\id 1JN - Cubeo NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 San Juan \toc1 1 San Juan \toc2 1 Juan \toc3 1 Jn \mt1 1 San Juan \ip Mamabʉinore coyʉiyebu Juan mácʉ ʉ̃i toivacaiye báquede iyoca mamayoca ʉ̃i paperayocare. Juan mácʉ barejaquémavʉ judíovacacʉ, Galilea ãmicʉrijoborõcacʉ, aru Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimaracacʉ. Ʉ̃i mamicʉ Santiago bácʉque moa boaipõecʉ bácʉ barejaquémavʉ, Jesúi órejaquiye jipocare ʉ̃ mácʉre. Lucas bácʉ coyʉrejaquemavʉ Juan mácʉi borore Hch 3:1-4:22. Majidivʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ diyocare ʉ̃ mácʉ cʉcʉ bácʉ Éfeso ãmicʉriĩmaroi, ne coreóvaiye boje ʉ̃ mácʉ Éfesocavʉ Jesúre jʉ aipõevare coreipõecʉ bácʉre. Apevʉ ne dápiaiyepe, toivacarejaquemavʉ Partia ãmicʉrijoborõcavʉ bácavʉre. Põecʉ cʉbebi majicʉ ye ʉjʉ ʉ̃i toivacaiʉjʉ bácarõre diyocare, ʉbenita obedivʉ ne dápiaiyepe ãniʉjʉa báquede 87-90 d.C. baji, ʉ̃i toivaquiye jipocare ʉ̃i coyʉiyede Jesucristorã aru Jesucristoi jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃ mácʉre. \ip Bueipõeva borocʉrivʉ bácavʉ “Jesús ãmemi Jʉ̃menijicʉi mácʉ” arĩ, buenidurejaquemavʉ Juan mácʉi toivacaimara mácavʉre. Que baru ʉ̃ mácʉ toivacarejaquemavʉ na mácavʉre, Jesúre jʉ aipõevare, ne majinajiyepe ayʉ jãveneca Jesúre Jʉ̃menijicʉi mácʉre, aru ne torojʉrãjiyepe ayʉ ne jʉ aiyeque ʉ̃́re, aru ne majinajiyepe ayʉ caivʉ ʉ̃́re jʉ aivʉre jãveneca mead̶aimara mácavʉ aru jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvarivʉre ʉ̃́que (1:1-4, 2:18-3:3, 4:1-6, 5:1-15). Na mácavʉre buedejaquemavʉ diyocaque caiye pʉeno jaʉrõre ne ʉede Jʉ̃menijicʉre aru Jesúre jʉ aivʉre máre (2:9-17, 3:11-24, 4:7-21), aru aipe d̶aiye jaʉrõre Jesúre jʉ aipõevare ne ãmeina teniburu yóbore (1:5-2:8, 3:4-10, 5:16-21). \c 1 \s1 Ñai Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉdayʉ \r (Jn 1.1, 4, 14, 18; 6.68; 1 Jn 2.13-14) \p \v 1 Toivacaivʉ mʉjare Jesucristorã. Ñai cʉcʉ bácʉ caiyede ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocamia, aru caride máre ʉ̃ cʉbi. Ʉ̃́vacari apʉre d̶ayʉbe põevare apʉé mamaeque. Majide d̶ayʉbe apʉé jãvene. Que baru ʉ̃ majare Jʉ̃menijicʉi dápiainore coyʉcʉdayʉbe. Ʉ̃i cʉede ijãravʉi, ñʉjavacari jápiarejacarã ʉ̃i coyʉiyede aru jã́rejacarã ʉ̃́re. Aru ʉ̃́re jãve jã́ri coreóvarĩ jẽnejacarã ñʉja. \v 2 Ñai apʉre d̶ayʉ põevare apʉé mamaeque cʉetedejame ijãravʉi. Aru ñʉja jã́rejacarã ʉ̃́re. Que baru coyʉivʉbu ñʉje jã́ri majié boje. Coyʉivʉbu mʉjare ʉ̃i borore, ñai apʉcʉre cainʉmʉa. Ʉ̃ cʉrejaquemavʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque cavarõ mearoi. Ʉbenita darejaquemavʉ nore jocarĩ pʉ ijãravʉi, cʉetecʉyʉ yui. \v 3 Ʉrivʉbu ñʉja mʉje yóvarãjiyepe aivʉ ñʉjaque cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei, majepacʉ Jʉ̃menijicʉque aru mamacʉ Jesucristoque máre. Que baru ñʉja coyʉivʉbu mʉjare ñʉje jã́iye báquede ʉ̃́re, aru ʉ̃i bueiye báquede máre. \v 4 Que baru toivacaivʉ yʉ mʉjare iye coyʉiyede, maje mearo torojʉrãjiyepe aivʉ maje ũmei. \s1 Jʉ̃menijicʉ ãmeina d̶aiyʉe cʉbecʉ \p \v 5 Iye yávaiyede Jesucristo coyʉrejame ñʉjare. Aru caride ñʉja coyʉivʉbu iye yávaiyede mʉjare máre. Jʉ̃menijicʉ miad̶árope páyʉbe. Que baru meacʉbe ʉ̃. Jʉ̃menijicʉre ñeminijino cʉbevʉ. Que baru ãmeno cʉbecʉbe ʉ̃. Miad̶ároque põeva jã́ivʉbu aipe ãrojarore ijãravʉre. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovaiyʉbi põevare ne majinajiyepe ayʉ ʉ̃ meacʉre. \v 6 Maja ãmenore d̶aivʉvacari, “Majepacʉ Jʉ̃menijicʉque yóvaivʉbu maja cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei” aivʉ baru, d̶abevʉvacari mearore, borocʉrivʉbu maja. Ʉbenita jãve ñeminoi cʉrivʉpe d̶aivʉbu maja ãmenore. \v 7 Ʉbenita maja d̶aivʉ baru mearore Jʉ̃menijicʉpe, aru yópe miad̶ároi cʉrivʉpe baru, jãve maja cʉrãjaramu cũinávʉpe cũinátʉrʉ maje ũmei. Aru Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesús bojed̶arejame maje yóvaiyede Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i jiveque, ʉ̃i yaicáiye báquede majare maje ãmeina teiye boje. Que baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede, Jesúi d̶acaiye báque boje majare. \p \v 8 Maja aivʉ baru “Ãmeno cʉbevʉ majare”, jʉjovaivʉbu maje bajuma. Que aru, maje aiye jãve ãmevʉ aru Jʉ̃menijicʉi jãve coyʉiye cʉbevʉ majare. \v 9 Ʉbenita maje coyʉru Jʉ̃menijicʉre aipe maje ãmeina teiyede, Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ãrʉmeteni jarʉvacʉyʉme diede. Nópe d̶acʉyʉme ʉ̃i d̶aiye boje cainʉmʉa yópe “D̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepe, ʉ̃i d̶aiye boje mearore quéda. \v 10 “Ãmenore d̶abevʉ maja” aivʉ baru, Jʉ̃menijicʉre borocʉcʉpe dápiaivʉbu maja aru jãve jʉ abevʉ maja ʉ̃i yávaiyede. \c 2 \s1 Cristo majare me coyʉcayʉ \r (Jn 14.15, 21, 23; Ro 6.11-14; 1 Jn 4.10) \p \v 1 Mʉja, jímajinape paivʉ, toivacaivʉ mʉjare diede, mʉje d̶abenajiyepe ayʉ ãmenore. Ʉbenita ácʉ põecʉ ãmenore d̶arĩburu yóbore, apecʉ cʉbi majare coyʉrĩ cad̶ateni coyʉcacʉyʉ me majepacʉ Jʉ̃menijicʉque maje borore. Aru ñai majare cad̶atecʉyʉ, ʉ̃́recabe Jesucristo, ñai meacʉ baju Jʉ̃menijicʉi jã́inore. \v 2 Aru ñai Jesucristovacari yaidéjame majare boje. Ʉ̃i yaiye boje, Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi maje ãmeina teiyede. Que baru maje meateimʉme ʉ̃ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque, maja aru caivʉ ijãravʉcavʉ máre. \p \v 3 Maja d̶aivʉ baru yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe bʉojad̶avʉ̃ maja coreóvaivʉ Jʉ̃menijicʉre. \v 4 Ʉbenita ñai põecʉ “Yʉ coreóvaivʉ Jʉ̃menijicʉre” ayʉ baru, d̶abecʉvacari yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe, borocʉcʉbe ʉ̃. Que teni Jʉ̃menijicʉi jãve coyʉiye cʉbevʉ ʉ̃́re. \v 5 Ʉbenita ñai d̶ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiyepe, ʉ̃́recabe jãve coreóvayʉ me aipe d̶arĩ ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre. Que teivʉ maja coreóvaivʉbu cʉrivʉ Jʉ̃menijicʉque cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei. \v 6 Aru ácʉ põecʉ “Yʉ yóvaivʉ Jʉ̃menijicʉre cũinávʉpe” ʉ̃i aru, ʉ̃́re cʉe jaʉvʉ yópe Jesucristovacari ʉ̃i cʉe báquepedeca. \s1 D̶aicõjeino mamaro \r (Jn 13.34; 15.12; Ro 13.12-14; Stg 1.27) \p \v 7 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, yo d̶aicõjeino, ji toivacaino mʉjare caride, d̶aicõjeino mamaro ãmevʉ. Quénora cũinátʉrʉbu no d̶aicõjeino yo mʉje jʉ aino mácarõ mamarʉmʉre jʉ aivʉ Jesúre. Que baru javede mʉja jápiarejaquemavʉ yo d̶aicõjeino javecarõre. \v 8 Ʉbenita yo ji toivacaino mʉjare d̶aicõjeino mamarotamu máre. Aru yo mamaro jãvemu. Cristo ʉ̃i d̶aiye jã́d̶ovaivʉ nore jãve, aru mʉje d̶aiye máre. Põeva ne Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne majibede, ñeminoi cʉrivʉpe paivʉbu. Aru ne majiéde diede, miad̶ároi cʉrivʉpe paivʉbu. Que baru Cristoi daiyede yópe miad̶áre d̶aiyepe ijãravʉi yo ñemino mácarõ bíjare nʉivʉ caride. \v 9 Ñai põecʉ “Cʉvʉ yʉ miad̶ároi, d̶ayʉ mearore yópe Jʉ̃menijicʉi cõjeiyepe” ayʉvacari ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ñeminoi cʉbi ʉ̃ cãreja. Que baru d̶abebi ʉ̃ mearore. \v 10 Ñai ʉcʉ ʉ̃ jicʉre cʉbi ʉ̃ yópe miad̶ároi cʉcʉpe. Que baru d̶aibi mearore. Aru ye ãmei vainí tʉrĩ d̶are d̶abecʉbe apecʉre ãmenore. \v 11 Ʉbenita ñai ʉbecʉ ʉ̃ jicʉre cʉbi ʉ̃ yópe ñeminoi cʉcʉpe. Que baru d̶aibi ãmenore. Que teni ye coreóvabebi aipe d̶aiye jaʉrõre ʉ̃́re. Ʉ̃i ãmeno d̶aiye boje, bʉojabebi dápiayʉ coreóvayʉpe. Que baru ʉ̃i dápiaino ñeminomu yópe põecʉ jã́ri eabecʉ ñeminoi coreóvabepe ã́ri ʉ̃i nʉinore. \p \v 12 Mʉja, jímajinape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare Cristo ʉ̃i yaicáiye báque boje mʉjare, bojed̶acʉyʉ mʉje ãmeina teiyede. Que baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi mʉje ãmeina teiyede. \v 13 Aru mʉja, jíbʉcʉvape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje coreóvaiye boje ñai cʉcʉre caiyede ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocamia. Aru mʉja, bojʉvʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare máre mʉje vainí tʉiye boje ñai abujuvai jabocʉre. \p Aru mʉja, jímajinape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje coreóvaiye boje majepacʉ Jʉ̃menijicʉre. \v 14 Aru mʉja, jíbʉcʉvape paivʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje coreóvaiye boje ñai cʉcʉre caiyede ʉ̃i cʉed̶aquiye jipocamia. Aru mʉja, bojʉvʉ, yʉ toivacaivʉ mʉjare máre mʉje cʉvae boje Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne mʉje ũmei, aru mʉje jʉ aiye boje diede parʉrõque, aru mʉje vainí tʉiye boje ñai abujuvai jabocʉre. \p \v 15 Ʉbejarã mʉja iyede, ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ ne ʉede. Aru ʉbejarã yo ijãravʉcarõ cũiquínore máre. Ñai ʉcʉ baru ijãravʉre aru ijãravʉquede máre, ñai bʉojabebi ʉcʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉre. \v 16 Que baru ina ijãravʉcavʉ ne dápiaino, ne ʉrõ, aru ne cʉvarõ máre Jʉ̃menijicʉ jino ãmevʉ. Quénora ijãravʉcavʉvacari jinomu no. Aru ñai abujuvai jabocʉ jinomu no. D̶aiyʉrivʉbu yópe ne ãmeina d̶aiyʉepe. Aru cʉvaiyʉrivʉbu caiye iye ãmene ne jã́iyede. Aru, “¿Meara márica caivʉ apevʉ pʉeno?” arĩ cʉiyʉrivʉbu. \v 17 Ʉbenita ijãravʉcavʉ bíjare nʉivʉbu ne ãmeina d̶aiyʉeque. Quénora ñai d̶ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe cʉvacʉyʉme jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. \s1 Jãve aiye aru borocʉe \r (1 Co 2.10-16) \p \v 18 Mʉja, jímajinape paivʉ, joabenomu ijãravʉ cũiquíno. Javede jápiad̶avʉ̃ mʉja cũinácʉ dacʉyʉre, ñai Cristoi maucʉ bacʉyʉ́re. Aru caride obedivʉ maucʉvarivʉbu Cristore. Que baru coreóvaivʉbu maja joabenore ijãravʉ cũiquínore. \v 19 Ina Cristore maucʉvarivʉ maje jẽneboi cʉ́teima. Ʉbenita majevʉ ãmema. Que baru etad̶ama na majare jocarĩ. Majevʉ baru, cʉjebu na majaque. Ʉbenita ne etaiye báque boje majare jocarĩ, majidivʉbu maja majevʉ ãmevʉre. \p \v 20 Mʉjareca Cristo daroibi Espíritu Santore. Que teni ñai Espíritu Santo majide d̶aibi mʉjare yávaiyede jãvene aru jãve ãmene máre. Que baru caivʉ majidivʉtamu mʉja. \v 21 Yʉ toivacabevʉ mʉjare mʉje majibe boje iye yávaiyede jãvene. Quénora yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje majié boje diede, aru mʉje majié boje iye borocʉbede, iye jãve coyʉiye. \p \v 22 Ácʉ põecʉ “Jesús Jʉ̃menijicʉi mácʉ Cristo ãmemi” ayʉ baru, ʉ̃́recabe borocʉcʉ. Ñai nópe ayʉ maucʉvaibi Cristore. Que teni jʉ abebi Jʉ̃menijicʉre aru Cristore máre. \v 23 Ácʉ põecʉ “Jesús Jʉ̃menijicʉi mácʉ Cristo ãmemi” ayʉ baru, yóvabecʉbe majepacʉ Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita ñai “Jesús Jʉ̃menijicʉi mácʉ Cristobe” ayʉ baru, ʉ̃́recabe yóvayʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉre máre. \p \v 24 Que baru ãrʉjara iye Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne mʉje jápiaiye báquede mʉje jʉ aiye báquede Jesúre mamarʉmʉre. Me dápiajarã iye yávaiyede jãvene mʉje ũmei. Mʉja me dápiaivʉ baru iye mʉje jápiaiye báquede, mʉjacapũravʉ yóvarãjaramu Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesucristore, aru Jʉ̃menijicʉre máre cũinávʉpe, cũinátʉrʉ mʉje ũmei. \v 25 Aru yorecabu Jesús “Yʉ cʉvare d̶acʉyʉmu mʉjare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre”, ʉ̃i aino mácarõ. \p \v 26 Yʉ toivacaivʉ mʉjare mʉje majinajiyepe ayʉ apevʉ ne borore, ina mʉjare jʉjovaiyʉrivʉre. \v 27 Ʉbenita mʉjacapũravʉ javede jacopʉquemavʉ ñai Espíritu Santore, cʉcʉre mʉjaque, Jesucristo ʉ̃i daroimʉ mácʉre mʉjare. Aru ñai Espíritu Santo bueibi mʉjare caiyede. Aru ʉ̃i bueiye mʉjare jãvetamu. Borocʉbetamu die. Que baru apecʉ jaʉbebi mʉjare majicacʉyʉ iye yávaiyede jãvene. Que baru yóvajarã mʉja Jesucristore cũinávʉpe cainʉmʉa, cũinátʉrʉ mʉje ũmei. \p \v 28 Aru mʉja, jímajinape paivʉ, quédata yóvajarã mʉja Jesucristore cũinávʉpe, cũinátʉrʉ mʉje ũmei caride aru pʉ ʉ̃i copaidaquijãravʉita, maja númuri aivʉ ʉ̃i jipocai jidʉbevʉva aru cʉyojarõ máre cʉbeda. \v 29 Coreóvaivʉbu mʉja Jesucristore meacʉ bajure Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru coreóvaiye jaʉvʉ mʉjare iyede máre: Caivʉ d̶aivʉ mearore, nárecabu Jʉ̃menijicʉi mára. \c 3 \s1 Jʉ̃menijicʉi mára \r (Jn 1.12, 29; He 2.14-15) \p \v 1 “Jímaratamu mʉja”, aibi majepacʉ Jʉ̃menijicʉ majare. Que baru coreóvaivʉbu maja aipe Jʉ̃menijicʉ ʉrarõ ʉcʉre majare. Aru jãve ʉ̃i máratamu maja. Ʉbenita apevʉ põeva ijãravʉcavʉ coreóvabema majare. Jʉ̃menijicʉre aru Jesucristore máre coreóvabema na. Que baru majare máre coreóvabema na. \v 2 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, caride Jʉ̃menijicʉi máratamu maja. Ʉbenita coreóvabevʉ maja cãreja aipe ãrojarajivʉ bárãjivʉre yóbore. Quédata coreóvaivʉbu maja Jesucristoi daquiyede ʉ̃́pe tenajivʉ, maje jã́ri majinajiye boje ʉ̃́re aipe ãrojacʉre. \v 3 Aru caivʉ maja napini coreivʉbu Jʉ̃menijicʉi oatʉvaquiyede majare maje Cristope barãjiyéde, d̶are nʉmemuri ãmeina teiyede. Quénora mearore d̶aiyʉrivʉbu yópe Cristovacari mearore d̶aiyepe cainʉmʉa, ʉ̃i me boje. \p \v 4 Caivʉ ina ãmeina teivʉ jʉ abema Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede. Que teni maucʉvad̶ama Jʉ̃menijicʉre. Que baru ãmeina teiye cũinátʉrʉbu jʉ abepedeca Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede. \v 5 Jesucristo cʉetedejame ijãravʉi jarʉvacʉyʉ ãmeina teiyede. Aru ʉ̃́capũravʉ meacʉ bajube. Que baru ye ãmeina teiye cʉbevʉ ʉ̃́re. Javede coreóvaivʉbu mʉja diede. \v 6 Que baru caivʉ maja yóvaivʉ Jesucristore cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei, ãmeina tévabevʉ. Ʉbenita caivʉ ina ãmeina tévaivʉ ye jápiarĩ eabema Jesucristore aru coreóvabema ʉ̃́re. \p \v 7 Mʉja, jímajinape paivʉ, jápiabejarã ina jʉjovaiyʉrivʉre mʉjare. Ñai d̶ayʉ mearore cainʉmʉa d̶aibi mearore yópe Jesucristovacari ʉ̃i d̶aiyepe mearore cainʉmʉa. \v 8 Ʉbenita ñai d̶ayʉ ãmeina teiyede, ñai abujuvai jabocʉ jicʉbe. Mamarʉmʉre ñai abujuvai jabocʉ maucʉvarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉre. Que teni mamarʉmʉre aru pʉ caride máre, cainʉmʉa ãmeina teiyede d̶aibi ʉ̃. Que barureca darejame Jʉ̃menijicʉi mácʉ, jarʉvacʉyʉ ñai abujuvai jabocʉi d̶aiyede. \v 9 Caivʉ maja Jʉ̃menijicʉi mára Jʉ̃menijicʉi apʉre d̶aiyede mamaene cʉvavʉ maja. Que baru cũinácʉ cʉbebi Jʉ̃menijicʉi máracacʉ cõmajiye d̶ayʉ ãmeina teiyede cainʉmʉa. Aru ãmeina tévayʉ bʉojabebi ʉ̃. \v 10 Ácʉ põecʉ mearore d̶aiyʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Aru ácʉ põecʉ ʉ̃ jicʉre máre ʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉ jicʉ ãmemi ʉ̃. Que baru coreóvaivʉbu maja ñamene Jʉ̃menijicʉi márare aru ñamene abujuvai jabocʉi márare máre. \s1 Ʉrãjarevʉ maja majevʉre \r (Jn 5.24; 13.34; 15.12-13) \p \v 11 Jápiaivʉbu mʉja iye yávaiyede mʉje jʉ aiye báquede Jesúre mamarʉmʉre aru caride máre. Ʉe jaʉvʉ majare majevʉre. \v 12 D̶aiye jaʉbevʉ majare yópe Caín mácʉ ʉ̃i d̶aiye báquepe. Ʉ̃ mácʉ ñai abujuvai jabocʉ jicʉ barejaquémavʉ, aru boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ĩmacʉ bácʉre. ¿Aipe teni boarĩ́ jarʉvarejaquemari ʉ̃ mácʉre? Caín mácʉ d̶are nʉrejaquemavʉ ãmenore Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Ʉbenita ĩmacʉ bácʉ d̶are nʉrejaquemavʉ mearore Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru Caín mácʉ boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ĩmacʉ bácʉre ʉ̃i baju jorojĩnina. \p \v 13 Mʉja, jívʉ, cuecumamejara mʉja ina ijãravʉcavʉre Jʉ̃menijicʉre ʉbevʉ ne ʉbede mʉjare máre. \p \v 14 Jipocamia maja yaivʉ bácavʉpe paivʉvacari, apʉrivʉpe barejávʉ̃. Ʉbenita caride apʉé mamaene cʉvarivʉbu maja. Aru coreóvaivʉbu maja apʉrivʉre jãve caride, maje ʉe boje majevʉre. Ʉbenita ñai ʉbecʉ ʉ̃ jivʉre apʉcʉvacari caride, jãve yaiyʉ́ bácʉpe páyʉbe ʉ̃. \v 15 Ácʉ põecʉ ʉbecʉ ʉ̃ jicʉre, boaipõecʉpe páyʉbe ʉ̃. Aru coreóvaivʉbu mʉja boaipõecʉ cʉbecʉre apʉé mamaeque. Que baru cʉvabecʉbe ʉ̃ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. \p \v 16 Jesucristo jã́d̶ovarejame majare aipe d̶arĩ maje ʉrãjinore majecʉre, yaicáyʉ majare boje. Quédeca d̶aiye jaʉvʉ majare máre, jívʉ maje bajure yaicáivʉ majevʉre boje. \v 17 Ácʉ põecʉ cʉve cʉvacʉ baru aru jã́ñʉ maru ʉ̃ jicʉre cʉve cʉvabecʉre ʉ̃́re jaʉéde, ʉbenita yéde jíbecʉ ñai cõmaje ãrojacʉre cad̶atebebi ʉ̃́re. Jãve “Yʉ ʉvʉ Jʉ̃menijicʉre ji ũmeque”, arĩ bʉojabebi ʉ̃. Quénora ñai cõmaje ãroje jã́mecʉ ʉbebi Jʉ̃menijicʉre jãve. \v 18 Mʉja, jímajinape paivʉ, quéda “Ʉvʉ yʉ jícʉre” abenajarevʉ. Quénora jã́d̶ovarajarevʉ ʉrivʉ majevʉre maje d̶aiyeque. Que baru cad̶atenajarevʉ náre. \s1 Jidʉbevʉva Jʉ̃menijicʉi jã́inore \r (Jn 13.34; 15.12, 17) \p \v 19 Maja ʉrivʉ baru majevʉre jãve, coreóvaivʉbu maja d̶aivʉre yópe Jʉ̃menijicʉi yávaiye jãvepe. Que teni cãrijimevʉva maje ũmei jidʉbevʉ maja Jʉ̃menijicʉi jã́inore. \v 20 Ʉbenita maja jidʉrivʉ baru maje dápiaiye bojed̶abevʉ yópe Jʉ̃menijicʉi yávaiye jãvepe, cãrijiye jaʉbevʉ majare. Que baru maja ñájine d̶abenajaramu maje bajure maje dápiaiye boje. Quénora Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme majare ʉ̃i majié boje caiyede. \v 21 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, maja jidʉbevʉ baru maje dápiaiyeque, ména cʉrivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi jã́inore, jẽniarajivʉ ʉ̃́re maje ʉede. \v 22 Aru Jʉ̃menijicʉ d̶acacʉyʉme majare caiyede yópe maje jẽniaiyepe ʉ̃́re, maje jʉ aiye boje ʉ̃i d̶aicõjeiye báquede aru maje d̶aiye boje yópe ʉ̃i ʉrõpe. \v 23 Jʉ̃menijicʉ d̶aicõjeimi majare, maje jʉ arãjiyepe ayʉ mamacʉ Jesucristore, aru maje ʉrãjiyepe ayʉ majevʉre, yópe Jesúi d̶aicõjeiyepe. \v 24 Caivʉ maja jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báquede yóvaivʉbu Jʉ̃menijicʉre cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei. Coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi cʉede majaque, maje cʉvae boje ñai Espíritu Santore, Jʉ̃menijicʉi daroimʉ mácʉre majare. \c 4 \s1 Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo aru ñai Cristore maucʉvacʉ \r (Mt 7.15; Jn 8.47; 15.19; 2 Jn 7) \p \v 1 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, jʉ abejarã mʉja caivʉ ina “Jʉ̃menijicʉi Espíritu coyʉicõjeimi yʉre” aivʉre. Ʉbenita cainʉmʉa cũinácʉ põecʉ “Que aibi Jʉ̃menijicʉ” ʉ̃i arĩ coyʉru, jã́ri coreóvajarã mʉja ʉ̃i coyʉiyede, majinajivʉ jãve Jʉ̃menijicʉi Espíritu dápiaicõjeñʉre ʉ̃́re. Que d̶ajarã mʉja, obedivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ ne daiye boje. Coyʉre cuivʉbu “Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉbu yʉ” arĩduivʉ. Ʉbenita borocʉrivʉbu na. \v 2 Coyʉquijivʉ mʉjare aipe d̶arĩ coreóvarĩ bʉojarãjivʉre cũinácʉ põecʉ dápiayʉre yópe Jʉ̃menijicʉi Espíritu ʉ̃i cõjeiyepe. Caivʉ ina aivʉ “Jesucristo, Jʉ̃menijicʉi mácʉ, jãve daibi põecʉpe ijãravʉi”, dápiaivʉbu na yópe Jʉ̃menijicʉi Espíritu ʉ̃i dápiaicõjeiyepe. \v 3 Ʉbenita ñai jãve dápiabecʉ yópe Jʉ̃menijicʉi Espíritu ʉ̃i dápiaicõjeiyepe, dápiaibi yópe Cristoi maucʉ ʉ̃i dápiaiyepe. Javede jápiad̶avʉ̃ mʉja ñai Cristoi maucʉ dacʉyʉre. Aru caride cʉrivʉbu ijãravʉi ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ, ʉbenita borocʉrĩ. Yópe Cristoi maucʉ ʉ̃i dápiaiyepe dápiaivʉbu. Que baru borocʉeque coyʉivʉbu na. \p \v 4 Mʉja, jímajinape paivʉ, mʉjacapũravʉ Jʉ̃menijicʉ jinatamu. Que baru Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo dápiaicõjeimi mʉjare. Ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉ ñai abujuvai jabocʉ jinatamu. Aru ñai abujuvai jabocʉ dápiaicõjeimi náre. Ʉbenita parʉcʉbe ñai dápiaicõjeñʉ mʉjare, ñai náre dápiaicõjeñʉ pʉeno. Que baru mʉja vainí tʉivʉbu ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevape teniduivʉ borocʉrivʉre. \v 5 Nácapũravʉ ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉ névʉtamu. Que baru cainʉmʉa coyʉivʉbu na ijãravʉquede. Aru ina jápiaivʉ náre máre ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉtamu na. \v 6 Ʉbenita majacapũravʉ Jʉ̃menijicʉ jinatamu. Ñai coreóvayʉ Jʉ̃menijicʉre torojʉcʉ jápiaibi maje bueiyede. Ʉbenita ñai coreóvabecʉ Jʉ̃menijicʉre jápiabebi maje bueiyede. Que d̶arĩ coreóvaivʉbu maja ñamene coyʉyʉre yávaiyede jãvene aru ñamene yávaiye borocʉede. \s1 Jʉ̃menijicʉ ʉbi põevare \r (Mt 5.44-45; Mr 12.29-31; Jn 1.18; 3.16-17; Ro 8.9; 1 Jn 3.24) \p \v 7 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, Jʉ̃menijicʉ ʉre d̶aibi majare majevʉre. Que baru ʉe jaʉvʉ majare majevʉre. Caivʉ ʉrivʉ apevʉre Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Aru coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉre máre. \v 8 Jʉ̃menijicʉ ʉbi caivʉ põevare. Que baru ñai ʉbecʉ ʉ̃ jivʉre, Jʉ̃menijicʉre coreóvabebi ʉ̃. \v 9 Jʉ̃menijicʉ jã́d̶ovarejaquemavʉ ʉ̃i ʉrõre majare daroyʉ bácʉ mamacʉre cũinácʉra yui ijãravʉi, maje cʉvarãjiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, mamacʉi yaiye báque boje majare. \v 10 Maja bʉojarĩ ʉrivʉbu Jʉ̃menijicʉre quĩ́jinora. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ bʉojarĩ ʉbi majare pʉeno ʉrarõ baju. Yópebu Jʉ̃menijicʉi ʉe jãve: Jʉ̃menijicʉ darorejaquemavʉ mamacʉre ijãravʉi, jícʉyʉ ʉ̃́re ʉ̃i yaicáquiyepe ayʉ majare boje, Jʉ̃menijicʉi ãrʉmetequiyepe ayʉ maje ãmeina teiyede. \p \v 11 Mʉja, jívʉ, ji ʉmara, nópe ʉrarõ baju ʉbi Jʉ̃menijicʉ majare. Que baru nopedeca ʉe jaʉvʉ majare máre maje baju. \v 12 Ácʉ põecʉ Jʉ̃menijicʉre jã́ñʉ mácʉ cʉbebi ʉ̃. Ʉbenita maje ʉru majevʉre, Jʉ̃menijicʉ yóvaibi majare cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei. Que teni coreóvaivʉbu me aipe d̶arĩ bʉojarĩ ʉrivʉ Jʉ̃menijicʉre jãve. \v 13 Jʉ̃menijicʉ darorejaquemavʉ ñai Espíritu Santore, ʉ̃i cʉquiyepe ayʉ majaque, maje majinajiyepe ayʉ jãve Jʉ̃menijicʉi yóvaiyede majare aru maje cʉvaede ʉ̃́re máre cũinávʉpe, cũinátʉrʉ maje ũmei. \v 14 Aru ñʉjavacari jã́rejacarã Jʉ̃menijicʉi mácʉre. Que baru coyʉivʉbu majepacʉ Jʉ̃menijicʉi daroiye báquede mamacʉre ijãravʉi. Põevare coyʉivʉbu majepacʉi daroiye báquede mamacʉre, ʉ̃i mead̶aquiyepe ayʉ ijãravʉcavʉre abujuvai jabocʉi parʉéde jarʉvarĩ. \v 15 Ácʉ põecʉ “Jesucristo Jʉ̃menijicʉi mácʉbe” ayʉ, ʉ̃ jãve yóvaibi Jʉ̃menijicʉre aru Jʉ̃menijicʉ máre yóvaibi ʉ̃́re cũinávʉpe, cũinátʉrʉ ne ũmei. \p \v 16 Que baru maja coreóvaivʉbu Jʉ̃menijicʉ ʉcʉre majare. Aru jʉ aivʉbu maja diede jãve. Jʉ̃menijicʉ ʉbi caivʉ põevare. Ñai ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre aru apevʉre máre cainʉmʉa, ʉ̃́recabe yóvayʉ Jʉ̃menijicʉre aru Jʉ̃menijicʉ máre yóvaibi ʉ̃́re cũinávʉpe, cũinátʉrʉ ne ũmei. \v 17 Coreóvaiye jaʉvʉ majare aipe d̶arĩ maje ʉrõre Jʉ̃menijicʉre jãve, jidʉbenajivʉ ʉ̃i ñájiovaquijãravʉ baquinóre ãmeina teivʉre. Jesucristoi pacʉ Jʉ̃menijicʉbe. Aru maja máre, ijãravʉ cʉrivʉi pacʉbe ʉ̃. \v 18 Ñai ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre jãve jidʉbecʉbe ʉ̃́re ʉ̃i ñájiovaquijãravʉ baquinóre. Ʉ̃ majibi Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶abecʉyʉre náre, ina ʉrivʉre ʉ̃́re jãve, ne ãmeina teiye boje. Que baru jidʉbecʉbe ʉ̃. Ʉbenita ácʉ põecʉ jidʉcʉ baru, bʉojabebi ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre jãve cãreja. \p \v 19 Jʉ̃menijicʉcapũravʉ ʉrejaquemavʉ majare mamarʉmʉre. Que baru maja máre ʉvʉ Jʉ̃menijicʉre caride. \v 20 Ñai “Jʉ̃menijicʉre ʉvʉ yʉ” ayʉ baru, aru que ayʉvacari ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ñai põecʉ borocʉbi ʉ̃. Ñai ʉbecʉ baru ʉ̃ jicʉre, ʉ̃i jã́imʉre, jãve bʉojabebi ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jã́memʉre. \v 21 Que baru d̶aicõjeimaramu maja. Ñai ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre, ʉjacʉrĩ ʉ̃ jicʉre máre. \c 5 \s1 Maje vainí tʉino ijãravʉcarõ ãmenore \r (Mt 11.30; Jn 14.15; 2 Jn 6) \p \v 1 Caivʉ “Jesúrecabe Jʉ̃menijicʉi mácʉ Cristo” aivʉ, Jʉ̃menijicʉi máramu maja. Cũinácʉ ʉcʉ baru apecʉi pacʉre, mamacʉre máre ʉbi ʉ̃. \v 2 Que baru maja ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉre aru d̶aivʉ baru yópe ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepe, coreóvaivʉbu ʉrivʉ Jʉ̃menijicʉi márare máre. \v 3 Ñai ʉcʉ Jʉ̃menijicʉre d̶ayʉbe caiyede yópe ʉ̃i d̶aicõjeiye báquepe. Aru caiye iye Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye báque maiyójabevʉ ñai põecʉre ʉ̃i d̶aiyede. \v 4 Caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi mára vainí tʉivʉbu caino no ijãravʉcarõ ãmenore. Jesucristo javede vainí tʉrejaquemavʉ ijãravʉcarõ ãmenore. Que baru maje jʉ aiye boje ʉ̃́re maja máre vainí tʉivʉbu nore. \v 5 Ñai jʉ ayʉ Jesucristore, Jʉ̃menijicʉi mácʉre, ʉ̃́recabe vainí tʉyʉ ijãravʉcarõ ãmenore. \s1 Jʉ̃menijicʉi mácʉrã jãve coyʉino \r (Jn 3.36; 5.32-37; 8.18) \p \v 6 Ñai Jesucristorecabe dayʉ bácʉ ijãravʉi. Ʉ̃́recabe jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉ ocoque, Juan Bautista bácʉ ʉ̃i jã́d̶ovaiye báquede ʉ̃́re Jʉ̃menijicʉque ocoque. Ʉbenita quéda ocoque jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jʉ̃menijicʉque ãmemi ʉ̃. Quénora ʉ̃́recabe jã́d̶ovaimʉ mácʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉ jiveque máre, ʉ̃i yaiye báquede jocʉcʉjaravena aru ʉ̃i nacajaiye báquede yainore jarʉvarĩ. Ñai Espíritu Santovacari cainʉmʉa borocʉbecʉ jʉ aibi diede jãve. \v 7-8 Maja coreóvaivʉbu Jesucristore Jʉ̃menijicʉi mácʉre jãve bajure yóbecʉe jã́d̶ovaiye cʉe boje. Mamarʉmʉre ñai Espíritu Santo coreóvare d̶ayʉbe diede. Aru maja coreóvaivʉbu diede Jesús ʉ̃i jã́d̶ovaiye báque boje Jʉ̃menijicʉque ocoque. Aru coreóvaivʉbu diede máre, Jesús ʉ̃i jive meiye báque boje ʉ̃i yaiyede. Caiye iyeque coreóvaivʉbu maja Jesucristore Jʉ̃menijicʉi mácʉre jãve bajure. \v 9 Põeva “Jãvemu no” ne aiyede, maja jʉ aivʉbu náre. Ʉbenita apenʉmʉa põeva borocʉma na. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉcapũravʉ borocʉbecʉbe cainʉmʉa. Que baru pʉeno baju jaʉvʉ majare maje jʉ aiye ʉ̃́re. Aru Jʉ̃menijicʉvacari “ñai jímacʉ”, arĩ coyʉibi Jesucristorã. \v 10 Ñai jʉ ayʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesúre, majibi ʉ̃i ũmei Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquede jãvene. Ʉbenita ñai jʉ abecʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesúre, yópe borocʉcʉpe dápiaibi Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jʉ abe boje Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquede mamacʉrã. \v 11 Iye Jʉ̃menijicʉi coyʉiye báquebu ʉ̃i cʉvare d̶aiye majare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jʉ̃menijicʉ cʉvare d̶aibi majare diede maje jʉ aiyede mamacʉre. \v 12 Ñai yóvayʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉre cʉvabi jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que máre. Ʉbenita ñai yóvabecʉ Jʉ̃menijicʉi mácʉre cʉvabebi jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. \s1 Toivarĩ bʉojarĩ majicaino \r (Mt 7.7-11; Lc 11.9-13; Jn 15.7, 16; 16.23-24; 17.3; 20.31; 1 Jn 3.21-22) \p \v 13 Caiye iyede yʉ toivacaivʉ mʉjare, Jʉ̃menijicʉi mácʉre jʉ aivʉre, mʉje majinajiyepe ayʉ cʉvarivʉre jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. \p \v 14 Coreóvaivʉbu maja maje jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque yópe ʉ̃i ʉrõpe jápiayʉre majare. Que baru jẽniaivʉbu ʉ̃́re jidʉbevʉva. \v 15 Aru yópe maje majiépedeca jápiayʉre maje jẽniaiyede, quédeca majivʉ maja maje jẽniaiyede Jʉ̃menijicʉque jacopʉivʉre diede. \p \v 16 Cũinácʉ põecʉ jã́ñʉ maru ʉ̃ jicʉre ãmeina teyʉre aru majicʉ baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni bʉojayʉre no ãmeina d̶ainore, jẽniacaiye jaʉvʉ ñai põecʉre ʉ̃ jicʉre boje, ʉ̃i cʉvaquiyepe ayʉ jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Aru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteni majicʉ baru, cʉvare d̶acʉyʉme ʉ̃́re jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. Ʉbenita cũinácʉ põecʉ ãmeina d̶ayʉ baru Jʉ̃menijicʉi ãrʉmeteni bʉojabede, ñai põecʉ ñájicʉyʉme, coateyʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Yʉ coyʉbevʉ mʉjare mʉje jẽniacaiyede Jʉ̃menijicʉque ñaine. \v 17 Caiye põeva ne ãmeina d̶aiye, diedecabu ãmeina teiye. Ʉbenita ape ãmeina teiye coatede d̶abevʉ põevare Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Quénora Jʉ̃menijicʉ ãrʉmeteibi diede. \p \v 18 Majidivʉbu maja caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi márare d̶are nʉmevʉre ãmeina teiyede caride. Jʉ̃menijicʉi mácʉ coreibi náre, abujuvai jabocʉ ʉ̃i ĩmequiyepe ayʉ náre. Que baru ãmeina d̶are nʉmema na. \v 19 Coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi márare. Ʉbenita caivʉ apevʉ ijãravʉcavʉ cʉma abujuvai jabocʉi d̶aicõjeimara. \v 20 Aru majidivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi mácʉre dayʉ bácʉre ijãravʉi, ʉ̃i coreóvare d̶aquiyepe aivʉ majare ñai Jʉ̃menijicʉre jãve. Maja cʉrivʉbu ʉ̃́que, Jʉ̃menijicʉ jãveque. Aru cʉrivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi mácʉ Jesucristoque máre. Jesucristo Jʉ̃menijicʉtame. Aru cʉvare d̶aibi majare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que. \v 21 Mʉja, jímajinape paivʉ, jíbejarã mʉja mearore pẽpeimarare. Quénoramu.