\id ROM - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h Roma \toc1 Pauro Munom Ganom I Boi Roma Ari Moingi Tei De Erome \toc2 Roma \toc3 Ro \mt1 Pauro Munom Ganom I Boi Roma Ari Moingi Tei De Erome \ip Ena Pauro yaromi iki birom ori Korin tei moiro ari fi ki si teinga Roma tei moinga yokamai munom ganom i boi erome. Boi erere opai ta kam i Fipi oparomi tongoro ena oparomi iro Roma tei furo ari erome. \ip Ena fiyo! Iki birom ori Roma i iki birom ori wom dungoro ena Roma ari kiapanom bengua yai ori i Roma tei moime. Ari yokama bei moiro yai ori kam i “Sisa” diro daimie. \ip Ena Pauro “Na Roma tei furo ari fi ki si teinga yokamai akire di erowaikoro ena yokamai erowai tere moraime,” diro munom ganom i boime. Yaromi kam i ama boime: No yokamai mangi tei moipunga muruwo bianom bepunba “No yo tere morapune,” dire kokonan bepunga i faikeme. No yokamai Yesu towane fi ki si towapunga ena Yai Gumam no bianom bepunga kore dere “No yokamai yo tere moimie,” duwame. Pauro yaromi ka i epe boime. \c 1 \p \v 1 Na Pauro. Yai Gumam na unam boiro “Na ewi dowaikoro ena ne fure na gunam kanam di mari dowane,” diro gunom boi narongua ena na Kirisito Yesu nuwi kokonan gan moiye.\x * \xo 1:1 \xt Ap 9:15; 13:2; Gar 1:15 \x* \v 2 Komariki Yai Gumam okom koi dere ari kam mapunom di mari deinga yokamai “Na gunam kanam i awi dowaiye,” di erongoro yokamai kam mapunom yo tongua boime.\x * \xo 1:2 \xt Ro 16:25-26; Tai 1:2 \x* \v 3 Gunom kam i Yai Gumam wam kam wayom i di mari dome. Ena wam yaromi kui nongua yaromi no awanoma yai ori Dawiri gauwom moiro yai kawom u mari fume.\x * \xo 1:3 \xt Mt 1:1; Ro 9:5; 2 Ti 2:8 \x* \v 4 Te Yai Gumam “No yokamai ‘Na wanam na moiki tei ma dere mangi tei ungua te yaromi kuiam i yo tere moime,’ duwaime,” diro wam goingua yoporam boi tongua arirongoro yaromi nenen wam moingua iran i mari de norome. Ena yaromi nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito moime.\x * \xo 1:4 \xt Ap 13:33 \x* \v 5 Yai Gumam bei moiro Kirisito di tongoro ena na yaromi nuwi kokonan bei towaro benaika yaromi kokonan ori narere nawi dongoro na fure “Ari man man muruwo moinga yokamai fi ki si tere Yai Gumam giramdi dourom boraime,” diro unom boi ereiye.\x * \xo 1:5 \xt Ap 26:16-18; Ro 15:18; Gar 2:7-9 \x* \v 6 Te Yai Gumam “Ari munmane Yesu Kirisito gama moraime,” diro unom boinguamere epe ne yokama ama unom boi erome. \v 7 Ena Yai Gumam bei moiro ne yokama muruwo iki birom ori Roma tei moinga mun fi erero “Ne yokamai yo tere moraime,” diro unom boi erongua iran i na ne yokamai munom ganom i boi ereiye. Ena “Nonon nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo morom bei nokapu de erere te bei wira di erowaipire,” diro na nem wam surai ka make ei ereiye. \x * \xo 1:7 \xt Nam 6:25-26 \x* \s1 Pauro “Na iki birom ori Roma tei naiye,” dume \p \v 8 Koma na ka i epe duwaro beiye. Ari yokamai man koro koro moinga muruwo mora finga i ne yokamai Kirisito fi ki si teinga ena Yesu Kirisito akire di narongoro na Yai Gumam mun fi teiye.\x * \xo 1:8 \xt 1 Te 1:8 \x* \v 9 Na nomanenam yoporam boiro Yai Gumam nuwi kokonan bei tere wam gunom kam di mari deikoro ena Yai Gumam bei moiro na ka duwaika i kawom mukom fanangua opon di erowame. Kawom, Yai Gumam mora fingua na kakom kakom ne yokamai kanom daire \x * \xo 1:9 \xt Ef 1:16; Fir 1:8; 1 Te 2:5, 10 \x* \v 10 ka make ei teiye. Ena na “Yai Gumam firangua na furo ne yokamai moraingi tei unaika konom i mari dowangua epena unaiye,” diro ka make ei teiye.\x * \xo 1:10 \xt Ap 19:21; Ro 15:23, 32 \x* \v 11 “Na epe bei moraikoro Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de erere ne yokamai nomanenom bei erowai te erowame,” diro na yoporam boiro ekanero mun firaiye. \v 12 Ena na ka dika mapunom i epe: Na ure ne yokamai akire di erere nomanenom bei erowai towaikoro te ne yokamai bei moiro na akire di narere nomanenam bei erowai towaime. Kawom, ne yokamai na Yai Gumam fi ki si teika mapunom mora firainga ena ne yokamai nomanenom erowai towame. Te na ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga mapunom mora firaika ena na nomanenam ama erowai towame. \v 13 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai kan kun daiyo! Komari kakom kakom na “Ari Yura ari moikeinga koro koro moinga yokamai akire di ereika yokamai Kirisito dourom boingoro ena na te Kirisito kanupuka mukom fainguamere epe na furo Roma ari moingi tei furo akire di erowaika yokamai ama Kirisito dourom boraingoro mukom ama fanamie,” diro ne yokamai moraingi tei unaipa tai ta na konam si fere de narome.\x * \xo 1:13 \xt Ap 19:21 \x* \v 14 Te Ari Wanopanom tai ta ta na akire di narongua ena na bei moiro tai mokom bai towaika kounom beikeipa na Giriki ari te ari Yura ari moikeinga yokamai te ari mapunom finga yokamai te ari mapunom fikeinga yokamai te ari yai opai muruwo akire di erowaiye. \v 15 Ena iran na nomanenam koi moko ungua iran i na u ne Roma ari yokamai moingi tei uro Yai Gumam gunom kam ama di mari de erowaiye. \s1 Yai Gumam gunom kam i erowai tome \p \v 16 Ena na Yai Gumam gunom kam di mari deika ena Yai Gumam bei moiro ari fi ki si teinga yokamai yoporam boiro akire di erongoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. Yaromi furo yoporam boiro Yura ari koma akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom eromba te ari Yura ari moikeinga yokamai ama akire di erere kakom kakom moi kuwom suwainga mapunomom erongua ena na mora fikai Yai Gumam gunom kam i ka nokapu wom dungoro kam i di mari deiye.\x * \xo 1:16 \xt 1 Ko 1:18-24; Ap 13:46 \x* \v 17 Ena no yokamai Yai Gumam gunom kam fire mora fipunga gunom kam i Yai Gumam “No yokamai yo tere moraime,” diro bei norongua mapunom i mari de norome. Te kam mapunom i epe dume: “Nenta Yai Gumam fi ki si tere furo Yai Gumam mapomdi tei arere yo tere moingua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dunguamere epe no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga ena Yai Gumam yo tere moipunga mapunom bei norome.\x * \xo 1:17 \xt Ro 3:21-22; Hap 2:4 \x* \s1 Ari yai opai muruwo Yai Gumam mounom wako teimie \p \v 18 Ena ari yai opai niki dongua mapunom beinga yokamai bei moiro ari ta Yai Gumam kam mapunom kawomye di firainga konom si fere de ereingoro ena Yai Gumam kamundi tei ma dere furo ari bianom faingua te niki dongua mapunom beinga yokamai niki de fi erere ipu si erowame.\x * \xo 1:18 \xt Ef 5:6; Kor 3:6 \x* \v 19 Te ari yokamai “Yai Gumam mapunom muruwo firapune,” dingoro ena yaromi mapunom muruwo i mari de eromba yokamai dourom boikeinga ena Yai Gumam bei niki de erome. Yai Gumam nenen mapunomom i mari de erowangoro ena “Kanapune,” duwainga kanaime.\x * \xo 1:19 \xt Ap 14:15-17; 17:24-28 \x* \v 20 Kawom, komari wom Yai Gumam man kamun te tai kan muruwo bei engoro ena kakom tei te moi winga epena ama ari yokamai yaromi yoporam boingua goukengua mapunom te Yai Gumam kawom moingua mapunom toren nokapu wom kanime. Yai Gumam mapunomom i okonom murom kankeimba yokamai inokore eiro mapunom i firaimie. Yai Gumam tai kan muruwo bei engua ena ari yokamai Yai Gumam mapunomom i firaime. Ena iran yokamai fu Yai Gumam okom muromdi tei furo “No yokamai bei moiro ne yoporam boinga bo te ne moinga mapunomom fikepune,” epe di towainga i faikemie.\x * \xo 1:20 \xt Sam 19:1 \x* \v 21 Yokamai Yai Gumam fimba yokamai yaromi kam akire di tekere “Ne Yai Gumam kawom moine,” ama dikeime. Te yokamai mun fi teinga kam ama di tekeimba yokamai muruwo inokore unanan eiro te nomanenom du dire unanan fungoro kama sungua moingi tei ama fuka di erome.\x * \xo 1:21 \xt Ef 4:17-18 \x* \v 22 Yokamai “No yokamai mapunom mapunom i muruwo fipune,” dimba yokamai du dinga yo dume.\x * \xo 1:22 \xt Yer 10:14 \x* \v 23 Yokamai Yai Gumam goikengua yaromi kam akire di tekeimba yokamai furo ari goinga yokamai kuianom te kapuka yokama kuianom te nonkei kuianom te onopa kuianom tarom i kanom akire dime.\x * \xo 1:23 \xt Diu 4:15-19; Sam 106:20 \x* \p \v 24 Ena iran ari du diro moinga yokamai mapunom dinepe dongua nomanenom tere benaro beinga te yokamai gai goinga mapunom nenen benaro beingoro Yai Gumam ema de erome. \v 25 Yokamai furo Yai Gumam kam mapunom kawom fi ki si teinga konom i ma dere fure kasu waneinga konom fime. Ena yokamai furo Yai Gumam tai kan muruwo bei engua yaromi nenen kam akire di tekeimba yokamai bei engua tarom i dourom boiro kanom akire dime. Te no ari yokamai kakom kakom Yai Gumam kam bawom di te morapungere i faname. I kawom.\x * \xo 1:25 \xt Yer 13:25; 16:19-20 \x* \v 26 Ari yokamai epe beingoro ena iran i yokamai dinepe dongua mapunom benaro beingoro Yai Gumam ma de erome. Ena opai gan yokamai fure mapunom dinepe dongua beiro opai ta ta kau eime. Epe beinga i mapunom faikeme. \v 27 Te opai gan epe kau eingamere epe yai gan furo opai gan gere kau eire moinga mapunom ma dere furo yai gan kunei ne ereime. Yokamai epe beire gai goinga mapunom beime. Ena iran yokamai mapunom niki dongua epe beinga Yai Gumam “Na epe bei niki de erowaiye,” dunguamere epe yokamai nenen ganom kipi kaingua tarom i bei erome.\x * \xo 1:27 \xt Lew 18:22; 20:13; 1 Ko 6:18 \x* \v 28 Ena yokamai bei moiro Yai Gumam mapunom kawom inokore eikeinga ena yaromi “Ne yokamai nomanenom niki de firainga konom wan moiyo!” dire ma de erongoro ena yokamai inokore niki dongua towane binomdi eime. \v 29 Ena yokamai tai niki dongua mapunom mapunom beinga moko iwa fume. Yokamai tai kan munmane ako neimba “Tai munmane wom inapune,” diro a kumo simie. Te yokamai ari suwo koropane bei niki de ereime. Te denom minom niki de finga “Ari tai ako neinga inapune,” di fime. Te ari ei goime. Te yokama arinoma kura boi ereime. Te yokamai kasu dire yai ta tarom gure ime. Te ari niki de fi ereime. Te yokamai mounom danom ka di ere moime. \v 30 Te yokamai ka i di mari dere ari koropane kanom bei niki de ere moime. Te Yai Gumam kianom fai tei moime. Te yokamai bei moiro ari kanom ka sime. Te yokamai kou kou mapunom beime. Te nenen kanom akire dime. Te yokamai nenen niki dongua mapunom koi i mari de moime. Te nenom manom giranomdi si deime. \v 31 Te mapunom niki dongua beime. Te “No yokamai epe benapune,” diro okonom koingamere epe beikeime. Ta ari koropane kanom fi erekeime. \v 32 Te yokamai mora finga Yai Gumam “Ari mapunom niki dongua bei moinga yokamai gorainga faime,” diro ka di guwo dungua mora fimba yokamai mapunom niki dongua kakom kakom bei moime. Te yokamai kanere ari ta yokamai mapunom niki dongua epe ama beinga kanere kanom bawom di iwa de erere ena yokamai mapunom niki dongua ori wom beimie. \c 2 \s1 Yai Gumam ari yai opai muruwo ipu si erowame \p \v 1 Ena Yai Gumam bei moiro ari bam ta yokamai mapunom niki dongua kakom kakom bei derewo moinga yokamai bei niki de erowangua mora i mari de norongua iran i ne yokamai ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erere bei niki de ereinga Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei ne yokamai ama ipu si erowame. Ta bengoro yaromi ne yokamai ipu si erowame? Ne yokamai ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erere bei niki de ereimba yokamai mapunom niki dongua beingamere epe ne yokamai nenen ama beinga iran Yai Gumam ne yokamai ama ipu si erowame.\x * \xo 2:1 \xt Mt 7:1-2 \x* \x * \xo 2:1 \xt Ef 1:7; 2 Pi 3:15 \x* \v 2 Ena no yokama mora fipunga Yai Gumam furo ari mapunom niki dongua beinga yokamai ipu si erongua yo tere ipu si erome. \v 3 Yo tere ipu si eromba ne yokamai ari towane moinga tai mapunom niki dongua i beire te ari ipu si ereinga ena ne yokamai “Yai Gumam ipu si norekename,” di fimo? Oro? Epe di fikeiyo! \v 4 Te Yai Gumam ari kanom fi erere te kene kene eire bei niki de erekengua ena ne yokamai niki de fi teimo? Ne yokamai kawom mora fimia Yai Gumam “Ne yokamai nomanenom si awa towaime,” diro ne yokamai kanom fi ere moime. \v 5 Bemba ne yokamai denom minom si fere de ki singa ena nomanenom si awa towaro kam fikeimie. Ena iran Yai Gumam mapunom yo tongua beire ari ipu si erere ganom kipi kaingua erowangua kakom tei i mari de norowangua ne yokamai ganom kipi kaingua inainga i moko iwa name. \v 6 Kakom tei Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo mapunom beingamere epe meinanom mokom bairo erowame.\x * \xo 2:6 \xt Mt 16:27; 2 Ko 5:10 \x* \v 7 Ena ari suwo koropane kakom kakom mapunom nokapu beire “Yai Gumam no kanom akire dire bau boinguamom tei kakom kakom moi kuwom suwapunga norowangua mun firapune,” diro wandou winga yokamai Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwainga erowame. \v 8 Erowamba ari koropane yokamai nenen inokore einga dourom boire mapunom yo tongua mounom wako tere mapunom niki dongua dourom borainga yokamai ena Yai Gumam dem miriyom niki de fi erero bei niki de erowame.\x * \xo 2:8 \xt 2 Te 1:8 \x* \v 9 Kawom, Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga mapunom niki dongua beinga yokamai muruwo kipi ori wom kaingua mapunomom i bei erowame. \v 10 Bei erowamba Yai Gumam bei moiro ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga mapunom nokapu wom beinga yokamai muruwo kanom akire diro bau boingua te gore amine dungua mapunomom i erowame.\x * \xo 2:10 \xt Ro 1:16 \x* \v 11 Kawom, Yai Gumam ari ipu si erongua mapunom i epe: ari yai opai muruwo kounom kounom moingoro yaromi kanume.\x * \xo 2:11 \xt Ap 10:34; 1 Pi 1:17 \x* \v 12 Ena ari yai opai Yura ari moikeinga yokamai Mose ka di guwo dungua i fikere bianom beinga yokamai okome gorainga Yai Gumam bei moiro Mose ka di guwo dungua kanere yokamai ipu si erekenamba yaromi bei moiro yokamai bianom beinga kanere ipu si erere meinanom epe mokom bai erowame. Benamba ari yai opai Yura ari moinga yokamai Mose ka di guwo dungua fire te bianom beinga Yai Gumam bei moiro ka di guwo dunguai kanere yokamai ipu si erowame. \v 13 Te yokamai ka di guwo dungua i yo firainga yokamai fure Yai Gumam mapomdi tei arere yo tere moikenaimba yokamai ka di guwo dunguarai firo dourom borainga ena yokamai yo tere moraime.\x * \xo 2:13 \xt Mt 7:21; Yem 1:22 \x* \v 14 Ari Yura ari moikeinga yokamai Mose ka di guwo dungua i fikeimba yokamai nenen inokore einga te ka di guwo dunguarai i ka towane dungua iran yokamai dourom borainga ena yokamai ka di guwo dunguarai fikeimba yokamai mapunom i benaimbo beikenaimbo firainga i epe mere opon di erowaime.\x * \xo 2:14 \xt Ap 10:35 \x* \v 15 Ena yokamai mapunom i nokapu beinga Yai Gumam mora finguai ka di guwo dunguarai yokamai denom minom ikai koi dume. Ena yokamai inokore eire kakom suwo koropane “No yokamai mapunom niki dongua bepunie,” di fire inokore eimba kakom suwo koropane “No yokamai mapunom nokapu bepunie,” di fire inokore einga ena iran Yai Gumam mora fingua yokamai epe di finga ka di guwo dunguarai denom minom ikai koi dumie. \v 16 Ena iran tora kakom yokamai epe diro inokore ei firaime? Na gunam kanam di mari deika i epe dume: Okome Yai Gumam yoporam boingua Yesu Kirisito towangoro ena yaromi furo ari yai opai muruwo inokore eke dere einga ipu si erowame.\x * \xo 2:16 \xt 1 Ko 4:5 \x* \s1 Yura ari bei moiro Mose ka di guwo di engua dourom boime \p \v 17 Ena ne Yura ari yokamai fiyo! Ne yokamai “No Yura ari moipune,” kawom diro ena Mose ka di guwo di engua dourom boire nenen kanom bawom diro “No yokamai Yai Gumam ariyoma kawom moipune,” dime. \v 18 Te ne yokamai mora fingai Yai Gumam “Kon epe fiyo!” di erongua fimie. Te ne yokamai ka di guwo dungua kerere “O, kon nokapu wom epe napune,” diro mora kanimie. \v 19 Te ne yokamai yoporam boiro “No yokamai furo ari okonom murom gi dinga yokamai Yai Gumam konom mori opon di eropune. Te no yokamai fu ari si boingua akai moingi tei furo kewa gai eropune. \v 20 Te no yokamai furo ari du dinga yokamai ka nuwi si eropune. Te no yokamai furo gan gawo gawo moinga ka nuwi si eropune,” epe dime. Te ne yokamai “No yokamai ka di guwo dungua mora fipunga ena no yokamai mapunom mapunom muruwo fire te ka muruwo dupunga i kawom dupune,” ama epe dime.\x * \xo 2:20 \xt 2 Ti 3:15 \x* \v 21 Ena ne yokamai furo ari epe moinga ka nuwi si ereimba ta bengoro ne yokamai nenen nomanenom ka nuwi si fikeime? Fiyo! Ne yokamai “Kunei nekeiyo!” di mari de ereimba ne yokamai nenen tai kunei ne moimie. \v 22 Te ne yokamai fire “Yai opai kau einga bei niki dekeiyo!” epe dimba ne yokamai nenen yai opai kau einga bei niki dongua mapunom beimie. Te ne yokamai yai gumam kuiam kasu beinga tarom mounom wako erere “No yokamai yai gumam kasu kuiam beinga tarom ako morapunga no nomanenom ikai koi dinepe dowaro beme,” dimba ne yokamai fu Yai Gumam kasu kuiam beinga tarom ikinom ikai tei furo tai kunei ne moimie. \v 23 Te ne yokamai “No nonon towane Yai Gumam ka di guwo dungua irai ako moipunie,” epe dimba ne yokamai ka di guwo dungua irai si deinga ena ari yokama Yai Gumam kam ka sime.\x * \xo 2:23 \xt Sam 50:16-21; Mt 23:3-4 \x* \v 24 Kawom, kam mapunom koi dunguarai “Ne Yura ari yokama mapunom niki dongua beinga ena ari Yura ari moikeinga yokamai Yai Gumam kam ka simie,” epe dungua irai epena mukom faimie.\x * \xo 2:24 \xt Esi 36:22 \x* \p \v 25 Ena ne yokama Mose ka di guwo di engua dourom borainga ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam ariyoma moipunga ari opon di erowapune,” diro ganom guwo dinga i tai nokapu dumba ne yokamai ka di guwo dungua dourom boikenainga ganom guwo dinga mapunom i tai noromanga tai duwame.\x * \xo 2:25 \xt Gar 5:3 \x* \v 26 Ena ari Yura ari moikeinga yokamai ganom guwo dikeinga moimba yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua dourom borainga ena Yai Gumam “Yokamai kawom ari ganom guwo dingamere epe moime,” duwame. \v 27 Ena iran ne yokamai ka di guwo di engua fire te ganom guwo dimba ne yokamai ka di guwo di engua i mora si deinga iran i ari ganom guwo dikeimba ka di guwo dungua dourom boinga yokamai bei moiro ne yokamai ipu si erowaime. \v 28 Kawom, ari ka di guwo dungua dourom boinga yokamai i Yura ari kawom moimbo moikeimbo fikepune. Te ari ganom guwo dinga yokamai ama i Yura ari kawom moimbo moikeimbo ama fikepune.\x * \xo 2:28 \xt Yo 8:39 \x* \v 29 Fikepunba Murom Sumuna “Ne yokamai denom minom feke dongua iran Yai Gumam ariyoma moime,” di erowangua yokamai Yura ari kawom moraime. Mapunom irai ganom guwo dinga kokonanom dikemba te Mose ka di guwo dungua kokonanom dikemba Yai Gumam Murom Sumuna kokonanom dumie. Ena ari yokamai bei moiro ari Murom Sumuna kokonan bei erongua yokamai kanom bawom di erekenaimba Yai Gumam nenen bei moiro yokamai kanom bawom duwame.\x * \xo 2:29 \xt Diu 30:6; Kor 2:11; 1 Ko 4:5; 2 Ko 10:18 \x* \c 3 \s1 Yai Gumam yo tongua mapunom beme \p \v 1 Ena Yai Gumam bei moiro no Yura ari akire di norongua ena no mapunonom bepunga ari bakom ta yokamai mapunonom bire ime de eropuno? Te no yokamai ganom guwo dupunga mapunom i nokapu dumo? \v 2 Kawom, no tai mapunonom munmane bepunga akire di norome. Ena mapunom koma wom i epe: Yai Gumam kam mapunom no yokamai norere “Ne yokamai na kanam i kiapam nokapu beire ari yai opai di mari de ereiyo!” epe di norome.\x * \xo 3:2 \xt Sam 147:19-20; Ro 9:4 \x* \v 3 Ena no Yura ari moipungi suwo koropane Yai Gumam kam dourom boikenainga ena yokamai mapunom niki dongua Yai Gumam mapunomom nokapu wom bengua ime dowaimo?\x * \xo 3:3 \xt Ro 9:6; 2 Ti 2:13 \x* \v 4 Ma deiyo! No ari yai opai muruwo kasu duwapunga Yai Gumam towane kakom kakom kawom duwame. Ka mapunom koi dungua i epe: \q1 O, Yai Gumam, ne ka duwanga no yokamai firapunga ne ka dinga i kawom dine. Te ari ka kori di erowainga kakom kakom ne ari bire ime de erowane, \m ka mapunom epe dume.\x * \xo 3:4 \xt Sam 51:4 \x* \v 5 Ena na bei moiro ari inokore ei fingamere epe dourom boiro ka ta duwaiye. Yokamai bei moiro “No yokamai mapunonom niki dongua bepunga iran ari nokaninga ‘Yai Gumam towane yo tere moime,’ di fime. Ena no mapunonom niki dongua bepunga ari Yai Gumam kam bawom dinga iran Yai Gumam ganom kipi kaingua mokom bai norowangua i faikename,” epe dinga i kawom faikeme. \v 6 Yai Gumam yo tere moikenangua ena no ari yai opai ipu si norowangua i faikename. \v 7 Faikenamba yai ta bei moiro “Na furo kasu waninga konom wanaipa ari yokamai kanainga Yai Gumam ‘Mapunom epe benaiye,’ di koi enguamere epe kawom bengua kanero Yai Gumam kam akire di towainga iran Yai Gumam na ganam kipi karangua mokom bai narowangua i faikename,” epe duwangua i ama faikeme. \v 8 Yaromi ka i kawom duwangua ena no fi ki si topunga yokamai “Ari koropane Yai Gumam kam akire duwaime,” diro mapunom niki dongua benapunba yaromi kam kawom dikeme. Ari suwo koropane kasu dire “Na ka epe dume,” epe kasu dime. Ena iran yokamai na ka epe dika ka dinga kipi niki wom dongua kaingua akaiyom inainga faname.\x * \xo 3:8 \xt Ro 6:1 \x* \s1 Yai towane ta yo tere moikeme \p \v 9 Ena i torae duwapune? Yai Gumam bei moiro no Yura ari nokanumba bakom ta ari ekankemo? Ma deiyo! Na mora dika no Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai muruwo bianom faipunga konom dourom boire ma dowapunga faikeme.\x * \xo 3:9 \xt Ro 3:23 \x* \v 10 Ena kam mapunom i epe dume: \q1 Yai ta yo tere moingua furo Yai Gumam mapomdi arowangua moikeme. \v 11 Te yai ta mapunom yo tongua kawom mora fingua moikeme. Te yai ta “Yai Gumam mapunom fire kam akire duwaiye,” dungua yaromi moikeme. \v 12 Te ari yai opai muruwo Yai Gumam mounom wako teimie. Yokamai muruwo kon nokapu wom ma deime. Yai towane ta mapunom nokapu wom bengua moikeme.\x * \xo 3:12 \xt Sam 14:1-3; 53:1-3 \x* \v 13 Yai goingua yono dipanom unguamere epe yokamai ka dinga dipanom ume. Yokamai ka dinga ari koropane gumanom bauwi ereimie. Onopa fuma ari ganom karangua goraingamere epe ari ka dinga i sumuna ari ei goimie.\x * \xo 3:13 \xt Sam 5:9; 140:3 \x* \v 14 Yokamai bei moiro ari kura kam di erere bei niki de ereime. \x * \xo 3:14 \xt Sam 10:7 \x* \v 15 Te yokamai kene kene eire fure ari ei goime.\x * \xo 3:15 \xt Pro 1:16; Ais 59:7-8 \x* \v 16 Kakom kakom yokamai koro koro fure tai ta ta muruwo bei niki de erero te ari yokamai mapunom niki dongua bei ereingoro yokamai denom minom kipi kaime. \v 17 Yokamai fure ari gore amene engua bei ereinga konom dourom boikeimie. \v 18 Yokamai Yai Gumam kam akire duwainga kam fikeime.\x * \xo 3:18 \xt Sam 36:1 \x* \p \v 19 Ka mapunom i epe dungua ena no mora fipunga ari “No yokamai ka di guwo dungua dourom boipune,” dinga yokamai ka di guwo dungua muruwo dourom borainga i fanangua ena na ka koma boika mapunom i ari muruwo bianom fainga ari moinga ena nonon Yura ari yokamai ama bianom faingua ari moipunie. Ena iran Yai Gumam ipu si norowangua kakom yaromi “No yokama muruwo bianom faingua moime,” duwangoro te no yokamai ka mokom bai towapunga i faikename. \v 20 Ena no yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua fire no mora fipunga no bianom faipunga ari moipunga ena no yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga Yai Gumam “No yo teinga ari moime,” di norekename.\x * \xo 3:20 \xt Ro 7:7; Gar 2:16 \x* \s1 Yai ta Kirisito fi ki si towangua yo tere morame \p \v 21 Ena epena kakom Yai Gumam ari yo tere morainga konom i mari dongoro ka di guwo dungua konom dikeme. Ma deiyo! Dikemba ka di guwo dungua te Yai Gumam kam di mari deinga yokamai furo ari yo tere morainga mapunom di mari deime.\x * \xo 3:21 \xt Ap 10:43 \x* \v 22 Ena ari Yesu Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam bei moiro “Yokamai yo tere moime,” duwame. Kawom, ari yai opai muruwo Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam epe duwame. Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai gere fi ki si towainga mapunom dourom borainga ena Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” duwame.\x * \xo 3:22 \xt Ro 1:17; Gar 2:16 \x* \v 23 No yokamai muruwo bianom faingua ari moiro te Yai Gumam bau boingua keranom sunguamere epe moikepunga ena Yai Gumam fi ki si towapunga konom i mari de norome.\x * \xo 3:23 \xt Ro 3:9 \x* \v 24 Ena Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongoro ena no yo tere moipunie. Kirisito Yesu uro no yokamai goi norere meina bai norongua iran i Yai Gumam dem miriyom api si norekename.\x * \xo 3:24 \xt Ro 5:1; Ef 2:8 \x* \v 25 Yai Gumam “Kirisito gorangua ena no yokamai fi ki si towapunga bianom fanangua kore dowaiye,” diro Kirisito i mari de norome. Koma Yai Gumam bei moiro “Kene kene eiro no yokamai bianom bepunga mokom bai erere kipi kaingua bei erowaiye,” di fimba kene kene eiro mokom bai norekengua iran no yokamai “Yai Gumam yaromi yo tere moime,” dupune,\x * \xo 3:25 \xt Ef 1:7; 1 Yo 4:10 \x* \v 26 Ena epena moipunga kakom Yai Gumam yo tongua mapunomom opon di norome. Yai Gumam ama bei moiro no yokamai Yesu fi ki si topunga “Yokamai yo tere moimie,” dungua yaromi moingua opon di norome. \p \v 27 Ena iran no yokama nonon kanom bawom duwapunga konom i dumo? I dikeme. Ta bengoro nonon kanom akire duwapunga konom i dikeme? No yokamai ka di guwo dungua dourom boipunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dikemba no yokamai Kirisito fi ki si topunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dungua ena nonon kanom akire duwapunga konom i dikeme.\x * \xo 3:27 \xt 1 Ko 1:31 \x* \v 28 Ena no mora fipunga no yokamai Kirisito fi ki si topunga ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” dume. Te no yokamai ka di guwo dungua dourom boipunga ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” dikeme.\x * \xo 3:28 \xt Gar 2:16 \x* \v 29 Te Yai Gumam bei moiro no Yura ari towane akire di noromo? Nemane. Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai yai opai muruwo ama akire di erome.\x * \xo 3:29 \xt Ro 10:12 \x* \v 30 Ena Yai Gumam towane wom moingua ena no Yura ari fi ki si towapunga iran yaromi “No yokamai yo tere moime,” duwame. Te ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki si towainga iran yaromi “Yokamai yo tere moime,” ama di erowame.\x * \xo 3:30 \xt Ro 4:11-12 \x* \v 31 Ena iran na “Ari yokamai Kirisito fi ki si towainga Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ duwame,” epe dika ka di guwo dungua bire ime dekeiye. Ma deiyo! Na ka epe dika na ka di guwo dungua akire diye.\x * \xo 3:31 \xt Ro 8:4 \x* \c 4 \s1 Aparam fi ki si tongua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dume \p \v 1 Ena yai ta Aparam fi ki si tongua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua kam duwaro beiye. Yaromi no Yura ari girinom awanom ta moingua ena mapunom bengua inokore ei firapune. \v 2 Ena yaromi kokonan benangua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” duwangua ena yaromi nenen kam akire duwangua fanamba yaromi kokonan beikengua iran furo Yai Gumam mapomdi tei arere nenen kam akire duwangua faikeme. \v 3 Kawom, kam mapunom koi boingua i epe dume: \q1 Aparam Yai Gumam fi ki si tongoro ena fi ki si tongua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” di mari dome, \m ka mapunom epe dume.\x * \xo 4:3 \xt Yen 15:6; Gar 3:6; Yem 2:23 \x* \v 4 Ena ka kuiam ta duwaiye. Yai ta kokonan beiro meina imie. Te meina ingua i yo morom ikeme. Ma deiyo! Yaromi kokonan bengua meina imie.\x * \xo 4:4 \xt Ro 11:6 \x* \v 5 Imba yaromi “Yai Gumam ‘Na yo tere moime,’ duwame,” diro kokonan beikenamba yaromi bei moiro Yai Gumam “Ari bianom fainga yokamai yo tere moraime,” dungua yaromi fi ki si towangua mapunomom towane benangua iran Yai Gumam “Yaromi fi ki si narongua ena yo tere moime,” duwame. \v 6 Ena no girinom awanom ta Dawiri yaromi ka dungua mapunom di erowaiye. Yaromi ka ta dungua nenta kokonan beikemba Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua ena yaromi mun fingua kam di mari dome. Ka i epe: \q1 \v 7 Ari bianom faingua Yai Gumam kore dere inokore ei erekengua yokamai mun fimie.\x * \xo 4:7 \xt Sam 32:1-2 \x* \v 8 Kawom, nenta biam faingua Ari Wanopanom kerekengua yaromi mun fime. \m ka mapunom epe dume. \p \v 9 Ena na koma dika “Aparam Yai Gumam fi ki si tongoro ena fi ki si tongua Yai Gumam ‘Yaromi yo tere moime,’ dume,” ka epe dika ena no mora fipunga ari Kirisito towane fi ki si teinga yokamai muruwo ama mun fimie. Ena ari ganom guwo dinga yokamai bei moiro Kirisito fi ki si tere yo tere mapunom i mora inga yokamai towane mun fi tekeime. Tamanume. Ari ganom guwo dikeinga yokamai fi ki si tere yo tere mapunom i mora inga yokamai ama mun fi teime.\x * \xo 4:9 \xt Ro 4:3 \x* \v 10 Ena Aparam kokonan beikemba fi ki si tongua mapunomom towane bengua iran no mora fipunga ari Kirisito towane fi ki si teinga yokamai ama mun fime. Aparam kokonan epe beikeme: Koma Aparam kokonan beikengua Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungoro ena okome Aparam “Na Yura yai moika ari opom di erowaiye,” diro gam guwo dungua kokonanom beme. Ena no mora fipunga yaromi gam guwo dungua kokonan epe bengua ena Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dikeme. \v 11 Ena koma gam guwo dikengua kakom Aparam fi ki si tongua ena okome Yai Gumam “Ari na ‘Ne yo tere moime,’ dika firaro beinga ne ganum guwo do!” di tome. Ena iran yaromi bei moiro ari yai opai muruwo ganom guwo dikeimba Yai Gumam fi ki si teingoro “Yokamai yo tere moime,” diro yokamai aunom epe mere moime.\x * \xo 4:11 \xt Yen 17:10-11 \x* \v 12 Te epe mere yaromi no Yura ari ganom guwo dupunga yokamai aunom ama moimie. No yokamai ganom towane guwo dupunga yaromi no aunom moikemo? Ma deiyo! No girinom awanom Aparam koma gam guwo dikengua Yai Gumam fi ki si tere wan moinguamere epe no fi ki si tere wan moipunga yaromi no aunom epe mere moime.\x * \xo 4:12 \xt Lk 3:8 \x* \s1 Aparam Yai Gumam fi ki si tongua Yai Gumam “Na tai epe erowaiye,” di tomie \p \v 13 Ena koma Yai Gumam bei moiro Aparam te gauwoma yokamai gere “Na ne yokamai mansinom koro koro muruwo erowaiye,” diro ka di koi engua erome. Aparam Mose ka di guwo dungua dourom boingua ka epe diro ka di koi engua di erekemba yaromi fi ki si tongua ena Yai Gumam “Yaromi yo tere moime,” dungua ena ka epe diro ka di koi engua di erome.\x * \xo 4:13 \xt Yen 17:4-6; 22:17-18; Gar 3:29 \x* \v 14-15 Na ka dika mapunom i epe: Mose ka di guwo dunguarai “Yai Gumam uro ari ka di guwo dunguarai si dowainga yokamai bei niki de erowame,” dungua iran Yai Gumam bei moiro ari Mose ka di guwo dungua dourom borainga yokamai kam di koi engua di erowangua ena fi ki si teinga mapunom i tai noromanga tai nangoro te Yai Gumam kam di koi engua i ako suwame. Te ka di guwo dungua i dikenangua ena ari yokamai kam i si dowainga konom dikemba Yai Gumam ka di guwo dungua mora norongoro no yokamai kam i si dopunga iran Yai Gumam bei niki de norowame.\x * \xo 4:14-15 \xt Gar 3:18 \x* \x * \xo 4:14-15 \xt Ro 3:20; 5:13; 7:8 \x* \v 16 Ena iran no yokamai Yai Gumam fi ki si tere yaromi ka di koi engua kam i ipunga ena no mora kanupunga yaromi bei nokapu de norongua ka di koi engua i mukom faimie. Ena no yokamai muruwo Mose ka di guwo dungua dourom boire te ama fi ki si topunga te ari Yura ari moikeinga yokamai Aparam fi ki si tonguamere epe ama fi ki si teinga no yokamai muruwo Yai Gumam ka di koi enguamere epe kawom inapune. Kawom, Aparam yaromi no yokamai muruwo nenom epe mere moime. \x * \xo 4:16 \xt Gar 3:7 \x* \v 17 Ena ka mapunom koi dungua Yai Gumam ka di koi engua Aparam “Na akire di erowaikoro iran i ne ari munmane moinga yokamai nenom towane moranie,” di tongua ena Aparam no aunom epe mere moime. Ena no mora fipunga Yai Gumam epe moingua ka di koi engua i kawom dume. Yaromi ari goinga yokamai moi kuwom suwainga akaiyom erere te kam di erongoro ena tai koma dikengua taromi epena fuka dume.\x * \xo 4:17 \xt Yen 17:5; Ais 48:13 \x* \v 18 Ena Aparam furo yaromi fi ki si tere te ari suwo “Ne fi ki si tenga i faikeme,” di teinga ama yo fi ki si te moiro ena ari koro moinga yokamai aunom moimie. Ka mapunom i koi epe dungua “Ne gaunuma yokamai i epe mere fuka duwaime,” epe di tome. \x * \xo 4:18 \xt Ip 11:1; Yen 15:5 \x* \v 19 Te Aparam “Na nonikinam 100 epe mere nangua teina bengoro moiya te ganam wira dungua ama mora goraikamere epe moiye. Te efenam biyai Sara oparomi dumanom engoro te gan kui nowangua faikeme,” diro inokore emba Yai Gumam “Ne wanum kui nowane,” di tongua fi ki si tongua mapunom ma dekeme.\x * \xo 4:19 \xt Yen 17:17 \x* \v 20 Ena yaromi fi ki si te moiro te Yai Gumam “Tai okome fuka duwame,” dungua “Fuka dikename,” epe di fikemba yaromi fi ki si tongua erowai tongoro moiro Yai Gumam kam akire dume. \v 21 Ena yaromi kawom mora fingua “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” dume. \v 22 Ena iran Aparam Yai Gumam fi ki si tongua “Yaromi yo tere moime,” dume.\x * \xo 4:22 \xt Yen 15:6 \x* \v 23 Ena ka “Yaromi yo tere moime,” dungua Aparam towane munom boi tekemba \v 24 no yokamai Yai Gumam no Ari Wanopanom Yesu goingua bei ari tongua yaromi fi ki si topunga “No yokamai yo tere moime,” di norongua no yokamai ama munom boi norome.\x * \xo 4:24 \xt Ro 15:4; 1 Pi 1:21 \x* \v 25 Ena no yokamai bianom bepunga Yai Gumam bei moiro Yesu “Ne furo goi ero!” diro awi dere ena “Na bei moiro Yesu akire di towaikoro arire yokori morangua ari yokamai yo tere moraime,” diro bei tome.\x * \xo 4:25 \xt Ais 53:4-5; 1 Ko 15:17 \x* \c 5 \s1 Epena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” epe ari di erome \p \v 1 Ena iran no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga yaromi “No yokamai yo tere moime,” dungua ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bei norongua no denom minom Yai Gumam dem miriyom gere towane wom moipunie.\x * \xo 5:1 \xt Ro 3:24; 4:24 \x* \v 2-3 Te Kirisito kokonan bengua no yokamai fi ki si topunga ena no mora kanupunga Yai Gumam yo morom bei nokapu de norome. Ena no yokamai bei nokapu de norongua mapunom epena firo te Yai Gumam keranom siro bau boingua norowangua kiapam moiro mun fipune. \v 4 Ena no yokamai mangi tei wan moiro wan moiro ako faikenapunga Yai Gumam mun fi norowame. Te Yai Gumam mun fi norowangua no yokamai mangi tei wan moiro wan moiro “Yai Gumam ‘Tai epe erowaiye,’ dungua tarom i inapune,” diro kiapam morapune. \v 5 Ena Yai Gumam Murom Sumuna norongoro no denom minom ikai koi ure Yai Gumam dem miriyom mun fi norongua mapunom opon di norongua ena nonon “Yai Gumam ‘Tai epe erowaiye,’ dungua i inapune,” diro kiapam morapunga gai goikenapune.”\x * \xo 5:5 \xt Ip 6:18-19 \x* \p \v 6 Ena Yai Gumam kakom bai engua no yokamai “Bianom faingua ma duwapune,” diro ama yoporam boikepunga kakom tei Kirisito uro no ari niki dopunganom iran firo goi norome. \v 7 Ena no yokamai “Nenta furo yai ta ka di guwo dungua dourom boingua yaromi goi towame,” di fipunga i ipun duwame. Te nenta furo yai ta nokapu moingua yaromi goi towambo tekenambo fikepunba \v 8 no yokamai bianom faingua yo dungoro Yai Gumam Kirisito awi dongoro uro goi norongua ena Yai Gumam dem miriyom mun ori wom fi norongua mapunom opon di norome.\x * \xo 5:8 \xt Yo 3:16; 1 Yo 4:10 \x* \v 9 Ena Kirisito goi norongua Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” di norongua ena no kawom mora fipunga Yai Gumam niki de fire ari yai opai muruwo ipu si erowangua kakom tei Kirisito no yokamai akire di norowame.\x * \xo 5:9 \xt Ro 1:18; 2:5, 8; Ef 1:13-14 \x* \v 10 Ena koma wom no yokamai bei moiro Yai Gumam kiam bei te moipunba wam goi norongua ena kiam mapunom goungua te nonon denom minom towane eiro Yai Gumam gere moipune. Ena no yokamai epena yaromi yokoiyom moipunga no mora kawom fipunga Kirisito yokori moingua nonon yokamai kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunie.\x * \xo 5:10 \xt Kor 1:22 \x* \v 11 Inapunba no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua no yokamai Yai Gumam yokoiyom moipunga ena Yai Gumam akire di norongoro mun fi topunie. \s1 Adam goinga mapunom i mari dongua te Kirisito moi kuwom suwainga mapunom i mari dome \p \v 12 Ena nonon fipunga i yai ta Adam biam faingua bengua ena bianom faingua mapunom i mangi tawa fuka dumie. Te yaromi bianom bengua i goimie. Ena no ari yai opai muruwo bianom bepunga no muruwo gorapunga ama fanamie.\x * \xo 5:12 \xt Yen 3:1-7; Ro 6:23 \x* \v 13 Te koma Mose ka di guwo di tongua kam boikengua kakom tei ari yokamai bianom beimba ka di guwo dungua dikengua iran Yai Gumam ari bianom beinga kere erekeme.\x * \xo 5:13 \xt Ro 4:15 \x* \v 14 Kerere ei erekemba ari yai opai muruwo Adam moingui tei moinga te tei moi moko winga Mose moingui tei ama moinga muruwo bianom beinga goime. Kawom, Adam Yai Gumam ka dungua gore dikengua bianom bengoro te ari bei moiro Aram bianom benguamere epe beikeinga yokamai bianom ta beiro ama goime. Ena Adam i epe kuiam yai ta Yesu okome fuka duwamba \x * \xo 5:14 \xt 1 Ko 15:21-22, 45 \x* \v 15 yai surai mapunonom i towane dikeme. Yai Gumam yo morom bei nokapu de noronguamere epe Adam biam bengua faikengua ena yai surai mapunonom i towane dikeme. Ena no kawom fipunga yai ta biam bengua ena no ari yai opai goipunba Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom i moko iwa fungoro ena yai ta Yesu Kirisito bei nokapu de norongua mapunom opon di norongua ena Yai Gumam yo morom no ari yai opai munmane bei nokapu de norome. \v 16 Te yai ta Adam biam bengua mapunom te Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua mapunom i kapo kapo dumie. Yai ta Adam biam towane bengua Yai Gumam “Ne bianum benga yai moinga iran i gorane,” dumba no ari yai opai muruwo bianom munmane bepunga Yai Gumam yo morom bei nokapu de norere “No yokamai yo tere moime,” di norongua mapunomom opon di norome. \v 17 Te no mora fipunga yai towane ta biam bengua ena no yokamai gorapunga mapunom imari de noromba yai ta Yesu Kirisito kokonan bengua i moko iwa fume. Ena Kirisito kokonan bengua no yokama muruwo Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom ire te Yai Gumam “No yokamai yo tere moraime,” dungua fire ena kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune. \v 18 Iran i yai towane ta biam bengua ena Yai Gumam “No ari yai opai muruwo goraime,” dunguamere epe yai ta mapunom yo tongua bengua ena Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” diro kakom kakom moi kuwom suwapunga norome.\x * \xo 5:18 \xt 1 Ko 15:22 \x* \v 19 Te yai ta Yai Gumam ka dungua si dongua i ena no ari yai opai muruwo bianom faipunga ariyom moipungamere epe yai ta ka i dourom boingua ena Yai Gumam no ari munmane “No yokamai yo tere moime,” di norome.\x * \xo 5:19 \xt Ais 53:11 \x* \v 20 Ena Yai Gumam “No ari yokamai bianom ori nan bepunga firaime,” diro ka di guwo dungua Mose tomba no yokamai bianom ori nan bepunga ena Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunom i moko iwa fume.\x * \xo 5:20 \xt Ro 4:15; Gar 3:19 \x* \v 21 Ena iran ari yai opai muruwo goinga no mora firapunga bianom faingua mapunom i yoporam boime. Ena Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” dungua no mora fipunga bianom faingua mapunom i yoporam boinguamere epe Yai Gumam bei nokapu de erongua mapunom i ama yoporam boingoro ena no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua no yokamai kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.\x * \xo 5:21 \xt Ro 6:23 \x* \c 6 \s1 Kirisito kokonan bengua ari kakom kakom moi kuwom suwainga inaime \p \v 1 Ena no yokamai tora duwapune? “No yokamai ‘Ari yokamai fure Yai Gumam bei nokapu de norongua mapunomom i muruwo kanaime,’ diro moi dero bianom bepunga mapunom wan morapune,” duwapuno?\x * \xo 6:1 \xt Ro 3:5, 8 \x* \v 2 Ma deiyo! Ari goinga yokamai kon wankeingamere epe no yokamai bianom faingua mapunom dourom boikepunga iran bianom bepunga konom wan morapunga i faikename. \v 3 Ne yokamai mora kawom finga no yokamai muruwo “Yesu gama moipunga ari opon di erowapune,” diro nuwi buipunga kakom tei no yokamai Kirisito Yesu gere ama goipune.\x * \xo 6:3 \xt Gar 3:27 \x* \v 4 Ena no nuwi buipungai no yokamai Kirisito gere goipungoro man si eime. No yokamai “No Nenom bei moiro yoporam boingua Kirisito tongoro yaromi goiro tokoi areronguamere no yokamai epe ama arere koi yokori moinga konom tei wan morapune,” diro goipungoro man si eime.\x * \xo 6:4 \xt Kor 2:12 \x* \v 5 Ena no yokamai te Kirisito gere towane si dauire yaromi goinguamere epe ama goipunga ena epemere Yai Gumam akire di tongoro tokoi areronguamere no yokama epe tokoi areropunga ena no yokamai te yaromi gere towane kawom si dauinapune.\x * \xo 6:5 \xt Fir 3:10-11 \x* \v 6 Ena no mora kanupunga Kirisito eri yoro bakomdi goingua kakom tei no denom minom gorom epemere ama goingoro ena no yokamai bianom bepunga mapunom nuwi kokonan bei tekenaro beipunga no ganom dinomdi bianom bepunga mapunom i mora goume.\x * \xo 6:6 \xt Gar 2:19-20; 5:24 \x* \v 7 Kawom nenta mora goingua yaromi bianom i gere si dauikepuiye. \v 8 Ena no yokamai Kirisito gere si dauire ama gorapunga ena “Nonon ama moi kuwom suwapunga akai tei yaromi si dauire morapune,” diro fi kun daipune. \v 9 Ena nonon mora fipunga Kirisito goiro tokoi arerongua ena tokoi goikename. Goinga mapunom i yoporam boi towangua faikename. \v 10 Ena Yesu goingua yaromi bianom yoporam boingua bire towangoro tokoi gorangua faikename. Ena yaromi furo Yai Gumam moingui tei furo moiro yaromi kokonanom bei tome.\x * \xo 6:10 \xt Ip 9:26-28; 1 Pi 3:18 \x* \v 11 Ena ne yokamai “No yokamai goiro bianom beinga mapunom ma dere ena Kirisito Yesu si dauire Yai Gumam wan moinguamere epe wan moipune,” diro inokore epe enainga fanamie.\x * \xo 6:11 \xt 2 Ko 5:15; 1 Pi 2:24 \x* \p \v 12 Iran i ne yokamai tai ta ta kuianom borainga tarom “Dourom boiro beikenapune,” diro ganom dinomdi bianom faingua mapunom i mouwomdi wankeiyo!\x * \xo 6:12 \xt Yen 4:7 \x* \v 13 Te ne yokama bianom beinga mapunom benaro benaingai okonom kaunom kinanom okonom murom ganom muruwo tekeiyo! Tekenaimba ne yokama ganom dinom muruwo Yai Gumam teiyo! Ari yokamai goinga akaiyom ma dere fu moi kuwom suwainga akaiyom fingamere epe ne yokamai ama fimie. Ena yo towainga mapunom benaro benaingai ganom dinom muruwo Yai Gumam teiyo!\x * \xo 6:13 \xt Ro 12:1 \x* \v 14 Ne yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro ka di guwo dungua konom dourom boikeimba Yai Gumam bei nokapu de erongua konom dourom boinga ena bianom faingua mapunom ne yokamai kawom dourom boikeiyo! \s1 Yesu fi ki si teinga yokamai yo tongua mapunom nuwi kokonan bei teime \p \v 15 Ena torae duwapune? No yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ diro ka di guwo dungua konom dourom boikepunga Yai Gumam bei nokapu de norongua konom dourom boipunga ena bianom fanangua mapunom benapune,” epe duwapuno? Kawom ma deiyo! \x * \xo 6:15 \xt Ro 6:1 \x* \v 16 Te ne yokamai mora fimia ne yokamai fure yai ta “Ne giranum gore dowaiye,” di tere nenen ganom dinom towainga iran i kokonan ari bei towainga kawom moraimie. Ena epemere ne yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei towainga ena ne yokamai goraimba te ne yokamai Yai Gumam giramdi gore dowainga yaromi “Ne yokamai yo tere moime,” duwame. \x * \xo 6:16 \xt Yo 8:34; 2 Pi 2:19 \x* \v 17 Te koma ne yokama bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teimba te okome ka kawom nuwi si ereinga kam i ne yokamai moingi tei ungoro firo denom minom muruwo gore dinga iran no yokamai Yai Gumam mun fi topune. \v 18 Yai Gumam ne yokamai bianom beinga mapunom bei de erongua ena ne yokama yo teinga mapunom nuwi kokonan bei teime.\x * \xo 6:18 \xt Yo 8:32, 36 \x* \v 19 Ena ne yokamai nomanenom erowai tekengua ari ka dingamere epe duwaiye. Komari ne yokamai “No mapunom dinepe dongua te niki dongua benapune,” diro ganom dinomdi mapunom i dourom boiro ena mapunom niki dongua beimie. Ena iran epe wom epena ne yokamai “No Yai Gumam kokonanom benapune,” diro yo teinga mapunom nuwi kokonan bei te moiyo! \v 20 Komari ne yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teinga ena kakom tei yo teinga mapunom dourom boikeimie. \v 21 Ena koma ne yokamai tai mapunom epena “Gai goipune,” di finga tarom i koma beinga kakom tei tai ta ta nokapu ikeime. Kawom, ari yokamai tai gai goinga tarom beinga konom i dourom borainga yokamai guwom akai inaimie.\x * \xo 6:21 \xt Ro 7:5; 8:6, 13 \x* \v 22 Inaimba ne yokama bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teinga Yai Gumam bei de erongoro ena ne yokamai yaromi nuwi kokonan bei te moime. Ena ne yokamai nenen ganom nomanenom muruwo Yai Gumam tere yo tere wan moinga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime. \v 23 Ena kawom no yokamai bianom faingua konom napunga gorapunga meinanom niki dongua inapune. Inapunba no Kirisito Yesu Ari Wanopanom gere si dauiro morapunga ena Yai Gumam kakom kakom moi kuwom suwapunga yo morom norowamie.\x * \xo 6:23 \xt Ro 5:12, 15 \x* \c 7 \s1 Yai opai ta koko ingua kam kuiam dume \p \v 1 Ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka di guwo dungua mapunom finga i ena na ka duwaika ama kawom firaime. Ka di guwo dungua i bei moiro ari yokamai kiapanom bei eromba yokamai gorainga ka di guwo dungua i kiapanom bei erekeme. \v 2 Ena ka kuiam ta duwaiye. Ka di guwo dunguarai “Opai ta kau engua oparomi wiyom biyai yokori morangua a ki si towangua faname,” dume. Dumba wiyom biyai gorangua ena ka di guwo dunguarai dourom boikere yai ta tokoi inangua i faname. \v 3 Ena iran oparomi wiyom biyai goikenangua fure yai ta kau enangua yokamai “Opai i yai kau engua bei niki dongua oparom moime,” duwaimba wiyom biyai gorangua ka di guwo dungua gounangua ena yai ta kau enangua yokamai “Opai i yai kauwi engua bei niki dongua oparom moime,” dikenaime. \v 4 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ama epemere moime. Ne yokamai Kirisito gam si dauro ama goinga iran i ka di guwo dungua ne yokamai tokoi a ki si erekeme. Ena epena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam kokonan benapune,” diro yono akai arere yokori moingua yaromi gama moimie.\x * \xo 7:4 \xt Ro 6:2, 11; Gar 2:19 \x* \v 5 Koma nonon tai kuianom boi topunga dourom boipunga bianom towane bepune. Te no yokamai Mose ka di guwo dungua “Epe beikeiyo!” dumba nonon ganom dinomdi tarom i inangua dourom bepunga bianom bepunie. Bianom bepungamom i ena guwom akai inapune.\x * \xo 7:5 \xt Ro 6:21 \x* \v 6 Epe dumba epena no yokamai epe mere goipunga ena ka di guwo dunguarai koma no yokamai a ki si norongua epena a ki si norekeme. Iran i no yokamai furo ka di guwo diro boingua konom gorom epe dourom boikepunba Murom Sumuna konom koi dourom boipune.\x * \xo 7:6 \xt Ro 8:2 \x* \s1 Ka di guwo dungua i bianom faingua mapunom opon di norome \p \v 7 Ena nonon “Ka di guwo dungua i tai niki dongua dume,” epe duwapuno? Ma deiyo! Ka di guwo dungua fikenaika ena bianom faingua mapunom i ama fikenaiye. Te ka di guwo dungua “Ne kuianum yai ta tarom kunei kankeyo” epe dikenangua ena kuianam yai ta tarom kunei kanaika mapunomom niki dongua i fikenaiye.\x * \xo 7:7 \xt Eks 20:17 \x* \v 8 Ena ka di guwo dungua bei moiro kuianom yai ta tarom inokore ei teinga mapunom opon di narongua iran na kuianam yai ta tarom kunei kanika bianom beiye. Kawom, ka di guwo dungua irai dikenangua ena bianom faingua mapunom i yoporam boikeme.\x * \xo 7:8 \xt Ro 4:15 \x* \v 9 Te koma na ka di guwo dungua “Mapunom niki dongua epe beikeiyo!” dungua i fikeika na yo moipa na ka di guwo dungua mora fika bianom faingua mapunomom i yoporam boingoro \x * \xo 7:9 \xt Yem 1:15 \x* \v 10 ena na epe mere goiye. Ena Yai Gumam “Ari yokamai moi kuwom suwainga akaiyom moraime,” diro ka di guwo dungua eromba na mora kanikai yaromi ka di guwo dungua yokamai erongua ari gorainga mapunom i opon di erome.\x * \xo 7:10 \xt Lew 18:5; Ro 10:5 \x* \v 11 Ena ka di guwo dungua bei moiro na mimi bei narongoro ena na bianam beiye. Ena ka di guwo dungua i bei moiro na bianam beika i na “Guwom akai inaiye,” di fi moiye.\x * \xo 7:11 \xt Yen 3:13; Ip 3:13 \x* \v 12 Iran i no mora fipunga Yai Gumam ka di guwo dungua norere ena yaromi ka di guwo dungua towane towane ama norongoro ena ka towane towane i yo tere te nokapu wom dume.\x * \xo 7:12 \xt 1 Ti 1:8 \x* \v 13 Ena no yokamai “Tai i nokapu dungua no noi goime,” di firapuno? Ma deiyo! Bianom faingua mapunom i bei moiro na nai goime. Ena Yai Gumam bei moiro na bianam yai moika opon di narowaro bengua ena ka di guwo dungua nokapu dunguai bei moiro na bianam beika iran goraiye. Ena iran ka di guwo dungua “Bianom beikeyo!” epe dungua no mora fipunga bianom faingua mapunom i tai niki ori wom dome. \s1 Bianom faingua mapunom i bei moiro ari yokamai nomanenom kan si tome \p \v 14 Ena no mora kanupunga Yai Gumam “No yokamai nomanenom akire di erowaiye,” diro ka di guwo dungua noromba na nanan denam minamdi yo moiro bianom faingua mapunom nuwi kokonanom bei teiye.\x * \xo 7:14 \xt Sam 51:5 \x* \v 15 Te na beika mapunom fikeiye. Na “Mapunom epe benaiye,” diro mun fipa beikeiye. Te na “Mapunom epe beikenaiye,” diro niki de fi teika tarom i beiye.\x * \xo 7:15 \xt Gar 5:17 \x* \v 16 Te na niki de fi teika mapunom i bei moika ena na “Ka di guwo dungua i nokapu dume,” diye. \v 17 Ena na nanan mapunom epe beikeipa bianom faingua mapunom i na moiki ikai koi dungua akire di narongoro mapunom i beiye. \v 18 Ena na mora kaniye. Na denam minam ikai koi tai ta ta nokapu dikeme. Kawom, na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fipa te benaika faikeme.\x * \xo 7:18 \xt Yen 6:5; 8:21 \x* \v 19 Tamanume. Na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fipa beikeiye. Beikeipa te na mapunom niki dongua benaro kam fikeipa kanero bei moiye. \v 20 Ena na mapunom benaro kam fikeika kanero bei moika iran i na nanan beikeipa bianom faingua mapunom na denam minam ikai koi dungua akire di narongoro mapunom i beiye. \v 21 Ena iran na mapunom i epe beiye: Na “Mapunom nokapu benaiye,” diro mun fika na mapunom niki dongua kakom kakom nou kei eiye. \v 22 Te na denam minamdi Yai Gumam ka di guwo dungua mun fi teipa \v 23 na kanika na ganam dinomdi tei tai ta beiye. Na nomanenam Yai Gumam ka di guwo dungua mun fi teipa mapunom ta i bei moiro ka di guwo dungua i kura boi tome. Mapunom ta i bei moiro na nomanenam kan si tongoro ena na ganam dinomdi tei bianom faingua mapunom kakom kakom beiye. \x * \xo 7:23 \xt Gar 5:17; Yem 4:1; 1 Pi 2:11 \x* \v 24 Ena aiya! Na yai niki ori wom de moiye. Ena na ganam dinom gorangua eramom akire di narowangoro goikenaiye? \v 25 No Ari Wanopanom Yesu Kirisito kokonan bengua ena Yai Gumam akire di narowame. Ena na Yai Gumam mun fi teiye. \p Ena iran na mora kaniye. Nanan nomanenam towane Yai Gumam ka di guwo dungua dourom boipa nanan ganam dinomdi tei bianam faingua mapunom dourom boiye.\x * \xo 7:25 \xt 1 Ko 15:57 \x* \c 8 \s1 Murom Sumuna uro Yesu fi ki si teinga yokamai akire di erongoro mangi tawa wan moime \p \v 1 Ena iran no Kirisito Yesu gere si dauinapunga Yai Gumam nonon bianom faingua meinanom inapunga ka kori di norekename. \v 2 Ta bengoro ka kori di norekename? No yokamai Kirisito Yesu gere si daupunga Murom Sumuna “No yokamai kon nokapu wom wan moraime,” diro ka koi di guwo dungua di norere ena bianom faingua konom te goipunga konom bei de norome.\x * \xo 8:2 \xt Ro 7:23-24 \x* \v 3 Ena no yokamai “Yai Gumam ka di guwo dungua dourom borapunga ena bianom faingua mapunom i ma dowapune,” dupunba no denom minom gorom erowai tekengua iran nonon bianom faingua mapunom i ma dekepunba Yai Gumam nenen bei dome. Yai Gumam nenen wam awi dongua “Na ari bianom faingua mapunom goi erowaiye,” diro furo no bianom faingua yokamai ganom dinom gere moipungamere epe gam dinom gere fuka dungoro ena Yai Gumam “No yokamai bianom faingua ma dowaiye,” diro no yokamai ganom dinom kupa noikemba Kirisito yaromi gam kupa sume.\x * \xo 8:3 \xt Fir 2:7; Ip 4:15 \x* \v 4 Ena epena no yokamai wan fure Yai Gumam ka di guwo dungua yo tongua dourom boraro bepunga yaromi Kirisito yaromi gam kupa sume. Ena epena no denom minom niki dongua dourom boikepunba Yai Gumam Muromom i Sumuna dourom boipune.\x * \xo 8:4 \xt Gar 5:16 \x* \v 5 Ena ari yokama denom minomdi koi dourom borainga yokamai denom minom tai inangua towane inokore eimba ari yokamai furo Yai Gumam Muromom i Sumuna dourom borainga yokamai Murom Sumuna tai inangua towane inokore enaime. \v 6 Ena no yokamai denom minom tai inangua inokore enapunga guwom akai inapunba no yokamai Murom Sumuna tai inangua inokore enapunga ena kakom kakom moi kuwom suwapunga iro wira diro morapune.\x * \xo 8:6 \xt Ro 6:23; Gar 6:8 \x* \v 7 Ena nenta dem miriyom tai inangua inokore engua yaromi Yai Gumam kiam fai te moime. Yaromi Yai Gumam ka di guwo dungua gore dikeme. Tamanume. “Gore duwaiye,” diro benangua faikename. \x * \xo 8:7 \xt Mt 12:34; Yem 4:4 \x* \v 8 Kawom, ari yokamai denom minomdi tai inangua dourom borainga yokamai Yai Gumam finguamere epe beikenaime. \v 9 Bemba ne yokamai denom minomdi tai inangua dourom boikeime. Yai Gumam Murom Sumuna fure ne yokamai denom minom ikai koi kawom morangua ena ne yokamai Murom Sumuna ka dungua dourom boiro wan moraime. Te Kirisito Muromom i Sumuna ne yokamai denom minom ikai koi moikenangua ena ne yokamai yaromi gama moikenaime. \x * \xo 8:9 \xt 1 Ko 3:16; 12:3 \x* \v 10 Ne yokamai bianom beinga ena ganom dinom goramba Kirisito ne yokamai denom minom ikai koi morangua Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” di erero te Murom Sumuna kakom kakom moi kuwom suwainga ne yokamai erowame. \x * \xo 8:10 \xt Gar 2:20; Ef 3:17 \x* \v 11 Ena Yai Gumam nenen bei moiro Yesu Kirisito wiyom yaungoro yono akai arongoro ena yaromi Muromom i Sumuna awi ne yokamai moingi tei de erome. Ena Murom i ne yokamai denom minom ikai koi morangua ena ne yokamai ganom dinom gorangua okome Yai Gumam winom yaunangoro arowaime. Yai Gumam bei moiro Murom ne yokamai denom minom ikai koi moingua “Ne bei moiro yokamai winom yaunagere arowaingoro moi kuwom suwainga erowanie,” epe di towangoro epe bei erowame. \p \v 12 Ena iran, ne Yai Gumam gama yokamao, no yokamai denom minomdi tai inangua dourom borapunga faikenamba no yokamai Murom Sumuna tai inangua dourom borapunga i kawom faname. \v 13 Kawom, ne yokamai denom minomdi tarom i inangua dourom boiro goraimba Murom Sumuna i yoporam boingua ne yokamai erowangua ne yokamai mapunom niki dongua ganomdi tei i beinga si gorainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga moraime.\x * \xo 8:13 \xt Gar 6:8; Kor 3:5 \x* \p \v 14 Ena ari yokamai muruwo Murom Sumuna dourom boire waninga yokamai Yai Gumam wam apom moimie. \v 15 Te Murom Sumuna Yai Gumam ne yokamai erongua yaromi nuwi kokonan ka di erekere “Ne yokamai kuri firaime,” diro bei niki de erekeme. Tamanume. Ne yokamai Murom inga ena Yai Gumam wam apoma moingoro ena Murom yoporam boingua norongoro u boiro “Auwo! Na Aunam yo!” dupune.\x * \xo 8:15 \xt 2 Ti 1:7; Gar 4:6 \x* \v 16 Ena Yai Gumam Murom Sumuna ure no nonon muronom gere si dauwiro “No yokamai Yai Gumam gama moime,” diro di mari dome. \x * \xo 8:16 \xt 2 Ko 1:22; 1 Yo 4:13 \x* \v 17 Ena no yokamai Yai Gumam gama moipunga iran i yaromi karam ama moipune. Ena no yokamai te Kirisito gere fure Yai Gumam towangua ako nowangua tarom ama inapune. Iran i Kirisito goire gam kipi kainguamere epe ama no yokamai ganom kipi karangoro inapunga ena no te yaromi gere keranom siro bau borangua ama inapune.\x * \xo 8:17 \xt Gar 4:5-7; Rew 21:7 \x* \s1 Okome Yesu fi ki si teinga yokamai keranom siro bau borangua ori wom inaime \p \v 18 Ena na epe di fiye. Epena no yokamai kipi niki dongua kaingua ipunga i tai gawo dumba okome kakom Yai Gumam keranom siro bau borangua i mari de norowangua mapunom i tai ori wom dume.\x * \xo 8:18 \xt Ro 5:2; 2 Ko 4:17 \x* \v 19 Ena nonkei kapuka onopa tai ta ta muruwo Yai Gumam bei engua yokamai toren kan moiro “Yai Gumam gama yokamai i mari de norowangua kanapune,” diro kakom kakom suwi moime. \v 20 Te Yai Gumam nonkei kapuka eri kan kui kewa aro kapa tai ta ta muruwo bei engua tarom i yai Adam biam bengua kakom i yokamai buiro goinga konom mapunom boiro dourom boime. Te yokamai nenen fingamere epe konom i dourom boikeimba Yai Gumam finguamere epe konom i dourom boime. Dourom boimba Yai Gumam bei moiro \x * \xo 8:20 \xt Yen 3:17-19 \x* \v 21 “Okome na bei moiro tai ta ta muruwo bei eika epena buiro goinga konom dourom boimba okom konom i bei gouro na ganama yokamai bau boingua inaingamere epe tai bei eika tarom muruwo ama inaime,” diro bei erowangoro ena yokamai suwi moime.\x * \xo 8:21 \xt 2 Pi 3:13; 1 Yo 3:2; Rew 21:1 \x* \v 22 Te no yokamai kanupunga komariki moi upunga te epena ama moipunga opai gan gan kui neinga kakom ganom kipi kainguamere epe tai kan muruwo Yai Gumam bei engua yokamai epemere kai niki ori wom dongua meime. \v 23 Te tai kan muruwo Yai Gumam bei engua yokamai towane kai meikeime. Tamanume. No nonon Murom Sumuna Yai Gumam koma norongua yaromi ipunga no yokamai denom minom ikai koi ama kai meime. Ena no yokamai kai meiro kiapam moiro “Okome Yai Gumam bei gounangua no yokamai gama morapungoro ena no ganom dinom muruwo kan sungua bei dere nenen wam gam dinom dunguamere epe norowame,” diro kiapam moipune.\x * \xo 8:23 \xt 2 Ko 5:2-4; Gar 5:5 \x* \v 24 Ena no yokamai bei moiro “Yai Gumam ‘Epe benaiye,’ diro bename,” diro fi kun dairo kiapam moipunga yaromi akire di norome. Dumba tai kiapam moipunga mora kanupunga ena no kiapam moipunga faikeme. Kawom, yai ta tarom mora kanungua ena kiapam moikeme.\x * \xo 8:24 \xt 2 Ko 5:7; Ip 11:1 \x* \v 25 Ena no yokamai tai ama kankepunga tarom “Yai Gumam bename,” diro fi kun dairo kiapam morapunga ena no suwi moiro kiapam morapune. \p \v 26 Ena epemere Murom Sumuna ama ure no yokamai fi ki si topunga mapunom erowai tekepunga akire di norome. No yokamai ka make enapunga mapunom fikepunga ena yaromi nenen furo ka make eiro ka di tongua no di mari de norongua faikenangua akire di norome. \v 27 Ena yai ta no ari yokamai denom minomdi kanongua yaromi Murom Sumuna nomaneyomdi dungua ama kanume. Murom bei moiro Yai Gumam inokore ei fingua dourom boiro “Ne ganuma yo teinga yokamai akire di ero!” diro yoporam boiro di tongua ena Yai Gumam Murom Sumuna nomaneyomdi ama kanume.\x * \xo 8:27 \xt Sam 139:1; 1 Ko 4:5 \x* \p \v 28 Ena no nonon mora kanupunga Yai Gumam finguamere epe no yokama unom boi norongoro no denom minom mun fi topunga no yokamai tai kan muruwo fuka di norongua yaromi bei nokapu de nore moimie.\x * \xo 8:28 \xt Ef 1:11 \x* \v 29 Ena Yai Gumam “Yai ta koma kui nongua emeroma munmane okome kui nonguamere na wanam epe morame,” diro no koma gunom boi norongua yokamai “Na wanam moinguamere epe moraime,” diro nou kei ei norome.\x * \xo 8:29 \xt Kor 1:18 \x* \v 30 Ena Yai Gumam yaromi no nou kei ei norongua yokamai ama unom boime. Te yaromi no yokamai unom boingua “No yokamai yo tere moime,” diro di mari dome. Te yaromi bei moiro no ari yo teinga moinga yokamai bau boingua i ama norome.\x * \xo 8:30 \xt 2 Te 2:13-14 \x* \s1 Yesu Kirisito bei moiro Yai Gumam dem miriyom gama yokamai mun fi erongua opon di erome \p \v 31 Ena Yai Gumam tai ta ta muruwo bei norongua iran i na ka epe di erowaiye. Yai Gumam nonon akire di norongua ena ari suwo koropane niki de fi norere bei niki de norowainga inokore munmane eikenapune.\x * \xo 8:31 \xt Sam 118:6 \x* \v 32 Yaromi kuri fikere “Ne yokamai muruwo akire di erowaiye,” diro nenen wam towane wom awi mangi dome. Yaromi nenen wam norongua iran i okome tai ta ta muruwo yo morom kawom norowame.\x * \xo 8:32 \xt Yo 3:16 \x* \v 33 Te Yai Gumam no yokamai nou kei ei norongua “Yo tere moime,” diro di mari dongua ena yai ta ka kori di norowangua faikeme.\x * \xo 8:33 \xt Ais 50:8 \x* \v 34 Ena yai ta kipi norowangua ama faikeme. Kawom, Kirisito Yesu yaromi goimba te tokoi arire yokori moiro furo Yai Gumam okom womdi tei moiro ka make eiro “Akire di ero!” diro di moime. \x * \xo 8:34 \xt Ip 7:25; 1 Yo 2:1 \x* \v 35 Ena tora tai ta ta fuka di norowangua i Kirisito dem miriyom mun fi norekename? Ena tai ipun dowangua fuka di norowangua bo te nonon ganom kipi inapunga bo te ari bei niki de norowainga bo te meran gorapunga bo te nonon guwainom gainom dikenangua bo te kura kamui no yokama moipungi tei boi norowainga bo te ari noi gorainga tai ta epe fuka di norowangua ena Kirisito dem miriyom mun fi norekenamo? Ma deiyo! \v 36 Yai Gumam kam mapunom koro koi epe dume: \q1 No yokamai ne arinum moipunga ena kakom kakom ari “Noi gorapune,” dime. Yokamai “Non sipsip si goipungamere epe no yokamai noi gorapune,” diro beime, \m ka mapunom epe dumba \x * \xo 8:36 \xt Sam 44:22; 2 Ko 4:11 \x* \v 37 tai ta ta niki donguai fuka di norongua Kirisito dem miriyom mun fi norere akire di norongua ena kakom kakom no yokamai tarom i kawom si dopunie.\x * \xo 8:37 \xt Yo 16:33 \x* \v 38 O, na kawom fi ki siye. Tai ta ta muruwo fuka di norowangua Kirisito dem miriyom mun fi norongua mapunom goukename. Ena no gorapunga bo te yokori morapunga bo Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai bo kamundi kiapam beinga yokamai bo kamundi yoporam boingua tarom bo te tai epena fuka dungua bo tai okome fuka duwangua bo te \v 39 tai teme iwa dungua bo te tai oropo ime dungua bo te tai ta ta muruwo Yai Gumam bei engua tarom i fuka di norowangua Yai Gumam dem miriyom mun fi norongua mapunomom i goukename. Yai Gumam no Ari Wanopanom Kirisito Yesu awi no yokamai moipungi suna tei de norongua yaromi dem miriyom mun fi norongua mapunom opon di norome. \c 9 \s1 Pauro yaromi ariyoma Isirae ari dem miriyom mun fi erongua mapunom di mari dome \p \v 1 Ena na Kirisito si dauika iran na epena kawom duwaiye. Na kasu dikenaiye. Te Yai Gumam Murom Sumuna na nomanenamdi tei moingua na inokore eiro “Na duwaika kasu di erekenaiye,” diro epe inokore eiye. \v 2 Ena na kawom epe duwaiye. Na arinama Isirae ari yokamai muruwo denam minam ipun ori wom de erere kipi ori wom fi ereiye. \v 3 Ena na epe di fiye. “Na arinama Isirae ari yokamai furo Yai Gumam fi ki si tere kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimba Yai Gumam bei niki de narere Kirisito gere si guwo di narowangua faname,” di fiye.\x * \xo 9:3 \xt Eks 32:32 \x* \v 4 Koma Yai Gumam bei moiro na te Isirae ari yokamai gere gunom boi norongoro ena no yokamai yaromi gama moipune. Te yaromi bau boiro keranom sungua no yokamai norome. Yaromi “Epe benaiye,” diro gowa si ei norere te ka di guwo dungua ama norome. Te no yokamai Yai Gumam kam akire duwapunga konom kawomye diro fupune. Te Yai Gumam ka dungua mukom faingua kam i ipune.\x * \xo 9:4 \xt Eks 4:22; Diu 7:6; 14:1-2 \x* \v 5 Te no yokamai awanom yokamai ari ori moingoro ena yokamai gaunoma no yokamai moipune. Te Kirisito u mangi uro yai gan moingua yaromi no arinom moime. Ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bengua yaromi kam bawom duwapunga faname. I kawom.\x * \xo 9:5 \xt Mt 1:1-2; Yo 1:1 \x* \s1 Yai Gumam ari gunom boi erongua mapunom \p \v 6 Ena na arinama Isirae ari munmane wom bei moiro Kirisito mounom wako teimba na “Yai Gumam ka di koi Isirae ari erongua mukom faingua kam i ako sumie,” epe dikeiye. Ma deiyo! Isirae ari muruwo yokamai Isirae ari kawom moikeinga ena Yai Gumam ka di koi erongua mukom faime.\x * \xo 9:6 \xt Nam 23:19; Ro 2:28 \x* \v 7 Te Aparam yaromi wam surai kui emba Yai Gumam bei moiro “Ne wanum towane wom gunom boi towaika iran yaromi gauwoma yokamai ne gaunuma towane moraime,” diro bei tome. Ena Yai Gumam furo Aparam “Ne wanum Aisaki gan kui enangua gama i towane ne gaunuma yokamai moraime,” epe di tome.\x * \xo 9:7 \xt Yen 21:12 \x* \v 8 Ena mapunom i epe: Aparam gan kui engua yokamai muruwo Yai Gumam gama moikeimba Yai Gumam ka dungua “Yokamai ne gaunuma moime,” epe dungua yokamai Aparam gauwoma kawom moime.\x * \xo 9:8 \xt Gar 4:23 \x* \v 9 Ena Yai Gumam Aparam ka epe di tome: “Ena kakom bai enaika na inako dere uro akire di erowaikoro ena ne furo efenum biyai fana gai towangere wam kui ename,” epe di tere okom koi dome. \x * \xo 9:9 \xt Yen 18:14 \x* \v 10 Te ka ta ama dume. Okome opai Repeka fauwi gan kui engua wam suwo nenom towane moime. Surai nenom i no awanom Aisaki moimie.\x * \xo 9:10 \xt Yen 25:21 \x* \v 11-12 Ena koma fauwi gan surai kui nekengua te surai tai nokapu dungua bo niki dongua beikeipika Yai Gumam furo Repeka oparomi “Ne wanum koma kui nowanga yaromi emerom nuwi kokonan bei towame,” di tome. Ena no mora fipunga yai ta kokonan nokapu bengua ena Yai Gumam yaromi gunom boi tekemba Yai Gumam yaromi uwom boiro ena gunom boi tome.\x * \xo 9:11-12 \xt Yen 25:23 \x* \v 13 Ena Yai Gumam kam mapunom koi epe dume: “Na denam minam Yakopo mun fi teipa na Yakopo kounom Isau kiam fai te moiye,” epe dume.\x * \xo 9:13 \xt Mar 1:2-3 \x* \p \v 14 Ena iran no yokamai “Yai Gumam mapunom benguai yo tekeme,” epe duwapuno? Ma deiyo! \v 15 Yai Gumam fure Mose “Ena ‘Na yai ta bei nokapu de towaiye,’ di firaika ena bei nokapu de towaiye. Te ‘Na yai ta kam firaiye,’ di firaika kam firaiye,” epe di tome.\x * \xo 9:15 \xt Eks 33:19 \x* \v 16 Iran i yai ta nen firangua bo kokonan benangua bo Yai Gumam yaromi gunom boi tekenamba Yai Gumam “Na yaromi kam fi towaiye,” di firangua gunom boi towamie.\x * \xo 9:16 \xt Ef 2:8; Tai 3:5 \x* \v 17 Ena ka mapunom koi dunguai Yai Gumam bei moiro yai ori Fero ka di tome. Mose yaromi mangi tei wan moingua kakom i Fero yaromi bei moiro Isipi ari yokamai kiapanom bei erongua iran Yai Gumam ka epe di tome: “‘Na bei moiro ne bire ime de erowaika kakom tei na yoporanam boika ari yai opai opon di erere te ari koro koro moinga yokamai muruwo na kanam firaime,’ diro na ne akire di ereika ne Isipi ari kiapanom bei erenie,” epe di tome.\x * \xo 9:17 \xt Eks 9:16 \x* \v 18 Ena iran i Yai Gumam “Yai ta kam fi towaiye,” di firangua kam fi towamie. Ena yaromi “Na bei moiro yai ta dem miriyom fere de ki sungua bei de towaiye,” di firangua ena furo fere de ki sungua bei towamie.\x * \xo 9:18 \xt Eks 4:21; 9:12; 14:4 \x* \s1 Yai Gumam ari suwo koropane bei niki de erere te suwo koropane bei nokapu de erome \p \v 19 Ena ne yokamai moingi suna tei yai ta bei moiro “Yai Gumam bei moiro no yokamai konom dourom boipunga mora kerenen de norongua te nonon yaromi finguamere epe si dekepunga iran i yaromi ‘No yokamai ari niki deinga moinga ena ipu si erowaiye,’ di norowangua i faikename,” epe di narowangoro \v 20 ena na ka mokom bairo di towaiye. Yae, ne yai moinga ena ne Yai Gumam ne bei engua yaromi ka mokom bairo di towanga faikename. Ena yai ta gauwa kopare bei enguamere epe Yai Gumam ne bei engua ena gauwa kopare tarom furo bei engua yaromi kura kam di tere “Ta bengoro ne na epe bei narene?” duwangua i faikename.\x * \xo 9:20 \xt Ais 45:9 \x* \v 21 Kawom, kopare bengua yaromi gauwa koro iro nen finguamere epe beire kopare surai benangua faname. Yaromi “Kopare nokapu ta benaika yokoinam yokamai unainga kakom towane kua kopuna keiro kopare i eiro erowaiye,” diro bemba “Kopare ta benaika aro kakom kakom kua kopuna kopare i enaiye,” diro beme.\x * \xo 9:21 \xt Yer 18:6 \x* \v 22 Ena kopare bengua yaromi inokore ei finguamere epe Yai Gumam nenen inokore ei fingua dourom borangua i ama faname. Yaromi “Na denam minam eriyom mokongua i mari dere ari muruwo na yoporanam boika kanaime,” diro ena ari niki de fi erowangua kipi kokonan bei erowangua yokamai kene kene eire bei erekenamba yokamai kakom suwo arari yo moraime. \v 23 Te yaromi “Na bau boiro keranom ori nan sika i mari dowaiye,” diro ena no kam fi norowangua yokamai bau boingua noromie. Yaromi “Na bau boiro keranom sika erowaiye,” diro kenom bei norongoro bau boingua i ipune. \v 24 Ena yaromi no yokama towane unom boime. Ena no yokamai suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo koropane ari Yura ari moikeinga yokamai moime. \v 25 Ena Osea yaromi munom koi boingua Yai Gumam ka epe dume: \q1 “Ena ari yai opai na arinama moikeinga yokamai ‘Na arinama moime,’ di erowaiye. Te ari ikinom akainom bam ta moinga na denam minam mun fi erekeika yokamai na denam minam erowaiye,” epe dume.\x * \xo 9:25 \xt Os 2:23 \x* \v 26 Ena koma Yai Gumam bei moiro ari yokamai “Ne yokamai na arinama moikeime,” di erongua akaiyom tei wom okome Yai Gumam moi kuwom sungua erongua yaromi “Ne yokama na wanam aponam moime,” di erowame.\x * \xo 9:26 \xt Os 1:10 \x* \m \v 27 Te Aisaiya yaromi Isirae ari kanom wayom epe di mari dome. \q1 Ena Isirae ari fuka dire nuwi makarawa munmane wom dunguamere epe moraimba te Yai Gumam ari suwo wom gera akire di erowangoro moi kuwom suwainga inaime.\x * \xo 9:27 \xt Ais 10:22-23 \x* \v 28 Yaromi ari suwo koropane bei nokapu de eromba okome kene kene eire ari muruwo man boromdi tei moinga yokamai ka kori di erero kipi niki dongua mokom bai erowame. \m \v 29 Te Aisaiya yaromi ka ta boiro Yai Gumam no Isirae ari yokamai suwo koropane bei nokapu de norere moi kuwom suwapunga norowangua mapunomom opon di norome. Aisaiya yaromi ka munom i epe boime: \q1 Ari Wanopanom yoporam boingua yaromi nonon arinoma suwo koropane kan de norekenangua ena iki birom ori Sorom ari Yai Gumam ei goinguamere epe moiro bo te iki birom ori Gomora ari Yai Gumam ei goinguamere epe morapune. \m Aisaiya ka munom i epe boime.\x * \xo 9:29 \xt Ais 1:9 \x* \s1 Yai Gumam gunom kam Isirae ari ama erome \p \v 30 Ena iran i no yokamai epe duwapune. Ari Yura ari moikeinga yokamai “No nonon kokonan benapungoro ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro kokonan beikeimba yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” dumba \v 31 Isirae ari Yai Gumam gunom boi erongua yokamai “No yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro Mose ka di guwo dungua dourom boimba yo tere moingua konomom kankeime.\x * \xo 9:31 \xt Ro 10:2-3 \x* \v 32 Ena ta bengoro yo tere moingua konom kankeime? Yokamai Yai Gumam fi ki si tekeimba “No yokamai yo tere morapune,” diro Mose ka di guwo dungua kokonan beinga ena yo tere moingua konomom i kankeime. Yokamai kaningai Yesu goingua ena yokamai niki de fi teime. Te ari kaunom kongo diau eingua ako faingamere epe Isirae ari yokamai Yesu fi ki si tekeinga goingua kanere ako faime. \v 33 Ena Aisaiya yaromi ka munom boingua Yai Gumam Yesu yaromi awi Yerusarem akai tei dowangua kam wayomom diro epe boime: \q1 Fi goi iyo! Na bei moiro yai ta iki birom ori Saion tei awi dowaiye. Yaromi moinguamere epe ari kaunom kongo diau eingua ako fainga kongom dume. Ena ari suwo koropane yaromi niki de fi towaimba ari yaromi fi ki si towainga yokamai gai goikenaime. \m Aisaiya yaromi Yai Gumam kam epe munom boime.\x * \xo 9:33 \xt Ais 8:14; 28:16; 1 Pi 2:6, 8 \x* \c 10 \p \v 1 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na denam minam muruwo di fika “Na arinam Isirae ari yokamai moi kuwom suwainga inaime,” di fire kakom kakom Yai Gumam ka make ei te moiye. \v 2 Te na ka epe di mari dowaiye. Yokamai furo “Yai Gumam konom kawom i dourom borapune,” di moimba yokamai konom dourom borainga kawom kankeime.\x * \xo 10:2 \xt Ap 21:20 \x* \v 3 Kankeinga ena yokamai Yai Gumam “Yokamai yo tere moraime,” dungua mapunom fikere ena nenen inokore einga dourom boime. Epe beinga i yokamai “Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ dungua mapunom i faime,” epe di fikeime.\x * \xo 10:3 \xt Ro 9:31-32 \x* \v 4 Epe di fikeimba Kirisito “Ari yai opai muruwo fi ki si narowainga Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro ena Mose ka di guwo dungua bei goume.\x * \xo 10:4 \xt Mt 5:17 \x* \s1 Yai Gumam ari yai opai muruwo akire di erowangua i faimie \p \v 5 Ena Mose yaromi bei moiro ari ka di guwo dungua gore duwainga Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” di erowangua kanom i epe munom boime: “Yai ta ka di guwo dungua muruwo gore duwangua ena yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe diro boime.\x * \xo 10:5 \xt Lew 18:5; Gar 3:12 \x* \v 6-7 Epe boimba ari fi ki sire yo teinga mapunom i inainga ka mapunom epe munom boime: “Ne nenen nomanenum ikai koi ‘Yai ta moko kamundi iwa name. Bo te yai ta fu mansinom ori wom minom dunguari tei name,’ epe dikeiyo!” epe diro boime. Ne ka epe duwanga mapunom i epe: Yaromi kamundi fure Kirisito akire mangi unangoro gunom kam di mari de erowangua faikename. Kirisito yaromi mora u mangi umie. Te yaromi goinga akaiyom fure Kirisito akire unangoro gunom kam di mari de erowangua i ama faikename. Kirisito yaromi mora goiro tokoi arome.\x * \xo 10:6-7 \xt Diu 30:12-14 \x* \v 8 Ena ne ka epe dikenanba ka mapunom i epe dume: “Yai Gumam kam i nen moingi teina tei dume. Ne ka i di mari dowanga faimie. Te ne ka i inokore ei towanga i ama fanamie,” ka mapunom i epe dume. Ena ka i epe no yokamai “Ari yai opai Kirisito fi ki si towaime,” diro kam i di mari de moipunie. \v 9-10 Ena iran no yokamai “Kirisito goimba Yai Gumam akire di tongoro tokoi aromie,” diro denom minomdi tei fi ki si towapunga Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” di norowamie. Te no yokamai fu ari mapunomdi tei furo “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” ka di mari dowapunga Yai Gumam akire di norowangua kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune. \v 11 Ena ka mapunom i epe dungua “Nenta fi ki si towangua yaromi gai goikename,” epe dume.\x * \xo 10:11 \xt Ais 28:16; Ro 9:33 \x* \v 12 Ena Yai Gumam bei moiro no Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai akire di norongua iran no yokamai muruwo gai goikenapune. Yai Gumam no ari yai opai muruwo Ari Wanopanom moingua iran no uwom boi topunga yokamai muruwo bei nokapu wom de noromie.\x * \xo 10:12 \xt Ap 15:9; Gar 3:28; Kor 3:11 \x* \v 13 Ena ka mapunom i epe dungua “Ari yai opai muruwo Ari Wanopanom kam daire uwom boi towainga yaromi yokamai akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erowame,” ka mapunom epe dume.\x * \xo 10:13 \xt Yoe 2:32 \x* \p \v 14 Ena ka mapunom epe dumba Isirae ari yokamai fi ki si tekenainga ena toramere beire yaromi uwom boi towaime? Ena te yokamai gunom kam fikenainga toramere beire fi ki si towaime? Ena te yai ta gunom kam di mari dekenangua toramere beire yokamai ka i firaime? \v 15 Ena te Yai Gumam ari ka di mari dowainga yokamai ewi dekenangua toramere beire yokamai gunom kam di mari dowaime? Ena kam mapunom i epe dungua “Ari gunom kam ire unainga i tai nokapu wom dume,” ka mapunom epe dume.\x * \xo 10:15 \xt Ais 52:7 \x* \v 16 Dumba Isirae ari yokamai muruwo Yai Gumam gunom kam fi ki si tekeime. Tamanume. Aisaiya yaromi nenen ka epe dungua “Ari Wanopanom yo, no ‘Ka di mari dopunga ari yai opai muruwo fi ki si norekeime,’ epe di fipune,” Aisaiya epe dungua \x * \xo 10:16 \xt Ais 53:1; Yo 12:38 \x* \v 17 iran i no mora kanopunga ari Kirisito kam di mari dowainga yokamai gunom kam di mari deime. Ena ari gunom kam firainga suwo koropane fi ki si towaime.\x * \xo 10:17 \xt Yo 17:20 \x* \v 18 Ena na “Yokamai gunom kam fikeimo?” diro ne yokamai mina wako ereiye. Tamanume Yokamai ka i mora fimie. Yai Gumam gunom kam di mari deinga ka mapunom i epe dume: \q1 Yokamai nokonom man man muruwo fumie. Ena ka dinga fu koro koro muruwo fai bemie. \m Ka mapunom i epe dungoro ena nonon mora fipunga Isirae ari ka i mora fimie.\x * \xo 10:18 \xt Sam 19:4 \x* \v 19 Ena ka ta duwaiye. Ena “Isirae ari gunom kam fimba inokore ei fikeimo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai mora firo inokore ei fime. Komari Mose bei moiro Yai Gumam kam Isirae ari di mari de erome. Yai Gumam ka epe di erome: \q1 Ena na ari “No bam ta ari moipune,” epe di finga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai denom minom niki de firaime. Te na ari du dinga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai kura kam di narowaime. \m Mose Yai Gumam kam epe dungoro ena no yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro gunom kam ari bam ta yokamai di mari de tongua iran Isirae ari yokamai ka dungua i ama firo inokore eime.\x * \xo 10:19 \xt Diu 32:21 \x* \v 20 Ena Isirae ari “Yai Gumam no yokamai towane akire di norowame,” epe di fimba Aisaiya yaromi kuri fikere Yai Gumam kam epe dume: \q1 Ari na konam wandoukeinga yokamai na i mari de nareime. Te ari “Ne amai moine,” diro mina wako narekeinga yokamai moingi tei na fuka di ereiye. \m Aisaiya ka epe dumba \x * \xo 10:20 \xt Ais 65:1 \x* \v 21 yaromi Isirae ari kam wayom epe dume: \q1 Yai Gumam “Na ‘Isirae ari na kanam si dero mounom wako nareinga yokamai inako dero u na moiki tei unaime,’ diro aro kakom kakom yokamai moingi tei okonam de ereipa yokamai kuime,” epe dume. \m Aisaiya yaromi epe dume.\x * \xo 10:21 \xt Ais 65:2 \x* \c 11 \s1 Yai Gumam bei moiro Isirae ari suwo koropane bei nokapu de erome \p \v 1 Ena iran i na “Yai Gumam Isirae ari ema domo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yaromi bei moiro na akire di narere moi kuwom suwaika mapunomom narongoro te na nanan Isirae yai ta moiye. Aparam yaromi na awanam moimba te na Bensamin yaromi gam moiye.\x * \xo 11:1 \xt 1 Sam 12:22; Sam 94:14; Fir 3:5 \x* \v 2 Komari Yai Gumam Isirae ari nou kei ei erongua ena epena ema dekeme. Ena ne yokama mora kaningai kam mapunom koro dungua i Iraiya yaromi bei moiro Isirae ari ka kori di erere Yai Gumam ka make ei tome. \v 3 Yaromi “Ari Wanopanom yo, yokamai furo ne kanum di mari deinga ari ei goime. Te yokamai fi mun ei ereinga akaiyom si furai farai beime. Ena na ne fi ki si ereika yai towane wom moikoro te yokamai ‘Na nai gorapune,’ diro na wandouime,” epe di tomba \x * \xo 11:3 \xt 1 Kin 19:10, 14 \x* \v 4 Yai Gumam ka mokom bairo “Na bei moiro ne te arinuma 7000 yokamai gere ako ki si ereikoro ena yokamai na arinama moime. Yokamai furo yai gumam kasu beinga Ba gumamdi tei furo kaunom gurom boi tere kam akire di tekeime,” epe di tome.\x * \xo 11:4 \xt 1 Kin 19:18 \x* \v 5 Ena epe wom epena kakom Yai Gumam bei moiro ari suwo koropane nou kei eiro bei nokapu de erongoro ena Isirae ari yokamai yo moimie.\x * \xo 11:5 \xt Ro 9:27 \x* \v 6 Ena ari “Yai Gumam bei nokapu de norowame,” diro kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erekemba yaromi “Na yokamai bei nokapu de erowaiye,” di fingua ena yokamai nou kei ei erome. Ena ari kokonan beinga Yai Gumam yokamai nou kei ei erowangua ena iran yaromi bei nokapu dongua mapunom i bei nokapu dongua mapunom kawom dikename.\x * \xo 11:6 \xt Gar 3:18 \x* \p \v 7 Ena Isirae ari muruwo “Yai Gumam yo tongua mapunom inapune,” diro wandoure furo kankeimba Yai Gumam Isirae ari suwo koropane nou kei ei erongua yokamai kanero imie. Ena Yai Gumam bei moiro ari koro yo moinga yokamai denom minom inokore ei finga bei ipun de erongoro iran Yai Gumam unom boi erongua fikeime. \x * \xo 11:7 \xt Ro 9:31 \x* \v 8 Ena kam mapunom koi dungua: \q1 Yai Gumam bei moiro yokamai denom minomdi tei wi fainga mapunom i bei erongoro wi fai moimie. Ena yokamai koma moinga moi uro epena ama moinga okonom muromdi kon kankere te kinanomdi koi ama ka fikeime. \m Ka mapunom epe dume.\x * \xo 11:8 \xt Diu 29:4; Ais 29:10 \x* \v 9 Te Dawiri yaromi ka epe dume: \q1 Ena na bei moiro Yai Gumam ka make ei tero ka epe duwaiye: “Ari kapu koinga siro bei niki de tonguamere epe yokamai kua nowaingi kakom tei ne fure bei erengere iran kua neinga i bei niki de erowame. Ena ne kipi niki ori wom dongua bei erowangere yokamai ako suwaime. \x * \xo 11:9 \xt Sam 69:22-23 \x* \v 10 Te ne ‘Yokamai na mapunanam kankenaime,’ diro bei erengere ena okonom murom gi duwame. Te ne bei erengere yokamai kakom kakom tai ipun dowangua inaime,” epe di teiye. \m diro Dawiri ka epe dume. \p \v 11 Ena na ka ta mina wakore duwaiye. “Isirae ari yokamai ako fainga tokoi arowainga faikenamo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai ako fainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai munmane akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erome. Erongoro ena Yura ari kanere denom minom niki de firo moi kuwom suwainga mapunomom i ama “Inapune,” duwaime.\x * \xo 11:11 \xt Ap 13:46; Ro 10:19 \x* \v 12 Ena Isirae ari bianom beiro ako singa iran Yai Gumam bei moiro ari yai opai Yura ari moikeinga yokamai muruwo bei nokapu wom de erome. Iran i okome Isirae ari Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai fi ki si towainga ena Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai bei nokapu ori wom de erowame. \s1 Yai Gumam ari Yura ari moikeinga yokamai munmane akire di erowame \p \v 13 Ena epena na ka duwaro beika na ne Yura ari moikeinga yokamai ka di erowaiye. Yai Gumam nawi ne Yura ari moikeinga yokamai moingi tei de narongoro na kokonan bei ereika mun fiye. \v 14 Ena na “Arinama yokamai denom minom niki de finga ne yokamai mapunom nokapu wom ingamere epe ama inaingoro ena Yai Gumam yokamai suwo koropane akire di erere moi kuwom suwainga mapunom erowame” di firo ena kokonan bei ereiye. \v 15 Te Yai Gumam Isirae ari yokamai suwo koropane ma de erongua ena ari man man koro koro tei moinga yokamai uro Yai Gumam yokoiyom epemere fuka dime. Ena iran i Yai Gumam furo na arinama Isirae ari yokamai tokoi ekurowangua ena ari yono akaiyomdi tokoi areingamere epe tokoi arowaime. \v 16 Ena na ka kuiam duwaiye. Ari kaime dori koro ta ire Yai Gumam teinga ena kaime dori muruwo i Yai Gumam tarom dume. Bo te ari eri douranom Yai Gumam teinga ena eri yokam muruwo i Yai Gumam tarom ama dume. Ena epe mere no Yura ari awanom yokamai Yai Gumam ariyoma moinga iran i no yokamai awanom ganoma moipunga Yai Gumam ariyoma ama moipune.\x * \xo 11:16 \xt Nam 15:17-21 \x* \p \v 17 Ena yai ta furo eri yokam dou diro bei donguamere epe Yai Gumam Yura ari suwo koropane ema dome. Te yai ta yaromi ama furo eri oriwa ekoi mokongua yokam iro uro eri oriwa suna tei mokoro dungua akai ne tongoro ena yokam i yokam yokamai suna tei dunguamere epe ne yokamai bam ta ari epe mere moime. Ena eri oriwa yokam yokamai eri nurom iro mokonguamere epe ne yokamai furo Yai Gumam no Yura ari yokamai awanoma bei nokapu de erongua mapunom ama imie.\x * \xo 11:17 \xt Ef 2:11-19 \x* \v 18 Ena iran i Yura ari eri yokam dou diro bei donguamere epe moinga ne yokamai kou kou ei erekeiyo! Ma deiyo! Ne yokamai eri yokam dunguamere epe moinga ne yokamai bei moiro eri douranom i akire di tekeimba eri douranom bei moiro ne yokamai akire di erome.\x * \xo 11:18 \xt Yo 4:22 \x* \v 19 Akire di eromba ne yokamai ka epe duwaime. “Yai Gumam ‘Yai ta eri yokam ta ire ure eri akai ne tonguamere epe no yokamai akai ne norowaiye,’ diro yai ta eri yokam dou dire bei donguamere epe yaromi Yura ari ema dome,” epe duwaingoro \v 20 ena na ka epe mokom bairo di erowaiye. “Ne yokamai kawom dime. Na arinama Yura ari yokamai fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema dongoro te ne yokamai fi ki si teinga ena ariro erowai teimie. Iran i ne yokamai kou kou eikeiyo! Tamanume. Ne yokamai kuriyom fiyo! \v 21 Kawom, Yura ari eri yokam kawom epe mere dungua kakom i fi ki si tekeinga ena Yai Gumam yokamai ema de erongua ena ne yokamai fi ki si tekenainga Yai Gumam ne yokamai ama ema de erowangua ena kuriyom fi teiyo!” ka epe di ereiye. \v 22 Ena ne yokamai kaniyo! Yai Gumam bei nokapu dongua mapunom bemba yaromi bei niki dongua mapunom i ama beme. Yaromi furo Yura ari ako fainga yokamai bei niki de eromba ne yokamai bam ta ari furo yaromi bei nokapu de erongua mapunom dourom borainga yaromi kakom kakom bei nokapu wom de erowame. Te ne yokamai mapunom i dourom boikenainga ena Yai Gumam ne yokamai ema dowame.\x * \xo 11:22 \xt Yo 15:2, 4; Ip 3:14 \x* \v 23 Te Yura ari fi ki si towainga ena yai ta eri yokam ta ire uro eri ta akai nero si dauwi tonguamere epe Yai Gumam bei moiro yokamai si dauwi erowame. Kawom, Yai Gumam “Epe benaiye,” duwangua bename. \v 24 Ena yai ta furo eri oriwa ekoi suna tei mokongua yokam i dou dire ire uro mapunom “Epe benapunga i faikename,” dupunga beire eri oriwa suna tei mokongua akai ne tonguamere epe ne yokamai akai nero si dauwi tonguamere epe moimie. Te eri oriwa suna tei mokonguamere epe Yura ari yokamai moimie. Ena Yai Gumam eri suna tei mokongua yokam dou di dongua yokamai iro nenen erinom tokoi akai ne erowangua i kokonan ori dikename. \s1 Yai Gumam Isirae ari muruwo bei nokapu de erowamie \p \v 25 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai ka koma di mari dekengua kam epena i di mari dowaika firainga na mun firaiye. Firainga ena “No yokamai mapunom mapunom muruwo fipune,” epe di fikeiyo! Ena na koma di mari dekengua kam i epena ne yokamai di mari de erowaiye. Isirae ari yokamai suwo koropane denom minom bi di firo furako faikero moime. Ena yokamai epe beire moinga yokamai okome kakom i ama epe beiro moraime. Ena ari bam ta Yai Gumam nou kei ei erongua yokamai muruwo u yaromi ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nainga kakom tei Isirae ari denom minom bi diro furako faikeinga i gouname.\x * \xo 11:25 \xt Lk 21:24; Yo 10:16 \x* \v 26 Ena Yai Gumam Isirae ari muruwo akire di erere moi kuwom suwainga akaiyom erowame. Ena ka mapunom koi epe dungua \q1 No akire di norowangua yaromi Saion suna tei ma dere ure Yakopo gauwoma Yai Gumam kiam bei teinga mapunom muruwo bei dowame. \v 27 Ena Yai Gumam “Na ne yokamai bianom kore dowaiye,” diro ka koi gowa si engua i yokamai di erowamie. \m ka mapunom epe dume.\x * \xo 11:27 \xt Ais 59:20-21; 27:9; Yer 31:33-34 \x* \v 28 Ena Yura ari bei moiro gunom kam mounom wako teinga yokamai Yai Gumam kiam moinga iran Yai Gumam ne yokamai bam ta ari akire di eromie. Akire di eromba Yai Gumam Yura ari gunom boi erongua te yaromi Isirae ari awanom yokamai “Ne yokamai gaunoma kakom kakom na yokoinama moraime,” diro gowa si engua ena yokamai yokoiyom moime. \v 29 Kawom, Yai Gumam “Ari gunom boi erere bei nokapu de erowaiye,” duwangua okome gunom boire bei nokapu de erekenamo? Ma deiyo! Yaromi kakom kakom ari gunom boi erere bei nokapu de erowame. \v 30 Ena ne ari Yura ari moikeinga yokamao, ka i fiyo! Koma ne yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba epena Yura ari kam gore dikeinga ena Yai Gumam ne yokamai kanom fi eromie. \v 31 Ena epe wom epena Yura ari yokamai Yai Gumam kam gore dikeimba okome yaromi ne yokamai kanom fi erowangua kakom tei yaromi bei moiro yokamai kanom tokoi fi erowame. \v 32 Ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo kanom fi erowaiye,” diro ena yokamai kam gore dikeinga mapunom i kan si erome.\x * \xo 11:32 \xt Gar 3:22; 1 Ti 2:4 \x* \s1 Pauro yaromi Yai Gumam kam akire dume \p \v 33 Aiya! Yai Gumam no yokamai muruwo kawom bei nokapu de norome. Te yaromi inokore nokapu wom eire tai i mapunom mapunom muruwo mora fimie. Ena yai ta bei moiro Yai Gumam inokore engua mapunom wandounangua faikename. Ena te yai ta bei moiro Yai Gumam bengua mapunom wandounangua i ama faikename.\x * \xo 11:33 \xt Ais 55:8-9 \x* \v 34 Ena kam mapunom epe dungua \q1 Eramom Ari Wanopanom nomaneyom kanume? Eramom “Ne epe beyo!” yaromi di towangua faname?\x * \xo 11:34 \xt Ais 40:13; 1 Ko 2:16 \x* \v 35 Eramom yaromi tai tongua ena tai mokom bai towame? \m kam mapunom epe dungua \x * \xo 11:35 \xt Yop 41:11 \x* \v 36 ena no yokamai mora fipunga yai ta epe benangua moikeme. Yai Gumam tai kan muruwo bei eire ena kiapam moime. Ena yaromi tai kan muruwo kapakom moime. Ena no yokamai kakom kakom yaromi kam akire duwapune. I kawom.\x * \xo 11:36 \xt 1 Ko 8:6 \x* \c 12 \s1 Yai Gumam gama yokamai kokonanom epe benaime \p \v 1 Ena iran, ne Yai Gumam gama yokamao, Yai Gumam kakom munmane bei nokapu de norongua ena na ka yoporam boiro di erowaiye. Ne yokamai furo yokori moinga yo tongua mapunonom kakom kakom Yai Gumam fi mun ei tere yaromi kokonanom bei teiyo! Yai Gumam towainga ena yaromi mun fi erowame. Ena ne yokamai yokori moinga mapunonom i Yai Gumam towainga iran i ne yokamai yaromi kam kawom bawom duwaime. \x * \xo 12:1 \xt Ro 6:11, 13; 1 Pi 2:5 \x* \v 2 Ne yokamai furo mangi ari mapunom beingamere epe beikeiyo! Beikeimba Yai Gumam ne yokamai akire di erowangoro ne yokamai nomanenom si awa te erowangua i fanamie. Ena ne yokamai nomanenom si awa towainga Yai Gumam “Yokamai mapunom epe benaime,” di firanguamere epe beiro firaime. Ena ne yokamai Yai Gumam finguamere epe dourom borainga ne yokamai mapunom nokapu wom dungua te mapunom yo tongua benaingere ena Yai Gumam mun fi erowame.\x * \xo 12:2 \xt Ef 4:22-24; 5:10, 17 \x* \p \v 3 Ena Yai Gumam na bei nokapu de narongua iran i na ne yokama towane towane muruwo ka epe di erowaiye. Ne yokamai nenen “Ari ori moikepune,” di fingamere epe “No yokamai ari ori moipunie,” epe di fikeiyo! Ma deiyo! Ne yokamai muruwo inokore eiro kan kun dainga faimie. Ena Yai Gumam fi ki si teinga mapunom ne yokamai towane towane eronguamere epe inokore towane eiyo! \x * \xo 12:3 \xt Ef 4:7 \x* \v 4 Nonon yokamai ganom dinom towane towane wom dumba okonom kaunom giranom kinanom okonom murom kokonan kapo kapo bemie.\x * \xo 12:4 \xt 1 Ko 12:12 \x* \v 5 Ena epe wom nonon yai opai munmane moipunba no Kirisito si daupunga ena no ganom dinom towane wom dumie. Ena nonon muruwo kokonan kapo kapo beire nonon towane towane akire di eropune.\x * \xo 12:5 \xt 1 Ko 12:27; Ef 4:25 \x* \v 6 Ena Yai Gumam bei nokapu de noronguamere epe no yokamai kokonan kapo kapo bepunga towane towane akire di eropune. Ena Yai Gumam bei moiro gunom kam di mari dongua kokonan no yokamai norowangua ena no fi ki si towapungamere epe di mari dowapune.\x * \xo 12:6 \xt 1 Ko 12:4-11; 1 Pi 4:10-11 \x* \v 7 Te Yai Gumam bei moiro ari akire di erongua kokonan norowangua ena no yokamai ari akire di erowapune. Te Yai Gumam bei moiro ari ka nuwi si erongua kokonan norowangua ena no yokama ari ka nuwi si erowapune. \v 8 Te Yai Gumam bei moiro ari inokore einga akire di erongua kokonan norowangua ena no yokamai ari inokore enainga akire di erowapune. Ena no yokamai guwai gainom ako ne moipunga ariyoma erere akire di erowapunga ena tai munmane erowapunga faimie. Te no yokamai ari kiapanom bei eropunga ena no yokamai kokonan i yoporam boiro benapune. Te no yokamai ari kanom fi eropunga no mun ori firo bei nokapu de erowapunie.\x * \xo 12:8 \xt 2 Ko 9:7 \x* \s1 Yesu fi ki si teinga yokamai denom minom arinoma mun fi ereinga mapunom \p \v 9 Ena no yokamai denom minom arinoma mun fi erowapunga kawom mun fi erowapune. Te no yokamai mapunom niki dongua i mounom wako towapune. Te no yokamai mapunom nokapu dungua kawom ako ki si morapune.\x * \xo 12:9 \xt 1 Ti 1:5; 1 Pi 1:22 \x* \v 10 Ena ne yokamai Kirisito gama moinga ena ne yokamai denom minom arinoma kawom mun fi ereiyo! Te ne yokamai bei moiro arinoma moingi tei moi oropo berere tei dere moiyo! \x * \xo 12:10 \xt 2 Pi 1:7; Fir 2:3 \x* \v 11 Ena ne yokamai amine eikeimba kakom kakom kokonan beiyo! Te ne yokamai nomanenom erowai tere Ari Wanopanom nuwi kokonan bei teiyo!\x * \xo 12:11 \xt Ap 18:25; Kor 3:23; Rew 3:15 \x* \v 12 Ne yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kiapam moinga kakom tei mun fire moiyo! Ena ipun dongua i ne yokamai moraingi tei fuka duwangua ne yokamai arire erowai tere moiyo! Te kakom kakom ne yokamai ka make einga mapunom i a ki siyo!\x * \xo 12:12 \xt 1 Te 5:16-18 \x* \v 13 Ena ne yokamai bei moiro Yesu gama yo teinga guwai gai ako nekeinga yokamai akire di ereiyo! Ena ari bam ta ari yokamai u ne yokamai moingi tei unainga ena ne yokamai ako kenom nokapu bei ereiyo! \x * \xo 12:13 \xt Ip 13:2 \x* \p \v 14 Ena ari bei moiro ne yokamai bei niki de erowainga ne yokamai Yai Gumam ka make ei tere “Ari bei niki de noreinga yokamai bei nokapu de ero!” epe di teiyo! Kawom, ne yokamai “Bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiyo! “Bei niki de ero!” diro ka make ei tekeiyo! \x * \xo 12:14 \xt Mt 5:44; Ap 7:60; 1 Ko 4:12 \x* \v 15 Ena ari yokamai mun firaingamere epe ne yokamai gere ama mun fiyo! Te ari yokamai kai meinaingamere epe ne yokamai gere ama kai meiyo! \v 16 Ne yokamai fire nenen inokore eingamere epe wom ne yokamai ari koropane inokore ei ereiyo! Ena ne yokamai kou kou eikeimba ne yokamai kuwanom ari yokamai igere kon ama waniyo! Te ne yokamai nenen fire “No yokamai towane mapunom mapunom i fipune,” epe di fikeiyo! \x * \xo 12:16 \xt Ais 5:21 \x* \p \v 17 Ena yai towane ta bei moiro ne yokamai bei niki de erowangua ena ne yokamai mapunom niki dowangua mokom bai tekeiyo! Ari yokamai “Mapunom i mapunom nokapu dume,” epe dinga ena ne yokamai mapunom nokapu irai epe beiyo!\x * \xo 12:17 \xt 1 Te 5:15 \x* \v 18 Te ne yokamai fire gore amine eingamere epe morainga ena ari yai opai muruwo denom minom towane eire gore amine eire moiyo!\x * \xo 12:18 \xt Mk 9:50; Ip 12:14 \x* \v 19 Kawom, arinamao, ne yokamai mapunom niki dongua ari mokom bai erowainga i faikenamba Yai Gumam dem miriyom eriyom faingua mapunom ari mokom bai erowangua i faname. Kam mapunom koi dungua “Ari Wanopanom ‘Na nanan ari ne yokamai bei niki de erowainga yokamai mokom bai erowaiye,’ epe dume,” ka mapunom epe dume.\x * \xo 12:19 \xt Diu 32:35; 1 Te 4:6; 5:15; 2 Te 1:6-7 \x* \v 20 Ena iran ne yokamai mapunom niki dongua ari mokom bai erekenaimba kam mapunom dunguamere epe beiyo! Kam mapunom i epe dume: “Ne kianum i meran gorangua ena kua kopuna akire di to! Te yaromi nuwi gorangua ne nuwi akire di to! Ena ne mapunom epe benanga yaromi gai goiro nomanem si awa towame,” ka mapunom i epe dume.\x * \xo 12:20 \xt Pro 25:21-22; Mt 5:44 \x* \v 21 Ena iran ari yokamai uro ne yokamai bei niki de erowainga ne yokamai mapunom niki dongua mokom bairo bei erowainga ne yokamai ako fanaimba ne yokamai bei moiro mapunom nokapu yokamai bei erowaingere ena ne yokamai bei moiro yokamai mapunom niki dongua benainga bire iwe de erowaime. \c 13 \s1 Yesu gama yokamai bei moiro ari kiapanom bei ereinga yokamai gore diro moraime \p \v 1 Ena Yai Gumam kiapanom bei erongua kokonan ari erongua ena no yokamai yai opai muruwo yokamai ka duwainga gore duwapune. No mora kanupunga Yai Gumam ari “Ne yokamai ari kiapanom bei erongua kokonan beiyo!” di erongua kokonanom i beime.\x * \xo 13:1 \xt Tai 3:1; Yo 19:1 \x* \v 2 Ena no yokamai furo ari kiapanom bei ereinga yokamai ka dinga i si dowapunga ena no yokama Yai Gumam kam mapunom i mari dongua ama si dopune. Ena no yokamai epe si dowapunga no nonon kipi niki dongua inapunie. \v 3 No yokamai tai kan nokapu benapunga ena no ari kiapanom bei noreinga yokamai kurinom fikenapunba no yokamai tai kan niki dongua benapunga kiapanom ari kurinom firapune. Ena ne kiapanom ari kurinom fikenanga ena ne mapunom nokapu beyo! Mapunom nokapu benanga kiapanom ari yokamai ne kanum akire duwaime.\x * \xo 13:3 \xt 1 Pi 2:13-14; 3:13 \x* \v 4 Te kiapanom ari yokamai “Ari yokamai nokapu moraime,” diro Yai Gumam nuwi kokonanom eronguamere epe beimie. Ena ne mapunom niki dongua benanga ne kuriyom firo! Ne mapunom niki dongua benga kiapanom yokamai Yai Gumam kan si tongua mapunom yo ako moikeimba yokamai Yai Gumam kipiyom niki dongua i ne mokom bai ereime. \v 5 Ena ne mapunom epe benga Yai Gumam kipinum niki dongua ne erowangua ne kiapanom ari ka dinga dourom boranba ne inokore nokapu engamere epe kiapanom ari ka dinga dourom boiyo! \p \v 6 Ena iran i ne yokamai “Ari kiapanom bei ereinga yokamai kokonan beinga Yai Gumam kokonanom beimie,” diro kongo takis yokamai ereiyo! \v 7 Ena iran yokamai kongo takis kapo kapo inainga i mari dowainga ne yokamai muruwo ereiyo! Ena ne yokamai furo ari kiapanom bei ereinga yokamai muruwo kanom i kawom akire diyo!\x * \xo 13:7 \xt Mt 22:21 \x* \s1 Yesu gama yokamai towane towane akire di erowainga mapunom \p \v 8 Ena ne yokamai furo yai ta dinau ikeiyo! Tamanume. Ne yokamai mapunom towane epe beiyo! Ne yokamai towane towane denom minom mun fi ereiyo! Ena nenta dem miriyom yai ta mun fi towangua yaromi Yai Gumam ka di guwo dungua dourom boramie.\x * \xo 13:8 \xt Mt 22:39-40 \x* \v 9 Te Yai Gumam ka di guwo dungua ka epe dume: “Ne yai opai kau einga bei niki dekeyo! Ne yai ta si goikeyo! Ne kunei nekeyo! Ne yai ta tarom kunei kankeyo!” epe dungoro ena ka i muruwo te ka di guwo dungua koropane muruwo dungua i birom towane wom dungua ka i epe: “Ne denum minum nenen ganum dinom mun fi tengamere epe ne yai ta ne moingi teina tei morangua denum minum yaromi ama mun fi to!” epe dume.\x * \xo 13:9 \xt Eks 20:13-17 \x* \v 10 Ena ne yokamai denom minom yai ta mun fi towainga ne yokamai bei niki de tekenaime. Iran i ne yokamai denom minom ari mun fi erowainga ne yokama ka di guwo dungua i muruwo dourom boraimie.\x * \xo 13:10 \xt 1 Ko 13:4-7 \x* \p \v 11 Ena ne yokama mora finga i no yokamai epena kakom moipunga ari yokamai niki dero moinga ena ne yokamai denom minom ari mun fi ereiyo! Ena epena ne yokamai wi fainga i ma dere ariyo! Ena ne yokamai mora ama fingai koma no yokamai fi ki si topunga kakom tei ari nokapu fuka dupunba te Yai Gumam mora akire di norowangua kakom i fakai wom dumie. Ena epena moipunga mora akire di norowangua kakom i gawo gera fuka di teina umie.\x * \xo 13:11 \xt Ef 5:14; 1 Te 5:6-7 \x* \v 12 Ena kamun kama sungua i gounangoro kamun takonangua i teina ungua iran i no yokamai si boingua mapunom ma dere ei kimi iro ako moiro bau boingui tei ariro moiro “Ari si boingui tei moinga kura boi erowapune,” diro kiapam morapune.\x * \xo 13:12 \xt Ef 6:11; 1 Yo 2:8 \x* \v 13 Ena ari bau boingui tei moiro kon waningamere epe no yokamai kon yo tere wanapune. Ena no yokamai nuwi gikengua nere mapunom niki dongua i beikenapune. Te no nuwi gikengua nere ama du dikenapune. Te no yai opai kunei neinga mapunom i beikenapune. Te no kura kam unanan dikenapune. Te no yai ta guwai gaiyom inokore ei tekenapune. \x * \xo 13:13 \xt Lk 21:34; Ef 5:18 \x* \v 14 Ma deiyo! Ne yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito kura borangua tarom ire ako moiyo! Ena ne yokamai ganom dinom niki dongua dourom borainga inokorom eikeiyo!\x * \xo 13:14 \xt Gar 3:27 \x* \c 14 \s1 Yesu gama yokamai bei moiro arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai ipu si erekenaime \p \v 1 Ena yai ta fi ki si tongua i erowai tekenangua ne yokamai yaromi ire kuku boi moraingi suna tei de tere okom akoiyo! Okom akoimba yaromi mapunom ta ta inokore engua ne yokamai furo “Ne inokore enga i niki dome,” dikere kura kam di ipo ka dere kura boi tekeiyo!\x * \xo 14:1 \xt Ro 15:7 \x* \v 2 Ena yai towane ta bei moiro Yai Gumam gunom kam fi nokapu wom dongua yaromi tai kan muruwo nomba yai ta bei moiro gunom kam fi nokapu wom dekengua yaromi “Non miyom nekenaiye,” diro di guwo dume. \v 3 Ena yai tai kan muruwo nongua yaromi furo yai non miyom nekengua yaromi fi niki de fi tekename. Te yai non miyom nekengua yaromi furo yai tai kan muruwo nongua yaromi “Ne tai kan muruwo nenga bianum benie,” epe di tekenamie. Ma deiyo! Yai Gumam ari muruwo okonom akongua ena ne yokamai epe beikeiyo!\x * \xo 14:3 \xt Kor 2:16 \x* \v 4 Ena ne bei moiro yai ta nuwi kokonan gan “Yaromi mapunom nokapu bemie,” dinbo “Yaromi mapunom niki dongua bemie,” dire ipu si towanga kawom faikename. Nuwi kokonan gan yaromi kiapam yai bei moiro gan kokonanom arere erowai towambo tekenambo di mari dowame. Ena Ari Wanopanom nenen “Yaromi kokonan arere erowai towame,” diro akire di towangoro ena yaromi kokonanom arero erowai towame.\x * \xo 14:4 \xt Mt 7:1; Yem 4:11-12 \x* \p \v 5 Ena ari suwo koropane firainga “No yokamai aro kakom towane i Yai Gumam kam bawom duwapune. Kakom i yo tongua kakom dume,” diro epe di fimba ari suwo koropane inokore ei ta de firainga “No yokamai aro kokom Yai Gumam kam bawom duwapune. Ena aro kakom kakom i kounom kounom dume,” diro epe di fime. Ena ari muruwo towane towane fi kun darainga yokamai nenen inokore erowai tero enaime.\x * \xo 14:5 \xt Gar 4:10 \x* \v 6 Ena yai ta fingua “Kakom towane wom i kakom nokapu dume,” di firangua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom duwaiye,” diro epe beme. Te yai ta tai kan muruwo nongua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom duwaiye,” diro nere ena Yai Gumam “Ne kua kopuna narenga mun fi ereiye,” di tome. Te yai ta “Ari furo kua kopuna irai yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nekenaiye,” diro di guwo dungua yaromi “No Ari Wanopanom kam bawom dowaiye,” diro di guwo dire ena Yai Gumam mun fi tome. \v 7 Ena no yokamai mora kanupunga no yokamai towane towane “Na mapunom mun fika i towane benaiye,” diro wan moikenapune. Te no yokamai towane towane “Na goraika nan moiki dume,” diro wan moikenapune. \v 8 Tamanume. No yokamai yokori morapunga Ari Wanopanom kam bawom diro wan morapune. Te no yokamai gorapunga “Ari Wanopanom kam bawom duwapune,” epe diro gorapune. Ena iran i no yokamai yokori morapunbo gorapunbo no Ari Wanopanom gama morapune.\x * \xo 14:8 \xt Gar 2:20; Fir 1:21; 1 Te 5:10 \x* \v 9 Ena Kirisito yaromi “Na ari goinga yokamai te ari yo moinga yokamai Ari Wanopanom moraiye,” diro goiro tokoi arome. \v 10 Ena ne nenen arinuma Yesu konom dourom boinga yokamai ipu si erere kura kam di erenga i faikeme. Te ne nenen arinuma Yesu konom dourom boinga yokamai niki de fi erenga i ama faikeme. Fiyo! No yokamai muruwo Yai Gumam mapomdi tei morapunga ka kori di norere ipu si norowame.\x * \xo 14:10 \xt Mt 25:31-32; Ap 17:31; 2 Ko 5:10 \x* \v 11 Ena ne yokamai kam mapunom firainga na kawom dika i firaime. Kam mapunom i epe dume: \q1 No Ari Wanopanom “Na yokori moika ena kawom diye. Ari yai opai muruwo uro na maponamdi tei uro kaunom gurom boraime. Te ari yai opai muruwo ‘Yai Gumam i ari muruwo Ari Wanopanom moime,’ di mari dowaime,” epe dume. \m kam mapunom epe dungoro\x * \xo 14:11 \xt Ais 45:23; Fir 2:10-11 \x* \v 12 ena iran nonon mora fipunga nonon towane towane fu Yai Gumam moingui tei furo mapunonom di mari dowapunie.\x * \xo 14:12 \xt 1 Pi 4:5 \x* \s1 Yesu gama yokamai furo “No arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai bianom beikenaime,” diro tai mapunom niki dowangua ta beikenaime \p \v 13 Ena Yai Gumam no yokamai muruwo ipu si norowangua ena no yokamai arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai ipu si erekenapune. Ipu si erekenapunba ne yokamai epe inokore eiyo: “No yokamai tai ta ta benapunga arinoma Yesu konom dourom boinga yokamai ako suwainga ena tarom i beikenapune,” epe diro inokore eiyo! \v 14 Ena na Ari Wanopanom Yesu si dauka ena na mora fika ari tai kan neinga tarom i no nowapunga Yai Gumam okom ako norekenangua tarom i dikemba yai ta “Tai i nowaika Yai Gumam okom ako narekename,” epe di firangua ena yaromi tai i nowaro kam fikenangua faimie.\x * \xo 14:14 \xt Ap 10:15 \x* \v 15 Ena ne yokamai arinom yaromi tai nowangua “Ne mane” dungua tarom i ne yokama nowainga ena yaromi kanere ama nowangua yaromi biam bengoro te ne yokamai denom minom yaromi mun fi tekeinga mapunom opon di teime. Kirisito uro yaromi ama goi tongua ena yaromi tai nowangua “Ne mane,” dungua tarom i ne yokamai nowainga yaromi ako suwangua faikename. Ena mapunom i beikeiyo!\x * \xo 14:15 \xt 1 Ko 8:11-13 \x* \v 16 Ena iran i ne yokamai “Mapunom i benapunga faname,” di firaimba arinom yaromi beinga kanere ama beiro biam benangua ena ari yokamai ne yokamai kanom ka suwainga ena mapunom dai beikeiyo! \x * \xo 14:16 \xt Tai 2:5 \x* \v 17 No tai nopunbo nekepunbo nuwi nopunbo nekepunbo mapunom i dourom borapunga i Yai Gumam no yokamai kiapanom bei norowangua mapunom dikeme. Tamanume. Yai Gumam Murom Sumuna akire di norowangoro ena no yokamai mapunom yo tongua wan morapunga te denom minom gore amine enapunga te ari mun fi erowapunga ena Yai Gumam no yokamai kiapanom bei norowame. \v 18 Ena nenta bei moiro mapunom yo tongua epe Kirisito bei towangua ena Yai Gumam yaromi mun fi towangoro te ari yokamai “Yaromi yai nokapu moime,” di firaime. \p \v 19 Ena iran i kakom kakom no yokamai bei moiro denom minom towane ei morapunga mapunom te arinoma yokamai denom minom bei erowai te erowangua mapunom i dourom borapune.\x * \xo 14:19 \xt Ro 12:18; 15:2 \x* \v 20 Ena ne “Tai kan muruwo nowaika faname,” di firanga ena ne Yai Gumam kokonanom bei niki dekeyo! Kawom, ne tai kan muruwo nowanga fanamba ne nowanga yai ta kanere ama nowangua biam benangua i faikename. \v 21 Ena ne non miyom nowanga boro ne nuwi wain nowanga boro tai ta ta benanga ena ne arinum Yesu konom dourom boingua yai ta i ako suwangua i faikename. Ena ne tai nekenga i mapunom nokapu dume.\x * \xo 14:21 \xt 1 Ko 8:13 \x* \v 22 Ena ne non miyom nenga bo nuwi wain nenga i ne Yai Gumam gere tainum dume. Ena nenta “Mapunom i nokapu dume,” diro mapunom i benangua “Na bianam beiye,” dikenangua ena yaromi mun firame. \v 23 Mun firamba nenta tai ta nongua kakom “Tai i nowaipo nekenaipo?” diro dem miriyom suwo enangua ena tai nowangua ena Yai Gumam “Ne bianum benie,” duwame. Ena no yokamai “Mapunom i benapunga i faname,” diro fi kun daikenapunga no bianom bepunie. \c 15 \s1 Yesu gama yokamai nen towane towane akire di erowaime \p \v 1 Ena no “Non miyom nowapunga i faname,” di firo fi kun daipunga yokamai furo inokore epungamere epe dourom boiro non miyom nowapunga i faikeme. Kawom, no yokamai furo yai ta “Non miyom nekenaiye,” dungua yaromi inokore enguamere epe dourom boiro non miyom nekenapunga i faname. \v 2 Ena no yokamai bei moiro “Arinoma yokamai bei nokapu de erowapungoro ena yokamai erowai tero fi ki si towaime,” diro kokonan beiro akire di erowapune.\x * \xo 15:2 \xt Ro 14:19; 1 Ko 10:24 \x* \v 3 Ena no mora fipunga Kirisito ama nenen finguamere epe dourom boikeme. Ma deiyo! Kam mapunom koi dunguamere epe dourom boime. Ena kam mapunom ikai koi dunguai Kirisito Yai Gumam ka epe di tongua “Ari yokamai kura kam ne di ereinga kanom i fuka di narome,” epe dume. \x * \xo 15:3 \xt Sam 69:9 \x* \v 4 Ena kam mapunom muruwo yokamai koma boinga ena yokamai kam boinga i no yokamai nuwi si norome. Ena no yokamai kam boinga i kerowapunga no yokamai inokore epunga erowai towangoro te kakom kakom kan moiro ako sikere Yai Gumam tarom benangua kiapam morapune.\x * \xo 15:4 \xt Ro 4:23-24; 1 Ko 10:11; 2 Ti 3:16-17 \x* \v 5 Ena na bei moiro Yai Gumam ari inokore einga bei erowai te erongua mapunom te ari ako sikenainga mapunom kapakom moingua yaromi di tere ka make epe ei towaiye: “O, Yai Gumam, ne bei moiro Roma ari Kirisito Yesu mapunom bengua i dourom boinga kakom tei yokamai inokore towane enaro benainga ne akire di ero!” diro ka make ei teiye. \v 6 Ena iran i ne yokamai denom minom towane ei moiro giranom towane diro Yai Gumam no yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito nem moingua i kam bawom di towaime. \s1 Yai Gumam bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai ama akire di erowame \p \v 7 Ena iran ne yokamai muruwo “Ari yokamai Yai Gumam kam akire duwaime,” diro furo Kirisito ne yokamai ekukuronguamere epe arinom nen towane towane ekukureiyo! \v 8 Ena na ka epe di erowaiye. Kirisito yaromi bei moiro “Yai Gumam kam no awanoma di erongua ‘Na epe benaiye,’ diro ka koi gowa si engua kam i di erongua i mukom fanangua ari opon di erowaiye,” diro uro no Yura ari yokamai akire di norome.\x * \xo 15:8 \xt Mt 15:24 \x* \v 9 Te yaromi “Ari Yura ari moikeinga yokamai ‘Yai Gumam no kanom fi norome,’ diro yaromi kam akire di towaime,” ama epe diro uro no Yura ari yokamai akire di norome. Ena Yai Gumam bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai akire di erongua no yokamai kam mapunom i keropunga firapune. Dawiri yaromi ka Yai Gumam di tere epe munom boimie: \q1 Na fure ari Yura ari moikeinga yokamai moingi suna tei fure yokamai mun fi ereinga kam dingamere epe na mun fi erowaiye. Ena na furo ne kanum akire dire winum kirame duwaiye. \m Dawiri epe diro munom boingoro \x * \xo 15:9 \xt Ap 3:25; Ro 11:30; Sam 18:49 \x* \v 10 ena kam mapunom ta i epe dungua \q1 Ne Yura ari moikeinga yokamao, ne yokamai Yai Gumam ari nou kei erongua yokamai gere mun fi moiyo! \m ka mapunom epe dume.\x * \xo 15:10 \xt Diu 32:43 \x* \v 11 Ena kam mapunom koro ta i epe dungua \q1 Ne Yura ari moikeinga yokamao, ne yokamai muruwo Ari Wanopanom kam bawom diyo! Ena ari yai opai muruwo yokamao, ne yokamai yaromi kam bawom diyo! \m kam mapunom i epe dungoro \x * \xo 15:11 \xt Sam 117:1 \x* \v 12 ena yai ta Aisaiya yaromi ka ama dungua \q1 Ena Yesi yaromi gauwom towane ta unangoro ena Yai Gumam “Yaromi ari bam ta yokamai kiapanom bei erowame,” diro gunom boi towame. Ena yokamai fi ki si tere “Yaromi bei nokapu de norowame,” diro kiapam moraime. \m Aisaiya ka epe dume.\x * \xo 15:12 \xt Ais 11:10; Rew 5:5 \x* \v 13 Ena na Yai Gumam ka make ei towaiye. “O, Yai Gumam, ne ari tai okome unangua tarom kiapam morainga yokamai kapakom moinga ena Roma ari yokamai fi ki si ereinga ne bei moiro mun ori wom finga mapunom te gore amine einga mapunom erowangere yokamai ako ki si ereingoro fai si di erowamie. Iran i ne Muronum Sumuna bei moiro yoporam boingua yokamai erowangua ena yokamai ne tai benanga kiapam morainga i mokoro fanamie,” epe diro ka make eiye.\x * \xo 15:13 \xt Ro 14:17 \x* \s1 Pauro munom ganom boingua mapunom i epe \p \v 14 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na nanan kawom mora fika ne yokamai nenen nokapu wom moiro te tai kan muruwo benainga firo te nen towane towane muruwo ka nuwi si erowaime. \v 15 Ne yokama epe moimba ka munom ganom i boi ereika koro suwo koropane na “Ne yokamai inokore einga akire duwaiye,” diro kuriyom fikere boi ereiye. Yai Gumam bei nokapu de narere kokonan nokapu wom i narongua ena na kuri fikere munom i boi ereiye. \v 16 Yai Gumam kokonan epe narongua na Kirisito Yesu nuwi kokonanom beiro ari Yura ari moikeinga yokamai akire di ereiye. Ena yai ta furo fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tonguamere epe na kokonan bei tere “Murom Sumuna uro ari Yura ari moikeinga yokamai endiro Yai Gumam mora tongoro ena na furo ari Yura ari moikeinga yokamai endiro yai ta tai Yai Gumam fi mun ei tonguamere epe na furo yokamai Yai Gumam towaikoro Yai Gumam mun fi erowame,” diro gunom kam yokamai di mari de ereiye.\x * \xo 15:16 \xt Ro 1:5; 11:13; Fir 2:17 \x* \v 17 Ena iran i na Kirisito Yesu si dauika na Yai Gumam kokonanom i bei tere mun fi te moiye. \v 18 Ena na Kirisito akire di narongua kokonan beika kam towane wom yoporam boiro di mari dowaiye. Na “Ka di mari dere kokonan benaika ari Yura ari moikeinga yokamai Yai Gumam kam dourom boraime,” diro furo kokonan bei ereiye.\x * \xo 15:18 \xt 2 Ko 3:5 \x* \v 19 Ena Murom Sumuna yoporam boingua narongoro ena na tai ta ta ori wom yoporam boingua kokonanom i beiye. Iran i na Yerusarem tei mapunom boiro Kirisito gunom kam muruwo di mari dero ena na wan furo kon arari wom uro akai muruwo wom wan fure Iririkam man tei wiye. \x * \xo 15:19 \xt Ap 19:11-12 \x* \v 20 Ena iran na kokonan towane wom i mun fiye. Na “Yai ta kokonan mapunom boiro bengua na kokonanom i bei gounaro kam fikeiye,” diro ena na fu ari Kirisito kam fikeinga akaiyom suwo koropane tei fure gunom kam di mari de ereiye. \x * \xo 15:20 \xt 2 Ko 10:15-16 \x* \v 21 Yai Gumam kam mapunom koi dungua na akai suwo koropane i fuiye. Kam mapunom i epe dungua \q1 Ari koma yaromi kam wayom kankeinga yokamai kanaime. Te ari ka dunguai fikeinga yokamai fi kun daraimie. \m kam mapunom epe dume.\x * \xo 15:21 \xt Ais 52:15 \x* \s1 Pauro yaromi Roma ari “Ekanaiye,” diro name \p \v 22 Ena na kokonan epe beika kakom munmane na ne yokamai moingi tei unaika Yai Gumam konom i si fere de narongoro unaika faikeme.\x * \xo 15:22 \xt Ro 1:10-13 \x* \v 23 Faikemba epena na kokonan koro tawa bei gouiye. Ena te noniki munmane na u ne yokama moingi tei unaika mun fika i \x * \xo 15:23 \xt Ap 19:21 \x* \v 24 ena epena kakom tei “Na u ne yokamai moingi tei unaiye,” di fiye. Na ne yokamai koma kanere kakom gawo gera fana gairo moiro ena ne yokamai kon akire di narowaingoro na okome Sipen akai man tei naiye.\x * \xo 15:24 \xt 1 Ko 16:6 \x* \v 25 Na unaipa epena wom na “Yai Gumam gama yo teinga yokamai akire di erowaiye,” diro tei ma dere Yerusarem naro beiye. \v 26 Yai Gumam gama yokamai Maseronia iki akai tei moinga te gama yokamai Akeiya iki akai tei moinga yokamai “Yai Gumam gama yo teinga yokamai Yerusarem tei moinga suna tei kuwanom ari moinga akire di erowapune,” diro yo morom kongo mukom kuku boingoro ena na yokamai kongonom i ire Yerusarem tei naiye.\x * \xo 15:26 \xt 2 Ko 8:1-2; 9:2 \x* \v 27 Yokamai nenen inokore eingamere epe beimba yokamai furo kuwanom ari mokom bai erere akire di erowainga i fanamie. Kawom, Yura ari yokamai bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai denom minom bei erowai te ereinga iran i ari Yura ari moikeinga yokamai bei moiro guwai gainom Yai Gumam erongua tarom i ire Yura ari moingi tei ure akire di erowainga i faname.\x * \xo 15:27 \xt Ro 9:4; 1 Ko 9:11 \x* \v 28 Ena na furo Yerusarem kuwanom ari moingi tei furo kongo mukom yokamai kuku boinga i erere bei gounaika ena na Sipen akai man tei naro benaika kakom i koma na u ne yokamai moingi tei unaiye. \v 29 Ena na u ne yokamai moingi tei unaika kakom tei na mora fika Kirisito bei moiro na ne yokamai gere towane towane bei nokapu wom de norowamie. \x * \xo 15:29 \xt Ro 1:11 \x* \p \v 30 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, no yokamai Ari Wanopanom Yesu Kirisito fi ki si topunga te mun fi erongua mapunom Murom Sumuna norongua no yokamai denom minom ari mun fi eropunga iran i ne yokamai bei moiro na kokonan yoporam boiro beika kokonanam si dauwi narere na kanam dairo Yai Gumam ka make ei teiyo!\x * \xo 15:30 \xt 2 Ko 1:11; Kor 4:3; 1 Te 3:1 \x* \v 31 Ena ne yokamai bei moiro “Ari yokamai nandire Yuria ari ikinom akainom Yai Gumam kam gore dikeinga yokamai okonomdi erekenaime,” di firo ka make ei teiyo! Te na Yerusarem tei fure Yesu gama yo teinga yokamai akire di erere kokonan bei erowaika yokamai “Mun kanero firapune,” diro benainga ena ama ka make ei teiyo! \v 32 Iran i Yai Gumam “Ne fo!” di narowangua na mun ori wom firo u ne yokama moingi tei ure ne yokamai gere kakom gawo gera ama morapune. \v 33 Ena na ka make eiro “O, Yai Gumam, ne gore amine enga kapakom moinga ena Roma ari yokamai muruwo wom ama moi ero! I kawom,” epe diro ka make ei teiye. \c 16 \s1 Pauro yai opai munmane kam “Ne yokamai moi dimio?” dungua i di de erome \p \v 1 Ena nonon arinom opai ta kam Fipi kon wanongua kam di mari de erowaiye. Oparomi furo Yesu fi ki si teinga yokamai iki birom ori kam Senia tei moinga yokamai akire di erongua ena ne yokamai moingi tei unangua bei nokapu de teiyo! \v 2 Oparomi Ari Wanopanom apom moingua ena Yai Gumam gama yo teinga yokamai ari kukureingamere epe ne yokamai oparomi kukureiyo! Oparomi nenen ari yai opai munmane te na gere ama akire di norongua ena ne yokamai bei moiro oparomi akire di teiyo! \p \v 3 Ena na bei moiro opai Pirisira te wiyom biyai Akuira “Ne surai moi dipiyo?” diro boi ereiye. Surai na gere Kirisito Yesu kokonanom towane wom bepune.\x * \xo 16:3 \xt Ap 18:2, 18, 26 \x* \v 4 Surai “Gorapune,” diro kenom beipikai “Na akire di towapuiye,” dipikai iran i na surai mun fi ereiye. Te na towane surai mun fi erekeipa ari Yura ari moikeinga yokamai Yesu fi ki si tere moinga yokamai bei moiro surai ama mun fi ereime. \v 5 Ena ne yokamai furo na kanam “Ne yokamai moi dimio” di ereika ari surai ikinomdi tei kuku boinga yokamai di ereiyo! \p Ena ne yokamai furo Epainetu na yokoinam kawom moingua moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Yai Gumam koma wom fi ki si tongoro te ari fi ki si teinga yokamai muruwo Eisia ari ikinom akainomdi tei okome fi ki si teime.\x * \xo 16:5 \xt 1 Ko 16:19 \x* \v 6 Ena te ne yokamai furo Yesu mam Maria dom moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Oparomi “Ne yokamai akire di erowaiye,” diro kokonan ori wom bei erome. \v 7 Te ne yokamai furo Aronaika te Yunia surai moipiki tei furo na kanam “Ne moi dipiyo?” di ereika i furo di ereiyo! Surai na arinam Yura ari moipika iran na gere ama kan faipune. Te Yesu ewi dongua finga yokamai moingi suna tei surai kanom kawom fingoro te surai bei moiro Kirisito fi ki si teipikoro ena na okome fi ki si teiye. \p \v 8 Ena ne yokamai furo Amiata moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Ari Wanopanom wam moingua na kawom ei neika moimie. \v 9 Te ne yokamai furo Epana moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi te no yokamai gere Kirisito kokonanom ama bepune. Ena te ne yokamai fu yai Seteki moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi na kawom ei neika moime. \v 10 Ena ne yokamai fu Aperiasi yaromi moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Tai ipun dongua yaromi fuka di tomba yaromi ako faikero Kirisito kawom dourom boime. Ena te ne yokamai furo ari iki towane yai Arisopiyura gere kei fainga yokamai moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo! \v 11 Te ne yokamai fu yai Erorianu moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi na arinam Yura yai moime. Te ne yokamai furo ari Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai iki towane yai Nasisa gere kei fainga yokamai moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo! \p \v 12 Ena ne yokamai fu opai surai Tirifina te Tirifosa moipiki tei furo na kanam “Ne surai moi dipiyo?” di ereika i furo di ereiyo! Opai surai no Ari Wanopanom kokonanom beipire. Te ne yokamai fu opai Pesisi moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Oparomi kawom na yokoinam moiro te Ari Wanopanom kokonanom ori wom bei tomie. \v 13 Te ne yokamai fu yai Rufa moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo di teiyo! Yaromi Ari Wanopanom kokonanom i kawom dourom boime. Te ne yokamai fu Rufusi mam moingui tei furo na kanam “Ne moi denio?” di teika i furo ama di teiyo! Na manam akire di naronguamere epe oparomi na akire di narome.\x * \xo 16:13 \xt Mk 15:21 \x* \v 14 Ena ne yokamai furo yai gan Asirita te Firikon te Eremisi te Pataropa te Eremasi te Yai Gumam gama moinga yokamai gere ama moinga tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo! \v 15 Ena ne yokamai furo yai Firorokasa te opai Yuria te Neria te yaromi kepom te yai Orimipa te Yai Gumam gama yo tere moinga yokamai gere ama moingi tei furo na kanam “Ne yokamai moi dimio?” di ereika i furo di ereiyo! \v 16 Ena nonon mapunom Yesu fi ki si teinga yokamai bei eropungamere epe ne yokamai nen towane towane bei erere ekukureiyo! Ena ari muruwo Kirisito fi ki si tere moinga yokamai kanom “Ne yokamai moi dimio?” di ereinga i di ne yokamai moingi tei de ereime.\x * \xo 16:16 \xt 1 Ko 16:20; 1 Pi 5:14 \x* \s1 Ari suwo koropane bei moiro Yai Gumam fi ki si teinga yokamai foye si erowainga kanom \p \v 17 Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na ka yoporam boiro di erowaiye. Ari uro Yai Gumam gama yokamai foye si erowainga te ne yokamai fi ki si teinga mapunom i bei niki de erowainga te ne yokamai Yai Gumam kam nuwi si erongua inga i si dowainga yokamai ne yokama fi kenom beiyo! Yokamai u ne yokamai moingi tei unainga mounom wako ereiyo!\x * \xo 16:17 \xt Mt 7:15; Tai 3:9-10 \x* \v 18 Ari yokamai mapunom epe beinga Kirisito no Ari Wanopanom kokonanom i bei tekeimba kakom kakom yokamai furo “Epena tora kua kopuna nowapune?” diro inokore towane eime. Yokamai ka nokapu wom dire ari kinanom si erere ena ari mapunom niki dongua fikeinga yokamai inokore einga bei unanan de ereime.\x * \xo 16:18 \xt Fir 3:19; Kor 2:4; 2 Pi 2:3 \x* \v 19 Epe beimba ne yokamai Yai Gumam gunom kam dourom boinga ari yai opai muruwo mora fimie. Iran i na ne yokamai mun fi ereiye. Ena na epe di fika ne yokamai mapunom nokapu firo te mapunom niki dongua i inokore ei fi tekenainga na mun firaiye.\x * \xo 16:19 \xt Ro 1:8; Mt 10:16; 1 Ko 14:20 \x* \v 20 Te Yai Gumam gore amine engua kapakom moingua yaromi kene kene eire Satan yoporam boingua bei de towangoro ena ne yokama bei moiro Satan yaromi ime de towaime. Ena na ka make eire “No Ari Wanopanom Yesu yo, ne Roma ari bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiye.\x * \xo 16:20 \xt Ro 15:33; Yen 3:15 \x* \s1 Ari suwo koropane Pauro gere moinga yokamai kanom “Ne yokamai moi dimio?” di ereinga di de erome \p \v 21 Ena na kokonanam towane bengua yai Timoti “Ne yokamai moi dimio?” di erome. Te yai gan Lusiasa te Yeson te Sosipata yokamai na arinama Yura ari yokamai “Ne yokamai moi dimio?” ama di ereime.\x * \xo 16:21 \xt Ap 16:1-2; 19:22; 20:4 \x* \p \v 22 Ena na yai Tetiyusi na Pauro ka dungua firo munom ganom i boika na ne yokamai gere Ari Wanopanom gama moipunga “Ne yokamai moi dimio?” ama di ereiye. \p \v 23 Ena yai ta Gayuso “Ne yokamai moi dimio?” di erome. Yaromi bei moiro ikomdi tei na Pauro bei nokapu de narongoro te Yesu fi ki si teinga yokamai furo yaromi ikomdi tei kuku boimie. Te yai ta Eratusi yaromi gaman kongo mukom kiapam bengua yai te nonon arinom Korotasi yai surai “Ne yokamai moi dimio?” di ereipire.\x * \xo 16:23 \xt 1 Ko 1:14 \x* \v 24 Ena na ka make eiro “No Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne Roma ari yokamai muruwo bei nokapu de ero! I kawom,” diro ka make ei teiye. \s1 Ari yokamai Yai Gumam kam bawom duwaime \p \v 25-26 Ena komari kakom kakom Yai Gumam gunom kam eke dongoro ena ari yai opai kam i fikeimba epena Yai Gumam kam dai i mari dongoro ena na Yesu Kirisito gunom kam di mari deika na eke dere dungua kam i di mari deiye. Ena Yai Gumam kakom kakom moi derewo moingua yaromi “Ari yai opai man man muruwo moinga yokamai na gunam kanam fi ki sire dourom boraime,” diro epena kam irai ka mapunom di mari deinga yokamai i mari de erongoro ena yokamai uro no yokamai di mari de noreime. Ena na gunom kam Yai Gumam narongua i di mari deika na “Yai Gumam ne yokamai denom minom bei erowai te erowangua ena ne yokamai a ki siro moraime,” diro kam i di mari de ereiye.\x * \xo 16:25-26 \xt Ef 1:9; 3:5, 9; Kor 1:26 \x* \v 27 Ena iran i Yesu Kirisito kokonan bengua i no yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi towane wom moingua mapunom mapunom muruwo fingua yaromi kam i kakom kakom akire duwapune. I kawom. \p Na ka munom boika i mora epe.\x * \xo 16:27 \xt Ro 11:36; 1 Ti 1:17 \x*