel nacuatha. \v 26 Nacom jopa itorobiyo, Elías jopa itorobichi xua peyawenaenexa tsane caewayo jiwana powaxi pecuenta werapaewaxichi pia seuriwi xua Israel nacuatha. Ichitha saya meisa Nacom itoroba, Elías itorobatsi powatha powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri, powa popona Sarepta tomaratha, xua Sidón nacuatha xua barapowayo peyawenaenexatsi. \v 27 Barichi Israel nacuatha pinmonae jinompa pomonae peperʉ sawatsi jiwimonae, poxonae Eliseo popona pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Eliseo jopa jiwana axaibi exanaeyo. Ichitha meisa Eliseo Naamán axaibi exanatsi pon bichocono peperʉ sawinchi. Bapon Naamán, Siria nacuapin, jei Jesús. \p \v 28 Poxonae barapomonae jume tane pocotsiwa Jesús paeba pomonae judiomonae pia penacaetutsi botha ena, bapoxonae barapomonae Jesús casebatsi. \v 29 Asiya umenarʉcʉpa barapomonae. Jesús tomara peʉma beitaweyatsi. Jesús capoinchi pitapatororo itapa beya, po tsututha bomʉxʉn jeba, xua bara wepexorecaenexa tsainchi Jesús. \v 30 Ichitha Jesús barapomonae xenta iya, pu seicataba. \s1 Meje yabara poxonae pebin pon cauri xeina \r (Mr 1.21-28) \p \v 31 Nexata Jesús pona Capernaum tomara beya po tomara eca Galilea nacuatha. Baxotiya Jesús cuiduba jiwi po mataqueitha pentaquei seicae matacabitha. \v 32 Barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca tsipei pocotsiwa bapon barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba. \p \v 33 Judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pebin baxota eca, pon cauri xeina. Bapon bichocono wawaya exanatsi cauri. Bapon Jesús baraichi xua namtsebiya wawai, jeye: \p \v 34 —¡Jesús Nazaret tomarapim, warapare pata xainya weya! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebicham? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi. Xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei cauri. \p \v 35 Jesús itaweta cauri, jeye: \p —¡Moyande! ¡Bapon wepu ponde! jei Jesús. \p Nexata cauri pebin iratha xotsi barapomonae peitʉtha tatsi. Pebin wepu poinchi cauri, saya jʉntema. Equeicha jopa ateneyono. \v 36 Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, nayainyaba namchi: \p —¿Eta po jumera xua bapon paeba? Jamaisa barapo pebin itaweta caurimonae pia peayapusʉya itorobi coyenewatha. Mataʉtano barapo caurimonae bara pona. \p \v 37 Daxita jiwi paebinouta Capernaum tomara cuariyatha pocotsiwa Jesús exana. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro pamiyo tatsi \r (Mt 8.14-15; Mr 1.29-31) \p \v 38 Bapoxonae Jesús judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wejoniya. Jesús joniya Simón pia botha tatsi. Simón pamiyo tatsi atene, domaebatsi. Barapowa piamonae tatsi Jesús jume daunweya wʉcatsi xua bapowa axaibi peexanaenexa tsainchi. \v 39 Jesús imoxoyo caquita uncua pentasipatha. Jesús domaetha namchi, jeye: \p —Barapowatha jopa bayatha yacacaewiyande, jei Jesús. \p Domae aichurucuae. Nainya barapowa nantacotaxuba. Bapoxonae bapowa pexaewa apata barapomonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae \r (Mt 8.16-17; Mr 1.32-34) \p \v 40 Poxonae tabopiya tsanaicha pomonae piamonae barompaya taatenetsi pomonae xua jopa nayaromae jʉpaeyo, daxita barapomonae Jesús betacarendenatsi. Jesús ichawa beya jayabapona pecobetha, bapoxonae daxita carepaya axaibi. \v 41 Barichi pomonae cauri pexeinaewi Jesús taitaweta barapomonae. Barapo caurimonae wawaya jeye: \p —Apara xam Nacom Pexantom, jei. \p Bequein caurimonae baxua paeba ichitha Jesús awiya daʉmetha itaweta caurimonae. Jesús jopa najume copatsiyo xua equeicha pepaebiwa tsane poxoru barapo caurimonae yaputane xua bapon yatsicaewa Mesías pon Nacom itorobica. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi \r (Mr 1.35-39) \p \v 42 Poxonae baya juntucuru pentha tsina, Jesús tomara weiya ichaxota jiwaibi bara beya pona. Ichitha jiwi Jesús jeitatsi. Barapoxonae bapomonae pata ichaxota Jesús popona. Barapomonae aichaxaibi xua Jesús pewepu warapaewa barapomonae. \v 43 Ichitha Jesús namchi, jeye: \p —Bewa irʉ yabara paebin Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Apara baxua netsiyabara itorobica, jei Jesús. \p \v 44 Daxota Jesús paeba ducuanaeta Nacom Pejume Diwesi Judea nacuatha xua judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. \c 5 \s1 Meje yabara poxonae Jesús piamonae yawena xua duwei yamona \r (Mt 4.18-22; Mr 1.16-20) \p \v 1 Caentacabi Jesús Genesaret pucua itapatha uncua. Pin bicheito pata bichocono nacʉcʉnaxuba Jesustha, tsipei barapomonae ichichipa jume tane Nacom Pejume Diwesi tatsi. \v 2 Jesús ainya jerabe tane pucuatha taetabo itapatha, po jera saya naebe. Tsipei duwei peyamonaewi bayatha nacui wetarʉcʉpa, mataʉtano poxoru bayatha nonobouna taetabotha. Barapomonae pia peyamonaewan iquicompa. \v 3 Nexata Jesús jeratha nontabiya Simón pia naetha tatsi. Jesús Simón baraichi: \p —Tsiwiyo neyana torotaxoyam, jei Jesús. \p Bapoxonae Jesús eca jeratha. Jesús mene wecuidubecarena jiwi Nacom Pejume Diwesi. \v 4 Poxonae Jesús najume weta, Simón baraichi, jeye: \p —Jeratha ponde ichaxota pentatheibʉ. Paxoyama painya neyacamonaewa painya necapirenaenexa duwei, jei Jesús. \p \v 5 Simón, Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pon jiwi Necuidubim, bequein barapo merawithe payamonompan, pacobesa patan. Yaitama aunxuae neitorobame, methaunxuae xoyaein tayamonaewa, jei Simón. \p \v 6 Poxonae barapomonae xoya, duwei pin tunto capirena, muxu peucubabi xua peyamonaewa. \v 7 Nexata barapomonae moya pecobetha itacowaeba pomonae penabarʉ yaxunobompaexae, pomonae icha jeratha jinompa itacowaebatsi, penayawenaenexa. Barapomonae pata. Jera ainya naebe wʉntabe duwei. Muxu pebunopaebe jerabe. \v 8 Simón pon Jesús icha wʉn duta, xua Pedro baraichi, bapon tane baxua. Bapoxonae bapon Jesús peitabaratha tauncuatsi pentabocotha. Simón, Jesús baraichi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaein, newepu ponare, tsipei xan abe taexanaein, jei Simón Pedro. \p \v 9 Poxoru Simón Pedro junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca yaitama peyacamonaewatha capirena duwei pin tunto. Irʉ pomonae Simón Pedro pia jeratha petaenaewichi barapomonae irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca. \v 10 Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi, Santiago irʉ Juan baponbe irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaecabe. Baponbe ponbe Simón pebarʉ yamonaeinbe tatsibe. Ichitha Jesús Simón baraichi, jeichichi: \p —Simón, jopa junuwinde, anoxuae caexanaeinchi xua pinmonae yawenaename xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha ichim poxonae yamoname duwei nawita, jei Jesús. \p \v 11 Nexata poxonae barapo jerabe botounabe, barapoxonae barapomonae baxuan daxita nacui barapenta. Bapoxonae barapomonae Jesús puna poinchi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ sawinchi \r (Mt 8.1-4; Mr 1.40-45) \p \v 12 Jesús icha tomara siwa pona. Bapoxonae pebin patopa pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús taebatsi, bapon Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi yawa ira betaeuncuareca. Bapon Jesús jume daunweya wʉcatsi, jeichichi: \p —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jeichichi Jesús bapon. \p \v 13 Nexata Jesús, nacobe yota, yawa mata jayaba bapon, pon peperʉ sawinchi. Jesús barai, jeye: \p —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús. \p Bapoxonae bapon nainya taaichurucaetsi xua peperʉ sawiwatsi. \v 14 Nexata Jesús barai bapon, jeye: \p —Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús. \p \v 15 Ichitha daxita jiwi tajʉ beya jume taetaepona pocotsiwa Jesús exana. Pin bicheiton nacaetutapona Jesustha pejume taenexa tsane pocotsiwa Jesús exana. Mataʉtano nacaetutapona xua Jesús peaxaibi exanaenexa barapomonae. \v 16 Ichitha Jesús ichaxota jiwaibi bara beya poneiba compa. Baxotiya Paxatha tsipaebeiba. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon pecuenobinchi \r (Mt 9.1-8; Mr 2.1-12) \p \v 17 Caentacabi Jesús cuidubauya. Irʉrʉ baxotiya ena pomonae fariseomonae jiwana tatsi. Irʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Barapomonae daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Galilea nacuatha. Irʉ daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Judea nacuatha, irʉ ichamonae Jerusalén tomara werendena. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi Jesús yawenatsi, daxota axaibi exana peatene jiwi. \v 18 Nexata pebiwi pata. Barapo pebiwi carendena pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha maiteiba, barapomonae barapocotsiwatha carendenatsi pecuenobinchi. Barapomonae bepa bomʉxʉtha cajojoniyaei xua bepa Jesús peitabaratha tabotichei. \v 19 Ichitha barapomonae jopa cajojoniyaeyo bomʉxʉtha tsipei pin bicheito boupa quecona. Barapo bo matatupa pereca. Nexata daxota barapo bo matatupa beenoinya. Barapomonae barapo penta tupa weatsa caxina xoreca. Nexata barapomonae nantiya opi quetabe bʉmacatha barapo pemaiteibiwatha. Bapoxonae bara weyawa yorecatsi barapo pecuenobinchi jiwi pexainya deca tatsi, Jesús peitabarayo decano tatsi. \v 20 Jesús tane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua Jesús bara peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi. Daxota Jesús barai pecuenobinchi, jeye: \p —Tajiton cayabara cui jʉntemainatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús. \p \v 21 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae caemonae natsipaeba, najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae. \p \v 22 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae caemonae natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha baxua pana natsipaebame? \v 23 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchin? ¿Metha jan tsane: ‘Abe jinya neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Asiya uncuatabare yawa ponare’, jan tsane? \v 24 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. \p Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye: \p —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús. \p \v 25 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Pia bo be-iya yawa Nacom wʉnae jaintatsi poxonae namtotha ecapona. \v 26 Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae junuwiya namchiya jeye: \p —Anoxuae waxainchi tainchi xua pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Leví wabatsi, Jesús waba \r (Mt 9.9-13; Mr 2.13-17) \p \v 27 Poxonae baxua Jesús nacui weta, bapoxonae Jesús pontaba. Jesús tane pebin pon pewʉn Leví. Leví bapon pon paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Bapon eca ichaxota paratixi matoma noteibeca. Jesús Leví baraichi, jeichichi: \p —Nepuna ponde, jei Jesús. \p \v 28 Bapoxonae Leví nontapona. Daxita baxua xubota, cuenta pona. Bapoxonae Jesús puna poinchi. \p \v 29 Pirapaeyo Leví pin penabanaewa exana pia botha xua Jesús tsiexanatsi. Irʉ pebiwi pinmonae pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha, irʉ ichamonaeno barʉ enatsi penabarʉ nabanaenexa tsane. \v 30 Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa, daxita barapomonae Jesús pijimonae abeya tsipaebatsi xua Jesús yabara. Barapomonae namchi, Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeichichi: \p —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Mataʉtano barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapomonae. \p \v 31 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene canantawenona pon jiwi peyawʉbin. \v 32 Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Apara tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua Nacom peyabara nainbotsiwatsi \r (Mt 9.14-17; Mr 2.18-22) \p \v 33 Nexata barapomonae fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi: \p —Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jopa juniya nainboteibiyo xua jopa juniya tsipaebeibiyo Nacomtha. Irʉ pomonae fariseomonae barichirʉ. Ichitha nama jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi xuano saya ʉ peapeibi cou, jeichichi Jesús. \p \v 34 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Paxam jopa bewa paexanaem tsane xua ichamonae nainbotsina, pomonae patsiwabame pexaewa xua penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca poxonae jiwi nabane, jopa ba bapoxonae nainbotsi. \v 35 Ichitha icha pon aena piowa pita, bapon caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane, jei Jesús. \p \v 36 Mataʉtano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba barapomonae, jeye: \p —Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya. \v 37 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocotono naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica. \v 38 Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, xuano pena bocoto jopa nacubiyo poxoru boco yeyena xuano poxoru pena bocoto. \v 39 Pon ba xua peru vino mera apa pirapaeyo jopa ichipaeyo pena vino mera. Bapon jei: ‘Maisa peru vino mera xeica, beyacaincha pena vino mera’, jei. \c 6 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi yaboto nota trigo xu judiomonae barompaya pia pentaquei seicae mataqueitha tatsi \r (Mt 12.1-8; Mr 2.23-28) \p \v 1 Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús pijimonae barʉ iya pabi iyiya. Jesús pijimonae tatsi xunumenapona trigo xu, bapoxonae barapomonae pecobetha xu mata pepeta yawa xu xane. \v 2 Nexata Jesús pijimonae tatsi tayainyabatsi, fariseomonae yainyaba, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa baxua paexaname? Apara jiwi jopa yabara cui copatsiyo xua ichamonae penacuichiwa barapo matacabithe, xua judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi, jei barapomonae. \p \v 3 Jesús jume nota barapomonae, jeye: \p —Barapo tajimonae jopa apara abe exanaeyo. ¿Jopa payabara yorobim pocotsiwa bayatha David exana poxonae jainpa poxonae irʉ pijimonae tajainpatsirʉ? Bapon David pon caena bayatha Israel nacuamonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 4 Bapon David irʉ pijimonae tatsi barapomonae Nacom pin pia botha jojoniya. David xane pan, po pan ichamonae cana exana xua Nacomtha pecatsiwatsi. Irʉ barapo pan David pijimonae cata xua pexaenexarʉ. Barapomonae xane bequein barapo Nacom pia peitorobi coyenewatha copata xua saya meisa sacerdotemonae itacʉpatsi xua pexaewa barapo pan. \p \v 5 Jesús namchi, jeye: \p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin taitorobi coyenewa xeinan xua jiwi tacoya taitorobiwa pentaquei seicae matacabitha, jei Jesús fariseomonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cobe wʉnae exana pon pecobe mʉbinchi \r (Mt 12.9-14; Mr 3.1-6) \p \v 6 Icha matacabitha judiomonae pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Mataʉtano tamropata pitaba xua cuiduba barapomonae. Barapo botha eca pon pecoxa weya pecobe mʉbinchi. \v 7 Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ fariseomonae baxota ena. Daxita barapomonae Jesús necotenatsi pecui taenexatsi icha bara metha Jesús cobe wʉnae exanaena pentaquei seicae mataqueitha pon pecobe mʉbinchi. Icha Jesús pon pecobe mʉbinchi axaibi exanatsi, bapoxonae barapomonae xeinaena po coyenewa xua Jesús abe peyabara paebiwatsi tsainchi. \v 8 Ichitha Jesús yaputane pocotsiwa barapomonae nanta xeina. Jesús barai pontha pon pecobe mʉbinchi, jeye: \p —Nontaponde, uncuare xote, jei Jesús. \p Bapon nontapona, asiya uncua Jesús peitabaratha tatsi. \v 9 Nexata Jesús barai ichamonae, jeye: \p —Paca yainyabinchi, ¿eta xua copata pentaquei seicae matacabitha? ¿Wʉnae jampa? ¿Abe jampa? ¿Eta xua, xua exana jane? ¿Xua pebin capanepatsi jampa? ¿Xua pebin bexotsi jampa? ¿Eta xua jane? jei Jesús. \p \v 10 Nexata Jesús naita muxunene cauncuapona, tane pomonae pematawacaicha enaewichi. Jesús barai pon pecobe mʉbinchi, jeye: \p —Nacobe doire, jei Jesús. \p Bapon nacobe doita. Nainya cobe wʉnae tsanaya. \v 11 Ichitha barapomonae bichocono Jesús casebarʉcʉpatsi. Barapomonae caemonae natsipaeba najei: \p —¿Etabe cui yabara ichainchi Jesús? jei barapomonae fariseomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús itapetsiya waba pia peitorobiwi tatsi pomonae xua doce poyobe \r (Mt 10.1-4; Mr 3.13-19) \p \v 12 Barapo matacabintha Jesús pona demxuwatha petsipaebinexa Paxa. Baraxotiya Jesús Paxa matowa tsipaeba barapo merawitha. \v 13 Poxonae baya xometo pentha tsina bapoxonae Jesús pijimonae waba. Barapomonae jiwana itapetsiya waba doce poyobe, pomonae baraichi xua jeye: “Jesús pia peitorobi jiwi tatsi”, yabara jeichichi. \v 14 Meje barapo doce poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Meje barapomonae: Simón, pon icha wʉn “Pedro”, baraichi, irʉ ichʉn pewʉn Andrés, pon Simón peweicho tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan, irʉ ichʉn pewʉn Felipe, irʉ ichʉn pewʉn Bartolomé. \v 15 Irʉ ichʉn pewʉn Mateo, irʉ ichʉn pewʉn Tomás, irʉ ichʉn pewʉn Santiago, pon Alfeo pexanto tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Simón, pon celotemonaepin. \v 16 Irʉ ichʉn pewʉn Judas, pon Santiago pexanto tatsi, irʉ ichʉn pewʉn Judas Iscariote, pon Jesús caenaetaxubatsi ichamonaetha xua Jesús pebexubinexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pin bicheitomonae cuiduba \r (Mt 4.23-25) \p \v 17 Barapo doce poyobe Jesús demxuwa webarʉ dunareca, peira matafatanaewatha barʉ patopa. Baxota peira matafatanaewatha pin bicheito Jesús ewatumeinchi. Ichamonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi baxota umena. Irʉ Jerusalén tomarapiwi pata xua Judea nacuapiwi. Barichi Tiro tomarapiwi, Sidón tomarapiwino pata. Barapo tomarabe mar mene itapatha ecabe. Daxita barapo pin bicheito pata xua Jesús pejume taenexatsi xua cueicueijei xuano xua Jesús pia axaibi exanaetsi peatene jiwi. \v 18 Pomonae cauri pexeinaewi barapomonae Jesús taitaweta cauri. \v 19 Daxita jiwi ichichipa xua Jesús pejayabiwatsi tsipei Jesús daxita jiwi axaibi exana pia peayapusʉwatha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba pejʉntʉ coyene weiweinaewa, xuano jopa pejʉntʉ coyene weiweinaewa \r (Mt 5.1-12) \p \v 20 Nexata Jesús pijimonae necota. Jesús barai pijimonae, jeye: \p “Pajʉntʉ coyene weiweiname bequein anoxuae peacopeibi jiwi pam. Tsipei Nacom pia pejume cowʉntsiwichi tatsi piamonae tatsi pam, pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. \p \v 21 “Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae pajainpame, bexa tsane patonsanaename. \p “Pajʉntʉ coyene weiweiname, bequein bara anoxuae pawecoyam, bexa tsane bichocono pajʉntʉ coyene weiweinaename. \p \v 22 “Pajʉntʉ coyene weiweiname poxonae bequein jiwi paca ita aenae-aenei, bequein paca itaweta bo weya xuano poxonae bequein abeya paca muxutainyaba. Mataʉtano poxonae bequein jiwi paca yabara abe paeba. Barapomonae baxua paca cana exana tamonae jiwi pamxaem xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \v 23 Bichocono pajʉntʉ coyene weiweinare barapo matacabitha, tsipei peitabocotheicha Nacom paca catsibina pia pexeinya peitʉpanaewan pocotsiwan Nacom paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Icha barapomonae paca ichi, barapomonae pia pamo susato jiwi tatsi, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi barichichi abeya biatainchi yawa abe exanatsi. \p \v 24 “¡Ichitha pai jaibo paxam, anoxuae copei paacabem tsobenaem poxoru methaunxuae equeicha jopa painya neraichiwa tsane! \p \v 25 “¡Pai jaibo, paxam pomonae anoxuae patonsanabename tsipei methaunxuae bexa tsane pajainpabenaename! \p “¡Pai jaibo, paxam pomonae pajʉntʉ coyene weiweinabename tsipei anoxuae methaunxuae pajʉntʉ coyene wecoyam tsane! \p \v 26 “¡Pai jaibo, pomonae jiwi wʉnae paca jainteibena painya necueicueijeixae po diwesi jopa Nacom Pejume Diwesiyo! ¡Icha barapomonae paca ichi barichi barapomonae pia pamo susato jiwi tatsi, wʉnae jainta pomonaetha pomonae naerabiya paeba xua pinae barapomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi!” jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua jiwi bewa antobe pomonaetha pomonae pia peaitafaetabi jiwichi \r (Mt 5.38-48; 7.12) \p \v 27-28 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxamtha pomonae beta pana nejume taneme, barapomonae paca baraichi: Paantobeinde pomonae bequein painya nepaca caaitafaetabi jiwi. Mataʉtano beta pata taexande pomonae paca ita aenae-aenei. Mataʉtano amanaya beta papaebare pomonaetha pomonae paca yabara abe paeba. Nacomtha patawʉcare pomonae xua paca biatane. \v 29 Icha ichʉn paca jumata tsaquinopa pecobetha, moya equeicha icha jumata pana najumata caeware xua painya necajumata tsaquinopaenexa. Icha ichʉn pacata pita peamʉtiyʉ camisa, po camisa xua athawe peruyaewa yawa bara saya moya pacopare xua equeicha painya nepacata pichiwa tsane camisa. \v 30 Daxita coyenexi pocotsiwa ichamonae paca wʉca moya bara pacaichabeibare. Pon pacata pita painyawa jopa equeicha caewa pawʉcaeinde. \v 31 Paexande ichamonaetha xua po coyene painya neichichipaewa xua barapomonae beta painya nepacata exanaewa tsane. \p \v 32 “Icha saya meisa paantobem pomonae painya nepaca antobexae, Nacom jopa paca cui yabara matomacae tsane. Tsipei apara irʉ pomonae peajʉntʉcoyenebewi antobe ichamonae pomonae peantobewixaetsi. \v 33 Barichi icha saya beta pata exaname pomonae beta pacata exana, Nacom jopa paca cui matomatsiyo tsaneno baxua. Tsipei pomonae peaitabe jiwi barapocotsi coyene irʉ exana ichamonaetha pomonae peaitabe jiwitha. \v 34 Barichi icha saya pacatsibame ichamonae xua bexa xuya painya nepaca catsibinexa, Nacom jopa paca cui matomatsiyo tsane baxua. Tsipei pomonae peaitabe jiwi barichi icha peaitabe jiwitha catsiba xua xuya equeicha pecatsibeibinexatsi. \v 35 Paxam jame bewa paantobem tsane painya nepaca caaitafaetabi jiwi, xuano jame beta bewa paexanaem ichamonaetha. Mataʉtano jame bewa bara pacatsibim ichamonae xua jopa painya neyabara ewateibiwa xua xuya painya nepaca catsibeibiwa tsane. Icha baxua paexanaename Nacom paca catsibina pia nacuatheicha pocotsiwa xua paca jʉntana jeba pia nacuatheicha. Mataʉtano Nacom paca cana exanaena pia pexanton jiwi tatsi pam, pon peitabocotha eca. Tsipei Nacom pejʉntʉ coyene xanepanaein, daxota yawena barapomonaetha, pomonae bequein xua jopa wecobe noteibiya jacobeibiyo xuano xua peaitabe jiwi. \v 36 Payabara cui nanta xeinare po coyene xua ichamonae painya neyawenaewa. Icha be Nacom ichi xua yabara cui nanta xeina po coyene xua peyawenaenexatsi jiwi, bara paichinde”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi jopa bewa yabara paebina ichamonae xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae \r (Mt 7.1-5) \p \v 37 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Jopa ichamonae payabara paebinde xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Nexata bapoxonae Nacom jopa paca yabara paebi tsane painya xua nenatsicuentsiwa xua abe painya exanaexae. Ichamonae jume daunweya jopa pajande: ‘Apara bapon picoya, apara bapon picoya’, jopa pajande. Nexata Nacom jopa paca daichi tsane baxua. Pacui yabara jʉntemainare po coyene ichamonae pacata abe exana, nexata Nacom paca cui yabara jʉntemainaena xua abe painya neexanaewa. \v 38 Ichamonaetha, jopa juniya pacatsibinde, nexata Nacom jopa juniya paca catsibi tsane. Painya dorotha paca catsina, beta pacata pesabina, yawa beta pacata xatabacorecaena pecobetha yawa pacata nʉnʉcʉtaxuina. Yawa pacata wʉnca exanaena. Icha daunweya payabara paebiname xua penatsicuentsiwa ichamonae xua abe peexanaexae, Nacom barichi daunweya paca yabara paebina xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae”, jei Jesús. \p \v 39 Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Pon ba peitata nacʉtsin jopa itacʉpaetsi xua pematacaponaewa ichʉn pon irʉ peitata nacʉtsin. Icha bapon baxua exanaetsipabe, baponbe fetotha joparecaetsipabe. \v 40 Pon ba aena nacuiduba xua peyaputaenexa, bapon jopa be bapocotsinyo, pon pecuidubin jiwi, pon peyaputaein. Ichitha pon poxonae wetsina xua nacuiduba, bapon be pia pecuidubin cui jʉpa”, jei Jesús. \p \v 41 Barichi equeicha Jesús paeba caeintha pomonae pijimonae tatsi jiwana icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Xam be jinya jiton itata taneme poxonae naepʉtiyo itata jopiyatsi, ichitha jopa taem xua irʉrʉ xam nama pin naepʉto neitacueretotha ducua. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, xam ba jinya jiton cui taneme xua poxonae abe exana, ichitha jopa nayaputaem xua irʉrʉ xam bara ichim nama bichocono abe exaname. \v 42 Icha jopa taem pin naepʉto xua neitacueretotha ducua, jopa caitacʉpaeyo xua nejeiwa jinya jitontha: ‘Tajiton, cata jutinchi naepʉtiyo xua ducua neitacueretotha’, xua nejeiwa. Xam nepaebin xua ichʉn exana xua baxua neexanaewatha irʉ. Xam copiya nata jure barapo pin naepʉto xua neitacueretotha ducua. Bapoxonae beta taename nejutsinexa tsane naepʉtiyo xua jinya jiton peitacueretotha tarucuatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pinae jiwi yaputane nae penacoichixae \r (Mt 7.17-20; 12.34-35) \p \v 43 Jesús namchi, jeye: “Po naein pexeinya naein jopa bapana nacoichiyo po pethei camatsa thei. Barichi po naein camatsa naein jopa bapana nacoichiyo po pethei pexeinya thei. \v 44 Jiwi yaputane nae po nae penacoichixae. Daxita jiwi yaputane xua higo thei, po pethei pexeinya thei jopa bapana teracae po naetha sojei xua camatsa nae. Mataʉtano jiwi yaputane xua uva thei po thei ʉnbototha xuwa jopa bapana teracae naexitha. Bara jʉta ichi jiwi yaputane xua pebin pejʉntʉ coyene xanepanaein pon xanepanaya peexanaeinxae. \v 45 Pon ba pejʉntʉ coyene xanepanaein, bapon ba jame ba paeba pocotsiwa pexeinya coyene, pejʉntʉ coyene xanepanaeinxae. Barichi pon ba peajʉntʉcoyenebein bapon ba abe paeba, peajʉntʉcoyenebeinxae. Pocotsiwa jiwi nanta xeina pejʉntʉ coyenetha, baxua ba pecoiboto tsina cueicueijei”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús ainya bomʉxʉbe yabara paeba \r (Mt 7.24-27) \p \v 46 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Paxam pana neyabara jam: ‘Patatanecanamataxeinaem’, pajam, daichitha jopa paexanaem pocotsiwa paca itorobatsi. \v 47 Incane yabara paca tsipaebinchi pon xua patopa taxantha, nejume naitomata pocotsiwa paeban, mataʉtano exanano pocotsiwa ichichipan, bapon beta popona Nacom nexa. \v 48 Bapon barapocotsi jʉta coyeneya nacana exana icha be ichi pon bo acabanota peira matatsucaewatha xua ichaxota ira daunwei. Meje jeye: Copiya mʉthʉn tajʉ exanareca pecuaranobinexa bomʉxʉ naeton. Poxonae mene matacaewaxuba, barapo bomʉxʉ jopa joparenaeyo poxoru naeton tajʉ umenareca xuano poxoru bomʉxʉ uncua pematatsucaewatha ichaxota ira daunwei. \v 49 Ichitha nama pon nejume taetha, xuano jopa exanaeyo pocotsiwa ichichipan, bapon be meje: Bapon be pocotsin bo acabanota ichaxota ira matafatsana, xuano naeton jopa tajʉ umenarecaeyo. Poxonae mene matacaewaxuba, barapo bomʉxʉ joparena poxoru naeton jopa tajʉ umenarecaeyo, xuano poxoru bomʉxʉ uncua ichaxota ira matafatsana. Barapo bomʉxʉ nainya joparena. ¡Maisa bomʉxʉ bichocono abe!” jei Jesús. \c 7 \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon soldadomonae romanomonae pia pentacaponaein tatsi tanacuitatsi \r (Mt 8.5-13) \p \v 1 Poxonae Jesús baxuan najume weta xua barapomonae jume tane, bapoxonae Capernaum tomara beya pona. \v 2 Baxotiya popona romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, pon xeina pia petanacuiteibinchixaetsi. Barapon bichocono antobe pia petanacuitinchi. Bapon pon petanacuiteibin bichocono atene, xua awatha petʉpae. \v 3 Poxonae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Jesús yabara jume tainchi, bapoxonae itoroba pitiri jiwi judiomonae jiwanapiwi Jesús beya xua petaaxaibi exanaenexa tsainchi pia petanacuichin tatsi. \v 4 Barapomonae Jesús imoxoyo caquita poinchi. Barapomonae Jesús jume daunweya tsipaebatsi, jeichichi: \p —Barapo pentacaponaein, pentacui xanepanaein, daxota yawende. \v 5 Poxoru bapon wanacuamonae wʉnae yabara cananta xeineibatsi. Mataʉtano bapon itoroba xua acaba pata penacaetutsi bo pia paratixitha, jei barapo pitiri jiwi. \p \v 6 Nexata Jesús barʉ poinchi barapomonae. Ichitha poxonae Jesús muxu pepatopae, romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia botha tatsi, barapo soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon itoroba pia jiwi xua petacajume jeichinexa tsainchi Jesustha: “Tanecanamataxeinaein, xan saya tacui pawin. Auran xua xam nepatopaewa tsane tabotha tsipei xam ainya cuim. \v 7 Daxota jopa patopaeinyo nexainya beya, tsipei xam ainya cuim, xua paebiname pia peatenewatha tatsi bapoxonae bapon axaibi bara tsane pon inta nacuiteiba. \v 8 Xan bichi xeinan tanecanamataxeinaein, pon neitoroba. Barichirʉ xeinan soldadomonae pomonae itorobeiban. Poxonae ichʉn itoroban: ‘ponde’, jan, bapon pona. Poxonae ichʉn waban: ‘antha’, jan, bapon patopa. Pon inta nacuita, itoroban: ‘inta exande’, jan, inta exana”, jeye pentacaponaein, jei pomonae penacajume caitorobixaetsi. \p \v 9 Poxonae Jesús baxua jume taeba, jume cui yabara cananthʉthʉ nanta xeinanaya cabenaeca beta pepaebixae romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Jesús necotaba pomonae puna poinchi, barai, jeye: \p —Xaniyan paca tsipaebatsi Israel nacuatha irʉ dapocotsin jopa caxinaeinyo pocotsin icha pon iche pon tana necui yabara jume cowʉntsin xua bara neitacʉpa xua axaibi taexanaewa jiwi, jei Jesús. \p \v 10 Poxonae barapomonae botha caibe nawibiya, barapomonae taeba dʉcʉpa xua axaibiya boca romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pia petanacuichin tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein asʉ exana pexanto tatsi powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri \p \v 11 Poxonae Jesús baxua nacui weta, bapoxonae Naín tomara beya pona. Jesús cueyabatsi pijimonae, irʉ pin bicheitomonaeno napona. \v 12 Poxonae Jesús muxu pepatopae tomaratha, Jesús tane xua pewowin petʉpaein cajojondenatsi xua pemʉthʉthʉ xubinexa tsainchiba, pon pena tsita compa. Barapo pewowin powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri barapowa pexanto tatsi. Barapowa puna poinchi pin bicheito. \v 13 Bapon Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, barapowa yabara cui nanta xeinatsi. Jesús barai bapowa, jeye: \p —Jopa wecoyande, jei Jesús. \p \v 14 Nexata Jesús imoxoyo caquita pona petʉpaein, yacaja jayabano. Pomonae yacaja capona yacaja caumenarʉcʉpa. Jesús barai petʉpaein, jeye: \p —Pewowin catsipaebatsi, nontaponde, jei Jesús. \p \v 15 Nexata pewowin pon tʉpa, nantacotecataba, yawa tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa. Jesús coxiwatha cana cobenata pexanto. \v 16 Poxonae pin bicheito taerʉcʉpa baxua, barapo pin bicheito bichocono junuwa. Barapoxonae barapo pin bicheito Nacom wʉnae jaintatsi, barapomonae namchi: \p —Nacom peitorobi jume pepaebin, pon ainya cui, waxantha patopa. Nacom siwa pona peyawenaenexa pijimonae pomonae pia pejume cowʉntsiwichi, jei barapomonae. \p \v 17 Daxita jiwi jume tane xua Jesús exana Judea nacuatha, irʉ po nacuan imoxoyo caquita ena Judea nacuatha. \s1 Meje yabara poxonae Juan itoroba pijimonae Jesús beya peyainyabinexa tsainchi Jesús \r (Mt 11.2-19) \p \v 18 Juan pijimonae tsipaebatsi daxita baxua xua Jesús exana. Juan waba ainya pebinbe pijimonae jiwana tatsi. \v 19 Baponbe Juan itoroba Jesús beya xua najume caruta baponbetha mataʉta xua Jesús peyainyabinexatsi xua icha metha bara baponde jei pon bewa patopeicaena, bapon Cristo, jei. Ichacuitha metha ichʉn jampa, xua pawʉnae ewatsin jampa jei. \v 20 Bara baponbe ponbe Juan peitorobixaebe, baponbe imoxoyo Jesús caquita uncuatsibe. Baponbe Jesús baraichi: \p —Juan pon jiwi Pebautisabin, bapon pana nejume caruta, bapon namchi: ‘¿Metha bara xaniwaicha baponda, pon bewa patopeicaena, bapon Cristo?’ jei. ‘¿Ichacuitha metha bara ichʉn pawʉnae ewatan jampara?’ jei Juan, jei baponbe. \p \v 21 Poxonae baponbe patopabe, Jesús axaibi exana peatenewi, irʉ pomonae pin domae xainchi, yawa taitaweta pomonae cauri xeina. Mataʉtano yawenano xua equeicha tane pomonae jopa necotsiyo. \v 22 Baponbe jume notatsibe. Jesús jume nota, jeye: \p —Paponarebe Juan beya. Juan patsipaebarebe xuaunxuae pocotsiwa panecui tanemebe, mataʉtano xuaunxuae pocotsiwa pana nejume tanemebeno. Mataʉtano patsipaebarebe xua pomonae peitata nacʉtsi jiwi equeicha tane, mataʉtano xua pomonae pejayujayujeimonae beta pona equeicha. Mataʉtano xua pomonae peperʉ sawichimonae equeicha perʉ wʉnae, mataʉtano xua pomonae pemuxusipanaewi equeicha muxu nasaba, mataʉta xua pomonae pewerapaewi equeicha asʉ. Mataʉtano pomonae xua peacopeibiwi jume tane Nacom pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume. \v 23 Patsipaebare Juan xua xan janje: ‘Jʉntʉ coyene weiweinaena pon jopa ainya ʉnthʉthʉnyo, pon xaniwaicha neyabara cui jume cowʉnta’, xua jan, jei Jesús. \p \v 24 Nexata ponbe Juan itorobabe ponabe Juan beya. Bapoxonae Jesús tsipaeba jiwitha, xua Juan yabara paebatsi, jeye barapomonaetha: “Ira xuepana susato tsurucuae nacuatha paponame. Poxonae bara beya paponame, ¿eta xua painyatsi? ¿Painya jume taetsi pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina icha be naepanaewa ichi xua saya joibo ba jʉbabiya caya tsaibi? Jume apara. \v 25 Bara paichim paponame, ¿painya nejume taenexa pebin, pon peitʉpanae paparuwa nama xatata? Jume apara. Payaputaneme pomonae peitʉpanae paparuwan nama xataba, barapomonae jinompa pexeinya bontha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwixaetsi. \v 26 Jume. Jopa baxua patsiponaem xua jopa painya jume taenexa pebin pon ainya ʉnthʉthʉto cui xeina, mataʉtano xua jopa painya jume taenexa pebin pon peitʉpanae paparuwa nama xatata. Apara jame baxua patsiponame xua painya nejume taenexa pon Nacom peitorobi jume pepaebin. Bapon Juan bichocono peainya cuin pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jiwanapin beyacaincha ichʉn pon Nacom peitorobi jume pepaebin. \v 27 Juan bapon apara, pon yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha poxonae Nacom netsipaeba, nejei: \q1 ‘Catsiwanae itorobinchi copiya pon \q1 tana nacajume carutsin. \q1 Barapon jʉntʉ cui wʉnaetsina jiwi, \q1 xua daxita jiwi najʉntʉ cui \q1 wʉnaetsina xam nexa, xua necantenta \q1 weyataeya wabinexa poxonae patopaename’, \q1 nejei Nacom Pejume Diwesitha. \m \v 28 Paca tsipaebatsi, xua daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi pomonae Juan tsiwanaya jinompatsi bayatha, dapocotsin aibi barapomonae jiwana pon yatsicaewa peainya cuin beyacaincha pon Juan, pon jiwi Pebautisabin. Juan peainya cui diwesi yabara cueicueijei po coyene xua Nacom itorobina jiwi. Ichitha po diwesi xua tamonae anoxuae paeba barapo diwesi bichocono ainya cui diwesi beyacaincha xua Juan cueicueijei, bequein jiwi nanta xeina xua tamonae jopa ainya cui jiwi. \p \v 29 “Daxita barapomonae baxua jume taerʉcʉpa. Irʉrʉ jume taerʉcʉpa pomonae paratixi pentoma noteibiwi romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, pomonae bayatha Juan bautisaba. Daxita barapomonae nanta xeinarʉcʉpa xua Nacom bara pepa pentacui xanepanaein. \v 30 Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jume itaweta, Nacom jume itawetatsi pocotsiwa xua Nacom beexanaena barapomonae nexa. Mataʉtano barapomonae cui itaweta, Juan cui itawetatsi xua pia pebautisabi coyenewa. \p \v 31 “Jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi tatsi, bapon Jesús namchi, jeye: ¿Eta pocotsimonae cui jʉpatsi barapomonae pomonae xote jinompe pomonae Nacom jume itawetatsi? ¿Etabe jʉta ichi barapomonae? \v 32 Barapomonae be pexui, pocotsixi panatha nabarʉ jinompa. Nabarʉ wawai tsurubenanaebiya. Barapoxi nabarai, jeye: ‘Bayatha oibo paca tsimuxu obatsiba ichitha jopa panawirabim. Bayatha paca tsimuxu wecoyeichiba icha be ichi poxonae ichʉn tatʉpatsi, ichitha jopa pana itanuwe jume notsim xua painya newecoyeinexarʉ’, jei barapoxi. \v 33 Juan patopa pon jiwi Pebautisabin. Bapon jopa xaeyo pan. Mataʉtano jopa apaeyo vino mera. Ichitha paxam pajam: ‘Apara Juan puna popoinchi cauri’, pajam. \v 34 Bapoxonae xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan. Xan pan taxaein yawa vino mera taapaein. Paxam pana neyabara paebame, pajam: ‘Bapon maisa jopa juniya nabanaeyo, yawa jopa juniya apaeyo. Peatsacae jiwi abe peexanae jiwi pia jiton tatsi, irʉ pomonae paratixi pentoma noteibiwi barapomonae pia jiton tatsi’, pana neyabara jam. \v 35 Nacom piamonae tatsi barapomonae tsita exana xua jiwi tsita exanatsi Nacom pia peyaputae coyeneintha tatsi. Po coyene barapomonae exana baxua Nacom tsita pexeinya coyenetsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús siwa pona Simón fariseomonaepin pia bo beya tatsi \p \v 36 Caein fariseomonaepin bapon Jesús wabatsi petaxaenexa tsainchi pia botha. Jesús pona bara beya yawa naeca pexaethopaewatha penanabanaenexa tsane. \v 37 Nexata petsiriwa patopa powa pesi cui weiweinaewa, powa barapo tomaratha popona. Barapowa yaputane xua Jesús nanabanaeicha fariseomonae jiwanapintha. Barapowa alabastro ibo wʉn bosibʉ atsato capatopa Jesustha xua petuxuei nasiwa xua bichocono wʉnca. \v 38 Barapowa Jesús imoxoyo caquita wecoyei tsuncuaetsi yawa peitacuere mentha Jesús taxu atatsica exanatsi. Bapoxonae barapowa pia pentanatha baxota Jesús taxu tsewa exanatsi. Barapowa Jesús taxu tsutsubatsi poxoru Jesús Pecanamataxeinaein jiwi. Bapoxonae barapowa Jesús taxu epatabatsi petuxuei nasiwatha. \v 39 Poxonae fariseomonae jiwanapin pon Jesús pewabixaetsi petaxaenexa tsane pia botha, poxonae bapon tane baxua, bapon pia coutha nabarai: “Icha bapon xaniwaicha tsipae pon Nacom peitorobi jume pepaebin tsipae metha yaputaetsipa xua powa jayabatsi apara powa pesi cui weiweinaewa, mataʉtano xua bapowa powa peatsacaewa. Ichitha bapon xaniwaicha jopa daponyo pon Nacom itoroba”, jei barapon pon fariseomonaepin. \v 40 Nexata Jesús barai fariseomonae jiwana jiton, jeye: \p —Simón incane catsipaebinchi, jei. \p Bapon jume nota, jeye: \p —Pon jiwi Necuidubimxae, moya taema, jei. \p \v 41 Jesús barai, jeye: \p —Pebinbe nacueyatabe nacowaetabe paratixi ichʉntha. Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo quinientos po paratiximonaebe po paratixi quinientos po matacabibe nexa poxonae nacuita. Ichʉn jopa cataunxuae xuya catsiyo cincuenta po paratiximonaebe pontha pon penacowaetsixaetsi. \v 42 Poxoru baponbe jopa itacʉpaetsibe xua xuya equeicha pecatsiwa tsanebe pontha pon penacowaetsixaebe, daxota pon penacowaetsixaetsi paratixi, bapon namchi, jeye: ‘Metha basaya paca cui yabara jʉntemainatsibe’, jei. Incane netsipaebare Simón xua baponbe, ¿jintam yatsicaewa antobetsira xua beyacaincha ichʉn antobetsi xua antobe pon nacowaetatsi paratixi? jei Jesús. \p \v 43 Simón jume nota, Jesús jume notatsi, jeye: \p —Bʉ, metha moya pon bichocono cacui yabara jʉntemainatsi bichocono pon penacowaetsixae quinientos po paratiximonaebe, jei Simón. \p Jesús barai: \p —Bara beta nejume notame, jei Jesús. \p \v 44 Nexata Jesús necota barapo petsiriwa, bapoxonae Jesús Simón baraichi: Taema pocotsiwa barapo petsiriwa inta exana. Xan patopan jinya botha ichitha jopa meratha netaxu waexubim xua painya cui coyeneyathaxae xua judiomonae pamxaem. Nama barapowa peitacuere mentha netaxu atatsica exana yawa pia pentanatha netaxu tsewa exana. \v 45 Xam jopa netsutsubim, ichitha bapowa poxonae caena jonarenan awiya came netaxu tsutsuba. \p \v 46 Jopa nenta epatabim petuxuei tuxusi nasi mera. Ichitha barapowa petuxuei tuxusi nasi mera netaxu epataba. \v 47 Daxota catsipaebatsi xua bapowa matowa nasi cui matacaeta. Daxita baxuan yabara jʉntemainan, daxota bichocono neantobe. Ichitha nama pon be conotha nasi cui matacaeta, be conotha yabara cui jʉntemainan. Bapon be conotha neantobe, jei Jesús. \p \v 48 Equeicha Jesús namchi bapowatha. Petsiriwa baraichi, jei: \p —Cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenewan, jei Jesús. \p \v 49 Pomonae Jesús pebarʉ nabanaexaetsi, barapomonae nabarai, jeye: \p —Bapon, ¿jintamda, jamaisa bapowa cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenewan tatsi? jei barapomonae pomonae baxota naena. \p \v 50 Jesús barai petsiriwa, jeye: \p —Bayatha necacapanepaewa caexainchi tsipei yabara tana nejume cowʉntsixaem. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús. \c 8 \s1 Meje yabara yabʉxi powaxi Jesús yanabatsi \p \v 1 Bapoxonae pirapae Jesús daxita tomarantha pona ducuanaeta, tsica tomaraxithano po tomarantha pin tomaranthano. Mataʉtano paeba ducuanaeta Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae pomonae Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewata. Jesús yanabatsi pia peitorobiwi tatsi pomonae doce poyobe. \v 2 Barichi Jesús yanabatsi petsiriwaxi, powaxi Jesús bayatha taitaweta cauri xuano axaibi exanano xua domae xainchi. Barapowaxi jiwana caewayo pewʉn María Magdalena, tsipei pia tomara tatsi pewʉn Magdala. Barapowa María powa bayatha taitawetatsi siete poyobe cauri. \v 3 Bichirʉ petsiriwa, powa pewʉn Juana, bapowa napona. Bapowa Juana, Cuza piowa tatsi. Bapon Cuza pon Herodes pia bo tatsi tayapucaecatsi. Irʉ ichowa pewʉn Susana, bapowa napona. Irʉ ichowaxi ainya yabʉxirʉ napona. Daxita barapowaxi Jesús ʉpain exaneibatsi xua xoxi barapowaxi pexeinaexae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pon peʉbin yabara \r (Mt 13.1-9; Mr 4.1-9) \p \v 4 Daxita tomaranpiwi pata. Poxonae pin bicheito nacaetuta Jesús cuiduba barapo bicheito po diwesiyo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. \v 5 Jesús barai: “Pebin pon peʉbin pontaba pia ʉbichi pabitha. Poxonae pon peʉbin ʉbauya, icha xu namtotha othopeica, pexu jiwi taxunaunaba, yawa pepupunaewi xu xane. \v 6 Icha xu, xu othopeica ibowantha. Poxonae barapo xu xuwa, barapo xu, xu yʉnna poxoru jopa tajʉ xuwarecaeyo poxoru ibotixi nacʉcʉna yawa poxoru ira tsewa. \v 7 Icha xu, xu othopeica ichaxota pesoiwan xuwinaena. Barapo xu yaboto nanta capanaba poxoru yawa muxuna xuwina pesoiwan. \v 8 Icha xu, xu othopeica ichaxota ira wʉnae. Poxonae barapo xu, xu xuwa, xu nawʉnaeta. Cae xuto nacoita cien po xu matabʉxʉyobe”, jei Jesús. \p Poxonae Jesús baxua paeba, bapoxonae jume daunweya namchi: “Icha pamuxu dubename, moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua exua metha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara, jane jei \r (Mt 13.10-17; Mr 4.10-12) \p \v 9 Nexata Jesús yainyabatsi pijimonae, barapomonae namchi, jeye: “¿Eta pocotsiwa yabara caunutame poxonae pana netsipaebame barapo pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo?” jei bapomonae. \v 10 Jesús jume nota, jeye: “Meisa paxam yatsicaewa Nacom yabara paca yaputane exana po pecuidubiwa xua moya peyawʉn xeinaewa. Barapo moya peyawʉn xeinaewa apara xua Nacom exana xua paca cana exana xua painya nepaca itacʉpaewa xua painya nenaexanaewa Nacom piamonae tatsi pam, pomonae pamxaem Nacom itorobiya paca ewata. Ichitha jame ichamonae meisa pomonae jopa nejume cowʉntsiyo jopa daichichi Nacom jopa copatsiyo xua barapomonae peyabara yaputaewa baxua. Daxota barapomonae cuiduban pecayabara jʉta pepaebi diwesintha xua Nacom peyabara yaputaenexatsi. Baxua paeban xua bequein pia tana necui taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana necui yaputaibenaewatha tsane. Yawa xua bequein pia tana nejume taibenaewatha tsane ichitha jopa pia tana nejume copi taibenaewatha tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae muxu yaputane exana po diwesi xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pon peʉbin yabara \r (Mt 13.18-23; Mr 4.13-20) \p \v 11 Equeicha Jesús namchi: “Meje apara baxua yabara caunutan poxonae paeban pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo: Po xuto xua iratha xuwa nacoichiya xanepanaya exana. Barapo xuto yabara caunuta Nacom Pejume Diwesi xua poxonae pebin jʉntʉ coyene webocatsi pebin wʉnaeya xanepanaya cana exanatsi. \v 12 Po xuton xua namto beothopiya, aichurubenae. Barapo xuton yabara caunuta xua jiwi bara jʉntʉ coyene weichichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi. Jiwi jʉntʉ coyene weajumetsurubenae exanatsi Nacom Pejume Diwesi xua bayatha po jume jume tane, xua bapoxonae jopa petajume cowʉntsinexa tsainchi Nacom, yawa xua jopa petana capanenebiyaenexa tsainchi Nacom beya xua Nacom exanaena. \v 13 Po xuton xua xu othopa ibowantha, barapo xuton yabara caunuta po jiwi xanepanaya jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano jʉntʉ coyene weiweinaya Nacom jume cowʉntatsi. Ichitha bara caeto jume cowʉnta poxoru barapomonae antʉfaetabiya jume jeba Nacom Pejume Diwesi pejʉntʉ coyeneintha. Mataʉta cauri jʉntʉ coyene wemuxu paeba xua abe peexanaenexa tsane. Daxota barapomonae cayabara jʉntemaina Nacom. \v 14 Po xuton xua xu othopa pesoiwantha barapo xuton caunuta xua pomonae Nacom Pejume Diwesi jume tane ichitha saya barompaya pia jʉntʉ coyeneyatha jinompa, yawa saya ʉ copei cayabara nanta xeina, yawa saya exana pocotsiwa jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi. Po coyene pebiwi exana baxuan barapocotsi jʉta coyeneya exana icha ichi xua po xuton be pesoiwantha xu othopiya. Barapo xuton jopa thei dubenaeyo. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, barapo jiwi jopa xanepanaya jinompaeyo Nacom nexa. \v 15 Po xuton xua xu othopeica peira wʉnaewatha, bara nacoita. Barapo xuton yabara caunuta pomonae jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano jume cowʉntano poxoru jʉntʉ coyene xanepanaya jume tane. Mataʉtano beta exana dubenanaebiya beya matapainya jiwi cui tane xua barapomonae jʉntʉ coyene xanepana Nacom peitabaratha tatsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecoicha yabara \r (Mr 4.21-25) \p \v 16 Equeicha Jesús namchi: “Poxonae jiton pecoicha coicha exana bapoxonae jopa coicha matacatsiyo. Mataʉta jopa coicha exanaeyo cama peʉpana deca. Jame asiya coicha exanatsi, pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. \v 17 Daxita pocotsiwa xua moya peyawʉn xeinaewa bexa tsane jiwi yabara yaputaena. Barichi barapo diwesin xua pecayabara jʉta pepaebi diwesin xua paebaponan jiwi itacʉpaeinchi xua peyabara yaputaewa tsane. \p \v 18 “Pana nejume naitaeware painya neexanaenexa pocotsiwa paca tsipaebatsi. Pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino \r (Mt 12.46-50; Mr 3.31-35) \p \v 19 Nexata Jesús pena tatsi irʉrʉ peyapin jiwi tatsino pata ichaxota Jesús uncua. Ichitha jopa Jesús imoxoyo caquita ponaetsi tsipei bichocono pin bicheito. \v 20 Ichʉn Jesús baraichi: \p —Ena, irʉrʉ neyapin jiwino pesato beya umena. Bepara bequein cataei, jei bapon. \p \v 21 Jesús namchi barapomonaetha: \p —Apara jame be taena tsicotan yawano be tayapin jiwi tsicotan pomonae xua jume tane Nacom Pejume Diwesi xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús xainya ducuanaya exana joibo, yawa maratsacano xainya mene ducuanaya exanano \r (Mt 8.23-27; Mr 4.35-41) \p \v 22 Caentacabi Jesús barʉ pona pijimonae jeratha. Jesús pijimonae barai: \p —Antha, poinchi icha muxunene beya, pucua beya, jei Jesús. \p Bara ponarʉcʉpaba. \v 23 Poxonae cataunxuae jeratha yana enapona bapoxonae Jesús maituncuataba. Bapoxonae jemeicha pin joibo naetaba mentha. Mataʉta bichocono jera mene wʉnca, muxu pebunarecae. \v 24 Nexata Jesús yaʉbaxotsi. Jesús baraichi: \p —¡Jesús, Patatanecuidubim, yana bunarecatsi! jei barapomonae. \p Nexata Jesús nacosataxuba. Jesús itawetaxuba joibo maratsacano. Daxita caewanaya joibo yawa maratsacano. \v 25 Nexata Jesús barai pijimonae: \p —¿Jopa pana nejume cui yabara jume cowʉntsim xua bara tana neitacʉpaewa xua tapaca yawenaewatsi? jei Jesús. \p Barapomonae bichocono junuwa yawa najʉntʉ coyene cabenaecarʉcʉpa. Barapomonae caemonae natsipaeba, jeye: \p —¿Jintam metha baponda? ¡Jamaisa bapon itaweta joibo yawa maratsacan xua daxita xainya dubenanaya! najei barapomonae. \s1 Meje yabara xua pebin yabara pon caurimonae pexeinaein pon Gerasa nacuapin \r (Mt 8.28-34; Mr 5.1-20) \p \v 26 Pirapaeyo jebouna Gerasa nacua itapatha, po itapa eca Galilea nacua icha itapa panawa beya. \v 27 Poxonae Jesús muxu penontounae jeratha, pebin pon copiya tomarapin pon equeicha aisowapin naexana, bapon patopa. Jesús caquita uncuatabatsi. Caena bayatha bapon puna jinompatsi caurimonae. Paparuwa jopa yawa poponaeyo, mataʉtano botha jopa poponaeyo, saya ibo wountha poponeiba. \v 28 Poxonae Jesús tainchi, iratha jopa. Pentabocototha uncua bapon, Jesús peitabaratha tatsi. Jume daunweya wawai: \p —Jesús, Nacom Pexantom, pon peitabocotha eca. ¿Eta pocotsiwa metha patopame taxantha? ¡Jume daunweya cabaraichi jopa neperaxa exanaeinde! jei. \p \v 29 Daxota bapon baxua paeba yaitama Jesús taitaweta cauri xua peponaenexa bapon pia xainya weya tatsi. Bapon matowa teiqueibatsi cauri. Bayatha bequein jiwi taxu cʉbeiba yawa pemaxʉno penaintotha xua bapon xua jopa peponaenexa, ichitha bapon nain xuneiba. Bapon ira xuepana susato tsurucuae nacua beya itorobeibatsi cauri. \v 30 Jesús yainyaba: \p —¿Eta po wʉm? jei Jesús. \p Bapon jume nota exanatsi Jesustha. Bapon namchi, jeye: \p —Tawʉn ayei, jei. \p Baxua namchi tsipei bayatha cauri bicheito cunto pata bapontha. \v 31 Equeicha barapo pebin cueicueijei exanatsi barapo cauri bicheito cunto. Barapo cauri cunto namchi, jeye: “Jesús jopa pana neitawetsinde po nacua ira bereca ichaxota jiwi atene tsaibi”, jei bapon xua cueicueijei exanatsi cauri. \v 32 Pin marrano duweimonae pitapatororotha jinompa xua yawa xayompano. Caurimonae Jesús jume daunweya wʉcatsi, jeye: “Pana nepu copabare marrano duweimonaetha”, jei. Jesús namchi: “Moya pataema”, jei. \v 33 Nexata caurimonae pebin wepu ponatsi, yawa marrano duweimonaetha pata. Barapo marrano duweimonae dʉcʉpa, pin pitapatororo othopareca. Pucuatha bunothopa. Caurimonae cabunothopatsi. \p \v 34 Pomonae yapu eena barapo marrano duweimonae junuwiya cuinaenouta tomarantha xuano tomaran aisowapiwi, xua pepaebinexa xua baxua exana. \v 35 Jiwi poxonae baxua tane, pata baxota ichaxota Jesús uncua. Tainchi pon wepu poinchi caurimonae. Bapon Jesús petaxu deca taecatsi, xuano paparuwa nama xatateca. Axaibiya eca, be pocotsin jopa matsiyaibichi. Barapo jiwi junuwa nawita. \v 36 Pomonae copiya tane, barapomonae equeicha tsipaeba ichamonaetha pomonaetha pomonae jopa taeyo po coyene xua bapon equeicha jume xua copiya bequein caurimonae pexeinaewa. \v 37 Poxonae daxita barapo Gerasa nacuapiwi jume tane baxua, daxita barapomonae Jesús itawetatsi xua pewarapaenexa bara weya xua Gerasa nacua weya, poxoru barapomonae junuwa bichocono. Daxota Jesús jeratha nontabiya bara warapano. \v 38 Pebin, pon wepu poinchi caurimonae, Jesús wʉcatsi xua bepara puna ponaetsei Jesús. Ichitha Jesús jopa copatsiyo xua pepuna ponaewa tsainchi bapon. \p \v 39 —Jinya bo beya ponare. Daxita paebare jiwitha xua bayatha Nacom cata exana, jei Jesús. \p Pebin nawiya tomara beya yawa daxita paebano tomaratha xua po coyene bayatha Jesús taexana xua bapon tacana exanatsi. \s1 Meje yabara xua poxonae Jairo pexantiyo taaxaibi exanatsi; yawa yabara xua bapoxonae irʉ icha yabʉyo axaibi exanatsi poxonae Jesús pia paparuwa tajayabatsirʉ \r (Mt 9.18-26; Mr 5.21-43) \p \v 40 Poxonae Jesús caibe patoparena Galilea nacua berena, jiwi Jesús matenta weiweinaya wabatsi, tsipei daxita barapomonae Jesús ewatatsi. \v 41 Nexata pebin patopa pon pewʉn Jairo. Bapon Jairo pon canamataxeina judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. Jesús petaxutha irabe tatayecarecatsi. Baxua Jairo exana poxoru Jesús pon ainya cui peexanaeinchi. Bapon Jairo Jesús jume daunweya wabatsi, jeye: “Antha tabotha ponare”, jei Jairo. \v 42 Bapon baxua paeba tsipei Jairo pexantiyo saya compa tatsi. Barapowayo doce po weibe xeina. Bapowayo muxu petʉpae. \p Poxonae Jesús iya irʉ pin bicheito napona. Bichocono jiwi acʉcʉ. \v 43 Barapo pin bicheitotha yabʉyo irʉ napona. Bapowa caena bayatha beya yadoce po weiyobe jopa xua pentabʉ janatha boca xua be nantawane. Barapowa daxita cobe caewitatsi xua peaxaibi exanaenexa tsainchi. Pomonae jiwi peyawʉbiwi cobe caewita daichitha jopa axaibi exanaetsi. \v 44 Bapoxonae barapowa imoxoyo caquita uncuataba Jesús peputha tatsi. Barapowa Jesús pia paparuwa tatsi tajayabatsi xua peopirawa. Bapoxonae caena nainya bapowa ajaneibi tsanareca. \v 45 Nexata Jesús yainyaba barapo pin bicheitotha, jeye: \p —¿Jintam nejayabara? jei. \p Daxita barapomonae paeba xua pinae jopa jayabichiba. Daxota Pedro barai: \p —Patatanecuidubim, barapo pin bicheito acʉcʉ canapuna torobabiya tane, dacotsiwa jam: ‘¿Jintam nejayaba?’ jam, jei Pedro. \p \v 46 Ichitha Jesús jume nota: \p —Ichʉn nejayaba tsipei taayapusʉwa newepu jiwana aichurucuae xua axaibi exanan, jei Jesús. \p \v 47 Petsiriwa yaputane xua cobe yaputainchi xua Jesús cobe yaputane poxonae bapowa jayaba. Barapowa junuwiya patopa yawa pentabocototha uncua ira betaeuncuarecano Jesús petaxutha tatsi. Baxua exana bapowa poxoru Jesús ainya cui peexanaeinchi. Nexata barapowa namchi barapo bicheito peitabaratha, jeye: \p —Apara xan jayaban. Poxonae jayaban caena nainya axaibin, jei. \v 48 Nexata Jesús barai, bapowa baraichi, jeye: \p —Yabʉyo caaxaibi exanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaem xua bara tana neitacʉpaewa xua tacaaxaibi exanaewatsi. Saya jʉntemiya poponde, jei Jesús. \p \v 49 Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebauya bapowatha, pebin patoparʉ pon Jairo pia bo tatsi weya pona. Bapon tsipaeba pontha pon pecanamataxeinaeinxae judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pon Jairo. Jairo baraichi, jeichichi: \p —Nexantiyo bayatha cata tʉpa. Jopa came fayacotsinde pon jiwi Pecuidubin, jeichichi Jairo bapon. \p \v 50 Ichitha poxonae Jesús jume tane baxua, xua Jairo baraichi, Jesús barai, Jairo baraichi, jeye: \p —Jopa junuwinde, maisa saya nejume cowʉnde. Nexantiyo cata axaibi tsane, jei Jesús. \p \v 51 Poxonae botha pata, Jesús jopa juntucuru bebarʉ joniyaeyo ichamonae. Saya meisa Pedro irʉ Santiago irʉ Juan irʉ powayo tʉpa paxa tatsi, bapon Jairo yawa pena tatsi, Jesús barʉ joniya barapomonae. \v 52 Daxita barapomonae yabʉyo siwa wawaya wecoyeichi. Ichitha Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Jopa pawecoyande, yabʉyo apara jopa tʉpaeyo, maituncua apara, jei Jesús. \p \v 53 Ichitha Jesús jume caponatsi barapomonae. Tsipei barapomonae yaputane xua yatsicaewa apara tʉpa barapowayo. \v 54 Nexata Jesús jume daunweya cobe pichiya barai, jeye: \p —¡Ja, owae asiya uncuatabare! jei Jesús. \p \v 55 Barapowayo equeicha petʉpaewa nacosataxuba, caena nainya asiya uncuataba. Jesús itoroba barapomonae xua barapowayo peapatsinexatsi pexaewa. \v 56 Barapowayo paxa tatsi irʉ pena tatsi najʉntʉ coyene cabenaecaeya tanebe. Jesús barapomonae tsipaeba xua jopa cui yopichi tsainchi ichamonaetha xua po coyene bapon peexanaexae. \c 9 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi \r (Mt 10.5-15; Mr 6.7-13) \p \v 1 Jesús pijimonae caetuta pomonae xua doce poyobe. Yawa pijimonae cata pia peayapusʉwa. Mataʉtano catano peitorobi coyenewa xua barapomonae peitaweteibinexa tsane cauri xuano xua peaxaibi exanaenexa tsaibi tsane jiwi pomonae atene. \v 2 Jesús itoroba barapomonae xua barapomonae peyabara cueicueijeinexa tsane jiwitha xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itoroba peewatsixae. Mataʉtano itoroba xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsane jiwi pomonae atene. \v 3 Jesús barai pijimonae: \p —Jopa pacaponaeinde ichawa xua painya necawarapaenexa. Mataʉtano jopa iwabi pacaponaeinde, yawa jopa cote pacaponaeinde. Mataʉtano jopa pacaponaeinde pexaewa, yawa jopa pacaponaeinde paratixi. Saya cae camisa panama xatabare, jopa icha camisan pacaponaeinde. \v 4 Botha po botha papatsiname, bara po botha painya nepu enaeinde bapoxonae barapo botha painya nepu warapaeinde. \v 5 Pomonae xua ichaxota jopa paca matenta weyataya wabiyo barapo tomara weya pawarapare. Pana taxu wenʉnʉbabare tsorobon po tsorobon painya taxutha dubena. Baxua paexande xua barapomonae peyaputaenexa xua abe exana paxamtha, jei Jesús. \p \v 6 Bara barapomonae ponarʉcʉpa. Mataʉtano barapomonae pona daxita carepaya peya tomaraxitha. Mataʉtano papaeba tsiniya Nacom pia pecapanenebiyae diwesi jume tatsi. Yawa axaibi exana tsiniyano jiwi pomonae atene. \s1 Meje yabara poxonae Herodes Juan yabara jume ʉnthʉthʉ deideijeichi pebexubixaetsi bayatha \r (Mt 14.1-12; Mr 6.14-29) \p \v 7 Bapoxonae Herodes Galilea nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi daxita jume tane xua Jesús exana. Bapon Herodes jopa xapain beta nanta xeinaeyo. Tsipei ichamonae catsawa Jesús yabara namchichi: “Apara bapon Juan, pon bequein bayatha tʉpa, equeicha asʉ juina”, jei. \v 8 Irʉ ichamonae namchi: “Bapon apara Elías, pon tsita naitʉta jiwitha”, jei. Irʉ ichamonae namchi: “Apara pomonae bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi, barapomonae jiwana, bapon apara, pon petʉpaein equeicha juina”, jei barapomonae. \v 9 Ichitha Herodes namchi: \p —Bara bayatha ichamonae cobe itorobacoumba xua Juan pewisi ucuibiwatsi. ¿Jintam metha bapon xua yabara jume tan nawita xua pinae peitʉpanaewan exana? jei. \p Herodes bichocono beyaitaena, Jesús beyaitaeinchi pon wʉnae peexanaein. \s1 Meje yabara poxonae Jesús apata pexaewa cinco mil pebiwi \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Jn 6.1-14) \p \v 10 Poxonae pata pomonae Jesús itoroba, barapomonae Jesús tsipaebatsi pocotsiwa xua barapomonae exana. Jesús tsana barʉ jopa barapo pijimonae tatsi xua pin bicheito weya. Ichaxota jiwi aibi, Jesús bara beya barʉ pona pijimonae, Betsaida tomara pecuariya beya barʉ pona. \v 11 Ichitha poxonae barapo bicheito yaputane xua xota Jesús ponaena, barapo bicheito irʉ Jesús puna poinchi. Jesús matenta weiweinaya waba barapo pin bicheito. Mataʉtano Jesús yabara tsipaeba barapo bicheitotha po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. Mataʉtano Jesús axaibi exana atenemonae. \p \v 12 Poxonae imoxoyo tabopiya Jesús barompaya pijimonae tatsi pomonae xua doce poyobe, barapoyobe Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi. Jesús baraichichi, jeye: \p —Barapo bicheito itorobare pejeichinexa tsane xua ichaxota maichina xuano xua pexaewa pejeichinexa tsane tomaranxitha yawa po bon pipatotha umena, poxoru xote aibi pexaewa yawa bon xua ichaxota pemaichiwa tsane, jeichichi Jesús pijimonae. \p \v 13 Ichitha Jesús barai pijimonae: \p —Paxam paapare pexaewa, jei Jesús. \p Jesús jume notatsi pijimonae: \p —Saya apara cinco po panbe paxeinan mataʉtano saya ainyoyobe paxeinan duweiyobe. Apara acoibi tsipei pin bicheito. Metha paponan pata comotsinexa icha pexaewa, daxita barapomonae nexa, jei. \p \v 14 Barapo bicheito be cinco mil pebiwi. Nexata Jesús pijimonae barai: \p —Pana nantaʉre xua ichamonae tsana eeniyaena be cincuenta po matabʉxʉyobe tsiniya, jei. \p \v 15 Bara Jesús pijimonae tatsi exana pocotsiwa xua Jesús paeba. Bapoxonae barapo pin bicheito iratha ena. \v 16 Bapoxonae Jesús pan pita cinco po panbe, yawa duwei ainyobe pitano. Jesús itaboco benecoicha, Paxa tsipaeba: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pexaewa pata tanecatsiwaxaem”, jei Jesús. Poxonae Jesús epa janaquiya nacobe weta, pijimonae caitoroba xua pecatsibaponaenexa tsane barapo bicheitotha. \v 17 Bara daxita nabane, yawa bara daxita jain cowʉntarʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús pijimonae tatsi doce po cote matabʉxʉyobe wʉnba xua bayatha nacopaba pocotsiwa xua bayatha barapo jiwi jopa xaeyo petonsanaexae. \s1 Meje yabara poxonae Pedro namchi Jesustha jeye: “Xam apara Mesías pon Nacom caitorobica”, jei Pedro \r (Mt 16.13-19; Mr 8.27-29) \p \v 18 Caentacabitha Jesús Nacom tsipaebawiya, meisa pijimonae barʉ pona. Bapoxonae Jesús yainyaba pijimonae, jeye: \p —¿Eta jiwi neyabara jei po coyene xua xan bapon aparan? jei Jesús. \p \v 19 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Juan pon jiwi Pebautisabin, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉ ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon Elías, pon equeicha petʉpaein asʉ juina’, jei. Irʉrʉ ichamonae cayabara, jei: ‘Apara bapon jiwana pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi, pon petʉpaein equeicha asʉ juina’, jei, Jesús pijimonae tatsi. \p \v 20 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye: \p —Incane irʉ paxamdʉ, ¿eta pana neyabara jumichimdʉ xua xan eta pondʉn? jei Jesús. \p Pedro jume epa pita: \p —Xam apara Mesías, pon Nacom caitorobica, jei Pedro. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara diwesi paeba po coyene xua petʉpaewa tsane \r (Mt 16.20-28; Mr 8.30–9.1) \p \v 21 Jesús pijimonae muxu barai, xua pijimonae jopa peyabara paebinexatsi ichamonaetha baxua. \v 22 Yawa barai pijimonae po coyene xua bexa ichamonae Jesús cana exanaeinchi. Jesús namchi, jeye: \p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jiwi bichocono neperaxa jʉbina. Mataʉtano pitiri jiwi irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae neitawetsina. Mataʉtano barapomonae nebexubina. Ichitha equeicha asʉ poponaein poxonae acoibi po matacabiyobe tsuxubi tsane, jei Jesús poxonae nayabara paeba. \p \v 23 Bapoxonae Jesús barai daxita pijimonae, jeye: \p —Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane bewa bapon yabara naitematsi pocotsiwa xua bapon ichichipa pia peexanae coyenewan tatsi. Bapoxonae jame bapon bewa eexanaponae daxita matacabi pocotsiwa itoroban bequein bara bapon bexotsi ichamonae, tajiwimonae jitonxae. \v 24 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. \v 25 Icha pebin bichocono copei xeina pocotsiwa xeina po cae pin nacuathe, ichitha jopa xeinaeyo peajʉntʉcoyenesʉwa, po peajʉntʉcoyenesʉwa ataya tsiteca, bapoxonae bapon jopa itacʉpaetsi xua penajʉntʉ coyene capanepaewa xua jopa peweraweracaewa. \v 26 Icha ichʉn neacaura, yawa nejume diwesi acaurano, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya bapon acauran tsane. Baxua exanaein poxonae patopaetsicaein be jiwi pia pecanamataxeinaein tatsi yaitʉpanae susato patopaetsicaein. Taxa pia peitʉpanaewa tatsi yawa patopeicaein. Mataʉtano Taxa pia matatsunpiwi tatsi nebarʉ patsicaena, jei Jesús. \v 27 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi xua pomonae xote umene abʉ barapomonae jopa werapae tsane. Barapomonae jiwana copiya matha necotsina xua po coyene Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae pomonae itorobiya peewatsixae, bapoxonae barapomonae werapaena, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae peitʉtha pexeinya itʉpanae coicha tsanaya naexana \r (Mt 17.1-8; Mr 9.2-8) \p \v 28 Poxonae ocho po matacabibe jopa xua poxonae Jesús barapo diwesi paeba, bapoxonae Jesús pona demxuwa beicha petsipaebinexa Nacom. Pedro irʉ Juan irʉ Santiago barapo matabʉxʉyobe barʉ poinchibe. \v 29 Poxonae Jesús cataunxuae Nacom tsipaebauya, bapoxonae icha itabara tsanaya. Mataʉta penama xatatsiwano inyapana tsanaya yawa bichocono daedaena tsanaya. \v 30 Nexata pebinbe yaitʉpanae be damacu patopabe. Baponbe, irʉ Jesús, bapoyobe nabarʉ cueicueijeibe. Ponbe xua Jesús jemeicha tsita patopatsibe, bapon Moisés irʉ ichʉn pewʉn Elías, ponbe xua caena bayatha naxubabe. \v 31 Baponbe yabara barʉ cueicueijeibe xua Jesús petʉpaewa tsane xua peraxa jʉbinchi ichamonae Jerusalén tomaratha. \v 32 Bequein Pedrobarʉ bichocono itamaipana daichitha nacosatumena. Pedrobarʉ tane xua Jesús yamatawacaicha pexeinya itʉpanae be damacu tsuncuaetsi. Mataʉtano Pedrobarʉ tane ponbe Jesús barʉ uncua, Moisés irʉ Elías. \v 33 Moisés irʉ Elías, poxonae baponbe Jesús weya naetababe, bapoxonae Pedro Jesús baraichichi, jeye: \p —Jiwi Necuidubin, maisa wʉnae xua xote pata umenaewa. Pacata acabinchi acoibi po boutobe, cae bouto xam nexa, icha bouto Moisés nexa, icha bouto Elías nexa. \p Ichitha Pedro beta jopa yaputaeyo xua baxua paeba. \v 34 Poxonae Pedro cataunxuae barʉ cueicueijei Jesús, bapoxonae daxita pexainya bematawacaicha taruneicatsi tsaquinaebowa. Poxonae barapomonae tsaquinaebowa tututha nataerʉcʉpa bichocono junuwa. \v 35 Nexata barapomonae tsaquinaebowatha pejume jume tane xua Nacom namchi, jeye: “Bapon apara Taxanto, pon bichocono antobein, pon itapetan. Bapon beta pajume taema pocotsiwa paca tsipaeba”, jei Nacom. \p \v 36 Poxonae Nacom najume weta, Pedrobarʉ necobarʉcʉpa xua Jesús beya compa uncua. Pedrobarʉ saya moya. Jopa pejumeyo ichamonaetha xua tane. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cauri taitaweta xua pewowin xeina \r (Mt 17.14-21; Mr 9.14-29) \p \v 37 Baya poxonae Jesús barapo acoibi poyobe pijimonaebe dabe barʉ dunareca Jesús pin bicheito matenta poinchi. \v 38 Nexata barapo bicheitotha jiwana pebin, bapon jume daunwei wawai, jeye: \p —Jiwi Necuidubin, incane inta taema taxanto. Bapon taxanto inta compa pebin. \v 39 Taxanto inta waetabatsi cauri, inta papai exanatsi, yawa inta iratha bebaichi. Mataʉta inta coibo thamthamei exanatsi poxoru matayaibatsi exanatsi. Inta taxanto cui tatainchi jopa bepu sorobabeibichi barapo cauri. \v 40 Bayatha bequein jinyamonae jume daunweya cui itoroban: ‘Painta taxanto taitawere cauri’, jan. Ichitha jopa itacʉpaetsi xua taxanto inta petaitawetsiwatsi cauri, jei pewowin paxa tatsi. \p \v 41 Jesús barai pin bicheitotha, jeye: \p —¡Paxam barapomonae pam pomonae jopa xapain cataunxuae pana nejume cowʉntsim! ¡Paxam barapomonae pam, peajʉntʉcoyenebe jiwi pam! ¿Eta po weibe nantawenonan xua bewa tapaca barʉ ecaewa tsainchi xua beya poxonae tapana nejume cowʉntsiwam tsane? ¿Mataʉtano eta po weibe equeicha nantawenonan xua tapaca cayawenaewatsi tsainchi? jei Jesús. \p Nexata Jesús barai pewowin paxa tatsi, jeye: \p —¡Nexanto inta carenande! jei Jesús. \p \v 42 Poxonae pewowin cataunxuae Jesús itiya poinchi, bapoxonae equeicha pewowin iratha xotsi cauri. Equeicha pewowin coibo thamthamei exanatsi. Ichitha Jesús taitaweta cauri pewowin. Jesús axaibi exana pewowin. Equeicha Jesús caewa cata. Coxiyan caewa catatsi pexantoxae. \v 43 Daxita barapo pin bicheito yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa pewowin pexeinya coyene taexanatsi Nacom. \s1 Meje yabara poxonae equeicha Jesús nayabara paeba xua poxonae tʉpaena \r (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) \p Poxonae awiya cataunxuae yabara najʉntʉ coyene cabenaecompa barapo pin bicheito pocotsiwa Jesús exana, bapoxonae Jesús pijimonae barai: \p \v 44 —Incane beta pajume taema, yawa jopa pana nejume cayabara jʉntemainaeinde. Xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin jiwi, necaenaetsina ichamonaetha xua tanebexubinexa tsane, jei Jesús. \p \v 45 Ichitha Jesús pijimonae jopa xapain jume yaputaetsi xua barai. Barapomonae jopa tacopatichi Nacom xua Jesús pejume yaputaewa tsainchi. Barapomonae junuwa xua Jesús yabara peyainyabiwa tsainchi xua Jesús yaputane peexanaenexa xuaunxuae paeba. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi pijimonae po coyene xua pon peainya cui peexanaeinchi \r (Mt 18.1-5; Mr 9.33-37) \p \v 46 Nexata Jesús pijimonae tatsi caemonae yabara nayainyaba, najei: “¿Jintam paxantha bichocono peainya cuinda xua beyacaincha ichʉn?” jei. \v 47 Jesús yaputane baxua pocotsiwa barapomonae yabara nanta xeina. Nexata Jesús cobe pita pexuyo yawa pexainya cuaranoreca. \v 48 Nexata Jesús barai pijimonae: \p —Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi barapon bara apara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae xua pon bara Nacom. Daxota pon paxam jiwana pam, pon jopa paca tsita ainya cuiyo, bapon jame Nacom tsita ainya cuichi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús barai pijimonae: “Pon jopa nacata abe exanaeyo, bapon ba apara naca yawena”, jei \r (Mr 9.38-40) \p \v 49 Nexata Juan Jesús baraichi, jeye: \p —Ja Tanecuidubim, paxan caein patan pon cawʉn taiba poxonae itaweta caurimonae, xua caurimonae itawetatsi. Paxan baxua pacui itawetan tsipei jopa naca puna poponaeyo, jei Juan. \p \v 50 Ichitha Jesús jume nota, jeye: \p —Jopa pacui itawetsinde, tsipei pon jopa nacata abe exanaeyo bapon ba apara naca yawena, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jume itaweta, Santiago irʉ Juan jume itawetatsibe \p \v 51 Poxonae imoxoyo matacabi jopaena, po matacabitha Jesús athabe icha tsane, xua Nacom exanaena, bapoxonae Jesús bichocono awiya nantʉsʉba xua peponaewa tsane Jerusalén tomara beya. \v 52 Jesús nawʉnae jume caitoroba pia jitonbe tatsi. Barapo Jesús pia jitonbe tatsi ponabe Samaria nacua beya. Ponabe xua bo tutu pewʉcaenexa tsanebe po tomara barapo Samaria nacuatha eca xua Jesús peecaenexa. \v 53 Ichitha barapo tomarapiwi xua Samaria nacuatha jinompa, barapomonae aichaxaibi xua Jesús weiweinaya pententa wabiwatsi baxota poxoru barapomonae yaputane xua Jesús pona Jerusalén tomara beya. \v 54 Ichitha Santiago irʉ Juan poxonae baxua tanebe, ponbe bequein tawʉcabe bo tutu Jesús nexa, baponbe Jesús baraichi, jeye: \p —Patatanecanamataxeinaem, ¿xam ichichipame xua paxan isoto pawʉcaein po isoto xua itaboco wetsica xua petautsinexatsi barapomonae? jei baponbe. \p \v 55 Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota yawa jume itaweta. \v 56 Nexata equeicha Jesús pijimonae barʉ pona icha tsiqui tomariyo beya. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae ichichipa xua pepuna ponaewatsi \r (Mt 8.19-22) \p \v 57 Poxonae namtotha enapona, pebin Jesús baraichi, jeye: \p —Patatanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna ponaewatsi xua ichaxota poname, jei pebin. \v 58 Jesús jume nota, jeye: \p —Namomonae ba pia mʉthʉn xeina ichaxota pemaitathopeibiwa. Irʉ peyapupunaewi ba coton xeina ichaxota peyamaitathopeibiwa. Nama xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin nama jopa daichinyo. Nama jopa xeinaeinyo bo xua tabo xua xota nafifinacaecan, jei Jesús. \p \v 59 Jesús barai ichʉntha, jeye: \p —Nepuna ponde. \p Ichitha bapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, nepu copare xua taxa matha mʉthʉtha xubichi copiya xua bapoxonae tacapuna ponaenexatsi, jei. \p \v 60 Jesús jume nota, jeye: \p —Bara copare xua petʉpaewi mʉthʉcaeinchi, pomonae xua be pewerapaewi jopa betanejume cowʉntsiwixae, barapomonae mʉthʉcaena. Ichitha xam ponare jinya neyabara tsipaebinexa jiwitha po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae, jei Jesús. \p \v 61 Nexata ichʉn Jesús baraichi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, ichichipan xua tacapuna ponaewatsi. Ichitha copiya bara necopare xua tana napeyabiwa tsane tamonae, tabopiwi, jei bapon. \p \v 62 Jesús jume nota: \p —Pebinba jopa itacʉpaetsi xua beta penacuichiwa pabi icha saya napatomeicha necobiya nacuita. Barapocotsi jʉta coyeneya ichi, icha pebin exana Nacom pia petanacuichiwa tatsi jopa xapain exanaeyo xua peyabara paebiwa po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae icha bapon saya cayabara nanta xeina pocotsiwa barapo cae pin nacuathe xeina, jei Jesús. \c 10 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae itoroba setenta y dos poyobe pebiwi \p \v 1 Barapoxonae Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae tatsi, bapon itapeta equeicha icha pijimonae tatsi setenta y dos poyobe. Daxita tomarantha Jesús itoroba be dos poyobe tsiniya, tsica tomaraxithano, pin tomaranthano xua ichaxota Jesús cotacaya ponaena. \v 2 Jesús barai barapomonae poxonae muxu peitorobi, jeye: “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Pabitha ba pocotsiwa peʉbiwan naweta nawita, daichitha ba penacuichiwi pomonae jota pinmonae aibi. Bara jʉta ichi barapo cae pin nacuathe. Jiwi pinmonae jinompa pomonae nantawenona pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daichitha pomonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsurubenanaebiya ichamonaetha barapomonae pinmonae aibi saya tsiquimonaeyo. Daxota Nacom pawʉcare xua pecaitorobinexa tsane ichamonae xua petacamuxu tsipaebinexa tsainchi pia pejume diwesi pomonae barapo cae pin nacuathe pejinompaewi nexa. \v 3 Paponde ichaxota paca itorobatsi. Paca itorobatsi pia xainya beya pomonae jopa jume cowʉntsiyo, pomonae itacʉpatsi xua abe painya nepaca exanaewa icha oveja ichi xua poxonae pona ichaxota neʉthʉ jinompa xua itacʉpatsi xua abe peexanaewatsi. \v 4 Jopa pacaponaeinde cote. Yawa paratixi jopa pacaponaeinde. Yawa jopa pacaponaeinde painya nenataxu xatabiwan. Mataʉta jopa ichamonae namtotha paewatumeyaeinde xua saya painya netsipaebinexa. \v 5 Poxonae bomʉxʉtha pajojoniyaename, barapo bopiwi pajacobare, pajande: ‘Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exanaena’, pajande. \v 6 Icha baxota jinompa pomonae jʉntema jinompa, baxua Nacom taexanaena xua papaebame. Ichitha icha baxota jinompa pomonae jopa jʉntema jinompaeyo, baxua Nacom jopa taexanae tsane xua papaebame. Equeicha caewa pacata parenaena xua baxua papaebame. \v 7 Barapo botha paenare. Paxaema paapareno pocotsiwa barapomonae paca apata. Painya xoba paauram xua paca cata tsipei baraxua xua paca cata painya matoma painya netanacuichixae Nacom. Jopa ichawa beya paponaeinde bontha, saya bara po botha paenare. \v 8 Poxonae tomaratha papanenebiyam, icha barapomonae paca matenta weyataeya waba, moya paxaema pocotsiwa barapomonae paca apata. \v 9 Axaibi paexande peatene jiwi, pomonae xua barapo tomaratha ena. Barapomonae pabarande: ‘Anoxuae Nacom waba jiwi xua petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae’, pajande. \v 10-11 Ichitha poxonae icha tomaratha papatsiname icha barapo tomarapiwi jopa paca matenta weyataeya wabiyo, pajande barapomonaetha: ‘¡Po tsorobon panataxu wenʉnʉbaban painya tomaratha, apara xua abe paexaname pata xainya berena poxonae pana nejume itawetame! Payaputaema, anoxuae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae ichitha pana nejume itawetame pomonae Nacom pata tana neitorobiwi panxaein’, pajande. \v 12 Xaniyeya paca tsipaebatsi matacabi patopaena. Barapo matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa xua petsita exanaexaetsi. Barapo matacabitha jopa juniya bichocono atene tsane pomonae paca jume itaweta. Ichitha nama pomonae barapo tomaratha jinompa pomonae paca jume itaweta jopa juniya atene tsane, beyacaincha poxonae Sodoma tomarapiwi atene”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po tomaranpiwi jopa pejume cowʉntsiwichi \r (Mt 11.20-24) \p \v 13 Jesús equeicha pijimonaetha namchi, pomonae setenta y dos poyobe xua ichamonae yabara paebatsi, jeye: “¡Pai jaibo Corazín tomarapiwi tsobenae! ¡Irʉ Betsaida tomarapiwi tsobenae! Po tsita itʉtsi coyenewan exanan Corazín tomaratha yawa Betsaida tomaratha ichʉn jopa bapana exanaeyo barapo tsita itʉtsi coyenewan Tiro tomaratha yawa Sidón tomaratha. Icha barapo tsita itʉtsi coyenewan exanaetsipa Tiro tomaratha Sidón tomarathano, barapo tomaranbepiwi icha penanta xeinae coyenewatha yabara nanta pentsipa Nacomtha. Barapomonae iratha enaetsipa yawa paparuwan nama xatabichipa xua pocotsiwa be peru mapaton xua axʉn, yawa ipuna nacaxuebichipa pia pepontha. Barapomonae baxua exanaetsipa xua ichamonae petsita itapeinya xeinaenexa tsainchi xua icha jʉntʉ coyenein Nacom petsita xeinaewatsi peauraxae xua abe peexanaexae. \v 14 Poxonae barapo matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina daxita jiwi xua petsita natsicuentsixaetsi xua abe petsita exanaexaetsi, Tiro tomarapiwi, Sidón tomarapiwino, daxita barapo tomarabepiwi bichocono peraxa jʉbebinchi. Ichitha nama paxam pomonae Corazín tomarapiwi pam, irʉrʉ Betsaida tomarapiwi pamdʉ, daxita paxam jopa juniya paca peraxa jʉbebi tsane, beyacaincha xua peraxa jʉbebinchi Tiro tomarapiwi irʉ Sidón tomarapiwi. \v 15 ¡Incane irʉ Capernaum tomarapiwi pamdʉ! ¿Bara pananta xeiname xua paca capanenebiya tsane peitaboco beicha? Jume, apara paca itorobina petʉpae coyene cuiru bereca. \p \v 16 “Pon xua paca jume naitaewata, barapara nejume naitaewatarʉ. Pon xua paca jume itaweta, barapara nejume itaweta xan berena. Pon xua nejume itaweta, barichi Nacom jume itawetatsi pon xua tana neitorobixae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae equeicha caibe parenaena Jesús pijimonae tatsi pomonae setenta y dos poyobe pebiwi \p \v 17 Barapo setenta y dos poyobe jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibarena, jeye: \p —Patatanecanamataxeinaem, caurimonae pana nejume cowʉnta xua paitawetan poxonae paca wʉn wʉn taibatsi, jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 18 Jesús jume nota, jeye: \p —Aa, bara bayatha cauri pia pentacaponaein tatsi Satanás tan xua jopeica itaboco wetsica icha yamʉxʉ ichi poxonae uncueica. \v 19 Paxam paca catatsi taayapusʉwa painya netaxunaunabaponaewa tsane jomon yawa pʉtonno, xua jopa painya nepaca capepeichinexa. Po peayapusʉwa paca catatsi bichocono daunwei, beyacaincha painya nepaca caaitafaetabi jiton, pon cauri pia pentacaponaein pia peayapusʉwa tatsi xua xota jiwi abe exanatsi. Jiwi dapomonae aibi pomonae abe paca cana exana. \v 20 Jopa pajʉntʉ coyene weiweinaeinde xua caurimonae pia paca jume jejeixae xua dʉcʉpa poxonae paitawetame, saya jame pajʉntʉ coyene weiweinare xua Nacom painya nepaca wʉn dubixae pia diborotha itabocotheicha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi \r (Mt 11.25-27; 13.16-17) \p \v 21 Bara caena bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweina exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Jesús namchi, jeye: “Axa peitaboco Necanamataxeinaem, yawa ira Necanamataxeinaem. Wʉnae cajaintatsi tsipei jopa tsita itʉbim pocotsiwa pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae bichocono penacuidubiwi pomonae be pinyon penatsicotaewi tsipei nanta xeina xua bichocono peyaputaewi daxita. Jame nama tsita itʉtame barapo pexainyei coyenewa xan yabara pomonaetha pomonae jopa bichocono penacuidubiwi pomonae be pexui penatsicotaewi tsipei jopa nanta xeinaeyo xua bichocono peyaputae jiwi daxita. Axa baxua exaname necatsita xanepanaexae baxua”, jei Jesús Paxatha. \p \v 22 Equeicha Jesús pijimonae barai pomonae xua setenta y dos poyobe, jeye: “Taxa daxita necata xua pia peitorobi coyenewa tatsi mataʉtano xua pia peyaputae coyenewan tatsi. Dapon aibi pon xaniwaicha nejʉntʉ cui coyene yaputane. Jame saya meisa Taxa Nacom, nejʉntʉ cui coyene yaputane. Dapon ajibi pon Taxa jʉntʉ cui coyene yaputainchi ichʉn, saya meisa Taxaxae jʉntʉ cui coyene yaputan. Mataʉta barichi Taxa meisa jʉntʉ coyene yaputainchi pon saya bara copatan xua bara Taxa pejʉntʉ cui coyene yaputaewa tsainchi pomonae ichichipan”, jei Jesús. \p \v 23 Nexata Jesús pijimonae napatomeicha necota pomonae xua doce poyobe. Meisa barapomonaebetha barai, jeye: “Jʉntʉ coyene weiweina pomonae xua tane, pocotsiwan xua pataneme. \v 24 Poxoru paca tsipaebatsi, xua Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwimonae irʉ nacuan peewatsiwimonae, pomonae bayatha napenta barapomonae bequein betaena pocotsiwa pataneme ichitha jopa taeyo. Mataʉta barapomonae bequein bejume taena pocotsiwa pajume taneme ichitha jopa jume taeyo”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba Samaria nacuapin, pon wʉnae exana \p \v 25 Nexata irʉrʉ pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtsiya yainyabatsi xua barapon pejume barabotsinexatsi. Barapon Jesús jeichichi: \p —Ja Tanecuidubim, ¿eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei. \p \v 26 Jesús jume nota, jeye: \p —¿Eta xuara xua barapo Moisés pia peitorobi coyene diwesitha tina? ¿Eta xua yabara yorobame barapo diwesitha? jei Jesús. \p \v 27 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene bapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Antobeinde jinya Necanamataxeinaein, bapon Nacom, daxita xua nejʉntʉ coyene wetsina, mataʉtano xua daxita jinya nepoponae coyenewatha, mataʉtano xua nanta xeiname, daxita xua nenanta xeinaewatha nentasipatha, mataʉtano daxita xua nedaunwei coyenewatham, mataʉtano antobeinde necatsicuarabʉ ecaein icha ichim xua naantobem jinya coutha, jei pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene. \p \v 28 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —Bara beta nejume notame. Icha baraxua exanaename peajʉntʉyapusʉwa xeinaename po peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca, jei Jesús. \p \v 29 Ichitha pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapon awiya nanta xeina nawita, pia jiwi nanta xeinaetsi xua bapon xeina pexeinya peyainyabiwa. Bapon Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Jintam barʉ pomonae tanetsicuarabʉ enaewi? jei. \p \v 30 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —Irʉrʉ pebin Jericó tomara bereca pona, Jerusalén tomara namtotha weya pona. Poxonae awiya namtotha ecapona jemeicha waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi. Barapon daxita wecobe notatsi xua pocotsiwa xeina, yawa bʉtsi. Barapomonae aichurubenae, tsica cuiyotha copatabatsi. \v 31 Bapoxonae irʉ sacerdotemonaepin barapo namto ecapona. Poxonae barapon yasusʉinya taebotatsi sacerdotemonaepin tajʉ matawacaicha toquetaba. \v 32 Irʉ levimonaepin baxoyo ecapona, bapon irʉ tajʉ matawacaicha toquetaba poxonae yasusʉinya taebota. \v 33 Ichitha Samaria nacuapin baxoyo irʉ ecapona poxonae yasusʉinya taebota, yabara najʉntʉ coyene xeinanareca peyawenaenexa. \v 34 Nexata Samaria nacuapin imoxoyo caquita uncuataba pon yasusʉinya boca. Bapon wan yawʉbecapona penasiwatha vino merathano. Bapoxonae paparuwatha wan yarabecapona. Bapoxonae burrotha cuaretsica piyʉntha. Bomʉxʉ beya capona ichaxota jiwi maiteibathopa. Baxota xanepanaeya bota. \v 35 Bapoxonae baya poxonae juntucuru Samaria nacuapin ponaenaba, pita ainya paratixi. Bapoxonae cata pontha pon bo pexeinaein. Samaria nacuapin barai pontha pon bo pexeinaein: ‘Barapon beta xanepanaya bore. Icha paratixi seicanaya, equeicha bexa cacatsinchi poxonae caewa denan tsane’, jei Samaria nacuapin, jei Jesús. \p \v 36 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Barapo acoibi poyobe jiwana, ¿jintam yabara cananta xeiname xua wʉnae exana xua peantobexaetsi pon waetabatsi pomonae jiwi pecaibiwi, yawa xua bʉtsino?” jei Jesús. \p \v 37 Pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi, bapon Jesús jume notatsi, jeye: \p —Pon xua yabara najʉntʉ coyene xeinanareca xua peyawenaenexa, jei bapon. \p Jesús jume nota, jeye: \p —Ponare, icha pocotsi coyeneya Samaria nacuapin ichi barichiya exande, xanepanaya exande ichamonaetha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús, Marta yawa María siwa poinchibe \p \v 38 Jesús pijimonae cataunxuae barʉ ecapona namtotha Jericó tomara beya barʉ pona. Pijimonae barʉ patopa tsica tomariyotha ichaxota petsiriwa popona powa pewʉn Marta. Barapowa Jesús matenta weyataeya wabatsi pia botha. \v 39 Marta peyapiyo nantaʉta powa pewʉn María. Barapowa María Jesús caquita ecatsi xua Jesús pejume taenexatsi pocotsiwa paeba. \v 40 Ichitha Marta enatsi pia penacuichiwa xua Jesús tsiexanatsi pexaewa xuano xua pijimonae tatsi nexano. Barapowa pona Jesús beya, namchi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, ¿jopa taem xua tayapiyo necopata xua compa nacuitan? Awiya bobena penacuichiwan. Itorobare bʉ neyawena, jei Marta. \p \v 41 Ichitha Jesús jume nota, jeye: \p —Marta, caenauya jinya nenacuichiwan xua pocotsiwa xua ichichipame neexanaewa. \v 42 Saya cae coyene ainya cui xua xam nantawenoname pocotsiwa xua María exana xua barompaya itapeta xua wʉnae exana poxonae nejume tayeca. Jiton dapocotsin aibi xua pon María jʉntʉ coyene weaichurubenae exainchi xua nejume tayeca, jei Jesús. \c 11 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara cuiduba xua Nacomtha petsipaebiwa \r (Mt 6.9-15; 7.7-11) \p \v 1 Caentacabi Jesús tsipaebauya Nacom ichawatha. Jesús najume weta, bapoxonae pijimonae tatsi jiwana poyobe xua doce poyobe Jesús baraichi, jei: \p —Jesús, Patatanecanamataxeinaem, pana necuidubare xua Nacomtha pata tsipaebiwa, icha Juan ichi xua pijimonae cuiduba, jei bapon. \p \v 2 Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Poxonae Nacom patsipaebame, pajande: \q1 ‘Pata Taxam xam ponxaem peitabocotha \q1 athabeicha neecaein. \q1 Barabʉ daxita jiwi cabarʉ cui itura jina \q1 nejʉntʉ coyene wʉnaewa nexeinaexae. \q1 Barabʉ jopaena matacabi po matacabi xua \q1 poxonae xam jiwi itorobiya canamataxeinaename \q1 barapo cae pin nacuathe. \q1 \v 3 Daxita matacabin pexaewa pana catsibeibare po \q1 pexaewa daxita matacabi pata canantawenonaewa. \q1 \v 4 Pana neyabara cui cana jʉntemainare \q1 xua abe pata catsita exanaewatsi. \q1 Bapoxonae pana neyabara cui cana exanare xua \q1 jopa equeicha pata catsita natsicuentsiwatsi \q1 tsainchi xua abe pata catsita exanaewatsi. \q1 Baraxua painta exande icha paichin ichamonaetha. \q1 Tsipei paxan copiya payabara cui cana exanan \q1 xua ichamonae jopa pana netsita natsicuentsiyo \q1 xua abe pata tanetsita exanaewa. \q1 Jopa pana copatsinde xua abe pata exanaewa \q1 tsane poxonae jiwi pana nejʉntʉ coyene \q1 jʉjʉta xua abe pata exanaewa tsane’, \q1 pajande poxonae Nacomtha patsipaebame, jei Jesús. \p \v 5-6 Equeicha Jesús barai, jeye: \p —Metha beya tsipae xua caein paxam jiwana bapon nantaʉta pon peyaputaeinchi. Bapon pia peyaputaeinchi beya pona papaetha. Pia peyaputaeinchi barai: ‘Tamo, cacowaetatsi acoibi po panbe, yaitama icha taneyaputaein patopa pon anoxuae warapa tabo berena. Jopa xeinaeinyo xua taapatsiwa bapon’, jei pebin. \v 7 Metha pon bomʉxʉ tututha boca bapon jume notsipa, jei tsipae: ‘Jopa nejume fayacotsinde bomʉxʉ boupa daunwei, tapexui barʉ maituncuan camatha. Jopa benontaponaeinyo xua pan tacacatsiwa tsane’, jei tsipae pon bomʉxʉ tututha boca. \v 8 Paca tsipaebatsi bequein bapon bomʉxʉtha jopa benontaponaeyo, bequein bara pia peyaputaeinchi, daichitha cata poxoru jume fayacotatsi pia peyaputaeinchi. Mataʉtano cata daxita xua pia peyaputaeinchi nantawenona. \v 9 Daxota paca tsipaebatsi. Matowa pawʉcare Nacom, bapoxonae paca catsibina pocotsiwa xua pawʉcame. Baraxua matowa paexande icha paichim poxonae matowa pajeiteibame beya poxonae pataebame, yawa icha paichim poxonae matowa pawawam bomʉxʉtha beya poxonae ichʉn paca jume nota. \v 10 Tsipei pon matowa wʉca ichʉn bara catatsi. Tsipei pon matowa necoba, bara taeba. Tsipei pon bomʉxʉ pecoibototha matowa wawai bara tacoibo sarana xorenatsi yawa jume notatsino. \p \v 11-12 “Paxam pomonae pexui paxeiname paca yainyabatsi. Poxonae painya pexui paca wʉca duwei, ¿painya pexui pacatsipame jomo? Jume. Ichacuitha tsipae poxonae painya pexui paca wʉca petobʉ, ¿painya pexui pacatsipame pʉto? Jume, jopa baxua paraichim tsane. \v 13 Bara bequein peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, ichitha paxam payaputaneme xua pewʉnaewan painya pexui pacatsibeibame. Ichitha nama Nacom painya axa jopa juniya paca catsiyo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi poxonae pawʉcame. Nacom paca cata beyacaincha poxonae painya pexui pacatsibeibame poxonae paca wʉqueiba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús baraichi xua pinae xeina Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi \r (Mt 12.22-30; Mr 3.20-27) \p \v 14 Irʉrʉ Jesús taitawetauya cauri xua pebin muxusipana exainchi. Poxonae cauri pebin wepu poinchi, bapoxonae pebin equeicha paeba. Jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae baxua tane. \v 15 Ichitha ichamonae namchi: “Bapon caurimonae itawetatsi apara pexeinaexae Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pon caurimonae pia pentacaponaein tatsi”, jei barapomonae. \p \v 16 Ichamonae Jesús wʉcatsi: “Pana netsita itʉre peitʉpanaewa xua peitaboco wetsica jopeicaena”, jei. Barapomonae baxua paeba poxoru ichichipa xua Jesús tsita itʉtsina, pia yaputaetsi icha barapon pon yatsicaewa Nacom itoroba. \v 17 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae nanta xeina. Jesús barai: \p “Icha cae nacuapiwi nawepu tsatabe xua mataʉta nababe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Mataʉta irʉrʉ icha cae bo matabʉxʉyomonaebe nababe yawa nawepu tsatajopabe, bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. \v 18 Barichi icha Satanás pijimonae tatsi nawepu tsatajopabe mataʉtano xua nababe bapoxonae jopa xaexaenaecaeyo. Satanás jopa itacʉpaetsi xua itoroba pijimonae tsipei amsiya exana. Baxua paca tsipaebatsi tsipei naerabiya pana baram: ‘Apara bapon cauri itaweta Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi pexeinaexae pon cauri pia pentacaponaein tatsi’, pana neyabara jam. \v 19 Icha Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi cauri itawetan pon cauri pia pentacaponaein tatsi, ¿nexata eta po peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi painyamonae cauri itaweta? ¿Irʉrʉ barapomonae cauri itawetatsi Beelzebú pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi? Daxota painyamonae paca yaputane xua apara paxam panaerabame. \v 20 Ichitha nama xan cauri itawetan Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi xua barapo pia pejumope tʉnaxʉ tatsi tanecatsixae. Baxua apara paca tsipaebatsi painya neyaputaenexa, xua painya xantha patopan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \p \v 21 “Pebin ba pon bo pexeinaein pon xua maxʉ daunwei, bapon nayanaba xua xuan peopi sojeiwan. Daxota pocotsiwan xua xeina pia botha bara xaniwaicha tabobeinchi. \v 22 Ichitha icha ichʉn patopa pon beyacaincha maxʉ daunwei, bapon ba nawita yawa caiba barapo peopi sojeiwan xua xuan bomʉxʉ pexeinaein nanta xeina xua barapocotsiwantha bara xaniwaicha nayaewata. Poxonae barapo peopi sojeiwan bapon caiba tatsana ichamonae bichocono pematataeuncuaexae. \p \v 23 “Pomonae jopa neyawenaeyo, barapomonae apara inta abe exana. Barapomonae exana xua ichamonae jopa tana nejume cowʉntsiwa tsane. Barapomonae jopa neyawenaeyo xua ichamonae nenacaetutsina tajiwimonaexae tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba cauri xua caewa nauyata pebintha \r (Mt 12.43-45) \p \v 24 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae pebin wepu poinchi cauri, bapoxonae cauri pona wexotha ichaxota ira tsewa pepoponaenexa tsane baxota. Ichitha poxonae jopa caxinaeyo xua ichaxota pepoponaenexa bapoxonae bapon nabarai: ‘Tha caibeya ponaetsi pebin beya ichaxota bayatha wepu ponan’, jei cauri. \v 25 Poxonae caibeya pona cauri caxina, pebin caxinatsi xua xanepanaya popona. \v 26 Nexata equeicha cauri pona pebin weya. Pirapaeyo bapon barʉ patopa siete poyobe cauri pomonae bichocono abe, beyacaincha bapon pon copiya. Daxita barapo caurimonae pebin xeina. Anoxuae bapon nama yatsicaya bichocono abe cana exainchi beyacaincha poxonae copiya abe cana exainchi poxonae saya caein”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene pepa pejʉntʉ coyene weiweinaewa \p \v 27 Poxonae Jesús cataunxuae cueicueijei tsuncuae barapo diwesi, baxota pin bicheitotha petsiriwa jume daunwei wawai Jesustha, jeye: \p —¡Maisa ena jʉntʉ coyene weiweina powayo xua bayatha caexana yawa xua mito caapatano! jei petsiriwa. \p \v 28 Ichitha Jesús barai petsiriwa, jeye: \p —¡Bequein barichi, jame yatsicaewa jʉntʉ coyene weiweina pomonae jume tane xua Nacom paeba xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba! jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi Jesús cui itorobatsi xua peexanaewa tsane pexeinya petsita itʉtsi coyenewa \r (Mt 12.38-42; Mr 8.12) \p \v 29 Jesús imoxoyo matawacaicha umenatsi pin bicheito. Jesús barai barapo pin bicheito, jeye: “Jiwi pomonae anoxuae jinompa barapomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi. Barapomonae necui itoroba xua bepa pinae tsita exanaein tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya coyenewa. Ichitha jopa exanaein tsane icha tatsita itʉtsi coyenewa xua pexeinya coyenewa, saya meisa exanaein icha bayatha jʉta coyene cana ichichi Jonás pon Nacom peitorobi jume pepaebin, pon caena bayatha tʉpa. \v 30 Caena bayatha Nínive tomarapiwi Jonás yaputainchi pon Nacom peitorobi jume pepaebin xua po coyene bapon Jonás Nacom peitorobinchi, tsipei Nacom bichocono Jonás ainya cui exanatsi. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin Nacom ainya cui neexana. Daxita jiwi pomonae anoxuae jinompa barapomonae neyaputane po coyene xua xan Nacom neitorobica peitaboco wetsica. \v 31 Matacabi patopeicaena po matacabitha Nacom yabara paebina jiwi xua penatsicuentsiwa daxita peperaxa exanaenexa xua abe peexanaexae. Barapo mataqueitha tsane petsiriwa powa caena bayatha tʉpa, bapowa asiya uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Barapowa pia nacua, nacuapiwayo, po nacua pocotsiwa parowa bereca tajʉ bereca eca. Barapowa pia nacuapiwi tatsi itorobiya pia pepa peewatsiwayo. Barapowa yabara cueicueijei tsane pomonae xua anoxuae jinompa poxonae uncuaena Nacom peitabaratha tatsi. Jei tsane bapowa: ‘Maisa pomonae xua jinompa poxonae Mesías popona po irathe deque, barapomonae abe bichocono peexanaewi tsipei ajʉntʉcoyenefaetabiya jume tane pocotsiwa Mesías cuiduba bequein Mesías bichocono peyaputaein’, jei tsane barapowa. Barapowa baxua paebina poxoru bapowa bayatha tajʉ werena pona pesiwa ponaenexatsi Salomón, pon caena bayatha Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapowa yaputane xua Salomón bichocono peyaputaein xua Nacom peyabara yaputaewatsi. Daxota bapowa ichichipa xua pecuidubinexatsi xua Salomón pecuidubinexa Nacom yabara. Nama xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacuidubin daxita jiwitha xua Nacom yabara. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha po cui coyene Salomón exana poxonae cuiduba xua barapowa cuidubatsi xua Nacom yabara. \v 32 Barichi barapo matacabitha Nínive tomarapiwi pomonae caena bayatha jinompa barapomonae abeya paca yabara paebina poxonae umenaena Nacom peitabaratha. Barapomonae baxua exanaena tsipei barapo Nínive tomarapiwi icha jʉntʉ coyene xeina Nacomtha peauraxae xua abe exana caena bayatha poxonae Jonás muxuwetsiya tsipaeba barapomonaetha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Ichitha paxam jopa bara paichim, jopa icha jʉntʉ coyene paxeinaem. Nama apara xote uncuanje ponxaein taexanaein pocotsiwa pepa peainya cui coyenewa xua tacaponaewa Nacom Pejume Diwesi daxita jiwitha. Barapocotsi coyenewa toxeinchiya ainya cui coyenewa beyacaincha Jonás po cui coyene exana poxonae Nacom Pejume Diwesi capona Nínive tomarapiwitha”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba jiwi po coyene xanepanaya peexanaewa pejʉntʉ coyene wetsina \r (Mt 5.15; 6.22-23) \p \v 33 Jesús namchi jiwitha jeye: “Jiton dapon aibi pon pecoicha cueicha exana xua quirei pebʉxʉ pana wetsina, yawa xua cueicha matacateta cajatha. Jume, jame, asiya cueicha exanatsi xua pecoicha taenexa pomonae jojoneibarena. \v 34 Pecoicha ba yonoyonei merawi painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane quireitha. Barichi painya itacuereton painya nepaca cayawenaenexa xua beta painya netaewa tsane. Icha painya itacuereton wʉnae bara beta pataneme. Ichitha icha painya itacuereton abe jopa beta pataetsipaem. Barichirʉ painya jʉntʉ coyenewan xua painya nenanta xeinaewan. Icha painya jʉntʉ coyenewan xanepanaetsipa bara beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipame. Ichitha icha painya jʉntʉ coyenewan jopa xanepanaetsipae jopa beta Nacom payabara najʉntʉ coyene xeinaetsipaem. \v 35 Painya jʉntʉ coyenewan paca cana exanaetsipa xua bichocono abe paexanaetsipame daxota dota pam. Painya xoba merawi paponame icha jopa paxeinaem xua peyonoyoneiwa poxoru cotacaya panapapeichipame. Barichi pam, painya xoba pajinompame icha jopa paxeinaem xua pocotsiwa beta painya neyabara nanta xeinaewa Nacom poxoru cotacaya abe paexanaetsipame. \v 36 Icha painya jʉntʉ coyene wʉnae, xuano xua jopa paxeinaem peabe coyenewa painya jʉntʉ coyenewa, bara xaniwaicha Nacom payabara yaputaneme icha poxonae pecoicha paca cana ichi xua beta pataneme”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47) \p \v 37 Poxonae Jesús najume weta, fariseomonae jiwanapin Jesús wabatsi xua petaxaenexa tsainchi pia botha. Jesús joniya yawa ecoundeca pexaethopaewatha. \v 38 Fariseomonae najʉntʉ coyene cabenaecaeya necotecataba xua Jesús jopa matha tsiwanaya penacobe quiatsiyoxae poxonae xane icha judiomonae ichi, xua saya pia cui coyene tatsi xua barapomonae nanta xeina icha jopa matha nacobe quiatsiyo Nacomtha natsicuentsipa. \v 39 Nexata Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, fariseomonaepin baraichi: \p —Paxam fariseomonaepiwi pam, paxam jopa ba juniya paexaneibim poxonae meisa panaperʉ iquicame. Daichitha bʉpana iya painya jʉntʉ coyenetha pecaibi coyene paxeiname, peuwi coyeneno paxeiname. Be barapocotsi jiwi pam, pocotsimonae coroton saya matawacaicha iquica yawa paratonno, ichitha atutuxuira bichocono. \v 40 Jopa peyaputae jiwi pam. Nacom exana wapepon yawa exana wajʉntʉ coyenewa. ¡Baxua payaputanemeba! \v 41 Xua xoxi paxeineibame matha abʉ copiya pajiwana tsabeibare pomonae peacopeibiwi nexa. Bapoxonae xua xoxi nacopabeiba baxua panata copabeibare. Icha bara paichim tsane, bara xaniwaicha pajʉntʉ coyene xanepaname Nacomtha. Yawa jopa panantawenonaem xua pana nacobe iquiqueibame jiwi peitʉtha xua be panatsicotaneme pocotsi pebin pejʉntʉ coyene wʉnaein. \p \v 42 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam fariseomonaepiwi pam tsobenae, xua peperaxa perʉ jʉbiwa bexa paxeinaename! Daxita xua painya neʉbiwa Nacom pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeineibame. Irʉ xua tsiwaxino pacatsibeibame. Bequein baxua paexaneibame ichitha Nacom jopa paantobem. Mataʉta ichamonae jopa xapain pata exanaem. Bewa paexanaem xua Nacom pacatsibeibame caewaxi poxonae diez xoyobe paxeiname. Yawano bewa paantobem Nacom. Yawano bewa xainyeya paexanaem jiwitha”, jei Jesús fariseomonaepintha. \p \v 43 Bapoxonae Jesús fariseomonae baraichi, jeye: “¡Paxam fariseomonaepiwi pam tsobenae! Bexa paxeinaename xua peperaxa perʉ jʉbiwa. Paxam paichichipeibame xua painya nenanta caeneibiwa pexeinya peenaewantha judiomonae pia penacaetutsi botha po peenaewan ichaxota enathopeiba pomonae ainya cui penaexanaewi. Mataʉtano paichichipeibame xua jiwi paca wʉnae jainteiba poxonae paca jacoba namtotha, xua jiwi painya nepaca barʉ itura jinaenexa”, jei Jesús. \p \v 44 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Moisés pia peitorobi coyene tatsi, jiwi pecuidubiwi pam tsobenae! ¡Irʉ fariseomonae pam tsobenae! Poxonae jiton ba pona namtotha jopa tsaqueinaeyo xua jiton piwa baxoyo bocareca mʉthʉ deca, xua peayeiwa poxoru jopa wʉnaeyo. Paxam bara paichim. Jiwi imoxoyo paca caquita pona jopa tsaqueinaeyo xua pocotsiwa painya jʉntʉ coyenetha pananta xeiname xua abe xua jopa pecui wʉnaewiyo”, jei Jesús. \p \v 45 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwana caein bapon Jesús baraichi, jeye: \p —Jiwi Necuidubin, poxonae baxua paebame, apara irʉ pana neyabara jam poxonae catsawiya paebame, jei. \p \v 46 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —¡Irʉ paxam Moisés pia peitorobi coyene tatsi jiwi pecuidubiwi pam tsobenaem! Tsipei paxam ichamonae paitorobame xua capona pocotsiwa arewe pocotsiwa jiwi bapana jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa, ichitha paxam jopa pata yoichaem, mataʉta bara cae cobesitiyotha jopa pata yoichaem. Jiton ba itoroba ichʉntha xua pecaponaenexa pocotsiwa jopa juniya arewiyo, xua pocotsiwa jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa pon itoroba. Bara paichim paxam ichamonae pacuidubame xua jopa itacʉpaetsi xua peexanaenexa baxuan xua pocotsiwa irʉ xua jopa paca itacʉpaeyo xua painya neexanaewa baxuan. \p \v 47 “¡Paxam patsobenaem! Paxam petʉpaewi pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi bequein painya amo susato jiwi juteba barapomonae. \v 48 Poxonae baxua paexaname, ichamonae patsita itapeinya xeiname xua paxam bara irʉ paichichipamerʉ pocotsiwa xua painya amo susato jiwi juteba xua barapomonae pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi. Daxota barapo petʉpaewi payamʉthʉ acabame boutixi. \p \v 49 “Daxota Nacom peyaputae jumetha namchi: ‘Itorobicaein barapomonaetha taitorobi jume pepaebiwi irʉ pomonae taitorobiwi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi jutebinchi. Ichamonae pomonae taitorobi jume pepaebiwi abe exanaeinchi. Ichamonae, pomonae taitorobiwi jutebinchi. Ichamonae, pomonae taitorobiwi abe exanaeinchi’, jei Nacom peyaputae jumetha”, jei Jesús. \v 50 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pomonae anoxuae jinompa Nacom cana exanaena xua barapomonae peraxa jʉbebinchi petsitaxaetsi xua barapomonae penatsicuentsiwa xeina, tsipei jiwi juteba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi caena bayatha xua weya xua poxonae Nacom aena forota barapo cae pin nacue. \v 51 Painya amo susato jiwi jujutebapona xua pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi jutebatsi. Copiya matha Abel bexotsi beya poxonae irʉrʉ Zacarías bexotsirʉ. Barapon Zacarías pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo bo tututha naitama taeuncuabe xua be pexaethopaewa xua ichaxota duwei tauteiba Nacom nexa irʉ ichaxota po tutu yatsicaewa Nacom pia tutu. Daxota paca tsipaebatsi Nacom cana exanaena xua daxita paxam pomonae anoxuae pajinompame paca peraxa jʉbebina tsipei Nacom patsitame xua paxeiname penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi pejutebixae barapomonae”, jei Jesús. \p \v 52 Equeicha Jesús namchi, jeye: “¡Paxam jiwi pecuidubiwi pam tsobenaem xua Moisés pia peitorobi coyene tatsi! Paxam ayapube paexaname xua jiwi peyaputaewa Nacom Pejume Diwesi poxoru icha caununaya pacuidubame, xua jopa xapain pocotsiwa Nacom paebiyo. Paxam jopa pajume cowʉntsim Nacom mataʉta jopa pacopatsim xua ichamonae irʉ pejume cowʉntsiwa Nacom”, jei Jesús. \p \v 53 Poxonae Jesús baxua paeba poxonae cataunxuae jopa natsixatabiyo, fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús bichocono casebatsi. Barapomonae Jesús muxu fayacotatsi xua yainyabatsi nawita, peamuxuconae exanaenexa tsainchi. \v 54 Barapomonae Jesús piraichi matowa yainyabatsi peyaputaenexa icha Jesús ajumebeya jume bara botsina. \c 12 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cueicueijei jiwitha xua fariseomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo \p \v 1 Poxonae cataunxuae Jesús cueicueijei tsuncuae, bapoxonae ayei jiwi nacaetutapona Jesustha. Jiwi nataxu taxunaunaba. Jesús tamropata pitaba xua cueicueijei jiwitha. Copiya matha Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Dota pam jopa pajume naitaewatsinde fariseomonae pia pecuidubi coyenewa tatsi xua painya nejume cowʉntsiyainwa. Barapomonae itara beta paeba ichitha jopa xapain exanaeyo. \v 2 Daxita diwesin xua po diwesin bequein anoxuae jiwi jopa yaputaeyo, bexa yaputaena. Pocotsiwa jiwi abe nameicha exana daichitha ichamonae bexa yaputaeponaena baxua. \v 3 Paxam xua po diwesi merawi nameicha pana natsipaebame, barapo diwesi ichamonae mataqueitha jume taena. Mataʉtano pocotsiwa paxam aisawatha pana namuxu paxapaxeya tsipaebame, barapo diwesi ichamonae panatha paca jume canawabiya wawai tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pontha bewa ba jiwi cuitaya cunuwina \r (Mt 10.26-31) \p \v 4 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Tamonae paxam paca tsipaebatsi jopa pacuitaya cunuwinde pomonae xua itacʉpatsi xua paca necajutebiwa xua meisa painya pepontha. Ichitha barapomonae jopa itacʉpaetsi xua equeicha paca jumopein tʉnaxʉ jutebina. \v 5 Ichitha yabara paca tsipaebatsi pontha jame bewa pacuitaya cunuwim, bapon apara jame Nacom. Tsipei bapon itacʉpatsi xua painya nepaca bebaiwa pin isototha po pin isototha jopa bapana itacounayiyo xua weraweraca painya nepaca exanaenexa painya pepon. Xaniyan paca tsipaebatsi bewa jame pacunuwim bapon Nacom. \p \v 6 “Jiwi ba caenaeta siri cinco poyobe, saya ainya paratiyobe nantomata. Bequein barapo siri caenaeta jiwi xua jopa matoma nautsiyo, ichitha Nacom jopa yabara jʉntemainaeyo siri, mataʉtano caeyono jopa yabara jʉntemainaeyo. \v 7 Irʉ daxita painya nentanan Nacom daxita matapaeicha paca matana ununa. Jopa pajunuwinde tsipei paxam Nacom bichocono patsita ainya cuim beyacaincha siri”, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesucristo yabara paeba xua pomonae peyabara paebiwichi ichamonae peitabaratha tatsi \r (Mt 10.32-33; 12.32; 10.19-20) \p \v 8 Equeicha Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Yabara paca tsipaebatsi pomonae xua nayopita ichamonaetha, pomonae xua najei: ‘Apara paxan Jesús pijimonae tatsi pan’, najei. Barichi xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya jan tsane matatsunpiwitha. Barapomonae apara tana nejume cowʉntsiwi, jan tsane xuya barapo Nacom pia matatsunpiwi tatsi peitabaratha tatsi. \v 9 Ichitha pomonae xua neyabara jei ichamonaetha: ‘Jopa dapon payaitaeinyo’, jei, xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuya barapomonae yabara jan tsane Nacom pia matatsunpiwi peitabaratha tatsi: ‘Apara barapomonae jopa yaitaeinyo’, jan tsane. \p \v 10 “Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin pon abe neyabara paeba Nacom itacʉpatsi xua bapon peyabara jʉntemainaewatsi pocotsiwa bapon abe neyabara paeba. Ichitha pon nama Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi bichocono abe yabara paebatsi Nacom jopa bapana yabara jʉntemainae bapon. \p \v 11 “Paca caponaena judiomonae pia penacaetutsi bontha ichaxota nacaetuteiba pentacaponaewi. Paca caponaena pomonaetha pomonae peyabara paebi jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae yawa tomara pia pentacaponaewi peitabaratha tatsi paca caponaena. Poxonae baxua paca exanaena, jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pocotsiwa xua painya nejume notsiwa xuano xua painya netsipaebiwa tsane barapomonaetha. \v 12 Poxonae juntucuru pacaunutsiya paebiname, bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca tsijume dubina pocotsiwa painya netsipaebiwa tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae yabara tsipaeba pon copei pexeinaein \p \v 13 Caein pin bicheitotha, bapon Jesús baraichi, jeye: \p —Jiwi Necuidubim, taeweicho inta itorobare bʉ necata xua tawa xua taxa pecopiniwa xua xuan taxa bayatha pana nejʉntana jeba, jei. \p \v 14 Jesús jume epa pita, jei: \p —Maisacai, apara dapon aibi pon necana exana xua xan tapaca yabara paebiwatsi xua painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Mataʉtano apara dapon aibi pon necana exana xua xan be pon tapacata tsabibeiwatsi pocotsiwa painya axa pia pecopiniwan tatsi, xua bayatha paca jʉntana jebeiba painya axa, jei Jesús. \p \v 15 Yawa Jesús namchi, jeye: \p —Dota xua asiwiya paantobem xua xoxi paxeiname. Bequein pebin copei nawita xeinaetha, ichitha barapo pebin jopa yawenaetsi xua beta pepoponaewa, jei Jesús. \p \v 16 Nexata Jesús tsipaeba jiwitha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, xua jeye: “Irʉ matha pebin popona pon copei pexeinaein. Pia pabi tatsi pexaewa tanawetatsi nawita. \v 17 Pon copei pexeinaein nexata pia coutha nabarai: ‘¿Eta bichocuaein tsane? ¿Eta xota jebocuaein pocotsiwan pabitha notan?’ jei. \v 18 Pia coutha najume nota: ‘Bara yaputan tha xubichi pexaewa matabon. Tha equeicha acabichi po bon bichocono pin bon. Barapo pin bontha daxita pexaewa etsin yawa etsinno daxita pocotsiwa xeinan. \v 19 Nexata najʉntʉ coyene baran tsane: Bara daxita xeiname ainya wei dapaein nexa. Nafifinacaecare, xaibare, apeibareno, jʉntʉ coyene weiweineibare’, najei xua najʉntʉ coyene barai pon copei pexeinaein. \v 20 Ichitha pon copei pexeinaein Nacom barai bapon, jeye: ‘Pebin pon jopa xapain nenanta xeinaem, methaunxuae anoxuae merawi tʉpaename. Daxita baxuan xua yabo notame, ¿jintam metha piawa tsane?’ jei Nacom. \v 21 Baxua barichi pon xua saya copei yabara nanta xeina nawita pecaetubinexa. Bapon Nacom copei xeina taetha, Nacom tsitatsi xua bapon apara acopeibi, tsipei bapon pejʉntʉ coyene tatsi tsocuae xua Nacom jopa pejume cowʉntsixaetsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po coyene xua Nacom eena pijimonae \r (Mt 6.25-34) \p \v 22 Bapoxonae Jesús pijimonae tsipaeba, jeye: “Paca tsipaebatsi, jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xua painya neuna jinompaewa tsane. Barichi jopa bichocono payabara najʉntʉ coyene exabinde papabʉrʉ xua painya pepon nexa. \v 23 Pocotsi asʉ pejinompaewa xua Nacom naca cata jame baxua ainya cui, beyacaincha pexaewa xua peuna jinompaewa. Pepon ainya cui irʉ, beyacaincha papabʉrʉ xua pepon nexa. \v 24 Uni payabara yaputaema. Bapomonae jopa ʉbiyo pabitha. Mataʉtano jopa jotsiyo pocotsiwa penawetsiwa. Jopa xeinaeyo bomʉxʉn xua pejebinexa pexaewa. Ichitha Nacom, uni apatatsi pexaewa. Paxam nama bichocono Nacom patsita ainya cuim jame, beyacaincha peyapupunaewi xua Nacom tsita ainya cuichi. \v 25 Dapon aibi pon paxam jiwana pon itacʉpatsi xua xeinaena icha matacabi xua po matacabitha pepoponaewa tsane poxonae tʉpaena. Bequein bapon nayabara nantʉ exaba nawita baxua, ichitha jopa itacʉpaetsi xua xeinaena caentacabi equeicha. \v 26 Icha jopa paca itacʉpaeyo xua paexaname xua be conotha xua caentacabi nexa, ¿eta xua metha equeicha yabara panantʉ exabame ichawan xua daunwei bichocono? \p \v 27 “Jame pacayabara nanta xeinare pentonon xua xuwa, xua matono itʉpana. Pentonon jopa nacuichiyo yawa jopa natsiexanaeyo papabʉrʉ penamaxatabinexa. Ichitha paca tsipaebatsi xua pentonon matono itʉpana bichocono beyacaincha pocotsi paparuwa Salomón nama xatata xua pexeinya paparuwa. Bapon Salomón pon caena bayatha judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon bayatha tʉpa. \v 28 Pentonon, po matonon wexotha anoxuae xuwa, Nacom cana exana xua matono itʉpana. Ichitha pebiwi baya matono tautsina ichaxota pocotsiwatha pan seba, tsipei saya pentono. Nacom cana exana xua pentonon bichocono wʉnae bara bequein saya pentonon. Barichi Nacom itacʉpatsi xua beta paca neca-eenaewa xua beta painya nejinompaenexa. Mataʉtano Nacom paca catsina paparuwan. ¡Maisa pebiwi pam tsobenae be conotha pajume cowʉntame Nacom! \v 29 Jopa payabara najʉntʉ coyene exabinde pexaewa xuano xua painya neapaewan yabara. Jopa panthʉthʉ deideijeya jinompaeinde xua ichawa pacayabara nanta xeiname. \v 30 Tsipei barapo cae pin nacuathe jiwi, saya i baxua pecayabara najʉntʉ coyene exabi pocotsiwa nantawenona. Ichitha nama paxam painya Axa Nacom panantaʉtame pon yaputane daxita pocotsiwa xua xoxi panantawenoname. \v 31 Meisa saya bichocono pacayabara nanta xeinare xua painya neexanaewa xua Nacom ichichipa waba jiwi xua jiwi wabatsi xua petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. Icha baxua paexanaename nexata Nacom paca catsibina xua daxita pocotsiwa panantawenoname”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba xua pocotsiwa Nacom jiwi pejʉntana jebiwatsi pia nacuatheicha \r (Mt 6.19-21) \p \v 32 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Tamonae pomonae be ovejamonae pam, painya nejunuwi jiwi pamxaem. Jopa pajunuwinde bequein bara tsiquimonaeyo pam. Painya Axa Nacom pia coya peichichipaexae pia coya paca cana exanaena pijimonae tatsi jiwana pam pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae. \v 33 Pacaenaere xua paxeiname. Barapo paratixi pomonae acopeibiwi pacatsibare. Poxonae baxua paexaname, bapoxonae xuya Nacom athabeicha paca catsibina pocotsiwa xua painya nepaca jʉntana jebiwa pocotsiwa xua jopa naxubiyo. Athabeicha pecaibin jopa patopaeyo painya nepaca caibinexa pocotsiwa pajebame bara xoteicha. Mataʉtano ofo jopa xaeyo pocotsiwa xua pajebame bara xoteicha. \v 34 Ichaxota ba pajebame xua painya neichichipaewan baxota ba payabara nanta xeiname nawita”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pinae bewa nacui wʉnaetichi \p \v 35-36 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pana najʉntʉ coyene cui wʉnaere xua tapatopaewa tsane. Barapocotsi jʉta coyeneya paichinde, icha pomonae petanacuichiwi ichi xua nacui wʉnaeta, xua pon bo pexeinaein imoxoyo pepatopaexae. Bapon pon bo pexeinaein nasiwa pona ichaxota jiwi nacaetuta xua pexaenexa pexaewa poxonae pebin piowa pita. Bapon nawirena bara werena, pomonae pia petanacuichiwichixaetsi nainya tayausaranaxorenatsi pecoiboto poxonae bapon patopa pia botha. Barapocotsi jʉta coyeneya paichinde. Paxam panacui wʉnaetsiya jinompare xua tapatopeicaewa tsane. \v 37 Poxonae bo pexeinaein patopa icha bapon tane xua pomonae pia petanacuichiwichixaetsi jopa maichiyo bapoxonae barapomonae jʉntʉ coyene weiweina. Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi bapon pon bo pexeinaeinxae pia petanacuichiwichi cuareba pexaethopaewatha, bapoxonae apatsina pexaewa. \v 38 Pon bo pexeinaein, bara bequein papaetha patopaetha tsipae, ichacuitha bara bequein metha patopaetha tsipae mataquei wʉnaeyo, ichitha barapomonae pomonae petanacuichiwi jʉntʉ coyene weiweinaetsipa poxonae bo pexeinaein tane xua jopa maichiyo barapomonae. \v 39 Barichi payaputaema, icha bo pexeinaein yaputaetsipa xua poxonae patopaena pon jiwi pecaibin jopa maitecaetsipae. Mataʉta bapon jopa copatsipae xua pon pecaibin petajondenaewatsi pia botha. \v 40 Bara paichinde. Tawanaetha pana nacui wʉnaere tsipei xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeicaein poxonae jopa tsaca payabara jinompaem tsane poxonae jopa payabara nanta xeinaem tsane xua tapatopaewa tsane”, jei Jesús \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara diwesi paeba ponbe xua bo peyapucaecaeinbe pon xua beta peexanaein, irʉ xua pon jopa beta peexanaein \r (Mt 24.45-51) \p \v 41 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi: \p —Jesús, pata Tanecanamataxeinaem, po diwesi xuaunxuae pana tsipaebame, xua pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, ¿saya meisa paxan nexa? ¿Irʉ ichamonae nexano? jei Pedro. \p \v 42 Jesús pon Pecanamataxeinaeinxae jiwi, Pedro jume notatsi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha pepatopaewa tsane yabara, jeye: “Yabara catsipaebatsi pon matacapopona pomonae bo pexeinaein tanacuitatsi. Barapon xanepanaya yaputaeya matacapopona. Poxonae bo pexeinaein wepu warapa barapomonae, pon bo pexeinaein itoroba pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘Inta beta matacapoponde, yawa inta beta pexaewa apare daxita matacabi pomonae xua inta nacuita’, jei bo pexeinaein. \v 43 Pon bo petayapucaecaein bara jʉntʉ coyene weiweinaena poxonae patopaena pon bo pexeinaein, petaexaetsi xua bara beta tayapucaeca bo, xuano bara beta peexanaexae xua bo pexeinaein itoroba. \v 44 Xaniwaicha paca tsipaebatsi. Bo pexeinaein itorobina, xua pon petayapucaecaexaetsi bo, bapon cana exanaeinchi xua equeicha daxita piawa beta petayapu enaewatsi xua xuan xeina pon bo pexeinaein. \v 45-46 Ichitha ichacuitha pon yapucaeca bo bapon peantʉcuiyapubein tsipae. Bapon pia coutha nanta xeinaetsipa, najei tsipae: ‘Metha bo pexeinaein jopa cuinaya patopae tsane’, najei tsipae. Bapoxonae bapon cueinta pomonae pon bo pexeinaein tanacuitatsi, pebiwi yawa petsiriwaxi. Mataʉtano bapon nanabanaetsipa nawita ichamonae yawa cʉpatsi nanaexanaetsipano. Bapoxonae bo pexeinaein jemeicha patopaena poxonae pon bo petayapucaecaein jopa wʉnae tsaqueinaeyo. Poxonae barapo hora tsuxubi jopa yaputaeyo yawa poxonae barapo matacabi tsuxubi jopa yaputaeyo. Pon bo pexeinaein itorobina ichamonaetha xua pebenexatsi yawa peperaxa exabinexa tsainchi pon bo petayapucaecaein icha cana ichichi pomonae jopa pejume cowʉntsiwi. \p \v 47 “Pon bo yapucaeca, bapon bequein yaputane pocotsiwa pon bo pexeinaein itoroba xua ichichipa, ichitha jopa exanaeyo pocotsiwa itorobatsi, xua bo pexeinaein itoroba. Barapon bichocono peraxa jʉbinchi xua jopa peexanaexae pocotsiwa itorobatsi. \v 48 Ichitha ichʉn pon bo yapucaeca jopa cono yaputaeyo pocotsiwa bo pexeinaein itoroba yawa itatemaya abe exana. Bequein jopa cono yaputaeyo yawa itatemaya abe exana, ichitha nantawenona xua peperaxa exanaewatsi be conotha, tsipei abe exana be conotha. Pon ba be conotha Nacom yabara yaputaeinchi, Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua jiwi ainya bicheiton naexanaena xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi xua ichamonae jopa pejume cowʉntsixae \r (Mt 10.34-36) \p \v 49 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Patopan barapo cae pin nacuathe Nacom tana neitorobixae xua jiwi aperaxatane taexanaenexa abe peexanaexae barapo jiwi. Tapatopaewaxae jiwi atene tsane icha be ichi poxonae barapo jiwi tautatsi isototha. ¡Maisa metha bayatha bena baxua exanocuaein barapo isoto! \v 50 Xan barichin tsane daxita matapaeicha aperaxatanein tsane poxonae tʉpaein. Awiya bichocono anthʉthʉrewein xua beya baxua inta exanaena. \v 51 ¿Pananta xeiname xua xan apara patopan xua jiwi jʉntema pejinompaewa tsane? Apara aibi, jopa baxua tsipatopaeinyo. Apara jame patopeican taexanaenexa po coyene jiwi naba exanatsi xua daxota ainya bicheiton penaexanaewa tsane. \v 52 Anoxuae, yawa bexa tsane cinco poyobe cae matabʉxʉyo xua bomʉxʉtha jinompa barapomonae nawepu tsatajopaenabe. Tres poyobe ita aenae-aenei tsane xua dos poyobe ita aenae-aenei tsainchibe. Nantiya barapo matabʉxʉyobe naita aenae-aenei tsanebe. Baxua exanaena xua ichamonae tana nejume cowʉntsi jiwixae xua irʉ ichamonae jopa tana nejume cowʉntsixae. \v 53 Coxiyan pexanto ita aenae-aenei tsane. Coxiyan xuya pexanto ita aenae-aenei tsainchi. Coxiwa pexantiyo ita aenae-aenei tsane. Coxiwa xuya pexantiyo ita aenae-aenei tsainchi. Irʉrʉ pamiyobe naita aenae-aenei tsanebe. Pecopeinyobe naita aenae-aenei tsanebe”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús diwesi paeba xua jiwi itaboco tane peitaboco yaputaenexa \r (Mt 16.1-4; Mr 8.11-13) \p \v 54 Yawa Jesús barai jiwitha, jeye: “Poxonae tsaquinaebowa pataneme xua pocotsiwe wejopeine: ‘Ema dawa jopeina’, pajam. Jopa jume bara duneica. \v 55 Poxonae joibo jopa: ‘Wei imoxoyo’, pajam. Jopa jume bara coicha jopa. \v 56 Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene paxeiname ichitha peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Itaboco yawa irano panaita caewatame painya yaputaetsi icha ema yawa xua icha pexeinya matacabi. Ichitha jopa payabara yaputaem xua bequein peitʉpanaewan exanan, ichitha cataunxuae came awiya jopa payabara yaputaem po coyene xua baxua Nacom taneitorobiwa”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua ichʉn jʉntʉ cui xanepanaya jʉntema popona cana exana xua pon peaitafaetabixaetsi \r (Mt 5.25-26) \p \v 57 Equeicha Jesús namchi jiwitha, jeye: “¿Eta xua metha painya coutha beta jopa pana nayabara nanta xeinaem xua icha metha wʉnae painya neexanaewa? \v 58 Icha ichʉn bepaca itoroba paca necaponaenexa pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae nexata bapon patsipaebare poxonae cataunxuae namtotha paca barʉ ecapona xua painya nenaita coxone exanaenexa. Xain bapoxonae bapon jopa paca caponae tsane pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Tsipei icha bapon bara beya paca caponaetsipa, bapoxonae pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae equeicha dabeya policiamonae beya paca itorobichipa. Bapoxonae nama policiamonae jiwi pecʉbi bo beya paca itorobichipa. \v 59 Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Paxam jopa paca pu copabi tsane jiwi pecʉbi bo weya, beya abʉ poxonae panatsipu matomacaename daxita paratixi cuntha po paratixi xua paxeiname”, jei Jesús. \c 13 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ainya cui xua icha jʉntʉ coyene pexeinaewa Nacomtha \p \v 1 Barapoxonae ichamonae pata. Jesús tsipaebatsi, jeye: \p —Galilea nacuapiwi Jerusalén tomaratha capata duweimonae, Nacom pin pia botha xua barapo duweimonae pejutebinexa petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Nacom nexa. Ichitha poxonae cataunxuae baxua exanompa Galilea nacuapiwi pon Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, pon pewʉn Pilato poxonae bapon baxua jume taeba, xua Galilea nacuapiwi exanompa Nacom pin pia botha, bapoxonae bapon pia soldadomonae itoroba Nacom pin pia bo beya xua pejutebinexatsi Galilea nacuapiwi. Daxita duwei jana, yawa Galilea nacuamonae jiwi jana cae jana naexananaya, jei barapomonae. \p \v 2 Jesús jume nota, jeye: “¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Barapo pebiwi jutebatsi bichocono yatsicaya abe peexanaewixae beyacaincha pomonae abe peexanaewi pomonae jinompa Galilea nacuatha? \v 3 Apara aibi. Icha jopa Nacom patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, bara paichipaem, paca weraweraca exanaetsipa. \v 4 Ichacuitha metha pacui cananta xeiname pomonae dieciocho poyobe, pomonae bayatha bomʉxʉtha mata perababatsi xua po botha bichocono taicha po bo pewʉn Siloé. ¿Barapomonae mata tsapababatsi bichocono abe peexanaexae beyacaincha pomonae jinompa Jerusalén tomaratha? \v 5 Apara aibi. Icha Nacom jopa patsita xeinaem icha jʉntʉ coyene, paxam bara paichipaem paca weraweraca exanaetsipa”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba higuera nae xua po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo \p \v 6 Nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Bapon namchi, jeye: “Matha irʉrʉ pebin higuera nae xeina po nae ʉbanota pia pabitha. Barapo pebin pia pabitha pona pia taetsi icha yacuei dubena. Ichitha poxonae tane jopa yacuei dubenaeyo. \v 7 Nexata pon pabi pexeinaein tsipaeba pontha pon pabi petayapu eenaeinchi, namchi, jeye: ‘Taema acoibi po weibe pabitha poneiban tha bequein taibichi pethei ichitha jopa yacuei dubeneibiyo. Ʉncataxore. Jopa ichichipaeinyo xua came barapo nae saya uncua ichaxota ʉbanotinchi icha nae, po nae penacoichi nae’, jei pon pabi pexeinaein poxonae tsipaeba pon pabi petayapu eenaeinchi. \v 8 Ichitha pon pabi petayapu eenaein jume nota: ‘Tanentacaponaem, abʉ barapo nae uncuaena barapo weithe. Tha yaira tabaca nacuenacuena exanaetsi paraparatotha, bapoxonae duwei petasin jebarecaetsi petabaca deca. \v 9 Metha bapoxonae matono dubenaetsipa icha weitha. Icha jopa matono dubenae tsane icha weitha nexata moya beʉncataxotsi’, jei pon pabi petayapu eenaein”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana yabʉyo pentaquei seicae matacabitha powayo naepasi xurutsiya pona \p \v 10 Caentacabitha judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabitha tatsi Jesús cuidubauya Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. \v 11 Barapo botha yabʉyo eca, powa caena bayatha atene dieciocho po weiyobe. Barapowa naepasi xurutsiya pona. Barapowa xua juntucuru epasi boipana ajibi. \v 12 Poxonae barapowa Jesús tane, Jesús waba barai, jeye: \p —Yabʉyo anoxuae jopa neraichiwa, bayatha wʉnaem, jei Jesús. \p \v 13 Nexata barapowa Jesús pecobetha jayaba. Bapoxonae yabʉyo epasi naroitaba yawa barapowa wʉnae jainta, Nacom wʉnae jaintatsi. \v 14 Ichitha pon pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi, bapon Jesús casebatsi xua axaibi peexanaexae pentaquei seicae matacabitha. Bapon barai jiwitha, jeye: \p —Bara irʉ seis po matacabibe xua be cae semanatha tsoponeibi xua barapo matacabintha benacuitatsi. Jame barapo seis matacabintha moya papare xua axaibi painya nepaca exanaewa tsane. Nama jopa papatsinde pentaquei seicae matacabitha, jei bapon pon pecanamataxeinaein judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi. \p \v 15 Bapoxonae Jesús jume nota, jeye: \p —Itara mexeya pexeinya jʉntʉ coyene painya nexeinaewi ichitha peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Ichitha paxam irʉ panacuitame pentaquei seicae matacabitha. Burro ba payama isanaxubame, bueyno ba payama isanaxubame painya apatsinexa mera pepa mene beya barapo pentaquei seicae matacabitha. \v 16 Barapowa powayo Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanawayo tatsi. Barapowa caena bayatha atene exanatsi. Satanás atene exana dieciocho po weyobetha. Daxota irʉrʉ barapowa xan axaibi exanan pentaquei seicae mataqueitha, jei Jesús. \p \v 17 Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae pomonae Jesús pia peaitafaetabiwichi aura tsumenae. Ichitha daxita jiwi jʉntʉ coyene weiweina petaexae xua Jesús pexeinya pewʉnaewa exana. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo po peʉbi xutiyo pewʉn mostaza xutiyo \r (Mt 13.31-32; Mr 4.30-32) \p \v 18 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi, pomonae itorobiya peewatsixae, ¿eta po coyene nacoyene jʉpabe? ¿Eta xua paca cuidubinchi xua baxua yabara? \v 19 Baraxua apara icha be mostaza xutiyo ichi po mostaza xuto pebin ʉba pia pabitha. Xuwa beya pin nae tsoponae. Pepinnaexae daxota siri exana coton pemaxʉranantha. Icha mostaza xutiyo ichi xua beya pin nae tsoponae, bara jʉta ichi Nacom pejume cowʉntsiwi. Bequein anoxuae tsica bicheitiyo, bexa tsane beya pin bicheito tsoponae tsane”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua levadura yabara xua pan cotowa exana \r (Mt 13.33) \p \v 20 Barichi Jesús namchi, jeye: “Poxonae Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae barapomonae pin bicheitomonae naenaexanapona. ¿Eta po coyene nacoyene jʉpabe? \v 21 Barapo coyene bara jʉta ichi icha levadura matawʉn ichi, pocotsiwa cotowa exana poxonae pan exana. Petsiriwa tres po tsoropabe trigo xu beno muxuna cauyentaba levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Bapoxonae pentʉbʉ naexananaya, cocotowapona tsipei levadura matawʉn muxunaxuba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba po boupayo tsica boupayo dena \r (Mt 7.13-14, 21-23) \p \v 22 Poxonae Jesús Jerusalén namto beya pona, cuiduba tsiniya Nacom Pejume Diwesi po bon epatotha bobena yawa tomaranthano. \v 23 Pomonae Jesús cuiduba barapomonae caein jiwana Jesús yainyabatsi, jeichichi: \p —Patatanecanamataxeinaem, ¿saya tsiquimonaeyo pomonae capanenebiyatsi? jeichichi Jesús. \p Nexata Jesús namchi jiwitha, jeye: \p \v 24 —Bequein bichocono ayapube xua naexana Nacom pijimonae pomonae Nacom itorobiya ewata, ichitha bichocono pajʉjʉre xua panaexaname Nacom pijimonae tatsi. Baraxua be poxonae pin bicheitomonae ichichipa xua pejojondenaewa tsica boupayo dena. Bichocono ayapube. Bequein barapomonae ichichipaena xua pejojondenaewa tsane ichitha jopa itacʉpae tsainchi. \v 25 Barapoxonae matacabi jopaena po matacabitha poxonae pon bo pexeinaein pecoiboto daunwei exanaena. Paxam pomonae aisowatha paumename pecoiboto padacadacatsiname, pajam tsane: ‘Patatanecanamataxeinaem, painta coibo saranaxorena bomʉxʉ’, pajam tsane. Ichitha bapon paca jume notsina. Jei tsane: ‘Bʉ canta jopa paca yaitaetsi xua jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jei tsane. \v 26 Paxam pajam tsane: ‘Bara cain bayatha paca barʉ xainchiba yawa paca barʉ apatsiba, yawa bayatha jiwi cuidubameba namtotha pata tomaratha’, pajam tsane. \v 27 Ichitha Nacom pon painya Nepacacanamataxeinaein paca jume notsina: ‘Aunxuae bayatha paca baraichiba: Bʉ canta jopa paca yaitaetsi. Jopa paca yaputaetsi xua ichaxota werena painya neponaewi’, jan. ‘Taxainya weya panatsixibarʉcʉpare. Apara paxam peajʉntʉcoyenebe jiwi pam, xua abe painya neexanaewi’, paca jei tsane. \v 28 Barapoxonae pataename xua Abraham, irʉ Isaac, irʉ Jacob, irʉ daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi xua ena Nacom pia peitorobi nacuatheicha. Ichitha paxam baxoteicha jopa pana naenaem tsane poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya. Daxota pawecoyam tsane anaya nantanuweya pana nawano tsaquibasinaename poxoru paca bebai tsane Nacom pia peitorobi nacua weya. \v 29 Poxoru pinmonae patsina, Nacom pia peitorobi nacuatha penabanaenexa tsane. Ichamonae pomonae ichaxota xometo ecoina, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ichaxota xometo jopeica, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae ena pocotsiwa bereca, barapomonaepiwi patsinano. Ichamonae pomonae pocotsiwa beweyabeicha ena, barapomonaepiwi patsinano. \v 30 Pomonae xua anoxuae pepawi naexana pomonae jiwi jopa petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe barapomonae Nacom pia peitorobi nacuatheicha peainya cui jiwi tsane. Pomonae xua anoxuae, pomonae jiwi petsita ainya cui jiwichi po cae pin nacuathe, barapomonae bexa Nacom pia peitorobi nacuatheicha jopa peainya cui jiwi tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomarapiwi siwa wecoyeichi \r (Mt 23.37-39) \p \v 31 Barapoxonae fariseo jiwanamonae pata. Jesús tsipaebatsi. Jeichichi: \p —Bewa warapaetsipame barapo tomara weya. Dota bepa Herodes cabexubei, jei. \p \v 32 Ichitha Jesús jume nota, jeye: \p —Paponare painya netsipaebinexa pon jiwi pemuxujainyabin, bapon Herodes. Pana nejume yopire pajande: ‘Taema anoxuae yawa baya tsane itawetsin caurimonae jiwi weya yawa axaibi exanaein peatenewi. Popobaya tsane wetsin’, jei pajande. \v 33 Ichitha anoxuae yawa baya tsane nantawenonan xua bara beya Jerusalén tomara beya ponaein namtotha. Barapoxonae popobaya patopiyaein Jerusalén tomaratha. Jopa tana neitacʉpaexae xua tatʉpaewa tajʉ Jerusalén tomara pepuya beya ponxaein Nacom peitorobi jume tapaebin. Bewa tʉpaein Jerusalén tomaratha, jei Jesús fariseomonaetha. \p \v 34 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa Jerusalén tomarapiwi pam, pajutebeibame pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉtano paxam pajutebeibame ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa bepaca caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewa tsainchi, icha wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha! ¡Maisa bebarichocuaein tsane daichitha jopa paichichipaem! \v 35 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin pia botha tatsi painya tomaratha. Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane, beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi, pon patopa Nacom peitorobixae, po Nacom jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha. \c 14 \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon perʉ putsuna \p \v 1 Caentacabi pentaquei seicae matacabitha Jesús pona fariseomonae pia pentacaponaewi tatsi jiwanapin pia botha tatsi penanabanaenexa. Baxota fariseomonae ichamonae Jesús amanayabiya tainchi pecui yaputaenexa tsainchi xua exana. \v 2 Irʉ baxota pebin patopa ichaxota Jesús naeca. Barapo pebin pon perʉ putsuna. \v 3 Nexata Jesús yainyaba pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, yainyabano fariseomonae, jeye: \p —¿Bara Moisés pia peitorobi coyene jumewatha yabara copata jampa xua pon atene bara axaibi peexanaewatsi pentaquei seicae matacabitha jampa? ¿Ichacuitha metha jopa yabara copatsiyo jampa? jei Jesús. \p \v 4 Ichitha barapomonae moya umena. Bara Jesús jayaba pecobetha pontha pon atene, yawa axaibi exana, tsipaebano xua bara peponaenexa. \v 5 Jesús tsipaeba, barapo fariseomonaetha, jeye: \p —Paxam panantawenoname xua panacuitame pentaquei seicae mataqueitha xua poxonae pajutsiname painya nexanto xua poxonae butecatsi irʉba bueyno bara bequein pentaquei seicae matacabi, jei Jesús. \p \v 6 Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pejume notsiwatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba pomonae pexaewa petsiwabiwichi penabanaenexa poxonae pebin piowa pita \p \v 7 Nexata Jesús tsipaeba barapomonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonaetha pomonae xua pata penabanaenexa. Baxua tsipaeba poxonae tane xua barapomonae nanta caeniya, copiya penabanaenexa. Jesús namchi barapomonaetha, jeye: \p \v 8 —Poxonae ichʉn cawaba jinya nenabanaenexa tsane, jopa nantacaecaeinde ichaxota enothopeiba pomonae peainya cui jiwi. Poxoru metha irʉrʉ patopaetsipa pon bichocono jiwi tsita ainya cuichi pon beyacaincha xam. \v 9 Pon xua cawaba, irʉ xua wabatsi pon jiwi tsita ainya cui naexanatsi, bapon cabarai tsipae: ‘Incane nontaponde icha muxunenetha ecare. Cotacaya xaema. Ichaxota ecame, baxota ecaena pon jiwi tsita ainya cui naexanatsi’, jei tsipae pon xua paca mata canabane. Nexata icha muxunenetha uranaya ecoundecaetsipame. \v 10 Daxota poxonae cawaba nenabanaenexa, cotacaya ecareinca necajeinexa poxonae patopa pon paca mata canabane: ‘Tajiton, icha muxunenetha ecare ichaxota xaiba pomonae jiwi tsita ainya cui naexanatsi’, jei. Bapoxonae pomonae pata xua penabanaenexa barapomonae cayaitaena xua xam pon jiwi tsita ainya cui naexaname. \v 11 Pon pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana pejʉntʉ coyenetha Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena, jei Jesús. \p \v 12 Yawano Jesús barai pontha pon pexaewa petsiwabixaetsi, jeye: \p —Poxonae pexaewa tsiexaname yawano ichacuitha xua poxonae pin penabanaewa tsiexaname, jopa wabinde jinya jiwimonae penabanaenexa. Irʉ jopa wabinde eweichomonae irʉ jinyamonae irʉ pomonae copei pexeinaewi. Poxoru barapomonae pentoma exanaetsipa xua xuya catsi wabichipa penabanaewa. \v 13 Jame maisa poxonae jiwi pexaewa tsiexaname yawano ichacuitha pin penabanaewa tsiexaname, wabare pomonae peacopeibi jiwi. Yawa wabare pomonae jopa peainya cui jiwi, irʉ pejayujayujei jiwino, irʉ pomonae peitata nacʉtsi jiwino. \v 14 Bapoxonae jʉntʉ coyene weiweinaename. Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua xuya necatsi wabiwa penabanaewa xua pentoma nexa. Ichitha Nacom cata exanaena pentoma poxonae jiwi asʉ exanaeinchi pomonae pejʉntʉ coyene wʉnae jiwi, xuano xua exana pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pin penabanaewa peexanaewa tsane \r (Mt 22.1-10) \p \v 15 Poxonae baxua jume tane, pomonae xua xayena, barapomonae caein jiwana Jesús baraichichi, jeichichi: \p —¡Pon xua nanabane Nacom pia peitorobi nacuatheicha tatsi, bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweina! jeichichi Jesús bapon. \p \v 16 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —Pebin pin penabanaewa tsiexana jiwi. Barapo pebin itoroba ichʉn, xua pewabinexa ayei bicheito. \v 17 Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae pexaewa nacui wʉnaeta, bapon itoroba pia petanacuichinchi xua pewabinexatsi pomonae bayatha wabatsi. Barapon namchi: ‘Pajande jiwi: Antha pajojondena jei. Pexaewa weta jei, pajande’, jei pon mata canabane. \v 18 Ichitha daxita barapomonae paeba xua pinae enatsi xua peexanaewa. Ichʉn namchi: ‘Bayatha pabi comotan, tha canta matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa casebinde yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei. \v 19 Ichʉn namchi: ‘Canta diez poyobe comotan buey. Tha canta matha taetsi. Nexata nejume yopire pinae jopa casebinde yaitama pinae jopa patopae tsane, jande’, jei. \v 20 Ichʉn namchi: ‘Canta anoxuaetha taseuri pitan. Nexata nejume yopire pinae jopa itacʉpaetsi xua pepatopaewa tsane, jande’, jei. \v 21 Poxonae caibe nawiya pon penajume caitorobinchi bapon daxita baxua tsipaeba pia pecanamataxeinaeinchitha. Nexata pon pecanamataxeinaein caseba pomonaetha pomonae bequein pewabixae, xua jopa pepatsixae. Bapon barai pia petanacuichinchi, jeye: ‘Nainya ponde tomara namtontha, yawa tsiqui namtoxitha tomara cuariya. Berene peacopeibiwi caponde, penabenaewi caponde, pejayujayujeimonae caponde, pomonae peitata nacʉtsi jiwi berene caponde’, jei pon pecanamataxeinaein. \v 22 Pon petanacuichin pia pecanamataxeinaeinxaetsi, bapon pia pecanamataxeinaeinxaetsi barai: ‘Tanecanamataxeinaem, xua neitorobame bayatha exanan, ichitha bomʉxʉ jopa tutu canaʉpaxubiyo, jiwi yayatha’, jei. \v 23 Nexata bapon jume notatsi pia pecanamataxeinaeinchi: ‘Equeicha nainya ponde tomara cuariya beya po namton pin namtontha, yawa tsiqui namtoxithano tomara cuariya. Baxota jume daunweya itorobare pomonae xua taneme xua pepatsinexa tabotha petutu canaʉpaxubinexa tsane. \v 24 Catsipaebatsi, pomonae bequein waban ichitha jopa patsiyo, barapomonae jopa nabanae tsane tabotha’, jei pon pecanamataxeinaein, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua pinae bewa matha nacui barapentsi pia peexanaewan poxonae Jesús pepuna jinompaewa tsainchi \r (Mt 10.37-38) \p \v 25 Pin bicheitomonae Jesús puna poinchi. Jesús napatomeicha necota, namchi barapomonaetha, jeye: \v 26 “Icha pebin ichichipa xua tajiwimonae jiwanapin penaexanaewa tsane, bapon bewa yabara naitematsi pia peexanaewa. Bapon jame bewa neantobe tsane beyacaincha xua paxatha, beyacaincha xua penatha, beyacaincha xua piowatha, beyacaincha xua pia pexuitha, beyacaincha xua peweichowitha, beyacaincha xua pamchoxitha, yawano xua beyacaincha naantobe pia coutha, nexata bapon bara tajiwimonaepin. Ichitha icha jopa baxua exanaeyo xua bichocono nama tana neantobewa, bapon jopa tajiwimonaeyo. \v 27 Mataʉtano pon jopa awiya exana ducuanaebiyaeyo pocotsiwa itoroban, tsipei jopa beperaxa exanaetsi icha be xua poxonae neichi nexata bapon jopa tajiwimonaepinyo. \v 28 Poxonae pebin imoxoyo bo exana, po bo, pin bo, copiya matha nanta xeina xua bo yabara, copiya coichaxu ununa, icha jʉpa xua pecʉbaponaenexa pomonae nacuita bo. \v 29 Ichacuitharʉ saya naewa wetanota, poxoru coichaxu axu weraweraca. Daxota jopa yaputaeyo xua pewetsiwa. Ichamonae pata, barapomonae bo taenota. Poxonae tane barapomonae cui capona, bapon cui caponatsi. \v 30 Barapomonae namchi tsane, jei tsane: ‘Barapon tamropata pitaba bo xua acaba, ichitha jopa itacʉpaetsi xua pewetsiwa’, jei tsane”, jei Jesús. \v 31 Equeicha Jesús namchi: “Irʉrʉ pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi ichichipa xua jiwi naba exana ichʉn beya pontha pon irʉ jiwi itorobiya pepa peewatsin. Poxonae bapon baxua exana, copiya nanta xeina, najei tsane: ‘Jamaisa, saya beisa diez mil po soldadomonae bicheitobe neyaewatacua, bapon netsi veinte mil po soldadomonae bicheitobe yaewatatsi. Metha tamonae jopa inta itacʉpaetsi xua peamanayabiwa barapo veinte mil bicheitotha xua taxainya berena ponaena’, najei tsane. \v 32 Icha barapon jopa itacʉpaetsi xua peamanayabiwa, bapon najume caitorobina ichʉntha, poxonae cataunxuae tajʉ eca, ichʉn pon icha nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi xua petapaebinexa tsainchi xua jopa penabiwa tsane yabara, xua equeicha jʉntema pejinompaenexa. \v 33 Icha bapon ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi xua baraxuba xua nanta xeina, xua penabiwa tsane, barichi icha paxam jopa pabarapentsim daxita pocotsiwa paxeiname, jopa paca itacʉpaeyo xua tajiwimonae painya nenaexanaewam”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua bequein sare xoya pexaewatha ichitha awiya axaibi \r (Mt 5.13; Mr 9.50) \p \v 34 Equeicha Jesús jeye: “Sare beno, bara beno wʉnae. Ichitha icha barapo sare beno jopa abenataeyo, bapoxonae jopa peitacʉpaewatsi xua equeicha peabenataewa. \v 35 Barapo sare jopa ira nexiyo tsipei naein jopa beta xuwa exanaetsi. Daxota barapo sare jiwi bewa xubi. Icha pamuxu dubename moya pana nejume naitaeware pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi”, jei Jesús. \c 15 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua oveja pe-eenaein yabara xua poxonae pia oveja taeba \r (Mt 18.10-14) \p \v 1 Pomonae paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa, irʉ pomonae abe peexanae cuiru coyene peexaneibiwi daxita barapomonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi xua Jesús pejume taenexatsi. \v 2 Daxota fariseomonae irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi daxita barapomonae Jesús abe yabara paebatsi. Barapomonae namchi, jeye: \p —Barapo pebin napona pomonaetha pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, yawa barapomonaetha nanabane, jei. \p \v 3 Tsipei Jesús yabara paebatsi barapomonae, daxota nexata Jesús tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo jeye: \v 4 “Jiton ba xeina oveja cien poyobe, caein tanapuxanatsi. Jiton wexotha cuenta pona noventa y nueve poyobe oveja pewenaweneinexa oveja pon beya matapainya taeba. \v 5 Poxonae jiton oveja taeba pon aichurucuae, jʉntʉ coyene weiweinaya bota peutucuratha. \v 6 Poxonae jiton oveja capatopa botha bapoxonae piamonae waba pomonae petaenaewichi pia botha, pia jiwi wabano, wabano pomonae petsicuarabʉ enaewichi. Jiton daxita barapomonaetha barai, jeye: ‘Panebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare tsipei oveja bayatha taeban pon bayatha inta aichurucuae’, jei bapon piamonaetha. \v 7 Xaniyan paca tsipaebatsi. Icha jiton ichi poxonae jʉntʉ coyene weiweina petaebixae oveja, barichi pomonae peitaboco beicha ena. Bapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina poxonae ichʉn Nacom tsita xeinatsi icha jʉntʉ coyene pon copiya penacui matacaetsin xua abe peexanae cuiru coyene exana. Barapomonae bapon yabara toxeinchiya jʉntʉ coyene weiweinatsi beyacaincha poxonae yabara jʉntʉ coyene weiweinatsi pomonae xua noventa y nueve poyobe jiwi pomonae xanepanaya peexanaewi, pomonae jopa Nacom pentichi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua yabʉyo yabara xua poxonae taeba paratiyo \p \v 8 Equeicha Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Petsiriwa diez po paratiyobe xeina xua pecacomocae paratixi. Cae paratiyo taaichurucuaetsi, daxota pecoicha coicha exana. Bo tutu camona bewayo, beya matapainya taeba. \v 9 Poxonae barapowa paratiyo taeba bapoxonae pia jitowaxi waba, wabano powaxi petsicuarabʉ enaewaxichi. Barapowa namchi barapowaxitha: ‘Pana nebarʉ jʉntʉ coyene weiweinare poxoru bayatha taeban paratiyo, po paratiyo bayatha inta aichurucuae’, jei. \v 10 Paca tsipaebatsi barichi peitabocotheicha Nacom pia matatsunpiwimonae tatsi bichocono jʉntʉ coyene weiweina poxonae ichʉn Nacom tsita xeinatsi icha jʉntʉ coyene pon copiya penacui matacaetsin xua abe peexanae cuiru coyene peexanaein”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pebin yabara pon pexanto cayabara cui jʉntemaina xua abe exana \p \v 11 Barichi equeicha Jesús paeba icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Jiton xeina pexantobe. \v 12 Pon xuyapin paxa barai: ‘Axa, necare xua necopiniwa tsane pocotsiwa xua pana nejʉntana jebame bequein cataunxuae poponame’, jei xuyapin. Nexata barapo jumetha coxiyan pexantobe tsata catabe. \v 13 Pirapaeyo xuyapin piawa caenaeta xua paxa catatsi. Barapo paratixi cuntha tajʉ beya pona icha nacua beya. Icha nacuatha abe exana. Barapo paratixi cobe caewitatsi xua nasi cui matacaeta yabʉxitha. \v 14 Poxonae bapon daxita paratixi wetaxuba, irʉrʉ mayayo tsuxubirʉ barapo nacuatha, barapon muxu piyain petʉpae. \v 15 Nexata bapon jeita penacuichiwa ichʉntha xua barapo nacuatha. Bara barapon itorobatsi xua petayapu eenaenexa marranomonae. \v 16 Bapon piyain ichichipa xane marranomonae pexunenowa xua petsebocoton, tsipei bapon jopa catichi pexaewa. \v 17 Nexata bapon pia coutha nanta xeinanaya najei: ‘¡Maisa taxa pia petanacuichiwichi tatsi pexaewa ajainbe, tonsana nawita! Nama xota ecanje tain muxu tatʉpae. \v 18 Tha tacoyo beya nawiyaetsi ichaxota taxa popona. Metha jan tsane: Axa, Nacom tsita abe exanan, yawa catsita abe exanatsino. \v 19 Daxota equeicha jopa be taxanto, nejam. Nenatsicotaema be jinya necata nacuichiwi jiwanan, jan tsane’, najei barapo xuyapin. \v 20 Nexata bapon paxa beya caibe nawiya. \p “Poxonae cataunxuae tajʉ jiniya, paxa taebiyatsi, coxiyan pexanto yabara nantanuweya cui nanta xeina. Coxiyan pexanto matenta cuinaepoinya. Nexata pexanto cobe jayaba. Jʉntʉ coyene weiweinaya pexanto naisa cateita waetaba peantobexae. \v 21 Nexata barapo xuyapinxae paxa barai: ‘Axa, Nacom abe tsita exanan, yawa abe catsita exanatsino. Daxota equeicha jopa be taxanto nejam. Nenatsicotaema be jinya necata nacuichiwi jiwanan’, jei barapo xuyapin. \v 22 Ichitha coxiyan barapo jumetha barai pia petanacuichiwichi: ‘Nainya papire pexeinya paparuwa pamaxatare taxanto. Yawa anillo pacobesi xatare. Yawa pataxu xatare xua penataxu xatatsiwa. \v 23 Vacayo pebtiyo poyo nasiteca pacarenande. Pabexore. ¡Bʉ xainchi! \v 24 Poxoru barapo taxanto mexeya nacata tʉpawejan, ichitha anoxuae asʉ. Bayatha nacata aichawiya, anoxuae matapainya netsita patopa’, jei coxiyan. Nexata bapoxonae tamropata notarʉcʉpa xua weiweina poxonae xane”, jei Jesús. \p \v 25 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Irʉrʉ pin penabanaewa exanompa, irʉrʉ matapin pabitha popona. Poxonae bo benawirena busi taeba xua busi tanbaba yawa jume tane xua juinya nawiraba. \v 26 Nexata barapon pon matapinxae waba caein pomonae penacuichiwi. Yainyaba, jeye: ‘¿Eta xua juinya busi exanompa?’ jei. \v 27 Nexata barapon pon penacuichiwi jiwana jume nota. Jeye: ‘Apara poxoru neyapin patopa. Axa pana itoroba bepa pinae pabexubin vaca pebtiyo poyo nasiteca, poxoru pinae neyapin xanepanaya asʉya pepatopaexae’, jei. \v 28 Ichitha barapon pon matapinxae barapo jumetha anaepana. Jopa bejoniyaeyo botha. Coxiyan pesato bejoniya, pexanto jume daunweya waba: ‘Owae, antha, antha jonarena’, jei coxiyan. \v 29 Nexata barapo coxiyan pexanto jume notatsi: ‘Bara xam caena bayatha yaputaneme xua ainya wei cata nacuitatsi yawa jopa cajumefebichi. Ichitha bapana jopa necatsim peweinyo cabritiyo, tajiwimonae tabarʉ nabanaenexa. \v 30 Ichitha barapo nexanto anoxuae cata patopa, xua jinya paratixi caewitaxuba xua penasi cui matacaetsiwa yabʉxitha. Xam penacuichiwi itorobame xua vacayo pebtiyo bexubina poyo nasiteca tayapin nexa’, jei barapon pon matapinxae. \p \v 31 “Nexata coxiyan jume nota pexanto: ‘Owae, apara xam cabarʉ poponeibatsi. Daxita pocotsiwan xeinan, apara bara jinyawa. \v 32 Ichitha anoxuae wʉnae nawita xua pin penabanaewa, yawa jʉntʉ coyene weiweinaeinchi poxoru barapo neyapin, pon xua mexeya nacata tʉpawejan, anoxuae asʉ popona. Caena bayatha nacata aichurucuae, yawa anoxuae matapainya naca tsita patopa’, jei coxiyan poxonae pexanto tsipaeba”, jei Jesús. \c 16 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pebin yabara pon jopa xanepanaya peyapucaecaein bo \p \v 1 Equeicha Jesús tsipaeba pijimonae pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin popona pon copei pexeinaein. Bapon xeina pon bo petayapucaecaeinchi. Bapon pon copei pexeinaein tsipaebatsi ichamonae xua pinae pon bo petayapucaecaeinxaetsi jopa pinae xapain exanaeyo, saya pinae abe exana, jei ichamonae. \v 2 Nexata bo pexeinaein pon copei pexeinaeinxae, bapon waba pia petayapucaecaeinchi bo. Bapon barai pontha pon bo petayapucaecaeinchi, jeye: ‘¿Jame ichamonae jume tan xua pinae inta abe exaname xua tawan? Incane tha taetsi xua po paperantha tinadubame pocotsiwa inta caenaetame, xuano xua inta comocame. Tsipei jopa becaexanaetsi equeicha xua inta yapucaecame daxita tawan’, jei. \v 3 Nexata pon bo peyapucaecaeinxae nacui yabara nanta xeina pia coutha, nabarai: ‘¿Eta pocotsiwa exanocuaein anoxuae tsipei nama pon tanecanamataxeinaein imoxoyo necopata xua bapoxonae jopa taxeinaewa tsane pocotsiwa taexanaewa? Jopa nebusi coxonaeyo xua naein taʉncatsiwa pabitha. Auran tsipae xua saya amanaya i tawʉqueibiwa paratixi. \v 4 Jaina, bara yaputan xua po coyeneya exanaein poxonae tanecanamataxeinaein necopatsina, xua poxonae jopa xeinaein tsane tanacuichiwa xua ichamonae tanententa wabeibinexa pia botha’, jei. \v 5 Nexata bapon pon bo petayapucaecaein daxita tamropatsiya wawabapona pomonae pia pecanamataxeinaeinchi petantoma amanayabixaetsi. Bapon matha yainyaba pontha pon copiya patopa jeye: ‘¿Eta xoyobe matoma amanayabame xua jopa cataunxuae catsim pontha pon tanecanamataxeinaein?’ jei. \v 6 Bapon jume nota, pon bo peyapucaecaein, jume notatsi, jeye: ‘Cien po penasi mera bosibʉbe xua pin bosixibʉn tha baxua catichi, ichitha cataunxuae jopa baxota matomatsinyo barapo penasi mera bosibʉn’, jei. Pon bo petayapucaecaein xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua tinadutame, cien po nasi bosixibʉn, jam, xua bexa matomatsiname. Xote nainya ecoundeinque barapo netinadutsiwa, iquinaxore. Icha itaneto dure xua saya cincuenta po penasi mera bosixibʉbe, jande’, jei pon bo petayapucaecaein. \v 7 Bapoxonae equeicha ichʉntha yainyaba: ‘Incane irʉ xamdʉ, ¿eta xoyobe tanecanamataxeinaein taacoibichi xua catsiname bapon?’ jei. Bapon jume nota, pon bo petayapucaecaein jume notatsi, jeye: ‘Tha catichi cien po sacube aro sacun’, jei bapon. Nexata pon bo petayapucaecaein xuya jume nota: ‘Taema xote xeinanje jinya papera xua bayatha tinadutame xua cien po sacube, jam, xua bexa matomatsiname pontha pon tanecanamataxeinaeintha. Xote nainya ecoundeinque barapo itaneto tsitsinaxore, icha pena netinadutsiwa tinadure xua saya ochenta po sacube, jande’, jei pon bo petayapucaecaein. \v 8 Ichitha bo pexeinaein yabara paeba pon bo petayapucaecaeinchi xua pinae bequein bara bapon abe taexana ichitha yaputane xua pocotsiwa pia coutha nayawena xua poxonae pia jiwimonae peexanaewa. Daxota paca tsipaebatsi pomonae anoxuae jinompa barapo cae pin nacuathe, pomonae jopa penejume cowʉntsiwi nama barichi. Barapomonae yabara najʉntʉ coyene wʉnaeta xua po coyene cae jiwimonae penaexanaewa xua daxota cae jiwimonae nantiya penayaweneibinexa. Baxua barapomonae exana beyacaincha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi. \p \v 9 “Paca tsipaebatsi ichamonae pacatsibeibare paratixi xua painya jiwi painya neexaneibinexa po paratixi xeina pomonae barapo cae pin nacuathepiwi pomonae abe peexanaewi. Bapoxonae poxonae jopa paxeinaem tsane paratixi pomonae bayatha payawename barapomonae paca matenta weiweinaya wabina po bontha xua ataya tsitecaeya pajinompaename. \p \v 10 “Pon xua xanepanaya yapucaeca xua poxonae peya penacuichiwiyo, barichi beta yapucaeca xua poxonae pin penacuichiwa. Pon naerabiya exana poxonae peya penacuichiwiyo, barichi naerabiya exanaena xua poxonae pin penacuichiwa. \v 11 Icha paxam jopa xanepanaya patayapuenaem xua paratixi xua barapo cae pin nacuathe nexa, Nacom jopa paca itorobiyo xua patayapuenaename xua bapon pia pexeinya pexeinaewa tatsi. \v 12 Icha jopa xanepanaya payapucaecaem ichʉn piawa, metha nexata jopa paca catsipae xua painyawa nexa tsane painya neyapucaenaewamxae. \p \v 13 “Jiton dapon aibi pon xeina ainya pia pecanamataxeinaeinchibe tatsi xua pon beta tanacuita barapo pia ainya pecanamataxeinaeinchibe tatsi. Tsipei barapo petanacuichin meisa antobeya taexana caeintha pon pia pecanamataxeinaeinchi poxonae itorobatsi. Icha pia pecanamataxeinaeinchi jopa taraichiyo. Cae pia pecanamataxeinaeinchi xanepanaya taexana. Icha pia pecanamataxeinaeinchi abeya taexana. Barichi jiton pon bichocono antobe Nacom, jopa itacʉpaetsi xua bichocono peantobewa paratixi poxonae yawa bichocono antobetsi Nacom”, jei Jesús. \p \v 14 Ichitha fariseomonae pomonae xua bichocono antobe nawita paratixi, barapomonae baraxua Jesús jume tayenatsi, yawa Jesús cui caponatsi. \v 15 Nexata Jesús fariseomonae baraichi, jeye: “Paxam barapomonae pam, xua ichamonae paca yabara nanta xeina xua pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Ichitha Nacom paca jʉntʉ coyene yaputane xua peajʉntʉcoyenebe jiwi pam. Xua pocotsiwan jiwi bichocono tsita ainya cuichi, baxuan Nacom bichocono tsita abetsi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba Moisés pia peitorobi coyene tatsi, yawa po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya pecanamataxeinaexae \p \v 16 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Caena bayatha jiwi xeina Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, yawano xua pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwa tatsi, beya Juan patopa. Barapoxonae caena poxonae Juan popona pon jiwi Pebautisabin, jiwi paebinouta po coyene Nacom xua waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Jiwi bewa yabara najʉntʉ coyene sʉbi awiya xua pepatsinexa Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi. \p \v 17 “Yapu xanepana xua itaboco yawa ira peweraweracaewa. Nama Nacom peitorobi jume ajumeyapusʉ bapana jopa peweraweracaewa bequein bara cae peitorobi coyene”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cuiduba xua jiwi piseurixi pepuna penteibiyainwa \r (Mt 19.1-12; Mr 10.1-12) \p \v 18 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Pon punaxuba piowa yawa ichowa pichapa, bapon abe exana piseuritha yawa Nacom peitʉtha tatsi, tsipei Nacom tsitatsi xua powa copiya barʉ popona apara bara piowa tatsi. Barichi pon pita petsiriwa powa pepunaxubixae piseuri, bapon barichi pia coutha abe natsiexana, tsipei Nacom ichowa yabara nanta xeina xua bapowa cataunxuae pia pebin xeina bequein bara punaxuba”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús diwesi yabara paeba xua pon copei pexeinaein irʉ ichʉn pon Lázaro \p \v 19 Equeicha Jesús tsipaeba icha diwesi, jeye: “Matha irʉrʉ barichi pebin pon copei pexeinaein. Pexeinya paparuwan xua pena paparuwa nama xatabapona. Mataʉta daxita matacabi peitʉpanae nabanaewa exaneiba. \v 20 Irʉrʉ ichʉn pebin popona, pon pewʉn Lázaro pon peacopeibin. Bapon Lázaro wan nawita xeina peparʉtotha. Bapon iratha eca pon copei pexeinaein pia bo boupatha weya tatsi. \v 21 Xua pon copei pexeinaein pia pexaethopaewatha taothopeicatsi pexaewa pepʉrʉwan, baraxua Lázaro ichichipa xaiba. Yawa aurimonae pata xua Lázaro pewan daebinexatsi. \v 22 Icha matacabitha Lázaro tʉpa. Matatsunpiwi Lázaro jumope pitatsi. Jumope capoinchi ichaxota Abraham popona athabeicha. Irʉrʉ pon copei pexeinaein tʉpa, yawa mʉthʉtha xotsi. \p \v 23 “Pon copei pexeinaein patopa ichaxota pateiba pomonae pewerapeibiwi barapo petʉpae cuiru coyene nacuatha. Bapon bichocono atene. Bapon athabeicha necoicha. Bapoxonae Abraham tajʉ taebiyatsi asiyeicha, yawa xua Lázaro barʉ equiyatsi. \v 24 Pon copei pexeinaein wawai: ‘Tamo susato jiwanam, Abraham, necui yabara nanta xeinare. Inta Lázaro itorobinca taneebato memeinyatsinexa meratha poxoru bichocono netaxua po isotothe uncuan’, jei. \v 25 Ichitha Abraham jume nota: ‘Tamonae susato jiwanam, nanta xeinatabare xua caena bayatha poxonae cataunxuae asʉ poponame, xeiname xua acabem xua pocotsiwan ichichipame xua nexeinaewa. Xanepanaya poponame. Ichitha nama Lázaro jopa daichiyo poxonae cataunxuae asʉ popona. Jopa xanepanaya poponaeyo. Xote bapon wʉnae yabara nantanuweya cananta xeinatsi xua peyawenaenexatsi. Ichitha nama xam jopa caraichiyo. Bichocono caperʉ weyawa. \v 26 Yawa pin pitapatororo naca yacaincha ducua. Daxota pomonae ichichipa bara bedunareca taxainya wereca jopa itacʉpaetsi xua bara beparecaena nexainya bereca. Irʉ pomonae nexainya weruneina jopa itacʉpaetsi xua taxainya betsina pepatsinaenexa’, jei. \p \v 27 “Nexata pon copei pexeinaein jume nota: ‘Nexata tamo susatopim cawʉcatsi inta Lázaro itorobare taxa pia bo beya. \v 28 Baxota xeinan cinco poyobe tayapin jiwi. Abraham Lázarotha najume carure xua bʉ tayapin jiwi jopa pepatsinexarʉ tsane ichaxota uncuan xua bichocono atenein’, jei. \v 29 Ichitha Abraham jume nota: ‘Apara neyapin jiwi xeina Moisés pia peitorobi coyene tatsi, yawa Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia penacuidubiwan tatsi. Bʉ barapomonae exana pocotsiwa baraxua pejume coya’, jei Abraham. \v 30 Pon copei pexeinaein jume nota: ‘Aa, tamo susato jitom, Abraham, ichitha icha petʉpaewi jiwana caein siwa ponaena barapomonae beya, barapomonae jume cowʉntsina yawa icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha’, jei. \v 31 Ichitha Abraham jume nota: ‘Icha barapomonae jopa exanaeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyene tatsi itoroba, xuano xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia pecuidubiwan tatsi, barapomonae jopa jume cowʉntsipae bara bequein Nacom taitorobichipa xua jiwana caein pomonae petʉpaewi’, jei Abraham”, jei Jesús. \c 17 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua jiton jopa bewa cana exanae ichʉntha xua irʉ abe peexanaewa tsane \r (Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42) \p \v 1 Jesús namchi pijimonaetha, jeye: “Barapo nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha pebin tsocuae xua bapon cana exana, xua ichʉn cana exanatsi, xua ichʉn abe peexanaewa tsane. \v 2 Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pin iboto wisi cʉtsipatsi pin mar mentha barapo iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae xuiru coyene exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta. \v 3 ¡Dota pam, xua jopa bara paichim tsane! \p “Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare. Icha icha jʉntʉ coyene paca tsita xeinaena peauraxae xua pacata exana, bapoxonae pacui yabara jʉntemainare pocotsiwa bapon pacata exana. \v 4 Bequein bara bapon abe pacata exana, siete po cuiyobe xua cae matacabitha, yawa paca tsipaeba siete po jumeyobe, bapon jeye: ‘Maisa auran tsocuae xua abe pacata exanatsi, equeicha jopa pacata abe exanae tsainchi’, jei pon abe exana. Daxota paca jeichi xua nantawenona peyabara jʉntemainaewa baxua xua po coyene bapon pacata abe exana”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua pin pejume cowʉntsi coyenewa \p \v 5 Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi, equeicha pia peitorobiwi baraichi, jeye: \p —Pana cana exande xua bichocono pata jume cowʉntsiwa beyacaincha xua anoxuae, jei barapomonae. \p \v 6 Nexata Jesús pia peitorobiwi jume nota, jeye: \p —Icha paxeinaetsipame xua be peya pejume cowʉntsi coyenewiyo xua bequein icha mostaza xutiyo jʉta ichi xua tsica xutiyo ichitha bara paca itacʉpa xua naewatha painya nejeiwa: ‘Ee, naewa jinya coutha natabʉ jonde yawa pin mar mene beya equeicha uncuare’, painya nejeiwa. Bapoxonae barapo nae jopa bayatha tsipae poxonae pajam tsipae baxua, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba xua pocotsiwa jiwi bewa exanae pocotsiwa pentacaponaein itoroba \p \v 7 Equeicha Jesús namchi, jeye: “Metha ba paxam jiwana caein xeina pia petanacuichinchi pon penacuichin bapon ira cacobauya, mataʉta vaca yapu capopona. Bapoxonae bapon pon penacuichin wexua wenawirena, bo benawirena. Pon paxam jiwana caein metha bapon jopa jei tsipae: ‘Anetha, jondena matha xaema’, jopa jei tsipae bapon. \v 8 Jame bapon jei tsipae: ‘Pexaewa netsiʉpain exanare. Inta carena tsaibinde pexaewa pexaethopaewatha poxonae xunaecan. Bapoxonae cotacaya bexa nabanare’, jei tsipae pon paxam jiwana. \v 9 Pon penacuichin jopa jei tsipaetsi: ‘Jaco xua taneyawenaewam’, jopa jei tsipae pon paxam jiwana. Tsipei saya taexanatsi xua bapon peitorobixae. \v 10 Icha pon petanacuichin ichi xua taexana peitorobixaetsi pia pentacaponaein, paxam bara jʉta paichinde. Poxonae pawetame pocotsiwa Nacom paca itoroba, pajande: ‘Paxan pata nebusi cui tataewimonae pan xuano pata pecui pawi pan, tsipei saya paexanan xua pocotsiwa bewa paexanaein’, pajande”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana diez poyobe pebiwi, pomonae peperʉ sawichimonae \p \v 11 Poxonae Jesús cataunxuae ecapona Jerusalén tomara beya nexa, Samaria nacua iya pona yawa Galilea nacua iya pona. \v 12 Poxonae Jesús tsica tomariyotha patopa, diez poyobe pebiwi pata Jesús pia xantha tatsi. Barapo diez poyobe peperʉ sawichimonae, ichitha barapomonae Jesús tajʉ wetaeumendenatsi. \v 13 Barapomonae wawai, jeye: \p —Jesús, pon Patatanecuidubim, pana neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya pata tana neyawenaenexam, jei barapo peperʉ sawichimonae. \p \v 14 Poxonae Jesús tane barapomonae, Jesús barai, jeye: \p —Paponare sacerdotemonaetha painya nepaca cataenexa, jei Jesús. \p Poxonae cataunxuae namtotha enapona, bapoxonae barapomonae perʉ jume tsʉrʉcʉpae xua peperʉ sawiwatsi barapomonae. \v 15 Barapo diez poyobe jiwana caein, poxonae bapon taeba xua axaibi tsʉrʉcʉpae, bapoxonae Jesús beya pona, xua caibeya pona, yawa jume daunweya Nacom wʉnae jaintatsi. \v 16 Barapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi. Yawa irabe taeuncuareca xua Jesús pejacobinexatsi. Barapo pebin apara pon seicaya Samaria nacuapin. \v 17 Nexata Jesús namchi, jeye: \p —¿Diez poyobe itara axaibi exanan? ¿Incane dapo nueve poyobe jane? \v 18 Bapon apara penanapaincha jinompaewi jiwanapin. Yawa cou compa caiberena pia wʉnae jainchichi Nacom, jei Jesús. \p \v 19 Nexata Jesús equeicha pebin baraichi, jeye: \p —Nontaponde pondeno, bayatha axaibim tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua axaibi tacaexanaewatsi, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba po coyene xua poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi \r (Mt 24.23-28, 36-41) \p \v 20 Fariseomonae Jesús yainyabatsi namchi, jeye: \p —¿Eta poxonae Nacom itorobina pon peitapetsinxae pata tanecapanenebiwa exanaenexa, xuano xua itorobiya pata taneewatsiwa? jeichichi barapomonae Jesús. \p Jesús jume nota, jeye: \p —Poxonae Nacom itorobiya ewatsina jiwi, barapo coyene jiwi jopa itacʉpaetsi xua petaewa baxua. \v 21 Daxota jiwi jopa jei tsane: ‘Baraxote bayatha patope’, jopa jei tsane. Mataʉtano jopa jei tsane ‘Xoteiche bayatha patope’, jopa jei tsane. Tsipei apara po coyene xua Nacom itorobiya ewatsina jiwi barapo coyene patopa jiwitha. Daxota Nacom jʉntʉ coyene itorobiya ewatsina jiwi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom, jei Jesús. \p \v 22 Nexata Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Matacabin othopaena po matacabintha poxonae paichichipame xua painya tana netaewam xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin xuano xua muxuna bepataebenaename caentacabi xua barapo matacabin jiwana. Dapo jumetha jopa painya nepaca itacʉpaewa tsane xua painya tana netaewam tsane xuano xua caentacabi xua barapo matacabin jiwana. \v 23 Ichamonae paca jei tsane: ‘Baraxote bayatha patopa bapon’, paca jei tsane. Ichacuitha paca jei tsane: ‘Baraxoteicha bayatha patopa bapon’, paca jei tsane, ichitha jopa paponaeinde bara beya yawa jopa pajume cowʉntsinde. \v 24 Icha yamʉxʉ ichi xua jemeicha yacoicha uncueica, xua coicha nayotaxuba itabocototha, barichi tsane po matacabitha poxonae patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \v 25 Ichitha copiya nantawenona xua neperaxa jʉbina ichamonae. Yawa neitawetsinano pomonae xua anoxuae jinompa. \v 26 Icha matha ichi poxonae Noé caena bayatha popona jiwi jopa tsaqueinaeyo xua Nacom pin awʉbo exanaena methaunxuae. Saya barompaya icha jʉntʉ cuitha jinompa daxota jiwi werapa. Barichi jʉta ichi tsane poxonae patopeicaein barapo cae pin nacuathe xua ponxaein Nacom Tananeitapetsin. Poxonae patopeicaein jiwi jopa tsaqueinae tsane xua Nacom werapa exanaena barapo jiwi pomonae jopa pejume cowʉntsiyoxaetsi. \v 27 Pomonae jinompa poxonae Noé popona, barapomonae jʉntema nabaneiba, yawa apeiba, yawa apeiba yawa jiwitha jijinapona yawa pexantixi jitha dodoubapona, beya yantacabi othopa poxonae po matacabitha Noé pin jera naetha joniya. Bapoxonae pin ema mʉ jopa. Daxita Noé wepu bunothopatsi pomonae jinompa poxonae Noé popona. \v 28 Barichirʉ jiwi pocotsiwa ichamonae exana poxonae ichʉn pebin popona pon pewʉn Lot. Barapomonae nabaneiba, yawa apeiba, yawa comaqueiba, yawa caenaeteiba, yawa pexaewa ʉbeiba, yawa bomʉxʉn acabeiba. \v 29 Poxonae bapon Lot Sodoma tomara wenaetabiya, barapoxonae iso itere mʉ, mʉ othopeica tomaratha, yawa pocotsiwa be ibo pʉrʉ baxua itaboco weothopeicano xua bichocono atou. Daxita Sodoma tomarapiwi werapa. \v 30 Icha Sodoma tomaratha ichi xua jemeicha iso itere mʉ, mʉ othopeica yawa xua jemeicha ibo pʉrʉ itaboco weothopeica, bara jʉta ichin tsane jemeicha patopeicaein ponxaein Nacom Tananeitapetsin poxonae jiwi tsita naitʉtsin. \p \v 31 “Barapo matacabitha icha ichʉn bo matatupatha uncua, barapon jopa bewa botha joniyae tsane xua penotsiwa tsane pocotsiwa tabobeinchi bomʉxʉ tututha. Irʉ pon pabitha popona jopa bewa caibeya ponae tsane botha, saya jame nainya benaetsiricuaena. \v 32 Pacui yabara nanta xeinare Lot piseuri tatsi xua tʉpa poxonae jopa nainya naetsiricuaeyo piawan caibe pesiwa necoyaexae. \v 33 Pon naantobeya nata exana pocotsiwa bapon ichichipa, bapon jopa xeinaeyo peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. Ichitha pon neantobeya inta exana pocotsiwa ichichipan bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca xua Nacom pia nacua beicha. \p \v 34 “Paca tsipaebatsi po mataqueitha patopaein, ainya pebinbe ponbe xua nanta jʉpaya maitecabe, caein matatsunpin pichina, pon pejume cowʉntsixae Nacom. Ichʉn saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsiyoxae Nacom. \v 35 Irʉrʉ ainya yabʉyobe nacuara yacatoyorobauyaenabe, ichowa matatsunpin pichina pejume cowʉntsixae Nacom. Ichowa saya cuenta ponaeinchi jopa pejume cowʉntsixae Nacom. \v 36 Irʉrʉ ainya pebinbe nacuara nacuitauyaenabe pabitha, ichʉn matatsunpin pichina, ichʉn saya cuenta ponaeinchi”, jei Jesús. \p \v 37 Poxonae baxua Jesús pijimonae jume tainchi, Jesús yainyabatsi jeichichi, jeye: \p —Pata Tanecanamataxeinaem, ¿exota metha baxua exanaena? jeichichi pijimonae. \p Jesús pijimonae jume nota pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, jeye: \p —Quequeremonae ba nacaetuta ichaxota baurin boca. Bara jʉta paichim tsane paxam pomonae tana nejume cowʉntsi jiwi pam pana newʉnae ewatsiname po mataqueitha patopeicaein, barapo mataqueitha panacaetutsiname, jei Jesús. \c 18 \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua yabʉyo yabara powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri xua irʉ pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae \p \v 1 Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua pecuidubinexa, jeye: “Paxam daxita matacabi bewa pawʉqueibim Nacom. Painya xoba paajʉntʉcoyenefaetabim tsaibim poxonae pawʉqueibame”, jei Jesús. \v 2 Equeicha Jesús pijimonae barai, jeye: “Matha irʉrʉ tomaratha popona pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapon jopa Nacom cunuwichi. Yawa bapon jopa beta yabara nanta xeinaeyo jiwitha xua peyawenaenexa. \v 3 Barapo tomaratha irʉrʉ popona petsiriwa, powa pecuenta tʉpaewayotsi piseuri. Barapowa siwa poneiba pontha pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapowa jei tsaibi bapontha: ‘Neyawende, ichʉn inta abe exana’, jei tsaibi. \v 4 Pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae bapon ainya matacabin juntucuru jopa beexaneibiyo pocotsiwa barapowa wʉqueiba. Ichitha bapon matapainya nanta xeina. Najei: ‘Xan apara jopa Nacom cunuwinyo. Mataʉta jopa beta tayabara nanta xeineibin jiwi xua tayawenaenexa. \v 5 Ichitha barapo pecuenta tʉpaewayotsi piseuri matowa nefayacota daxota neamuxufaetabi exana. Metha moya barapowa yawenaein, xua equeicha barapowa jopa penesiwa ponaenexa, tsipei bichocono amuxufaetabin’, najei pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae”, jei Jesús. \p \v 6 Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi equeicha namchi, jeye: “Baxua apara pocotsiwa paeba pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano pon jopa beta yabara nanta xeinaeyo jiwitha xua peyawenaenexa. Pajume naitaeware pocotsiwa bapon paeba. \v 7 ¿Eta xua metha pananta xeiname? ¿Metha bara Nacom came bayatha tsaibi poxonae jiwi yaweneibatsi pomonae xua pewʉqueibixaetsi? ¡Jume, apara! Nacom nainya jiwi yaweneiba poxonae barapo jiwi abe exaneibatsi ichamonae, beyacaincha xua barapowa yawenatsi. Jame yatsicaewa Nacom yaweneiba pomonaetha pomonae peitapetsixae pewʉqueibixaetsi merawitha yawa mataqueithano. \v 8 Paca tsipaebatsi xua Nacom jopa bayatha tsaibiyo xua peyaweneibinexa pomonae nejume cowʉnta. Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin poxonae patopeicaein, ¿metha bara pin bicheito taeyopeicaein jampa, pomonae xua xanepanaya beta tana nejume cowʉntsiya jinompaewi pomonae Nacom pewʉqueibiwichi?” jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo yabara xua fariseomonae irʉ pon paratixi matoma penoteibin \p \v 9 Jesús icha pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba pomonaetha pomonae jiwi peaebiwi pomonae xua nayabara nanta xeina xua pinae beta jume cowʉnta xua pinae ichamonae jopa daichiyo. \v 10 Jesús namchi, jeye: “Irʉrʉ ainya pebinbe Nacom pin pia bo beya ponabe, xua baxotiya pewʉcaenexabe Nacom. Ichʉn fariseomonaepin, ichʉn bapon jiwana pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. \v 11 Fariseomonaepin nantacotuncua yawa penthʉtotha wʉca Nacomtha. Poxonae tsipaeba Nacom, jeye: ‘Nacom meisa xam nejʉntʉ coyene xanepanaein. Jʉntʉ coyene weiweinan xua tana neyawenaewam tsipei xan jopa be ichamonaeinyo pomonae xua jiwi pecaibiwi, yawa xua peabewi, xuano xua penasi cui matacaetsiwi yabʉxitha. Mataʉtano xan jopa dapomonae jiwananyo pomonae xua paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. \v 12 Xan cayabara nainbotatsi ainya cuiyobe xua cae semanatha, beta tacawʉqueibinexatsi. Mataʉtano cae paratixi jiwana wetsabeiban xam nexa poxonae diez po paratiximonaebe xeineiban. Yawano daxita xua xeinan baxuano jiwana tsaban xam nexa’, jei fariseomonaepin. \v 13 Ichitha pon paratixi pentoma noteibin auranaya tajʉ beuncuiya. Saya irabe necoreca yawa jopa athabe necoichaeyo. Saya ʉ penantanuweya penanthʉthʉ jayabi abe peexanaeinxae. Bapon Nacom wʉca, jeye: ‘Jaibo, Nacom neyabara najʉntʉ coyene cui xeinare xua tana neyawenaewam tsane bequein bara taajʉntʉcoyeneyapubein’, jei pon paratixi matoma penoteibin. \v 14 Barapon pon paratixi penoteibin poxonae najume weta xua wʉca Nacom, nawiya pia bo beya. Paca tsipaebatsi xua barapon Nacom tsitatsi xua jopa xeinaeyo xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Ichitha fariseomonaepin jopa daichichi tsipei bapon awiya peajʉntʉcoyenebein. Pon xua pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pepawi naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús jeye pexuitha: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, jei \r (Mt 19.13-15; Mr 10.13-16) \p \v 15 Nexata jiwi Jesús tacaponatsi pexui, xua Jesús pejayabinexa pecobetha yawa xua Nacomtha petawʉcaenexa barapo pexui xua pejeinexa: “Barabʉ Nacom beta paca yawenaena”, pejeinexa. Ichitha Jesús pijimonae tatsi poxonae baxua tane, tamropata notarʉcʉpa xua barapomonae cui matawentatsi pomonae pexui carendena tsaibi. \v 16 Ichitha Jesús waba pexui. Jesús pijimonae barai: \p —Bara pacopabare pexui xua tana itata patsinexa. Jopa pexui paitawetsinde, tsipei Nacom pia peitorobi nacua tatsi saya meisa barapomonae nexa pomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha pexui ichi. Pexui pia cui xua tayapu xanepanatsi xua pia jʉntʉ coyeneintha jume cowʉnta Nacom. \v 17 Xaniyan paca tsipaebatsi. Pon jopa yabara jume cowʉntsiyo xua icha be jopa pexui ichiyo xua ba pexui tayapu xanepanatsi xua jume cowʉnta, bapon bapana jopa naexanae tsane Nacom pijimonae tatsi pomonae Nacom itorobiya ewata, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae pewowin pon copei pexeinaein Jesús tsipaebatsi \r (Mt 19.16-30; Mr 10.17-31) \p \v 18 Caein pon pentacaponaewi jiwanapin bapon Jesús yainyabatsi, jeichichi: \p —Ja Tanecuidubim, maisa nejʉntʉ coyene wʉnaem. ¿Eta xua copiya matha exanocuaein xua ajʉntʉyapusʉya tapoponaewa tsane xua ataya tsane? jei. \p \v 19 Jesús jume epa pita, jeye: \p —¿Eta xua nebaram: ‘Nejʉntʉ coyene xanepanaem’, jam? Apara ichʉn dapon aibi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Jame meisa apara bapon Nacom compa pejʉntʉ coyene xanepanaein. \v 20 Xam yaputaneme po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba xua jeye: ‘Jopa ichowa pichinde ichʉn piowa tatsi, jopa ichʉn bexubinde, jopa caibinde ichʉn piawan tatsi, jopa naerabiya cayabara paebinde pocotsiwa ichamonae exana. Axatha jume barʉ cui itura jinare. Mataʉtano enatha jume barʉ cui itura jinare’, jei Moisés, jei Jesús. \p \v 21 Pon pentacaponaein jume epa pita, jeye: \p —Daxita caena bayatha barapo coyenein exaneiban, poxonae pexuyothan tamropata pitaban, beya anoxuae yacuiya pinyon, jei. \p \v 22 Poxonae Jesús baxua jume tane, Jesús barai, jeye: \p —Cataunxuae icha cui coyene cata seica xua pocotsiwa neexanaewam tsane. Icha ichichipame xua jopa necata acoibiyonexa tsane xua pocotsiwa xanepanaeya neexanaewa, matha daxita caenaere pocotsiwa xeiname, yawa catsibare pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi. Bapoxonae jame moya anetha, nepuna ponde. Bequein bara bapoxonae acopeibim tsane, daichitha Nacom cacatsina peitaboco beicha, pocotsiwa Nacom necajʉntana botsiwa pocotsiwa bichocono wʉnae, jei Jesús. \p \v 23 Poxonae barapo pebin jume taeba, bichocono jʉntʉ wecoyei, tsipei bichocono copei pexeinaein. \v 24 Poxonae Jesús tane xua barapon jʉntʉ coyene wecoyei, Jesús barai, jeye: \p —¡Maisa bichocono ayapubecai xua copei pexeinaewi naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina! Tsipei barapomonae bichocono antasiwayatane barapo pia copei, beyacaincha xua Nacom antobetsi. \v 25 Nama bichocono acuiruyapube xua duwein pon pewʉn camello xua bapon pejoniyaewa acuicheto peetabʉ wan iya. Ichitha nama yatsicaewa pon bichocono copei pexeinaein taacuiruyapubetsi xua naexana Nacom pijimonae tatsi jiwana pomonae itorobiya canamataxeina beyacaincha xua poxonae acuiruyapube xua poxonae camello acuicheto peetabʉ wan iya pejoniyaewa, jei Jesús. \p \v 26 Pomonae xua baxua jume taerʉcʉpa, barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye: \p —Bapoxonae ¿jintam metha nexata itacʉpatsi xua penacapanepaewa pia coutha? jei barapomonae. \p \v 27 Jesús jume nota, jeye: \p —Pebiwi ba jopa itacʉpaetsi xua baxua exana, saya jame meisa Nacom compa itacʉpatsi xua jiwi napaeba cana exanatsi. Tsipei daxua ajibi pocotsiwa Nacom taacuiruyapubetsi, jei Jesús. \p \v 28 Pedro barai, Jesús baraichi: \p —Tapata Tanecanamataxeinaem, paxan daxita pacuenta ponan pocotsiwa paxeinan pata paca puna ponaewa tsainchi, jei Pedro. \p \v 29 Jesús jume nota, jeye: \p —Bara xainyeya paca tsipaebatsi. Nacom beta cana exanaena daxita pomonae peyabara cueicueijeixae po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Nacom beta cana exanaena barapomonae pia bon pecuenta ponaexae, yawa piseuri pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae peweichowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pamchowi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae paxei jiwi pecuenta ponaexae, mataʉtano peniwi pecuenta ponaexae. Mataʉtano beta cana exanaena pomonae pia pexui pecuenta ponaexae. \v 30 Barapomonae barapo coyenein exana taneantobe jiwixae, daxota daxita barapomonaetha Nacom jopa juniya catsi tsane barapo cae pin nacuathe. Mataʉtano barapomonaetha Nacom catsina pia peitorobi nacuatheicha peajʉntʉcoyeneyapusʉwa po peajʉntʉcoyeneyapusʉwa ataya tsiteca, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba acoibi po coyenebetha xua poxonae tʉpaena \r (Mt 20.17-19; Mr 10.32-34) \p \v 31 Bapoxonae Jesús pijimonae compa waba aisowa beya xua pomonae doce poyobe tatsi. Jesús barai barapomonae, jeye: “Anoxuae ponaeinchi Jerusalén tomara beya. Baraxotiya tana nayabara jume cui wetsinexa bara nama, po coyene Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi newʉnae tsiwanaya yabara tina xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin. \v 32 Yawa necaenaetsina pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi, xua icha nacua werena peponaewi xua barapomonae tanecui caponaenexa. Mataʉtano abe neyabara paebina. Yawa neyabara naone subabina. \v 33 Yawa necuainchina, barapomonae nebexubina. Daichitha poxonae acoibi po matacabibe yapu caewina equeicha asʉ neexanaena petʉpae cuiru coyene weya”, jei Jesús. \p \v 34 Ichitha Jesús pijimonae tatsi jopa yaputaeyo baxua xua pocotsiwa Jesús pijimonae tsipaeba. Barapomonae jopa jume ita cui cʉpaetsi poxoru Jesús barompaya nabarʉ jume yabara canamchi, baxua barapomonae taayapubetsi bichocono. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jericó tomaratha axaibi exana pon peitata nacʉtsin \r (Mt 20.29-34; Mr 10.46-52) \p \v 35 Poxonae Jesús itiya pona Jericó tomara, pon peitata nacʉtsin namtotha eca, yawa jiwi wʉqueibeca paratixi. \v 36 Poxonae bapon ponxae peitata nacʉtsin jume tane xua juinya pin bicheito pona, bapoxonae bapon yainyaba, ichamonae yainyabatsi, jeye: “¿Eta xua metha juinya pin bicheito pona?” jei pon peitata nacʉtsin. \v 37 Bapon ponxae peitata nacʉtsin jume notatsi, jeye: “Apara Jesús, Nazaret tomarapin xote imoxoyo patope”, jei. \v 38 Nexata bapon pon peitata nacʉtsin jume daunweya wawai, jeye: \p —Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim, ponxaem Nacom necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam, jei pon peita nacʉtsin. \p \v 39 Pomonae xua pin bicheito matacaenapoinchi, barapomonae pon peitata nacʉtsin jume matawentatsi xua moya peecaenexa. Ichitha bapon equeicha jume daunweya wawai, jeye: \p —Jesús, David pia pemomoxi susato jiwanapim ponxaem Nacom Necaitapetsim neyabara najʉntʉ coyene xeinare jinya tana neyawenaenexam, jei pon peitata nacʉtsin. \p \v 40 Nexata Jesús naruntaba. Jesús namchi, jeye: \p —Painta maxʉ xawena, jei. \p Poxonae pon peitata nacʉtsin imoxoyo patopa Jesustha, Jesús yainyaba, barai, jeye: \p \v 41 —¿Eta xua jinya tacata exanaetsi? jei. \p Pon peitata nacʉtsin jume nota, jeye: \p —Jesús Tananecanamataxeinaem, benecotsin cuinaya, jei. \p \v 42 Jesús jume nota, barai, jeye: \p —Moya necore antha. Axaibi caexanatsi tana neyabara jume cowʉntsixaemxae xua bara tana neitacʉpaewa xua tacayawenaewatsi, jei. \p \v 43 Caena nainya bapon necotaxuba. Yawa Jesús puna poinchi. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Poxonae pin bicheito baxua cui tane, irʉrʉ daxita barapo bicheito Nacom wʉnae jaintatsi. \c 19 \s1 Meje yabara poxonae pebin pon pewʉn Zaqueo Jesús jume cowʉntatsi \p \v 1 Jesús Jericó tomaratha patopa. Bapoxonae bapon barapo tomara xenta iya. \v 2 Baxota Jericó tomaratha pebin popona, pon copei bichocono pexeinaein. Bapon pewʉn Zaqueo. Bapon pon pecanamataxeinaein pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa. \v 3 Barapon Zaqueo bequein ichichipa xua Jesús peyaitaewatsi, ichitha Jesús jopa taetsi tsipei pin bicheito, mataʉtano poxoru Zaqueo xataxatequeca. \v 4 Nexata Zaqueo nanta cacuinaepoinya, peitiya ecoinyaenexa tsane naetha, po nae imoxoyo namtotha uncua ichaxota Jesús ponaena, xua Jesús barapo naetheicha xaniwaicha peyaitaenexatsi. \v 5 Jesús barapo nae cacuita ecapona, bara asiya necoicha. Poxonae Zaqueo naetha tayeichatsi, Jesús namchi, jeye: \p —Zaqueo, nainya ecoinca tha jinya botha ecaetsi anoxuae, jei Jesús. \p \v 6 Bapoxonae Zaqueo nainya dunatabica. Mataʉtano Jesús matenta weiweinaya wabatsi pia botha. \v 7 Poxonae pin bicheito baxua tane, Jesús abe yabara paebatsi, jeye: \p —Maisa Jesús bewa jopa ponae barapo botha, tsipei bapon abe peexanae cuiru coyene peexanaein, jei barapo bicheito. \p \v 8 Nexata Zaqueo nantacotuncua pia botha, yawa jeye Jesustha: \p —Taema Jesús Tanecanamataxeinaem, tha daxita jiwana wetsabichi pocotsiwa xeinan, tacatsibinexa tsane pomonaetha pomonae peacopeibiwi. Mataʉtano pomonae xua naerabiya wʉcan cae paratixi equeicha caewa tha catsibichi cuatro po paratixibe, jei Zaqueo. \p \v 9 Jesús jume nota, jeye: \p —Anoxuae Nacom cana exana xua barapomonae pecapanenebiyae jiwichi, pomonae barapo botha peenaewi. Zaqueo, xam Abraham pia pemomoxi susatopiwi jiwanam. \v 10 Daxota xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopan tawenaweneinexa tsane pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi pomonae icha xam ichim, xua tacapanenebiyaenexa tsane barapomonae, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua diez po paratixibe yabara \r (Mt 25.14-30) \p \v 11 Barapomonae jume tayena xua Jesús paeba barapo jiwitha poxonae Zaqueo yabara paebatsi. Daxota Jesús cuiduba barapo jiwi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyotha, tsipei barapomonae nanta xeina xua Jesús pona Jerusalén tomara beya xua itara mexeya barapomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexanaenawejei. \p \v 12 Bapoxonae Jesús jeye: “Matha irʉrʉ pebin popona. Barapo pebin jiwanapin pomonae peainya cui jiwi pomonae barompaya piamonae matabʉxʉmonae. Barapo pebin tajʉ pona icha nacuatha xua barapon icha nacuatha peexanaenexa tsainchi pocotsin be jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, xua itorobiya peewatsinexa piamonae. Barapoxonae caibe nawiyaena pia nacuatha. \v 13 Poxonae cataunxuae jopa tajʉ ponaeyo matha waba diez poyobe pebiwi, xua petanacuichinexatsi. Daxita barapomonaetha barompaya catsina be cae paratixi xua pocotsiwa ainya matoma. Barapo pebin namchi pomonaetha pomonae pia petanacuichiwichi, jeye: ‘Barapo paratixitha pacomocare, equeicha pacaenaere xuya, painya xuya nawita nexeinaponaenexa paratixi. Payacobe cui othopare poxonae beya patopaein’, jei barapo pebin. \v 14 Ichitha bapon casebatsi piamonae, pomonae jinompa pia nacuatha tatsi. Pomonae bapon casebatsi, barapomonae itoroba ichamonae xua pecoyo wepetayiyaenexatsi poxonae bapon penta caponaein naexanopiya ichaxota pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Xua barapo penacajume caitorobiwichi pejeinexa: ‘Ponxaem jiwi itorobiya pia pepa neewatsin, taema, apara bapon piamonae aichaxaibichi xua peexanaewatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi’, jei penacajume caitorobiwichi, xua saya tapaeba. \p \v 15 “Daichitha barapon cana exanatsi, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, xua ichʉn cana exana pon irʉ jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapoxonae equeicha bapon caibe nawiya pia nacua beya. Poxonae bapon pia nacuatha patopa bapon waba pia petanacuichiwichi pomonaetha pomonae catsiba paratixi. Waba peyaputaenexa icha barapomonae metha comoca yawa caenaeta icha be pocotsi coyeneya bayatha bapon itoroba. \v 16 Pon copiya patopa bapon namchi: ‘Tanecanamataxeinaem, po paratixi necatame, barapo paratixitha comocan, xuya equeicha caenaetan, equeicha diez po paratixibe matoma xeineiban’, jei pon copiya patopa. \v 17 Pon pecanamataxeinaein jume nota, jeye: ‘Maisa xam beta exaname pon inta nenacuichim. Yaitama beta eexanaponame xua peyauyo caitorobatsi daxota pentacaponaein caexanatsi xua necanamataxeinaewa tsane diez po tomariyobepiwi’, jei. \v 18 Irʉ icha petanacuichinchi patopa. Bapon jeye: ‘Tanecanamataxeinaem, po paratixi necatame, barapo paratixitha comocan, equeicha caenaetan, equeicha matoma xeineiban cinco po paratixibe’, jei. \v 19 Pon pecanamataxeinaein jume nota. Bapontha jeye: ‘Xam pentacaponaein caexanaeinchi xua necanamataxeinaenexa cinco po tomariyobepiwi’, jei. \p \v 20 “Irʉ icha pia petanacuichinchi patopa, bapon jeye: ‘Tanecanamataxeinaem, taema xote xeinanje jinya paratiyo, cata mata quiyontabatsi painyaweratha. \v 21 Yaitama cacui cunuwatsi, tsipei be barapocotsim pon jopa jiwi juniya itorobeibim. Mataʉtano jiwi cobe itorobeibame xua noteibina pocotsiwa jopa jinyawiyo. Mataʉtano pexaewa xua naweta noteibame ichaxota jopa ʉbim’, jei. \v 22 Nexata pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi namchi: ‘Bepa maisa dapon abem. Apara xam jinya coutha nanatsicuentsi exaname abe nepaebixae. Xam yaputaneme xua xan pon jopa jiwi juniya taitorobeibin, xuano xua pexaewa naweta tanoteibiwa xua ichaxota jopa tacoya ʉbeibinyo, mataʉtano xua ichamonae cobe itorobeiban xua noteiba pocotsiwa jopa tawiyo. \v 23 Tsipei catsawiya neyabara nanta xeiname xua bichocono daunweya itoroban daxota bayatha inta bewa barapo paratiyo banco botha botsipame xua equeicha poxonae patopan, icha paratiyo equeicha matoma xeinaetsipan xua equeicha inta pemataropeichabotsixae tsipae poxonae ichamonae nacowaeta barapo paratiyo’, jei. \v 24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barai, pomonae xua ena baxota baraichi: ‘Barapon pacobe wepire barapo paratiyo, nexata barapo paratiyo pacare pon xua equeicha diez po paratixibe matoma exanaeya xeina’, jei pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 25 Pomonae ena, barapomonae jume epa nota, jeye: ‘Pon jiwi itorobiya pepa neewatsin, equeicha icha paratiyo jopa catsinde bapontha. Bayatha apara diez po paratixibe xeina’, jei barapomonae. \v 26 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi barapomonae jume notatsi, jeye: ‘Paca tsipaebatsi, pon ba be conotha Nacom yabara yaputainchi Nacom bapontha cana exanaena xua ichawa peyabara yaputaewa tsane beya poxonae bapon equeicha bichocono Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Pon ba jopa ichipaeyo xua Nacom peyabara yaputaewatsi, Nacom wepichina po coyene bapon yaputane xua beya daxota Nacom jopa pejume cowʉntsiwa tsainchi. \v 27 Yabara paca tsipaebatsi pomonae taneaitafaetabi jiwi. Barapomonae neaichaxaibi xua jiwi itorobiya pepa taewatsin tanecana exanaewa. Barapomonae pacarenenande ichaxota ecan. Barapomonae pajutebare ichaxota ecan’, jei pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Jerusalén tomaratha patopa \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Jn 12.12-19) \p \v 28 Poxonae Jesús baxua najume weta, bapoxonae pona Jerusalén tomara beya. \v 29 Jesús itiya patopa Betfagé tomara, Betania tomarano xua saya patopa demxuwatha po demxuwa pewʉn Olivowa tsipei baxota umena olivo naein. Bapoxonae nacueyatabe poyobe itoroba poyobe xua pijimonaexae tatsi jiwanabe pomonae xua doce poyobe. \v 30 Jesús barai baponbe, jeye: \p —Paponarebe po tomara painya itabaraya equiya. Poxonae papatopaenamebe barapo tomaratha, pacaxinaenamebe burro pon penʉn pon pequetanotsin, pon jopa ichamonae tsijuma enaeyo. Payama isanaxorebe bepayama carenandebe. \v 31 Icha ichʉn paca barai: ‘¿Eta pocotsiwa payama isanaxubamebe burro?’ icha paca jei bapon, nexata pajandebe: ‘Pon Wanacanamataxeinaein bepa pata yama cayiyaeinjei, tsipei pinae nantawenona’, pajandebe, jei Jesús. \p \v 32 Poxonae baponbe tomaratha patopabe, tanebe be pocotsi coyeneya bayatha Jesús namchi. \v 33 Poxonae baponbe burro yama isacauyabe, baponbe yainyabatsibe pomonae barapo burro pexeinaexae. Baponbe baraichibe: \p —¿Eta pocotsiwa burro payama isacauyamebe? jeichichibe baponbe. \p \v 34 Baraponbe jume notabe barapomonaetha, jeye: \p —Pon Pecanamataxeinaein jiwi bepa pinae patayama cayiyaein, tsipei pinae nantawenona, jeibe baponbe. \p \v 35 Baraponbe burro tayama cayabe, Jesús tayama cayatsi. Baraponbe burro paparuwa tsijuma jebicabe po paparuwan aitiyʉ xua baponbe pia paparuwan tatsi, bapoxonae Jesús cuaretsicatsi. \v 36 Jesús burrotha ecapona. Jiwi paparuwan namtotha yerababa jejebabapoinya. Barapo paparuwan Jesús matatsun ecapona burrotha. Barapomonae baxua exana tsipei Jesús matenta weyatainchi xua patopa. \v 37 Poxonae Jesús muxu perunadecae demxuwa wereca, po demxuwa pewʉn Olivowa, tsipei baxota umena olivo naein barapoxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, barapomonae jʉntʉ coyene weiweinaya jume daunweya wawai. Yawano Nacom wʉnae jaintatsi xua bayatha pexeinya petsita itʉtsi coyenewan petaexae xua Nacom exana. \v 38 Barapomonae jeye: \p —¡Pai jayana! ¡Maisa Jesús pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, maisa wʉnae, bapon patopa Nacom peitorobixae! ¡Pomonae xua peitabocotha jinompa jʉntʉ coyene weiweina bichocono! ¡Maisa Nacom bichocono wʉnae jaintatsi pon athabeicha eca! jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 39 Nexata fariseo jiwanamonae, pomonae naenapona pin bicheitotha, barapomonae Jesús baraichi: \p —Pon jiwi Necuidubim, jinya jiwimonae baxua jume matawende: ¡Moya pande! jande, jei fariseo jiwanamonae. \p \v 40 Ichitha Jesús jume epa pita, jeye: \p —Paca tsipaebatsi, icha barapomonae metha moya tsipae bara nexata iboton jume daunweya wawai tsipae, jei Jesús. \p \v 41 Poxonae Jesús imoxoyo Jerusalén tomaratha patopa, poxonae tomara tane, Jesús jʉntʉ coyene wecoyei tsanareca, poxoru Jerusalén tomaramonae yabara wecoyeichi. \v 42 Jesús namchi, jeye: “¡Pai maisa bepayaputaename xua pocotsi jʉntʉ coyene jʉntema jinompa paca cana exana! Nama anoxuae baxua nantsiyata. Jopa paca itacʉpaeyo xua painya nexeinaewa painya jʉntʉ coyenetha. \v 43 Meisa matacabi pacata jopaena po matacabi abe. Barapo matacabitha painya nepaca caaitafaetabi jiwi paca yatomara yatoxoroto exanaxubina. Tsorobo paca yacaincha acabina. Yawa paca yacaincha umenaena daxita muxuneneintha. \v 44 Paxam Jerusalén tomarapiwi pam, yawano painya pexuino, ichamonae paca jutebina. Painya bon iratha paca yawa bebai tsane. Jopa cae iboto asiya uncuiyae tsane, omeicha othopeicaena. Tsipei paxam jopa Nacom payaitaem xua poxonae paca necasiwa ponaewa”, jei Jesús Jerusalén tomarapiwimonae yabara. \s1 Meje yabara poxonae Jesús aisowa benapuna torobabiya pomonae Nacom pin pia botha pecaenaetsiwi \r (Mt 21.12-17; Mr 11.15-19; Jn 2.13-22) \p \v 45 Jesús Nacom pin pia botha joniya. Baxota Jesús aisowa benapuna torobabiya pomonae caenaeta baxota. \v 46 Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Nacom Pejume Diwesitha jeye: ‘Tabo apara po botha xua jiwi tanetsipaebinexa tsaibi tsane barapo botha’, jei Nacom Pejume Diwesitha. Ichitha paxam barapo bo be pecaibiwi pia mʉthʉ tutu pacana exaname, ichaxota pijunuwi nantsiyabeibathopa, tsipei baxota panacaetutame saya ʉ xua painya necaibinexam tsane paratixi pomonaetha pomonae xua pateiba xua Nacom petsipaebeibinexatsi, jei Jesús. \p \v 47 Nacom pin pia botha daxita matacabi Jesús cuidubeiba. Ichitha sacerdotemonae pia pentacaponaewi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉrʉ tomara pia pentacaponaewi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi nawita xua pebexubinexa tsainchi. \v 48 Ichitha jopa itacʉpaetsi barapomonae xua Jesús pebexubiwa tsainchi tsipei pin bicheito beta xanepanaya Jesús jume tayenatsi. \c 20 \s1 Meje yabara xua Jesús pia peitorobi coyenewa xeina \r (Mt 21.23-27; Mr 11.27-33) \p \v 1 Caentacabi Jesús Nacom pin pia botha joniya. Barapo botha Jesús cuiduba jiwi. Yawa Nacom pia pecapanenebiyae diwesi yabara cueicueijei. Bapoxonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ pata pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Irʉ pata pomonae penapatae jiwi. \v 2 Daxita barapomonae Jesús baraichi, jeye: \p —Incane pana tsipaebare, ¿eta po peitorobi coyenewatha cuidubame baxuan? ¿Jintam cacata barapo peitorobi coyene? jei. \p \v 3 Nexata Jesús jume nota, jeye: \p —Xan irʉrʉ tha barichichi paca yainyabinchi pana nejume nore. \v 4 ¿Jintam Juan cui itorobatsi jane xua jiwi pebautisabinexa tsainchi? ¿Metha bara Nacom cui itoroba jampa? ¿Metha bara jiwi cui itoroba jampa? jei Jesús. \p \v 5 Barapomonae caemonae yabara natsipaeba pocotsiwa Jesús pepaebiwa. Barapomonae jeye: “¿Eta xua metha jei tsainchi? Icha jei tsipaetsi xua Juan cui itorobatsi Nacom xua pebautisabiwa jiwi, metha naca jei tsipae: ‘¿Eta xua metha nexata jopa pajume cowʉntsim Juan?’ metha naca jei tsipae Jesús. \v 6 Icha jei tsipaetsi Juan cui itorobatsi jiwi, metha apara jiwi naca jutebina ibotoxitha, tsipei daxita barapo jiwi nanta xeina xua Juan pon Nacom peitorobi jume pepaebin”, najei barapomonae. \v 7 Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Canta jopa payaputaeinyo xua pon Juan cui itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei barapomonae. \p \v 8 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Nexata barichin tsane. Jopa yabara paca tsipaebi tsainchi, po peitorobi coyeneyatha exanan xua daxita taexanaewan, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús paeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo pomonae xua abe exana, pomonae petayapucaenaewi uva pabi \r (Mt 21.33-44; Mr 12.1-11) \p \v 9 Nexata Jesús diwesi tsipaeba jiwitha po diwesi pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo. Jesús jeye: “Matha irʉ pebin pin uva pabi xeina. Bapon ʉba po ʉnbo pewʉn uva cuei ʉnbo. Bapoxonae bapon itoroba pomonae pia uva pabi petayapucaenaewichi tsainchi, xua bapoxonae barapomonae pejiwanaxaenexa pocotsiwa penawetsiwa. Bapoxonae bapon icha nacua beya pona ainya wei nexa. \v 10 Matacabi tsuxubi xua uva cuei naweta. Bapoxonae barapo mataqueitha pomonae pabi petayapucaenaewi jiwana itapeta nota xua penawetsiwa. Bapoxonae pon uva pabi pexeinaein, caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana, xua petawʉcaenexa tsainchi uva cuei pomonae beya pomonae pabi petayapucaenaewichi. Ichitha barapon pon najume caitorobatsi, bapon bʉtsi. Bapon caibe cobesa iya. \v 11 Pon uva pabi pexeinaein bapon equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Bapon barichi bichocono bʉtsi, caibe cobesa nawiya yawa jopa catichi. \v 12 Pon uva pabi pexeinaein equeicha caein jiwana itoroba pomonae pia petanacuichiwichi jiwana. Barichi pomonae pabi petayapucaenaewi barapon bʉtsi yawa wan exanatsi yawa pabi weya xotsi. \p \v 13 “Pon uva pabi pexeinaein matapainya nanta xeina najei: ‘¿Eta xua metha exanaein? Metha taxanto itorobin pon bichocono antobein. Metha poxonae taxanto taeinchi, metha inta yabara barʉ cui itura jinaeinchi’, najei. \v 14 Dapo jumetha pomonae uva pabi petayapucaenaewi poxonae bapon taeinchi, barapo petayapucaenaewi uva pabi najei tsane: ‘Apara bapon paxa copiniwa pichina. Daxota bapon bʉ bexotsi xua xainya xeinatsi barapo uva pabi’, najei barapomonae. \v 15 Barapo pexanto tatsi uva pabi juma bemaxʉ cayiyatsi. Baxotiya bexotsi”, jei Jesús. \p Nexata Jesús barai barapomonae, pomonae jume tayenatsi Jesús, jeye: “Pon uva pabi pexeinaein, ¿eta be cana ichi tsane pomonaetha pomonae barapo uva pabi pia petayapucaenaewichi? \v 16 Pon uva pabi pexeinaein patopaena pia uva pabitha, pomonae uva pabi peyapucaenaewi daxita barapomonae jutebinchi. Barapoxonae barapo uva pabi ichamonae xuya catinchi xua petayapucaenaenexa tsainchi barapo uva pabi”, jei Jesús. \p Pomonae Jesús jume tayenatsi poxonae baxua jume tane xua Jesús paeba, barapomonae Jesús jume itawetatsi, jeye: \p —¡Bara, jopa bepajume taeinyo baxua, tsipei xua paebame Nacom jopa copatsiyo pata xantha xua pata tanejutebinexa ichamonae! jei barapomonae. \p \v 17 Ichitha Jesús tane, barapomonae tainchi. Jesús jeye: \p —Incane pajume taema pocotsiwa Nacom Pejume Diwesitha neyabara caunuta poxonae iboto yabara paeba, jeye: \q1 ‘Pebiwi pomonae ibo bon peacabiwi, \q1 barapo pebiwi xuba po iboto tabʉ \q1 caboca, po iboto peainya cui iboto. \q1 Ichitha Nacom itapeta barapo iboto xua \q1 petabʉ cabocaenexa peainya cui ibotoxae’, \q1 jei Nacom Pejume Diwesitha. \m \v 18 Incane iboto yabara paca tsipaebinchi. Barapo ibototha poxonae ichauyo jopeica pepʉrʉwixi tsanaya. Mataʉtano poxonae barapo iboto ichauyo matatsun jopeicatsi pebeno tsanaya. Icha barapo iboto ichi poxonae cana exana ichauxitha peainya cui ibotoxae, xan barapocotsi jʉta coyeneya barichin pomonaetha pomonae jopa tana nejume cowʉntsiwi. Pia jopa tana neyaputaexae barapomonae daxota peraxa exanaeinchi, jei Jesús. \p \v 19 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi xua Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae juntucuru Jesús teicatsi poxoru barapomonae yaputane xua yabara paebatsi xua Jesús paeba. Nexata Jesús jopa teicaetsi poxoru jiwi cunuwatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara cuiduba paratixi matoma po paratixi jiwi bewa catsibina pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi \r (Mt 22.15-22; Mr 12.13-17) \p \v 20 Barapomonae itoroba, ichamonae itorobatsi xua petataenexa tsainchi. Pomonae xua itorobatsi, barapomonae naexana itara mexeya pentʉ cui xanepanaewi. Barapomonae pona Jesús beya, xua Jesús naerabiya pecui jume yopichinexa tsainchi xua exana yawa xua paeba. Pia bapoxonae Jesús waetabichi yawa pia caponaetsi pontha pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Bapon peajumeyapusʉ itorobiwa xeina, xua po peajumeyapusʉ itorobiwa cata pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 21 Daxota barapomonae Jesús yainyabatsi jeye: \p —Pon jiwi Necuidubim. Bara payaputan xua bara jume xainyeya tsipaebame jiwi, mataʉtano xua jiwi bara beta cuidubame xua pocotsiwa jiwi bewa exanaena pexeinaenexa tsane Nacomtha po jʉntʉ coyene pexanepanae jʉntʉ coyene. Mataʉtano jopa jiwi cunuwim poxonae cuidubame poxonae bequein jiwi jopa ichichipaeyo baxua, tsipei xam daxita jiwi catsita najʉpa. \v 22 Incane yabara pana netsipaebare xuaje: ¿Metha bara Nacom pia peitorobi coyene naca itoroba xua waxainchi paratixi catsibinchi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua wanaca itorobixae bapon bequein bara pon penanapainchi poponaein? Icha jopa tsipae, ¿metha daxua abe tsipae? jeichichi Jesús barapomonae pomonae fariseomonae itoroba. \p \v 23 Ichitha Jesús yaputane xua piraichi baxua yainyabatsi. \p \v 24 Daxota jeye: \p —Incane moya painta xawena paratiyo, tha taetsi. ¿Jintam pejumopere? ¿Yawano jintam wʉn ducuare? jei Jesús. \p Barapomonae jume nota, jeye: \p —Apara romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae. \p \v 25 Nexata Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Bara nexata romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pacare pocotsiwa xua bapon piawaxae. Mataʉtano Nacom pacare xua baxua irʉ piawaxae tatsi, jei Jesús. \p \v 26 Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua Jesús pewaetabiwatsi daxita jiwi peitʉtha, tsipei Jesús beta jume nota barapomonae. Barapomonae yabara najʉntʉ cui coyene cabenaeca pocotsiwa xua Jesús xanepanaya beta jume nota, daxota barapomonae saya moya umena. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara yainyabatsi po coyene xua equeicha asʉ pomonae pewerapeibiwi \r (Mt 22.23-33; Mr 12.18-27) \p \v 27 Bapoxonae saduceomonae jiwana pata Jesús pia xantha tatsi xua Jesús piraichi petsipaebinexatsi. Saduceomonae barompaya pia pecuidubi coyenewa xeina xua pinae pomonae pewerapeibiwi equeicha jopa asʉ tsaibiyo. Barapo pecuidubiwa jopa jʉpaeyo po pecuidubiwa Jesús pia pecuidubiwa tatsi xua pinae jiwi equeicha asʉ jinompaena poxonae werapa. Daxota saduceomonae Jesús siwa poinchi. Saduceomonae Jesús baraichi: \p \v 28 —Pon jiwi Necuidubim. Moisés nacata tina, namchi: ‘Icha pebin piowa cuenta tʉpa, yawa jopa xeinaeyo pexui, xuyapin bewa pentapin pecoutha coseuri pichina xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa tsane pexui’, jei Moisés. \v 29 Barichi, matha irʉ cae peweicho jiwi xua caepiwi nabarʉ jinompa siete poyobe. Matapin jitha eca. Bapon piowa cuenta naxuba. Pexui jopa xeinaeyo. \v 30 Pon cotacaya naexana xuya pentapin coseuri pita xua bapoxonae pentapin pecoutha pexeinaenexa pexui. Bapon irʉ cuenta tʉpa, irʉ jopa xeinaeyo pexui. \v 31 Bapoxonae ichʉn xuyapin xuya barapowa pita xua pentapin coseuri pita. Bapon barichi irʉ cuenta tʉpa, irʉ pexui jopa xeinaeyo. Daxita barapo siete poyobe cuenta nanapentapona barapowa poxonae bequein xuya pecoutha nonotaponeiba. Barapo siete poyobe, caein jiwana jopa pecoutha tapoponaetsi pexuyo. \v 32 Bapoxonae matapainya irʉ barapowa tʉpa. \v 33 Xam, Jesús, ba paebame, ba jam: ‘Matacabi jopaena po matacabitha Nacom asʉ exanaena xua jiwi asʉ exanaeinchi mʉthʉ wetsina’, ba jam. Poxonae barapo matacabi jopaena xua daxita jiwi asʉ jujuinaena, barapo matacabitha, ¿jintam metha barapowa xuya pichinchi, xua ichʉn pichina, xua barapo siete poyobe caein jiwana? Tsipei caena bayatha barapo siete poyobe caepiwi cuenta nanapentapona barapowa, jei saduceomonae. \p \v 34 Nexata saduceomonae, Jesús jume nota. Jesús jeye: \p —Barapo nacuathe pebiwi yawa yabʉxi, barapomonae jitha eenapona. \v 35 Pomonae xua Nacom itapeta waba, poxonae barapomonae patsina Nacom pia nacuatha, barapomonae jopa equeicha jitha eenaponae tsane, yawa jopa pexantixi jitha cuarebaponae tsane. \v 36 Tsipei barapo nacuatheicha, barapomonae bexa jopa werapae tsane icha matatsunpiwi ichi xua jopa werapaeyo. Mataʉta barapomonae Nacom pia pexui, tsipei barapomonae equeicha asʉ barapo petʉpae coyene weya. \v 37 Caena bayatha Moisés yabara naca cuiduba xua pomonae pewerapeibiwi xua equeicha asʉ tsaibi tsane, po diwesitha naewa yabara tina po naewa taxuncua. Barapo diwesitha Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, namchi: ‘Xan Abraham pia Nacomʉn tatsin, irʉ Isaac pia Nacomʉn tatsin, irʉ Jacob pia Nacomʉn tatsin’, jei Nacom. \v 38 Baxua Nacom paeba tsipei Abraham irʉ Isaac, irʉ Jacob pomonae bayatha pewerapaewi anoxuae equeicha caewa asʉ jinompa Nacom pia nacuatheicha tatsi. Pomonae pewerapaewi pomonae jopa caewa equeicha asʉ pejinompaewi, barapomonae jopa pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca. Saya jame meisa pomonae bayatha pewerapaewi caewa equeicha asʉ pejinompaewi pomonae pejume cowʉntsiwixaetsi Nacom, barapomonae jame pia Nacom tatsi, pon itabocotha eca, jei Jesús. \p \v 39 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, barapomonae jiwanamonae Jesús baraichi, jeye: \p —Pon jiwi Necuidubim, maisa bara beta xanepanaya paebame, jei barapomonae. \p \v 40 Saduceomonae equeicha jopa Jesús yainyabichi xua equeicha beta pejume notsiwatsiyainwa. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara jei: “Mesías, ¿jintam pia pemomoxi susato jiwanapin tatsira?” jei \r (Mt 22.41-46; Mr 12.35-37) \p \v 41 Equeicha Jesús nayabara paeba pomonaetha pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jesús jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha jiwi paeba xua pinae Mesías bapon David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? \v 42-43 Tsipei David jei salmos penaxʉnae weixi diwesintha: \q1 ‘Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi \q1 Tanecanamataxeinaein baraichi pon \q1 Mesías jeichichi: \q1 Tacoxa werena ecare, beya abʉ tsane poxonae \q1 necaaitafaetabi jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi \q1 tatsi caexanaeinchi, jei Nacom’, \q1 jei David salmos penaxʉnae weixi diwesintha. \m \v 44 Icha David yabara jei xua Mesías yabara jeichi: Bapon Mesías Tanecanamataxeinaein, jei, ¿eta xua metha tsipae xua Mesías apara David pia pemomoxi susato jiwanapin tatsi? jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús muxuweta jiwi xua pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae pecuiyainwa tatsi \r (Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 11.37-54) \p \v 45 Pomonae xua umena daxita barapomonae Jesús jume taeumeinchi poxonae Jesús pijimonae tsipaeba. Jesús namchi, jeye: \v 46 “Dota pam, dota pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi pecuiyainwa pande. Jopa paexanaeinde icha barapomonae ichi xua barapomonae bichocono ichichipa xua penama xatabiwa po paparuwan apipiya deca xua be pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi naexana. Barapomonae bichocono ichichipa xua jiwi namtotha jacobeibina xua barapomonae pejacobinexatsi xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae xua barapomonae pebarʉ cui itura jineibinexatsi. Barapomonae bichocono ichichipa xua nanta caeneiba judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi ichaxota ba enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉta barapomonae bichocono ichichipa xua eneiba ichaxota ba eneiba pomonae peainya cui jiwimonae poxonae pexaewan tsinacaetuteiba xua poxonae penabaneibinexa tsane. \v 47 Mataʉtano barapomonae powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi, barapowaxi cueranta enatsi pia bon. Barapomonae naemata jopa cuinaya najume copababeibiyo poxonae tsipaebeiba Nacom. Barapomonae bichocono peraxa jʉbebinchi poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina jiwi xua pia penatsicuentsiwa xua abe petsita exanaexaetsi. Barapomonae bichocono atene tsane xua poxonae beyacaincha ichamonae atene exanaeinchi xua jopa pejume cowʉntsixaetsi Nacom”, jei Jesús. \c 21 \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua petsiriwa paratiyobe cata Nacomtha, powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri \r (Mr 12.41-44) \p \v 1 Nacom pin pia botha Jesús tane xua baxota pomonae copei xeinaewi paratixi jeya Nacom nexa ichaxota jiwi jebeiba paratixi. \v 2 Barichi Jesús tane xua irʉ ainya tsica paratiyobe jeca baxota powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, yawa bapowa peacopeibiwayo. \v 3 Jesús jeye: \p —Bara xaniyeya paca tsipaebatsi. Barapo yabʉyo powa pecuenta tʉpaewatsi piseuri, barapowa peacopeibiwayo. Daichitha barapowa jeca ainya paratiyobe Nacom nexa. Bapowa cata beyacaincha ichamonae daxita pomonae nawita jeya xua Nacom nexa. \v 4 Daxita barapomonae jeya pocotsiwa tanacopabeibatsi. Ichitha nama bapowa bichocono peantobexae Nacom daxota omeicha jeca po paratiyobe bequein canantawenona xua pexaewa tsane, bequein bichocono peacopeibiwayo, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua ichamonae abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi \r (Mt 24.1-2; Mr 13.1-2) \p \v 5 Ichamonae yabara natsipaeba nawita Nacom pin pia bo tatsi. Barapomonae najei: “¡Maisa Nacom pin pia bo tatsi bepa wʉnae! ¡Maisa bepa wʉnae xua jiwi tutu pepena peitʉpanaewan barapo Nacom pin pia botha xua Nacom nexa!” jei barapomonae. Nexata Jesús jeye: \p \v 6 —Matacabi jopaena po mataqueitha tsane ichamonae pomonae penanapaincha jinompaewi pomonae xua icha nacua werena peponaewi abe exanaena Nacom pin pia bo tatsi, xuaunxuae pataneme po bo. Jopa cae ibotiyo nacopatuncuae tsane icha iboto peʉmatha, daxita abe tsane, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús yabara paeba xua copiya matha pewʉnaeya exanaena petsita itʉtsi coyenewa poxonae daxita weraweracaenaba \r (Mt 24.3-28; Mr 13.3-23) \p \v 7 Nexata jiwi Jesús yainyabatsi, jeye: \p —Pon jiwi pata Pecuidubim, ¿eta poxonae metha ichamonae baxua exanaena poxonae abe cana exanaena Nacom pin pia bo tatsi? ¿Eta pocotsiwa tsane xua pewʉnaeya tsita itapeinya xeinaena po coyene xua poxonae imoxoyo daxita weraweracaenaba? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 8 Jesús jume barai: “Dota pam bʉ ichamonae naerabiya paca muxu tsipaeba xua daxota abe paexanaetsipame. Tsipei tsane patsina ayei bicheito jiwi pomonae natsicotaena icha be xan ichin. Barapomonae jei tsane: ‘Apara xan, Mesías’, jei tsane. Ichʉn jei tsane: ‘Anoxuae Mesías patopaena’, jei tsane. Ichitha paxam jopa payabara jume cowʉntsinde pocotsiwa xua barapomonae paeba. \v 9 Pajume taename xua jiwi juinya nabenoutsina xote, yawa xua juinya irʉrʉ nabenoutsina icha ira beya. Daichitha jopa pajunuwinde, tsipei baxua pewʉnaeya matha copiya tsane. Daichitha cataunxuae dapo matacabi aichica tsane xua poxonae daxita weraweracaenaba yatsicaewa”, jei Jesús. \p \v 10 Equeicha Jesús namchi: “Cae nacuapiwi irʉ icha nacuapiwino barapo ainya nacuapiwibe nabenoutsina. Mataʉtano irʉ pon nacua peewatsin irʉ ichʉndʉ pon icha nacua peewatsin baponbe irʉ nantiya nabenabe. \v 11 Mataʉtano ainya nacuantha ira jijiyatsina. Mataʉtano ainya nacuantha jainbo nacua tsane, tsipei pin mayayo tsane. Mataʉtano domae tsurucuae tsane ainya nacuantha. Mataʉtano Nacom peitabocotha peitʉpanaewan itʉtsina, xua jiwi bichocono cunuwa. \p \v 12 “Poxonae baxua pewʉnaeya tsane jiwi paca teiquebina, paca atene exanaena. Judiomonae pia penacaetutsi botha paca caponaena painya paca yabara paebinexa painya nenatsicuentsiwa xua abe painya neexanaexae. Yawa paca caponaena jiwi pecʉbi botha. Paca caponaenano nacua peewatsiwi peitabaratha tatsi, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. Yawano paca caponaena pentacaponaewi peitabaratha tatsi, pomonae irʉ itoroba jiwitha xua pon nacua peewatsin nexa painya tana nejume cowʉntsixaemxae. \v 13 Barapoxonae paca cui itacʉpaena xua barapomonaetha tapana neyabara paebiwam pocotsiwa bayatha paca tsita exanatsi. \v 14 Pananta xeinare painya jʉntʉ coyenetha, pana najande: ‘Jopa tsiwanaya yabara nacui wʉnaetsi tsainchi xua ichamonae watsipaebiwatsi xua abe wanaca yabara paebiwa’, pana najande. \v 15 Tsipei xan paca tsimuxu dutinchi po jume xua pacaunutsiname, xua po jumetha beta paca yaputane exanaena. Barapo jume pacata exanatsi xua painya paca necaaitafaetabi jiwi jopa paca jume matanonopentsi tsane, xuano xua jopa peitacʉpaenexa tsainchi xua abe painya nepaca yabara paebiwa. \v 16 Paca caenaetsina ichamonae icha jiwitha pomonaetha pomonae jiwi pecanamataxeinaewi. Irʉ painya axeiwi yawa painya ena jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya eweicho jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya amoyo jiwi paca caenaetsina ichamonaetha. Irʉ painya jiwimonae paca caenaetsina ichamonaetha. Barichi ichamonae pomonae paxam jiwana pam jutebinchi. \v 17 Daxita nacuanpiwi paca casebina, painya tana nejume cowʉntsixaemxae. \v 18 Ichitha Nacom paca capanenebiyaena painya nejʉntʉ coyenein panenebiyaenexa. \v 19 Awiya paantʉyapusʉya nejume cowʉntsiya jinompare poxonae bequein ichamonae abe pacata exana xua beya payacuiya werapaeya othopaename xua painya xeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. \p \v 20 “Poxonae pataename xua soldadomonae xua icha nacuapiwi yacaincha matawacaicha yatoxoroto naexanaxubina Jerusalén tomara bapoxonae payaputaename xua barapo tomara bara imoxoyo abe exanaeinchi. \v 21 Barapo mataqueitha, daxita pomonae Judea nacuatha jinompa barapomonae bewa demxuwan berʉcʉpiyaena. Irʉ pomonae Jerusalén tomarapiwi, barapomonae bewa bara berʉcʉpiyaena. Irʉ pomonae pabitha jinompa, barapomonae jopa bewa dʉcʉpaetsipae tomara beya. \v 22 Tsipei barapo matacabintha Nacom cui itorobina, ichamonae cui itorobinchi, xua jiwi peraxa exanaeinchi, icha be po coyeneya Nacom Pejume Diwesitha yabara paeba baxua. \v 23 ¡Pai yabʉxi tsobenae powaxi pexui bʉpana taenatsi barapo matacabitha! ¡Pai powaxi irʉ pexui isaina, barapowaxi tsobenaerʉ! Tsipei acabe tsobenae tsane pexui. Mataʉtano Nacom cui itorobina barapo nacuathe, ichamonae cui itorobinchi xua barapo nacuathepiwi pin peperaxa jʉbiwatsi tsainchi. \v 24 Ichamonae cusitha jutebinchi. Ichamonae yamaxʉ cʉbiya caponaeinchi icha nacuan beya. Barapo Jerusalén tomaratha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi dubenanaebiyaena beya barapo matacabi yacobe cui othopaena, po matacabitha xua Nacom cobe matawentsina xua equeicha jopa enae tsane barapo tomaratha barapomonae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús nayabara paeba xua poxonae equeicha patopaetsica ponxae Nacom pia Peitapetsin \r (Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37) \p \v 25 Equeicha Jesús jeye: “Bapoxonae xometotha naitʉtsina peitʉpanaewa, yawa jomocoichatotha, yawa opiteitontha. Barapo irathe daxita nacuanpiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaenoutsina. Mataʉtano busi taena pin maratsacan busi xua busi jopa xainya mene ducuaeyo. Bichocono jiwi najuinyacaena. \v 26 Jiwi pijunuwi muxu pewerapae tsane poxonae nanta xeinaena po coyene Nacom exanaena barapo cae pin nacuathe. Mataʉta junuwina xua exanaena itabocotha poxonae Nacom napuna torobabiyaena xua xuan itabocotha dubena. Bapoxonae jopa xapain dubenanaeyo tsane. \v 27 Bapoxonae jiwi netaena ponxaein Nacom Tananeitapetsin xua tsaquinaebowatha patopeicaein. Nacom pia peayapusʉwa itorobi coyenewatha, mataʉtano bichocono pexeinya itʉpanae coichatha yawa patopeicaein. \v 28 Poxonae baxuan juntucuru exanaenaba, panantʉsʉbarʉcʉpare, athabe panecotumeinyama, tsipei bara imoxoyo paca necapanenebiwa tsane”, jei Jesús. \p \v 29-30 Nexata Jesús pijimonae tsipaeba pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua higuera nae, jeye: “Pataema nae po nae pewʉn higuera nae, xuano ichacuitha icha naeinno xua pataneme xua pena noxu xuxuwa pona. Nexata bapoxonae payaputaema xua imoxoyo wei tsurucuae tsoponae. \v 31 Nexata barapocotsi jʉta coyeneya icha tsane xuaunxuae paca tsipaebatsi xua poxonae jiwi muxu pijunuwi pewerapae tsane. Bapoxonae payaputaename xua bara imoxoyo tsane poxonae xua tapatopae wʉnae tsane poxonae jiwi itorobiya ewatsin. \p \v 32 “Bara xaniyeya paca tsipaebatsi daxita judiomonae naitapataya naexanaponaena beya yacui othopaena poxonae Nacom exanaena daxita baxuan pocotsiwa xuaunxuae paca tsipaebatsi. Bapoxonae barapo judiomonae weraweracaena. \v 33 Peitaboco aichurucuae tsane, mataʉta ira aichurucuae tsane. Meisa nama tajumein ataya tsitecaena xua daxota daxita nayabara jume wetsina be pocotsi coyeneya bayatha paeban. \p \v 34 “Dota pam, pana neyabara cananta xeinaeya jinompare. Painya xoba pana najʉntʉ coyene ararana exaname xua pana nasi cui matacaetame yabʉxitha xuano xua pana nacʉpa exaname peatsaxae meratha, yawano xua saya i pananta xeiname xua panantawenoname xua saya paxam nexa. Bapoxonae barapo matacabi xain jopa paca benaecae tsane poxonae jopaena. \v 35 Tsipei barapo matacabi jemeicha jopaena, icha be pocotsi jʉta coyeneya ichi poxonae duwein jemeicha aʉtabatsi mayatha. Barapo matacabi jopaena daxita barapo cae pin nacuathe yajiwi canaʉpaxuinchi. \v 36 Tsaca pajinompeibare xua tapatopae wʉnae tsane. Matowa patsipaeba dubenanaebiyama Nacom. Patsipaebeibare xua Nacom paca capanenebiya exanaena baxua weya xua poxonae Nacom cana exanaena ichamonaetha xuaunxuae paca tsipaebatsi. Barichi patsipaebeibareno xua painya nepaca itacʉpaewa tsane xua painya neumenaewa taitabaratha ponxaein Nacom Tananeitapetsin”, jei Jesús pijimonaetha. \p \v 37 Daxita matacabi Jesús cuidubeiba jiwi Nacom pin pia botha Jerusalén tomaratha. Merawitha tsaibi demxuwa beya poneiba xua baxotiya peecaenexa tsaibi tsane, po demxuwa pewʉn Olivos. \v 38 Daxita matacabi jiwi caemʉmbotha tsaibi pateiba Nacom pin pia botha xua Jesús pejume taenexa tsaibi tsainchi. \c 22 \s1 Meje yabara poxonae fariseomonae irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi daxita barapomonae Jesús yabara nanta xeinatsi po coyeneya xua Jesús pewaetabiwa tsainchi \r (Mt 26.1-5, 14-16; Mr 14.1-2, 10-11; Jn 11.45-53) \p \v 1 Bara nama imoxoyo matacabi jopa po matacabitha xua jiwi nacaetuta pexaenexa pan xua jopa cotowiyo. Barapo matacabi pewʉn Pascua matacabi wʉn. Barapo Pascua matacabi wʉntha jiwi yabara nanta xeina po matacabi poxonae caena bayatha matha judiomonae Egipto nacua weya panenebiya. \v 2 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, daxita barapomonae nabarʉ muxu jei xua bepa pinae eta bichi tsane poxonae Jesús waetabinchi pebexubinexatsi. Cataunxuae jopa exanaeyo, canta jiwi cunuwatsi. \p \v 3 Bapon Judas caein jiwana pomonae doce poyobe pomonae Jesús pijimonaexae tatsi. Judas icha wʉn xeina, po wʉn “Iscariote”, baraichi. Nexata bapoxonae Satanás caurimonae pia pentacaponaein tatsi, Judas imoxoyo peinya caquita uncuatabatsi peitorobinexatsi xua abe peexanaewa tsane. \v 4 Judas siwa pona sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉ policiamonae xua pebarʉ cueicueijeinexa tsane. Barapomonae policiamonae pentacaponaewi, xua pomonae peyabara umenaewi Nacom pin pia bo tatsi. Daxita barapomonaetha Judas tsipaeba xua pocotsi coyeneya poxonae Jesús caenaetinchi barapomonaetha. \v 5 Barapomonae bichocono ichichiparʉcʉpa baxua. Yawa barapomonae Judas muxu tsipaebatsi xua paratixi catsibapaebatsi. \v 6 Judas bara yabara jejei xua barapomonae paeba. Bapoxonae Judas tamropata pitaba xua jeita xua po coyenetha Jesús pecaenaetaxubiwa tsainchi barapomonaetha poxonae peyapu xanepanaewatha poxonae jiwaibi tsʉrʉcʉpae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae barʉ nabane Pascua wʉn matacabitha \r (Mt 26.17-29; Mr 14.12-25; Jn 13.21-30; 1 Co 11.23-26) \p \v 7 Nama matacabi jopaba po matacabitha poxonae jiwi tsinacaetutsina xua penabanaenexa pan po pan jopa muxuna pentsiyo levadura matawʉn pocotsiwa xua cotowa exana pan. Barapo penantacarucuae matacabitha ba corderoxi pebtoxi xua oveja coxi jutebatsi xua jiwi pexaenexa. \v 8 Pedro irʉ Juan itorobatsibe, Jesús itoroba. Jesús barai, jeye: \p —Paponarebe panacui wʉnaerebe pexaewa Pascua wʉn matacabi nexa waxaenexa tsainchi, jei Jesús. \p \v 9 Baponbe, Pedro irʉ Juan, Jesús yainyabatsibe. Jeibe: \p —¿Exota ichichipame xua xota pexaewa paca tsiwʉnaetsinchi wanabanaenexa tsane xua Pascua wʉn matacabi nexa? jei barapomonae. \p \v 10 Jesús jume nota. Jeye: \p —Poxonae tomaratha papatopaenamebe, pataenamebe pebin. Barapo pebin juruwatotha yantana ponaena mera. Bapon papuna ponarebe bo beya ichaxota bapon joniyaena. \v 11 Pon bo pexeinaein pabarande: ‘Pon jiwi Pecuidubin cabarai: ¿Incane tutura, po tututha tajiwimonae barʉ xaein Pascua wʉn matacabi nexa? jeye Pecuidubin’, pajandebe, jei Jesús. \v 12 Equeicha Jesús jeye: \p —Bapoxonae pon bo pexeinaein paca tsita ita cayopichinabe po tutu pin tutu. Barapo tutu, po tutu xua asiyeicha, barapo tutu bayatha xaneba. Barapo tututha pexaewa panacui wʉnaetajebare xua wanabanaenexa pexaewa barapo Pascua wʉn matacabi nexa, jei Jesús. \p \v 13 Barapoyobe ponabe, penamchixae daxita tanebe be pocotsi coyeneya Jesús bayatha paeba. Bapoxonae pexaewa nacui wʉnaetajebabe Pascua wʉn matacabi nexa xua penabanaenexa. \p \v 14 Poxonae barapo hora tsuxubi poxonae quirei tsanaicha, Jesús barʉ ecoundeca pexaethopaewatha pijimonae pomonae doce poyobe pomonae pia peitorobiwixae tatsi Jesús. \v 15 Nexata Jesús barai, jeye: \p —Maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan xua tapaca cabarʉ nacaetutsiwatsi, yawa tapaca cabarʉ nabanaewatsi barapo Pascua wʉn nabanae matacabithe, xua baxua matha pewʉnaeye tsane xua poxonae tatʉpaewa tsane. \v 16 Daxota paca tsipaebatsi xua equeicha jopa tapaca barʉ nacaetutsiwatsi tsainchi xua wanabanaewa tsane Pascua wʉn matacabitha. Equeicha exanaeinchi barapo penabanaewa po mataqueitha poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús. \p \v 17 Nexata Jesús pecobetha pita corotiyo, Nacomtha tsipaeba, jeye: \p —Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua corotiyotha ecareca pepa uva mera xua pata tanecatsiwam, jei. \p Yawa barai pijimonae, jeye: \p —Barapo corotiye pana nacobe wenonotaponde tamropata tsiwixi pa-aapaponde. \v 18 Daxota paca tsipaebatsi barapo uva mera jopa equeicha paca barʉ apae tsainchi anoxuae. Meisa abʉ bexa tsane pena coyenewatha paca barʉ apaeinchi barapo uva mera poxonae Nacom neexanaena xua jiwi itorobiya ewatsin, jei Jesús. \p \v 19 Jesús pecobetha pita pan, Nacomtha tsipaeba, jeye: \p —Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pan pata tanecatsiwam, jei. \p Bapoxonae Jesús pecobetha epa janaca pan, yawa catsiba pijimonae. Pijimonae barai, jeye: \p —Paxaema po pan epa janacan. Barapo pan apara neyabara caunuta tapepon xua poxonae tapaca tsitʉpaewatsi tsainchi. Baxua paexaneibare bapocotsiwa xuaunxuae pan paca barʉ xainchi. Barapo coyene paexaneibare painya tana neyabara jʉntanaineibinexa tsaibi tsane, jei Jesús. \p \v 20 Poxonae Jesusbarʉ najain weta, barapoxonae Jesús yabara paeba corotiyo, icha ichi xua yabara paeba pan. Jesús jeye: \p —Nacom exana pena pecapanenebiyae coyene jiwi nexa. Barapo pecaapaewiyotha uva mera paapame, xuaunxuae paapame, apara natsicotane be tajana xua tatʉpaein jana jopeicaein. Barapo pejanatha paca jʉntʉ coyene cui capanepaeinchi abe painya neexanae cuiru coyenein weya. \v 21 Pebin taxantha necacuita namaxʉ yʉtabota pexaethopaewatha, barapo pebin necaenaetsina ichamonaetha xua tanebexubinexa tsane ichamonae. \v 22 Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin bewa tʉpaein, tsipei Nacom Pejume Diwesitha baxua neyabara paeba caena bayatha. Ichitha pebin tsocuae pon necaenaetaxubina ichamonaetha, jei Jesús. \p \v 23 Nexata barapomonae caemonae nantiya nayainyaba, jeye: “¿Jintam metha caenaetatsi Jesús?” najei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pijimonae tatsi, yabara najume matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana \p \v 24 Pirapaeyo Jesús pijimonae tatsi najume matsontsonoba xua barapoyobe caein ainya cui jiwana exanaeinchi pon xua barapo doce poyobe jiwana. \v 25 Nexata Jesús jume barai: “Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae ba nantaʉta piamonae pomonae nacua peewatsiwi. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi barompaya piamonaexae jopa juniya itorobeibiyo. Barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi baxua exana, xua daxita jiwi pia jeichi: ‘Maisa barapomonae pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi wʉnae nacata exana xua naca itoroba’, pia jeichi jiwi. \v 26 Ichitha paxam jopa bewa paraichim tsane xua aebiya painya neitorobiwa tsane. Jame, icha cui bewa paxeinare. Pon ainya cui peexanaeinchi paxamtha xua beyacaincha ichamonae bapon bewa naexanaena be pon pecui pawi. Pon xua jiwi itorobeiba, bapon bewa naexanaena be pon amanaya tanacuita ichʉn nexa. \v 27 Irʉ ainya pebinbe. Ichʉn pexaethopaewatha ecoundeca. Ichʉn pexaewa apata. Pon ecoundeca apatatsi. ¿Jintamda pon ainya cui peexanaeinchira xua beyacaincha ichʉn? Pon xua jiwi apata pexaewa bapon jopa ainya cui peexanaeinchi. Jame pon pententa apatinchi bapon jame pon peainya cui peexanaeinchi, xua beyacaincha ichʉn. Nama painya xantha ecan, xua tacoya nacana exanan be pon xua pexaewa jiwi taapatsin, pocotsin jopa ainya cuiyiyo. \p \v 28 “Paxam barapomonae pam, pomonae meisa pana nebarʉ jinompeibame poxonae bequein ichamonae inta abe exana. \v 29 Daxota paca catatsi taitorobi coyenewan icha Taxa Nacom neichi xua necata barapo peitorobi coyenewan. \v 30 Barapo peitorobi coyenewan paca catatsi, painya nenabarʉ nabanaenexa taitorobeibi nacuatheica. Paenaename pexeinya peitʉpanae enaewantha, painya neyabara paebinexa tsane pomonae doce po bicheito cuntiyobe, pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwimonae tatsi xua penatsicuentsiwa abe pia peexanaexae”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús namchi xua pinae Pedro Jesús yabara jei tsainchi: “Jopa dapon yaitaeinyo”, pinae yabara jei tsainchi Jesús \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Jn 13.36-38) \p \v 31 Equeicha Jesús jeye: \p —Simón jan, caurimonae pia pentacaponaein tatsi, bapon Satanás newʉca: ‘Jinyamonaepin necare’, nejei. Bapon ichichipa xua abe cata exanaena xua taneitawetsinexam tsane. Icha jiwi ichi xua pebeno daunweya yasisita pexubinexa pesiberapewa. Barichi caurimonae pia pentacaponaein tatsi ichichipa cajʉntʉ coyene itorobina xua taneitawetsinexam tsane. \v 32 Ichitha xan Taxa beicha cata tsipaebatsi xua jopa tana neyabara jʉntemainaenexam tsane xua tana nejume cowʉntsiwam. Ichitha Satanás cacana exanaena xua tana nejumefebiwam saya bara caeto tsane. Bapoxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname. Poxonae equeicha caewa nejume cowʉntsiname, nexata ichamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi barapomonae yawenaename xua ajʉntʉyapusʉya tana nejume cowʉntsiwa tsane, jei Jesús. \p \v 33 Simón Jesús jume notatsi, jeye: \p —Tanecanamataxeinaem, maisa be cabarʉ poponaeinchi. Bara bequein ichamonae cacaponaena jiwi pecʉbi botha ichitha awiya capuna tʉpaeinchi. Mataʉta bequein tʉpaename ichitha awiya capuna tʉpaeinchi, jei Simón Pedro. \p \v 34 Jesús jume nota, jeye: \p —Pedro, catsipaebatsi bexa necaunutsiname acoibi po jume cuiyobe neyabara jam tsane: ‘Dapon jopa yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ tsane wacara pebto fibina, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae bara nama barapo matacabi tsane po matacabitha Jesús waetabatsi \p \v 35 Nexata Jesús pijimonae yainyaba, jeye: \p —Poxonae bayatha paca itorobatsi paca jeichi: ‘Jopa paratixi doro pacaponaeinde, jopa cote pacaponaeinde, jopa panataxu xatabinde xua penataxu xatabiwa’, jan. ¿Eta xoyo pacata seica xua xoyo pacobena poname? jei Jesús. \p Barapomonae Jesús jume notatsi, jeye: \p —Ajibi, bara paxeinan pocotsiwa panantawenonan, jei. \p \v 36 Nexata Jesús jume nota. Barapomonae jume notatsi. Namchi: \p —Anoxuae paca tsipaebatsi xua icha cui coyeneya. Pon cote xeina, moya bewa caponae. Pon xeina paratixi doro, moya bewa caponae. Pon peaitiyʉ camisa xeina, bapon bewa caenaetsina barapo camisa, barapo paratixitha bewa comotsina cusi. \v 37 Poxoru paca tsipaebatsi caena bayatha Nacom Pejume Diwesitha neyabara paeba, jeye: ‘Bapon cayabara cananta xeinaeinchi jei tsane bapon jiwana caein pomonae peabewi’, jei Nacom Pejume Diwesitha xua pinae jiwi jei tsane. Jiwi nantawenona xua baxua neyabara caunutsina xua Nacom peneyabara jumichixae baxuan pejume diwesitha, jei Jesús. \p \v 38 Barapomonae Jesús jume notatsi. Jeye: \p —Patatanecanamataxeinaem, xote bayatha paxeinan ainya watobe cusi, jei. \p Jesús jume nota, jeye: \p —Bara, bare, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús Paxa tsipaeba ichaxota tsica iriyo po iriyo pewʉn Getsemaní \r (Mt 26.36-46; Mr 14.32-42) \p \v 39 Nexata Jesús tomara weya pona. Bapon pona demxuwa beya po demxuwa pewʉn demxu Olivowa, olivo naein peumenaexae baxota poxoru pia cui xua poneiba baxota petsipaebeibinexa Paxa. Jesús pijimonae puna poinchi. \v 40 Poxonae barapo demxuwatha patopa, Jesús pijimonae barai: \p —Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaewa tsane xua caurimonae paca itoroba. \p \v 41 Nexata Jesús pijimonae tsiwiyo wepu natsixitaba. Saya jopa tajʉyo. Be poxonae pebin ibotiyo xoya xua be pocotsiwatha naruntabiya jopeica. Jesús pentabocototha ecoundeca. Paxa tsipaeba. \v 42 Jesús namchi: “Axa, icha ichichipame xua tana neyawenaewam, inta pire xua ajʉntʉcoyenerewe neexana. Ichitha jopa neexanaeinde be pocotsi coyeneya ichichipan. Saya jame necana exande be pocotsi coyeneya ichichipame”, jei Jesús. \p \v 43 Bapoxonae Jesús tsita naitʉtatsi matatsunpin pon itaboco wetsica pona. Barapo matatsunpin Jesús antʉsʉya cana exanatsi poxonae yawenatsi. \v 44 Bichocono Jesús ajʉntʉtane tsipei Paxa copatatsi xua jiwi petsitʉpaewa tsainchi. Paxa beya bichocono matowa jume daunweya tsipaeba. Yawano bichocono najaneta. Barapo penajanetsiwa poxonae iratha othopeica be pejana othothopeica. \p \v 45 Poxonae najume wetaba xuano xua asiya uncuano bapoxonae pijimonae beya pona. Jesús tane pijimonae xua tamaitumeinchi. Barapomonae maita tsipei jʉntʉ cuerona xua wecoyei, xua Jesús yaitama petʉpapaebixae. \v 46 Nexata Jesús pijimonae barai, jeye: \p —¿Eta xua metha pamaitame? Panonobaponde Nacom patsipaebare xua jopa abe painya neexanaenexa tsane pocotsiwa caurimonae paca itoroba, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús waetabatsi \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Jn 18.2-11) \p \v 47 Cataunxuae abʉ Jesús pijimonae tsipaebuncua poxonaerʉ jiwi pin bicheito pata. Caein Jesús pijimonae tatsi jiwana, pon pewʉn Judas, pomonae xua doce poyobexae, bapon pin bicheito matacapona. Judas Jesús imoxoyo caquita uncuatabatsi xua Jesús petsutsubinexa tsainchi. \v 48 Nexata Judas baraichi, Jesús barai, jeye: \p —Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, ¡Judas, jamaisa netsutsubame, apara metha jinya necaenaetichi ichamonaetha! jei Jesús. \p \v 49 Pomonae Jesús pijimonae tatsi caquita umeinchi, poxonae barapomonae baxua tane xua Judas Jesús tsutsubatsi xua pecaenaetsinexatsi ichamonaetha, bapoxonae barapomonae Jesús baraichi: \p —Pata Tanecanamataxeinaem, ¿barapomonae cusitha paucuboban? jei Jesús pijimonae tatsi. \p \v 50 Jesús pijimonae tatsi jiwana caein, bapon muxuyoro catsoniba, pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi bapon muxuyoro catsonibatsi po muxuyoroto pecoxa werucuiya. \v 51 Ichitha Jesús barai bapon jeye: \p —Bara, bara, jei Jesús. \p Pon muxuyoro catsonibatsi Jesús muxuyoro jayaba pecobetha. Bapoxonae bapon equeicha muxuyoro ducuanaya. \v 52 Jesús tsipaeba, sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi tsipaebatsi. Yawano tsipaebano pomonaetha pomonae penapataewi. Barichi tsipaebano pomonaetha pomonae Nacom pin pia bo peyapu enaewi. Daxita barapomonaetha Jesús cueicueijei, pomonae ichichipa xua Jesús pewaetabiwatsi. Jesús jeye: \p —¡Pacapatame cusin yawa iwabi, icha paichim poxonae pacana exaname pontha pon jiwi pecaibin! \v 53 Poxonae daxita matacabi Nacom pin pia botha paca barʉ poponeibatsi, jopa pana newaetabim. Ichitha anoxuae barapo matacabi tsuxubi nama po matacabitha Nacom paca yabara cui copata xua painya neexanaewa tsane pocotsiwa paca necaitorobixae cauri, bapon Satanás pon peyaitaquireya jinaein. \s1 Meje yabara poxonae Pedro Jesús yabara paebatsi xua jeye: “Jopa dapon yaitaeinyo”, yabara jeichichi Jesús \r (Mt 26.57-58, 69-75; Mr 14.53-54, 66-72; Jn 18.12-18, 25-27) \p \v 54 Nexata daxita barapomonae Jesús teicatsi. Yawano capoinchino sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi pia bo beya tatsi. Pedro, Jesús tsiwiyo tajʉ pu taetae tsiniyatsi. \v 55 Baraxotiya sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi pia botha tatsi bara po botha aisowa beya panatha tututha isoto itutaeta. Soldadomonae barapomonae nayatoxoroto exanaxubiya ena isototha. Baraxota irʉ Pedro naeca. \v 56 Yabʉyo powa sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi tanacuitatsi, poxonae Pedro tainchi barapowa, xua irʉ naeca baxota isototha barapowa Pedro caununaya baraichichi, jeichichi: \p —Bapon irʉ apara bayatha Jesús puna poponeibatsi, jei. \p \v 57 Ichitha Pedro jume matawenta, jei: \p —¡Petsiriwa, barapo pebin jopa yaitaeinyo! jei Pedro. \p \v 58 Bapoxonae pirapaeyo irʉ ichʉndʉ pebin patopa. Bapon Pedro irʉ tainchi xua irʉ naeca baxota. Pedro baraichi bapon, jeye: \p —Xam apara irʉ Jesús pijimonae tatsi jiwanam, jei. \p Ichitha Pedro jume barai, jeye: \p —¡Pebin, jopa dapomonae jiwananyo apara! jei Pedro. \p \v 59 Poxonae cae hora yapucaewa, irʉrʉ ichʉn Pedro matowa baraichichi: \p —Bapon apara napuna poneiba Jesús, tsipei bapon Galilea nacuapindʉ, jei. \p \v 60 Ichitha Pedro jume barai, jeye: \p —¡Pebin, daʉmetha jopa taeinyo xua paebame! jei Pedro. \p Poxonae Pedro cataunxuae baxua cueicueijei, bapoxonae caena nainya wacara pebto caein fiba. \v 61 Nexata Jesús napatomeicha necota, Pedro necoyatsi. Nexata Pedro nanta xeinataba xua bayatha Jesús Pedro tsipaebatsi, poxonae jeye: “Xam barapo merawithe, pewʉnaeya poxonae wacara pebto fibina xam copiya acoibi po jume cuiyobetha neyabara jam tsane: ‘Jopa dapon yaitaeinyo’, neyabara jam tsane. Barapoxonae irʉ nainya wacara pebto fibina”, jeichi Pedro xua Jesús paeba. \v 62 Nexata Pedro pesato bejoniya. Bichocono wecoyei, peajʉntʉtanexae xua Jesús yabara paebatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús cui caponatsi \r (Mt 26.67-68; Mr 14.65) \p \v 63 Pomonae Jesús yapucaumeinchi, daxita barapomonae Jesús cui caponatsi, yawa bʉtsino. \v 64 Jesús itacuere cʉtatsi, paparuwatha yawa itabara cuaintatsino. Barapomonae Jesús baraichi: \p —Incane pana netsipaebare, ¿jintam caitabara tsaquibobara xua bequein paca itabara cʉtatsi? jei. \p \v 65 Daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi ainya jumeintha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús capoinchi judiomonae pia pecanamata caitorobi jiwi bicheito tatsi pia peitabaratha tatsi \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Jn 18.19-24) \p \v 66 Poxonae pentha tsina nabarʉ nacaetuta penapataewi judiomonae, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Daxita barapomonae Jesús capoinchi pecanamata caitorobi bicheito itabaratha tatsi xua peyainyabinexatsi, jeichi: \p \v 67 —Incane pana netsipaebare, ¿Xam Mesías, pon Nacom necaitorobin? jei. \p Jesús jume epa pita jeye: \p —Icha: ‘Aa’, paca jei tsipaetsi, apara jopa pana nejume cowʉntsitsipaem. \v 68 Icha paca yainyabichipatsi tayainyabiwan apara jopa pana nejume notsipaem. \v 69 Ichitha ponxaein Nacom Tananeitapetsin ecaein Nacom pia pecoxa weya tatsi, po Nacom peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein, jei Jesús. \p \v 70 Bapoxonae daxita barapomonae Jesús baraichi: \p —¿Nexata metha xam Nacom Pexanto tatsim? jei. \p Jesús jume epa pita jeye: \p —Aa, barichi xuaunxuae papaebame painya coutha, jei. \p \v 71 Nexata barapomonae caemonae natsipaeba najei: \p —Anoxuae jopa nantawenonaetsi xua ichamonae Jesús peyabara paebiwatsi. Tsipei anoxuae nama yatsicaewa jume tainchi, xua bapon pia coutha nayabara paeba, jei barapomonae. \c 23 \s1 Meje yabara poxonae Jesús uncua Pilato peitabaratha tatsi \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Jn 18.28-38) \p \v 1 Nexata daxita penayatoxoroto exanaxubiya enae jiwi barapomonae asiya umenarʉcʉpa, Jesús teicatsi yawa capoinchi Pilato peitabaratha tatsi. Pilato bapon pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. \v 2 Baxota daxita barapomonae Jesús cui yopitatsi xua abe exana, jeye: \p —Barapo pebin patan xua wajiwimonae jume cui tsacabatsi xua anaepana cana exanatsi. Yawano pajume tanno pocotsiwa jopa bewa pinae paratixi matoma catsi pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Mataʉta bapon nayabara paeba: ‘Xan apara Mesías pon jiwi itorobiya pepa Taewatsin’, jei, jei barapomonae. \p \v 3 Nexata Pilato Jesús yainyabatsi, jeye: \p —¿Xam judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsin? jei. \p Jesús jume nota namchi, jeye: \p —Xuaunxuae paebame bara baxua apara, jei Jesús. \p \v 4 Nexata Pilato barai sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi yawa baraino jiwi, jeye: \p —Jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita anae exanaewa, xua pebexubinexatsi barapo pebin, jei. \p \v 5 Ichitha barapomonae jume daunweya cueicueijei, jeye: \p —Jiwi jopa juniya jume cui tsacabichi xua anaepana exanatsi pia pecuidubiwantha, daxita Judea nacuatha. Baxua Galilea nacuatha tamropata pitaba, equeicha aunxuae waxainya becui joparene, jei. \s1 Meje yabara poxonae Jesús uncua Herodes peitabaratha tatsi \p \v 6 Poxonae Pilato baxua jume taeba barapo bicheito baraichi, jeye: \p —¿Jesús bara Galilea nacuapin? jei Pilato barapo bicheitotha. \p \v 7 Barapo bicheito namchi, jeye: \p —Aa, bapon Galilea nacuapin, jei barapomonae. \p Bapoxonae Pilato itoroba, Jesús itorobatsi, Herodes peitabaratha beya. Bapon Herodes pon Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi. Herodes siwa poneiba Jerusalén tomara. \v 8 Poxonae Jesús taebatsi Herodes, bapon bichocono jʉntʉ coyene weiweinanareca, tsipei bayatha Herodes cuinaya betaena. Herodes saya jume taiba xua Jesús yopiteibatsi. Herodes ichichipa tane xua Jesús petsita itʉtsi coyenewa exanaena. \v 9 Herodes Jesús matowa yainyabatsi. Ichitha Jesús jopa jume notsiyo. \v 10 Baraxota irʉ ena sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi. Irʉrʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Daxita barapomonae Jesús bichocono abe yabara paebatsi Herodes pia xantha tatsi. \v 11 Nexata Herodes yawano pia soldadomonae tatsino daxita barapomonae Jesús tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Jesús cui caponatsi, pexeinya paparuwa juma xatatatsi pocotsi paparuwan nama xataba pomonae peyanacua ewatsi jiwi. Equeicha Jesús itorobatsi Pilato peitabaratha beya, Herodes bara beitorobiya. \v 12 Barapo matacabitha Herodes irʉno Pilato naitacoxonabe. Baponbe caena bayatha saya penaita aenae-aenei jitonbe. \s1 Meje yabara poxonae Pilato jume barʉ jejei xua Jesús bara pebexubiwa tsainchi ichamonae \r (Mt 27.15-26; Mr 15.6-15; Jn 18.39–19.16) \p \v 13 Sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉrʉ judiomonae pia pentacaponaewi, irʉrʉ daxita jiwi, daxita barapo bicheito Pilato waba xua barapo bicheito penacaetutsinexa. \v 14 Pilato barai barapo bicheito, jeye: \p —Paxam barapo pebin pacaponame taxantha. Pajam: ‘Barapo pebin daxita jiwi jume cui tsacabatsi xua anaepana exanatsi’, pajam. Bayatha bequein baxua barapo pebin yabara yainyaban painya itabaratha pocotsiwa bayatha payabara paebame taxantha, ichitha jopa jume itaraerowinyo bapon, xua po jumetha penayaita anae exanaewa xua yabara pana netsipaebame. \v 15 Icha ichin xua jopa jume itaraerowinyo Herodes barichi. Daxota equeicha Jesús caibe itorobarenatsi waxainya berena. Yaitama Jesús jopa abe exanaeyo, daxota jopa bewa bexubi. \v 16 Tha cueintichi bapon. Tha bapoxonae pu copatichi, jei Pilato. \p \v 17 Poxonae Pascua matacabintha ichʉn ba bewa isanaxubichi. Pilato barapo Pascua matacabintha nantawenona xua isanaxubina caein pon jiwi pecʉbi botha peecaein, pon xua jiwi ichichipa, xua bapon peisanaxubinexa tsainchi. \p \v 18 Bapoxonae daxita jiwi jume daunweya wawai, jeye: \p —¡Soldadomonae itorobare xua bapon pebexubinexatsi! ¡Barrabás painta pu sotabare! jei. \p \v 19 Barrabás jiwi pecʉbi botha etatsi, tsipei caena bayatha matacapona ichamonae xua barapo tomarapiwi najume tsacaba cana exanatsi xuano xua jiwi jutebatsi. \v 20 Pilato ichichipa xua Jesús pu copatatsi. Daxota equeicha barapo bicheito tsipaebatsi xua Jesús yabara paebatsi. \v 21 Ichitha equeicha barapo bicheito jume daunweya wawai Pilatotha, jeye: \p —¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! ¡Bewa maisa naetotha tʉparucua exanaem! jei. \p \v 22 Equeicha Pilato tsipaeba barapo bicheito, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa xua metha jane xua abe exana? Xan jopa jume itaraerowinyo bapon xua po jumetha penayaita anae exanaewa xua pebexubinexatsi bapon. Tha cueintichi, tha bapoxonae pu copatabichi, jei. \p \v 23 Barapo bicheito jopa juniya wawayo xua naetotha tʉparucua peexanaenexatsi Jesús. Irʉrʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume daunweya wawairʉ, beya capanepa po coyene ichichipa pecana exanaewa. \v 24 Daxota Pilato namchi: “Moya paexande be pocotsi coyeneya paichichipame”, jei Pilato. \v 25 Nexata Pilato nama pu sotaba pon jiwi pecʉbi botha peecaein, pon jiwi ichichipa xua bapon peisanaxubiwa tsainchi. Bapon pewʉn Barrabás, pon waetabatsi poxonae jiwi najume tsacaba xuano poxonae jiwi jutebatsi. Bapoxonae Jesús copatatsi, Pilato copata, xua Jesús bara pebexubinexatsi judiomonae pejumeyainwa tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉparucua exanatsi naetotha \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Jn 19.17-27) \p \v 26 Poxonae Jesús cataunxuae caenapoinchi tʉpa peexanadutsinexatsi naetotha, pebin waetabatsi, soldadomonae waetaba. Bapon pewʉn Simón, Cirene tomarapin. Bapon wexua werena pona. Bapon peutucuratha tabotsicatsi naeto, xua pecaponaenexa Jesús peputha tatsi. \p \v 27 Jesús peputha tapoinchi pin bicheito, irʉ ainya yabʉxino Jesús peputha tapoinchi. Daxita barapowaxi nantanuweya siwa namtsebiya wecoyeichi Jesús. \v 28 Ichitha Jesús necotabiya barai barapowaxi, jeye: \p —Yabʉxi Jerusalén tomarapiwaxi pam, jopa pana nesiwa namtsebiya wecoyande. Jame maisa painya coutha pana nasiwa wecoyande, painya pexuino pasiwa wecoyande. \v 29 Tsipei matacabin othopaena po matacabintha jiwi atene tsane. Barapo mataqueintha, jiwi jei tsane: ‘Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi jopa pexui xeinaeyo. Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi jopa bapana bʉtixitha taenaetsi pexui. Jʉntʉ coyene weiweina po yabʉxi bapana pexui jopa isainae’, jei tsane jiwi barapo matacabintha. \v 30 Yawano jiwi namchi tsane: ‘Maisa xanepana xua wawerapaewa xua wanaca cʉnʉbabiwa demxuwan, yawano tsorobon naca matatsun wetoxebabina xua jopa wanaca itʉtsiwa tsane’, jei tsane jiwi barapo matacabintha. \v 31 Xan wʉnae exanan dacotsiwa jiwi jopa juniya neperaxa exanaeyo. Ichitha pomonae abe peexanaewi nama jopa juniya bichocono peraxa exanaetsi beyacaincha xua neperaxa exana, jei Jesús. \p \v 32 Cataunxuae Jesús ecapona. Irʉrʉ ponbe abe matowa peexanaeinbe, baponbe Jesús peputha tacapoinchibe, xua baponbe irʉ pebexubinexa tsainchibe poxonae Jesús bexotsi. \v 33 Daxita jiwi Jesús barʉ patatsi ichaxota po uruto be jiton matasipa piwa. Po uruto wʉn caunuteiba xua jei tsaibi: “La Calavera”, jei. Barapo uruto matasoitotha Jesús tʉparucua exanatsi naetotha. Irʉrʉ ponbe jiwi pecaibinbe tʉparucua exanatsibe naetotha ichaxota imoxoyo Jesús ducua. Ichʉn Jesús petsocona wetauncuiyatsi, irʉ ichʉn pecoxa wetauncuarenatsi. \v 34 Poxonae Jesús naetotha ducua, Jesús jeye: \p —Axa yabara cui jʉntemainare po coyene barapomonae necana exana, tsipei barapomonae jopa yaputaeyo xua necana exana, jei Jesús. \p Soldadomonae nata tsaba Jesús pia paparuwan tatsi. Bapomonae ibotixi bebeya penacueranta notsinexa Jesús pia paparuwan tatsi. Pon beta xoya ibotiyo bapon copiya pita Jesús pia paparuwan tatsi. \v 35 Baraxota Jesús taeumeinchi jiwi. Ichitha nama pentacaponaewi Jesús cui caponatsi, barapomonae jeye: \p —Bapon cain capanepeibabei ichamonae, came jopa nacapanepaeyo. Icha bara bapon Mesías, pon Nacom pia peitapetsin, bʉ bara bapon pia coutha nacapanepa naeto wetsica, jei barapomonae. \p \v 36 Soldadomonae irʉ Jesús cui capoinchi, imoxoyo caquita umenapoinchino. Barapo soldadomonae Jesús apatatsi po mera pewʉn vino, po mera mene atsu. \v 37 Barapo soldadomonae Jesús baraichi, jeye: \p —¡Icha xaniwaicha judiomonae itorobiya pia pepa Neewatsim, moya jinya coutha nacapanepare! ¡Naeto wetsica ecoinca! jei soldadomonae. \p \v 38 Jesús pentutu wetsica tadutatsi napaewa xua barapo napaewatha tina. Barapo petinadutsiwa jeye: “Baponje apara judiomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi”, jei barapo petinadutsiwa. \p \v 39 Ponbe Jesús pecuariya tacobe matatabarutatsibe, ponbe matowa abe peexanaeinbe, baponbe caein ichʉn, bapon Jesús biatainchi petʉpaeyainwa naetotha. Bapon namchi: \p —¡Icha xaniwaicha xam Mesías, ponxaem Nacom caitapeta, moya jinya coutha nacapanepare! ¡Yawano pana necapaneparebe! jei bapon. \p \v 40 Pon icha naetotha ducua, bapon jume matawenta, pon Jesús casebatsi, bapon jume matawentatsi. Pon icha naetotha ducua namchi, jeye: \p —¿Xam jopa cuitaya junuwim Nacom? Aparaunxuae tʉpaeinchibe ichaunxuae Jesús ichi tsane. \v 41 Waxainchibe jopa juniya naca peraxa jʉbiyobe abe waexanaexaebe, apara bara xainwaicha xua nacata exana tsipei bayatha apara abe exanatsibe. Ichitha nama ponje jopa apara abe exanaeyo, jei. \p \v 42 Nexata pon baxua penamchixae, bapon Jesús baraichi, jei: \p —Jesús, neyabara cananta xeinare xua tana neyawenaenexam po matacabitha poxonae patopeicaename xua jiwi neitorobinexam tsane, jei bapon. \p \v 43 Jesús jume nota, jeye: \p —Xaniwaicha bara catsipaebatsi, anoxuae tsane cabarʉ ecaeinchi ichaxota jiwi jʉntʉ coyene weiweinathopeiba, peitʉpanae nacuatheicha, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tʉpa \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Jn 19.28-30) \p \v 44 Poxonae Jesús cataunxuae ducua naetotha, bapoxonae daxita nacuantha bichocono aitaquiri xua poxonae mateinyaxae weya, beya yatabopiya. Tres po horabe quirei tsuncuae. \v 45 Poxonae cataunxuae xometo jopa penthiyo, bapoxonae paparuwa, po paparuwa Nacom pin pia botha ducua, barapo paparuwa nainya bopiya matonta tsitsiqueica. \v 46 Nexata Jesús jume daunweya wawai, jeye: \p —Axa, nejumope pire, po jumope tana necatsixaemxae, jei Jesús. \p Poxonae Jesús baxua caunuta, bapoxonae Jesús tʉpanaicha. \p \v 47 Soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Roma nacuapin, poxonae bapon baxua taeba, bapoxonae Nacom wʉnae jaintatsi, jeye: \p —Jaina, apara baraponje jopa abe exanaeyo, itara ichamonae yopita xua abe exana, jei bapon. \p \v 48 Daxita pomonae xua baxua taeumena baxota, barapomonae pia bo benawibiya. Poxonae namtotha enapona, daxita barapomonae nantacari cuainbobenapona poxoru bichocono ajʉntʉcoyenetane xua Jesús pewisiwatsi. \v 49 Ichitha pomonae Jesús peyaitae jiwi, irʉ yabʉxino, powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena, daxita barapomonae Jesús tajʉ wetaeumeinyatsi poxonae ichamonae Jesús bexotsi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús petʉpaein ibo mʉthʉtha yauxatatababotatsi \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Jn 19.38-42) \p \v 50 Irʉrʉ pebin popona, bapon pewʉn José, Arimatea tomarapin. Arimatea tomara eca Judea nacuatha. Bapon pentacui xanepanaein. Yawano beta pepoponaein Nacom peitʉtha tatsi. José, bapon jiwana caein pomonae judiomonae pia pecanamata caitorobi bicheito tatsi. \v 51 Barapon José yabara jume cowʉntsiya wʉnae ewateiba po coyenewa xua poxonae Mesías patopaetsica pon jiwi itorobiya peewatsinexatsi. Poxonae pomonae pecanamata caitorobi bicheito exana poxonae Jesús bexotsi, baxua José jopa pebʉrʉya nacayabara nanta xeinaeyo. \v 52 José Pilato siwa poinchi. Pilato wʉcatsi Jesús petʉpaein, José wʉca. \v 53 José naeto wepichica Jesús petʉpaein. Bapoxonae José mata quiyontabareca barapo pexeinya paparuwatha. Bapoxonae José ibo mʉthʉ iya boya, po mʉthʉ jiwi mʉthʉ tofobobapona. Barapo mʉthʉtha cataunxuae petʉpaein ichʉn jopa boyaetsi. \v 54 José baxua exana po mataqueitha pewʉn penacui xaxainchi matacabi poxonae judiomonae ba weta daxita xua penacuitsiwa pewʉnaeya poxonae jopaena pentaquei seicae matacabi. Barapo pentaquei seicae matacabi imoxoyo jopaena. \p \v 55 Powaxi Jesús puna dendenatsi Galilea nacua werena, barapowaxi pona mʉthʉtha, petaenexa xua Jesús mʉthʉtha xotsi. \v 56 Poxonae barapowaxi bo benawibiya, bapoxonae nacui wʉnaetajeba petuxueiwan yawa penasiwanno, xua Jesús petʉpaein tsixaxaintajebatsi. \c 24 \s1 Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10) \p \v 1 Barapowaxi botha cuicuina peseicae matacabitha, Moisés pia peitorobi coyeneya pepaebixae, barapo matacabi yabara. \p Poxonae judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi yapu caewaba bapoxonae patopa matacabi po matacabi xua copiya ducua cae semanatha. Barapo matacabitha poxonae aena pentha tsina, yabʉxi pona mʉthʉ beya ichaxota Jesús boca. Barapowaxi capona petuxueiwan yawa penasiwanno xua bayatha xaxaintajeba. Barapowaxi cueyabatsi icha yabʉxi. \v 2 Poxonae barapowaxi barapo mʉthʉ beya pata, barapowaxi taerʉcʉpa xua po ibo panawatha yauxatatababota xua pin ibo panawa barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubabota. \v 3 Barapowaxi jojoniya mʉthiya ichitha barapowaxi jopa taeyo xua Jesús pon Pecanamataxeinaein petʉpaein pebocuaewa. \v 4 Barapowaxi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Jopa yaputaeyo xua exana tsipei jopa taeyo xua Jesús petʉpaein boca. Barapowaxi tsita naitʉtatsi nacueyatabe pebinbe ponbe xua asiya uncuabe, xuano xua yawa paparuwa nama xatatabe, po paparuwa bichocono daedaena. \v 5 Barapowaxi bichocono junuwa, pijunuwi irabe necobareca. Barapo pebinbe barapowaxi baraichi, jeibe: \p —¿Eta xua metha petʉpae cuiru coyenewatha panecobompame pon equeicha asʉ barapo petʉpae cuiru coyene weya? \v 6 Xote jopa bocaeyo bapon. Bayatha bapon asʉ petʉpae cuiru coyene weya. Payabara jume nanta xeinare xua bayatha bapon paca tsipaeba poxonae cataunxuae Galilea nacuatha popona. \v 7 Paca jeye: ‘Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bewa necaenaetsina pomonaetha pomonae abe peexanaewi. Barapo abe peexanaewi naetotha tʉparucua neexanadutsina. Ichitha equeicha po matacabi acoibibetha asʉn juina neexanaena petʉpae cuiru coyene weya’, paca jei Jesús, jei barapo pebinbe xua barapowaxi tsipaebatsi. \p \v 8 Nexata barapowaxi baxua jume cui yabara nanta xeinarʉcʉpa xua bayatha barapowaxi tsipaebatsi, xua Jesús tsipaeba. \v 9 Poxonae barapowaxi mʉthʉ wenawibiya tomara beya, barapowaxi daxita paeba pocotsiwa tane. Jesús pia peitorobiwi tatsi pomonae xua once poyobe barapomonae tsipaebatsi, ichamonaeno tsipaebatsino, pomonae Jesús jume cowʉntatsi. \v 10 Powaxi yopita, xua powaxi Jesús pia peitorobiwi tsipaebatsi, ichowayo pewʉn María Magdalena powa Magdala tomarapiwayo, irʉ ichowayo Juana, ichowayo María, Santiago pena tatsi, yawanorʉ ichowaxino powaxi saya napona. \v 11 Ichitha Jesús pia peitorobiwi tatsi nanta xeina xua barapowaxi jopa xainyeyo, yawano jopa jume cowʉntsichi barapowaxi. \p \v 12 Bapoxonae Pedro mʉthʉ becuinaepoinya. Mʉthʉ tututha tane xua meisa paparuwa boca. Bapon pia bo benawiya. Bapon baxua yabara nanta xeina nawita. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe \r (Mr 16.12-13) \p \v 13 Barapo matacabitha Jesús pijimonae tatsi jiwanabe namtotha ecaponabe, siwa ponabe tomara, po tomara pewʉn Emaús. Barapo tomara eca once po kilómetrobe xua Jerusalén tomara weya. \v 14 Baraponbe yabara natsipaebecaponabe namtotha xua mexuaetha exana. \v 15 Poxonae cataunxuae yabara natsipaebecaponabe yawa yabara najume matsontsonobecaponabe, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita uncuatababe yawa naponano. \v 16 Bequein baraponbe Jesús tainchi, ichitha baponbe jopa ita cui canaʉpaetsibe xua Jesús peyaitaewatsi. \v 17 Nexata Jesús yainyaba, baponbe baraichibe, jeye: \p —¿Eta xua namtotha yabara pana natsipaebecaponamebe? jei Jesús. \p Baponbe jʉntʉ wecoyeya naruntababe peyabara natsipaebecaponaexaebe xua mexuaetha exana. \v 18 Ponbe penacueyatsixaebe caein pewʉn Cleofas. Bapon Cleofas Jesús jume notatsi, jeye: \p —Daxita pomonae jinompa Jerusalén tomaratha, daxita barapomonae yaputane xua exana barapo matacabintha. ¿Meisa xam compam jopa yaputaem xua mexuaetha exana? jei. \p \v 19 Nexata Jesús baraibe baponbe, jei: \p —¿Eta xua exanara barapo tomaratha? jei. \p Baraponbe jume notabe, jeibe: \p —Apara pana natsipaebecaponanbe xua jiwi exana, pajan: ‘Xua po coyeneya Jesús Nazaret tomarapin cana exanatsi’, pajan. ‘Pon Nacom peitorobi jume papaebin, pon peitʉpanae petsita itʉtsi coyenein exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi’, pajan. ‘Pon xanepanaya pecueicueijein Nacom peitʉtha tatsi, xuano xua jiwi peitʉtha tatsi’, pajan. \v 20 Sacerdotemonae pata tanecanamataxeinaewi irʉ pata pecanamata caitorobiwi piraichi Jesús cobe waetabatsi pia Pilato peitorobinexa soldadomonae xua Jesús tʉparucua peexanaenexa tsainchi naetotha. \v 21 Bequein pawʉnae ewatan xua Jesús patopa xua peyawenaenexa tsane Israel nacuapiwi xua barapo Israel nacuapiwi panenebiya peexanaenexatsi, ichitha bapon jopa capanenebiyaeyo barapomonae. Yawano acoibi po matacabibe pu caewa poxonae Jesús bexotsi. \v 22 Yabʉxi, powaxi xua paxan jiwana pan, barapowaxi pona mʉthʉ beya poxonae aena pentha tsina. Pona ichaxota Jesús boca. Barapowaxi pana tsipaeba xua tane. Daxua pana nenabenaeca exana bichocono. \v 23 Barapowaxi pinae jopa taeyo Jesús petʉpaein. Bapoxonae pana netsipaeba xua pinae barapowaxi tsita naitʉtatsi matatsunpiwi. Pinae matatsunpiwi namchi: ‘Bayatha Jesús asʉ’, jei pinae. \v 24 Bapoxonae pata jiwimonae, barapomonae jiwana mʉthʉ beya pona. Barapomonae bara tane baxua, xua yabʉxi yopita. Ichitha Jesús petʉpaein jopa taetsi, jeibe xua Jesús tsipaebatsi. \p \v 25 Nexata Jesús jume nota baraponbe, jeye: \p —Paxam pomonae jopa peyaputae jiwi pam, xuano xua bewayo pajume cocowʉntaponame pocotsiwa bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. \v 26 Paxam payaputaneme xua Mesías pon Nacom itapeta, copiya bewa peraxa exanaeinchi. Nacom cana exanaena xua bapon patopaena Nacom pia peitorobi nacua beicha xua pexeinaenexa tsane Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, jei Jesús. \p \v 27 Nexata Jesús tsipaeba baraponbe xua daxita i dapo diborontha Jesús yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha. Copiya matha Jesús yaputane exana po diwesin xua Moisés tina xua Jesús yabara paebatsi. Bapoxonae equeicha Jesús yaputane exana xua po diwesi Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina, xua Jesús yabara paebatsi. \p \v 28 Jesús, irʉ barapo pebinbe imoxoyo pata tomaratha, po tomara siwa ponaena. Barapo pebinbe naruntababe, ichitha Jesús mexeya maisa pona namto tomara weya. \v 29 Ichitha baponbe Jesús jume daunweya baraichi, jeye: \p —Pana nebarʉ ecare, apara bayatha tabopiya tsanaicha, quirei tsanaicha apara, jeibe. \p Daxota Jesús puna joniya ichaxota baraponbe patopabe xua barponbe pebarʉ ecaenexa tsainchibe. \v 30 Nexata poxonae Jesús barʉ eca pexaethopaewatha baponbe, bapoxonae Jesús wecobe pita pan. Paxa barai: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana necatsiwam barapo pan”, jei. Bapoxonae Jesús epa janaxuba pan. Baponbe catatsibe. \v 31 Poxonae Jesús baxua exana, caena bapoxonae baponbe Jesús yaitainchi. Baponbe yaitaebabe. Bapoxonae Jesús yacuinaya jemeicha aichurucuae tsanaya. \v 32 Baponbe natsipaebabe, najeibe: \p —Maisa jʉntʉ coyene weiweinatsibe poxonae namtotha naca tsipaebecaponabe. Bapon naca yaputane exanabe xua bapon peyabara paebiwatsi Nacom Pejume Diwesitha, jei baponbe. \p \v 33 Bapoxonae caena yacuinaya caibe iyabe Jerusalén tomara beya. Baraxotiya Jerusalén tomaratha baponbe caxinabe penacaetutsi jiwi pomonae once poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Irʉrʉ nanacaetuta pomonae cueyaba xua pomonae once poyobe pia pecueyabiwichi. \v 34 Barapo penacaetutsi jiwi namchi baponbetha, jeye: \p —Apara xainyei. Bara Jesús pon Pecanamataxeinaein, asʉ. Apara bapon Jesús Simón tsita naitʉtatsi, jei barapo penacaetutsimonae. \p \v 35 Nexata baponbe daxita yabara paebabe barapo penacaetutsi jiwitha xua baponbe namtotha cuidubecapoinchibe. Mataʉta paebabeno xua baponbe matapainya yaitaebabe xua Jesús yaitaebatsi poxonae Jesús pan epa janaxuba, xuano xua poxonae catatsibeno pan. \s1 Meje yabara poxonae Jesús tsita naitʉta pijimonae Jerusalén tomaratha \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23) \p \v 36 Poxonae cataunxuae tsipaebabe barapo diwesi, bapoxonae Jesús jemeicha tsita naitʉta barapomonae peitabaratha. Jesús jacoba barapomonae, jeye: \p —Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exana, jei Jesús barapo penacaetutsimonaetha. \p \v 37 Barapomonae bichocono nabenaeca, yawa bichocono cuitaya junuwa. Barapomonae nanta xeina xua metha Jesús perowatsi tainchi. \v 38 Ichitha Jesús barai barapo penacaetutsimonae, jeye: \p —¿Eta xua metha junuwiya pana nabenaecame? ¿Eta xua metha ainya ʉnthʉton pam? \v 39 Pana necobe taema, yawa pana netaxu taema. Apara bara xan tsocuaein. Pana nejayabare, yawa pana neyaputaema xua xan pepa jiton. Dowatsi bapana jopa wi ducuae, yawa bapana jopa piwa ducuae. Ichitha aunxuae nama yatsicaewa xaniwaicha pana netaneme xua xan pepa jiton icha paxam paichim, jei Jesús. \p \v 40 Poxonae baxua Jesús najume weta, nacobe wan itʉba, yawa nataxu wan itʉba. \v 41 Ichitha came awiya barapomonae jopa jume cowʉntsiyo poxoru barapo diwesi barapomonae tsita jume xeicatsi yawa barapo diwesi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi. Jesús jeye: \p —¿Paxam xote penabanaewiyo paxeiname? jei Jesús. \p \v 42 Nexata barapomonae Jesús catatsi duweiyo, poyo seba. \v 43 Jesús wecobe pita, yawa xane barapomonae peitʉtha tatsi. \v 44 Bapoxonae Jesús namchi barapomonaetha: \p —Caena bayatha paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca barʉ ecatsi. Paca jeichiche: ‘Daxita po coyenein neyabara tina, daxita baxuan peneyabara jeixae, bewa necana exanaena. Daxita xua Moisés po diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita pocotsiwa Nacom peitorobi jume pepaebiwi neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena’, paca jeichiche, jei Jesús. \p \v 45 Jesús barapomonae yaputane exana xua Nacom Pejume Diwesi paeba. \v 46 Jesús barai barapomonae, jeye: \p —Nacom Pejume Diwesitha neyabara jei: ‘Mesías bewa tʉpaena, yawa equeicha asʉ tsane po matacabi acoibibe petʉpae coyene cuiru weya. \v 47 Yawano bewa barapomonae Mesías pia pejume cowʉnchiwichi bewa tsipaebina daxita nacuantha Nacom Pejume Diwesi tatsi Mesías pia peayapusʉ itorobi coyeneyatha tatsi. Copiya petamropata notsinexa Jerusalén tomara weya. Barapomonae jei tsane jiwitha: Bewa icha jʉntʉ coyene Nacom patsita xeinaem xua bapoxonae Nacom painya nepaca cayabara jʉntemainaewa tsane abe painya neexanae cuiru coyenewa, jei tsane barapomonae’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. \v 48 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: \p —Paxam daxita jiwi patsipaebiname daxita xua pataneme. \v 49 Mataʉta pataemano xua pacata itorobicaeinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua bayatha Taxa yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi yawa patopaena peayapusʉ itorobi coyenewa. Paenare xote Jerusalén tomaratha, beya poxonae barapon yawa pacata patopaena pia peayapusʉ itorobi coyenewa Nacom pia nacua tatsi wetsica, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi \r (Mr 16.19-20) \p \v 50 Nexata Jesús pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara weya, Betania tomara bebarʉ iya. Jesús namaxʉ yoicha itaboco beicha yawa tsipaeba Nacomtha xua pijimonae tatsi nexa, xua pijimonae petayawenaenexatsi. \v 51 Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebuncua Nacom xua pijimonae tatsi nexa, bapoxonae Jesús athabe juinya exanatsi peitaboco beicha, Nacom exana. \v 52 Poxonae Jesús pijimonae tatsi baxua tane, bapoxonae barapomonae Jesús pecoutha tatsi namchi: “Maisa Wanacanamataxeinaein wʉnae”, jei. Barapomonae Jerusalén tomara beya jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibiya. \v 53 Barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Nacom pin pia botha, baxota Nacom jopa juniya wʉnae jainteibichi. \p Baja Lucas.