\id ACT - Cuiba NT -Colombia 2010 (DBL -2013) (DBL -2013) \h HECHOS \toc1 Los Hechos \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 Po Coyenein Jesucristo Pia Peitorobiwi Tatsi Pexeinya Coyenein Exana \c 1 \s1 Meje yabara xua Lucas yabara tina xua Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta xua itorobina jiwitha pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \p \v 1 Xam, Teófilom, tajiton cata tinatsi. Bayatha copiya matha cain cata tinatsi icha diwesi. Barapo diwesitha yabara catsipaebatsi daxita po coyenewan xua Jesús exana. Cata tinatsi bayatha daxita xua po mataqueitha Jesús tamropata pitaba po coyene xua peexanaewa, mataʉtano xua pecuidubiwano, xua beya yacui weraweracanaya po mataqueitha poxonae athabe juinya. \v 2 Poxonae pewʉnaeya tsane xua Jesús athabe icha, matha pia peitorobiwi itapeta. Jesús cuiduba barapomonae xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi. Jesús cata barapomonae po coyenewan xua Jesús petaexanaenexa tsainchi. \v 3 Poxonae Jesús equeicha asʉ, poxonae bequein tʉpa, bapoxonae Jesús tsita naitʉta barapomonaetha. Cuarenta po matacabibetha Jesús tsita naitʉba ducuanaebiya barapomonae. Petsita naitʉba ducuanaebiyaexae pijimonae, barapoxonae pijimonae yaputainchi xua xaniwaicha bara petʉpaein equeicha asʉ. Jesús barapo pia peitorobiwi yabara cuiduba po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae pomonae itorobiya peewatsixae. \p \v 4 Poxonae cataunxuae awiya Jesús pia peitorobiwi barʉ nacaetuta ducuanaebiya, Jesús barai, jeye: \p —Abʉ jopa paponaeinde Jerusalén tomara weya. Paeware xua Nacom Taxa bayatha yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Taxa namchi: ‘Tajumope tʉnaxʉ itorobicaein’, jei. Baraxua bayatha paca tsipaebatsi. \v 5 Barapon Juan bautisaba ʉ meratha. Ichitha tsiwiyo bayiyo bexa tsane Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi paca bautisabina. Pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya paca barʉ poponaenexa tsane, jei Jesús pijimonaetha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús athabe icha \p \v 6 Poxonae Jesús pia peitorobiwi barʉ nacaetutatsi Jesús yainyabatsi pia peitorobiwi, jeichichi: \p —Jesús, pata Necanamataxeinaem, ¿methaunxuae anoxuae exanaename xua Israel nacuapiwi equeicha xeinaena itorobiya pia pepa peewatsinchi? jeichichi Jesús pijimonae. \p \v 7 Jesús jume nota pijimonae, jeye: \p —Paxam jopa paca itacʉpaeyo xua painya neyaputaewa po dapae poxonae Nacom peexanaewa tsane baxua, mataʉtano xua po mataqueitha poxonae peexanaewa tsane. Saya meisa Taxa xeina peayapusʉ itorobi coyenewa, po peayapusʉ itorobi coyenewatha xua peexanaewa baxua. \v 8 Poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pacata patsina painya nepaca barʉ poponaenexa xua bapoxonae peayapusʉwa painya nexeinaenexa. Tajume diwesi painta papaebiname Jerusalén tomaratha, Judea nacuathano, Samaria nacuathano, daxita carepaya tajʉ nacuantha, jei Jesús. \p \v 9 Poxonae Jesús baxua najume weta, Jesús athabe caichatsi Nacom. Jesús pia peitorobiwi taeumeinyatsi. Barapomonae tsaquinaebowa tane xua Jesús matawacaicha duneicatsi. Equeicha Jesús jopa taetsi. \v 10 Poxonae awiya came barapomonae necotumeinya itaboco, barapomonae jemeicha caquita umenarʉcʉpatsi pon xua nacueyatabe, ponbe xua pemainya paparuwa penama xatatsinbe. \v 11 Baraponbe Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeye: \p —Ja, pomonae Galilea nacuapiwi pam, ¿eta xua metha came awiya paitaboco necotumeinyame? Bapon Jesús, pon xuaunxuae athabe icha painya xamtha, bexa tsane equeicha patopaetsica, barapocotsi jʉta coyeneya ichi tsane ichaunxuae aunxuae icha ichi, poxonae athabe icha. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Matías itapetatsi Judas pecoutha petanacuichiwa tsainchi \p \v 12 Barapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi demxuwa weiyiya po demxuwa pewʉn Olivo demxuwa xua Jerusalén tomara be-iyiya. Poxoru Jerusalén tomara imoxoyo daxota barapomonae itacʉpatsi xua peponaewa Jerusalén tomara beya demxuwa weya bequein bara judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi saya poxoru Moisés pia peitorobi coyenewatha baxua peyabara copatsixae. \v 13 Poxonae Jesús pia peitorobiwi tatsi pareca Jerusalén tomaratha, athabe jujuinya po tututha athawetsica jinompa. Baraxota jinompa Jesús pia peitorobiwi tatsi pewʉn Pedro, irʉ Juan, irʉ Santiago, irʉ Andrés, irʉ Felipe, irʉ Tomás, irʉ Bartolomé, irʉ Mateo. Irʉ popona ichʉn Santiago pon Alfeo pexanto tatsi. Irʉ popona ichʉn pon pewʉn Simón. Barapon Simón celotemonae jiwanapin. Barapo celotemonae pomonae ba ichichipa xua pexeinaewa barompaya pia pecanamataxeinaeinchi. Irʉ popona ichʉn pon pewʉn Judas pon Santiago pexanto tatsi. \v 14 Daxita barapomonae irʉ Jesús peyapin jiwi tatsi barʉ nacaetuteibatsi, xua pebarʉ tsipaebeibinexatsi Nacomtha. Irʉ Jesús pena tatsi, bapowa María, irʉ ichowaxi yabʉxi barʉ nacaetuteibatsi xua pebarʉ tsipaebeibinexatsi Nacomtha. \p \v 15 Nexata caentacabi Pedro nontapona ichaxota ena pomonae xua Jesús pejume cowʉntsiwi. Barapo bicheito be ciento veinte poyobe. Barapomonae Pedro barai, jeye: \v 16 “Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús. Bewa nayabara jume cui wetsina po coyene bayatha Nacom namchi xua pejume diwesitha yabara tsiwanaya paeba. Bayatha caena David cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua Judas cui coyene caunutatsi xua pinae Jesús waetabinchi pomonae Judas matacapona. \v 17 Bara Judas yatsicaya pata jiton petain pana nabarʉ nacuitan barapo penacuichiwa. \v 18 Poxonae Judas Jesús caenaetatsi, sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi Judas catatsi paratixi. Pirapae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi bapo paratixitha Judas petʉpaein tsicomotatsi ira. Judas iratha jopeica poxonae tʉpa yawa coto tsitecatsi, ʉnʉ pichatecatsino abe peexanaexae. \v 19 Nexata pomonae Jerusalén tomaratha pejinompaewi, barapomonae jume tane pocotsiwa Judas exana. Daxota barapomonae barapo ira wʉn duta po wʉn jei: ‘Acéldama ira’, jei. Barapo jume, barapomonae pijumetha xua jei: ‘Pejana ira’, jei”, jei Pedro. \v 20 Equeicha Pedro barai barapomonae pomonae pejume cowʉntsiwi, jeye: “Salmos penaxʉnae wei diwesitha Judas petʉpaexae yabara paeba, jeye: \q1 ‘Pia bo tatsi tausaya bo tauncuaeinchi. \q1 Jopa ichʉn ecae tsane baxota’, jei. \m Mataʉtano namchino: \q1 ‘Equeicha pecoutha tanacuitinchi ichʉn’, \q1 jei Salmos penaxʉnae wei diwesitha, \q1 xua Judas yabara”, jei Pedro. \p \v 21 Nexata Pedro equeicha namchi, jeye: “Xote waxantha jinompa pebiwi pomonae matha cain pana nepuna jinomparʉ poxonae Jesús pon Wanacanamataxeinaein pana nebarʉ jinompa daxita pan. \v 22 Barapo pebiwi taneno xua Juan Jesús pebautisabiwatsi. Yawa barapo pebiwi taneno xua poxonae Jesús cataunxuae exana ducuanaebiya pocotsiwa xua pewʉnaewan. Mataʉtano barapo pebiwi taneno poxonae Jesús yantacabi jopa po mataqueitha poxonae athabe juinya. Bewa wabichipatsi caein barapo pebiwi jiwana, pon pecui yaputaein po coyene Jesús equeicha asʉ popona. Bapon irʉ pana puna cueicueijei tsane xua po coyene Jesús equeicha asʉ pepoponaewa”, jei Pedro barapo pejume cowʉntsi jiwitha. \p \v 23 Barapomonae pomonae pejume cowʉntsi jiwi najiwana itapeta ayunbe. Ichʉn pewʉn José Barsabás, pon icha wʉn Justo. Irʉ ichʉn pewʉn Matías. \v 24 Nexata barapomonae Jesús athabeicha tsipaebatsi, jeye: “Nacom, pon jiwi Necanamataxeinaem. Daxita jiwi nejʉntʉ coyene yaputaein. ¿Incane methara ponbe jiwana pon xua ichichipamera, pon xua cuita itapeta ichichipame? \v 25 Barapon irʉ penaexanaenexa jinya neitorobi jiton pon xuya Judas pecoutha petanacuichinexatsi. Judas tʉpa nacabeta abe peexanaexae. Judas pona ichaxota po nacuatha jopa nacoicha duntsiyo isoto”, jei barapomonae. \p \v 26 Nexata barapomonae wʉn jiyatabaxuba ibotiyobe. Nexata saya Matías wʉn naitʉtaraba. Daxota bapon Matías itapeta cuita wabatsi. Matías once pomonaeyobetha napona pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. \c 2 \s1 Meje yabara poxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopeica pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi \p \v 1 Pentecostés matacabi tsuxubi, po mataqueitha xua poxonae jiwi tsinacaetuteiba penabanaenexa pexaewa peyabara nanta xeinaexae xua pexaewa naweta. Barapo matacabitha daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi bara cae botha nacaetuta. \v 2 Barapo mataqueitha barapomonae busi tane, pebusi po busi xua be joibo busi po busi xua busi nainya naetaba itaboco wetsica. Barapo busi daxita bo tutu canaʉpa ichaxota barapomonae nacaetuta. \v 3 Barapoxonae barapomonae tsita naitapeinya xeinatsi xua be peebato jumope coichan. Barapo peebato jumope coichan daxita carepaya barompaya barapomonae jajayababa tsiniya taenatsi. \v 4 Barapoxonae daxita carepaya barapomonae jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Mataʉtano daxita barapomonae barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua be po jumetha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cueicueijei cana exana barapomonae po jumein xua jopa yaputaeyo. \p \v 5 Barapo matacabintha, irʉrʉ pinmonae judiomonae pata Jerusalén tomaratha, po judiomonae i dapocotsi nacuan werena peponaewi xua penataenexa Pentecostés wʉn matacabi poxonae tsinacaetuta pexaewa penabanaenexa. Barapomonae bichocono pejume cowʉntsiwi Nacom. \v 6 Barapo ayei bicheitomonae pomonae judiomonae barapomonae busi tane xua po busi, busi duneica ichaxota nacaetuta pomonae barapon Jesús pia pejume cowʉntsiwichi tatsi. Barapo judiomonae jume tane xua daxita barapomonae barompaya pia jumexitha cueicueijei xua judiomonae pia pejume tatsi. Bapoxonae barapomonae nanacaetuta Jesús pejume cowʉntsiwitha. Barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Yawa jopa yaputaeyo xua peyabara nanta xeinaewa baraxua tsipei daxita barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barompaya judiomonae pijumexitha tatsi cueicueijei. \v 7 Daxita barapomonae pomonae judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Nantiya caemonae natsipaeba, jeye: \p —¡Jina, bara barapomonae Galilea nacuapiwiba, pomonae bequein barapomonae jopa icha jumeintha pecueicueijei jiwi xua wajumeintha pecueicueijeiwa! \v 8 ¿Eta pocotsiwa barapomonae metha daxita barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei xua wajumeintha? \v 9 Xote jinompa Partia nacuapiwi irʉ Media nacuapiwiba, irʉ Elam nacuapiwiba. Barichi xote jinompe Mesopotamia nacuapiwi, irʉ Judea nacuapiwiba, irʉ Capadocia nacuapiwiba, irʉ Ponto nacuapiwiba, irʉ Asia nacuapiwiba. \v 10 Mataʉtano barichi xote jinompa Frigia nacuapiwi, irʉ Panfilia nacuapiwiba, irʉ Egipto nacuapiwiba, irʉ Libia nacuapiwiba pomonae jinompa imoxoyo Cirene nacua. Mataʉtano ichamonae pata pomonae Roma tomarapiwi. \v 11 Barapo Roma tomarapiwi icha judiomonae pepa judiomonae xua yacui naexana. Icha judiomonae jopa pepa judiomonaeyo. Saya judiomonae penaexanaewi, tsipei barapomonae jume cowʉnta Nacom icha be judiomonae ichi pomonae pepa judiomonae. Irʉ pata ichamonae Creta nacuapiwi, irʉ Arabia nacuapiwiba. Ichitha daxita waxainchi jume tainchi xua Nacom pewʉnaewan exana peayapusʉwatha, poxoru barapo Jesús pijimonae tatsi wajumeintha paeba, jei barapo judiomonae. \p \v 12 Daxita barapo judiomonae najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota barapomonae jopa xaniwaicha yabara nanta xeinaeyo baxua. Barapomonae caemonae nayainyabiya, jeye: \p —¿Eta pocotsiwa metha baxua jane? jei. \v 13 Ichamonae saya jume cui capana. Barapomonae namchi, jeye: \p —¡Apara barapomonae Jesús pijimonae tatsi cʉpatsi! jei. \s1 Meje yabara poxonae xua Pedro tsipaeba barapomonae \p \v 14 Jesús pia peitorobiwi tatsi poyobe xua once poyobe, barapoyobe pia xantha tatsi Pedro nontapona. Mataʉtano nontapona pepa bicheito itabaratha tatsi. Pedro jume daunweya barai barapo bicheitotha, jeye: “Paxam, pomonae Judea nacuapiwi pamxaem irʉ daxita pomonae Jerusalén tomarapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, yabara paca tsipaebinchi xuaunxuae pajume taneme. \v 15 Barapo pebiwe xua Jesús pijimonae tatsi apara jopa cʉpaetsi xuaunxuae pacui yabara nanta xeiname. Apara awiya xometo caewa ecareca. Cataunxuae apara baya daxota jopa cʉpaetsi. \v 16 Baraxua xuaunxuae anoxuae pajume taneme, caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara tsiwʉnae muxu duta pon pewʉn Joel. Joel baraxua Nacom Pejume Diwesitha tina xua saya tatina, xua pinae Nacom paeba. \q1 \v 17 Jeyei Nacom: \q1 ‘Poxonae barapo cae pin nacuathe po matacabi \q1 opi weraweracaena, bapoxonae barapo \q1 matacabitha daxita carepaya jiwitha \q1 najumope tʉnaxʉ cayataxubiya catsibin. \q1 Painya nexanto jiwi irʉ painya nexantixi \q1 neyabara cueicueijei tsane pocotsiwa \q1 xua yaputane exanan. \q1 Pewowi yatsicaya tsita naitʉteibinchi \q1 be poxonae camaiteibina. \q1 Pitiri jiwi camaiteibina poxonae amachinae tsane. \q1 \v 18 Pomonae xua amanaya neyabara diwesi \q1 canantsipaebina, barapomonaethano \q1 najumope catsibin barapo matacabitha, \q1 yabʉxithano, pebiwithano. Barapoxonae inta cueicueijei tsane. \q1 \v 19 Peitabocotha paca tsita itʉtsinchi po coyenein \q1 bichocono pewʉnaewan xua jiwi bichocono \q1 najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi. \q1 Iratha tsicano paca tsita itʉtsinchi po coyenein \q1 xua jopa juniya be pejana tsurucuae tsane, xuano \q1 xua jopa juniya be isoto tsurucuae tsane, xuano \q1 xua jopa juniya be nobo tsʉxʉ tsurucuae tsane. \q1 \v 20 Poxonae patopaetsica pon jiwi Pecanamataxeinaein \q1 copiya baraxue panecotsiname xua xometo quiri \q1 jei tsane, jopa pentha tsurucuae tsane. \q1 Yawa panecotsiname xua jomocoichato be \q1 janowa ducuaena. \q1 Barapo matacabi wʉnae tsane poxonae pon jiwi \q1 Pecanamataxeinaein patopaetsica. \q1 Barapo matacabi Nacom pepa peitʉpanae \q1 matacabi exanaena. \q1 \v 21 Pomonae picoya penata wʉcaewa Nacomtha xua \q1 Nacom peyawenaenexa tsainchi, barapomonae \q1 capanenebiya tsainchi Nacom’, jei Joel \q1 xua saya Nacom tapaebatsi”, jei Pedro. \p \v 22 Equeicha Pedro barai barapomonae jeye: “Pomonae Israel nacuapiwi pamxaem, incane pana nejume taema, xua paca tsipaebinchi. Jesús, pon Nazaret tomarapinxae bapon Nacom itoroba painya xantha. Bapon Jesús pewʉnaewan exana pexeinya petsita itʉtsi coyenewanno Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, painya neyaputaenexa tsane xua Nacom yawena xua Jesús peyawenaewatsi. Paxam bayatha payaputaneme xua bapon tsita naitʉba ducuanaebiya. \v 23 Bayatha Nacom paca cui wʉnae tsiwanaya tane xua po coyeneya pata exanaename pexantotha tatsi. Nacom bara paca cui copata xua abe paexaname. Jesús pawaetabame painya caenaetsinexa tsane bapon peacuibe jiwitha. Barapomonae Jesús cobe matabobatsi naetotha yawa bexotsi. \v 24 Ichitha equeicha Nacom asʉ exana pexanto petʉpae cuiru nacua weya. Nacom Pexanto capanepa pia peantʉyapusʉwatha barapo petʉpae cuiru nacua weya, tsipei barapo petʉpae cuiru nacua jopa xeinaeyo peayapusʉwa xua Jesús awiya pebotsiwatsi barapo petʉpae cuiru nacuatha. \v 25 Irʉ David, Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, caena bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha. David tina Jesús jume yabara tatsi. David namchi, jeye: \q1 ‘Yaputan xua Tanecanamataxeinaein nebarʉ \q1 poponeiba daxita matacabi. \q1 Bapon neyaweneiba. \q1 Bapon nebarʉ poponeiba daxota \q1 jopa junuwin tsane. \q1 \v 26 Daxota bichocono jʉntʉ coyene weiweinan. \q1 Mataʉtano daxota Nacom Pejume Diwesi \q1 jʉntʉ coyene weiweinaya \q1 cueicueijan ichamonaetha. \q1 Bara bequein tʉpaein, mʉthʉtha bocuaeinno, \q1 ichitha jume cowʉntan xua Nacom equeicha asʉ \q1 neexanaena pia peantʉyapusʉwatha. \q1 \v 27 Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope \q1 petʉpae cuiru cuariyatha. \q1 Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui \q1 xanepanaein daxota jopa benecopatsim \q1 xua tatʉpaein tuxamnuncuaein, \q1 yawa xua tsabanuncuaein. \q1 \v 28 Neita cui tsita itʉbame beta xaniwaicha \q1 tapoponaenexa tsane poxonae equeicha asʉ \q1 neexanaename petʉpae cuiru nacua weya. \q1 Nejʉntʉ coyene weiweina exaname tsipei \q1 neyanta poponeibame’, jei David \q1 xua saya Jesús tapaebatsi”, jei Pedro. \p \v 29 Equeicha Pedro barai barapomonae, jeye: “Tamonae, daxota beta paca tsipaebatsi xua pinae David wamo susato nacuapin bayatha pinae tʉpa. Piamonae mʉthʉtha xotsi. Awiya waxantha boca barapo mʉthʉ ichaxota petʉpaein mʉthʉtha xotsi. \v 30 Apara, barapon David, pinae Nacom peitorobi jume pepaebin. Bayatha pinae David nacana wʉnae tsiwanaya muxu tsidutatsi Nacom, xua pinae David pijimonae tatsi jiwana pon jiwi Pecanamataxeinaein tatsi naexanaena. Barapon pon Pecanamataxeinaein jiwi Israel nacuapiwi canamataxeinaeinchi icha cain bayatha David ichi poxonae canamataxeina barapo Israel nacuamonae. \v 31 Bayatha pinae David yabara tsiwʉnae muxu duta xua bexa tsane Nacom Mesías equeicha asʉ exanaeinchi. Nacom Pexanto tatsi pon David yabara jume jei, apara bapon Mesías. David namchi xua Mesías jeyei xua saya pinae David tapaeba: ‘Xam Nacom jopa punaxubim tsane tajumope petʉpae cuiru cuariyatha. Poxoru xan jinya nexanton tajʉntʉ cui xanepanaein, daxota jopa benecopatsim xua tatʉpaein tuxamnuncuaein yawa xua tsabanuncuaein’, jei David xua Mesías jeyei. \v 32 Pon Mesías, pon xuaunxuae yabara paca tsipaebatsi apara bapon Jesús pon Nacom equeicha asʉ exana. Baraxua paxan yatsicaewa pata cui taewi. \v 33 Jesús asiya icha peecaenexa Nacom pecoxatha tatsi. Jesús pon jiwi pepa Pecanamataxeinaein exanatsi Nacom. Mataʉtano Jesús nacana jumope catatsi, Nacom. Barichi baxua xuaunxuae pataneme yawa pana nejume tanemeno xua daxita carepaya barompaya icha jumexitha pacueicueijan, baraxua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pana cata. \v 34 Poxoru David saya tʉpa, jopa athabe ichiyo, icha be jopa Jesús ichiyo poxonae athabe icha Jesús. Ichitha saya baxua David tapaeba Nacom, xua Nacom Mesías tsipaebatsi, jeye: \q1 ‘Nacom, Tanecanamataxeinaein baraichi. \q1 Tacoxatha weya ecare. \q1 \v 35 Abʉ beya poxonae matapainya necaaitafaetabi jiwi \q1 pia Pecanamataxeinaein tatsi caexanaeinchi. \q1 Barapomonae beexanaetsipa pocotsiwa xua xam \q1 nepaebiwam’, jeye pinae Nacom xua Mesías \q1 tsipaebatsi, jei David Nacom nexa”, jei Pedro. \p \v 36 Equeicha Pedro namchi barapomonaetha: “Paxam, pomonae Israel nacuapiwi pamxaem. Anoxuae payaputaneme pon xua naetotha tʉparucua paexaname, Nacom exana xua bapon jiwi pia Pecanamataxeinaein tatsi naexana. Yawano Nacom naca itata caewata xua pon Mesías jei, pon Nacom itorobica petsitʉpaenexa jiwi, apara bapon Jesús”, jei Pedro. \p \v 37 Poxonae daxita carepaya barapomonae baxua jume taerʉcʉpa bichocono jʉntʉ coyene wecoyei tsʉrʉcʉpae. Barapomonae Pedro baraichi irʉ Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye: \p —Patamonae, ¿eta bewa pabichin tsane metha? jei. \p \v 38 Nexata Pedro barapomonae barai, jeye: \p —Icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname. Mataʉtano daxita carepaya pam ichamonae paca bautisabina Jesucristo pewʉntha xua Nacom pia paca necayabara jʉntemainaenexa xua abe painya neexanae cuiru coyenein. Barapoxonae Nacom paca nacana jumope catsibina. \v 39 Barapo peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa apara paxam nexa, irʉ muxuna daxita painya pexui nexano. Mataʉtano pomonae tajʉ beya jinompa irʉ barapomonae nexa. Barichi Nacom pon Wanacanamataxeinaeinxae, pomonae waba peantobexae barapomonae irʉ nexa, jei Pedro. \p \v 40 Barapo jumeintha yawa icha jumeintha Pedro tsipaeba barapomonae. Mataʉtano Pedro bichocono muxuweta poxonae jeye: \p —Po coyenein xua daxita abe peexanae cuiru coyenein paexaneibame, barapo coyenein pana nacui barapende, po coyenein xua daxita carepaya jiwi exaneiba, jei Pedro. \p \v 41 Po matacabitha poxonae Pedro paeba baxua barapo matacabitha pomonae jume cowʉnta xua Pedro paeba barapomonae bautisabatsi. Barapo matacabitha tres mil po bicheito jiwimonaebe naexana xua pomonae copiya pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae mataropeicha pinmonae naexanatsi. \v 42 Barapomonae nacuiduba nawita, xua Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi paeba. Barapomonae nacana cui nanta jʉpaya jinompa. Nacomtha nabarʉ tsipaebeibano. Nabarʉ nacaetuteibano xua penabarʉ epa janaqueibinexa pan xua penabarʉ xaibinexa. Barapomonae baxua exana dubenanaebiya xua Jesucristo peyabara nanta xeina dubenanaebiyaenexatsi po coyene xua Jesucristo bayatha icha ichi xua poxonae pan epa janaca. \s1 Meje yabara po coyeneya xua jinompa pomonae copiya Jesús pejume cowʉntsiwi \p \v 43 Jesucristo pia peitorobiwi tatsi, barapomonae pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana nawita Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota pomonae jopa Jesucristo pejume cowʉntsiwichi, daxita barapomonae junuwa, Nacom cunuwatsi poxonae cui tane baxuan. \v 44 Daxita barapomonae, pomonae Jesús pejume cowʉntsixaetsi, barapomonae xaniwaicha caemonae pebʉrʉya nabarʉ jinompa. Mataʉtano barapomonae caemonae nantiya nacatsiba dubenanaebiya pichiwixi pocotsiwan xua xeina. \v 45 Mataʉtano barapomonae daxitan pocotsiwan xua xeina caenaeta dubenanaebiya. Bapoxonae barapo paratixi nata tsaba dubenanaebiya xua jopa pexeinaexae ichamonae xua icha be pocotsi coyeneya pocotsiwan canantawenona ichamonae. \v 46 Daxita carepaya barapomonae nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya Nacom pin pia botha. Mataʉtano pia boxitha nabarʉ nacaetuta dubenanaebiya pan nabarʉ epa nantarʉba janaquiya exana dubenanaebiya. Jʉntema nabarʉ jʉntʉ coyene weiweinaeya xaerubenanaebiya. \v 47 Daxita barapomonae carepaya Nacom wʉnae jainta dubenanaebiya. Mataʉtano barapomonae barʉ cui itura jinatsi ichamonae beta peexanaexae. Daxita matacabi tsaibi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwixaetsi barapomonae Nacom cana exana xua mataropeicha pinmonae tsoponae tsaibi. \c 3 \s1 Meje yabara poxonae pon pejayujayujei jiton equeicha cui jume exanatsi \p \v 1 Caentaqueitha quiripitha poxonae tres po horabe tsuxubi po horatha poxonae jiwi ba poneiba Nacom pin pia botha xua petsipaebeibinexa Nacomtha bapoxonae Pedro irʉ Juan Nacom pin pia botha joniyabe. \v 2 Barapo bo Nacom pin pia bo tatsi icha coiboto jiwi wʉn duta, jeye: “Pexeinya coiboto”, jei. Barapo coibototha daxita matacabi tsaibi pebin cuareteibatsi pon pejayujayujei jiton xua yawa naexana poxonae pexuyo. Daxota bapon baxota cuareteibatsi xua pewʉquequeibinexa pomonaetha pomonae jojoneibiya barapo coiboto iya. \v 3 Pon pejayujayujei jiton wʉca paratixi poxonae Pedro irʉ Juan tainchibe xua muxu pejoniyaebe barapo coiboto iya. \v 4 Nexata Pedro irʉ Juan tanebe bapon. Pedro barai bapontha, jeye: \p —Incane pana taemabe, jei Pedro. \p \v 5 Nexata necota bapon. Nanta xeinataba xua catinchi paratixi. \v 6 Ichitha Pedro barai bapontha, jeye: \p —Canta jopa xeinaeinyo paratixi. Mataʉtano jopa xeinaeinyo pocotsiwa oro nain matawʉn. Meisa po coyenewa xua taxeinaewa baxua cacatinchi. Jesucristo, Nazaret tomarapin wʉntha cabaraichi, asiya uncuatabare yawa pondeno, jei Pedro. \p \v 7 Nexata Pedro pocotsiwa pecoxa weya cobe pita. Yawa asiya cuaranotano. Bapoxonae nainya beta taxuyawere daunweya ducuanaya. Pesitano wʉnae tsanayano. \v 8 Nexata bapon pon pejayujayujei jiton jirawʉna. Asiya uncuatabano. Ponano. Bapoxonae Pedro irʉ Juan puna joniyatsibe bapon, Nacom pin pia botha. Jirajirawiya ponano. Yawano Nacom wʉnae jaintatsi. \v 9 Nexata daxita pomonae xua Nacom pin pia bo tututha peenaexae, tainchi pon pejayujayujei jitonxae xua pona, yawano xua Nacom wʉnae jaintatsino. \v 10 Barapomonae daxita carepaya najʉntʉ coyene cabenaecaeya tane, tsipei barapomonae bayatha cui tane xua bapon amanaya jiwi wʉquequeiba paratixi pecoibototha, po coiboto pewʉn “Pexeinya coiboto”, jei. \s1 Meje yabara poxonae Pedro diwesi paeba Nacom pin pia botha po tututha pewʉn Salomón bo wʉn tututha \p \v 11 Poxonae pejayujayujei jiton awiya maxʉ waetabatsibe Pedro Juanno bapoxonae irʉrʉ daxita jiwi najʉntʉ coyene cabenaecaeya cuinaenouta Nacom pin pia botha xua tututha po tututha Salomón bo wʉn tututha ichaxota Pedro barʉ jinompa. \v 12 Poxonae Pedro barapomonae caetaebiya, Pedro barai: “Ja, pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, ¿eta xua metha daxita paxam pana najʉntʉ coyene cabenaecaeya taneme baxua? ¿Pana neyabara nanta xeinamebe xua pata taayapusʉwatha paaxaibi exananbe pejayujayujei jiton? ¿Mataʉtano pana neyabara nanta xeinamebe poxoru Nacom pajume cowʉntanbe daxota pon pejayujayujei jiton axaibi? \v 13 Ajibi, apara wamo susato jiwi pia Nacom tatsi axaibi exana bapon. Barapo Nacom Jacob pia Nacom tatsi, Abraham bapon pia Nacomno, Isaac bapon pia Nacomno. Apara bapon baxua taexana Nacom. Bapon Nacom Pexanto bichocono ainya cui cana exana poxonae pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. Bapon apara Jesús pon pacaenaetame pomonaetha pomonae pentacaponaewi, pon bepa bequein isanaxubei Pilato poxonae paxam jopa pacopatsim xua bapon peisanaxubiwa. \v 14 Bapon pon bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein xua jopa xeinaeyo penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae tsipei saya exaneiba pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha jopa paichipaem xua Pilato peisanaxubiwa tsane bapon. Saya meisa pawʉcame xua Pilato peisanaxubiwa ichʉn pon jiwi pejutebeibin pon Barrabás. \v 15 Poxonae baxua paexaname barapara Jesús pabexubame. Bapon Jesús pon jiwi cana exanatsi xua jiwi ajʉntʉyapusʉya pejinompaewa. Bapon Jesús Nacom equeicha asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. Bara baxua yatsicaya pacui tan daxita. \v 16 Po jume wʉn peayapusʉ wʉn, bapo wʉn Jesús pia wʉn. Daxota pejayujayujei jiton barapo jume wʉntha axaibi exanatsi. Barapon pataneme xua axaibi, tsipei bapon jume nanta pitabiya jume cowʉnta barapo peayapusʉ jume wʉn. Daxota barapon painya itabaratha axaibi tsuxubi poxoru jume cowʉnta Jesús”, jei Pedro. \p \v 17 Equeicha Pedro jeye: “Tamonae yaputan xua jopa payabara yaputaem xua paexaname poxonae Jesús pabexubame. Barichi painya pentacaponaewino jopa yabara yaputaeyo xua baxua exana. \v 18 Nacom peitorobi jume pepaebiwi bayatha Mesías yabara tsiwana paebatsi. Barapomonae paeba, jeye: ‘Bexa tsane Mesías bexubinchi’, jei. Nacom bara nacui yabara jume weta baxua xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. \v 19 Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha painya neauraxae xua abe paexaname. Yawa pajume cowʉnde painya nepaca cayabara jʉntemainaenexa abe painya neexanae cuiru coyenein. Yawa Nacom pawʉcare xua paca jʉntʉ coyene xanepana exanaena. Bapoxonae Nacom paca jʉntʉ coyene ayapusʉya exanaena. \v 20 Tsipei Nacom equeicha athawetsica Jesús itorobicaeinchi pon bayatha Nacom itapeta pon Mesías xua painya nepaca capanenebiyaenexa tsane abe painya neexanae cuiru coyenein weya. \v 21 Cataunxuae abʉ Jesucristo equiya Nacom pia nacuatheicha tatsi. Equeicha bapon patopaetsica poxonae Nacom wʉnae exanaena daxitan, be pocotsi coyeneya bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. \v 22 Barichi Moisés pata amo susato jiton namchi: ‘Painyamonae jiwana Nacom cana exanaena, pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin tsecae tsane icha neichi. Pajume cowʉntsiya exande daxita pocotsiwa xua bapon paca tsipaebina. \v 23 Daxita pomonae jopa jume cowʉntsiyo pocotsiwa bapon paeba, barapomonae Nacom weraweraca cana exanaena xua jopa penaexanaenexa Nacom pijimonae tatsi’, jeyei Moisés”, jei Pedro. \p \v 24 Equeicha Pedro jeye: “Daxita Nacom peitorobi jume pepaebiwi irʉ Samuel pon xua yatsicaya tabʉ ducua, baraxua carepaya bapo diwesin yabara paeba barapo matacabin. \v 25 Barapo Nacom pia peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa po peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa Nacom tsiwʉnaeya muxu duta Nacom pia peitorobi jume pepaebi jiwitha, apara bara irʉ paxam nexa. Baxua Nacom pena peyabara tsiwʉnae muxu dutsiwa Abraham yabara tsiwʉnae muxu dutatsi pon wamo susatopin xua xanepanaya painya nejinompaenexa. Nacom Abraham baraichi, jeye: ‘Caein jinya nemomoxi susato jiwi jiwanapin pepatopaexae tsane daxita i dapocotsi nacuanpiwi yawenaein’, jei Nacom Abrahamtha. \v 26 Poxonae Nacom Pexanto asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya, bapoxonae copiya pacata itoroba painya xantha pia painya nepaca cayawenaenexa xua daxita paxam painya nenacui barapentsinexa abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei Pedro. \c 4 \s1 Meje yabara poxonae Pedro irʉ Juan cueicueijei tsuncuaebe pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi peitabaratha tatsi \p \v 1 Poxonae cataunxuae Pedro irʉ Juan cueicueijeibe barapomonaetha, bapoxonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pata. Irʉ patopa pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi pon Nacom pin pia botha tatsi pe-eenaein. Yawa saduceomonaeno irʉ pata baxota. \v 2 Barapomonae bichocono anaepana, yaitama Pedro Juanno paebabe xua po coyene Jesús petʉpaein equeicha asʉ, xua pinae barichi jiwino poxonae tʉpa equeicha asʉ. \v 3 Bara nexata Pedro Juanno waetabatsibe barapomonae. Jiwi pecʉbi botha capoinchibe. Barapo botha etatsibe tsipei quirei tsanaya xua beya poxonae yaitapenacaena. \v 4 Pinmonae jume tane po diwesi Juan irʉ Pedro paebabe, yawa jume cowʉntano barapo diwesi. Barapomonae irʉrʉ pomonae copiya jume cowʉnta caena bayatha, daxita barapomonae nexata daxita cinco mil bicheito tsuxubi xua saya pebiwi ununatsi. \p \v 5 Icha mataqueitha judiomonae pia pentacaponaewi tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi, irʉno pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, daxita barapomonae nacaetuta Jerusalén tomaratha. \v 6 Baxota irʉ nanacaetuta Anás pon sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ nanacaetuta Caifás, Anás perobi. Irʉ nanacaetuta Juan irʉ Alejandro, ponbe Anás piamonae tatsi. Barichirʉ nanacaetuta ichamonae pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi barapomonae piamonae tatsi. \v 7 Bapoxonae ichamonae itoroba xua Pedro irʉ Juan pecuaranotatsinexatsibe barapo penacaetutsiwi itabaratha. Yainyabatsibe, jeichibe: \p —¿Jintam pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi mataʉtano jintam pewʉntha tatsi axaibi paexanamebe? jeichichibe. \p \v 8 Pedro bichocono jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi. Pedro barapomonae jume nota, jeye: \p —Pomonae tomarapiwi pia pentacaponae jiwi pamxaem, irʉrʉ pomonae pitiri jiwi pamxaem, pomonae Israel pijimonae tatsi pamxaem, daxita barapomonae pam paca tsipaebatsi. \v 9 Maisa yabara pana yainyabamebe xua po coyene pejayujayujei jiton axaibi xua painya neyaputaenexa xua eta po coyeneya xua paexananbe poxonae bapon axaibi exanatsi po coyene xua bichocono wʉnae. \v 10 Daxota paxanbe paca jume notatsi xua irʉ israelmonaepiwi peyaputaenexa po coyene xua pon pejayujayujei jiton axaibi exanatsi poxonae pawʉn paeban Jesús pewʉn pon Nazaret tomarapin. Bapon Jesús, pon apara naetotha tʉparucua paexaname mataʉtano pon equeicha Nacom petʉpaein asʉ exana petʉpae cuiru coyene weya. \v 11 Bayatha Nacom Pejume Diwesitha tsiwanaya yabara paeba xua po coyeneya pacana exanaename Jesustha. Paxam be barapocotsimonae pam, be pocotsimonae xua ibo bo peacabiwi. Barapomonae xuba iboto po iboto bequein ainya cui naexana beyacaincha icha iboto. Paxam bara paichim Jesucristo paxubame pon peainya cuin xua Nacom ainya cui cana exana beyacaincha ichamonae. \v 12 Barapo cae pin nacuathe dapocotsin aibi pon capanepeiba jiwi. Saya meisa bapon Jesús capanepeiba jiwi. Ichʉn Nacom jopa nacata itorobiyo. \p \v 13 Daxita tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua Pedro Juanno jopa auriyobe xua atsaquiya paebabe. Tsipei barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito yaputane xua Pedro Juanno jopa nacuidubiyobe petinae botha mataʉtano xua baponbe saya pecui pawi jitonbe. Barichi barapo pentacaitorobi bicheito yaputaneno xua xaniwaicha apara baponbe ponbe napuna poponeibabe Jesustha. \v 14 Barapomonae moya ena tsipei pon pejayujayujei jiton Pedro Juanno axaibiya caquita uncuatsibe. Daxota barapomonae Pedro Juanno jopa abe yabara paebichibe. \v 15 Pedro Juanno matha pesato beitorobiyatsibe. Barapomonae natsipaeba. \v 16 Nabarai, jeye: \p —¿Eta bichainchi metha baraponbetha Pedro Juanno? Bayatha daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane xua Juan Pedrono exanabe pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Daxota jopa naca itacʉpaeyo xua wapaebiwa po coyene xua baponbe jopa apara exanaeyobe pexeinya petsita itʉtsi coyenewa Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. \v 17 Maisa aichaxaibichi xua daxita carepaya jiwi jume taetaepona baxua. Metha daxota baponbe jume daunweya itorobinchi xua equeicha jopa paebi tsanebe xua Jesús peyabara paebiwatsi, jei barapomonae. \p \v 18 Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha Pedro irʉ Juan wabatsibe. Jume daunweya tsipaebatsibe: \p —Equeicha jopa Jesús payabara paebindebe. Equeicha jopa yabara pacuidubindebe barapo cui, jei barapomonae. \p \v 19 Bara nexata Pedro Juanno jume notabe barapomonae, jeibe: \p —Incane payabara nanta xeinare icha metha bara Nacom tsita xanepanatsi xua paxanbe pata paca cajume cowʉntsiwatsi xua pata exanaewabe pocotsiwa pana itorobame xua daxota jopa pata exanaewa pocotsiwa Nacom pana itoroba. \v 20 Bewa paexanaeinbe daxita pocotsiwa Nacom pana neitorobabe. Bewa papaebinde daxita pocotsiwa patanbe xua Jesús exana yawa xua pajume tanbeno xua Jesús paeba, jeibe Pedro Juanno. \p \v 21 Barapomonae pomonae tomarapiwi pia pentacaponaewi tatsi, Pedro irʉ Juan jume itawetatsibe. Daichitha saya pu copatatsibe. Barapomonae jopa itacʉpaetsi xua pecuainchiwatsibe Pedro irʉ Juan jiwi pecunuwixaetsi, tsipei pinmonae jiwi Nacom wʉnae jaintatsi, petaexae pocotsiwa Pedro irʉ Juan exanabe. \v 22 Pon pejayujayujei jiton pontha pon Nacom pexeinya petsita itʉtsi coyenewa taexana, bapon axaibi exanatsi poxonae cuarenta po weiyobe xeina. \s1 Meje poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi wʉca Nacom xua jopa pejunuwinexa tsane poxonae Nacom Pejume Diwesi cueicueijei tsane jiwitha \p \v 23 Pedro Juanno nainya pontababe ichaxota Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi jinompa. Baxota nanabarʉ nacaetutatsibe. Barapomonaetha paebabe, xua baraunchichibe sacerdotemonae pia pentacaponaewi, pitiri jiwino. \v 24 Poxonae Pedro irʉ Juan baxua jume taerʉcʉpatsibe, barapomonae Nacomtha tsipaeba, jeye: “Nacom, pon pata Necanamataxeinaem, xam daxita peitabocotha exaname, irathano, menthano, daxita icha coyeneinno. \v 25 David pon neitorobi jume pepaebin, nejumope tʉnaxʉ cueicueijei cana exanatsi xua cata paeba, poxonae jeye: \q1 ‘¿Eta xua metha, pomonae jopa judiomonae \q1 naexanaeyo cayabara anaepana? \q1 Bara bequein ichipa abe cata exana \q1 ichitha jopa itacʉpaetsi. \q1 \v 26 Daxita carepaya nacuanpiwi pomonae \q1 jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi \q1 irʉ ichamonae pomonae jiwi peyanacua \q1 ewatsiwichi barapomonae nacaetuta xua abe \q1 necayabara paebinexa yawa xua \q1 Nexanto pia abe yabara paebichi pon \q1 Mesías, pon jinya Neitapetsin’, jeyei David, \q1 xua pinae Nacom tapaebatsi”, jei \q1 barapomonae xua wʉca Nacomtha. \p \v 27 Equeicha bapomonae jeye: “Bara yatsicaya baxua exana poxonae Herodes irʉ Poncio Pilato, irʉ icha nacuamonaepiwino, irʉ Israel nacuamonaepiwino xote nacaetuta Jerusalén tomaratha. Barapomonae nacaetuta xua Jesús abe peyabara paebinexatsi nexanto pon pejʉntʉ coyene xanepanaein pon Mesías pon itapetame. \v 28 Barapomonae, pomonae xote nacaetuta, exana daxita xua caena bayatha cui wʉnae tsiwanaya yabara paebame po coyene xua barapomonae exanaena. \v 29 Pata Necanamataxeinaem, matha jume taema xua pana yabara abe jume baraunchi xua abe pana exanapaeba. Pana care xua neajʉntʉyapusʉwa xua jopa junuwiya pata paebinexa tsane jinya jume diwesi, tsipei paxan jinya neitorobi jiwi pan. \v 30 Peatenewi axaibi exande neayapusʉwatha. Mataʉtano barabʉ copatame xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan paexanaein poxonae pacueicueijan tsane jinya jume diwesi, Jesús nexanto pia peayapusʉwatha tatsi pon pejʉntʉ coyene xanepanaein”, jei barapomonae poxonae wʉca Nacomtha. \p \v 31 Barapomonae najume wetarʉcʉpa xua Nacomtha petsipaebiwa. Bapoxonae ichaxota nacaetuta barapomonae ira jijiyataxuba. Daxita barapomonae jʉntʉ coyene yʉca cana exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsitha. Mataʉtano barapomonae Nacom Pejume Diwesi jopa junuwiya paebinoutsiyo. \s1 Meje yabara poxonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pocotsiwan xua xeina daxita baxuan bara barapomonae nexa \p \v 32 Pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo pinmonae tsoponae. Barapomonae pebʉrʉya nanta xeina be caenthʉto coyeneya. Ichʉn jopa jeiyo: “Apara pocotsiwa xeinan meisa tawa”, jopa jeiyo. Ichitha daxita xua barapomonae xeina baxua saya daxita bara barapomonae nexa. \v 33 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ajumeyapusʉya yabara paeba pocotsiwa bayatha tane poxonae Jesucristo pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi xua equeicha petʉpaein asʉ popona exanatsi. Mataʉtano yabara cueicueijei po coyene Nacom bichocono wʉnae exana daxita barapomonaetha peantobexaetsi. \v 34-35 Jopa ichʉn acopeibiyo pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Daxita barapomonae xeina xua pocotsiwa penantawenonaewa poxoru ichamonae pomonae nawita pexeinaewi caenaeta dubenanaebiya pabin, bomʉxʉnno. Barapo paratixi poxonae xeineiba, catsibeibatsi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsitha. Nexata xuya barapo paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catsibeiba pomonaetha pomonae peacopeibi jiwi xua daxota jopa petaseicaenexatsi pocotsiwa nantawenona. \v 36 Barichi exana bapon José pon Leví pia pemomo susato jiwanapin. Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi icha wʉn duta bapontha, po wʉn Bernabé. (Barapo wʉn, xua hebreo jume jei: “Pon jiwi pentateiqueibin”, jei.) Barapon José, Chipre tunaetotha naexana. \v 37 Bapon pia pabi caenaeta. Bapoxonae barapo paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catatsi peacopeibiwi nexa. \c 5 \s1 Meje yabara poxonae Ananías irʉ piowa Safira abe exanabe \p \v 1 Bapoxonae irʉ ichʉn pon pewʉn Ananías irʉ piowa pewʉn Safira, pabi xeinabe. Bapon piowabe pia ira caenaetabe. \v 2 Bapon piowabe najʉpa nanta xeinabe. Baponbe icha paratixi nata botabe. Icha paratixi Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi catabe bequein Ananías paeba xua daxita catabe Jesús pia peitorobi jiwitha tatsi. \v 3 Bara nexata Pedro Ananías baraichi, jeye: \p —Ananías, ¿eta xua metha Satanás jume jejam xua cajume tsiduta xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame? ¿Eta xua metha paratixi nata botame xua ira matoma cacata? \v 4 Po ira caenaetame apara bara jinya ira. Yawa barapo matomano apara bara jinyawa. Barapo paratixi icha canantawenoname bara ba moya tainchi. ¿Eta xua metha baxua najʉntʉ coyene xeiname? Jopa apara muxuitorobim pebiwi. Jame yatsicaya apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi muxuitorobame, jei Pedro. \p \v 5 Poxonae baraxua Ananías jume taeba, petʉpaein Ananías iratha jopa. Daxita pomonae xua jume tane xua bapon tʉpa, bichocono junuwa. \v 6 Pewowi pata. Ananías petʉpaein mata yarabatsi pesato becayatsi, xua pemʉthʉtha xubinexatsi. \p \v 7 Pirapaeyo poxonae tres po horabe weta, Ananías piowa tatsi patopa ichaxota Pedrobarʉ ena. Barapowa jopa yaputaeyo xua pia pebin tatsi tatʉpatsi. \v 8 Nexata Pedro barai barapowa, jeye: \p —¿Bara daxita pana catame xoxi pacaenaetame pentoma pabi? jei Pedro. \p Barapowa jume nota, jeye: \p —Aja, bara daxita, jei barapowa. \p \v 9 Nexata Pedro barai barapowa, jeye: \p —¿Eta xua metha pana muxu wetamebe xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pamuxuitorobinamebe? Taema, pewowi pomonae aunxuae jinya pebin mʉthʉtha xotsi, pecoibototha pata, necamʉthʉtha xubinexa tsanerʉ. \p \v 10 Barapoxonae caena nainya Safira Pedro petaxutha petʉpaein tanabotabatsi. Poxonae pewowi taeba xua barapowa bayatha tʉpa, bapoxonae bapowa jontaxorenatsi. Pia pebin cacuita mʉthʉtha xorecatsi. \v 11 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi, ichamonaeno ʉnthʉthʉ nayotarʉcʉpa pejunuwixae poxonae baraxua jume tane. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ainya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi \p \v 12 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pexeinya petsita itʉtsi coyenein exana jiwitha Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. Pinmonae Jerusalén tomarapiwi pomonae jume cowʉnta Jesús, Nacom pin pia botha nacaetuta. Po tutu pewʉn Pórtico de Salomón tutu, bapo tututha nacaetuta. \v 13 Ichamonae, pomonae xua jopa jume cowʉntsiyo Jesús, junuwa xua penanacaetutsiwa Jesús pejume cowʉntsi jiwitha tatsi. Ichitha barapo Jerusalén tomarapiwi tsita cui wʉnaetsi Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi. \v 14 Pin bicheito nayoyotapona, pebiwino, yabʉxino pomonae xua jume cowʉntapona Jesús ponxae jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \v 15 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi wʉnae peexanaexae, Nacom pia peayapusʉwatha tatsi, daxota pomonae atene namtotha capoinchi. Ichamonae camatha bobena namtotha. Ichamonae weintha bobena. Barapomonae ichipa jayababatsi xua Pedro pejumope tatsi, xua barapomonae peaxaibi exanaenexa tsainchi. \v 16 Jiwi nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae xua pia tomaran jeba Jerusalén tomara pepuya weya. Barapomonae capata peatenewi irʉ pomonae xua matajemabatsi exanatsi cauri. Daxita barapomonae pebʉrʉya axaibi exanatsi. Daxita barapomonae carepaya equeicha axaibi. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peraxa exanatsi \p \v 17 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ pomonae xua napuna pona, pomonae saduceomonae, daxita barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi anaepanaya jume uwatsi. \v 18 Daxota pomonae xua anaepana Jesús pia peitorobi jiwi tatsi teicatsi. Jiwi pecʉbi bothano capoinchi. \v 19 Ichitha Jesús itoroba matatsunpin. Bapon merawi patopa. Jiwi pecʉbi coiboto yausaranaxuba. Matatsunpin aisowa bemaxʉ cayiya Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. \v 20 Matatsunpin Jesús pia peitorobi jiwi tatsi tsipaebatsi, jeye: “Paponde Nacom pin pia botha. Baxota paumende. Payabara paebare daxita jiwitha barapo pena jʉntʉ coyene po coyene xua Nacom cata jiwitha xua beta pejinompaenexa”, jei matatsunpin. \v 21 Poxonae baya caemʉmbotha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara exana xua matatsunpin paeba. Bara Nacom pin pia botha yacuinaya jojoniya pecuidubinexa jiwi. \p Barapoxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ saduceomonaeno waba daxita carepaya Israel nacua pia penapatae jiwi xua penacaetutsinexa pentacaitorobi bicheitotha. Barapoxonae barapomonae itoroba ichamonae xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuaranobinexatsi pin bicheitotha peitabaratha tatsi. \v 22 Ichitha poxonae policiamonae jiwi pecʉbi botha pata, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jopa taetsi. Daxota policiamonae diwesiyo caibeya capona pin bicheito peitabaratha. \v 23 Policiamonae namchi, jeye: \p —Poxonae papatan jiwi pecʉbi botha, soldadomonae pomonae peewatsiwi barapo pecʉbi botha barapo soldadomonae pecoiboto yabara umena, daunwei tsuncuae. Poxonae pasaranaxoyan jopa paitaraerowinyo Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Jiwaibi. Aichurubenae, jei. \p \v 24 Poxonae sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, irʉ Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsi, irʉ sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi jume tane baxua, bapoxonae najʉntʉ coyene benaecaeya nayainyaba, jeye: “¿Exota metha jane Jesús pia peitorobi jiwi tatsi? ¿Exua jane?” jei. \v 25 Irʉrʉ barapoxonae pebin patopa. Barapomonae baraichi, jeye: \p —Ja, pomonae jiwi pecʉbi botha pacaponame, barapomonae Nacom pin pia botha umena. Mataʉtano cuiduba jiwi, jei bapon. \p \v 26 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi barapomonae pia pentacaponaein tatsi bapon barʉ pona policiamonaeno Nacom pin pia botha. Equeicha caewa barʉ dendenatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichaxota nacaetuta pentacaitorobi bicheito. Saya jopa abe exanaetsi poxonae teicatsi. Saya barʉ cui wʉnaeya carendenatsi poxoru barapo policiamonae jiwi cui cunuwatsi. Daxota policiamonae saya be xainyatha teica barapomonae xua jiwi pecuiyainwaxae tatsi xua policiamonae pecuinbabiwa tsipaetsi ibotixitha. \v 27 Nacom pin pia bo peyabara umenaewi pia pentacaponaein tatsino, barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi capoinchi pentacaitorobi bicheito peitabaratha. Sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon, Jesús pia peitorobi jiwi tatsi baraichi, jeye: \p \v 28 —Bayatha jume daunweya paca tsipaebatsiba: ‘Equeicha jopa Jesús payabara paebinde’, pajan. ¿Ichitha eta xua paexaname? Daxita carepaya Jerusalén tomarapiwi yaputane pocotsiwa paxam pacuidubame Jesús yabara. Yawa painya metha paebichi xua paxan panatsiaena cuentan Nacomtha tʉpa pata exanaexae Jesús, jei barapo pentacaitorobi bicheito. \p \v 29 Nexata Pedro irʉ ichamonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi daxita barapo matabʉxʉyobe jume nota barapomonaetha, jeye: \p —Apara jame bewa paexanaein pocotsiwa Nacom pana itoroba. Nacom pia peitorobi coyenewa ainya cui beyacaincha jiwi pia peitorobi coyene tatsi. \v 30 Pata amo susato jiwi pia Nacom tatsi, barapo Nacom Jesús equeicha petʉpaein asʉ exanatsi pon xua pabexubame, poxonae naetotha tʉparucua paexanadutame. \v 31 Nacom Pexanto pia peayapusʉwatha exana yatsicaya jiwi pia pepa Pecanamataxeinaein tatsi. Yawa exana pexanto pon jiwi Pecapanenebiyaein. Baxua exana poxonae pecoxatha taecatsi pexanto. Nacom baxua exana tsipei ichichipa xua Israel nacuapiwi icha jʉntʉ cui coyene xeinaena bapontha, xua bapoxonae barapomonae Nacom pecui yabara jʉntemainaenexa po coyene xua barapomonae Nacom tsita natsicuentatsi xua abe pe-eexanaexae. \v 32 Bara yatsicaya pata cui taewi daxita baxuan, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi irʉ tanerʉ. Daxota paca tsipaebatsi baxua, pocotsiwa xua Jesús exana. Nacom najumope cata pomonaetha pomonae xua peichichipaewa xua peexanaewa pocotsiwa Nacom itoroba, jei Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. \p \v 33 Pentacaitorobi bicheito jume taerʉcʉpa xua pocotsiwa paeba barapomonae pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Bapoxonae barapomonae bichocono casebarʉcʉpatsi. Barapo pentacaitorobi bicheito ichichipa xua barapo Jesús pia peitorobiwi tatsi pejutebiwatsi. \v 34 Barapo pentacaitorobi bicheitotha eca fariseomonaepin pewʉn Gamaliel, pon jiwi pecuidubin Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Jiwi bapon barʉ cui itura jineibatsi. Bapon asiya uncua yawa itoroba xua bara caeto pesato becayiya tsainchi barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. \v 35 Bapoxonae bapon Gamaliel barai barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheitotha, jeye: \p —Paxam pomonae Israel nacuamonaepiwi pamxaem, dota pam xua pocotsi coyeneya pacana exanaename barapomonae. \v 36 Metha bara pajʉntemainame poxonae matha bapon Teudas poxonae pia coya pentacaponaein naexana, nayabara paeba xua pinae bichocono peainya cui jiton. Cuatrocientos pebiwimonae matabʉxʉbe puna jinompatsi bapon. Ichitha poxonae Teudas bexotsi ichamonae, bapoxonae pijimonae tatsi dʉcʉpa, poxonae daxita yotabatsi. Saya xua Teudas exana baxua pecui pawi. \v 37 Barichi Teudas pepuya weya ichʉn patopa pon pewʉn Judas. Bapon pentacaponaein najainta poxonae jiwi pewʉn tinae matacabi tsuxubi. Bapon Galilea nacuapin. Piamonae pin bicheito puna jinompatsirʉ, ichitha barichi bapon Judas bexotsi ichamonae. Barichirʉ pijimonae tatsi tarʉcʉpatsi poxonae yotabatsi. \v 38 Daxota paca jeichi: ‘Jesús pia peitorobi jiwi tatsi bara pacui copabare’, jan. Icha barapomonae saya exanaetsipa xua jiwi itoroba, nexata barapomonae jopa amanayabichipae pocotsiwa xua ichichipa peexanaewa. \v 39 Ichitha icha barapomonae exanaetsipa pocotsiwa Nacom itoroba, nexata paxam jopa pacui amanayabichipaem barapomonae. Dota pam. Daxota jopa paexanaponaeinde po coyene xua Nacom pia peaitafaetabi jiwichi pana naexanaponame, jei Gamaliel. \p Barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito bara jopa pecuiyo Gamaliel pepaebixae. \v 40 Barapoxonae barapomonae pomonae pentacaitorobi bicheito equeicha wabatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Bapoxonae matha copiya ichamonae itorobatsi xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pecuainchinexatsi. Equeicha jume daunweya tsipaebatsi: “Equeicha jopa Jesús payabara papaebim tsane”, jei. Bapoxonae pu copababatsi nama Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. \v 41 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pentacaitorobi bicheito weya pona. Barapomonae jʉntʉ coyene weiweina tsipei peraxa exanatsi ichamonae, Jesús pijimonaexae xua baxua saya Nacom pecopatsixae. \v 42 Awiya barapomonae amsiya yabara cuiduba, Nacom pin pia botha Jesús pia pexeinya jume diwesi yawa xua boxithano. Mataʉtano cuidubano xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica. \c 6 \s1 Meje yabara poxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi itapeta siete poyobe peyawenaenexa tsane ichamonaetha \p \v 1 Barapoxonae barapo mataqueitha pinmonae jume cowʉnta Jesús. Pomonae xua griego jume pecueicueijeiwi anaya tsipaeba, pomonae xua hebreo jume pecueicueijeiwi baraichi, jeye: “Patamonae, powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi powaxi griego jume pecueicueijeiwaxi poxonae judiomonae apata pexaewa, barapowaxi saya peyauxi apatatsi pexaewa. Ichitha meisa judiomonaewaxi powaxi pecuenta werapaewaxichi barapowaxi jopa juniya nabaneibiyo”, jei. \v 2 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae doce poyobe, barapomonae barʉ nacaetuta ichamonae pomonae irʉ Nacom pejume cowʉntsiwi. Barapomonae pomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi jeye barapomonaetha: \p —Painta jopa yapu xanepanaeyo xua pata nacui barapentsiwa xua pata cueicueijeiwa Nacom Pejume Diwesi xua saya pexaewa pata apatsinexa jiwi. \v 3 Daxota wajiwimonae paitapere siete poyobe pebinbe paxam jiwana. Paitapere pomonae xua daxita jiwi ita cui jʉntʉ coyene xanepaneibatsi, pomonae xua jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha tatsi, pomonae xua peyaputaewi. Barapo siete poyobe pacui itorobin xua pexaewa apateibina. \v 4 Bapoxonae paxan Jesús pia peitorobiwi tatsi pan, jopa paapatsin tsane pexaewa. Saya meisa Nacom pata tsipaebeibichi nawita yawa pata cueicueijei tsaibichi Jesús pejume diwesi, jei barapomonae. \p \v 5 Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi nanta jʉpaya nanta xeinarʉcʉpa. Bapoxonae Esteban itapetatsi. Bapon Esteban pon bichocono jume cowʉnta Jesús yawa bichocono jʉntʉ yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwa tatsi. Itapetatsi Felipeno, irʉ Prócoro, irʉ Nicanor, irʉ Timón, irʉ Parmenas, irʉ Nicolás. Bapon Nicolás Antioquía tomarapin. Bapon copiya jopa naexanaeyo judiomonaepin. Poxonae jume cowʉnta Nacom, bapoxonae judiomonaepin naexana. \v 6 Barapoxonae barapo siete poyobe Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi capona Jesús pia peitorobi jiwi tatsitha. Jesús pia peitorobi jiwi tatsi mata jayabiya tawʉca Nacomtha xua Nacom yawenaena barapomonae. \p \v 7 Pinmonae jume tane Nacom Pejume Diwesi. Pinmonaeno irʉ jume cowʉnta Cristo Jesús, pomonae Jerusalén tomaratha jinompa. Irʉ judiomonae pia sacerdotemonae tatsi, barapocotsimonae pin bicheito jume cowʉnta. \s1 Meje yabara poxonae Esteban waetabatsi \p \v 8 Esteban pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exaneiba jiwitha Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha tatsi. Tsipei Nacom yanta popona bapon daxota Esteban Nacom yaweneibatsi pecatsixaetsi peayapusʉwa. \v 9 Nexata nacaetuta pinmonae judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Ichamonae wʉn dutatsi xua jeichichi: “Pomonae pepu sorobabebiwichi poxonae busi cui tatayebebatsi”, yabara wʉn jeichichi. Irʉ nanacaetutapona Cirene tomarapiwi, irʉ Alejandría tomarapiwi, irʉ Cilicia nacuapiwi irʉ Asia nacuapiwi. Daxita barapomonae Esteban jume matsontsonobatsi. \v 10 Ichitha Esteban xaniwaicha cueicueijei exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Daxota poxonae Esteban paeba barapomonae jopa itacʉpaetsi xua beta pejume notsiwa. \v 11 Nexata barapomonae po pin bicheito penacaetutsimonae ichamonae nantsiyatsiya catatsi paratixi petacamuxuitorobinexa tsainchi xua Esteban paeba. Barapomonae pomonae pemuxuitorobi jiwi namchi xua Esteban Moisés baraunchichi abe jei, yawa xua Nacom baraunchichi abe jei. \v 12 Barapo jumetha pemuxuitorobi jiwi daxita jiwi anaepana exanatsi xua Esteban jume canaerabatsi. Pitiri jiwino anaepana. Irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonaeno irʉ anaepana. Daxota barapo penapatae jiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi barapomonae Esteban yorobateicatsi. Pentacaitorobi bicheito peitabaratha capoinchi. \v 13 Barapo pentacaitorobi bicheito equeicha waba pomonae Esteban jume cui canaerabatsi wabatsi. Barapomonae pomonae penaerabiwi Esteban yabara jeichichi: \p —Bapon Esteban Nacom pin pia bo tatsi baraunchichi abe jei. Barichi bapon Esteban Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi baraunchichi abe jei. \v 14 Pajume tan, xua Esteban paeba xua pinae Jesús Nazaret tomarapin paeba. Jesús pinae namchi, pinae jeye: ‘Barapo bo Nacom pin pia bo tantanaca exanaein’, pinae jei Jesús. Equeicha Esteban namchi xua pinae Jesús paeba pinae jeye: ‘Tamropata pitaban po peitorobi coyenewa xua bayatha Moisés paca itoroba’, jei pinae bapon Jesús, jei barapomonae pomonae penaerabiwi. \p \v 15 Pomonae baxota ena pomonae pentacaitorobi bicheito, barapomonae Esteban necotenatsi. Barapomonae itabara tayena xua Esteban peitabara be matatsunpin itabara, xua bichocono wʉnae. \c 7 \s1 Meja yabara poxonae Esteban pentacaitorobi bicheito itabaratha pia coya paeba \p \v 1 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi bapon Esteban baraichi, jeichi: “¿Bara xainyei xua barapomonae cabarai?” jei sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. \v 2 Esteban jume nota, jeye: “Tamonae pam pana nejume taema. Wanacom wʉnae nawita. Barapon Abraham tsita naitʉtatsi poxonae caena bayatha awiya Mesopotamia nacuatha popona. Bapon Abraham wamo susatopin matha copiya tsiwanaeya popona Mesopotamia nacuatha poxonae Harán tomara bewarapiya. \v 3 Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Barapo ira jinya ira cuenta warapare. Jinyamonaeno cuenta warapare. Icha ira bewarapiyama ichaxota po ira beya cacaponaeinchi’, jei pinae Nacom. \v 4 Nexata pinae Abraham Caldea nacua wewarapiya. Harán tomara pinae bewarapiya. Poxonae pinae Abraham Harán tomaratha popona pinae Abraham paxa tatʉpatsi pon pewʉn Taré. Bapoxonae Nacom, Abraham pinae itorobatsi barapo irathe po irathe pajinompame anoxuae. \v 5 Barapoxonae pinae Abraham cataunxuae jopa catichi ira. Saya pinae tacayabara wʉnae tsimuxu dutatsi. Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Jinya ira tsane, irʉ jinya jiwi penaitapataya naexana dubenaponeibiwi tsane pomonae jinya nemomo susato jiwi pia ira nexa tsanerʉ’, jei pinae Nacom. Ichitha pinae barapoxonae jopa xeinaeyo pexui. \v 6 Baraxua Nacom pinae Abraham baraichi: ‘Jinya nemomo susato jiwi icha nacuatha jinompaena. Be pomonae penanapaincha jinompaewi tsicotaeinchi xua be pocotsi jiwimonae icha nacua werena peponaewi. Tanacuitinchi ichamonae xua amanaya tanacuichina. Busi cui tatayebeibinchino. Caitacueintinchino yawa. Cuatrocientos po weiyobe tsane xua jinyamonae naitapataya atene exaneibinchi’, jei Nacom Abrahamtha. \v 7 Equeicha Nacom tsipaeba Abraham, jeye: ‘Barapomonae xua abe pacata exanaena poxonae paca busi cui tataibina barapomonae jopa cui jʉntemainaein tsane. Barapomonae itawetsiya peraxa jʉbin. Bapoxonae jinya nemomoxi susato jiwi warapaena po nacuathe ichaxota uncuame yawa wʉnae nejainchina xote’, jei pinae Nacom Abrahamtha. \v 8 Nacom pinae Abraham itorobatsi xua peexanaenexa po coyene xua pexui pebin wʉtixi pewi thabiwatsi xua ichaxota nareixacaena. Barapo coyene exana Abraham penanta xeinaenexa irʉ piamonae tatsi xua po coyene bayatha Nacom pinae yabara tsiwʉnae muxu duta, xua bepa pinae yaweneibina xua barapomonae pinae bepa yaweneibinchi. Daxota pinae poxonae Abraham pexanto tanaexanatsi pexanto wi thaba, pinae pewʉn Isaac. Isaac irʉ pinae barichi pexanto wi thaba, pinae pewʉn Jacob. Jacob irʉ pinae barichi wi thaba pexanto jiwi, pomonae bayatha Israel nacuamonaepiwi pia pentacaponaewi tanaexanatsi barapo doce poyobe. \p \v 9 “Jacob pia pexanto jiwi tatsi, barapo doce poyobe, wamo susatomonae. Barapo doce poyobe jiwana caein pewʉn José. José pentapin jiwi uwatsi. Daxota José pentapin jiwi caenaetatsi. Pomonae bapon José comotatsi barapomonae José Egipto nacua becayiyatsi. Pon be jiwi pebusi cui tataibinchi be bapocotsin petsicotaenexa tsainchi. Ichitha Nacom José yawenatsi pebarʉ poponaexaetsi. \v 10 Poxonae José abe jume baraunchaibichi ichamonae, yawa poxonae muxu atene peexaneibichi awiya José capanepeibatsi Nacom. Poxonae faraón peitabaratha taponatsi José, Nacom exana xua José faraón tsita jʉntʉ coyene xanepanatsi. Mataʉtano Nacom peyaputaein exanano. Bapon faraón Egipto nacuamonae pia pepa peewatsinchi tatsi. Faraón cana exana xua José Egipto nacuapiwi yanacua ewatatsi faraón nexa. Mataʉtano faraón cana exana xua José canamataxeina daxita xua xuan faraón xeina. \p \v 11 “Barapoxonae Egipto nacuatha jainbo nacua tsurucuaeno, Canaán nacuathano irʉ. Pata amo susato jiwi jopa pexaewa taeyo. Yawa piyain pewerapae nacua tsurucuae poxoru pexaewa ajibi. \v 12 Poxonae Jacob jume tane xua trigo xu xeina Egipto nacuatha, pia pexui bara beitorobiya. Barapon Jacob pia pexui tatsi, pata amo susato jiwi. Baraxua poxonae xua copiya aena pona Egipto nacuatha. \v 13 Poxonae equeicha pona José pentapin jiwi tsita naitapeinya xeina xua bapon bara peweicho jiwi tatsi. Bapoxonae faraón yaputane xua barapomonae apara bara José piamonae tatsi. \v 14 Pirapae José pentapin jiwi itoroba xua petabarʉ dendenaenexatsi paxa tatsi, pon pewʉn Jacob, mataʉtano piamonae tatsi petabarʉ dendenaenexatsi po jiwimonaexae xua setenta y cinco poyobe. \v 15 Daxota Jacob irʉ pijimonaeno Egipto nacua beya warapa. Baxota pirapae bapon tʉpa. Irʉ pirapae pata amo susato jiwino weraparʉ baxota. \v 16 Pirapaeno Jacob piwan capoinchi Siquem tomara beya. Baxota piwan mʉthʉtha xotsi, po ira bayatha Abraham comota, po ira Hamor pexantixi tatsi caenaeta. \p \v 17 “Ainya wei tsuxubi. Poxonae barapomonae Egipto nacua wewarapiyaenaba, be pocotsi coyeneya bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta, bapoxonae Israel nacuapiwi pinmonae naexana. \v 18 Nexata Egipto nacuatha ichʉn nacua peewatsin naexana, pon José jopa yaputaetsi. \v 19 Barapo Egipto nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi pata amo susato jiwi muxuitorobeibatsi. Yawa cuainteibatsino. Yawa cobe itorobeibatsino xua pexui saya pebebainexa tsaibi tsane aisowatha xua pewerapeibinexa. \v 20 Barapoxonae irʉ Moisés naexanarʉ. Moisés paxa pia botha wichatatsi acoibi po xometiyobe. Barapon Moisés pexeinyan nawita Nacom tsita jʉntʉ coyene xanepanecatsi barapo pexuyo. \v 21 Poxonae Moisés pena xotsi yawa paxa xotsi namicha jeriyotha yana botetatsi mentha xua musuripawa cʉba, barapoxonae faraón pexantiyo tatsi Moisés pitatsi. Be pexanto tsicotane, pia botha wichata. \v 22 Bapon Moisés nacuiduba nawita pocotsiwa Egipto nacuamonae yaputane. Daxota peyaputaein tsecaeno, wʉnae peexanaein tsecaeno. \p \v 23 “Pirapae poxonae Moisés yacuarenta po weibe jopa, bapon nanta xeina xua piamonae pesiwa ponaewa pomonae Israel nacuamonaexae. \v 24 Poxonae Moisés piamonae siwa pona, bapon tane xua piamonae jiwana tatsi tabʉtsi, Egipto nacuapin. Daxota Moisés yawena pon piamonae jiwanaxae tatsi yawa bexuba Egipto nacuapin. \v 25 Moisés nanta xeina, pia coutha nabarai: ‘Tamonae, Israel nacuamonaepiwi neyaputaena xua Nacom neitoroba. Mata cawarapaein barapomonae Egipto nacua weya, penacapanenebiyaenexa tsane’, najei. Ichitha daʉmetha barapomonae jopa tsaqueinaeyo. \v 26 Icha matacabitha Moisés tane xua caepinbe irʉ nababerʉ Israel nacuamonaepinbe. Moisés barai baponbe: ‘Ja, ¿eta xua metha caepinbe pana nabamebe?’ jei. \v 27 Pon piamonae ba, Moisés napuna torobabapoinchi. Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata xantha xua pon be jiwi neyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, xuano xua jiwi Necanamataxeinaem naexaname? \v 28 ¿Jinya nebexuichi icha mexuae ichim Egipto nacuapin?’ jeichichi Moisés. \v 29 Poxonae Moisés jume taebiriwa baxua, Moisés naetsiricua Madián nacua benaetsiricuiya. Baxota Moisés tanaexanatsi pexuyobe, pebin wʉtobe”, jei Esteban. \p \v 30 Equeicha came Esteban barapomonae barʉ cueicueijei. Namchi, jeye: “Caentacabi pirapae poxonae cuarenta po weibe pu caewa, xua poxonae equeicha icha cuarenta po weibe xeina, Moisés popona ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Imoxoyo demxuwan, po demxuwan pewʉn Sinaí baraxota Moisés tsita naitʉtatsi matatsunpin xua poxonae isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo. \v 31 Moisés yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Bapon itatapoinya tsipei ichipa yaitane. Bapoxonae baxota Moisés jume tane xua Nacom namchi: \v 32 ‘Apara jinya amo susato jiwi pia Nacom tatsin. Irʉ apara, Abraham pia Nacom tatsin. Irʉrʉ apara Isaac pia Nacom tatsin. Apara irʉ Jacob pia Nacom tatsin’, jei Nacom. Moisés pijunuwi bichocono jiyijiyei daxota aichaxaibi xua tane. \v 33 Nacom pinae Moisés baraichi: ‘Xua nataxu xatatame nataxu wejonde, poxoru po iratha poname apara tairiyo. \v 34 Tamonae, pomonae Egipto nacuatha jinompa bichocono atene exaneibatsi yawa jume tanno xua nanenaba. Daxota barapomonae capanepan. Antha, caitorobatsi equeicha necoyo beya, Egipto nacua beya’, jei pinae Nacom”, jei Esteban. \p \v 35 Equeicha Esteban namchi, jeye: “Pomonae Egipto nacuatha jinompa, barapomonae Moisés aichaxaibichi. Barapomonae Moisés baraichi: ‘¿Jintam caitoroba pata xantha xua naexaname pon be jiwi neyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xuano xua naexaname pon be necanamataxeinaein?’ jei barapomonae. Bequein barapomonae baxua paeba ichitha Nacom cana exana xua bapon Moisés naexana be pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Mataʉtano Moisés cana exanatsi pon pecapanepaein piamonae. Baxua Moisés naexana poxonae matatsunpin itoroba po matatsunpin Moisés tsita naitʉtatsi poxonae isototha uncua xua taxuncua tsica naeyo. \v 36 Bapon Moisés pon wamo susato jiwi capanepatsi Egipto nacua weya. Moisés petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha. Baxua exana Egipto nacuatha, Mar Rojo menthano. Mataʉtano exanano ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha cuarenta po weibetha. \v 37 Moisés Israel nacuamonae jiwitha namchi: ‘Nacom paca jiwana cana exanaena pon pia peitorobi jume petapaebinchi icha neichi barichi tsane. Bapon xua pon Nacom itorobina, apara pon painyamonae jiwana tsane’, jei Moisés. \v 38 Mataʉtano apara bapon Moisés pon nanacaetuta poxonae Israel nacuamonae nacaetuta ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Mataʉtano bapon Moisés diwesi tsipaeba jiwitha xua petsipaebixaetsi matatsunpin poxonae tsipaebatsi demxuwatha po demxuwa pewʉn Sinaí. Barapo diwesi po diwesi Moisés wamo susato jiwi tsipaebatsi barapo diwesi jiwi cana exanatsi xua peajʉntʉyapusʉwa pexeinaewa. Barapo diwesi irʉ waxainchi nexarʉ. \p \v 39 “Ichitha barapomonae wamo susato jiwi jopa bejume jejeyo xua peexanaewa pocotsiwa Moisés itorobatsi Nacom. Moisés jume matawentatsi. Saya barapomonae ichipa xua equeicha caibeya penawibiwa Egipto nacua beya. \v 40 Poxonae cataunxuae Moisés demxuwatha pona, barapoxonae barapomonae Moisés peweicho tatsi pon pewʉn Aarón, bapon baraichi: ‘Painta exande ainya ibo nain nacomʉn. Barapo ibo nain nacomʉn naca tsiwana copiya cajijincaena namtotha. Jopa payaputaeinyo xua Moisés aichawiya pon pana matacapona Egipto nacua weya’, jeichichi Aarón. \v 41 Barapoxonae barapomonae penain nacom exana be vacayo pebtiyo canaxobeta. Bapoxonae barapomonae tabexuba oveja, penain nacom vacayo nexa. Tsipei barapomonae nanta xeina xua metha penain nacom ichichipa baxua. Barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina penain nacom pia coya peexanaexae, xua pin penabanaewa xua pebarʉ itura jinaenexatsi barapo ibo nacom. \v 42 Barapomonae Nacom wepu tsatajopa tsipei barapomonae pia penain nacom exana. Nacom bara copata barapomonae xua bara barapomonae bara exanaena be pocotsi coyeneya xua ichichipa peexanaewa. Daxota barapomonae opitei be nacom cana exana, po opitei barapomonae wʉnae jainta. Barapomonae pomonae wamo susatomonae, exana pocotsiwa caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin yabara cui tsiwʉnae muxu dutsiya tina. Bapon diwesi tina xua Nacom jume yabara tinatsi xua Nacom namchi barapo diwesitha, jeye: \q1 ‘Israel nacuamonae, paxam oveja pabexubame \q1 painya penain nacomʉn nexa, \q1 ichitha xan nexa jopa paraichim. \q1 Baraxua paexaname poxonae pajinompame ichaxota \q1 ira xuepana susato tsurucuae nacuatha \q1 xua cuarenta po weibetha. \q1 \v 43 Yawa pacaponame penain boutiyo nacom \q1 po penein boutiyo nacom pewʉn Moloc. \q1 Yawa pacaponame icha penain opitei nacom \q1 po opitei penain nacom pewʉn Refán. \q1 Barapo penain nacombe paexaname \q1 painya wʉnae jaintichi. \q1 Daxota xan itorobin ichʉn xua paca mata \q1 cawarapaena Babilonia nacua beya. \q1 Bequein jopa bepawarapaem ichitha awiya \q1 paca itorobinchi’, jei Nacom. \p \v 44 “Wamo susato jiwi exana xua be bo xua anseraboco, xua ichaxota tututha jeba ibo xua po iboton Moisés mata tina xua Nacom pejume caitorobiwan. Barapomonae cuita acaba be pocotsi boyo Moisés tsita itʉtatsi Nacom. \v 45 Wamo susato jiwi poxonae tawerapatsi paxa tatsi, itorein pita barapo boyo xua anseraboco boyo. Pata tamo jiwi Nacom pia boyo capona poxonae Josué napona. Poxonae pata tamo jiwi ainya nacuan nonota tsiniya barapoxonae equeicha barapo anseraboco boyo capona beya yacobe cui matacabi othopa poxonae David popona pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 46 Bapon David pon Israel nacuapiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, Nacom tsita pejʉntʉ coyene xanepanaeinchi. Bapon David ichichipa xua acaba pin bo Nacom nexa po Nacom Jacob pia Nacom tatsi. \v 47 Ichitha Salomón bapon apara pon Nacom pin pia bo exana. \v 48 Bequein Nacom pon pepa Nacom jopa poponaeyo botha pocotsi bo jiwi acaba Nacom nexa. Nacom peitorobi jume pepaebin baxua yabara paeba xua Nacom tapaebatsi, jeye: \q1 \v 49 ‘Peitaboco apara ichaxota taequeibithopeibiwa. \q1 Ira apara ichaxota nataxu yʉtabotan. \q1 ¿Eta pocotsi bo netsiexanaename?’ \q1 jei pon Wanacanamataxeinaein. \q1 Mataʉtano jeino: ‘Ichacuitha ¿eta po irara \q1 xua ichaxota nafifinacaecaein? \q1 \v 50 Apara xan tacoutha exanan daxita ira yawa \q1 peitaboco daxota jopa nantawenonaeinyo xua \q1 ichawa tana netsiexanaewam’, jei Nacom”, \q1 jei Esteban. \p \v 51 Equeicha Esteban barai, jeye: “Maisa bichocono pajʉntʉ coyene daunwam xua jopa bepayaputaem. Mataʉtano pamuxu tutu daunwam, yawano pajʉntʉ coyene daunwam icha be pocotsimonae ichi pomonae jopa peyaputaewi Nacom. Barichi paaichaxaibim Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Paxam bara paichim icha painya amo susato jiwi ichi. \v 52 Apara painya amo susato jiwi bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi catsa jume barʉ paebatsi, yawa cueintatsino. Mataʉtano bayatha jutebatsi barapomonae pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi, pomonae namchi: ‘Bexa patopaena pon pepa pejʉntʉ xanepanaein pon Mesías baraichi’, jei. Cain paxam, barapon poxonae patopa, pacaenaetame, pabexubameno. \v 53 Nacom pia peitorobi diwesi pajume taneme xua matatsunpiwi paca tsipaeba Nacom nexa. Ichitha jopa paexanaem pocotsiwa Nacom paca itoroba barapo pia peitorobi diwesitha”, jei Esteban pentacaitorobi bicheitotha. \s1 Meje yabara poxonae Esteban tʉpa \p \v 54 Poxonae pentacaitorobi bicheito jume tane pocotsiwa Esteban paeba, bapoxonae bichocono Esteban yabara cui anaepanarʉcʉpatsi. \v 55 Ichitha Esteban bichocono jʉntʉ coyene yʉca cana exainchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pia peayapusʉwatha. Esteban athabeicha necoicha. Bapon necota Nacom pia peitʉpanae coicha tatsi irʉ Jesucristo xua uncua Nacom pecoxatha tatsi. \v 56 Nexata Esteban namchi, jeye: \p —Incane pataema. Necotan xua peitaboco naitaboco coibo yausaranaxuba. Tan Jesús xua uncua Nacom pecoxa weya tatsi ponxae Nacom pia Peitapetsin tatsi, jei Esteban. \p \v 57 Barapomonae jume itapataya namuxu acaba pocotsiwa Esteban paeba. Yawa anaepanaya wawai. Barapomonae be cae bicheito naexana pomonae Esteban betacuinaeyiyatsi. \v 58 Barapomonae Esteban aisowa bexoyatsi tomara weya. Yawa baraxota ibotontha cuinbabatsi. Pomonae abe peexanaewichi Esteban, barapomonae Saulo juma camisa jeba xua pocotsiwan nainya werubiya. Bapon Saulo pon pewowin xua bayatha pinyo. \p \v 59 Poxonae barapomonae Esteban cuinbabompatsi ibotontha bapoxonae Esteban tsipaeba Nacomtha, jeye: “Jesús, pon Tanecanamataxeinaem, nejumope tʉnaxʉ pire”, jei Esteban. \v 60 Bapoxonae pentabocototha uncua. Namtsebiya wawaino, jeye: “¡Jesús, Tanecanamataxeinaem! ¡Necana cui jʉntemainare, yawa jopa neyantomatsinde xua barapomonae inta abe exana!” jei Esteban. \p Poxonae najume wetaba, tʉpanaicha Esteban. \c 8 \p \v 1 Saulo irʉ barʉ ita cui wʉnaetsi poxonae ichamonae Esteban bexotsi. \s1 Meje yabara poxonae Saulo abe exana pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi \p Po matacabitha Esteban bexotsi, barapo matacabitha judiomonae tamropata notarʉcʉpa xua Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi bichocono abe exanatsi Jerusalén tomaratha. Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi yotabatsi. Ichamonae Judea nacua berʉcʉpiya, ichamonae Samaria nacua berʉcʉpiya. Meisa Jesús pia peitorobi jiwi tatsi pomonae xua doce poyobe ena Jerusalén tomaratha. Jopa dʉcʉpaeyo. \v 2 Ichamonae, pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, Esteban mʉthʉtha xotsi. Barapomonae Esteban bichocono siwa wecoyeichi. \v 3 Saulo jeita ducuanaeta Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi. Daxita bomʉxʉn jʉpaya Saulo jiwi teteica tsiniya yabʉxino pebiwino. Jiwi pecʉbi bo beya capona. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi paeba dubenanaebiya Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi Samaria nacuatha \p \v 4 Pomonae bewa Jerusalén tomara werʉcʉpiyaena barapomonae Jesucristo pia pecapanepae jume diwesi paeba dubenanaebiya daxita po tomarantha xua pateiba. \v 5 Barapomonae jiwana tatsi pon Felipe baraichi bapon pona pepa tomaratha Samaria nacuatha. Barapo tomaratha tamropata pitaba xua pecueicueijeiwa Cristo yabara. \v 6 Jiwi nacaetuta dubenanaebiya. Mataʉtano jume naitomatsiya jume taerubenanaebiya pocotsiwa Felipe cueicueijei Cristo yabara. Mataʉtano barapomonae taerubenanaebiya pexeinya petsita itʉtsi coyenewan xua Felipe exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewatha. \v 7 Pomonae xua cauri pexeinaewi, barapomonae equeicha axaibi exanatsi poxonae Felipe taitaweta cauri. Mataʉtano caurimonae barapomonae wawaya wepu dʉcʉpeibatsi. Ichamonae pomonae pecuenobichi jiwi, pejayujayujeimonaeno, daxita barapomonae axaibi exanatsi. \v 8 Felipe baxua peexanaexae daxota barapo tomarapiwi bichocono jʉntʉ coyene weiweinaya jinompa. \p \v 9 Barapo Samaria tomaratha popona pon pentawʉn Simón. Bapon Simón mara pexeinaein. Mataʉtano bapon barapo Samaria tomarapiwi muxujainyabeibatsi poxonae bapon pia coya pentacaponaein naexana. \v 10 Daxita tomarapiwi pomonae peacopeibiwi irʉ pomonae nawita pexeinaewino, barapomonae beta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba. Barapomonae namchi, jeye: “Barapon Simón apara pon yabara jeichichi: ‘Pon bichocono Nacom pia peayapusʉwa tatsi xeina’, yabara jeichi”, jei barapomonae. \p \v 11 Daxita barapo tomarapiwi itapeta jume naitaewata pocotsiwa Simón paeba, tsipei saya caena bayatha barapomonae muxujainyabatsi mara peexanaewi pia coyeneyatha tatsi. \v 12 Barapomonae jume cowʉnta po pexeinya jume diwesi Felipe cueicueijei xua Nacom yawa Jesucristo yabara, po diwesi xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi jiwana pomonae Nacom itorobiya ewata. Bapoxonae barapomonae bautisabatsi pebiwi yawa yabʉxino. \v 13 Bapoxonae bapon Simón irʉ jume cowʉnta. Irʉno bapon bautisabatsi. Mataʉtano bapon tamropata pitaba xua Felipe peyantsiwatsi. Bapon Simón yabara najʉntʉ coyene cabenaeca bichocono poxonae Felipe pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha. \p \v 14 Jesucristo pia peitorobi jiwi tatsi, pomonae peenaexae Jerusalén tomaratha, jume tane xua Samaria nacuamonae jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. Daxota barapomonae Pedro itorobatsi irʉ Juan itorobatsi, Samaria nacuamonae beya. \v 15 Poxonae Juan Pedrobe patopabe barapomonaetha, bapoxonae Nacomtha tawʉcabe Samaria nacuapiwi nexa, pomonae pejume cowʉntsixae Nacom. Baponbe ichichipabe xua barapomonae peyanaba jinompaenexatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \v 16 Pedro irʉ Juan tawʉcabe barapomonae Nacomtha. Tsipei barapomonae awiya cataunxuae jopa tapatichi pia jʉntʉ coyeneintha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Saya meisa poxoru bautisabatsi Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi bapon pewʉntha tatsi. \v 17 Pedro irʉ Juan, pecobetha mata jayababe barapomonae. Barapoxonae barapomonae tapatatsi pia jʉntʉ coyeneintha tatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \p \v 18 Poxonae Simón cui tane xua Pedro Juanno pecobetha mata jayababe xua daxota Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi barapomonae, Simón ichichipa xua pecatsiwa paratixi baponbetha. \v 19 Simón namchi, jeye: \p —Dapo peayapusʉwa necare. Tha irʉ poxonae mata jayabeiban ichamonae tapateibinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, jei Simón. \p \v 20 Nexata Pedro Simón baraichi, jeye: \p —Barabʉ xam yawa jinya paratixino cayawa muxuna weraweraca exanaena, tsipei saya nanta xeiname xua necaitacʉpaewa xua Nacom pia peayapusʉwa tatsi necomotsiwa paratixitha, po peayapusʉwa bequein Nacom amanaya pecatsiwa jiwitha. \v 21 Jopa caitacʉpaeyo xua nexeinaewa Nacom pia peayapusʉwa tatsi, tsipei apara Nacom cajʉntʉ coyene yaputane xua neajʉntʉcoyenebewa. \v 22 Nacui baraxore jinya abe neexanae cuiru coyenein. Nacom wʉcare, xain Nacom cayabara jʉntemaina xua nanta xeiname baxua. \v 23 Catainchi xua pejume uwiwa nenthʉtotha xeiname. Xam neabewa canthʉthʉ yancababa daxota beta jopa xapain poponaem, abe nanta xeiname jincoutha, jei Pedro. \p \v 24 Nexata Simón jume nota. Pedro irʉ Juan jume notatsibe, jeye: \p —Painta yabara wʉcarebe Nacomtha baxua xuaunxuae pana netsipaebamebe, xain bapoxonae xeinaein barapo coyene xua jopa abe tana necana exanaenexa, jei Simón. \p \v 25 Bapoxonae Pedro Juanno ichamonaetha nacui yopitabe po coyene xua bayatha jume cowʉntabe Nacom. Yawa xua penthʉtotha taecatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Baponbe Nacom pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe barapomonaetha. Jerusalén tomara bewarapiyabe. Poxonae warapabe, Jesús pia pexeinya jume diwesi papaeba tsiniyabe Samaria nacuatha. Ainya tomarantha cueicueijeibe. \s1 Meje yabara xua poxonae Felipe irʉrʉ Etiopía nacuapin nantenta ponabe namtotha \p \v 26 Barapoxonae pirapae, Jesucristo pon Pecanamataxeinaein jiwi, bapon pia matatsunpin tatsi, Felipe tsita naitʉtsiya tsipaebatsi, jeichichi: “Nontaponde, yawa ponde pocotsiwa parowa bereca. Jerusalén namto iyande xua po namto Gaza tomara betaerucuiya”, jei matatsunpin. Barapo namto ducuiya ichaxoyo ira xuepana susato tsurucuae nacua iya. \v 27 Felipe nantacotaxuba, bapoxonae bara ponataba. Poxonae Felipe namtotha ecapona, bapoxonae caxina pebin Etiopía nacuapin. Barapon pon pentacaponaein pon peainya cui jiton. Mataʉtano bapon paratixi tayapu eena xua yabʉyo nexa powa Etiopía nacua pepa peewatsiwayo. Bapon Etiopía nacuapin bayatha pona Jerusalén tomara beya xua wʉnae pejainchinexa Nacom. \v 28 Bapon caewa pia nacua siwa ecapona Etiopía nacua. Cawayu pecaponae naeyotha ecapona yawa yorobecapona po diwesi bayatha Isaías tina, pon Nacom peitorobi jume pepaebin. \p \v 29 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe baraichi, jeye: “Imoxoyo ponde cawayu pecaponae naeyo beya yawa imoxoyo caquita naecaponde”, jeichichi Felipe. \v 30 Felipe cuinaepona cawayu pecaponae naeyo beya, ichaxota jume tane xua yoroba Etiopía nacuapin. Bapon yoroba Nacom Pejume Diwesi, xua po diwesi bayatha Isaías tina. Felipe barai bapontha jeye: \p —¿Bara yaputaneme xuaunxuae yorobame? jei. \p \v 31 Bapon Felipe jume notatsi, jeye: \p —¿Eta bichin xua tayaputaewa icha dapon aibi pon yabara neyaputane exana barapo diwesi? jeichi Felipe. \p Felipe wabatsi xua penontabinaenexa xuano xua peecaenexa ichaxota bapon eca. \v 32 Po diwesi ichaxota bapon yoroba xua baxue meje: \q1 “Be poxonae jiwi oveja yamʉ capona \q1 pebexubinexa tsane, barichi tsane jiwi \q1 caponaena jiton pebexubinexa tsane. \q1 Be cordero moya, jopa papayo poxonae na thabatsi \q1 barichi tsane jiton moya tsane, jopa papai \q1 tsane poxonae caitacueintinchi poxonae \q1 yawa aperʉtane tsaneno. \q1 \v 33 Jiton ura exanaeinchi. \q1 Jiwi ura exanaena. \q1 Jopa beta yabara exanae tsainchi \q1 poxonae jiton atene tsane poxonae \q1 jopa bequein abe exanaeyo. \q1 Jiwi jopa yabara paebi tsane xua pia \q1 pexui tatsi, poxoru jopa nantaʉtsi \q1 tsane pexui, pemomoxino. \q1 Jiwi barapo jiton bexubinchi”, jei Nacom \q1 Pejume Diwesi, po diwesi Isaías tina xua \q1 ichaxota yoroba Etiopía nacuapin. \p \v 34 Nexata Felipe yainyabatsi Etiopía nacuapin, jeichichi: \p —Incane netsipaebare, ¿jintam Isaías yabara jei? ¿Pia coutha nayabara jei jampa? ¿Bara metha ichʉn yabara jeichi? jeichichi Felipe Etiopía nacuapin. \p \v 35 Felipe yaputane exana Etiopía nacuapin po diwesi xua Isaías tina Jesús jume yabara. Bapoxonae nama paeba po coyene Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. \v 36 Poxonae Felipe Etiopía nacuapinno namtotha ecaponabe, bapoxonae Etiopía nacuapin namchi, jeye: \p —Taema meniyo eque jeba. ¿Jopa nebautisabim tsane? jeichichi Felipe. \p \v 37 Felipe barai, jeye: \p —Icha daxita carepaya jume cowʉntame nejʉntʉ coyenetha, methaunxuae bara cabautisabinchi, jei Felipe. \p Etiopía nacuapin Felipe jume notatsi, jeye: \p —Bara yabara jume cowʉntan xua Jesucristo, bara Nacom pexanto tatsi, jei bapon. \p \v 38 Nexata Etiopía nacuapin cobe itoroba xua duntabina pon xua cawayu pecomaecaein. Nexata duneicabe Felipe Etiopía nacuapinno. Meniyo bejonecabe. Nexata Felipe meniyotha bautisaba Etiopía nacuapin. \v 39 Poxonae meniyo wejuinabe, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Felipe puxanatsi. Felipe equeicha jopa taetsi Etiopía nacuapin. Saya equeicha Etiopía nacuapin jʉntema pona pia nacua beya. \v 40 Felipe taerʉcʉpatsi ichamonae Azoto tomaratha. Felipe daxita tomaran tamropatecapona xua pecueicueijeiwa Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi, beya yacui jopa Cesarea tomaratha. \c 9 \s1 Meje yabara poxonae Saulo jume cowʉnta Jesús \r (Hch 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Awiya came Saulo ichipa daxita pejutebiwa pomonae Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi tatsi, pon Jesús Pecanamataxeinaein jiwi. Daxota Saulo siwa pona sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. \v 2 Saulo wʉca: “Necare cartan judiomonae pia penacaetutsi bon pia pentacaponaewi nexa. Tha tacaponaetsi Damasco tomara beya. Icha caxinaein pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tha jiwi pecʉbi botha caponaetsi Jerusalén tomaratha, pebiwino, yabʉxino”, jei Saulo. \v 3 Saulo Damasco tomara beya pona. Poxonae bara muxu pepatopae, bapoxonae pin coicha yacaincha matawacaicha matatsun uncuatabicatsi. Barapo coicha peitaboco wejopeica. \v 4 Nexata iratha jopa Saulo. Yawa jume taneno xua pejume xua baraichichi, jeichichi: “Saulo, Saulo, ¿eta xua metha tamonae inta abe exaname?” jei pejume. \p \v 5 Saulo jume nota, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem, ¿jintamʉmda?” jei Saulo. Saulo ʉ pejume jume notatsi, jeye: “Apara bara xan Jesús, ponxaein inta abe cana exaname tamonae. \v 6 Nontaponde, tomara be-iyande. Baraxotiya catsipaebina pocotsiwa bewa exanaename”, jeichichi Saulo. \p \v 7 Pebiwi, pomonae Saulo puna poinchi bichocono pijunuwi moya umena tsipei saya ʉ pejume jume tane ichitha pepon jopa xapain taeyo. \v 8 Saulo nantacotaxuba asiya uncua. Poxonae necotaxuba jopa xapain taeyo. Daxota pomonae Saulo puna poinchi cobe capoinchi Damasco tomara beya. \v 9 Baraxota Damasco tomaratha Saulo eca acoibi po matacabibe. Jopa xapain necotsiyo. Barapo acoibi po matacabibetha jopa nabanaeyo, jopa apaeyono. \p \v 10 Baxota Damasco tomaratha popona pon pejume cowʉntsin Jesucristo. Bapon pewʉn Ananías. Ananías tsita naitapeinya xeinatsi Jesús poxonae camaita. Ananías tsipaebatsi Jesús jeichichi: “¡Ananías!” jeichi. Ananías jume nota, jeye: “Jai, apara xote ecanje, pon jiwi Pecanamataxeinaem”, jei. \p \v 11 Nexata Jesús Ananías baraichi: “Nontaponde. Namto beya ponde, po namto pewʉn Bopiya perucuiyae namto. Poxonae Judas pia botha patopame, yainyabare barapo botha. ‘¿Incane Saulo, Tarso tomaramonaepin?’ jande. Iraunxuaerʉ Saulo Nacom tsipaebauya. \v 12 Saulo amachinae xua cacamaita, xua Ananíam xua itacuere wʉnaetsiname Saulo necobetha”, jei Jesús. \p \v 13 Nexata Ananías jume nota, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem, pinmonae netsipaeba xua pinae bapon cata abe exanatsi jinya jiwimonae, pomonae Jerusalén tomaratha jinompa. \v 14 Bapon carta capatopa xote, po carta bayatha sacerdotemonae pia pentacaponaewi caitoroba. Saulo carta capatopa poxoru sacerdotemonae jume jejei xua Saulo pinae bara caponaena jiwi pecʉbi bo beya pomonae cawʉn ununeiba poxonae Nacom tsipaebeibatsi”, jei Ananías. \p \v 15 Jesús Ananías baraichi, jeichichi: “Ponde tsipei yaitama bapon bayatha Saulo itapetan. Bapon Saulo tsipaebina tajume diwesi icha nacuantha, po nacuantha jinompa pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano tsipaebina pomonaetha pomonae jiwi itorobiya pia pepa peewatsiwichi. Mataʉtano tsipaebina barapo tajume diwesi israelmonaetha. \v 16 Tha bexa Saulo tsita itʉtichi po coyene xua bewa atene tsane tajume diwesi penatsipei cueicueijeixae tsane”, jei Jesús. \p \v 17 Nexata Ananías pona ichaxota Saulo eca. Poxonae joniya botha, Saulo pecobetha ainya cobethabe mata jayabatsi. Ananías namchi, jeye: \p —Saulom, pon be tayapin catsicotainchi, nejume cowʉntsixae Jesús. Bapon Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein neitoroba, pon namtotha catsita naitʉta xuano xua catsipaebano. Jesús neitoroba nenecotsinexa tsane yawa Nacom necajʉntʉ coyene yʉca exanaenexa pia Pejumope tʉnaxʉtha, jei Ananías xua Saulo tsipaebatsi. \p \v 18 Barapoxonae caena nainya peitacueretotha be petsebocoton taothopeinatsi. Bapoxonae equeicha caewa wʉnaeya daxita carepaya tane. Saulo asiya uncua bapoxonae caena bautisabatsi. \v 19 Poxonae nabane bapoxonae cui thʉnei tsanaya. Be caentacabiyobe Saulo eca Damasco tomaratha ichaxota ena pomonae pejume cowʉntsiwi Jesucristo. \s1 Meje yabara poxonae Saulo Jesús pejume diwesi paeba Damasco tomaratha \p \v 20 Caena nainya Saulo pona judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Tsipaeba barapomonaetha, jeye: “Barapon Jesús, apara Nacom Pexanto tatsi”, jei. \v 21 Daxita pomonae jume tayena barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, nabarai, najei: \p —Bara baraponda, pon cain matha Jerusalén tomaratha patopa xua abe peexanaponaenexatsi pomonae Jesucristo pewʉn ununaewichi poxonae Nacom wʉqueibatsi. Apara bapon pon bayatha xote patope xua peteicaenexatsi pomonae pejume cowʉntsiwi xuano xua pecaponaenexatsi pomonaetha pomonae sacerdotemonae pia pentacaponaewi xua Jerusalén tomara beya, najei. \p \v 22 Ichitha bapon Saulo awiya jume tsacatsacapiya cueicueijei. Bapon tsita itapeinya xeina xua Jesús apara Mesías. Daxota barapomonae judiomonae moya umenarʉcʉpa tsipei yabara najʉntʉ coyene cabenaeca pocotsiwa xua Saulo paeba. \s1 Meje yabara poxonae Saulo panepa judiomonae pecuiyainwa \p \v 23 Poxonae ainya matacabin yapucaewa judiomonae caemonae pebʉrʉya nanta xeina xua bepa bexubichei Saulo. \v 24 Saulo ichʉn muxu baraichi: “Bepa cabexubei ichamonae”, jei. Saulo ewatumeinchi tomara coibotontha po coiboton xua tomara peyacaincha toxoroto dutsiwa coiboton. Barapo coibotontha Saulo ewatumeinchi daxita matacabi, yawa merawino. \v 25 Ichitha Saulo merawi panepa poxonae pijimonae pitatsi yawa yacote yorecatsi pepa tomara juma deca xua tomara peyacaincha toxoroto dutsiwa juma deca. \s1 Meje yabara poxonae Saulo Jerusalén tomaratha popona \p \v 26 Poxonae Saulo Jerusalén tomaratha patopa bepa bequein barʉ nacaetutei Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi, ichitha barapomonae Saulo cunuwatsi tsipei nanta xeina xua Saulo jopa xapain Jesús pejume cowʉntsiwichi jiwana tatsi. \v 27 Ichitha Bernabé Saulo cuaranotatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peitabaratha tatsi. Bernabé barapomonaetha namchi, jeye: “Pinae bayatha Saulo namtotha tsita naitʉtatsi Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein. Mataʉtano pinae Saulo muxu tsipaebatsi. Mataʉtano pinae tsipaeba Jesús pejume diwesi Damasco tomaratha xua pinae cui tsacatsacapiya cueicueijei”, jei Bernabé. \v 28 Daxota Saulo napopona ducuanaeta Jerusalén tomaratha ichaxota Jesús pia peitorobi jiwi tatsi. Saulo Jerusalén tomaratha jume tsacatsacapiya cueicueijei ducuanaeta Jesús pejume diwesi tatsi pon jiwi Pecanamataxeinaein. \v 29 Saulo yabara barʉ natsipaeba Jesús pejume diwesi, yawa barʉ najume matsontsonobatsi judiomonae, pomonae xua griego jume penatsipaebiwi. Barapomonae judiomonae, ichichipa xua Saulo pebexubiwatsi. \v 30 Pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi jume tane, xua bepa Saulo imoxoyo bexubichei judiomonae. Daxota Saulo Cesarea tomara becayiyatsi. Baxota punaxubathopatsi. Equeicha Saulo dabe pu itorobiyatsi Tarso tomara beya. \p \v 31 Daxita Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi jʉntema jinompa Judea nacuatha, Galilea nacuatharʉ, Samaria nacuatharʉ, tsipei jopa ichamonae abe exanaeyo barapomonaetha. Mataʉtano barapomonae mataropeichiya nacuidubapona xua pejume cowʉntaponaewa Nacom. Mataʉtano exanapona pocotsiwa Nacom ichichipa. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae yaweinchi pejʉntʉ coyeneintha tatsi. Pinmonae Jesús jume cocowʉntapona. \s1 Meje yabara poxonae Eneas axaibi exanatsi \p \v 32 Poxonae Pedro siwa pona ducuanaeteiba daxita tomaran Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi, bapoxonae yawa siwa ponano pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi pomonae ena Lida tomaratha. \v 33 Baxota Pedro caxina pon pecuenobinchi xua saya camatha boca. Bayatha caena xeina baxua ocho po weibe. Bapon pewʉn Eneas. \v 34 Pedro, Eneas baraichi: \p —Eneas, Jesucristo caaxaibi exana. Asiya uncuatabare. Jinya cama xaxainta xore, jei Pedro. \p Barapoxonae caena yacuinaya nantacotaxuba Eneas. \v 35 Nexata Lida tomarapiwi, irʉ Sarón tomarapiwino, barapomonae Eneas tainchi xua equeicha beta pona. Bapoxonae barapomonae nacui barapenta xua copiya jume cowʉnta pejume cowʉntsinexa Jesucristo, pon jiwi Pecanamataxeinaein. \s1 Meje yabara poxonae Dorcas equeicha caewa asʉ exanatsi poxonae tʉpa \p \v 36 Irʉrʉ jame caena bayatha Jope tomaratha popona powa pejume cowʉntsiwayo Jesús. Bapowa pewʉn Tabita. Barapo wʉn seicaya griego jume wʉn “Dorcas” baraichi. Barapowa pocotsiwa wʉnae itapeta exaneiba nawita. Mataʉtano barapowa yaweneiba pomonaetha pomonae peacopeibiwi. \v 37 Barapowa caena nainya atene tsanaya. Caena nainya tʉpanaya. Daxita petʉpaein matapaeta perʉ iquicatsi. Bapoxonae po tutu athabeicha baxota boichatsi. \v 38 Jope tomara Lida tomara imoxoyo nacaquita ecabe. Baxota Pedro popona Lida tomaratha. Baxota Jope tomaratha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi jume tane xua juinya Pedro Lida tomaratha popona. Bapoxonae itoroba pebinbe nacueyatabe xua bepa pinae tawabathopiyaetsi xua Pedro pewabathopiyaenexatsi Lida tomara beya. Baponbe namchibe. Pedro baraichi: “Cawaba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi tatsi. Bepa pinae anetha iyaem”, jeibe baponbe. \p \v 39 Bara Pedro puna pona baponbetha. Poxonae Pedro patopa Jope tomaratha, barʉ jojoniyatsi Pedro, ichaxota po tututha boca petʉpaewa Dorcas. Daxita pecuenta werapaewaxichi piseurixi caquita wecoyei tsumenaetsi Pedro. Yawa barapowaxi Pedro tsita itʉbatsi dorobʉrʉ, camisanno xua bayatha Dorcas taxʉxʉca poxonae cataunxuae abʉ popona. \v 40 Pedro pesato beitaweya daxita barapomonae. Pedro imoxoyo caquita eca pentabocototha. Nacomtha tsipaeba. Bapoxonae powa tʉpuncua Pedro pexainya benecoya, Pedro barai bapowa, jeye: \p —Tabita, asiya uncuatabare, jei Pedro. \p Bapoxonae powa tʉpuncua necotaxuba. Poxonae Pedro tainchi, bapoxonae nantacotecataba. \v 41 Pedro Dorcas cobe pitatsi. Asiya cuaranotatsi. Bapoxonae Pedro waba pomonae Jesús pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi, irʉrʉ powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi. Barapomonae Pedro tsita itʉta xua equeicha Dorcas asʉ. \v 42 Jope tomarapiwi jume taerʉcʉpa xua equeicha Dorcas petʉpaewa nacosata. Bapowa equeicha asʉ popona. Daxota pinmonae jume cowʉnta Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \v 43 Jope tomaratha Pedro baxota popona ainya matacabin. Pedro popona Simón pia botha tatsi pon xua duwei peboco wʉnaeteibin. \c 10 \s1 Meje yabara Pedro irʉ Cornelio \p \v 1 Irʉrʉ jame Cesarea tomaratha pebin warapaeya popona. Bapon pewʉn Cornelio. Cornelio, jame yatsicaya pia nacua tatsi Italia nacua. Bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Irʉrʉ soldadomonae pia nacua tatsi Italia nacua. \v 2 Cornelio piamonae barʉ jume cowʉnta Nacomtha. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsi. Barapon Cornelio matowa yaweneiba judiomonae, pomonae peacopeibiwi. Bapon paratixi catsibeiba barapomonaetha. Bapon Cornelio tsipaebeiba Nacomtha. \v 3 Icha mataqueitha, Cornelio mataqueitha quiripitha amachinae. \p Cornelio tane Nacom pia matatsunpin tatsi be poxonae camaita. Matatsunpin patopaeya namchi, jeye: “¡Cornelio!” jei. \v 4 Cornelio junuwiya camaitiya tane matatsunpin. Cornelio jume epa pita, jeye: “Pon jiwi Pecanamataxeinaem, ¿eta xua jinyatsi?” jei Cornelio. Cornelio jume notatsi matatsunpin jeye: “Bayatha Nacom cajume tane poxonae tsipaebame pexainya beya. Cacui taneno xua yaweneibame peacopeibiwi. Nacom cayabara nanta xeina. \v 5 Cornelio, ichamonae Jope tomara beitorobiyama pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon Simón baraichi yawa Pedro baraichi. \v 6 Barapon Simón Pedro eca icha Simón pia botha tatsi pon Simón seicaya pon duwein peboco wʉnaeteibin. Barapon Simón mar mene itapatha yabo uncua”, jeichichi Cornelio matatsunpin. \p \v 7 Poxonae matatsunpin napitaba, barapoxonae Cornelio ichamonae waba, pomonae xua pia botha petanacuichiwichi. Irʉ soldadomonaepin waba, pon xua pia botha tanacuitatsi. Barapon soldadomonaepin pejʉntʉ coyene xanepanaein Nacomtha. \v 8 Barapomonaetha tsipaebatsi pocotsiwa bayatha Cornelio tsipaebatsi matatsunpin. Cotacaya Cornelio itoroba barapomonae Jope tomara beya. \p \v 9 Icha mataqueitha barapomonae warapa Jope tomara beya. Poxonae cataunxuae itiya pona poxonae mateinyaxae, poxonae bara imoxoyo patichaba, bapoxonae irʉrʉ Pedro bo matatupa beecoinyarʉ, po bo matatupa pereca. Nacom tsipaebawiya poxonae bayatha mataeinyaxae tsuxubi. \v 10 Pedro bichocono jainpeca, bepa bequein xaei. Ichitha poxonae awiya cataunxuae tasetatsi, Pedro tsita naitʉtatsi be poxonae camaita. \v 11 Pedro athabe necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Yawa taneno xua pin paparuwa pexainya betaruneicatsi, be xua jiton nantiya caruneicabe. \v 12 Bapoxonae barapo paparuwatha Pedro tane daxita xua xuan saya pecobetha pona be cawayun. Yawa tane daxita xua xuan saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Yawa tane daxita xua xuan saya petompacuetontha bobenapona be jomon. Mataʉtano tane daxita xua xuan saya yapupuna be peyapupunaewi. \v 13 Nexata Pedro peitabocotha jume tane xua namchi, jeye: “Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa xaema”, jei barapo jume. \p \v 14 Nexata Pedro jume nota, jeye: “Bara, bayatha apara jopa bapana camatsawan xaeinyo, xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa”, jei Pedro. \v 15 Equeicha Pedro jume tane pejume xua tsipaebatsi, xua jeichichi: “Xua Nacom catsijainya exana, baraxua jopa camatsawa jaintocuaetsi”, jeichichi. \p \v 16 Pedro matha acoibi po jumeyobe tsipaebatsi baxua. Bapoxonae paparuwa caibe juinya peitaboco beicha. \v 17 Xua Pedro baraichi Nacom, baxua Pedro yabara nanta xeina nawita: “¿Eta xua metha Nacom yabara nejumichira?” najei. Pomonae Cornelio itoroba, barapomonae i dapo bon yainyainyaba tsiniya: “¿Incane Simón pia bo?” jei. Bapoxonae bapomonae pata Simón pia curara coibototha tatsi. Poxonae barapomonae pata, Pedro cataunxuae yabara nanta xeina xua tsipaebatsi xua Nacom tsipaeba. \v 18 Poxonae Cornelio pijimonae tatsi pata baxota, pin jumetha namchi, jeye: “¿Incane Simón pon icha wʉn ‘Pedro’ baraichi? ¿Baxota bara ecara?” jei. \p \v 19 Awiya came Pedro baxua yabara nanta xeinequiya xua pocotsiwa bapon tane. Nexata bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Pedro baraichi, jeye: “Pedro, nejume taema. Acoibi poyobe pebiwi cawenawenei tsompae. \v 20 Nontaponde nainya ira bedunatabareinca. Barapomonae naponde, beitatema napontabare, yaitama barapomonae itoroban”, jeichichi Pedro. \p \v 21 Bara nexata Pedro ira bedunatabareca. Pedro barai barapomonae, jeye: \p —Apara bara xan, po jiton xua pana newenawenei tsompaem. ¿Eta xua metha papatame? jei. \p \v 22 Barapomonae Pedro jume notatsi, jeye: \p —Papatan yaitama Cornelio, pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon pana itoroba. Barapon pejʉntʉ coyene xanepanaein. Barapon Nacom jume cowʉntatsi. Irʉrʉ daxita judiomonae barapon barʉ cui itura jineibatsi yawa antobetsi. Pinae Nacom pia matatsunpin tatsi Cornelio itorobatsi Simón Pedro wabare nejume taenexa tsane jei pinae, jei barapomonae, xua Pedro tsipaebatsi. \p \v 23 Nexata Pedro waba barapomonae xua petamaitenaewa tsainchi barapo botha. Icha matacabitha piawa xaxainta xua caponaena. Bapoxonae Pedro napona barapomonae. Irʉ ichamonae naponano, pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae xua ena Jope tomaratha. \p \v 24 Icha matacabitha pata Cesarea tomaratha. Baraxota Simón Pedro ewatatsi. Cornelio pia matabʉxʉyomonae pewabixae barʉ ewateca, yawa pia jiwi tatsino. \v 25 Poxonae Pedro Cornelio pia botha tapatopatsi, Cornelio Pedro jacobatsi. Bapoxonae Cornelio Pedro peitabaratha pentabocototha tauncuatsi, pewʉnae jainchinexa tsainchi Pedro. \v 26 Ichitha Pedro, Cornelio asiya cuaranotsiya baraichichi, jeye: \p —Cornelio, nontaponde. Saya apara xan pebin naexanan icha xam ichim barichin apara, jei Pedro. \p \v 27 Poxonae Pedro natsipaebiya joniyabe, baxota Pedro pin bicheito tane xua nacaetuta. \v 28 Nexata Pedro barai barapomonae, jeye: \p —Bara bayatha payaputaneme xua waxainchi judiomonae jiwichi wacui coyenewa xeinatsi xua jopa nacui yabara copatichi xua wabarʉ nacaetuteibiwa pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Mataʉtano jopa nacui yabara copatichi xua pia bonthano waponeibiwa. Ichitha Nacom aunxuae necuiduba xua pinae jopa bewa ichamonae catsapiwi jaintin tsane. \v 29 Daxota bichoina patopan yaitama pinae pana wabame. ‘Bara’, jopa janyo. Methaunxuae paca yainyabinchi: ¿Eta xua metha pana tsiwabame? jei Pedro. \p \v 30 Nexata Cornelio, Pedro jume notatsi, jeye: \p —Petain cuatro po matacabibe tsuxubi, quiripitha xote tabotha poxonae yabara nainbotan xua Nacom tsipaeban barapoxonae matatsunpin jemeicha tabotha patopa. Barapo matatsunpin paparuwa nama xatata po paparuwa bichocono daedaena. \v 31 Matatsunpin nebarai: ‘Cornelio, bayatha Nacom cajume tane poxonae tsipaebame pexainya beya. Cacui taneno xua yaweneibame peacopeibiwi daxota Nacom cayabara nanta xeina’, jei. \v 32 Nebaraino: ‘Ichamonae Jope tomara be itorobiyama, pewabinexa tsainchi pon ainya wʉnbe pexeinaein. Bapon Simón baraichi, yawa Pedro baraichi. Pedro eca ichʉn Simón pia botha tatsi, pon Simón pon seicaya duwein peboco wʉnaeteibin. Barapon Simón mar mene itapatha yabo uncua’, nejei. \v 33 Daxota nainya itoroban ichʉnbe acoibi poyobe yaitama apara cawabatsi. Barabʉ patopame. Daxita paxan xote Nacom peitabaratha pajinompan. Mataʉtano paca ewatatsino tsipei yaitama tha paca jume taetsi xua Nacom, pon Pecanamataxeinaein, cana cajume itoroba, jei Cornelio. \s1 Meje yabara poxonae Pedro pin diwesi paeba Cornelio pia botha tatsi \p \v 34 Pedro barapomonaetha namchi, jeye: \p —Anoxuae yaputan xua Nacom jopa cana exanaeyo jiwi xua ichʉn ainya cui xua beyacaincha ichʉn. Nacom daxita jiwi tsita najʉpatsi. \v 35 Daxita nacuantha pomonae xua Nacom wʉnae jaintatsi xuano xanepanaya exanano, Nacom antobe barapomonae. \v 36 Bayatha payaputaneme xua Nacom Pejume Diwesi nacariwesi itoroba paxantha pomonae Israel pia pemomoxi susato jiwi tatsi panxaein. Barapo pexeinya diwesi jume jʉntema jinompa pana exana poxonae Jesucristo pajume cowʉntan. Nacom Jesús Pecanamataxeinaein exanatsi daxita carepaya jiwi nexa. \v 37 Paxam bara payaputaneme xua Juan Jesús yabara cueicueijeichi yawa bautisaba jiwi Galilea nacuatha. Bapoxonae irʉrʉ Jesucristo tamropata pitaba xua cueicueijei Galilea nacuatha yawa daxita Judea nacuatha. \v 38 Mataʉtano bara payaputanemeno xua Nacom cata pia peayapusʉ itorobi coyenewa, Jesucristo Nazaret tomarapin catatsi. Yawano Jesucristo nacana jumope tʉnaxʉ catatsi. Bapoxonae Jesús daxita carepaya tomarantha popona ducuanaeta. Yawa axaibi exana ducuanaetano peatene jiwi. Yawa taitaweta ducuanaetano pomonae xua cauri pexeinaewi. Daxota bapon baxua beta exana Nacom pebarʉ poponaexae. \v 39 Bayatha pacui tan daxita carepaya xua Jesús exana Judea nacuatha, Jerusalén tomarathano ichaxota jinompa judiomonae. Bapoxonae nama Jesús naetotha cobe matatabarutatsi, xua poxonae tʉpa exanadutatsi naetotha. \v 40 Poxonae acoibi po matacabibe tsuxubi Nacom petʉpaein equeicha asʉ exana. Mataʉtano bapon pana netsita naitʉta exana. \v 41 Ichitha daxita jiwi jopa tsita naitʉta exanaetsi. Saya paxan pana netsita naitʉta exana. Nacom pana itapeta pia patayopichinexa ichamonaetha pocotsiwa Jesús exana xuano xua paebano. Paxan Jesús pabarʉ nabanan, mataʉtano pabarʉ apanno poxonae equeicha asʉ popona. \v 42 Jesús pana itoroba daxita nacuantha pata paebinexa tsane Nacom Pejume Diwesi, xuano bapon pejume diwesino. Nacom cana exana, Jesucristo cana exanatsi be pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bexa tsane Jesús daxita jiwi nanantaʉtsiya jiwana torotsiya itawetsina, pomonae cataunxuae jinompa yawa pomonae bayatha werapano. \v 43 Bayatha pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi Jesús pejume diwesi paeba. Barapomonae namchi: ‘Daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi barapomonae Nacom yabara jʉntemainaena abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi Nacom pia peayapusʉwathaxae’, jei barapomonae, jei Pedro. \s1 Meje yabara poxonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pejʉntʉ coyeneintha tapatatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi \p \v 44 Poxonae cataunxuae Pedro cueicueijei, bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jume tane xua Pedro paeba. \v 45 Judiomonae, Jope tomarapiwi, pomonae pejume cowʉntsixae Jesucristo, barapomonae Pedro puna poinchi. Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca xua irʉ barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo irʉ pejʉntʉ coyeneintha taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \v 46 Judiomonae yaputane xua bara xaniwaicha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Yaputane tsipei barapomonae barompaya tsanaya icha jumeintha cueicueijei. Ichitha barapomonae jopa xapain najume copi yaputaeyo. Judiomonae jume taneno xua pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Nacom wʉnae jaintatsi. \v 47 Pedro namchi, jeye: \p —Barapomonae apara Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xeina icha waxainchi ichichi. Jiton dapon aibi pon jeye: ‘Jopa bewa bautisabi, apara pomonae jopa judiomonae naexanaeyo’, xua pon pejeiwa, jei Pedro. \p \v 48 Pedro cui itoroba judiomonae. Pedro namchi, jeye: “Pabautisabare barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Jesucristo pewʉn pawʉn taibare poxonae pabautisabame”, jei Pedro. Bapoxonae pirapae barapomonae, pomonae xua aena taenatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi, Pedro apusiwatsi xua jopa warapae tsane yawa xua caeto abʉ ecaenano. \c 11 \s1 Meje yabara poxonae Pedro diwesi tsipaeba pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi Jerusalén tomaratha \p \v 1 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, pomonae ena Judea nacuatha, barapomonae daxita jume tane xua irʉrʉ pinae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo bayatha jume cowʉnta Nacom Pejume Diwesi. \v 2 Poxonae Pedro Jerusalén tomara bewarapiya, judiomonae pomonae xua jume cowʉnta xua ainya cui Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi pewi thabiwa tsainchi, barapomonae Pedro jume daunweya tsipaebatsi. \v 3 Pedro baraichi, jeye: \p —¿Eta xua metha barapomonae siwa poname pomonae jopa judiomonae naexanaeyo? ¿Eta xua metha naxaneme barapomonaetha? jei judiomonae. \p \v 4 Nexata Pedro diwesi eetapona xua cueicueijei barapomonaetha. Po diwesin eetapona, barapo diwesin xua poxonae siwa pona pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pedro namchi: \p \v 5 —Poxonae Jope tomaratha Nacom tsipaeban, pin paparuwa tan be poxonae camaitan. Barapo paparuwa peitaboco weruneica be pemʉtontha nantiya yacaincha opi queraba. Taxainya duneica. \v 6 Barapo paparuwatha tan xua bobena. Baraxuan tan xua saya pecobetha pona be cawayun. Baraxuanno tan xua saya petaxutha bobenapona be maquibʉn. Baraxuanno tan xua saya petompacuetontha bobenapona be jomon. Baraxuanno tan xua saya yapupuna be peyapupunaewi. \v 7 Peitabocotha jume tan xua nebarai: ‘Pedro asiya uncuatabare. Pon xua ichichipame, pire. Moya bexore. Yawa xaema’, nejei. \v 8 Jume notan nexata: ‘Bara, bayatha apara jopa bapana camatsawan xaeinyo xua tamonae jopa copatsiyo xua pexaewa’, jan. \v 9 Equeicha peitaboco wenebaraichica: ‘Xua Nacom catsijainya exana, baxua jopa camatsawa jaintocuaetsi’, nejei. \v 10 Acoibi po jumeyobe nebarai. Saya ʉ barapo jumethabe nebarai. Bapoxonae paparuwa equeicha peitaboco beicha caibe caicha. \v 11 Paparuwa caibe juinya, irʉrʉ pebiwi acoibi poyobe patarʉ. Bapoyobe Cesarea tomarapiwi, taxantha pata. Barapo acoibi poyobe, pomonae Cornelio itoroba. \v 12 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi nebarai: ‘Napuna ponde. Beitatema pontabare’, nejei. Irʉ nebarʉ pona seis poyobe Cesarea tomara beya pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. Pajojoniyan Cornelio pia botha tatsi. \v 13 Cornelio pana netsipaeba xua pinae pia botha tapatopatsi matatsunpin. Matatsunpin namchei: ‘Pebiwi Jope tomara beitorobiyama, pewabinexa tsainchi pon xua ainya wʉnbe xeina, Simón yawa Pedro. \v 14 Barapon Simón Pedro paca tsipaebina Jesús pejume diwesi, paca necayawa capanenebiyaenexa tsane Nacom’, jei pinae matatsunpin poxonae pinae Cornelio tsipaebatsi, jei Pedro barapomonaetha. \v 15 Pedro equeicha namchi: \p —Poxonae Jesucristo pejume diwesi paebaxoyan Corneliobarʉtha, barapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tapatatsi barapomonae. Icha cain painta ichi, barichi pomonaetha Nacom nacana jumope catsiba. \v 16 Bapoxonae nantana pitaban Jesús pejume, poxonae pana barai: ‘Juan saya ʉ meratha bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisaba. Ichitha Nacom seicaya barompaya pia cuitha paca bautisabina. Bapoxonae painya jʉntʉ coyeneintha pacata patsina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi’, jei Jesús. \v 17 Xaniwaicha beta yaputan xua Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, icha cain ichi poxonae Nacom nacana jumope tʉnaxʉ cata pata xantha poxonae Jesucristo pajume cowʉntan. Daxota Nacom jopa cui yancatabinyo poxonae ichichipa exana barapomonaetha, jei Pedro. \p \v 18 Poxonae Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi, pomonae ena Jerusalén tomaratha, poxonae baxua jume taerʉcʉpa moya umenarʉcʉpa. Mataʉtano Nacom wʉnae jaintatsino. Barapomonae namchi, jeye: \p —¡Maisa wʉnae, irʉ Nacom nacana cui cata pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsanerʉ Jesús, yawa xua jʉntema pejinompaewa tsanerʉ! Baraxua Nacom ichichipa xua barapomonae najʉntʉ cui coyene barapenta xua abe, petaxeinaenexa tsainchi peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa xua jopa weraweracaeyo, jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Jesús pejume cowʉntsi jiwi tatsi jinompa Antioquía tomaratha \p \v 19 Jesucristo pia pejume cowʉntsi jiwi tatsi dʉcʉpa, tsipei peanaepanaewi yotaba, poxonae po matacabitha Esteban bexotsi. Barapomonae tsanarʉcʉpa, ichʉn Fenicia nacua beya, ichʉn Chipre nacua tunaeto beya, ichʉn Antioquía tomara beya. Barapomonae saya judiomonaetha cueicueijei Jesucristo pejume diwesi. \v 20 Ichamonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, Chipre nacua tunaetopiwi, Cirene tomarapiwino, barapomonae Antioquía tomaratha pata. Daxita barapomonae tsipaeba pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo Jesús pejume diwesi tatsi pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. \v 21 Barapomonae yawenatsi nawita Nacom pia peayapusʉwa tatsi. Daxota pin bicheito pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae jume cowʉntatsi Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \p \v 22 Jerusalén tomaratha, Jesucristo pejume cowʉntsi jiwi tatsi, barapomonae, jume tane xua Antioquía tomarapiwi jume cowʉnta Jesucristo pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Daxota Bernabé Antioquía tomara beitorobiyatsi. \v 23 Poxonae Bernabé Antioquía tomaratha patopa be ita cui wʉnaetsi xua Nacom yawena barapomonaetha. Bapoxonae Bernabé jʉntʉ coyene weiweina. Bernabé barapomonae barai, jeye: “Paajʉntʉcoyeneyapusʉya jinompare Nacomtha. Mataʉtano Nacom ajʉntʉyapusʉya pajume cowʉntaponde”, jei Bernabé. \v 24 Bernabé pejʉntʉ coyene xanepanaein. Bapon jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi tsipei daxita i daxuan exana pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano bichocono Nacom jume cowʉntatsi. Daxota pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \p \v 25 Nexata Bernabé Tarso tomara bewarapiya, pewenaweneinexatsi Saulo. \v 26 Poxonae Saulo caxinatsi baxota, Antioquía tomara bebarʉ warapiyatsi Saulo. Baraponbe cae wei naecabe baxota, cuidubabe pin bicheito xua Jesús pejume diwesi. Baraxota jiwi matha Jesús pijimonae tatsi wʉn dutatsi xua Antioquía tomarapiwi wʉn duta xua jeye: “Cristobarʉmonae”, jeichichi barapomonae pomonae Jesús pijimonae tatsi. \p \v 27 Poxonae Bernabé irʉ Saulo cataunxuae cuidubapoponabe Antioquía tomaratha, Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi baxota pata, Jerusalén tomara werendena. \v 28 Bara caein jiwana pewʉn Agabo. Agabo asiya uncua barapomonaetha. Bapon wʉnae tsiwanaya paeba. Agabo yaputane exanatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Agabo namchi, jeye: “Bexa tsane daxita carepaya nacuantha jainbo tsane”, jei Agabo. Baraxua xainyei poxonae jʉmba matha Claudio romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi naexana, bapoxonae pin jainbo tsurucuae. \v 29 Daxota Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, pomonae ena Antioquía tomaratha, ichipa yawena pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús pomonae peenaexae Judea nacuatha. Daxota barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwixae pebʉrʉya nanta xeina xua paratixi taitorobina. Daxita barapomonae carepaya paratixi cata be xua po coyene cobe itacʉpatsi xua pecatsiwa. \v 30 Barapomonae baxua exana. Barapo paratixi Bernabé irʉ Saulo caitorobatsibe pitiri jiwi nexa xua Judea nacua beya. \c 12 \s1 Meje yabara poxonae Santiago bexotsi irʉ xua poxonae Pedro jiwi pecʉbi botha capoinchi \p \v 1 Barapoxonae Herodes pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, bapon tamropata pitaba xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi peraxa exanatsi. \v 2 Herodes itoroba pia jiwi, xua pin cusitha Santiago pebexubiwatsi, pon Juan peweicho tatsi. \v 3 Herodes jume tane xua judiomonae tsita xanepanatsi xua Santiago bexotsi. Daxota Herodes cui itoroba piamonae xua Pedro pewaetabiwatsi xua pecaponaenexatsi jiwi pecʉbi botha. Baxua exana poxonae Pascua wʉn matacabintha poxonae jiwi pan xane po pan xua jopa xeinaeyo levadura xua pocotsiwa cotowa exana. \v 4 Poxonae Pedro jiwi pecʉbi botha eca, soldadomonae yapucaumena, Pedro yapucaumeinchi. Soldadomonae, cuatro po bicheito matabʉxʉyobe. Cae matabʉxʉyo xeina be cuatro poyobe. Be cae matabʉxʉyo tamroropatapona poxonae yacaincha umeneibatsi Pedro. Herodes yabara nanta xeina xua peexanaewa tsane xua Pedro pin bicheito peitabaratha cuaranotinchi pepa tomaratha poxonae Pascua wʉn matacabin yapu caewina. \v 5 Awiya came Pedro jiwi pecʉbi botha eca. Ichitha Jesús pejume cowʉntsiwichi jume daunweya wʉca Nacom, Pedro tawʉcatsi. \s1 Meje yabara poxonae Nacom, Pedro capanepatsi jiwi pecʉbi bo weya \p \v 6 Herodes merawi nanta xeina xua baya tsane Pedro cuaranotinchi pepa bicheitotha peitabaratha. Barapo merawitha, abʉ cataunxuae Pedro nantiya cobe nain camaituncuatsibe soldadomonaepinbe. Irʉ soldadomonaepinbe yacaincha uncuabe jiwi pecʉbi bo boupa. \v 7 Caena nainya Jesús pia matatsunpin tatsi Pedro tsita naitʉtatsi. Jiwi pecʉbi botha pin coicha pentha tsuxubi bichocono. Matatsunpin Pedro yaʉbaxotsi. Nexata Pedro nacosataxuba. Matatsunpin namchi, jeye: “Pedro, nanainya nonta ponde”, jei matatsunpin. Bapoxonae Pedro nantiya cobe nain jopeicabe iratha. \v 8 Bapoxonae matatsunpin Pedro baraichi, jeye: “Coreinya bocoto bichocono nacoto epa catʉtabare. Nainya nataxu xatare jinya nenataxu xatatsiwa”, jei. Baraxua Pedro exana. Equeicha matatsunpin namchi, jeye: “Pire jinya camisa po paparuwa xua nainya weruyame. Antha nepuna ponde”, jei matatsunpin. \p \v 9 Nexata matatsunpin Pedro pecoiboto bepuna joniya, pesato beya. Ichitha Pedro xapain jopa naita cui coyene taeyo xua jiwi pecʉbi bo wepuna joniya matatsunpin. Saya nanta xeina be amachinae. \v 10 Pedro irʉ matatsunpin xenta joniyabe soldadomonaepin pon yacaincha uncua ichaxota Pedro etatsi. Bapoxonae equeicha icha soldadomonaepin xenta joniyabe pon ewatuncua pepa boupa xua pesatotha. Pedro irʉ matatsunpin peboupa penainwa xua peyacaincha dutsiwa bara wejoniyabe tomara beya. Barapo boupa jemeicha nacoibo yausaranaxuba. Pedro matatsunpinno namtotha ponabe. Poxonae icha namtotha patopabe bapoxonae jemeicha matatsunpin Pedro cuenta aichurucuaetsi tomara namtotha. \p \v 11 Barapoxonae Pedro xaniwaicha naita cui coyene tane. Bapon nabarai, jeye: “Bara yatsicaya xainyei Jesús pia matatsunpin inta itoroba tsipei metha bepa necapanepae Herodes pia xainya weya tatsi xuano xua judiomonae pia xainya weya tatsi, pomonae ichichipa abe inta peexanaewa”, najei. \p \v 12 Poxonae baxua nacui cananta xeina, Pedro pona María pia bo tatsi beya. Bapowa Juan pena tatsi. Juan icha wʉn xeina, Marcos. María pia botha tatsi pin bicheito nacaetuta pewʉqueibinexa Nacomtha. Baxota Pedro patopa. \v 13 Pedro curara coiboto dadacata. Yabʉyo powa pewʉn Rode muxu naya pia yaputaetsi pon patopa. \v 14 Poxonae barapowa Pedro jume copi tainchi xua wawai abʉ jopa saranaxubiyo peboupa. Bapowa bichocono jʉntʉ coyene weiweina daxota caibe cuinaya piamonae tsiwʉn caya. Namchi: \p —Pedro curara coibototha uncua, jei Rode. \p \v 15 Barapomonae namchi, jeye: \p —¡Apara camatayaiba! jei. \p Equeicha bapowa jume nota, jeye: \p —¡Babara xainyan, Pedro bapon yatsicaya! jei. \p Equeicha barapomonae jume nota, jeye: \p —Metha apara Pedro pia matatsunpin tatsi, pon yantatsi, \m jei. \p \v 16 Awiya came Pedro peboupa dacadacatuncua. Poxonae barapomonae peboupa saranaxoya, Pedro yabara najʉntʉ coyene benaecaeya tainchi. \v 17 Pedro pecobetha moya jume matawenta. Cotacaya Pedro diwesi tsipaeba barapomonae xua bayatha capanepatsi jiwi pecʉbi bo weya, xua Jesús capanepa pon jiwi Pecanamataxeinaeinxae tatsi. Pedro namchi, jeye: \p —Barapo diwesi Santiago patsipaebare irʉ ichamonae patsipaebare pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi, jei Pedro. \p Barapoxonae Pedro icha namto be-iya. \p \v 18 Poxonae baya pentha tsina soldadomonae nabenaenompa tsipei jopa yabara yaputaeyo po coyene xua Pedro aichurucuae. \v 19 Herodes soldadomonae itorobatsi xua jeitatsi Pedro. Ichitha jopa Pedro taebichi. Daxota Herodes cana exana xua barapo soldadomonae natsiaenae cuenta pepanepaexae Pedro. Barapoxonae Herodes icha soldadomonae cui itorobatsi xua barapo soldadomonae jutebinchi. Barapoxonae Herodes Judea nacua wewarapiya, Cesarea tomaratha pepoponaenexa. \s1 Meje yabara poxonae Herodes tʉpa \p \v 20 Herodes pon Judea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi, bapon Tiro tomarapiwi casebatsi irʉ Sidón tomarapiwino casebatsi. Bequein bayatha copiya Herodes itoroba pexaewa barapo tomarabe nexa ichitha anoxuae jopa daichiyo poxoru Herodes caseba barapo tomarapiwibe. Daxota Sidón tomarapiwi irʉ Tiro tomarapiwino itoroba pebiwi pesiwa ponaenexa tsainchi Blasto pon peainya cui jiton xua Herodes pon tanacuitatsi. Barapomonae ichichipa xua Herodes xaniwaicha caewa be piamonae exana, daxota barapomonae Blasto tsipaebatsi xua barapomonae peyabara jume yawenaenexatsi xua poxonae petsipaebinexatsi Herodes. \v 21 Daxota Herodes wʉn duta, barapo matacabi, po matacabitha xua Herodes siwa ponaeinchi barapomonae. Poxonae matacabi tsuxubiba barapo matacabitha Herodes pia paparuwa nama xatataba po paparuwa tsobia, pocotsi paparuwan nama xataba pentacaponaewi. Bapoxonae pia peecaewatha eca. Herodes piamonaetha tsipaeba. \v 22 Nexata barapomonae wawai Herodes baraichi, jeye: “¡Apara xua bapon paeba, jopa be pebinyo, apara bara nacom tsecae!” jei barapomonae. \v 23 Bara caena bapoxonae Nacom pia matatsunpin tatsi Herodes iratha xotsi. Iratha xotsi yaitama bapon jopa Nacom barʉ cui itura jinaetsi poxonae pia coya Nacom naexana. Oro ʉnʉ caewita poinchi. Jana caewita poinchino. Tsapita poinchino. Herodes tʉpanaicha. \p \v 24 Pomonae xua jume cowʉnta Jesús, barapomonae tajʉ tsipaebapona Nacom Pejume Diwesi daxita nacuantha. Daxota daxita pinmonae jume cowʉntatsi Jesús. \p \v 25 Poxonae Bernabé Saulono nacui wetabe baxua, Jerusalén tomara wewarapiyabe. Antioquía tomara bewarapiyabe. Juan Marcos barʉ warapatsi. \c 13 \s1 Meje yabara poxonae Bernabé Saulono Nacom Pejume Diwesi caponabe \p \v 1 Baraxota Antioquía tomaratha jiwana jinompa pomonae pejume cowʉntsiwi Nacom pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene. Barapomonae meje: Bernabé irʉ Simón pon icha wʉnno, Negro baraichi, irʉ Lucio Cirene tomarapin ecarʉ. Irʉ Saulo ecarʉ. Irʉ Manaén ecarʉ, pon Herodes bayatha caepinbe naexanabe xua nacuara wichaba ponabe. Herodes Galilea nacuapiwi peyanacua ewatsinchi naexana. \v 2 Caentacabi, poxonae barapomonae Nacom pejume coyene canatsipaeba exana, yawa yabara nainbota, barapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae tsipaebatsi, jeye: “Paitorobare Bernabé, Saulono, petsipaebinexa tsanebe Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi po penacuichiwa baponbe bayatha tsiwabanbe”, jei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \p \v 3 Nexata poxonae xua Nacom wʉca najume weta, xuano poxonae weta xua yabara nainbota, barapoxonae Bernabé Saulono pecobetha mataboco jayabatsibe. Bapoxonae napeyabatsibe. \s1 Meje yabara poxonae Nacom pia peitorobi jiwi tatsi, Nacom pia diwesi tatsi cueicueijei Chipre tunaetotha \p \v 4 Bapoxonae Bernabé Saulonʉrʉ itorobatsibe Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. Seleucia tomara bewarapiyabe. Bapoxonae ponabe jeratha po naetha po nae pin nae, petunaeto beya. Barapo tunaeto pewʉn Chipre. \v 5 Poxonae patopa Salamina tomaratha, Nacom pia pexeinya diwesi tatsi cueicueijei judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Juan Marcos bichi napona Bernabé Saulono peyawenaenexatsi. \p \v 6 Barapoyobe daxita barapo tunaeto matawacaicha enapona petsipaebinexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapoxonae Pafos tomaratha pata. Barapo tomaratha bapoyobe caxinabe judiomonaepin pon pewʉn Barjesús. Bapon Barjesús mara pexeinaein, pon saya naeraba paeba. Bapon Barjesús namchi, jeye: “Xan tacueicueijein Nacom nexa”, jei. \v 7 Barapon napuna poneiba pontha pon Chipre tunaetopiwi peyatunaeto ewatsinchi ponxae pewʉn Sergio Paulo. Bapon Sergio Paulo peyaputaein. Bernabé Saulono wabatsibe pia jume taetsibe xua Nacom Pejume Diwesi tatsi pepaebiwa. \v 8 Barapon pon mara pexeinaein icha wʉn xeina, griego jume, “Elimas”, baraichi. Bapon Bernabé Saulono jume yancatabatsibe, tsipei jopa ichipaeyo xua Sergio Paulo jume cowʉntsina Nacom Pejume Diwesi. \v 9 Nexata Saulo, pon icha wʉnxae Pablo, Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi jʉntʉ coyene yʉcatsi. Pablo bichocono pexainya beya tane. \v 10 Pablo barai, jeye: \p —¡Barjesús, xam pon jiwi nemuxuitorobeibin, abe neexanaein, cauri pexantom, daxita xua pewʉnaewan neaichaxaibim! ¿Eta xua daichim jiwi cui yancababeibame xua pejume cowʉnteibiwa Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi? \v 11 Bara anoxuae Nacomtha natsiaenae cuentsiname. Daxota caitacuere piontababa. Jopa caeto pesato taem tsane, beya poxonae matapainya Nacom copatsina xua netaewa tsane, jei Pablo. \p Bapoxonae Elimas nainya itata quirei. Bapon ichawa beya ichʉn nacobena jayaba, pecobe caponaenexatsi peitata nacʉtsinxae. \v 12 Poxonae Sergio Paulo baxua tane bapoxonae bapon Nacom jume cowʉntatsi tsipei tsita wʉnaetsi pocotsiwa Pablo Bernabeno yabara cuidubabe Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi. \s1 Meje yabara poxonae Bernabé Pablono Antioquía tomaratha ecabe xua Pisidia nacuatha \p \v 13 Pablo irʉ pijimonae tatsino Pafos tomara wewarapiya. Perge tomara be-iyiya jeratha, po nae pin nae. Perge tomaratha pata, Panfilia nacuatha. Barapo nacuatha daxita barapomonae Juan Marcos wʉ pona. Barapoxonae Jerusalén tomara bewarapiya. \v 14 Nexata Pablo irʉ pijimonae tatsi Antioquía tomara be-iyiya. Barapo tomara Pisidia nacua nacacuita ecabe. Barapo matacabitha, po matacabitha pentaquei seicae matacabitha, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi pata, yawa enoundeca. \v 15 Baraxota ichʉn yoroba Moisés pia peitorobi coyene diwesi tatsi. Yawa yoroba xua Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. Bapoxonae poxonae najume weta pentacaponaewi, pomonae peyabara umenaewi penacaetutsi bo, barapomonae Pablo wabatsi irʉ piamonae tatsi wabatsi. Barapomonae jeye: \p —Pata tajiwimonaem, icha paxeiname diwesi, po diwesi xua barapomonae pejʉntʉ coyene tsacabiwatsi xua jʉntema pejinompaewa nexa barapomonae pomonae xote ene, bara moya papaebare barapo diwesi, jei barapomonae. \p \v 16 Nexata Pablo asiya uncua. Pecobetha jume matawenta xua moya peenaenexa. Pablo barai, jeye: \p —Incane pajume taema, israelmonae pam, irʉ paxamno pomonae Nacom abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe paexaname, pomonae judiomonae jopa naexanaeyo pam. \v 17 Wamo susato jiwi, pomonae Israel piamonae, barapomonae Nacom cana exana xua barapomonae nayoyotapona beya xua pin bicheito naexanapona, poxonae cataunxuae Egipto nacuatha jinompa. Nacom itapeta waba barapomonae, xua petanaexanaenexatsi pijimonae jiwana tatsi. Daxota Nacom pia peayapusʉwatha wamo jiwi capanepatsi Egipto nacua weya. \v 18 Wamo jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya warapa cuarenta po weibe. Nacom yaweneiba barapomonae bequein barapomonae abe exaneiba cuarenta po weibe. \v 19 Wamo susato jiwi tsimaxʉ dubatsi Nacom poxonae jutebatsi Canaán nacuamonae. Nacom caewitaxuba Canaán nacuamonae siete po bicheito matabʉxʉyobe. Wamo susato jiwi barapo ira xuya catatsi, Nacom cata. \v 20 Daxita baraxua Nacom exana barapomonaetha cuatrocientos cincuenta po weibetha. \p “Bapoxonae Nacom jiwana cana exana pomonae jiwi peyabara paebiwichi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae pentacainompaenexa tsane barapomonae. Nacom baxua exana beya poxonae pon pewʉn Samuel popona pon Nacom pia peitorobi jume pepaebin. \v 21 Nexata israelmonae Nacomtha wʉca pon be yatsicaya barapomonae barompaya itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi tsane. Daxota Nacom taexana barapomonaetha pon pewʉn Saúl, Cis pexanto tatsi, pon Benjamín pia pemomoxi susato jiwana tatsi. Bapon Saúl, pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsin naexana cuarenta po weiyobe. \v 22 Bapoxonae Saúl cui matawentatsi Nacom abe peexanaexae. Equeicha exana ichʉn pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, pon pewʉn David. Nacom yabara jume jei David: ‘David tan, pon Isaí pexanto. David netsita jʉntʉ coyene xanepana yawa wʉnae exanano. David itapeta exanaena daxita pocotsiwa ichichipan’, jei Nacom. \v 23 David pia pemomo susato jiwana tatsi, bapon pewʉn Jesús. Jopa cain bayatha Nacom Pejume Diwesi paebi penamchixae Jesús capanepa Israel nacuamonae. Baraxua caena bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta. \v 24 Pewʉnaeya poxonae Jesús tamropata pitabina xua pecuidubiwa Nacom nexa copiya matha Juan daxita Israel nacuapiwi tsipaeba xua pinae bewa nacui barapentsina abe peexanae cuiru coyenein xua Nacom petsita xeinaenexatsi icha jʉntʉ coyenein, xuano xua bewa pinae nabautisabina. \v 25 Poxonae Juan bara imoxoyo tʉpa, jeye: ‘¡Jopa daponyo xan, pon xua payabara nanta xeiname, pon Mesías baraichi. Cotacaya ichʉn patopaena xua pon nepuna patopaena. Pocotsiwa bapon exana bichocono ainya cui beyacaincha pocotsiwa exanan. Bichocono pin ura tsita xeinan xua daxota bewa jopa tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi’, jei Juan”, jei Pablo. \p \v 26 Equeicha Pablo jeye: “Tamonae pam, Abraham pia pemomoxi susato jiwi tatsi pamxaem, irʉrʉ pomonae Nacom abe paca necaexanaeyainwa pam xua icha abe paexaname. Nacom pacata itoroba barapo pecapanenebiyae diwesi jume po diwesi Juan yabara paeba. \v 27 Barapomonae pomonae Jerusalén tomaratha jinompa irʉ pia pentacaponaewi tatsi jopa Jesús yaitaetsi po coyene xua bapon apara Mesías. Mataʉtano barapomonae jopa yaputaeyo xua bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba xua bexa Jesús cana exanaeinchi. Pentaquei seicae matacabitha poxonae ichamonae yoroba po diwesi xua Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi barapomonae jopa yabara yaputaeyo barapo diwesi. Poxonae Jesús naetotha tʉparucua exanatsi, barapomonae nanta jʉpiya exana Jesustha icha be pocotsi coyeneya bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba. \v 28 Barapo judiomonae jopa xeinaeyo po coyeneya xua Jesús pebexubiwa tsainchi. Bequein Jesús jopa abe exanaeyo ichitha barapomonae Pilato wʉcatsi xua Pilato itorobina soldadomonae xua Jesús pebexubiwa tsainchi. \v 29 Barapomonae exana daxita po coyene bayatha xua Jesús yabara wʉnae tsiwanaya paebatsi Nacom Pejume Diwesitha. Barapoxonae Jesús pijimonae petʉpaein naeto wepichicatsi. Pijimonae mʉthʉtha xotsi petʉpaein pitapatororo mʉthʉtha. \v 30 Ichitha Nacom, Jesús equeicha caewa asʉ exanatsi petʉpae cuiru coyene weya. \v 31 Matha cain Jesús puna jinompeibatsi ichamonae poxonae Galilea nacuatha popona, Jerusalén tomarathano. Barapomonaetha equeicha Jesús tsita naitʉta ducuanaebiya ainya matacabi dapaein. Pomonae Jesús bayatha tsita naitʉta, barapomonae apara pomonae xua anoxuae daxita tomaran tsipaeba dubenanaebiya Jesús yabara. \p \v 32 “Daxota paca tsipaebatsi Jesucristo pia pexeinya diwesi jume xua bayatha Nacom yabara tsiwʉnae muxu duta wamo susato jiwitha. \v 33 Baxua Nacom exana poxonae Jesús equeicha asʉ exanatsi. Nacata exana poxoru waxainchi wamo susatopiwi pijimonaetsi. Icha be pocotsi coyeneya bayatha tina Nacom Pejume Diwesitha xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha, po wei xua ichaxota ‘dos’, jei xua jeye: ‘Xam, taxantom, itawan caexanatsi bara’, jei. \v 34 Nacom, Jesús asʉ exanatsi, xua equeicha jopa petʉpaenexa tsane, xua equeicha jopa tsabanuncuae tsane. Daxota jei pejume diwesitha: ‘Paca catinchi xua bayatha David tayabara tsiwʉnae muxu dutan’, jei. \v 35 Daxota pon xua tina salmos penaxʉnae weixi diwesintha, barapo diwesintha Nacom baraichi: ‘Jopa copatsim xua nexanto petsabanuncuaewa tsane pon bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaein’, jei. \v 36 Xainyei, David exana xua Nacom ichipa poxonae barʉ popona Israel nacuapiwi. David bayatha tʉpa. Mʉthʉtha xotsi ichaxota pamo jiwi tatsi yamʉthʉ umena. Yawa bayatha tsabanuncua. \v 37 Ichitha barapo pepon po pepon Nacom asʉ exana, barapo pepon jopa tsabanaeyo. \v 38 Tamonae pam, maisa bepayabara yaputaename Jesús po coyene xua bapon Jesús pacata cayawa tʉpa abe painya neexanae cuiru coyenein xua daxota Nacom jʉntemaina barapo abe painya neexanae cuiru coyenein. \v 39 Tsipei Jesús tʉpa daxota daxita pomonae jume cowʉnta bapontha, Nacom jʉntʉ coyene wʉnaetsina. Bequein jiwi exana daxita pocotsiwa Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba, ichitha barapo coyenewa bapana jopa jiwi jʉntʉ coyene xanepana exanaetsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi weya. \v 40 Dota, icha metha jopa Nacom pajume cowʉntsipaem, bara paichim tsipae icha be pocotsi coyeneya bayatha pomonae Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara tina. Namchiya tina, jeye: \q1 \v 41 ‘Ja, jiwi pecui caponaemonae pam, \q1 bara pana nabenaecare, pawerapare. \q1 Xan, Nacom, anoxuae exanaein bichocono pepa \q1 pewʉnaewa poxonae cataunxuae pajinompame. \q1 Baxua xua exanan, jopa pajume cowʉntsim, \q1 bara bequein ichamonae paca tsipaeba’, \q1 jei Nacom”, jei Pablo. \p \v 42 Pablo, irʉ pia pepuna ponaewichi daxita barapoyobe judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wejojoniya. Pomonae baxota umena pomonae jopa yacuiya naexanaeyo xua judiomonae penaexanaewa, barapomonae Pablo wʉcatsi xua bepa pinae Pablo equeicha cuidubina po diwesi anoxuae paeba xua equeicha icha diwesi mataropeichiya cuidubina xua icha mataqueitha tsane xua pentaquei seicae matacabitha. \v 43 Poxonae najume weta Pablo irʉ Bernabé, puna poinchibe judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapomonae Nacom jume cowʉnta nawita icha judiomonae ichi. Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae: “Nacom pajume cowʉnta dubenanaebiyama xua Nacom wʉnae pia pacata exanaenexa painya jʉntʉ coyeneintha pia paca necaantobexae”, jeibe. \p \v 44 Icha matacabi, po matacabitha pentaquei seicae matacabitha, pin bicheito pomonae tomaratha ena, nacaetuta xua pejume taenexa Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon Pecanamataxeinaeinchi jiwi. \v 45 Ichitha poxonae judiomonae pinmonae necota, jume uwa tsipei pinmonae nacaetuta pejume taenexatsi Pablo. Pablo jume matawentatsi xua paeba yawa tsʉmʉ jume barʉ paebatsino. \v 46 Nexata Pablo Bernabeno tsipaebabe barapomonae. Jopa auriya paebiyobe. Jeibe: \p —Bara xanepana xua copiya Nacom Pejume Diwesi paca tsipaebatsi pomonae judiomonae pamxaem. Daichitha, jopa bepajume taem barapo diwesi tsipei jopa paichichipaem xua painya nexeinaewa peajʉntʉyapusʉwa po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. Daxota anoxuae ichamonaetha pata tha ponaetsi pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. \v 47 Pata Tanecanamataxeinaein Nacom pana itoroba. Pana baraino, jeye: \q1 ‘Paca exanatsi xua painya neyawenaewa \q1 daxita pomonae jopa judiomonae naexanaeyo \q1 xua xanepanaeya pejinompaenexa tsane. \q1 Mataʉtano paca exanatsi xua beta \q1 painya netsipaebinexa Nacom Pejume \q1 Diwesi daxita nacuantha, xua jiwi \q1 pecapanenebiyaenexa tsainchi Nacom abe pia \q1 peexanae cuiru coyenein weya tatsi’, \q1 jei Nacom, jei Pablo. \p \v 48 Poxonae baxua jume taerʉcʉpa, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweinarʉcʉpa, jʉntema jinompano. Pablo tsipaebatsi: “Nacom Pejume Diwesi jume xeica. Bichocono jume wʉnae”, jei. Daxita barapomonae jume cowʉnta pomonae Nacom cuita itapeta petaxeinaenexa tsainchi peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa ataya tsiteca. \v 49 Barapomonae pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi daxita nacuantha tsipaeba Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon jiwi Pecanamataxeinaein. \v 50 Ichitha judiomonae anaepana exana yabʉxi powaxi Nacom cananta xeinatsi bichocono. Yawa pebiwi pomonae peainya cui jiwi, barapo pebiwi anaepana exanatsirʉ. Irʉ judiomonae Pablo Bernabeno abe yabara cueicueijeichibe, daxota daxita jiwi Pablo irʉ Bernabé casebatsibe. Barapo jiwi Pablo Bernabeno itawetaxotsibe pia nacua beya. \v 51 Nexata Pablo Bernabeno nataxu nʉnʉtababe tsorobo. Baxua exanabe petsita itapeinya xeinaenexa po coyene bapomonae abe exana poxonae jume itaweta Nacom Pejume Diwesi. Barapoxonae warapabe Iconio tomara beya. \v 52 Ichitha pomonae Jesús jume cowʉnta, barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina. Mataʉtano barapomonae jʉntʉ coyene yʉcatsi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \c 14 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Bernabeno Iconio tomaratha poponabe \p \v 1 Iconio tomaratha Pablo Bernabeno judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi joniyabe. Beta paebabe daxota pinmonae Jesús jume cowʉnta. Judiomonae jume cowʉnta, irʉrʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume cowʉnta Jesús. \v 2 Ichitha po judiomonae jopa Jesús pejume cowʉntsiwichi barapomonae cui tsacaba pomonae jopa judiomonae naexanaeyo cui tsacabatsi. Daxota barapomonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo abe yabara nanta xeina xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi abe yabara nanta xeinatsi. \v 3 Pablo Bernabeno barapo tomaratha ecabe. Ainya matacabi dapaein baraponbe ecabe baraxota. Nacom Pejume Diwesi jume daunweya cueicueijeibe Pecanamataxeinaein nexa. Baponbe Nacom cata pia peayapusʉwa peexanaenexabe pexeinya petsita itʉtsi coyenewan. Poxonae jiwi cui tane xua baponbe exanabe, barapo jiwi yaputane xua Nacom yawena baponbe, peantobexaetsibe. \v 4 Daxita jiwi tomaratha be ainya jiwibe natsababe. Ichamonae judiomonae ichichipa. Ichamonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi ichichipa. Daxota ainya bicheitobe nacana exanabe. \v 5 Nexata bapoxonae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pebʉrʉya yabara jume barʉ nanta xeinarʉcʉpa xua pentacaponaewi paeba po coyene xua Pablo yawa Bernabé abe peexanaewa tsainchibe xuano xua ibotontha pecuinbabinexatsibe. \v 6 Poxonae Bernabé Pablobe jume taebabe nainya naetsirucuabe Listra tomara beya, Derbe tomara beyano. Barapo tomarabe Licaonia nacuatha ecabe. Mataʉtano icha tomaran beya ponabe Pablo Bernabeno xua po tomaran ena barapo Licaonia nacuatha. \v 7 Barapo tomarantha cuiduba ducuanaebiyabe Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo Listra tomaratha ibotontha cuinbabatsi \p \v 8 Listra tomaratha pebin popona pon pemʉbinchi, pon xua jopa peponaein. Bapon pexuyotha caena yawa naexaneca, xuano bapana jopa ponae. \v 9 Bapon pon pemʉbinchi Pablo jume tainchi xua pocotsiwa cueicueijei. Pablo pemʉbinchi tane. Pablo nanta xeina, xua pon pemʉbinchi bara Nacom jume cowʉntatsi. Pablo nanta xeinataba xua axaibi peexanaewa tsainchi pon pemʉbinchi. Daxota bichocono Pablo naita cui duya bapontha beya. \v 10 Nexata Pablo jume daunweya barai, jeye: \p —Asiya uncuare, jei. \p Pon pemʉbinchi asiya uncuatabiya jirawʉna yawa nainya ponano. \v 11 Poxonae Pablo cui tainchi barapomonae, jume daunweya wawai pin jumetha, Licaonia pijumetha tatsi: \p —¡Nacombe be pebin jʉta tsecae waxainya berena patopabe! jei. \p \v 12 Barapomonae namchi: “Maisa Bernabé bara mexeya nacom tsecae, po nacom pewʉn Zeus. Irʉ Pablo bara mexeya icha nacom tsecae, po nacom pewʉn Hermes”, jei. Barapomonae bapo wʉn duta poxoru tsipei Pablo penantacapaebin tsecae. \v 13 Irʉ barapo nacom Zeus pia sacerdotemonaepin xeinarʉ, pon Zeus wʉnae jainteibatsi pia penacaetutsi bo tatsitha. Barapo penacaetutsi bo uncua tomara coiboto juma weya. Barapo sacerdotepin vaca pebton wiyaba pentonon pecaponaenexa Zeus pia penacaetutsi botha tatsi. Barapo tomarapiwi irʉ Zeus pia sacerdotepin ichichipa juteba vaca pebton petautsinexa xua petuxusi exanaenexa Pablo irʉ Bernabé nexabe pia Pablo irʉ Bernabé yabara nanta xeinaebe barapomonae xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene xanepanaewi. \v 14 Bernabé Pablobe jume tanebe xua taexanaeinchibe baxua barapomonae. Bapoxonae anaya nama paparuwa tsitsinaxubabe. Cuinaeponaya wawaibe poxoru aichaxaibibe xua baxua barapomonae exanaena. Jeibe: \p \v 15 —¿Eta xua daxua pana canaʉtame? Apara saya jiwi panbe. Be paxam paichim bara paichinbe. Papatopanbe tsipei apara pata paca catsipaebinexa tsainchi xua painya nenacui barapentsiwa tsane barapo coyenexi xua jopa pecui xanepanaewiyo. Maisa Nacomtha panantana pende. Barapo Nacom pon peantʉcuiyapusʉn, exana peitaboco, iranno, pin meneinno. Daxita xua xuanno yawa muxuna dubena tsiniya Nacom bayatha exana. \v 16 Wawʉnaeya Nacom cui copata daxita nacuapiwi xua bara pejinompaenexa icha be pocotsi coyeneya ichichipa xua pejinompaewa. Daxita jiwi pia cui nata exana saya. \v 17 Nacom xua pewʉnaewan nacopiniwa tsita itʉba daxota jiwi naita cui coyene tane xua Nacom exana. Barapon Nacom apara pon ema pacata itorobica, pexuwiwanno paca tsijain exaneica catsicano. Pexaewa paca cata. Paca jʉntʉ coyene weiweina exana, jei. \p \v 18 Bequein Bernabé Pablobe jume daunweya yabara paebabe baraxua, awiya barapomonae ichichipa jutebina vaca pebton xuano xua wʉnae pejainchinexatsibe Pablo irʉ Bernabé. Barapomonae muxu pejutebi vaca daichitha jopa jutebiyo. \p \v 19 Bapoxonae judiomonae pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, Antioquía tomara weparena, irʉrʉ Iconio tomara weparena. Daxita barapo judiomonae Listra tomarapiwi barʉ cueicueijeichi pebarʉ anaepanaenexatsibe Pablo irʉ Bernabeno. Nexata barapomonae Listra tomarapiwi ibotontha cuinbabatsi Pablo. Barapomonae najʉntʉ coyene xeina xua bayatha tʉpa Pablo. Pablo tomara coiboto juma bejojontapoinyatsi. \v 20 Jesús pejume cowʉntsiwichi Pablo cacuita mata wacaicha umenarʉcʉpatsi. Bapoxonae Pablo asiya uncuataba. Equeicha tomara bepoinya. Icha mataqueitha Bernabé Pablobe Derbe tomara beya ponabe. \p \v 21 Barapoxonae Bernabé Pablobe muxu tsipaebabe Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. Pinmonae jume cowʉnta Jesús. Equeicha bapoxonae Listra tomara beya, caibeya ponabe. Iconio tomarano, Antioquía tomara beyano bara bewarapiyabe. \v 22 Bernabé irʉ Pablo barapo tomarantha jʉntʉ coyene tsacababe pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Mataʉtano cui itorobabe barapomonaetha xua bewa barapomonae beta xanepanaya jume cowʉnta dubenanaebiyaena. Barichino mataʉtano tsipaebabe xua pinae poxonae ichamonae pepatsiwa tsane Nacom pia peitorobi nacua beicha bewa matha ajʉntʉcoyenetane exaneibinchi xua ichamonae taexanaena. \v 23 Bernabé Pablobe tamroropata itapeta tsiniyabe pitiri jiwi daxita Jesús pejume cowʉntsiwi pia penacaetutsi bontha. Barapo pitiri jiwi itapetatsi peyawenaenexa xua peyawenaenexatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Poxonae daxita najume weta xua Nacomtha petsipaebiwa, xuano xua yabara nainbota pitiri jiwi nexa, barapoxonae Pablo irʉ Bernabé, Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, jeichichi: “Nacom, barapo pitiri jiwi beta eenare jinya necajume cowʉntsixae”, jeibe. \s1 Meje yabara poxonae Bernabé irʉ Pablo Antioquía tomaratha equeicha caibe patopiyabe xua po tomara peecaexae Siria nacuatha \p \v 24 Copiya matha Pisidia nacua bewarapiyabe. Bapoxonae Panfilia nacuatha patopabe. \v 25 Jesús pia pexeinya jume diwesi tsipaebabe Perge tomaratha. Barapoxonae equeicha Atalia tomara bewarapiyabe. \v 26 Baraxotiya Atalia tomaratha Antioquía bewarapiyabe jeratha, po naetha po nae pin nae. Antioquía tomara barapo tomara ichaxota bayatha matha barapomonae Bernabé irʉ Pablo tawʉcatsibe Nacomtha poxonae juntucuru warapabe. Bayatha cain barapo Antioquía tomarapiwi tawʉca Nacomtha, xua Nacom beta eenaena peantobexae xua Pablo irʉ Bernabeno beta eenaeinchibe poxonae nacuitabe Nacom pia penacuichiwa. Baxota equeicha Pablo Bernabeno pecoutha patopabe tsipei barapo pia penacuichiwabe bayatha wetabe. \v 27 Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Antioquía tomaratha caetutabe pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. Baponbe barapomonaetha tsipaebabe po coyene bayatha Nacom Pablo irʉ Bernabé taexanatsibe. Mataʉtano tsipaebabe xua Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tacopatatsi xua irʉ barapomonae peitacʉpaewatsi xua pejume cowʉntsinexatsi Jesús. \v 28 Bernabé irʉ Pablo baraxotiya ainya dapaein naecabe barapomonae pia xantha tatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsi jiwichi. \c 15 \s1 Meje yabara poxonae nacaetuta Jerusalén tomaratha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ penapatae jiwi \p \v 1 Barapoxonae irʉ pebiwi, pomonae Judea nacuatha jinompa, pata Antioquía tomaratha. Barapomonae tamropata notarʉcʉpa xua pecuidubiwa pomonaetha pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús. Jeye: “Icha paichichipame xua painya nepaca capanenebiwa matha pana nawi thabare pebiwi pam ichaxota pana nareixacaename icha be ichi pocotsi coyeneya bayatha Moisés paca itoroba”, jei. \v 2 Pablo irʉ Bernabeno jume daunweya tsipaebabe xua baxua jopa xainyeyo. Ichitha jume matsontsonobatsibe barapomonae. Daxota Pablo irʉ Bernabé wʉn dutatsibe, irʉ ichamonae wʉn dubatsi xua daxita barapomonae peponaenexa Jerusalén tomara beya. Mataʉtano barapomonae itorobatsi xua barapo penawi thabi coyene yabara petsipaebinexatsi Jesús pia peitorobi jiwi tatsi, irʉrʉ pitiri jiwi petsipaebinexatsi pomonae penacaetutsi jiwi jiwana xua Jerusalén tomaratha. \p \v 3 Barapo Antioquía tomarapiwi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pu taeumena. Pablo irʉ Bernabé irʉ icha pebiwi pu taeumeinchi. Barapoxonae Pablo Bernabeno irʉ icha pebiwino warapa. Barapomonae siwa pona Fenicia nacua beya, Samaria nacua beyano. Barapomonae Pablo Bernabeno tsipaebabe, jeibe: “Pomonae xua jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae pia cui coyenein nacui barapenta po coyenein xua jume cowʉnta bayatha pia jume cowʉntichi Nacomtha”, jeibe Pablo, Bernabeno. Daxita pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús bichocono jʉntʉ coyene weiweina poxonae jume tane baxua. \p \v 4 Bernabé irʉ Pablo poxonae patopabe Jerusalén tomaratha, pomonae pejume cowʉntsi jiwi baponbe matenta weiweinaya wabatsibe. Irʉrʉ Jesús pia peitorobi jiwi tatsi matenta weiweinaya waba. Barichirʉ pitiri jiwi matenta weiweinaya waba. Bernabé irʉ Pablo tsipaebabe barapomonaetha po coyene bayatha Nacom taexana baponbetha. \v 5 Ichitha ichamonae fariseomonae, pomonae bayatha jume cowʉnta Jesús, asiya umena. Barapomonae namchi, jeye: \p —Pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús bewa exanaetsi xua penawi thabiwa tsane xua ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano bewa cui itorobichi xua bewa exanaponaena pocotsiwa bayatha Moisés itoroba pia peitorobi coyenewatha, jei. \p \v 6 Bapoxonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri jiwimonaeno nacaetuta peyabara paebinexa barapo penawi thabi coyene. \v 7 Caena bayatha bapomonae najume matsontsonobompa. Bapoxonae Pedro asiya uncuataba. Barai barapomonaetha, jeye: \p —Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús, paxam payaputaneme, xua caena bayatha Nacom neitapeta painya xantha. Newaba tacueicueijeinexa tsane Jesús pia pexeinya pecapanenebiyae diwesi jume pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, xua irʉrʉ barapomonae pejume cowʉntsinexa barapo diwesi. \v 8 Nacom pejʉntʉ coyene yaputaein jiwi daxota naca yaputane exana xua bapon tsitatsi xua barapomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi bequein jopa judiomonae naexanaeyo. Nacom bara nanajumope tʉnaxʉ cata barapomonaetha icha matha naca cana ichi. \v 9 Nacom bichocono antobe barapomonae icha ichi xua bichocono naca antobe. Nacom jʉntʉ coyene puxana exana barapomonae xua abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pejume cowʉntsixaetsi icha naca ichi. \v 10 Maisa anoxuae jopa bepayabara yaputaem pocotsiwa Nacom exana. Mataʉtano barapo pejume cowʉntsiwi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pacui itorobame xua penawi thabiwa xua ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwichi xeinatsi. Mataʉtano be paca ita cui jicha xua barapomonae bewa exanaena pocotsiwa Moisés itoroba. Apara baraxua jopa naca itacʉpaeyo xua waexanaewa. Irʉrʉ wamo susato jiwi jopa itacʉpaetsi xua peexanaewa baxua. \v 11 Nama apara waxainchi wanaca capanenebiyae jiwichi xua saya amanaya xua Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein peichichipaexae baxua. Barapo pejume cowʉntsiwi irʉ bara cana ichichi, jei Pedro barapomonaetha. \p \v 12 Bapoxonae barapomonae moya umena. Barapomonae Bernabé irʉ Pablo jume taeumenatsibe. Tsipaebabe: “Paponeibanbe pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Paexaneibanbe barapomonaetha pexeinya petsita itʉtsi coyenewan Nacom pia peayapusʉwiyatha tatsi”, jeibe. \v 13 Poxonae Bernabé irʉ Pablo najume wetabe xua paebabe, bapoxonae Santiago namchi, jeye: \p —Tamonae pam, pomonae irʉ painya nejume cowʉntsiwixae Jesús, pana nejume taema: \v 14 Simón Pedro aunxuae naca tsipaeba. Pedro namchi: ‘Poxonae Nacom copiya tamropata pitaba xua yawena pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, Nacom jiwana itapeta pomonae xua peantobenexa tsainchi bapon’, jei Pedro. \v 15 Xuaunxuae Pedro paeba caena bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi yabara tsiwʉnae muxu dutsiya tina Nacom Pejume Diwesitha xua Nacom nexa, jeye: \q1 \v 16 ‘Poxonae daxita baraxua wetsina, \q1 xan Nacom equeicha patoparecaein. \q1 Exanaein xua caein, pon David pia \q1 pemomo jiwi tatsi jiwana matacapoponaena \q1 piamonae, icha matha David ichi \q1 poxonae piamonae matacapopona. \q1 \v 17 Poxonae baraxua exanaein, barapoxonae ichamonae \q1 pomonae jopa judiomonae naexanaeyo newenawenei \q1 tsane pia tanejume cowʉntsinexa tsane. \q1 Barapomonae pia Pecanamataxeinaein tatsi \q1 naexanaein taitapetsixae barapomonae. \q1 \v 18 Nacom pon jiwi yaputaeya \q1 exanatsi barapo coyenein caena bayatha \q1 pepaebixae baxua daxota xaniwaicha \q1 Nacom exanaena’, jei Nacom pia \q1 peitorobi jume pepaebiwi, Nacom Pejume \q1 Diwesitha xua Nacom nexa, jei Santiago. \p \v 19 Santiago cataunxuae awiya cueicueijei, jeye: “Daxota nanta xeinan, equeicha waxainchi jopa bewa itorobi tsainchi pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua peexanaewa po coyenein xua taayapubetsi. Barapomonae nacui barapenta pia cui coyenein po coyenein xua jume cowʉnta bayatha pia jume cowʉntichi Nacomtha. \v 20 Betatinaetsipatsi carta pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Barapo cartatha jeichipaetsi: ‘Jopa equeicha pewi paxaeinde po wi jiwi tajeba ibo nacom nexa. Painya xoba yabʉxi panotame po yabʉxi jopa painya seurixi. Painya xoba duwei pawi xaneme pon saya pipato tʉpa xuano pon saya bunopa. Mataʉtano jopa paxaeinde pejanan’, bejei tsipaetsi. \v 21 Baraxua bewa exanaetsi poxoru caena cain bayatha pomonae Nacom Pejume Diwesi pecanatsipaebi jiwi yorobeiba barapo diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Daxita tomarantha xua po matacabintha pentaquei seicae matacabintha barapomonae yorobeiba Nacom Pejume Diwesi, po diwesi xua Moisés tina bayatha pocotsiwa yabara tsiwʉnae muxu duta Nacom”, jei Santiago. \s1 Meje yabara poxonae barapo bicheito carta tatina pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo \p \v 22 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi, irʉ daxita pomonae pejume cowʉntsiwi juntucuru najiwana itapeta. Bapoxonae xua Antioquía tomara beya penajiwana itorobinexa Pablo irʉ Bernabé. Judas wʉn dutatsi pon icha wʉn Barsabás. Irʉ Silas wʉn dutatsi, baponbe ponbe bichocono peainya cui jitonbe xua pomonae irʉ pejume cowʉntsiwi pia xantha tatsi. \v 23 Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉrʉ pitiri jiwi, irʉ pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi, barapomonae carta tina xua pecaitorobinexa xua Pablo irʉ Bernabé irʉ Judas irʉ Silas barapoyobe pecaitorobinexatsi. Barapo carta namchi, jeye: \p “Paxan Nacom pia peitorobi jiwi tatsi pan, irʉ pitiri jiwi panno xua nacaemonae jiwichi xua wajume cowʉntsiwichi Jesús. Paxan pajacoban patamonae pomonae jopa judiomonae naexanaeyo pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi, pomonae pejinompaexae Antioquía tomaratha, xuano xua pejinompaexae Siria nacuatha, Cilicia nacuathano. \v 24 Payaputan ichamonae xua patamonae pata tomara weya pipato paca siwa pona painya tomara beya. Paca cajume acaura. Barapomonae namchi: ‘Pana nawi thabare. Mataʉtano paexande pocotsiwa Moisés pia coyenewatha itoroba’, jei. Jopa paitorobinyo barapo jume. \v 25 Daxota be juntucuru pawʉnaein xua cuita pananta jʉpaya nanta xeinan. Paitoroban ichamonae pata xainya weya pia paca necataenexa tsane. Napuna ponabe Bernabé Pablono ponbe bichocono paantobein. \v 26 Baponbe Pablo irʉ Bernabé muxu pebocaebe xua pebexubiwatsibe pecueicueijei tsurucuanaebiyaexaebe Jesucristo nexa, pon Wanacanamataxeinaein. \v 27 Paitorobanbe Judas Silasno. Baraponbe saya pia coutha paca tsipaebinabe daxita xua barapo cartatha papaeban painya neyaputaenexa. \v 28 Paxan irʉ Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi pananta jʉpaya nanta xeinan xua jopa bepaca itorobichi icha cui coyene po cui coyene bichocono pacata ayapube xua painya neexanaewa tsane. Meisa saya ʉ baxua xua pacata tinatsi po cartathe baxua panantawenoname xua painya neexanaewa tsane. \v 29 Painya xoba paxaneme pewi po wi jiwi tajeba ibo nacom nexa poxonae tauta barapo duwei xua tuxusi exana barapo ibo nacom nexa. Barichi painya xoba duwei pawi xaneme pejanano po duwei pipato tʉpumena. Mataʉtano ichamonae painyamonae jiwana pia xoba nota yabʉxi powaxi jopa piseurixi tatsi. Icha baraxua panacui barapentsiname xanepanaya pajinompaename. Baja”, jei barapo cartatha. \p \v 30 Bernabé irʉ Pablo, irʉ Judas Silasno barapomonaeyobe peitorobixaetsi bara Antioquía tomara be-iyiya. Barapo tomarathiya barapomonaeyobe caetuteta pomonae pejume cowʉntsiwi. Mataʉtano barapomonaeyobe barapo carta cata barapomonaetha. \v 31 Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús bara yoroba barapo carta. Barapomonae bichocono jʉntʉ coyene weiweina tsipei barapo cartatha cui matateicaeya yabara paebatsi. \v 32 Judas irʉ Silas peitacʉpaexaetsibe xua beta petsipaebiwabe Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana, daxota jʉntʉ coyene tsacababe barapomonaetha pomonae irʉ Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi xua beta pejinompaewa tsane. Mataʉtano baponbe cui matateicabe. \v 33 Barapoyobe barapo pejume cowʉntsiwitha naecabe caena bayiyo. Barapoxonae barapomonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús barapoyobe jʉntʉ coyene xanepanaya pu napeyabatsi xua penawibiyaexae caibeya ichaxota werena bayatha pomonae peitorobirenaexaetsi. \v 34 Ichitha Silas juntucuru narunta. \v 35 Pablo irʉ Bernabé Antioquía tomaratha ecabe. Baponbe irʉ ichamonaeno pomonae pinmonae, daxita barapomonae cuiduba dubenanaebiya yawa tsipaeba dubenanaebiya Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi pia pexeinya jume diwesi tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo equeicha warapa nacueyatabe po cuiyobetha xua Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi pecueicueijeiwa nexa \p \v 36 Pirapaeyo icha mataqueitha, Pablo barai, Bernabé baraichi, jeye: \p —Antha equeicha Jesús pejume cowʉntsiwi siwa ponaeinchi daxita jʉpaya tomarantha ichaxota matha cain Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein pia jume diwesi tatsi tsipaebatsibe. Wayaputaenexabe icha metha bara beta jinompa bapomonae, jei Pablo. \p \v 37 Bernabé ichichipa xua puna poinchibe pon Juan, pon icha wʉnno Marcos. \v 38 Ichitha Pablo jopa ichipaeyo xua pebarʉ ponaewatsi Juan Marcos tsipei bayatha Panfilia tomaratha Bernabé irʉ Pablo cuenta ponatsibe. Bayatha Juan Marcos juntucuru jopa benapuna nanacuichiyo Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. \v 39 Najume matsontabe. Bernabé irʉ Pablo nawʉ tsatajopabe. Bernabé tsana barʉ jopa Marcos. Weratha ponabe Chipre tunaeto beya. \v 40 Barapoxonae Pablo cuita waba Silas. Antioquía tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo Silasno tatsipaebatsibe Nacomtha xua Nacom peenaenexa peantobexae xua Pablo irʉ Silas peenaenexatsibe poxonae cueicueijeibe Nacom Pejume Diwesi. \v 41 Pablo irʉ Silas warapabe Siria nacua beya, Cilicia nacua beyano. Baponbe jʉntʉ coyene tsacababe pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús xua beta pejinompaewa nexa. \c 16 \s1 Meje yabara poxonae Timoteo cueyata, Pablo irʉ Silas cueyatatsibe \p \v 1 Pablo irʉ Silas Derbe tomaratha patopabe. Equeicha bapoxonae Listra tomaratha patopabe. Baraxota Listra tomaratha caxinabe pebin pon pejume cowʉntsin Jesús. Bapon pewʉn Timoteo. Pena tatsi saya judiomonaewayo. Barapowa irʉ pejume cowʉntsiwayo Jesús. Timoteo paxa tatsi griegomonaepin. \v 2 Jesús pejume cowʉntsiwi, pomonae jinompa Listra tomaratha, irʉ pomonae Iconio tomaratha jinompano, barapomonae Timoteo beta yabara paebatsi xua pinae pejʉntʉ coyene xanepanaein. \v 3 Pablo ichichipa xua bepuna ponaeichatsi Timoteo xua peyawenaenexatsi. Ichitha matha copiya cui itorobatsi Timoteo xua pewi thabinexatsi xua ichaxota nareixacaeca xua ichaxota pebinxae xeina. Pablo baxua exana tsipei jopa ichipaeyo xua judiomonae anaepana peexanaewa tsainchi xua jopa pewi thabixae tsipaetsi Timoteo. Tsipei Pablo yaputane xua judiomonae nawita ichaxota poneibinabe. Barapomonae judiomonae nawi thabeiba tsipei pia cui. Mataʉtano barapomonae judiomonae yaputane xua Timoteo paxa tatsi griegomonaepin. Daxota Timoteo jopa caena bayatha wi thabichi tsipei canta griegomonae jopa daxua exaneibiyo. \v 4 Daxita jʉpaya tomarantha pateiba, Pablono, Silasno, Timoteono. Barapomonaeyobe tsipaebabe pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi pocotsiwa bayatha Jesús pia peitorobi jiwi tatsi irʉ pitiri jiwi tina cartatha poxonae nacaetuta Jerusalén tomaratha pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús. \v 5 Daxota pomonae penacaetutsi jiwi bara xanepanaya beta jume cowʉnta. Daxotano pinmonae jume cowʉnta. Daxita matacabi mataropeicha pinmonae tsoponae xua jume cowʉntapona Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Pablo camaita Macedonia nacuapin \p \v 6 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Pablo jopa copatichi xua pecueicueijeiwa tsane Nacom pejume diwesi Asia nacuatha. Daxota Pablobarʉ Frigia nacua iya pona xuano xua Galacia nacua iya pona. \v 7 Misia nacua iyiya. Baraxotiya bequein ichichipa pata Bitinia nacuatha, ichitha Jesús pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi apusiwa. \v 8 Daxota Misia nacua iyiya. Troas tomaratha mene itapatha pata. \v 9 Baraxota merawi Pablo camaita pebin pon Macedonia nacuapin. Bapon Macedonia nacuapin nantacotuncua. Pablo jume daunweya wabatsi: “¡Anetha denande! Macedonia nacua berena. ¡Pana yawende!” jeichichi Pablo. \v 10 Pablo camaita bapon, daxota paxainxainyan xua pata warapaenexa Macedonia nacua beya. Irʉ xan, Lucas tsocuaein, naponan. Paxan tsipei payaputan xua bara Nacom pana itoroba barapo nacuatha xua pata cueicueijeiwa tsane Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo irʉ Silas Filipos tomaratha ecabe \p \v 11 Jeratha pawarapan, po naetha po nae pin nae. Paponarʉcʉpan Troas tomara mene itapa weya. Weratha bopiya payiyan petunaeto cacuitiya Samotracia tunaeto. Icha matacabitha papatan Neápolis tomaratha. \v 12 Equeicha baxotiya Filipos tomara bepayiyan, po tomaratha xua romanomonae cueranta ena. Barapo Filipos tomara yatsicaya pepa tomara, pepa Macedonia nacua. Baraxota ainya matacabin paenan. \v 13 Caentacabi, po matacabi pentaquei seicae matacabitha, tomara pepuya beya paponan mene itapa beya, ichaxota judiomonae Nacom wʉqueiba. Paenan baraxotiya. Jesús pejume diwesino pacueicueijan yabʉxitha powaxi xua cou bayatha nacaetuta. \v 14 Barapowaxi caewayo jiwana pana jume tane. Barapowa pewʉn Lidia, Tiatira tomarapiwayo. Bapowa caenaeteiba papabʉrʉ, po papabʉrʉ mʉ tsobia po papabʉrʉ ainya matoman. Barapowa wʉnae jainteiba Nacom. Barapowa beta jume tane pocotsiwa Pablo paeba. Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein, barapowa icha jʉntʉ coyene cana exanatsi xua peexanaenexa pocotsiwa Pablo paeba. \v 15 Barapowa bautisabatsi, yawa piamonae matabʉxʉyo tatsi bautisabatsi. Bapoxonae bapowa pana barai, jeye: \p —Icha bara metha xaniwaicha pananta xeiname xua Jesús tajume cowʉntsiwayo, pon jiwi Pecanamataxeinaein, nexata antha tabotha pamaire, pana nejei Lidia. \p Pecono jumeyotha pana barai, bepa pinae xua pia botha pamaichin. \p \v 16 Icha mataqueitha poxonae namtotha paenaponan xua poxonae paponan ichaxota jiwi wʉqueiba Nacomtha, baxota yabʉyo pacaxinan namtotha. Barapowayo cauri xeina. Barapowayo pebusi cui taetaewayotsi xua amanaya petanacuichiwa pia pentacaponaein nexa. Mataʉtano barapowayo paratixi caetuba pia pentacaponaein tatsi nexa xua bapowa pecueicueijei tsaibixae pocotsiwa cauri yaputane exana. \v 17 Barapowa, Pablo, irʉ paxan pana pu wabapona. Bapowa wawaya namchi, jeye: \p —¡Barapomonae tanacuita Nacom nexa, po Nacom itabocotha eca! ¡Paca muxu tsipaeba Nacom pia pecapanenebiyae diwesi! jei barapowayo. \p \v 18 Bapowa baxua exaneiba ainya matacabin. Pablo amuxufaetabi. Pablo barapowa taitaweta cauri. Pablo cauritha namchi, jeye: \p —Jesucristo wʉntha caitawetatsi. Naetsiriware. Xubariware bapowayo, jei Pablo. \p Bara caena barapowayo copatabatsi cauri. \p \v 19 Barapoxonae yabʉyo cui tainchi pia pentacaponaewichi tatsi xua equeicha jopa amanaya tacaetubi tsane paratixi barapomonae nexa. Daxota Pablo Silasno waetabatsibe. Pematacaitorobi bicheito jiwi peitabaratha capoinchibe tomara panatha. \v 20 Barapomonae Pablo irʉ Silas cuaranotatsibe peitabaratha tatsi pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonaetha jeye: \p —Baponbe judiomonae jitonbe, watomaratha baponbe wamonae cui tsacabatsi xua najume matsontsonoba. \v 21 Baraponbe pia cui coyeneya naca cuiduba. Barapo coyene jopa becopatichi xua wajume taenexa xuano xua waexanaenexa, tsipei romanomonaetsi, jei barapomonae. \p \v 22 Bara nexata Pablo irʉ Silas barʉ anaepanarʉcʉpatsibe jiwi. Mataʉtano pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapomonae ichamonae cui itorobatsi xua Pablo irʉ Silas peʉma xuenaxubinexatsibe paparuwa, bapoxonae xua pecuainchinexatsibe iwatontha. \v 23 Matha bichocono cuaintatsibe. Bapoxonae caponatsibe jiwi pecʉbi bo beya. Pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha bapon cui itorobatsi jeichichi: “Beta yapu eenare, xua jopa penaetsiriwanexabe”, jeichichi barapon. \v 24 Poxonae bapon jume tane pocotsiwa pentacaponaewi cui itoroba, bapoxonae po tutu tajʉ beya baxota Pablo irʉ Silas cuaranoyatsibe. Bichocono naepaewatha taxu cateitabetatsibe jiwi petaxu cateibabi naewatha. \p \v 25 Papaetha Pablo irʉ Silas Nacomtha tsipaebabe yawa Nacom pijume weino naxʉnabe. Ichamonae baraxota cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha. Barapomonae Pablo irʉ Silas jume tayenatsibe. \v 26 Barapoxonae jemeicha bichocono jijiyataxuba. Ibowano jijiyataxubano xua bomʉxʉ peyʉtanotsiwa. Bapoxonae jemeicha nainya saya dubenanaya peboupan. Mataʉtano pomonae jiwi pecʉbi botha jebatsi daxita taxu nain sarababatsi. \v 27 Pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi, bapon nacosataxuba. Bapon tane xua barapo jiwi pecʉbi bo saya peboupa umenarʉcʉpa. Bapoxonae pia cusi namara jonta. Muxu penabexubi, tsipei bapon nanta xeina xua bara daxita panenebiya, Pablo, Silasno irʉ ichamonaeno. \v 28 Ichitha Pablo waba bapon pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, jeye: \p —¡Jopa jinya coutha nabexubinde, tsipei apara cataunxuae xote pajinompan! jei Pablo. \p \v 29 Nexata pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, wawaya namchi, jeye: “Painta itanatabare”, jei. Jijiyeya cuinaepondena. Pablo irʉ Silas imoxoyo petaxutha pentabocototha caquita tauncuatabatsibe. \v 30 Bapoxonae bapon pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo irʉ Silas pesato becayatsibe. Pablo irʉ Silas baraichichibe, jeye: \p —Ja, ¿eta bichocuaein tsane xua tana necapanepaewa tsane Nacom beicha? jei bapon. \p \v 31 Pablo irʉ Silas jume notabe, jeye: \p —Jume cowʉnde Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein, bapoxonae necacapanepae jitom tsane irʉ jinyamonae matabʉxʉyo pecapanenebiyae jiwi tsainchi, jeibe. \p \v 32 Tsipaebabe bapontha, Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein, pia pexeinya jume diwesi tatsi. Mataʉtano tsipaebabe piamonae matabʉxʉyo jiwitha tatsi, pomonae pia botha petaenaexaetsi. \v 33 Caena barapoxonae, pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, Pablo, irʉ Silas wan quiatatsibe. Bapoxonae bapon bautisabatsi irʉ piamonae matabʉxʉyo tatsi bautisabatsi. Pablo, irʉ Silas bautisababe. \v 34 Bapoxonae Pablo irʉ Silas bo beya caponatsibe. Pexaewa catatsibe. Bapon piamonae matabʉxʉyo tatsino bichocono jʉntʉ coyene weiweina pejume cowʉntsixae Nacom. \p \v 35 Pomonae jiwi peyabara paebiwi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapomonae caemʉmbotha itoroba, policiamonae itorobatsi ichaxota pon peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha. Bapon copatatsi xua bara Pablo irʉ Silas pepu copatsinexatsibe. \v 36 Nexata pon jiwi peyabara equeibin pomonae cʉbebatsi jiwi pecʉbi botha, bapon Pablo baraichi, jeye: \p —Pomonae jiwi peyabara paebiwi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, barapomonae necui itoroba xua tapaca isanaxubiwa tsainchibe. Bara paca itacʉpabe xua bara papu seicaenamebe, jei bapon. \p \v 37 Ichitha Pablo barai policiamonaetha, jeye: \p —Apara barapomonae pana cuainta pepa bicheito peitabaratha. Dacotsiwa barapomonae abe painta exana. Seicaya apara romanomonae pan. Copiya matha jopa pana caponaeyobe ichaxota pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Saya barapomonae pia coutha paeba xua abe paexananbe. Daxota jiwi pecʉbi botha pana caponabe. Deta aena poxonae juntucuru pana isanaxubapaebabe moya namicha pana itorobabe. Pentacaponaewi patsipaebare, pomonae pana cuainta, bʉ jame barapomonae pia coutha pana nepu sotababe, jei Pablo. \p \v 38 Baxua policiamonae bayatha jume yopita pomonaetha pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Barapomonae bichocono junuwa poxonae jume tane xua Pablo irʉ Silas apara romanomonaepinbe. \v 39 Barapomonae ponarʉcʉpa jiwi pecʉbi botha, Pablo, irʉ Silas siwa poinchibe peauraxae xua bayatha Pablo, irʉ Silas cuaintatsibe. Barapomonae Pablo irʉ Silas tsipaebatsibe, jeichichibe: “Maisa paauran tsipei abe paca exanatsibe. Moya paponarebe. Jopa po tomarathe paecaeindebe. Jopa pana neyopichinde”, jei. \v 40 Poxonae Pablo irʉ Silas jiwi pecʉbi bo wenaetabiyabe, Lidia pia bo tatsi be-iyabe. Siwa ponabe pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Barapomonaetha baponbe jʉntʉ coyene tsacababe xua xanepanaya pejinompaewa tsane. Bapoxonae bara wewarapiyabe. \c 17 \s1 Meje yabara poxonae Tesalónica tomarapiwi namtsebiya anaepanaeya wawai xua Pablo, irʉ Silas pecasebixaetsibe \p \v 1 Pablo irʉ Silas Anfípolis tomara iyabe. Apolonia tomara iyabeno. Barapoxonae Tesalónica tomaratha patopabe po tomara ichaxota judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi uncua. \v 2 Pablo pia cui xeina xua judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi pateiba. Daxota baxota eca acoibi po semanabe. Mataʉtano daxita pentaquei seicae matacabintha barapo judiomonae pia penacaetutsi botha Pablo irʉ Silas cuidubabe. \v 3 Pocotsiwa Nacom Pejume Diwesi paeba, baxua Pablo tsipaeba po coyene xua pinae pon Mesías bewa bexubinchi ichamonae, xuano xua pinae bapoxonae equeicha asʉ tsane. Pablo jeye barapomonaetha: \p —Pon xua Jesús xuaunxuae yabara paca muxu tsipaebatsi, bapon apara bara Mesías, jei Pablo. \p \v 4 Ichamonae, judiomonae jume cowʉnta. Barapomonae Pablo, irʉ Silas caemonae naexanatsibe. Barichi pin bicheiton griegomonae jume cowʉntarʉ, pomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae jume cowʉnta Jesús. Irʉrʉ ainya yabʉxi bicheiton jume cowʉnta Jesús powaxi barʉ cui itura jineibatsi xua jiwi barʉ cui itura jineiba. \v 5 Ichitha icha judiomonae pomonae jopa pejume cowʉntsiwi, baxua yabara uwa. Daxota barapomonae pebiwi barʉ nacaetuba po pebiwi peajʉntʉcoyeneyapubewi xua po pebiwi saya pejinompaewi namtontha. Daxita barapomonae namtsebiya wawai tomaratha. Jasón pia botha tatsi anaepanaya jojoniya xua Pablo irʉ Silas pejeichinexatsibe xua pewaetabinexatsibe xuano xua pecaenaetsinexatsibe jiwitha. \v 6 Ichitha baxota Pablo irʉ Silas jopa taebichibe. Daxota catsaya waetabatsi Jasón, irʉ ichamonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Pablo irʉ Silas waetabatsibe. Daxita barapomonae pentacaponae jiwitha becayiyatsi. Daxita barapomonae yabara wawaichiya jeichibe: \p —¡Barapo pebinbe daxita nacuantha abe paeba ducuanaebiyabe yawa waxainya becui joparenabe! \v 7 Jasón barapomonae matenta weiweinaya waba pia botha. Jasón pia botha maitecabe. Daxita Pablobarʉ jopa exanaeyo po peitorobi coyenewan xua pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba. Mataʉtano barapomonae paeba xua pinae ichʉn popona pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi, bapon pinae Jesús, xua jopa yabara cananta xeinaetsi pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei barapomonae xua namtsebiya wawai. \p \v 8 Poxonae baxua jume tane, pentacaponaewi irʉ pomonae xua baxota umena, daxita barapomonae anaepanaeya namtsebiya wawai. \v 9 Barapo pentacaponaewi wecobe nota paratixi xua Jasón irʉ pomonae pejume cowʉntsiwi wecobe notatsi. Barapo pentacaponaewi namchi xua pinae equeicha caewa catsinchi Jasón barapo paratixi poxonae Pablobarʉ tomara weya ponaena. Bapoxonae pentacaponaewi Pablo barʉ pu sorobabatsi pewarapaenexa tsane tomara weya. \s1 Meje yabara poxonae Pablo irʉ Silas Berea tomaratha poponabe \p \v 10 Barapo merawitha pomonae irʉ pejume cowʉntsiwixae Jesús, barapomonae Pablo, irʉ Silas itorobatsibe xua nainya pewarapaenexabe Berea tomara beya. Poxonae barapo tomaratha patopiyabe judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi joniyabe. \v 11 Judiomonae, pomonae Berea tomarapiwi, barapomonae pejʉntʉ coyene xanepanaewi icha be jopa Tesalónica tomaratha ichiyo. Jame barapo Berea tomarapiwi bara xanepanaya jume tane Jesús pejume diwesi. Daxita matacabi barapomonae Nacom Pejume Diwesitha yorobeiba pia yaputaetsi barapo diwesi, po diwesi xua Pablo irʉ Silas paebabe icha metha baraxua bara xainyeibe. \v 12 Daxota pinmonae jume cowʉnta Jesús. Judiomonae jume cowʉnta Jesús. Irʉ griegomonae jume cowʉntano, yabʉxi, irʉ pebiwi. Powaxi jume cowʉnta Jesús, barapowaxitha jiwi barʉ cui itura jineiba. \v 13 Judiomonae, Tesalónica tomaramonae, jume tane xua Pablo cuiduba Nacom Pejume Diwesi Berea tomaratha. Daxota bapomonae Berea tomara be-iyiya. Baxotiya barapomonae namtsebiya wawai xua Pablo irʉ Silas pecasebixaetsibe. \v 14 Ichitha pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Pablo itorobatsi xua nainya peponaenexa imoxoyo mar mene beya poxonae cataunxuae Silas irʉ Timoteo ecabe Berea tomaratha. \v 15 Pomonae Pablo cueyabatsi barapomonae Pablo punaxubathopatsi Atenas tomaratha. Barapomonae equeicha caibe nawibiya Berea tomara beya. Barapomonae Silas irʉ Timoteo tsipaebatsibe xua Pablo najume caruta xua bepa pinae Silas irʉ Timoteo nainya patopaenabe Atenas tomaratha. \s1 Meje yabara poxonae Pablo Atenas tomaratha popona \p \v 16 Pablo ewata, Silas irʉ Timoteo ewatatsibe Atenas tomaratha. Barapoxonae barapo tomaratha Pablo tane xua barapomonae ainya ibo nacomʉn xeina. Daxota bichocono yabara najʉntʉ coyene exaba. \v 17 Daxota Pablo tsipaeba Nacom Pejume Diwesi judiomonaetha judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Mataʉtano baxotano tsipaeba pomonae bequein jopa judiomonae naexanaeyo, barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Barichi daxita matacabi pomonae Pablo caxibeiba pomonae nacaetuteiba tomara pin panatha barapomonaethano Pablo cuidubeiba Nacom Pejume Diwesi. \v 18 Barichi griegomonae ichichipa xua pejume taewa pocotsiwa Pablo paeba. Ichamonae griegomonae itapeta jume cowʉnta pocotsiwa epicureomonae cuiduba. Irʉ ichamonae griegomonae itapeta jume cowʉnta pocotsiwa estoicomonae cuiduba. Barapomonaebe Pablo tsipaeba. Bapoxonae ichamonae Pablo yabara jeichichi, jeye: \p —¿Eta xua bapon naca barai tsipae, pon xua jopa juniya cueicueijei tsaibiyo? jei. \p Ichamonae jeye: \p —Mexeya maisa bapon cueicueijei pia nacomʉn nexa, jei. \p Barapomonae baraxua paeba, tsipei Pablo Jesús pia pexeinya jume diwesi paeba ducuanaebiya, mataʉtano poxoru paeba xua Jesús equeicha pinae asʉ. \v 19 Nexata ichamonae Pablo teicatsi pecaponaenexatsi atororotha ichaxota ba pentacaponaewi nacaetuteiba, poxonae ichauxi muxu peexaneibi. Barapo pentacaponaewi matabʉxʉyo pewʉn Areópago, Pablo yainyabatsi, jeichichi: \p —Pana netsipaebare bepayabara yaputaein po diwesi xua cuidubiya paeba ducuanaebiyame. \v 20 Xuaunxuae pana tsipaebame, barapo diwesi jopa payaputaeinyo bayatha. Pata bequein yabara yaputaetsi xua po diwesi baxua yabara caunuta, jei barapomonae. \p \v 21 Atenas tomaramonae irʉ pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, pomonae anoxuae jinompa xote, daxita barapomonae ʉ saya pepaebeibi. Yawa saya ʉ cou paebeiba poxonae pena jume jume taiba, saya baxua paebeiba. \p \v 22 Nexata Pablo Areópago wʉn matabʉxʉyo peitabaratha tatsi asiya uncuataba. Pablo namchi, jeye: \p “Paxam Atenas tomaramonae pam. Bara paca cui yaputainchi xua painya nacomʉn wʉnae pajaintame. \v 23 Poxonae ponan ichaxota painya nacomʉn wʉnae pajaintathopeibame tan ainya ibo nacom matabon. Mataʉtano tan baxota, ichaxota nacom wʉnae pajaintame, xua cou ichaxota pocotsiwatha xua be pexaethopaewa xua ichaxota duwei patautathopame baxua cou panta tinadutame. Baxua panamchim couje: ‘Barapo nacom xua pon jiwi jopa yaputaeyo’, pajam. Xuaunxuae cou asiya pawʉn dutame pon, bapon, apara pepa Nacom. Xuaunxuae po diwesi yabara paca tsipaebatsi, barapon pejume diwesi apara. \p \v 24 “Barapon pon pepa Nacom, daxita barapo ira exana. Daxita carepaya jʉpaya exana. Barapon pon pia coya peewatsin barapo susato nacuano, yawa barapo itabocono. Po bon patsiacabeibame Nacom xua po botha jiwi wʉnae pejaintithopeibinexa Nacom, apara ba Nacom jopa poponaeyo barapocotsi botha. \v 25 Xua pocotsiwan jiwi taexana Nacom nexa, baraxua Nacom jopa nantawenoneibiyo. Barapo Nacom saya pia coutha daxita nacata exana. Peayapusʉwano, naca cata. Daxita barapo petusato tutu joibo naca cata. Baxuan daxita amanaya saya nacata exana. Daxita ichauxino muxuna exanano. \p \v 26 “Copiya meisa bapon Nacom compa exana pebin, bara caein. Barapo cae janatha daxita yanacua exana jiwi. Daxita wʉnae tsiwanaeya yaputaneno poxonae naexanaena daxita jiwi. Mataʉtano yaputane xua eta po weiyobetha jinompaena. Mataʉtano yaputane xua pia irantha bexa naexanumenaponaena. \v 27 Icha pebin cuita cananta xeinaetsipa Nacom, bara Nacom cana exanaetsipa xua bapon bara Nacom pejume cowʉntsiwa tsainchi. Nacom jopa tajʉ ecaeyo ichitha bara waxantha imoxoyo popona. \v 28 Nacom pepoponaexae daxota asʉ jinompatsi. Nacom naca exana, daxota beta nacuiyenabatsi, yawa daxota wacobexitha ʉ waexanae. Ichaunxuae ichin xua paca tsipaebatsi barichi painyamonae baxua paeba pomonae diwesi petinaewi poxonae jei, ‘Nacom apara pia jiwichi waxainchi’, jei. \v 29 Waxainchi Nacom pia jiwichixaetsi, daxota jopa bewa nanta xeinaetsi xua Nacom po Nacom pepa Nacom, apara jʉpa po nacomʉn jiwi exana pecobetha. Barapo nacomʉn po nacomʉn xua jiwi cana exana xua oro nainton yawa xua plata nainton yawa xua ibowan, saya jiwi pia coyene cuirutha nanta xeina xua peexanaewa barapo nacomʉn. \v 30 Matha copiya bayatha Nacom saya beitatemaya tane jiwi abe pia peexanaewan tatsi, tsipei barapomonae jopa yabara yaputaeyo pocotsiwa Nacom ichichipa. Ichitha matapainya anoxuae daxita jiwi Nacom cui itoroba xua petsita xeinaenexatsi icha jʉntʉ coyene, xua jopa equeicha peexanaenexa abe peexanae coyene. Saya ʉ penanta xeinaenexa tsane pocotsiwa Nacom ichichipa. \v 31 Nacom matacabi wʉn duta xua po mataqueitha tsane Jesús caetucaetutetsina daxita jiwi pia peitabaratha. Barapo matacabitha tsane Jesús xaniwaicha yabara paebina daxita jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Pomonae xua abe exana itawetsinchi, pomonae xua wʉnae exana jopa itawetsi tsainchi. Nacom itapeta, xua Jesús tsiitapetatsi barapo penacuichiwa tsipei Jesús saya xaniwaicha pepaebin. Poxonae Nacom Jesús asʉ exanatsi petʉpaewitha, Nacom naca tsita itapeinya xeina xua apara Jesús tsiitapetatsi barapo penacuichiwa”, jei Pablo. \p \v 32 Poxonae barapomonae Pablo jume tainchi po coyene xua equeicha petʉpaewi pinae asʉ tsaibi tsane, ichamonae Pablo jume cui caponatsi nawita. Ichamonae namchi, jeye: \p —Bexa paca jume taeinchi equeicha xuaunxuae paebame, jeichichi Pablo. \p \v 33 Nexata Pablo cuenta ponataba barapomonae. \v 34 Ichitha ichamonae Pablo puna poinchi yawa bapomonae Jesús jume cowʉntatsi. Ichʉn barapomonae jiwana pewʉn Dionisio. Bapon Dionisio Areópago wʉn matabʉxʉyo jiwanapin. Petsiriwa powa irʉ napona powa irʉ pejume cowʉntsixae Jesús, bapowa pewʉn Dámaris. Ichamonae irʉ napona pomonae irʉrʉ Jesús pejume cowʉntsiwichi. \c 18 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Corinto tomaratha popona \p \v 1 Pirapae equeicha Pablo Atenas tomara wewarapiya. Corinto tomara bewarapiya. \v 2 Baraxota Pablo caxina judiomonaepin, pon pewʉn Aquila. Bapon Ponto nacuapin. Piowa tatsi pewʉn Priscila. Piseuribe mexuaetha Italia nacua wewaraparenabe, tsipei pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon pewʉn Claudio, bapon judiomonae daxita itorobatsi xua pewarapaewa tsane barapo Roma tomara weya. Daxota Corinto tomaratha patopabe. Pablo siwa pona, Aquila petsiriwano siwa poinchibe. \v 3 Pablo naeca Aquila pia botha tsipei bapon pia penacuichiwiyo irʉ xeina icha Aquila piawabe ichi. Pia penacuichiwiyo xeina xua chivo boco bouton exana. Aquila piowabe nacuitabe, irʉ Pablo piawa nacuita. \v 4 Daxita matacabi, po matacabintha pentaquei seicae matacabintha Pablo poneiba judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Baxota Pablo jume daunweya cueicueijei pomonaetha pepa judiomonaetha irʉ pomonaetha jopa judiomonae naexanaeyo. Pablo cueicueijei barapomonaetha tsipei ichichipa xua barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwa tsainchi. \p \v 5 Poxonae Silas irʉ Timoteo Macedonia nacua wepatoparenabe, barapoxonae daxita matacabintha Pablo cuidubeiba judiomonaetha. Pablo paeba xua pinae pon Jesús jeichichi xua apara pinae bapon apara bara Mesías, pon xua pinae barapomonae pewʉnae ewatsixae. \v 6 Barapomonae tamropata pitaba xua Pablo abe yabara paebatsi yawa tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Nexata Pablo pepatomeicha nama paparuwa nʉnʉtaba. Baxua exana poxoru barapomonae anthʉfaetabiya jume tane. Pablo barai barapomonae, jeye: \p —Bara apara painya coutha icha pana natsicuentame xua daxota poxonae paweraweracaename. Jopa tacouthinyo xua jopa paxeinaem tsane peajʉntʉcuiyapusʉwa, tsipei bayatha yabara paca tsipaebatsi barapo peajumeyapusʉ diwesi. Tha anoxuae Nacom Pejume Diwesi caponaetsi pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, jei Pablo. \p \v 7 Barapoxonae Pablo judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wewarapiya. Pablo pona Justo pia bo beya tatsi. Bapon Justo, icha wʉn xeina, Ticio baraichi. Bapon wʉnae pejainteibin Nacom. Bapon yabo uncua ichaxota imoxoyo judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi peʉma werena. \v 8 Irʉ Crispo, pon judiomonae pia penacaetutsi bo peyapucauncuaein, bapon piamonae matabʉxʉyo barʉ jume cowʉnta Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein. Barichi pinmonae pomonae Corinto tomaratha jinompa poxonae jume tane Nacom Pejume Diwesi, bapomonae irʉ jume cowʉnta Jesús. Pomonae pejume cowʉntsiwi barapomonae daxita bautisabatsi. \v 9 Bapoxonae Pablo merawi camaituncua Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi. Pablo baraichichi, jeye: “Jopa junuwinde. Nacom Pejume Diwesi paeba ducuanaebiyama. Jinxoba moyam. \v 10 Tsipei apara, xan cabarʉ popoinchi, daxota ichamonae jopa itacʉpaetsi xua abe necaexanaewa. Barapo tomarathe tamonae, pinmonae apara inta jinompa”, jei Jesús. \v 11 Pablo baxota popona dieciocho po xometiyobe Corinto tomaratha. Baxota Pablo cuiduba ducuanaebiya Nacom Pejume Diwesi. \p \v 12 Irʉrʉ pebin popona pon pewʉn Galión. Bapon Galión Acaya nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi exanatsi. Barapoxonae judiomonae pomonae Acaya tomarapiwi nacaetuta Pablo yabara nacaetutatsi pecasebixaetsi xua pecaponaenexatsi Galión peitabaratha tatsi. \v 13 Judiomonae namchi, Galión baraichi, jeye: \p —Poxonae bapon Pablo paeba ducuanaebeiba pinmonae baraxua jume jejei tsaibi. Pablo cuidubeiba jiwi, xua pinae jame bewa jiwi wʉnae jainteibi Nacom po coyene jopa jʉpaeyo Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi, jei barapomonae. \p \v 14 Pablo bara muxu pepaebi, irʉ Galión paebaxoyarʉ. Nexata barapon namchi judiomonae baraichi, jeye: \p —Ʉ judiomonae pam. Painya xoba pana tsipaebame. Jame icha bapon caiba, icha jiton bexotsi, icha ichawiyo exana xua abe, metha jame bapoxonae paca jume jejei tsipaetsi. Ichitha bapon jopa abe exanaeyo. \v 15 Saya ʉ payabara cueicueijam tsaibi barompaya painya cui xua painya amo jiwi pia cui coyeneya tatsi. Moya baxua paxam paexande pocotsiwa Pablo payabara paebame. Tsipei jopa bepacata naexanaetsi be pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Moya painya coutha pacui itawere, jei Galión. \p \v 16 Bapoxonae Galión pesato benapuna torobabiya barapo judiomonae. \v 17 Bara nexata daxita judiomonae Sóstenes waetabatsi pon judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi peewatsin. Barapomonae Sóstenes bʉtsi Galión peitabaratha tatsi. Daichitha baxua Galión saya cui tane, jopa tsita ainya cuichi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo equeicha Antioquía tomara beya caibeya warapa. Baxotiya tamropata pitaba xua warapa acoibi po cuiyobetha xua pecueicueijeinexa Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi \p \v 18 Pablo awiya came baxota popona ainya matacabin Corinto tomaratha. Bapoxonae nama copiya napeyaba pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Siria nacua bewarapiya weratha, po naetha po nae pin nae. Aquilano piowabe naponabe. Barapoxonae juntucuru bara ponatabichiba copiya matha nanta catepateya sibaxuba Cencrea tomaratha xua penayabara tsita itapeinya xeinaenexa xua nayabara jume cui wetsina xua exanaena xua bayatha Nacomtha nayabara tsiwʉnae muxu duta. \v 19 Bara Efeso tomaratha patarʉcʉpa. Baxota Pablo Aquila piseuribe xubetatsibe pia ponaetsi ichaxota judiomonae nacaetuta barompaya pia penacaetutsi botha. Baraxota Pablo barʉ cueicueijei barapo judiomonae. \v 20 Efeso tomarapiwi bequein Pablo apusiwatsi xua abʉ peecaewa tsane. Ichitha Pablo juntucuru jopa beecaeyo baxota ainya matacabin. \v 21 Nexata Pablo napeyaba barapomonae. Pablo namchi, jeye: “Tha nama Jerusalén tomara beequiyaetsi. Tha naewatequiyaetsi xua jiwi petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaewa. Metha equeicha paca taeyoparenaeinchi icha Nacom metha newʉnae ichipaena”, jei Pablo. \p —Bara warapataba Pablo. Efeso tomara wewarapiya jeratha po naetha po nae pin nae. \v 22 Poxonae Cesarea tomaratha patopa Jerusalén tomara be-iya, pia jacobichi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Bapoxonae equeicha Antioquía tomara bewarapiya. \v 23 Poxonae bara juntucuru yaainya merawin jopa baxotiya equeicha icha nacuabe bewarapiya. Galacia nacua bewarapiyano. Frigia nacua bewarapiyano. Baxota Jesús pejume diwesi cuiduba Pablo pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Pablo jʉntʉ coyene tsacaba xua barapomonae ajʉntʉyapusʉya pejume cowʉntaponaewa tsane Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Apolos Nacom Pejume Diwesi cueicueijei Efeso tomaratha \p \v 24 Caein judiomonae jiwanapin Efeso tomaratha patopa. Bapon pewʉn Apolos. Bapon seicaya irʉ Alejandría tomarapin. Bapon Nacom Pejume Diwesi peyaputaein yawa beta cacueicueijei barapo diwesi. \v 25 Apolos beta yabara cuidubatsi ichamonae xua Jesús, pon Pecanamataxeinaein jiwi, pia cui. Jʉntʉ coyene weiweinaya paeba. Xaniwaicha piamonae cuiduba Jesús yabara bequein saya yaputane xua po coyene pinae Juan pebautisabiwa jiwi xua icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha. \v 26 Apolos judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi bichocono jʉntʉ coyene wʉnaeya cueicueijei Nacom Pejume Diwesi. Priscila, Aquila piowabe jume tanebe bapon. Wababe bapon, pia bo becayabe. Aquila, Priscila pia pebinbe yabara muxu tsidutabe icha diwesi xua Nacom pia pepa diwesi po diwesi xua jopa yaputaeyo. \v 27 Apolos ichichipa xua peponaewa Acaya nacua beya. Bapoxonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Apolos canatsiwana tinaxotsi carta xua tatinatsi pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Daxota barapomonae tatina xua Apolos pententa weiweinaya wabinexatsi. Poxonae Apolos patopa Acaya nacuatha, bapon yawena pomonaetha pomonae bayatha Nacom jume cowʉntatsi pomonae Nacom peantobexae. \v 28 Apolos daxita jiwi peitabaratha jume amanayaba poxonae Jesús beta yabara paebatsi. Daxota barapomonae judiomonae jopa itacʉpaetsi xua pejume notsiwatsi bapon po coyene xua poxonae bapon abe pepaebiwa. Poxonae Apolos yoroba Nacom Pejume Diwesi bapon tsita itapeinya xeina xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica. \c 19 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Efeso tomaratha popona \p \v 1 Poxonae Apolos Corinto tomaratha eca, bapoxonae irʉ Pablo seicaya ducuanaebiya daxita tomaran jʉpaya, po tomarantha ichaxota atororon. Efeso tomaratha patopa, baxota Pablo caxina ichamonae pomonae Cristo pejume cowʉntsiwichi. \v 2 Pablo yainyaba barapomonae, jeye: \p —¿Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi painya jʉntʉ coyenetha pacata pata poxonae pajume cowʉntame Jesús? jei. \p Barapomonae Pablo jume notatsi, jeye: \p —Jume, jopa payaputaeinyo. ¿Eta pocotsiwara xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi? Bayatha jopa payabara jume taeinyo baxua, jei. \p \v 3 Pablo yainyaba, jeye: \p —¿Eta pabichim poxonae pajume cowʉntame poxonae paca bautisaba? jei. \p Pablo jume notatsi, jeye: \p —Apara saya payabara jume cowʉntan xua Juan cuiduba, po coyene xua Juan itorobatsi xua jiwi pebautisabiwatsi, jei. \p \v 4 Pablo jume nota, jeye: \p —Aja, Juan bautisaba pomonaetha pomonae abe pia peexanae cuiru coyenein nacui barapenta xua pomonae pejume cowʉntsiwichi Nacom. Daxota metha Juan piamonaetha barai: ‘Pajume cowʉnde pon xua tsiwana patopan’, jei Juan piamonaetha. Xua Juan namchi: ‘Pon xua tsiwana patopan’, jei, bapon apara Jesús, pon ‘Mesías’ baraichi, jei Pablo. \p \v 5 Poxonae baraxua Pablo jume taerʉcʉpatsi, caena barapomonae bautisabatsi Jesús pia pewʉntha tatsi pon Pecanamataxeinaein jiwi. \v 6 Poxonae Pablo barapomonae pecobetha mata jayaba, barapoxonae barapon Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae tapatatsi pejʉntʉ coyeneintha, yawa cueicueijei exanebatsi icha jumeintha xua ichamonae pia jume tatsi. Mataʉtano barapoxonae barapomonae cueicueijei Nacom Pejume Diwesi pocotsiwa Nacom yaputane exana. \v 7 Daxita bapomonae pomonae baxota ena doce pomonae matabʉxʉyobe pomonae xua Jesús pejume cowʉntsixaetsi. \p \v 8 Baxota Efeso tomaratha, Pablo judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi poneiba acoibi po xometiyobetha Nacom Pejume Diwesi pecueicueijeiwanexa. Bapon jopa junuwiyo poxonae cueicueijei. Mataʉtano yabara tsipaeba po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. \v 9 Ichitha ichamonae aichaxaibi jume tane. Jopa juntucuru bejume cowʉntsiyo. Saya barapomonae jiwi peitʉtha tatsi abe yabara paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Nexata barapomonae pia xainya weya tatsi Pablo napitaba. Saya meisa barʉ pona pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi po bo penacuidubi bo beya. Pebin pon pewʉn Tirano barapo bo, bapon pia bo tatsi. Barapo botha Pablo daxita matacabi Nacom Pejume Diwesi cuidubeiba. \v 10 Baraxota Pablo ainya weibe paeba ducuanaebiya Nacom Pejume Diwesi. Daxita pomonae Asia nacuapiwi judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo barapomonae jume cowʉnta Jesús pia pexeinya jume diwesi tatsi, pon Pecanamataxeinaein jiwi. \v 11 Nacom Pablo yawenatsi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewan exana Nacom pia peayapusʉwatha tatsi. \v 12 Ichamonae paparuwan yawa painyaweran capona Pablo beya xua barapo paparuwantha Pablo peperʉ jayababinexatsi. Barapo paparuwan nata capona peatene jiwitha. Bapoxonae barapo paparuwantha nainya axaibi tsouneibi. Irʉ pomonae cauri xeina barapo paparuwantha nacapanenebiya tsaibi. Barapomonae cauri wepu poneibatsi. \p \v 13 Ichamonae judiomonae, pomonae saya pejinompaewi, barapomonae pia cui xeina xua jiwi taitaweteibatsi cauri. Barapomonae ichichipa Jesús wʉn wʉn taibatsi poxonae itaweta cauri. Barapomonae caurimonae baraichi, jeye: “¡Bara Jesús pewʉntha paca itawetatsi, pon Pecanamataxeinaein jiwi, xua pon Pablo wʉn yopita ducuanaebiya!” jei barapomonae. \p \v 14 Irʉ barapoxonaerʉ judiomonaepin pon pewʉn Esceva, xeina siete poyobe tatsi pebiwi. Barichi barapo siete poyobe wʉn wʉn taibatsi Jesús, poxonae itaweta cauri. Esceva sacerdotemonae pia pentacaponaewi jiwana tatsi. \v 15 Poxonae barapomonae paeba barapo wʉntha, Jesús pewʉntha tatsi, barapomonae jume notatsi cauri, jeye: “Bara tayaputaein Jesús, Pablono bara yaputanno. ¿Incane paxamda? ¿Jintam pamda?” jei bapon cauri. \p \v 16 Bapoxonae barapo siete poyobe pexainya betanaxorenatsi pon cauri xeina. Barapomonae bʉtsi. Mataʉtano barapomonae jopa nacuiyenabiyo. Barapo siete poyobe daxita tamasa jebompatsi yawa wan dubatsi. Bo bejumasa dʉcʉpiya. \v 17 Pomonae Efeso tomaratha peenaewi, judiomonae, irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo, daxita bapomonae jume tane xua siete poyobe jumasa dʉcʉpa. Barapomonae junuwa bichocono. Daxota barapomonae Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi wʉnae jaintatsi. \p \v 18 Pomonae Jesús jume cowʉntatsi pinmonae barapomonae jiwana baxota pata. Barapomonae jiwi peitʉtha tatsi paeba xua bepa pinae bayatha abe exana poxonae mara coyeneya exana nawita. \v 19 Pomonae Jesús pejume diwesi coyene nacuiduba, barapomonae carendena diboron po diboron xua mara yabara penacuidubiwan. Barapo diboron tauteba. Poxonae barapo diboron tauteba daxita nataeumena. Barapomonae yabara matoma ununa xua pinae barapo diboron matoma nawita, cincuenta mil po paratiximonaebe pinae nantomata. \v 20 Barapoxonae pin bicheito jume cowʉnta Jesús, pon Pecanamataxeinaein jiwi. Yawa barapomonae tsita itapeinya xeina dubenanaebiya xua bara Nacom apara xeina peayapusʉ itorobi coyenewa. \p \v 21 Poxonae baxua weta Pablo najʉntʉ coyene weta xua pesiwa ponaewa tsane tomaran xua Macedonia nacuatha, yawa xua Acaya nacuathano xua bapoxonae Jerusalén tomara bepewarapiyaenexa. Nanta xeinano xua peponaewa tsane Roma tomara beya. \v 22 Ponbe Pablo yawenatsi, Timoteono Erastono, baponbe Pablo Macedonia nacua beitorobiyabe. Cataunxuae abʉ bapon Pablo Asia nacuatha eca. \s1 Meje yabara poxonae jiwi namtsebiya wawai Efeso tomaratha Pablo pecasebixaetsi \p \v 23 Barapoxonae Efeso tomarapiwi anaya anaepanaeya najume cayayataxuba poxoru aichaxaibi xua pejume taewa xua Pablo yabara cueicueijei Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. \v 24 Pon xua abe penajume cayayataxubin xua poxonae namtsebiya wawai bapon pewʉn Demetrio. Bapon pinmonae xeina pomonae petanacuichiwichi xua petaexanaewichi penainwixi. Barapomonae Demetrio taexanatsi tsiqui penain boxi xua Artemisa pia bo canaxobeba. Artemisa Efeso tomarapiwi pia nacomwa tatsi. Barapowa jopa be pepa nacomiyo. \v 25 Bapon Demetrio pia petanacuichiwichi waba. Pomonae irʉ Artemisa pia penain boxi peexanaewi wabatsino. Demetrio namchi daxita barapomonaetha, jeye: “Bara metha payaputaneme xua paratixi xeinatsi poxoru Artemisa pia penain boxi exanatsi wacaenaetsinexatsi, daxota xeinatsi paratixi. \v 26 Pon pataneme yawa pajume tanemeno, barapon Pablo. Bapon paeba ducuanaebiya xua pinae pomonae icha nacom canaʉtsiya exana apara pinae xapain jopa daxua pepa nacomiyo. Pomonae Pablo cuidubeiba jume jejei tsaibichi ayei jiwi Efeso tomarathano, Asia nacuathanorʉ jume jejei pinmonae. \v 27 Baxua bichocono nacata abe, tsipei icha jiwi jopa comocaetsipae barapo penain boxi xua waxainchi exaneibatsi bapoxonae jopa xeinaetsipaetsi paratixi. Jiwi namchi tsane: ‘Artemisa pia pin bo tatsi abe. Xapain jopa pepa Nacom pin pia boyo’, jei tsane. Cataunxuae anoxuae barapo jiwi Asia nacuapiwi irʉ daxita nacuanpiwi Artemisa wʉnae jainteibatsi. Ichitha icha jume cowʉntsinchi Pablo, metha equeicha jopa bewʉnae jainteibichipaetsi Artemisa”, jei Demetrio. \p \v 28 Poxonae baxua Demetrio jume taerʉcʉpatsi, anaepanarʉcʉpa barapomonae. Yawa barapomonae namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa Artemisa powa pata tanecanamataxeinaewa, barapowa bichocono pejʉntʉ coyene xanepanaewa! ¡Maisa Efesiomonae pan Artemisa wʉnae pajaintan!” jei barapomonae. \p \v 29 Barapoxonae daxita tomarapiwi jʉpaya anaepana. Gayo irʉ Aristarco, ponbe Macedonia nacuapinbe, ponbe Pablo pepuna ponaexaetsibe, baraponbe waetabatsibe. Po botha ichaxota jiwi nacaetuteiba pecueicueijeinexa tsaibi tsane bara bemaxʉ cayatsibe. \v 30 Bepa bequein Pablo najoniyaei barapo botha, petsipaebinexa tsane barapomonae, ichitha Jesús pejume cowʉntsiwichi Pablo jopa pu copatichi. \v 31 Barichi pomonae pentacaponaewi jiwana Asia nacuatha, barapomonae Pablo pia jiwi tatsi cou tana cajume caitorobatsi xua bepa pinae Pablo jopa najoniyae tsane baxota. \v 32 Barapoxonae barapo penacaetutsiwatha, ichamonae icha caununaya wawai irʉ ichamonae icha caununaya wawai. Daxita barapomonae najume cayayataxubiya wawai. Ichamonae jopa yaputaeyo po coyene xua barapomonae yabara nacaetuta. \v 33 Barapo penacaetutsimonae anaepana. Pablo yabara anaepanatsi irʉ pijimonae tatsi tayabara anaepanatsi. Daxota judiomonae caemonae najiwana napuna totabiya pebin xua bapon peitabaratha peuncuaenexa barapo penacaetutsiwatha. Bapon pewʉn Alejandro. Bapon pecobetha jume matawenta tsipei ichichipa bequein yabara jume yawena judiomonae barompaya piamonae. \v 34 Poxonae barapomonae Alejandro yaitaerʉcʉpatsi xua Alejandro judiomonaepin, barapoxonae equeicha daxita namtsebiya wawai tsompae ainya horabe. Barapomonae namchi, jeye: “¡Maisa pata tanecanamataxeinaewa Artemisa! ¡Maisa barapowa pejʉntʉ coyene xanepanaewa! ¡Maisa efesiomonae pan Artemisa wʉnae pajaintan!” jei barapomonae. \p \v 35 Nexata, pon xua tomara peewatsin, bapon uncua barapo penacaetutsi itabaratha. Bapon jume matawenta xua equeicha jopa penamtsebiya wawainexa tsane barapomonae. Bapoxonae bapon namchi, jeye: “Pomonae Efeso tomaramonae pam. Bara daxita nacuamonaepiwi naca yaputane xua waxainchi notatsi Artemisa pin pia bo tatsi. Mataʉtano yaputane xua waxainchi botatsi po iboto xua athawe jopeica. Barapo iboto apara bara Artemisa tsipei be Artemisa pia pawi. \v 36 Jiton dapocotsin aibi pon xua nejume barai xua naeraban, daxota saya irʉ moya pande. Painya xoba ichawa pananta xeiname poxonae jopa beta pananta xeinaem. \v 37 Ponbe, Gayo irʉ Aristarco, ponbe pacarendename, baponbe jopa abe paebiyobe. Baponbe jopa caibiyobe xua xoyo boca Artemisa pin pia botha tatsi. Mataʉtano Artemisa nacomwa jopa cui aebiyobe. \v 38 Icha Demetrio irʉ petanacuichiwichi nanta xeina xua ichamonae Demetriobarʉ abe taexainchi moya jame barapomonae bewa ponaena po bo ichaxota ena pomonae jiwi peyabara paebiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Bapoxonae barapomonae itacʉpatsi xua petsipaebiwa pomonaetha pomonae tomara pentacaponaewi po coyene xua ichamonae abe exana barapomonaetha. \v 39 Icha ichawa painya paebichi abʉ anoxuae jopa papaebinde. Po mataqueitha poxonae pentacaponaewi ba nacaetuta pejume taenexa xua jiwi paeba bapoxonae jame papaebare. \v 40 Wanamtsebiya wawaijeixae anoxuae daxota romanomonae naca yabara anaepanaena tsipei nanta xeinaena xua waxainchi aichaxaibichi xua barapomonae naca itoroba. Jopa xeinaetsi po diwese xua yabara tsipaebinchi barapomonaetha pocotsiwa xua yabara namtsebiya wawaichi”, jei tomara peewatsin. \v 41 Poxonae najume wetaba baxua, barapomonae pesato beitorobiyatsi. \c 20 \s1 Meje yabara poxonae Pablo siwa pona Macedonia nacua, Grecia nacuano \p \v 1 Bara najume wetarʉcʉpa daxita poxonae namtsebiya wawai tsompae. Bapoxonae Pablo waba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pebarʉ nacaetutsinexa. Barapomonaetha Pablo yabara tsipaeba Jesús pejume diwesi xua barapomonae peajʉntʉyapusʉya xanepanaya pejinompaenexa tsane Nacomtha. Bapoxonae Pablo barapomonae napeyaba. Macedonia nacua bewarapiya. \v 2 Daxita barapo tomaran, Pablo siwa pona barapo Macedonia nacuatha, cuidubano pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, xua peajʉntʉyapusʉya xanepanaya tajinompaenexa tsainchi Nacomtha. Poxonae nacui wetaba equeicha Grecia nacua bepatopiya. \v 3 Baraxota Pablo acoibi po xometiyobe yapucaewa. Bara juntucuru Siria nacua beya warapa jeratha po nae pin naetha. Bapoxonae jume tane xua pinae judiomonae anaepana xua Pablo bexubapaebatsi. Daxota Pablo najʉntʉ cui weta xua caibeya peponaewa tsane petaxutha Macedonia nacua beya. \v 4 Pablo yanabatsi ichamonae. Irʉ ichʉn napona bapon pewʉn Sópater, pon Berea tomarapin, pon Pirro pexanto tatsi. Irʉ ichʉnbe naponabe baponbe pewʉnbe Aristarco irʉ Segundo, baponbe Tesalónica tomarapinbe. Irʉ ichʉn napona, bapon pewʉn Gayo, Derbe tomarapin. Irʉ ichʉn napona, bapon pewʉn Timoteo. Irʉ ichʉnbe naponabe, ponbe pewʉnbe Tíquico irʉ Trófimo, baraponbe Asia nacuapinbe. \v 5 Barapomonae daxita pana netsiwana nantacapona, Troas tomaratha cou baxota pana ewata. \v 6 Ichitha Filipos tomara weya pawarapan jeratha, po naetha po nae pin nae poxonae weta Pascua wʉn matacabin. Barapo Pascua matacabintha jiwi xane pan xua pocotsiwa jopa cotowiyo. Poxonae cinco po matacabibe caewa papatan Troas tomaratha, baxota barapomonae pacaxiban. Baraxota paenan siete po matacabibe. \s1 Meje yabara poxonae Pablo Troas tomara siwa pona \p \v 7 Pentaquei seicae matacabitha, domingotha, pana nacaetutan, pata epanantarʉbi janacaenexa tsane pan. Pablo cuiduba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei baya warapaena Pablo. Daxota poxonae cueicueijei beya yapapae. \v 8 Po tutu athabeicha barapo tututheicha pana nacaetutan. Barapo tututha ainya coichan dubena. \v 9 Pewowindʉ pewʉn Eutico, barapoyo bomʉxʉ tututha ventanatha pemʉxʉbʉrʉtha eca. Pablo bayiyo tsuxubi xua Nacom Pejume Diwesi cueicueijei. Barapoxonae Eutico nantacotiya maitecataba. Tajʉ wejopeica. Po tututha Pablo cueicueijei tsuncuae xua ichaxota acoibi tututheicha barapo tutu wejopeica. Eutico petʉpaeyo pitatsi. \v 10 Bara nexata Pablo dunatabica. Pablo Eutico caquita ecatsi pentabocototha. Pablo naisa cateita waetaba. Piamonae barai Pablo, jeye: \p —Jopa pajunuwinde, bara apara asʉ, jei. \p \v 11 Nexata Pablo equeicha caibe juinya. Pan epa janaxuba, yawa xane. Barapoxonae equeicha Pablo matowa cueicueijei Nacom Pejume Diwesi, beya yajume pentha tsina. Bapoxonae weta. Bara cou nama matacabi wʉnae tsuxubiba Pablo warapa. \v 12 Barapo pewowin Eutico equeicha bara asʉ. Eutico piamonae bo becayiyatsi. Daxita saya jʉntʉ coyene tsacabatsi xua jʉntema jinompa xua equeicha Eutico peasʉxae. \s1 Meje yabara poxonae Pablo jeratha Troas tomara wewarapiya po naetha po nae pin nae xua Mileto tomara bewarapiya \p \v 13 Paxan copiya jeratha paponan weratha Aso tomara beya tsipei yaitama Pablo pana itoroba xua bepa pinae weratha paponaein. Bapon yaitama bepa petaxutha ponaei. Bara xotiya, Aso tomaratha paichichipan payapitan Pablo. \v 14 Poxonae Pablo Aso tomaratha pacaxibarʉcʉpan, bapon equeicha pana yantaba. Mitilene tomara beya pawarapan. \v 15 Mitilene tomara wepawarapiyan. Bapoxonae icha matacabitha imoxoyo Quío tunaetotha papatan icha muxunenetha. Baraxota caentacabitha paenan. Equeicha icha matacabitha Samos tunaetotha papatan. Barapoxonae equeicha icha matacabitha Mileto tomaratha papatan. \v 16 Baxua Pablo exana tsipei bapon nanta xeina xua jopa beecaeyo ainya matacabin Asia nacuatha. Bapon aichaxaibi pona Efeso tomaratha. Ichichipa Jerusalén tomara beya bichoina peponaewa tsane, tsipei imoxoyo bara Pentecostés matacabi tsane, icha bara pecui jʉpaenexatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo tsipaeba penapatae jiwi Efeso tomaratha \p \v 17 Pablo Mileto tomaratha eca. Pablo najume caitoroba ichamonae xua Efeso tomaramonae pitiri jiwi pewabinexatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, xua Mileto tomaratha pepatsinexa. \v 18 Poxonae Efeso tomarapiwi, penapatae jiwi pata baxota, Pablo barai, jeye: “Bara paxam payaputaneme xua wʉnae poponan poxonae copiya patopan Asia nacuatha painya xantha. Awiya cataunxuae barichin wʉnae poponan. \v 19 Daxita matacabi Jesús pejume diwesi cueicueijan tsaibi. Jopa bichocono atsaca tsaibinyo. Jume wʉnaeya natsipaeban saya. Poxonae Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pejume diwesi cueicueijan, bichocono yaitawanaeya cueicueijan yawa nejume yancababeiba judiomonae yawa bepa nejutebeibei. \v 20 Paxam payaputaneme xua jopa nacui baraxubinyo xua tapaca tsipaebiwatsi Jesús pejume diwesi xua po coyene painya nepaca yawenaewa tsane. Paca cuidubatsi jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉtano painya boxithano paca cuidubatsi. \v 21 Judiomonae jume daunweya cuiduban. Irʉrʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume daunweya cuiduban xua barapomonae bewa icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha xuano pejume cowʉntsinexatsi Jesús pon Wanacanamataxeinaein. \v 22 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neitoroba xua bewa ponaetsipanjei Jerusalén tomara beya. Ichitha jopa nayaputaeinyo pocotsiwa xua baxotiya tsane ichamonae inta exanaena. \v 23 Jame anoxuae saya meisa yaputan xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi yabara netsipaeba xua daxita tomaran ichaxota pateibin. Nebarai, jeye: ‘Jiwi pecʉbi bontha cajebeibina, yawa caperaxa exaneibinano’, nejei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi. \v 24 Juntucuru xua icha tʉpan, baraxua jopa netsita ainya cuiyo. Bara jemba tsane icha saya poponaein. Icha tʉpan, bara jemba tsane. Daxota neitacʉpa xua jʉntʉ coyene weiweinaya exanaein pocotsiwa Jesús neitoroba beya yacuiya tʉpajopaein. Mataʉtano daxota neitacʉpa xua wetsin pocotsiwa Jesús neitoroba, pon Pecanamataxeinaeinchi jiwi, xua tapaca tsipaebiwatsi barapo pexeinya jume diwesi po coyene xua bichocono jiwi peantobewatsi Nacom. \p \v 25 “Bayatha paca tsipaebatsi Nacom Pejume Diwesi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi, petanaexanaenexa tsainchi pijimonae jiwana tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Anoxuae bara xaniwaicha yaputan paxam pomonae pamxaem xua paca tsipaebatsi barapo diwesi, equeicha jopa pana netaem tsane. \v 26 Daxota anoxuae paca tsipaebatsi icha jopa pajume cowʉntsim, baraxua apara jopa tacoyiyo. Bara apara painya coyam tsipei bayatha bequein matowa paca tsipaebeibatsi pexeinya jume diwesi. \v 27 Daxita xua Nacom neitoroba barapo diwesin omeicha paca tsipaebatsi. Jopa icha diwesiyo copatsinyo. \v 28 Painya coutha xanepanaya pana najʉntʉ coyene yabara nanta xeinare. Mataʉtano xaniwaicha payapu eenare pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Paxam pitiri jiwi pam, baxua paexande tsipei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca itoroba painya neyapu cainompaenexa tsane Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi. Mataʉtano baxua paexande tsipei barapomonae Nacom piamonae tatsi, tsipei pexanto tatsi tsitʉpa xua barapomonae jopa peweraweracaewa tsane. \v 29 Yaputan poxonae warapaein tacoutha patsina ichamonae. Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi abe exanaeinchi. Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi dʉcʉpa exanetinchi icha neʉthʉ ichi. \v 30 Barichi painya jiwi jiwanamonae ajumebeya cuidubina xua jopa xainyeyo. Barapomonae cuidubina penaerabi diwesi, xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pejume cowʉntsinexa barapo penaerabi diwesi. \v 31 Dota pam, xua peabe jume, painya nejume cowʉntsiwa. Pana necui yabara nanta xeinare xua paca cuidubatsi acoibi po weiyobe. Paca cuidubatsi merawithano, mataqueithano. Mataʉtano paca siwa wecoyeichi ichacuitha. \p \v 32 “Tamonae pam, Nacomtha pacata tsipaebatsi xua paca necayawenaewa tsane, xuano xua Nacom Pejume Diwesi painya necayawenaenexa po diwesi xua paca cuiduba xua pinae Nacom paca antobe. Barapo Nacom Pejume Diwesi peayapusʉwa xeina xua ajʉntʉyapusʉya paca cana exanapona. Mataʉtano paca catsina daxita pocotsiwa bayatha pepa piamonaetha yabara tsiwʉnae muxu duta xua catsiba paeba. \v 33 Jopa taichichi tsaibinyo xua ichʉn pia paratixi tatsi mataʉtano xua ichʉn pia paparuwan tatsi. \v 34 Jame bara payaputaneme xua tacoutha natsiyabara nacuitan. Bara tawa comotan. Mataʉtano xua pexaewa comotan, paparuwano. Mataʉtano yawenan pomonae xua necueyaba. \v 35 Bayatha payaputaneme xua daunweya nacuitan. Baxua exanan tsipei ichichipan xua painya neyaputaewa tsane, xua painya neyawenaenexa pomonae peacopeibi jiwi. Jopa pajʉntemainaeinde xua Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi namchi, xua jeye: ‘Ba jʉntʉ coyene weiweina bichocono pon cata beyacaincha xua pon pecatsixaetsi’, jei Jesús”, jei Pablo. \p \v 36 Poxonae Pablo najume wetsiya paeba, poxonae xua pitiri jiwi tsipaebatsi, bapoxonae pentabocototha uncua. Pablo daxita barʉ tsipaeba Nacomtha. \v 37 Barapoxonae daxita matowa wecoyei. Yawano matowa naisa teicatsino Pablo poxonae tsutsubatsi, peantobexaetsi. \v 38 Barapomonae bichocono wecoyei tsipei Pablo bayatha namchi, jeye: “Equeicha jopa pana netaem tsane”, jei. Barapoxonae barapomonae Pablo jera bepuna tayathopiyatsi po naetha po nae pin nae. \c 21 \s1 Meje yabara poxonae Pablo weratha Jerusalén tomara bewarapiya po naetha po nae pin nae \p \v 1 Poxonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pacuenta ponan, barapoxonae Cos tomara bepawarapiyan weratha. Barapoxonae icha matacabitha Rodas tomara bepayiyan weratha. Barapoxonae equeicha icha matacabitha Pátara tomara bepawarapiyan weratha. \v 2 Pátara tomaratha baxota equeicha icha nae panotarʉcʉpan. Fenicia tomara bepawarapiyan. \v 3 Poxonae Chipre tunaeto patan pamatawacaicha toqueban. Barapo tunaeto pata tatsocona iya paxenta iyiyan. Siria nacua bepayiyan. Barapo nae Tiro tomaratha botouna, pejotsinexa tsane xua capona. Tiro tomaratha paxubarʉcʉpan barapo nae. Baxota painompanno. \v 4 Baraxota Tiro tomaratha pacaxibarʉcʉpan pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Barapomonae pia xantha tatsi pajinompan siete po merawiyobe. Barapomonae Pablo tsipaebatsi, jeichichi: “Jopa Jerusalén tomara beya ponaeinde”, jeichichi. Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi barapomonae yabara tsiwanaya tsipaebatsi po coyene xua ichamonae Pablo cana exanaeinchi barapo tomaratha. \v 5 Poxonae barapo siete merawiyobe payapucaewan paponarʉcʉpan. Daxita pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tomara weya pana nepu taeumenathopiya yabʉxino pexuino. Taetabo mene itapa bepayiyan. Baraxota pentabocototha paumenan. Nacom patsipaeban. \v 6 Pana napeyaban barapomonae, pana naisa teica pata taneantobexae. Bapoxonae equeicha jera panotarʉcʉpan, barapomonae equeicha pia boxi benawibiya. \p \v 7 Bara papanenebiyan tsʉrʉcʉpae xua Tiro tomara weya paponan. Tolemaida tomara beya papanenebiyan. Baxota equeicha pajacoban pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Caentacabitha baxota pajinompan. \v 8 Icha matacabitha, Pablono yawa xua pomonae pata tacueyabixae pan Cesarea tomaratha papatan. Barapo tomaratha Felipe pia bo tatsi bepayiyan. Bapon Nacom Pejume Diwesi pecueicueijei ducuanaebiyae jiton. Bapon jiwana pomonae siete poyobe pomonae peyawenae jiwi. Barapo siete poyobe, matha cain itapetatsi Jerusalén tomaratha xua Jesús pia peitorobi jiwi tatsi peyawenaenexatsi. Barapon pia xantha tatsi paenan. \v 9 Felipe cuatro po pexantiyobe tatsi xeina. Barapowaxi cataunxuae jopa jitha enaeyo. Barapowaxi tsipaeba jiwi Nacom Pejume Diwesi xua Nacom yaputane exana. \v 10 Baxota caentacabiyobe paenan Cesarea tomaratha. Barapoxonae Judea nacuapin patopa, pon Nacom pia peitorobi pepaebin, pon pewʉn Agabo. \v 11 Agabo pana nesiwa pona. Pablo coreinya bocoto mara wejontatsi. Barapo coreinya bocototha petaxuno, pemaxʉno Agabo pia coutha nacaecunta cʉbaxuba. Bapoxonae Agabo namchi, jeye: \p —Bayatha Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi netsipaeba po coyene xua judiomonae exanaena Jerusalén tomaratha. Bepa pinae barapomonae caiche tsane pon xua pia bocoto pexeinaein pocotsi bocote, ichaunxuae naichin, bara jʉta caichi tsane pinae. Mataʉtano bepa pinae barapomonae cacaponae pomonaetha pomonae penanapaincha jinompaewi xua icha nacua werena peponaewi, jei Agabo. \p \v 12 Poxonae baxua pajume tan, paxan irʉ pomonae Cesarea tomarapiwi Pablo pabaran, pajanje: \p —Bara, jinxoba poname Jerusalén tomara beya, pajan. \p \v 13 Ichitha Pablo pana jume nota, jeye: \p —¿Eta xua metha pana siwa wecoyam? ¿Eta xua metha pana itanuwe forotame? Bara bayatha nacui yabara jume wetan tanecʉbinexa tsane, mataʉtano tatʉpaenexa tsane Jerusalén tomaratha tajume cowʉntsixae Jesús, pon jiwi Pecanamataxeinaein, jei Pablo. \p \v 14 Bequein Pablo jume daunweya pabaran xua jopa ponae tsane ichitha Pablo dapo jumetha bepa ponaei. Matapainya saya jopa equeicha pata jumeyo. Mataʉtano pajan: \p —Basaya moya baxua exanaena be pocotsi coyeneya xua Nacom ichichipa, pajan. \p \v 15 Bapoxonae poxonae pana jume wetan baxua, bara nama paxainxainyan. Bapoxonae Jerusalén tomara bepawarapiyan. \v 16 Ichamonae Cesarea tomarapiwi, pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pana nepuna pona. Pana capona bo beya pata tajinompaenexa tsane, pebin pon pewʉn Mnasón, bapon pia bo beya tatsi. Bapon Mnasón Chipre tunaetopin. Bapon pinae caena bayatha jume cowʉnta Jesús. \s1 Meje yabara poxonae Pablo, Santiago siwa poinchi \p \v 17 Poxonae Jerusalén tomaratha papatan, baxota pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi weiweinaya pana matenta waba bichocono. \v 18 Icha matacabitha Pablo pana nebarʉ pona. Pasiwa ponan Santiago. Baraxota irʉ daxita pitiri jiwi jinomparʉ. \v 19 Barapomonae Pablo jacoba. Bapoxonae tsiwiyo bexa Pablo tsipaeba daxita po coyene xua Nacom exana pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Yawano paeba po coyene Pablo itorobatsi Nacom, xua petacaponaenexa Nacom Pejume Diwesi tatsi. \v 20 Poxonae jume tane baxua xua Pablo paeba, barapoxonae barapomonae Nacom wʉnae jaintatsi. Nexata Santiago Pablo baraichi, jeye: \p —Taema, incane jume taema. Judiomonae pin bicheiton tsoponae, pomonae bayatha Jesús jume cowʉntatsi. Daxita barapomonae namuxutainyaba xua pinae daxita jiwi nantawenona xua Moisés pia peitorobi coyene exanapona. \v 21 Cayopita ichamonae xua pinae cuidubame judiomonae pomonae icha nacuantha pejinompaewi. Pinae cuidubame xua equeicha pinae barapomonae bewa jopa yabara jume cui exanae pocotsiwa bayatha Moisés itoroba. Mataʉtano pinae cuidubame barapomonae xua pinae jopa bewa penawi thabi coyene exanae tsane xua pewi thabiwa pia pexui ichaxota nareixacaena xua ichaxota pebiwixae xeina. Mataʉtano pinae cuidubame xua barapomonae bewa jopa exanae barapo peitorobi coyenewan xua pinae pocotsiwa wamo jiwi bayatha exaneiba. \v 22 ¿Eta xua waxainchi exanaeinchi? Tsipei judiomonae, pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús, nacaetutsina xote barapo Jerusalén tomarathe, poxonae jume taena xua patopame. \v 23 Paxan xua paca itorobatsi baxua exande. Taema xote pata xantha cuatro poyobe poponabe pebiwi. Barapoyobe yabara nacui wʉnae tsijume dutabe Nacomtha pocotsiwa xua exanapaeba. Anoxuae baxua barapomonae bewa exanae pocotsiwa bayatha exanapaeba. \v 24 Barapomonae matacayande paratixi nanacui barʉ nantomare sacerdotemonaepintha, xam nexano irʉ barapomonae nexano xua jopa painya nenajʉntʉ coyene taxobinexa. Nanacui barʉ nantomare, barapoyobe penanta catepateya sibapentsinexa tsane. Icha baxua exanaename, daxita jiwi cacui yaputaena xua bayatha jopa exanaem xua ichamonae abe cayabara paeba. Yawa daxita jiwi cacui yaputaena xua xam xaniwaichiya exaname pocotsiwa Moisés itoroba. \v 25 Paxan pata tinan carta pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. Pata yabara tinan baxua xua pananta xeinan xua barapomonae beexanaetsipa. Pajan barapo cartatha: ‘Painya xoba duwei pawi xaneme po duwein jiwi tsiseba ibo nacom. Mataʉtano painya xoba paxaneme po duwein pon saya pipato tʉpuncua, xuano painya xoba pajana xaneme. Painya xoba pasiwa xeiname yabʉxi xua jopa painya seurixi’, pajan, jei Santiago. \s1 Meje yabara poxonae soldadomonae Pablo maxʉ waetabatsi judiomonae pin pia botha tatsi, bapoxonae jiwi pecʉbi bo beya caponatsi \p \v 26 Nexata Pablo barʉ poinya barapo cuatro poyobe. Icha matacabi Pablo irʉ barapo cuatro poyobe exana po coyene xua jopa penajʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Bapoxonae Pablo irʉ barapo cuatro poyobe Nacom pin pia botha tatsi jojoniya. Pablo namchi, jeye: “Equeicha papatsinan siete po matacabibe poxonae pawetsin po coyene xua daxota jopa pata najʉntʉ coyene taxobiwa Nacomtha. Pacaponaein duwein sacerdotemonaepin pebexubinexa tsane xua pata catsinexa Nacom”, jei Pablo. \p \v 27 Poxonae barapo siete matacabiyobe imoxoyo yapucaewinaba, bapoxonae Pablo judiomonae Nacom pin pia botha tainchi. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae judiomonae pomonae Asia nacua weya pona. Pomonae Pablo tainchi, barapomonae exana xua pin bicheito namtsebiya wawai xua Pablo pecasebixaetsi. Bapoxonae Pablo waetabatsi. \v 28 Jume daunweya wawai, jeye: “¡Pajume taema, paxam pomonae Israel nacuapiwi pamxaem! ¡Pana yawende! Barapon cuiduba ducuanaebiya daxita jiwi. Abeya naca yabara cui cueicueijei. Mataʉtano abeya yabara cueicueijei Moisés pia peitorobi coyenewan tatsi. Mataʉtano barapo Nacom pin pia bo abeya yabara cueicueijei barapon. Mataʉtano bapon griegomonae matacapoinchi barapo Nacom pin pia bo berena. Poxonae Pablo matacapona griegomonae, Nacom pin pia botha tatsi atutube exana”, jei barapomonae. \p \v 29 Baxua paeba, tsipei poxoru bayatha barapomonae Pablo tainchi Jerusalén tomaratha. Baxota Pablo barʉ pona Efeso tomarapin, pon pewʉn Trófimo. Daxota barapomonae catsawa nanta xeina xua metha bayatha Pablo Nacom pin pia botha barʉ pona Trófimo. Daʉmetha Trófimo baxota jopa naponaeyo. \p \v 30 Daxita tomarapiwi jʉpaya equeicha jume daunweya wawai. Daxita cuinaerendena, barapomonae Pablo yoroba teicatsi. Nacom pin pia bo wemaxʉ capoinyatsi. Barapoxonae barapomonae bichocono yaboupa cateitabanota Nacom pin pia bo. \v 31 Barapomonae, pomonae peanaepanaewi muxu Pablo pebexubichi. Bara nexata romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi jume tane xua daxita Jerusalén tomaramonae najume cayayataxuba. \v 32 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae copiya piamonae caecaetuteta. Bapoxonae barapo soldadomonae pin bicheito becuinaeyiya ichaxota Pablo muxu pebexubichi. Poxonae barapo soldadomonae taerʉcʉpatsi barapo bicheito xainya umenarʉcʉpa. Barapoxonae barapomonae equeicha jopa Pablo bʉtsi. \v 33 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapoxonae Pablo maxʉ waetabatsi. Bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi piamonae itoroba xua ainya naintothabe pemaxʉ cʉbaxubinexatsi Pablo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi yainyaba pin bicheitotha, jeye: “¿Jintam baraponda? ¿Eta xua metha bapon exana?” jei. \v 34 Ichitha barapomonae ichawan caununaya wawai. Ichamonae ichawa wawai. Daxota bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi jopa xapain jume taeyo. Bapoxonae bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi soldadomonae pia bo beya tatsi. \v 35 Poxonae patopa soldadomonae pia bo beya, penonobabeiyaewatha xua nonababeibiya soldadomonae Pablo yoichiya capoinchi bara beya. Pin bicheito bichocono anaepana daxota Pablo yoichiya capoinchi. \v 36 Barapo pin bicheito soldadomonae cayabara wawaya punaenapoinchi, jeye: “¡Maisa pabexore bapon!” jei barapomonae. \s1 Meje yabara poxonae Pablo paeba barapomonae peitabaratha \p \v 37 Poxonae juntucuru Pablo soldadomonae pia bo beya capoinchi, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaeintha tatsi, jeye: \p —¿Metha ichauyo catsipaebichipatsi? jei Pablo. \p Poxonae baxua jume taeba, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi yainyaba, jeye: \p —¿Xam necueicueijeinda griego jumera? \v 38 ¿Xam barapo jitomda egipcio nacuapimda, pon nacaetuteiba exaneiba pijimonae xua ichamonae pejutebeibinexa tsainchi? ¿Xam barapomonae pia pentacaponaem tatsi, pon xua matacaponaponame cuatro mil jiwi ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha? jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi. \p \v 39 Nexata Pablo jume nota, jeye: \p —Apara pepa judiomonaepiyon. Tarso tomaratha naexanan. Tatomara ainya cui tsipei pepa tomara. Tarso tomara Cilicia nacuatha eca. Nejume cui yabara copare xua barapomonae tatsipaebiwa tsane, jei Pablo. \p \v 40 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bara Pablo yabara jume copatatsi xua Pablo bara pepaebiwa tsane. Pablo ichaxota nonababeibiya baxota asiya uncua. Yawa pecobetha jume matawenta barapomonae xua moya peenaenexa. Poxonae moya enarʉcʉpa barapomonae, Pablo hebreo jumetha cueicueijei. Namchi, jeye: \c 22 \p \v 1 “Tamonae pam, irʉ pomonae pitiri jiwi pam, pana nejume taema xua tapaca tsipaebiwa tsainchi xua tana nabarʉ jume yawenaewan”, jei Pablo. \p \v 2 Poxonae barapomonae jume taerʉcʉpa, xua Pablo hebreo jumetha cueicueijei, barapomonae moya enarʉcʉpa. Pablo barapomonae barai, jeye: \p \v 3 “Xan apara judiomonaepin. Bayatha naexanan Tarso tomaratha, Cilicia nacuatha. Saya apara Jerusalén tomaratha wichaban. Baxota nacuiduban po coyenein wamo susato jiwi itorobeiba. Daxita barapo coyenein pebin pewʉn Gamaliel, necuiduba. Necui eeneiba xua Nacom tanacuiteiban xua daxita tajʉntʉ coyenewatha icha anoxuae daxita paichiponaem. \v 4 Bayatha jeiteiban pomonae pejume cowʉntsiwi Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Teiqueibanno, jiwi pecʉbi bo beya caponeiban, pebiwino yawa yabʉxino. Tsipei ichichipan xua ichamonae jutebeiba xua barapomonae pejutebeibinexatsi. \v 5 Sacerdotemonae pia pentacaponaein tatsi irʉ pitiri jiwi paca tsipaebina xua bayatha barapomonae necata cartan xua barompaya wajudiomonae nexa xua Damasco tomaratha. Barapo cartanxae neitacʉpa xua tateicaewa tsane pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Baxota Damasco tomaratha ponan tajeichinexa pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei tha Jerusalén tomara becayaetsi barapomonae, mataʉtano tsipei tha yamaxʉ cʉbiya caponaetsi taperaxa exanaenexa tsane barapomonae”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo diwesi paeba xua poxonae po coyene pejume cowʉntsiwa Jesustha \p \v 6 Equeicha Pablo jeye: “Damasco tomara namtotha ecaponan, bara nama mateinyaxae tsuxubi. Poxonae bara muxu tapatopaeba barapo tomaratha, bapoxonae pin coicha neyancataba. Taxainya benematawacaicha jopeica. Peitaboco wejopeica. \v 7 Iratha jopan. Bapoxonae peitaboco wenebaraichica. Jume taeuncuan, nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua metha tamonae inta abe exaname?’ jei. \v 8 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintamʉmda?’ jan. Nejume epa pita, jeye: ‘Apara xan Jesús, Nazaret tomarapin ponxaein tamonae inta abe exaname’, nejei. \v 9 Pomonae nepuna pona irʉ coicha taneno. Bichocono bapomonae junuwa. Saya meisa coicha tane, saya jopa jume taeyo po jume xua nebaraichica. \v 10 Nexata yainyaban: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿eta pocotsiwa metha exanocuaein?’ jan. Bapon nebarai, jeye: ‘Nontaponde Damasco tomara be-iyande barapo tomaratha, ichʉn yabara catsipaebina pocotsiwa xua bewa exanaename’, nejei. \v 11 Barapo coicha bichocono neitata naquitaba exana. Pomonae nepuna pona Damasco tomara benemaxʉ cayiya. \p \v 12 “Barapo tomaratha, Damasco tomaratha, cou pebin popona, bapon pewʉn Ananías. Bapon daxita yabara jume cuiya exaneiba Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapo judiomonae, Damasco tomaratha, barapomonae Ananías xanepanaya yabara paebeibatsi. \v 13 Ananías nesiwa pona. Bapon nebarai: ‘Saulo, tamonae jitom, equeicha caewa nepu necotsinde’, jei. Bara caena barapoxonae equeicha caewa necotaxuban. Bapon bapoxonae taenotan. \v 14 Ananías nebarai, jeye: ‘Pata amo jiwi pia Nacom tatsi bayatha itapeta cawaba xua neyaputaenexa tsane xua Nacom caitoroba. Caitapeta xua netaenexa pon yatsicaewa pejʉntʉ coyene xanepanaein, mataʉtano nejume taenexa pocotsiwa catsipaeba. \v 15 Aunxuae Jesús yabara cueicueijam tsane daxita nacuan jʉpayantha. Yabara paebiname daxita xua taneme xuano xua jume tanemeno. \v 16 Anoxuae, ¿eta xua metha came ecame? Nontaponde. Barabʉ ichʉn cabautisabina Jesucristo pewʉntha, pon jiwi Pecanamataxeinaein, necayabara jʉntemainaenexa abe jinya neexanae cuiru coyenein’, nejei Ananías”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua peitorobiwatsi ichaxota pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo \p \v 17 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye: “Poxonae caibe nawiyan Jerusalén tomara beya, Nacom pin pia botha tatsi ponan. Barapo botha Nacom tsipaeban. Bapoxonae camaitan xua netsita naitaʉta. \v 18 Jesús necotan, pon jiwi Pecanamataxeinaein. Bapon nebarai: ‘Antha yacuinaya pontabare Jerusalén tomara weya, tsipei barapomonae jopa xapain cajume cowʉntsi tsane xua tana neyabara paebiwam’, jei Jesús. \v 19 Nexata jume epa pitan: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, barapomonae bayatha necui yaputane xua poneiban daxitan judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi. Bayatha jiwi pecʉbi botha caponeiban, pomonae necajume cowʉntsiwi. Mataʉtano bichocono beibanno. \v 20 Poxonae Esteban bichocono jana othopeica xan saya cui necotuncuan. Bapon Esteban pon cajume cowʉnta bayatha. Bapon jinya diwesi pecanantsipaebin. Poxonae Esteban bexotsi, saya cui matʉ taeuncuan. Yabara jume barʉ cui jejan poxonae barapomonae Esteban bexubapaebatsi. Barapomonae pipaparuwan tajeban’, jan Jesustha. \v 21 Ichitha bapon pon jiwi Pecanamataxeinaein nebarai: ‘Antha ponde. Aunxuae tajʉ caitorobinchi barapomonae beya, pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya’, nejei”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo waetabatsi \p \v 22 Pablo cataunxuae paebuncua barapo penonobabeibiyathopaewatha soldadomonae pia botha. Poxonae Pablo jume taerʉcʉpatsi xua bepa pinae ponaena pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo beya, bapoxonae barapo bicheito namtsebiya wawai, jeye: “¡Maisa bapon pabexore bara! ¡Dapocotsin jopa bewa poponae!” jei. \v 23 Awiya came barapomonae wawai tsompae. Yawa pia paparuwan anaya nʉnʉbaba. Yawa taetowan anaya athabe bebeicha. \v 24 Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon pia soldadomonae itoroba xua Pablo pecaponaenexatsi soldadomonae pia bo beya tatsi xua jiwi pecʉbi bo. Baxota Pablo capoinchi pecuainchinexa tsainchi xua daxota Pablo peyabara paebiwa tsane baxua xua Pablo peyabara namtsebiya wawaichiwatsi judiomonae. \v 25 Poxonae bara juntucuru Pablo maxʉ cʉtanotatsi xuano juntucuru muxu pebetsino, Pablo barai soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, jeye: \p —Jopa be pana necuainchipaem tsipei apara xan romanomonaepin. Mataʉtano baxua jopa pana necanaichipaem icha jopa neyabara paebiyo pon jiwi peyabara paebin penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae, jei Pablo. \p \v 26 Poxonae baxua jume tane, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon pona pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi pia pepa pentacaponaeintha, jeye: \p —Dota xua xam cana exanaename bapontha. Apara cou deta Pablo irʉ romanomonaepin, jei. \p \v 27 Nexata soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon Pablo imoxoyo caquita uncuatabatsi. Bapon Pablo yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Bara yatsicaya xainyei bara xam romanomonaepim? jeichichi Pablo. \p Pablo jume nota, jeye: \p —Aa, bara xan tsocuaein, jei Pablo. \p \v 28 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo jume notatsi, jeichichi: \p —Xan irʉ barichin romanomonaepin. Nacui yabara matomatan bichocono pin paratixi matoma xua romanomonaepin tana naexanaewa tsane, jei. \p Pablo namchi, jeye: \p —Apara seicaya nama xan caena bayatha pexuyothan yacuiya naexanan romanomonaepin, jei. \p \v 29 Poxonae Pablo baxua paeba, bapoxonae pomonae Pablo muxu pecuainchichi Pablo pexeinya wetanatsixibarʉcʉpiyatsi. Irʉrʉ bara wenatsixitabiya soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi tsipei bapon yaputane xua Pablo apara romanomonaepin. Daxota junuwa xua Pablo pemaxʉ cʉbixaetsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo pentacaitorobi bicheitomonae peitabaratha uncua pomonae judiomonae \p \v 30 Icha matacabitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi bepa yaputaei, bepa jeyei: “¿Eta xua metha Pablo yabara anaepanatsi judiomonae?” bepa jeyei. Daxota bapon, Pablo taxuenaxotsi xua maxʉ cʉtatsi. Nexata bapon itoroba xua sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ pentacaitorobi bicheito nacaetutsina. Pablo bara bebarʉ iyatsi. Baraxota cuaranotatsi barapomonae peitabaratha tatsi. \c 23 \p \v 1 Pablo pentacaitorobi bicheito beya bichocono naita cui dutsiya necoya. Pablo barapomonae beya namchi, jeye: \p —Tamonae, caena bayatha beya anoxuae jʉntʉ coyene xanepanaya poponan Nacom peitʉtha tatsi, jei Pablo. \p \v 2 Nexata sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Ananías, bapon itoroba xua Pablo pecoibo cuainchinexatsi pomonae Pablo imoxoyo caquita peumenaexaetsi. \v 3 Ichitha Pablo jume nota, Ananías jume notatsi, jeye: \p —Xam ponxaem itara mexeya xanepanaya nepaebin ichitha jiwi nemuxuitorobin, Nacom cacuainchina. Xam ecame xote jinya tana neyabara paebinexam tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae icha be pocotsi coyeneya Moisés pia peitorobi coyenetha baxua yabara paeba. Ichitha xam jopa xapain exanaem poxonae ichamonae itorobame xua tana necoibo cuainchinexa poxonae Moisés pia peitorobi coyenewatha jopa baxua itorobiyo, jei Pablo. \p \v 4 Pomonae Pablo imoxoyo caquita umeinchi, jeichichi: \p —Apara sacerdote pia pepa pentacaponaein tatsi abe tsipaebame pon Nacom tanacuitatsi, jei barapomonae. \p \v 5 Pablo jume nota, jeye: \p —Tamonae, jopa yaputaeinyo xua pon tsipaeban apara sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Icha yaputaetsipan, jopa paebinchipae. Nacom Pejume Diwesitha namchi, jeye: ‘Jopa bewa painya pentacaponaewi jiwana abe pajainchim pomonae xua painya tomaratha’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Pablo. \p \v 6 Nexata Pablo cui yabara nanta xeina barapomonaetha tsipei ainya bicheitobe, ichamonae saduceomonaerʉ, ichamonae fariseomonaerʉ. Daxota bapon Pablo jume daunweya wawai barapomonaetha, jeye: \p —Tamonae, bara xan apara fariseomonaepin, yawa fariseomonaepin pexanton. Tsipei jume cowʉntan xua jiwi petʉpaewi equeicha asʉ tsaibi tsane daxota pana necaponame painya tana neyabara paebinexam xua tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae, jei Pablo. \p \v 7 Poxonae Pablo baxua paeba saduceomonae irʉ fariseomonae najume matsontsonobabe. Barapo bicheito ainya bicheitobe naexanabe, tsipei barapo bicheitobe seicaya barompaya nabarʉ nanta xeina. \v 8 Saduceomonae paeba xua pinae petʉpaewi jopa equeicha asʉ tsaibi tsane. Mataʉtano barapomonae paeba xua pinae matatsunpiwi jopa jinompaeyo, mataʉtano pinae dowatsi dapomonae pinae ajibi. Ichitha meisa fariseomonae jume cowʉnta daxita barapo diwesin, xua pinae pewerapeibiwi equeicha asʉ tsaibi tsane, mataʉtano xua pinae dowatsi jinompa, xuano xua pinae matatsunpiwi bara jinompa. Daxita barapo diwesin fariseomonae jume cowʉnta. Ichitha nama saduceomonae jopa daichiyo. \v 9 Daxita barapo bicheitobe namtsebiya wawai. Fariseomonae jiwana ichamonae nonobapona. Barapomonae yaputane nawita Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Barapomonae namchi, jeye: \p —Bapon Pablo jopa abe exanaeyoba, metha dowatsi bapon tsipaebatsi, ichacuitha metha matatsunpin bapon tsipaebatsi, jei barapomonae. \p \v 10 Barapomonae daxita najume matsontsonobiya biatane. Bapon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, bapon bichocono junuwa tsipei Pablo tsana perʉ xunaeinchi. Daxota bapon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi itoroba pia soldadomonae xua Pablo equeicha caponaeinchi soldadomonae pia bo beya tatsi. \p \v 11 Icha mataqueitha merawi pon Pecanamataxeinaein jiwi, Pablo imoxoyo caquita uncuatsi xua tsita naitaʉtatsi. Bapon namchi, Pablo baraichi, jeye: “Pablo, najʉntʉ coyene tsacatabare. Icha ichim xua Jerusalén tomaratha neyabara paebame barichinde equeicha Roma tomaratha neyabara paebare”, jei Jesús. \s1 Meje yabara poxonae judiomonae nanta xeina xua Pablo pebexubiwa tsainchi \p \v 12 Icha mataqueitha, ichamonae judiomonae pebʉrʉya nanta jʉpaya nanta xeina xua Pablo pebexubiwa tsainchi. Barapomonae nayabara tsiwʉnae muxu duta Nacomtha xua bepa pinae jopa nabanae tsane, xuano jopa apae tsaneno xua beya pinae yajainbonaya othopaena poxonae Pablo bexubinchi. \v 13 Barapomonae pomonae Pablo bexubapaebatsi xuano xua yabara nainbotapaebatsi bichocono pinmonae beyacaincha xua pocotsi cuarenta po pebiwimonaeyobe. \v 14 Barapomonae pona sacerdote pia pentacaponaewi tatsi beya, yawa judiomonae pia pitiri jiwi tatsi beya. Barapo pebiwimonaeyobe barai barapomonaetha, jeye: \p —Bayatha pana nayabara tsiwʉnae muxu duban Nacomtha xua jopa pata nabanaewa tsane beya tsane poxonae cataunxuae jopa pabexubinyo tsane Pablo. \v 15 Paxam irʉ pomonae pentacaitorobi bicheito, romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi patsipaebare xua bapon pia soldadomonae peitorobinexa xua Pablo pecuaranotsinexa tsainchi painya itabaratha baya tsane. Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi pamuxuitorobare. Naemata bapon pabarande: ‘Awiya peyainyabiwa paxeinan pata tha yainyabichi Pablo’, pajande. Paxan pata tha nama namtotha ewatumenaetsi. Pata tha bexuichi, poxonae barapomonae Pablo caponaeinchi, jei barapomonae. \p \v 16 Pablo perobi tatsi jume tane xua barapo cuarenta po pebiwimonaeyobe namtotha nantsiyatsiya bobenapaeba pewaetabinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo perobi tatsi pona soldadomonae pia bo tatsi beya. Baxota Pablo perobi tsipaebatsi xua barapomonae Pablo bepa bexubichei. \v 17 Nexata Pablo waba pon xua romanomonae soldadomonaepin pia pentacaponaewi jiwana. Pablo namchi, jeye: \p —Poye pewowin wʉto caponde romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi beya, tsipei bapoyo diwesiyo xeina xua petsipaebiwa tsane, jei Pablo. \p \v 18 Romanomonae soldadomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo perobi tatsi capoinchi xua romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi beya. Bapon namchi, jeye: \p —Pablo soldadomonae pia botha peecaein, bapon neitoroba xua pinae bepa caponaeinjei poye. Tsipei pinae xeina diwesiyo xua necatsipaebinexa, jei bapon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. \v 19 Pablo perobi tatsi cobe pitatsi romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Barʉ natsixitabatsi aisowa beya. Bapoyo baraichichi, jeichichi: \p —¿Jinya eta xua netsipaebichi? jeichichi. \p \v 20 Nexata pewowin wʉto jume nota romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaeintha, jeye: \p —Judiomonae pebʉrʉya nanta xeina xua bepa cawʉcaei xua Pablo baya necaponaenexa pentacaitorobi bicheitotha. Bepa camuxuitorobei. Bepa jeyei: ‘Panantawenonan pata tha Pablo yainyabichi ichawiyo’, bepa jeyei barapomonae. \v 21 Ichitha jopa jume cowʉntsinde, barapomonae namtotha nantsiyatsiya bobenapaeba pewaetabinexa tsainchi taxuyo. Barapo cuarenta po pebiwimonaeyobe natsiwʉnae yabara muxu duba Nacomtha xua bepa pinae jopa nabanae tsane yawa jopa apae tsane beya pinae poxonae tsane poxonae Pablo bexubinchi. Anoxuae barapomonae cajume cui ewata xua jam tsane: ‘Baya tsane Pablo pentacaitorobi bicheitotha itorobinan’, jam tsane, jei Pablo perobi tatsi. \p \v 22 Nexata romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi barapoyo napeyabatsi. Pewowin wʉto ponataba. Pewowin wʉto baraichi, jeye: \p —Ichʉntha jopa tsipaebinde xuaunxuae po diwesiyo netsipaebame, jei soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi. \s1 Meje yabara poxonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi Pablo itorobatsi Félix beya pon Judea nacuamonae pia peyanacua ewatsinchi \p \v 23 Romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi waba ainya pentacaponaeinbe. Bapon baraponbetha itoroba. Barai: “Soldadomonae pacui wʉnaerebe doscientos po soldado matabʉxʉbe pomonae xua petaxutha ponaena, irʉ setenta po soldado matabʉxʉbe pomonae xua cawayutha ponaena, irʉ doscientos po soldado matabʉxʉbe pomonae dejonan cajijincaena. Barapo bicheito daxita peponaenexa Cesarea tomara beya merawitha poxonae a las nueve tsuxubi. \v 24 Mataʉtano pacui wʉnaerebe cawayu ayunbe xua Pablo peequeicaenexa tsane. Mataʉtano paitorobarebe xua Pablo beta pecaponaenexatsi, xua asʉno Félix beya”, jei. \v 25 Bapon pia soldadomonae caitoroba carta. Barapo cartatha namchi, jeye: \p \v 26 “Xan Claudio Lisias. Félix, ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, cajacobatsi. \v 27 Pon anoxuae cata itorobatsi nexainya beya barapo pebin waetabatsi, judiomonae waetaba. Muxu pebexuichi. Poxonae jume tan xua bapon romanomonaepin najainta daxota nainya soldadomonae barʉ ponan bapoxonae bapon capanepan. \v 28 Tsipei tha yaputaetsi xua barapomonae Pablo yabara paebatsi, daxota Pablo cuaranotan judiomonae pia pentacaitorobi bicheitotha tatsi. \v 29 Jume tan xua barapomonae Pablo yabara paebatsi xua pinae bapon jopa exanaeyo icha be pocotsiwa barapomonae pia peitorobi coyenewan tatsi paeba. Ichitha barapomonae jopa xeinaeyo po coyene xua daxota Pablo pebexubinexatsi, xuano xua daxota jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi. \v 30 Ichitha bapoxonae jume tan xua judiomonae namuxuweta pebexubinexa tsainchi Pablo. Daxota Pablo nexainya beya itoroban. Tsipaeban judiomonae pia pentacaitorobi bicheito tatsi. Janje: ‘Icha awiya Pablo pacui itawetsiname xua abe bapon exana —cabaraichi— bapon pia xainya beya paponare. Papaebare Félixtha baxua, pocotsiwa Pablo exana’, jan. Baja, Claudio”, jei barapo cartatha. \p \v 31 Barapo soldadomonae exana pocotsiwa xua bayatha itoroba pon romanomonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi itoroba pon pewʉn Claudio. Barapo soldadomonae barapo merawitha Pablo capoinchi Antípatris tomara beya. \v 32 Icha mataqueitha barapomonae soldadomonae pomonae petaxutha pona, caibe nawibiya ichaxota tauncuatsi soldadomonae pia bo beya. Pomonae cawayutha pona awiya Pablo barʉ poinchi. \v 33 Soldadomonae Pablo capoinchi Cesarea tomara beya. Barapomonae soldadomonae Félix catatsi barapo carta. Pablono baxota punaxubothopatsi. \v 34 Félix matha yoroba carta. Bapoxonae Pablo yainyabatsi, jeichichi: \p —Pablo, ¿eta po nacua jitomda? jei. \p Pablo jume nota, jeye: \p —Bara Cilicia nacua piyon, jei. \p \v 35 Félix namchi, jeye: \p —Poxonae judiomonae patsina, pomonae xua abe cayabara paeba, bapoxonae cajume taeinchi xua tana netsipaebiwam tsane, jei Félix. \p Bapoxonae Félix itoroba soldadomonae xua Pablo yapucaenaeinchi ichaxota po botha peitʉpanae bo, po bo Herodes cuenta naxuba. \c 24 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Félix peitabaratha tatsi nayabara jume paeba \p \v 1 Icha matacabitha poxonae cinco po matacabibe tsuxubi, pebiwi pata Cesarea tomaratha. Ichʉn pewʉn Ananías. Bapon Ananías sacerdotemonae pia pepa pentacaponaein tatsi. Irʉ pitiri jiwimonaeno pata. Irʉ pon xua petapaebeibin jiwi, pon pewʉn Tértulo bapon napatopa. Barapomonae nacuara pata Cesarea tomaratha. Barapomonae Félix peitabaratha taumeinchi, xua Pablo abeya peyabara paebinexatsi. \v 2 Poxonae Pablo carendenatsi, Tértulo Pablo abe yabara paebatsi. Félix baraichi, jeye: \p —Félix, xam pon pana yanacua ewatame. Daxota jʉntema xanepanaya pajinompan. Maisa bara beta itorobiya canamataxeiname jiwi jinya neyaputae coyenewatha. Daxota xam beta exaname barapo nacuathe. \v 3 Félix, xam pon pata paca barʉ itura jinaeinchim, xua exaname yatsicaya wʉnae nawita barapo nacue nexa. \v 4 Jopa ichichipaeinyo xua tacayatacutsiwatsi. Daxota catsipaebatsi xua saya caeto pana nejume taema xua pata paca catsipaebiwa tsainchi. \v 5 Anoxuae payaputan xua Pablo bichocono pana cui fayacota xua abe exana. Mataʉtano bapon judiomonae cui tsacabatsi xua nacaseba exanatsi daxita nacuantha. Mataʉtano bapon, apara pomonae nazarenomonae barapomonae pia pentacaponaein tatsi, pomonae pecuidubi jiwi icha coyeneya pocotsiwa jopa xainyeyo. \v 6 Yawa Nacom pin pia bono tatsi juntucuru abe taexanatsino, poxonae juntucuru barʉ joniyatsi pon jopa judiomonae naexanaeyo Nacom pin pia botha. Daxota pawaetaban. Paxan paichichipan Pablo paperaxa exanan barompaya pata peitorobi coyenewa cuitha. \v 7 Ichitha soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, daunweya pana wecobe maxʉ pitatsi Pablo. \v 8 Soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi, Lisias, pana barai: ‘Pomonae Pablo abe jaintatsi moya Félix peitabaratha papaebare’, pana jei Lisias, jei Tértulo. \p Tértulo equeicha namchi, jeye: \p —Félix icha yainyabatsipame Pablotha metha bara yaputaetsipame xuaunxuae cabaraichichi. Xuaunxuae Pablo yabara paeban baxua xaniyan yatsicaya, jei Tértulo. \p \v 9 Judiomonae, pomonae Tértulo puna poinchi namchi: “Tértulo bara xaniyei paeba”, jei. \v 10 Nexata Félix Pablo moya pecobetha jume itorobatsi. Bapoxonae Pablo Félix baraichi, jeye: \p —Yaputan xua caena bayatha ainya wei xam naexaname pon jiwi neyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae xua barapo tomarathe nexa. Daxota jʉntʉ coyene weiweinan xua tana nayabara paebiwa neitabaratha. \v 11 Icha yainyabame barapomonae, Jerusalén tomarapiwi, catsipaebichipa xua bayatha Jerusalén tomara beya ponan. Baxota ponan tsipei Nacom pin pia botha wʉnae tajainchinexa Nacom. Anoxuae petain doce matacabibe yapucaewan poxonae xua bayatha ponan bara beya. \v 12 Jopa jume matsontsonobeibinyo jiwi. Yawa jiwi jopa jume cui tsacabeibinyo xua anaepanaya penajume cayayatsinexa. Baxuan jopa exanaeinyo Nacom pin pia botha. Mataʉtano judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi, baxuan jopa exanaeinyo. Mataʉtano tomaran pecuariyathan jopa baxuan exanaeinyo. \v 13 Pomonae paeba xua pinae abe exanan, barapomonae jopa jume cʉpaetsi xua tana necui yopichiwa xua abe exanan. \v 14 Xaniwaicha catsipaebatsi xua xan Nacom tanacuitan pon tamo susato jiwi pia Nacom tatsi. Baraxua exanan xua jiwi cuiduban be pocotsi coyeneya xua paeba Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi po pecuidubiwa judiomonae yabara nanta xeina xua pinae barapo pecuidubiwa jopa xainyeyo. Xan jume cowʉntan daxita Moisés pia peitorobi coyenewan. Mataʉtano po diwesin Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi tina, barapo diwesinno jume cowʉntan. \v 15 Xan barichindʉ, Nacom yabara barʉ jume cowʉntsiya ewatan icha barapomonae ichi xua po coyene pomonae pewerapaewi equeicha asʉ tsane, pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi irʉ xua asʉ tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwino. \v 16 Daxota jopa najʉntʉ coyene acaurinyo tsipei nayaputan xua Nacom beta taexanan. Jiwithano jopa najʉntʉ coyene acaurinyo. \p \v 17 “Ainya wei dapaein saya icha nacuantha poponan. Bapoxonae equeicha tatomara beya poponan, Jerusalén tomara beya. Patopan baxota Nacom pin pia botha poxoru yaitama paratixi caponan xua tamonae nexa po paratixi ichamonae taitoroba. Mataʉtano bara beyan xua baxotiya Nacom tatsita exanaenexa xua pocotsiwa be tacatsiwa Nacomtha, xua duwein tatautsiwa tsane. \v 18 Barapo coyenein awiya exanawiyan, bequein bayatha nenacui yabara jume weta exana po coyene xua daxota Nacom jopa tsitanyo xua taajʉntʉcoyenebewan be pocotsi coyeneya xua judiomonae itoroba. Bapoxonae judiomonae pomonae Asia nacua weparena netaeba Nacom pin pia botha. Barapomonae baxota necaxiba bequein poxonae jopa jiwi namtsebiya wawaya exanaeinyo. \v 19 Pomonae netane Nacom pin pia botha pomonae Asia nacua werena pepatsiwi bewa dapomonae xote patsi xua necatsipaebinexa tsane xua tana neyabara paebinexa tsane xua abe taexanaewa. \v 20 Icha barapomonae jopa patsiyo pomonae xote ena bʉ paeba. Barapomonae netane poxonae cain matha judiomonae pia pentacaitorobi bicheito peitabaratha uncuan. Barapomonae bʉ catsipaeba, icha metha bara abe exanan poxonae barapo pentacaitorobi bicheito peitabaratha tatsi uncuan. \v 21 Saya ʉ baxua exanan poxonae peitabaratha uncuan, bapoxonae bichocono wawan. Janje: ‘Anoxuae poxonae paxam pana neyabara paebame xua tanatsicuentsiwa xua abe taexanaewa paxam pananta xeiname xua abe exanan yaitama jume cowʉntan xua pewerapaewi equeicha asʉ tsaibi tsane’, jan jei”, Pablo. \p \v 22 Félix caena bayatha yabara yaputane Jesús pia pena pecuidubiwa tatsi. Daxota Félix cataunxuae abʉ jopa baxua yabara paebiyo pocotsiwa barapomonae paeba. Daxota Félix namchi, bapomonaetha, jeye: \p —Abʉ bexa pacatsipaebinchi, poxonae soldadomonae pia pepa pentacaponaein tatsi patopaena pon Lisias, bapoxonae yabara paebin pocotsiwa Pablo exana, jei Félix. \p \v 23 Nexata Félix itoroba soldadomonae pia pentacaponaein tatsi xua soldadomonae Pablo cataunxuae yapu eeniya pebarʉ jinompaenexatsi Herodes pia botha tatsi, bequein bara copata xua Pablo bara exanaena be pocotsiwa xua bapon ichichipa exana barapo botha. Mataʉtano copatano xua Pablo bara pesiwa ponaenexatsi piamonae xua piamonae peyawenaenexatsi xua pocotsiwa nantawenona bapon. \p \v 24 Icha matacabitha pirapaeyo Félix piowabe patopabe. Petsiriwa pewʉn Drusila. Barapowa judiomonaewayo. Félix najume caitoroba ichʉntha xua Pablo pewabinexatsi Félix berena, mataʉtano xua Pablo Félix yabara petsipaebinexatsi xua po coyene jiwi jume cowʉnta Jesucristo. \v 25 Pablo Félix tsipaebatsi xua pinae ainya cui xua jiwi beta yanthʉthiya jinompa icha be Nacom ichi xua beta yanthʉthiya popona. Mataʉtano paebano xua pinae jiwi pia xoba abe exaneiba. Mataʉtano namchino xua pinae caentacabitha tsane Nacom wabina daxita jiwi xua peyabara paebinexa xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae barapo cae pin nacuathe. Félix najʉntʉ coyene cabenaeca poxonae jume tane baxua. Pablo tsipaebatsi, jeichichi: \p —Jinya tutu beya bara ponde. Bexa equeicha cawabinchi icha ichawiyo jopa neenaeyo, jei Félix. \p \v 26 Félix nanta xeina xua paratixi pecatsiwa tsainchi xua Pablo pecatsiwa tsane xua daxota Pablo pepu copatsinexatsi. Daxota memecabiya wabatsi Pablo. \v 27 Baraxua exana beya yaainya weibe jopa. Barapoxonae Félix weta xua pon peyanacua ewatsin jiwi naexana barapo Judea nacuatha, xua icha nacua beya pewarapaexae. Ichʉn Félix pecoutha tatsi tapatopatsi pon pewʉn Porcio Festo pon xuya pon peyanacua ewatsin jiwi naexana Judea nacuatha. Félix ichichipa xua peweyataewatsi xua judiomonae peweyataewa daxota Pablo jopa copatichi xua bara yatsicaewa pepu copatsiwatsi xua pepanepaewa tsane. \c 25 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Festo peitabaratha tatsi tauncuatsi \p \v 1 Festo bara patopa xua penaexanaenexa pon peyanacua ewatsin jiwi. Poxonae acoibi po matacabibe weta Cesarea tomara weya pona, Jerusalén tomara beya pona. \v 2 Barapo tomaratha Jerusalén tomaratha sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi irʉ judiomonaeno pomonae pentacaponaewino, barapomonae Pablo abeya cui yabara canantsipaebatsi. \v 3 Barapomonae Festo baraichi: “Bʉ painta ichamonae Pablo Jerusalén tomara beya capoinchi”, jei. Barapomonae baxua Festo jeichichi, tsipei Pablo namtotha ewatabobenapaebatsi pebexubinexatsi. \v 4 Festo jume nota, jeye: \p —Canta Pablo Cesarea tomaratha eca xua soldadomonae barʉ jinompatsi. Tha nama imoxoyo bara beya equeicha caibeya ponaetsi. \v 5 Painyamonae jiwana pomonae pentacaponaewi moya bʉ barapomonae nepuna pona Cesarea tomara beya. Icha Pablo abe exana, metha moya baraxota Pablo jame be cui yabara paebichipatsi barapomonae, jei Festo. \p \v 6 Festo cataunxuae Jerusalén tomaratha ocho po merawiyobe yapucaewa xua equeicha ainya dapaeyobe. Barapoxonae Cesarea tomara bewarapiya caibeya. Icha matacabitha Festo eca peequeibithopeibiwatha po tututha ichaxota yabara paebequeiba jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Festo barai soldadomonae: “Painta caponde Pablo taxainya berena”, jei. \v 7 Poxonae Pablo patopa, judiomonae imoxoyo umenarʉcʉpa pomonae Jerusalén tomara weparena. Barapomonae judiomonae Pablo yacaincha matawaqueicha umenatsi. Barapomonae Pablo cui yabara paebatsi xua abe exana nawita. Ichitha xua barapomonae paeba jopa tsita itapeinya xeinaeyo xua apara bara xainyei pocotsiwa barapomonae paeba. \v 8 Nexata Pablo pia coya nayabara paeba, jeye: \p —Xan jopa abe exanaeinyo. Jopa abe yabara paebinyo Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Mataʉtano Nacom pin pia bo jopa abe yabara paebinyo. Mataʉtano jopa abe yabara paebinyo romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, jei Pablo. \p \v 9 Festo bepara antobetsei judiomonae. Daxota Festo Pablo yainyabatsi, jeichichi: \p —¿Jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baxotiya cayabara paebinchi nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae? jei Festo. \p \v 10 Pablo jume nota, Festo jume notatsi, jeye: \p —Xan uncuan peitabaratha tatsi pomonae pentacaponaewi, pomonae romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi itoroba. Barapomonae pentacaponaewi bara itacʉpatsi xua barapo tomarathe tana neyabara paebinexa xua tana natsicuentsiwa xua abe taexanaexae. Jopa nantawenonaeinyo xua taponaewa tsane Jerusalén tomaratha. Xam bayatha beta yaputaneme xua jopa abe exanaeinyo judiomonaetha. \v 11 Icha xaniwaicha abe exanan barapomonaetha, metha moya benebexubina. Jopa junuwinyo xua tatʉpaewa tsane. Ichitha icha jopa xainyeyo xua barapomonae neyabara paeba, metha nexata barapomonae jopa nebexubichipae. Tha nama warapaetsi romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, tacoya nayabara paebichi, jei Pablo. \p \v 12 Copiya matha Festo tsipaeba pejume yaweneibiwichi. Barapoxonae Festo, Pablo baraichi, jeye: \p —Yaitama aunxuae siwa ponapaebame romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi, xua necayabara paebinexa xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae daxota moya ponaename bapon beya, jei Festo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo uncua Agripa peitabaratha tatsi pon peyanacua ewatsin jiwi \p \v 13 Icha matacabitha Agripa, pon peyanacua ewatsin jiwi, bapon pona Cesarea tomara beya. Petsiriwa puna poinchi, bapowa pewʉn Berenice. Festo siwa poinchi Cesarea tomaratha iya. \v 14 Baraxotiya Agripa petsiriwano ainya matacabin ecabe. Festo namchi Agripatha, jeye: \p —Xote eque pon cain Félix xubeta Cesarea tomaratha xua bapon pebarʉ jinompaenexatsi soldadomonae. \v 15 Poxonae Jerusalén tomaratha ecan, sacerdotemonae pia pentacaponae jiwi tatsi, pitiri jiwino, barapomonae netsipaeba xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa tsane. \v 16 Barapomonae baran: ‘Barapocotsi coyene romanomonae pan pata cui coyene. Paxan jopa pacopatsinyo xua ichʉn amanaya bexotsi. Jame copiya pomonae xua abe yabara paeba ichʉntha, barapomonae bewa paebina bapon peitabaratha tatsi icha bara metha bapon xaniwaicha abe exana. Bapoxonae bapon pia coutha beya nayabara paebichipa xua barapomonae paeba’, jan. \v 17 Daxota poxonae barapomonae pata xote, jopa be bayathinyo yaitama. Daxota baya caena nainya ecoundecan, po tututha yabara paebequeiban jiwi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Itoroban soldadomonae xua Pablo pecaponaenexatsi taxainya berena. \v 18 Xan nanta xeinan xua Pablo bichocono abe exana. Ichitha poxonae barapomonae asiya umena peyabara cueicueijeinexa tsainchi, Pablo jopa paebiyo po diwesi xua daxota tananta xeinaenexa xua Pablo bara abe exana cou. \v 19 Pocotsiwa xua Pablo yabara cueicueijeichi, saya xua apara pia pejume cowʉntsiwa tatsi yabara, mataʉtano xua Pablo peyabara cueicueijeixae pebin pon Jesús baraichi, xua pinae equeicha asʉ poxonae tʉpa. Seicaya nama barapomonae paeba xua pinae bapon apara tʉpa, xua equeicha jopa asʉyo. \v 20 Jopa yaputaeinyo xua baxua exanan xua Pablo abe yabara paebatsi. Daxota copiya matha Pablo yainyaban, janje: ‘¿Xam, jinya ponaetsi Jerusalén tomara beya xua baraxotiya cayabara paebinchi xua nenatsicuentsiwa xua abe neexanaexae?’ jan. \v 21 Ichitha Pablo dapo jumetha netsipaeba xua bepa ponaei Augusto beya, romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, pon xua bepa pinae yabara paebinchi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Daxota itoroban soldadomonae xua Pablo abʉ pebarʉ jinompaenexatsi soldadomonae, beya abʉ poxonae necui jʉpa xua itorobin pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi, jei Festo xua Agripa tsipaebatsi. \p \v 22 Nexata Agripa Festo baraichi, jeye: \p —Tha bequein irʉ jume taetsirʉ Pablo, jei Agripa. \p Agripa jume notatsi, Festo jume nota, jeye: \p —Metha moya baya tsane jume taename, jei Festo. \p \v 23 Bara icha matacabitha Agripa irʉ Berenice patopabe. Paparuwa peitʉpanaewa nama xatatabe. Agripa pinmonae barʉ pata, soldadomonae pia pepa pentacaponaewi tatsino, irʉ Cesarea tomara pia pentacaponaewino. Barapo bicheito Agripa barʉ pona. Festo itoroba soldadomonae xua Pablo pecarendenaenexa tsainchi. \v 24 Festo barai, jeye: \p —Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, irʉ pomonae pecanamataxeinae jiwi pamdʉ. Bapon xote uncue Pablo. Daxita judiomonae irʉ Jerusalén tomarapiwi, irʉ Cesarea tomarapiwi, daxita barapomonae Pablo jume yabara paebatsi xua pinae abe exana. Mataʉtano barapomonae neitoroba nawita xua bepa pinae Pablo itorobin xua petʉpaewa tsane. \v 25 Ichitha xan saya tacoya nanta xeinan be jopa neichichi abe exanaeyo, poxonae nejume nota, poxonae tsipaeban. Daxota jopa becaenaetaxubinyo xua pebexubiwa tsainchi. Ichitha Pablo netsipaeba xua bepa ponaei romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi tatsi beya, pon pewʉn Augusto, tsipei bepa pinae yabara paebichi xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Daxota yabara najʉntʉ coyene wetan xua bapon Pablo taitorobiwa tsane bara beya. \v 26 Yaitama bapon jopa abe exanaeyo, jopa yaputaeinyo xua eta be tajumichiwa tsane barapo cartatha poxonae Pablo itorobin xuano xua cartano cayabara cui pu catsin bara beya. Daxota anoxuae Pablo painya itabaratha cuaranotan. Xam Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, moya matha copiya yainyabare Pablo, tsipei tha beta cui yabara tatinaetsi bara beya pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. \v 27 Tsipei inta jopa xanepanaetsipae icha itorobichipan Pablo pon pewaetabinchi icha jopa yabara paebinchipae xua pocotsiwa bapon peexanaexae, jei Festo xua Agripa tsipaebatsi. \c 26 \s1 Meje yabara poxonae Pablo pia coutha cuita paeba, Agripa peitabaratha tatsi, pon peyanacua ewatsin jiwi \p \v 1 Bara nexata Agripa Pablo baraichi, jeye: \p —Icha jinya paebichi, moya taema, jei. \p Barapoxonae Pablo namaxʉ yoicha xua Agripa jacobatsi. Bapoxonae namchi, jeye: \v 2 “Agripa, pon neyanacua ewatsin jiwi, maisa bichocono jʉntʉ coyene weiweinan, xua anoxuae neitabaratha tana nayabara jume paebixae tsane pocotsiwa bayatha neyabara paeba judiomonae po coyene xua pinae abe exaneiban. \v 3 Poxoru yaitama, xam Agripa, bayatha yaputaneme pata jʉntʉ coyenein pomonae judiomonae panxaein. Yaputanemeno baxuan xua pana najume matsontsonoban. Daxota cabaraichi xua saya beta nejume taema xua jopa aitaconaeinde”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba, poxonae pinae cataunxuae jopa jume cowʉntsiyo Jesús \p \v 4 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Daxita judiomonae barapomonae neyaputane xua poxonae pexuyon, poxonae caena bayatha pia xantha tatsi poponan xua tanacuaxae. Barichino neyaputane poxonae Jerusalén tomaratha poponan. \v 5 Icha yainyabatsipame barapomonae, yabara catsipaebichipa pocotsiwa exaneiban xua fariseomonae pocotsi jʉntʉ coyene cuidubeiba, pocotsiwa judiomonae cuidubeibatsi, tsipei xan fariseomonaepin. Daxita barapomonae yaputane xua caena bayatha jume cowʉntan daxita pocotsiwa xua barapomonae itoroba. Fariseomonae itapeta cuita exaneiba pocotsiwa Nacom itoroba beyacaincha ichamonae xua exaneiba. \v 6 Judiomonae necapona xote tsipei saya poxoru yabara wʉnae ewatan xua bexa Nacom asʉ exanaena pomonae xua werapa. Baxua pinae Nacom wamo susato jiwi yabara tsiwʉnae muxu dutatsi. \v 7 Patamonae pomonae Israel nacuamonaepiwi pomonae xua doce pomonae bicheitobe, baxua yabara jume cui wʉnae ewata poxonae petʉpaewi equeicha asʉ exanaeinchi, xua poxonae Nacom exanaena. Daxota barapomonae Nacom wʉnae jainteibatsi. Mataʉtano itapeta exana pocotsiwa Nacom itoroba, merawithano, matacabithano. Xam Agripa pon neyanacua ewatsin jiwi catsipaebatsi baxua tayabara jume cowʉntsixaerʉ, daxota judiomonae neyabara paeba xua pinae abe exanan. \v 8 Painya xoba pananta xeiname xua Nacom jopa itacʉpaetsi xua equeicha jiwi asʉ peexanaewatsi pomonae xua werapa”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo nayabara paeba xua pinae copiya abe exana nawita pomonaetha pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús \p \v 9 Equeicha Pablo jeye: “Xan copiya tacoutha nanta xeinan xua bewa bichocono abe exanaein pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pon Nazaret tomarapin. \v 10 Jerusalén tomaratha baxua exanan. Sacerdotemonae pia pentacaponaewi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua jiwi tacaponaewa jiwi pecʉbi botha. Pinmonaecai caponan, pomonae Jesucristo pejume cowʉntsiwi. Xan yabara jume jejan xua barapomonae pejutebiwatsi. \v 11 Anaya caenaetan, peraxa exananno poxoru ichipan xua barapomonae pentsina xua Jesús pejume cowʉntsiwatsi. Ʉ baxua exanan. Daxita judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi exananno. Bichocono anaepanan. Daxota icha nacuantha ponan tajeichinexa pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús xua barapomonae abe taexanaenexa”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae equeicha Pablo nayabara paeba poxonae pinae jume cowʉnta Jesús \p \v 12 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Barichi sacerdotemonae pia pentacaponaewi tatsi pia peitorobi coyenewa necata xua daxota tana necui jʉpaewa xua taponaewa Damasco tomara beya, xua pomonae jume cowʉnta Jesucristo tacaponaenexa tsane Jerusalén tomara berena. \v 13 Xam pon neyanacua ewatsin jiwi bara xaniwaicha catsipaebatsi poxonae namtotha paenaponan poxonae mateinyaxae tsuxubi pecoicha tan xua peitaboco wejopeica, pin coicha po coicha beyacaincha xua xometo. Barapo coicha pomonae nepuna pona nebarʉ matawacaicha matatsun uncueica. \v 14 Nexata daxita iratha paothopan. Jume tan xua pon hebreo jumetha nebarai, jeye: ‘Saulo, Saulo, ¿eta xua tamonae inta abe exaname? Poxonae tamonae peraxa exaname, apara jinya coutha atene nacana exaname icha be buey ichi poxonae ba pia coutha xua xota sojei nataxu matababa’, nejei. \v 15 Nexata jume notan janje: ‘Pon jiwi Necanamataxeinaem, ¿jintam xamda?’ jan. Nejume nota jeye: ‘Apara bara xan, Jesús ponxaein inta abe exaname tamonae pomonae tana nejume cowʉntsiwi. \v 16 Nontaponde. Xua anoxuae necotame catsita naitʉtatsi. Apara tha tana nejume yopichim. Mataʉtano bexano equeicha ichawa necotsiname tana neyabara paebinexam tsane baxuanno. \v 17 Cacui itorobatsi xua Nacom Pejume Diwesi necueicueijamnexam. Nexata cacapanepaeinchi poxonae juntucuru caperaxa exana judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo. \v 18 Caitorobatsi judiomonaetha irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo xua jopa equeicha pejinompaenexa poxonae jopa jume cowʉntsiyo. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae jopa peexanaponaenexa pocotsiwa caurimonae pia pentacaponaein tatsi itoroba, pon Satanás, jame meisa peexanaenexa pocotsiwa Nacom itoroba. Mataʉtano caitorobatsi xua barapomonae tana nejume cowʉntsinexa. Bapoxonae yabara jʉntemainaein barapomonae abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi, mataʉtano xua pexeinaenexa pocotsiwa Nacom yabara tsiwʉnae muxu duba’, nejei Jesús”, jei Pablo. \s1 Meje yabara poxonae Pablo exana pocotsiwa Nacom itoroba poxonae tsita naitʉtatsi namtotha \p \v 19 Equeicha Pablo namchi, jeye: “Agripa, xam pon neyanacua ewatsin jiwi, xan jopa jumefebinyo xua Jesús neitoroba poxonae itaboco wenetsita naitʉtsica xua namtotha netsita naitʉta poxonae pecoichatha jume tan xua Jesús netsipaeba. \v 20 Copiya matha Damasco tomarapiwi tsipaeban Nacom Pejume Diwesi. Bapoxonae equeicha barapo diwesi tsipaeban Jerusalén tomarapiwi. Bapoxonae equeicha daxita Judea nacuamonaepiwi barapo diwesi tsipaebanno. Irʉ pomonaetha pomonae jopa judiomonae naexanaeyo tsipaebanno. Barapo diwesi tsipaeban xua barapomonae icha jʉntʉ coyenein pexeinaenexa, yawa Nacom pejume cowʉntsinexatsi, mataʉtano xua barapomonae petsita itapeinya xeinaenexa jiwitha xua bara Nacom jume cowʉntatsi xua beta peexanaexae. \v 21 Daxota judiomonae newaetaba poxonae Nacom pin pia botha patopan yawa bepa nebexubei. \v 22 Ichitha Nacom neyawena. Daxota awiya Nacom Pejume Diwesi paeban bichocono daxita i dapomonaeintha pomonaetha pomonae pepawi jiwi irʉ poponaethano pomonae peainya cui jiwi. Baraxua saya meisa paeban be pocotsi coyeneya matha juinya Moisés yabara wʉnae tsiwanaya paeba irʉrʉ be pocotsi coyeneya matha juinya Nacom peitorobi jume pepaebiwi yabara wʉnae tsiwanaya paeba. \v 23 Barapomonae tsipaeban po diwesi yabara xua pinae bexa Mesías peraxa exanaeinchi ichamonae. Mataʉtano bapon pinae pon xua copiya pomonae pewerapaewi asʉ nanta caexanaeinchi. Mataʉtano xua pinae judiomonae irʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo yabara yaputane exanaeinchi pecapanenebiyae diwesi jume”, jei Pablo xua Agripa tsipaebatsi. \s1 Meje yabara poxonae Pablo paeba Jesús pejume diwesi Agripatha xua Agripa pejume cowʉntsinexa \p \v 24 Poxonae baraxua Pablo najume weta xua nayabara jume paeba, Festo jume daunweya wawai, jeye: \p —¡Pablo, maisa cantsiyaibeca poxoru saya ʉ necuidubi daxota cantsiyaiba! jei Festo. \p \v 25 Pablo jume nota, jeye: \p —Festo ponxaem tacabarʉ cui itura jinaeinchi, jopa nentsiyaibiyo apara. Xuaunxuae paeban, apara seicayarʉ xua xaniwaicha paeban xua bara apara pexainyeiwa. \v 26 Ee taema, Agripa, pon pepa peyanacua ewatsin jiwi pon xote eque. Bapon yaputane xua xaniwaicha paeban. Bapontha jopa junuwinyo xua tsipaeban. Xuaunxuae catsipaebatsi bapon baxua daxita yaputane poxoru jopa namicha exanaeinyo. \v 27 Agripa, xam pon neyanacua ewatsim jiwi. ¿Jume cowʉntame pocotsiwa Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi paeba? Bara yaputan xua bara jume cowʉntame, jei Pablo. \p \v 28 Agripa jume nota, Pablo jume notatsi, jeye: \p —Saya caeto netsipaebame. Saya barapo jumetha nanta xeiname xua xan nainya jume cowʉntsinan Jesús, jei Agripa. \p \v 29 Nexata Pablo namchi, jeye: \p —Xua caeto paca tsipaebatsi yawa icha matowa paca tsipaebatsi bara ba Nacomtha pacata wʉcatsi xam nexa, irʉ pomonae nexa, pomonae nejume tane painya nejume cowʉntsinexam tsane Jesús. Ichichipan xua painya neexanaewa icha ichin xua tajume cowʉntsiwa, bara bequein jopa ichipaeinyo xua painya nemaxʉtha painya nexeinaewa jiwi pecʉbi nainto be pocotsi nainto xuaunxuae tamaxʉtha ducua, jei Pablo. \p \v 30 Poxonae Pablo najume weta baxua, Agripa pon peyanacua ewatsin jiwi irʉ Berenice asiya uncuatababe. Irʉ Festo pon peyanacua ewatsin jiwi asiya uncuataba. Pomonae irʉ ena asiya umenarʉcʉpa. \v 31 Aisowa be-iyiya barapomonae natsipaeba, najei: \p —Barapon Pablo jopa apara abe exanaeyo po coyeneyatha xua daxota bapon pebexubinexatsi, mataʉtano po coyeneyatha xua daxota bapon jiwi pecʉbi botha peetsinexatsi, najei barapomonae. \p \v 32 Agripa tsipaeba, Festo baraichi, jeye: \p —Icha metha jopa naca wʉcaetsipae Pablo xua peponaewa tsane pontha pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi xua baxotiya peyabara paebinexatsi penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae metha pu copatsipatsi xua bara pepanepaewa tsane yatsicaewa, jei Agripa. \c 27 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Roma tomara beitorobiyatsi \p \v 1 Barapomonae najʉntʉ coyene weta xua pata taneitorobiwa Italia nacua beya. Pablo irʉ ichamonaerʉ pomonae peteiquebiwichi daxita barapomonae itorobatsi Roma tomara beya. Pon barapomonae matacapoinchi bapon pewʉn Julio, pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi. Barapo matabʉxʉyo soldadomonae bicheito wʉn dutatsi “Augusto soldado bicheito”, jei, poxoru barapo soldadomonae Augusto tanacuitatsi, pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi. Barapo soldadomonae Pablo irʉ ichamonae caponatsi Augusto beya. \v 2 Pepa weranaetha pawarapan, po nae Adramitio tomara werena pona. Barapo nae equeicha Asia nacua beya ponaena. Po tomaraxi pitapatha ena barapo tomaraxi bepa siwa ponaei. Ichʉn pana cueyata. Bapon pewʉn Aristarco Tesalónica tomarapin. Barapo tomara Tesalónica tomara eca Macedonia nacuatha. \v 3 Icha matacabitha Sidón tomaratha papatan. Baraxota barapon Julio, Pablo barʉ jume wʉnaetsi. Mataʉtano bapon Julio, Pablo copatatsi xua bara Pablo piamonae pesiwa ponaewa tsainchi, xuano xua bara Pablo peyawenaenexatsi xua xoxi nantawenona. \v 4 Bara Sidón tomara wepawarapiyan weratha. Bara weratha paenaponan joibo cuiyainwa Chipre tunaeto pantawaqueban, yaitama bichocono pin joibo dena ichaxoyo copiya payiyan. \v 5 Bara mar mene iya paenaponan, Cilicia nacua, Panfilia nacuano imoxoyo pacaquita enaponan. Bapoxonae Mira tomaratha papatan, po tomara Licia nacuatha eca. \p \v 6 Baraxota pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi bapon icha nae taeba baraxota. Barapo nae Alejandría tomara werena pona. Barapo nae irʉ seicaya Italia nacua beya ponaena. Barapo naetha equeicha Julio pana barʉ iya Italia nacua beya. \v 7 Ainya matacabin saya bewayo paenaponeiban, poxoru yaitama joibo jera caewa carena tsaibi. Gnido tomara paxenta enaponan. Salmón tomarano paxenta enaponan. Creta tunaetono pantawaqueban. \v 8 Bewayo weratha paenaponan, pitapa pacaquita enaponan. Tomaratha papatan ichaxota pexutoroto. Baxota pajebounan, po tomara pewʉn Buenos Puertos. Barapo tomara imoxoyo eca ichaxota Lasea tomara. \p \v 9 Baraxota came awiya ainya matacabin paenan. Bayatha yapu caewa barapo matacabin poxonae barapomonae warapapaeba barapo matacabitha xua pin mene mara mene iya. Tsipei imoxoyo awʉbo tsurucuae tsoponae, daxota Pablo nanta xeina xua icha metha paponaetsipan, panacabetsipan. Daxota barapomonae Pablo muxuweta. \v 10 Pablo namchi, jeye: \p —Pebiwi pam, pana nejume taema. Ichaunxuae warapaeinchi methaunxuae nacabetinchi. Mataʉtano methaunxuae weranae abe exanaena. Mataʉtano xoxino xua capoinchi methaunxuae napentsina. Mataʉtano jiwi methaunxuae napentsina, jei Pablo. \p \v 11 Ichitha soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon Julio, jopa jume naitomatsiyo xua Pablo tsipaeba. Ichitha dapo jumetha saya meisa pon jera pecanamataxeinaein irʉ pon jera pexeinaein, baponbe itapeta jume naitomatatsibe. \v 12 Barapomonae nanta xeina, xua baraxota jopa beenaeyo poxoru barapo tomara jopa cui wʉnaeyo xua jera pebocaewa poxonae awʉbo pin joiboxae. Pinmonae barapomonae jiwana tsita xanepanatsi xua Buenos Puertos weya pewarapaenexa jeratha Fenice tomara beya, po tomara eca Creta tunaetotha. “Methaunxuae tsiwanaya payaeinchi penacabetsi awʉbo, joibono”, jei. Barapo tomara cui wʉnae xua ichaxota jera jebouneiba. Baxota joibo yayapa poxoru tomara naita cafeteca, poxoru joibo jopa patopaeyo pocotsiwa wetsica yawa pocotsiwa wetsina. Baraxota bepa enaei poxonae awʉbo tsuxubi. \s1 Meje yabara poxonae maratsaca daunwei pepa mar mentha \p \v 13 Nexata bewayo joibo tsuncuae, be pocotsiwa parowa wejopeina. Daxota barapomonae namchi: “Bʉ poinchi cataunxuae saya tsiqui joibiyo”, jei. Bapoxonae totabiya jera. Barapo Creta tunaeto imoxoyo pitapa pacaquita enaponan weratha. \v 14 Poxonae saya caeto paenaponan bapoxonae pin joibo pana epa taepona, Creta nacua tunaeto wejoparena. Jera epa yʉtaba. \v 15 Nexata joibo jera muxunenababa. Canta joibo nawita, daxota jopa paponaeinyo joibo beya. Daxota saya pacopatan xua saya bara joibo pana yanacaputabiyaenaba. \v 16 Cauda tunaetiyo bepana yanacaputabiya. Baraxota ichaxota joibo yayapa, tsica naeyo jeriyo po naeyo paquetoutan, pajontaxuinan pepa naetha. \v 17 Panacuitontan xua pajonta xuinan. Barapo naeyo pepa jeratha pacʉtabotan. Nexata jera penacuichiwi pepa bʉmacantha peʉma wemʉxʉbʉrʉ capabina, mʉxʉbʉrʉ babataruba xua pewacatabiyainwa joibo. Nexata barapomonae bichocono junuwa poxoru nanta xeina xua mexeya itara jera naxatatabawei taetabotha, po taetabo pewʉn Sirte. Daxota wera jontabota jeratha. Saya jera caputabiya joibotha. \v 18 Icha matacabitha came awiya maratsacan bichocono daunwei. Daxota ichawan mentha bebai xua xuan capona. \v 19 Icha matacabitha daxota pabeban xua jeratha jeba tsipei ichichipa xua tafafanatsi. \v 20 Ainya matacabin came awiya jopa panecotsinyo xometo. Opiteino jopa panecotsinyono. Pajunuwan. Pananta xeinan: “Metha aparaunxuae jopa nacapanenebiya tsainchi. Bunothopaeinchi aunxuae”, pajan. \p \v 21 Ainya matacabin pana yapu xenaca xua jopa panabanaeinyo. Pablo nontapona. Barapomonae baraichi, jeye: \p —Bara bayatha paca tsipaebatsiba: ‘Creta tunaeto beya, jopa pawarapaeinde’, paca baraichiba. Daʉmetha equeicha pawarapame. Daxota aunxuae jera abe exana. Mataʉtano pananta puxanameno xuaunxuae pabebam xoxi pacaponame. \v 22 Ichitha saya jopa pajunuwinde. Jopa pajiwana tʉpaem tsane, bequein meisa jera naxubina. \v 23 Merawi matatsunpin netsita naitʉta. Barapo matatsunpin Nacom itoroba pon Tanacom xuano xua taexanaexae pocotsiwa bapon neitoroba. \v 24 Barapo matatsunpin nebarai: ‘Pablo jopa junuwinde poxoru bexa tsane romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon Augusto, peitabaratha tatsi uncuaename. Daxota pomonae xua napona cata capanepatsi Nacom’, nejei matatsunpin. \v 25 Daxota, paxam pana najʉntʉ coyene tsacabare, poxoru xan nanta xeinan xua pocotsiwa matatsunpin netsipaeba bara baxua exanaena. \v 26 Ichitha petunaetotha naca monapentsina, jei Pablo. \p \v 27 Poxonae catorce po matacabibe tsuxubi, barapoxonae mar mene pacaxiban. Barapo pepa mar mene pewʉn Adriático mene. Barapo mentha joibo pana yana muxunenababa. Merawi papaetha, pomonae petanacuichiwi barapo naetha, barapomonae nanta xeina xua imoxoyo ira itiya pona. \v 28 Barapomonae mene epa tutu canaʉbareca. Treinta y seis po mʉ epatiyobe xeina xua iratha deca. Caeto equeicha mene epa tutu canaʉba, baxota veinte y siete po mʉ epatiyobe xeina xua iratha deca. \v 29 Barapomonae pejunuwixae xua jera tofotabina poxonae yʉtabina ibowantha, daxota barapomonae po nainto arewe, xua jera duntaba exanaduta petafe xoreca. Cuatro po naintobe xoreca peruntaba exanadutsinexa. Mataʉtano barapomonae Nacomtha wʉca xua xometo pentha tsane, penecotsinexa tsane. \v 30 Pomonae petanacuichiwi barapo naetha barapomonae nanta xeina xua perʉcʉpaewa. Daxota barapomonae naemata po nainto arewe dureca pebʉxʉreca. Ichitha tsiqui naeyo mentha durecano, poxoru pia namicha dʉcʉpaetsi barapo naeyotha. \v 31 Pablo barai Julio, pon soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, xuano baraino soldadomonaetha, jeye: \p —Icha pomonae petanacuichiwi barapo naetha icha jopa enae tsane barapo pin naethe, jopa Nacom capanenebiyae tsane, jei Pablo. \p \v 32 Daxota soldadomonae jeriyo mʉ ucuiba. Jeriyo mentha jopeica. \p \v 33 Poxonae caemʉmbo, Pablo pijiwimonae jain itoroba. Pablo pijiwimonae barai, jeye: \p —Bayatha dos po semanabe painya junuwi jopa bichocono panabanaem poxoru pajunuwame xua pabunothopame. \v 34 Daxota pin jumetha paca jeichichi. Moya matha paxaema tsipei baxua ainya cui xua painya nenacapanenebiyaenexam. Bara caein jopa napuxanae tsane. Mataʉtano jopa caentanatiyo aichurucuae tsane. \p \v 35 Poxonae Pablo najume weta, pecobetha pan pita, Nacomtha tsipaeba barapomonae peitabaratha tatsi. Barapoxonae pan epa janaxuba. Bapoxonae xane. \v 36 Bapoxonae barapomonae najʉntʉ coyene tsacabarʉcʉpa. Mataʉtano barapomonae daxita jʉntema nabanerʉcʉpa. \v 37 Jerapiwi doscientos setenta y seis po matabʉxʉmonaebe pan xua daxita pan. \v 38 Poxonae barapomonae najain wetarʉcʉpa, daxita barapomonae trigo xu bebai pepa mentha poxoru bepa jera tafafanaetsei. \s1 Meje yabara poxonae jera bunareca \p \v 39 Poxonae xometo baya pentha tsina, pomonae petanacuichiwi barapomonae jopa yaitaeyo ira, po iratha muxu pepatsi. Poxonae barapomonae pexutoroto tane, barapomonae nanta xeina xua juntucuru jebounaena taetabo itapatha. \v 40 Daxota barapomonae nayana mʉ ucuiba, xua po nainton arewe mene bʉpana bobendeca. Po catenano pecabobotsi catena, barapo catenano isanaxoreca. Nexata paparuwa duta wera naetotha. Barapo wera pebʉxʉtha duta. Jera nainya cacuita caputabiya ira. \v 41 Ichitha barapoxonae barapo nae ichaxota tsewa tuwʉtha naxatatabarena. Bʉxʉ naxatatabuncua bichocono. Petafe fotaba maratsacatha. \p \v 42 Soldadomonae bepara jutebei pomonae peteiquebi jiwichi, tsipei poxonae mentha othopaena mexeya itara dʉcʉpaenawei. \v 43 Ichitha soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, bapon Julio, ichipa xua Pablo asʉ popona. Daxota Julio jopa yabara jume copatsiyo xua jutebinchi pomonae peteiquebi jiwichi. Bapoxonae Julio itoroba pomonae yaputane xueiba, copiya pepatsinexa tsane pepa iratha. \v 44 Pomonae xua jopa xueibiyo napaewan cobena xueibiya. Mataʉtano barapo jera pepan cobena xueibiya. Daxota daxita panenebiya pepa iratha. \c 28 \s1 Meje yabara poxonae Pablo Malta tunaetotha patopa \p \v 1 Poxonae po tunaetotha papanenebiyan ichamonae pana tsipaeba: “Apara Malta tunaeto”, jei. \v 2 Malta tunaetopiwi beta pana matenta weiweinaya waba. Bichocono ema duna. Ema pana atsana. Aqueno. Daxota barapomonae pin isoto itutaeta. Bapoxonae barapomonae pana waba: “Antha panonopenare”, jei. \v 3 Pablo isoton nota po isoton tsewa. Poxonae barapo isoton pepa isototha bebebeya, barapo isotontha jomo athabe jopeina poxoru bichocono atou. Pablo cobe sinaducuatsi barapo jomo. \v 4 Malta tunaetomonaepiwi, Pablo cui tainchi xua jomo cobe sinaducuatsi. Barapomonae nantiya natsipaeba, najei: “Barapo pebin apara pon jiwi pejutebin. Bequein panepa pepa mar mentha ichitha barapo nacom, po nacom pewʉn Justicia, bapon itoroba jomo pesinarucuaenexa tsainchi, xua bapon jopa pepoponaenexa tsane”, jei barapomonae. \p \v 5 Ichitha Pablo nacobe nʉnʉtaba jomo isototha. Saya axaibi tsuncuae Pablo. \v 6 Daxita barapomonae Pablo cui necotumeinchi xua cobe putsunanaya yawa icha iratha jopiyaena petʉpaein. Bayatha cui wenaewatumena. Poxonae baxua jopa daichiyo, daxota equeicha ichawa nanta xeinarʉcʉpa: “Metha moya bara Pablo nacom tsecae”, jei bapomonae. \p \v 7 Ichaxota isoto, baxota ainya iran bobena Malta tunaeto peewatsin, bapon pia iran tatsi. Bapon, acoibi po matacabibe beta pexaewa pana apata. Baxota yawa pamaitenan. Bapon pewʉn Publio pon iran pata tan. \v 8 Publio paxa tatsi camatha boca. Domaebatsi. Suibatsino. Pablo barapo tutu bejoniya ichaxota bapon boca. Bapoxonae Pablo cobe jayabiya tsipaeba Nacomtha. Bara bapon axaibi tsanaya. \v 9 Poxonae baraxua exana Pablo, daxita Malta tunaetomonae, pomonae peatenewi, baxota pata. Irʉ Pablo axaibi exanarʉ daxita barapomonae. \v 10 Malta tunaetomonae pana barʉ cui itura jina nawita. Bapoxonae poxonae equeicha pawaraparʉcʉpan jeratha, pana nepu catsiba xua xoxi pata nantawenonaenexa poxonae weratha pawarapan. \s1 Meje yabara poxonae Pablo Roma tomaratha patopa \p \v 11 Poxonae acoibi po xometiyobe payapucaewan barapo Malta tunaetotha, barapoxonae pawarapan. Pawarapan weratha po naetha po nae barapo Malta tunaetotha ayawʉbo tsuncuae. Barapo nae Alejandría tomara werena peponae nae. Barapomonae barapo naetha petafetha cuareta naewiyo be jitonyobe. Saya canaxoba pia nacombe. Icha nacom pewʉn Cástor. Icha nacom pewʉn Pólux. \v 12 Siracusa tomaratha pajebounan. Barapo tomaratha acoibi po matacabibetha paenan. \v 13 Barapo tomara wepawarapiyan, Siracusa tomara weya. Bapoxonae Regio tomaratha papatan. Icha matacabitha joibo wexubiye Puteoli tomara bepana yanacaicha ainya merawibe. Baxota papatan Puteoli tomaratha. \v 14 Baraxota pacaxiban pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi Jesús. Barapomonae pana waba: “Cae semanatha pana barʉ enare”, jei. Bapoxonae equeicha Roma tomara bepawarapiyan. Pecae payiyan. \v 15 Pomonae irʉ pejume cowʉntsiwichi Jesús, Roma tomaramonaepiwi, cou pana yabara jume tane xua imoxoyo papatan. Daxota cou ichamonae pana siwa dendena pecaerena. Foro de Apio tomara beparena. Ichamonae Tres Tabernas tomara beparena pia pana taetsi. Poxonae Pablo barapomonae tane, Nacomtha tsipaeba. Pablo jʉntʉ coyene sadʉjei xua jʉntema pepoponaewa poxonae tane pomonae pejume cowʉntsiwichi Jesús. \v 16 Poxonae Roma tomaratha papatan, soldadomonae pia pentacaponaein tatsi, copata xua Pablo bara saya pepoponaenexa icha botha, xuano xua saya caein Pablo peyapu eenaenexatsi soldadomonaepin. \s1 Meje yabara poxonae Pablo Nacom pexeinya jume diwesi paeba Roma tomaratha \p \v 17 Poxonae acoibi po matacabibe yapucaewa, Pablo najume caruta ichamonaetha petawabinexa tsainchi Roma tomarapiwi, pomonae judiomonae pia pentacaponaewi tatsi. Poxonae barapomonae pata, Pablo barai barapomonae, jeye: \p —Tamonae, jopa abe exanaeinyo wamonaetha pomonae judiomonaexae. Mataʉtano bequein jopa abe exanaeinyo wamo susato jiwi piamonae pia coyene cuitha tatsi, ichitha barapomonae newaetaba. Mataʉtano jiwi pecʉbi botha necapona Jerusalén tomaratha xua romanomonae pia pentacaponaewi tatsi pia xantha tatsi. \v 18 Barapomonae, romanomonae, neyabara yainyaba nawita xua icha abe exanan. Ichitha barapomonae neyaputane xua jopa abe exanaeinyo. Daxota barapomonae ichipa xua saya tana necopatabiwa tsane. Romanomonae aichaxaibi xua jemeicha saya nenacui cayantomata xua tana nebexubiwa tsane tsipei pinae jopa abe exanaeinyo. \v 19 Ichitha judiomonae neapusiwa xua jopa taponaewa tsane. Daxota bewa wʉcaein xua taponaewa tsane romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi beya, xua tana neyabara paebinexa tsane icha metha abe exanan. Baxota ponan bequein jopa xeinaeinyo xua po coyene tayabara paebiwa tamonae xua abe exana. \v 20 Daxota paca wabatsi tha paca cataetsi xuano xua tha panejume taeicham. Waxainchi israelmonaexaetsi wʉnae ewatatsi pon Nacom itorobicapaeba. Tajume cowʉntsixae baxua daxota anoxuae penainto tamaxʉtha ducua, jei Pablo barapo pentacaponaewitha. \p \v 21 Barapoxonae romanomonae Pablo baraichi, jeichichi: \p —Jopa painta patopaeyo carta Judea nacua werena xua xam necayabara tinaewa. Po judiomonae, Judea nacua werena pata pomonae patamonae, barapomonae jopa abe cayabara paebiyo. \v 22 Paichichipan paca jume tainchi xua jinya coutha nanta xeiname. Poxoru daxita nacuan pajume tan, xua Jesús pia pena pecuidubi coyenewan tatsi abe yabara paeba, jei barapo judiomonae pia pentacaponaewi tatsi xua Pablo tsipaebatsi. \p \v 23 Pablo muxu tsipaebatsi po mataqueitha xua patsina. Barapo mataqueitha Pablo pia botha tapatatsi pin bicheito. Pablo baya tamropata pitaba xua tsipaeba barapomonaetha, beya yapentha. Pablo jume daunweya yabara cueicueijei barapomonaetha po diwesi po coyene xua Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi piamonae tatsi poxonae Jesús jume cowʉntatsi. Mataʉtano tsipaeba barapomonaetha Jesús yabara xua Jesús apara pon Moisés yabara paeba pia peitorobi coyenewatha. Mataʉtano Jesús apara pon Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi yabara tina pia petinae diwesintha. \v 24 Xua Pablo po jume diwesi paeba, ichamonae jume cowʉnta poxonae cataunxuaerʉ ichamonae jopa jume cowʉntsiyo. \v 25 Barapomonae be ainya bicheitobe natsicotane. Daxota bapomonaebe tamropata notarʉcʉpa xua peponaewa. Pablo namchi, jeye: \p —Po diwesi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi cata xua Isaías catatsi xua bapon petsipaebinexa xua wamo susato jiwi petsipaebinexatsi, barapo diwesi po diwesi pexeinya diwesi, xua jeye: \q1 \v 26 ‘Ponde, barapomonaethano jande: \q1 Pajume taneme ichitha jopa xapain payabara \q1 jume yaputaem pocotsiwa pajume taneme. \q1 Pataneme painya itacueretontha ichitha \q1 jopa xapain payaputaem pocotsiwa panecotame. \q1 \v 27 Barapomonae najʉntʉ coyene ararana exana, \q1 jopa peichichipaexae xua pejume taewa. \q1 Mataʉtano antʉfaetabiya jume tane. \q1 Barapomonae baraxuan exana, \q1 poxoru jopa betaeyo peitacueretontha, \q1 poxoru jopa bejume taeyono pemuxutontha, \q1 yawa poxoru pejʉntʉ coyeneintha jopa beyaputaeyo. \q1 Barapomonae jopa ichipaeyo xua tana netsita \q1 xeinaewa icha jʉntʉ coyene xua daxota jopa \q1 neitacʉpaeyo xua tayabara jʉntemainaewa \q1 abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi’, \q1 jeyei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua \q1 Isaías cueicueijei exanatsi pinae, jei Pablo. \m \v 28 Pablo cataunxuae cueicueijei, jeye: \p —Anoxuae xuano bexa tsaneno payaputaename xua pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume taena Nacom pia pecapanenebiyae diwesi. Bara barapomonae beta jume naitaewatsina. \p \v 29 Poxonae Pablo najume weta natsixibarʉcʉpa judiomonae. Poxonae pona barapomonae yabara najume matsontsonoba xua Pablo paeba. \p \v 30 Pablo Roma tomaratha popona ainya weibe. Pia botha eca xua saya tanacowaeicha eca. Barapo botha daxita matenta weiweinaya wabeiba pomonae pesiwa poneibixaetsi Pablo. \v 31 Pablo tayapu xanepanatsi xua pepoponaewa. Barapoxonae Pablo barapomonaetha yabara tsipaeba po diwesi po coyene Nacom waba jiwi petanaexanaenexatsi pijimonae tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Mataʉtano yabara cuidubano xua Jesucristo yabara, pon Pecanamataxeinaein jiwi. Romanomonae pia pentacaponaein tatsi Pablo jopa cui matawentichi. \p Baja Lucas.