\id REV - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h Reweresen \toc1 Yesu Kirisito Bei Moiro Ka I Yoane Di Mari De Tome \toc2 Reweresen \toc3 Rew \mt1 Yesu Kirisito Bei Moiro Ka I Yoane Di Mari De Tome \ip Ena Yesu goiro kamundi iwa mora fungua noniki 65 mora goungoro okome Yoane yaromi ka munom ganom i boime. Boingua kakom tei Yai Gumam kiama yokamai furo gama yokamai bei niki de ereime. Ena “Yai Gumam gama yokamai Yesu inokore ei tere erowai tere moiro te okome Yai Gumam uro kiama yokama ime de erere te gama yokamai tai nokapu erowangua firaime,” diro Yoane ka munom ganom i boime. \c 1 \p \v 1 Komari ka i eke dere dungua ena Yesu Kirisito bei moiro ka munom ganom i i mari dome. Yai Gumam bei moiro “Kirisito furo nuwi kokonan gan yokamai tai kene kene eire fuka duwangua tarom i opon di erowame,” diro ka i di tongoro ena yaromi bei moiro “No yokamai ka i firaime,” diro Yai Gumam nuwi kokonan gan ta awi na Yoane moiki tei dongoro ena gan uro ka i di mari de narome. Te na yaromi nuwi kokonan gan moikoro ena yaromi bei moiro ka i na di narongoro \x * \xo 1:1 \xt Dan 2:28-29; Rew 1:19; 22:6 \x* \v 2 ena na i tai kan i muruwo kanere di mari deiye. Ena Yai Gumam ka dungua te Yesu Kirisito ka kawom i mari dongua muruwo munom ganomdi i di mari deiye. \v 3 Ena Yai Gumam tai kene kene eire fuka duwangua tarom i epena kakom u mari naro bengua iran ari yokamai bei moiro tai okome fuka duwangua epena na di mari deika kam i kerowainga kenom beiro morainga Yai Gumam boware guwo di erowame. Te ari yokamai bei moiro ka i na munom boika firo dourom borainga yokamai ama kenom beiro moraime.\x * \xo 1:3 \xt Rew 22:7, 10 \x* \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama ka i munom boi erome \p \v 4 Ena na Yoane na ka i munom boi ereikai ne yokamai Yai Gumam fi ki si tere kuku boi towane finga ne yokamai iki birom ori okonom koro muruwo koro surai Eisia ikinom akainom dungui tei moinga ne yokamai munom i boi ereiye. Yai Gumam yaromi epena moiro te koma ipo ama moiro te okome ama moi unangua yaromi uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie. Te murom okonom koro muruwo koro surai kokonan beingamere epe Murom Sumuna beiro ena yaromi epena Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi ama uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie.\x * \xo 1:4 \xt Eks 3:14-15; Rew 1:8; 4:8; 11:17; 16:5; Rew 3:1; 4:5; 5:6 \x* \v 5 Te Yesu Kirisito furo Yai Gumam ka dungua kawom di mari dere te moi koma dongua yono einga manomdi tei tokoi arire te ari man sinom boromdi tei ari wanopa moinga yokamai muruwo kiapanom bei erero moingua yaromi ama uro ne yokamai bei nokapu de erere te dem miriyom wira dunguamom i ne yokamai erowamie. \p Ena yaromi uro dem miriyom nonon yokamai mun fi norero “Nonon yokamai bianom bepungai kan si noronguai forau si dowaiye,” diro uro nenen akiyom fera di noromie.\x * \xo 1:5 \xt Yo 18:37; Kor 1:18; Sam 89:27; 1 Yo 4:10 \x* \v 6 Ena yaromi bei moiro “No yokamai furo na nenam Yai Gumanam kokonan bei towaime,” diro gunom boi norongoro ena nonon yokamai Yai Gumam ariyoma moiro fi mun ei teinga ari moipune. Ena yaromi kawom bau boingua yoporam boinguai kakom kakom di derewo duwamie. I kawom.\x * \xo 1:6 \xt 1 Pi 2:5, 9; Rew 5:10; 20:6 \x* \p \v 7 Ena fiyo! Kirisito yaromi kamun kuwokauwo boromdi suna tei unangoro ari yokamai muruwo nenen okonom muromdi ikanaimie. Te ari bei moiro yaromi eri yoro bakomdi singa yokamai ama unangua ikanaimie. Ena ari man man muruwo kuri fi tere kai ori wom mei towaimie. I kawom.\x * \xo 1:7 \xt Mt 24:30; Yo 19:34-37; Ap 1:11 \x* \p \v 8 Ena nonon Ari Wanopanom Yai Gumam ka epe dume: “Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Na epena moiro te koma ipo ama moiro te okome ama moi unaika yai moiye. Te na yoporam boingua kapakom moiye,” epe dume.\x * \xo 1:8 \xt Rew 1:4; 21:6; 22:13 \x* \s1 Yoane ari gaunom wam i mari dongua i kanume \p \v 9 Ena na Yoane na ne yokamai arinom moiye. Ena na ne yokamai gere Yesu ari kiapanom bei erongua akaiyom ipunga nonon yokamai tai ipun dongua kipi kainguai ama fipunba ako sikepune. Ena na bei moiro Yai Gumam kam te Yesu gunom kam i di mari deikai ena ari yokamai bei moiro na i nawi akai moirom ta i kam Pamos tei de nareimie. \v 10 Ena Sarere ori i Ari Wanopanom kakomom i na moikoro ena Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam si di narongoro ena na mounamdi koro tei na fikai yai ta bero nokom ori sunguamere epe ka nokom ori dungua fiye. \v 11 Ka nokom ori dungua i epe dume: “Ne tai kan i muruwo kananga ne munom ganom ta boire ari Yai Gumam fi ki si tere kuku boi towane finga yokamai iki birom ori okonom koro muruwo koro surai moingi tei ma de ero! Iki birom ori okonom koro muruwo koro surai kanom i epe: Efesasi te Semuna te Pekema te Taiyataira te Sarisi te Firarefia te Leorisia,” epe di narongoro \v 12 ena na “Yai ta ka di narongua yaromi kanaiye,” diro awa tere kanikai kongo gol ire kewa lam beinga okonom koro muruwo koro surai dungua i kaniye. \v 13 Te na ama kanikai ari ganom dinom koingamere epe yai ta gam dinom koiro kewa dungui suna tei moimie. Yaromi gai suna arari gamdi yo bui tongua fu kauwomdi ime fungoro te yaromi non gam fiki i kongo gol dungua deiyomdi tei dau tomie.\x * \xo 1:13 \xt Dan 7:13-14; 10:5 \x* \v 14 Te kamun kuwokauwo feke donguamere epe yaromi birom wiyom i kawom feke dome. Te e dongua baurom unguamere epe yaromi okom muromdi tei baurom ume.\x * \xo 1:14 \xt Dan 7:9; 10:6; Rew 2:18 \x* \v 15 Te kongo fiuna dere kou dainguamere epe yaromi kauwomdi tei dero kou daime. Te nuwi ori wom kuwom siro mu dunguamere epe yaromi nokomdi ka ori dumie. \v 16 Te yaromi kuimokome i okonom koro muruwo te koro surai okom womdi tei akome. Te sanupui koro koro murom nokonei nongua boingua yaromi giramdi tei dungoro u mena ume. Te aro kurake siro yoporam boiro donguamere epe yaromi giram gumamdi dome.\x * \xo 1:16 \xt Ip 4:12; Rew 2:12, 16; 19:15, 21 \x* \p \v 17 Ena na yaromi kanere ari goingamere epe ako kauwomdi tei faikoro ena yaromi okom wom i ei na ganamdi tei dero akore “Ne kuri fikeyo! Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. \v 18 Na yokori moika yai moiye. Komari na goipa kakom kakom na yokori moi derewo moraiya kano! Te na bei moiro ari goinga yokamai te guwom akai kiapanom bei ereiye.\x * \xo 1:18 \xt Rew 2:8; 22:13 \x* \v 19 Ena iran ne bei moire tai mora kanengai te tarom i epena fuka dungua te tarom i okome ama u mari nangua kam i munom boro!\x * \xo 1:19 \xt Rew 1:1 \x* \v 20 Ena kuimokome okonom koro muruwo te koro surai na okonam womdi tei ako moika te kongo gol ire kewa lam beinga okonom koro muruwo koro surai dungua ne kanengai mapunom i epe: Kuimokome okonom koro muruwo te koro surai i dunguamere epe Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori okonam koro muruwo te koro surai moinga yokamai nuwi kokonan gan yokamai moime. Te kewa okonom koro muruwo koro surai i dunguamere epe ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori okonom koro muruwo koro surai moime,” epe di narome.\x * \xo 1:20 \xt Rew 1:12, 16; 2:1; 3:1 \x* \c 2 \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Efesasi tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 1 Ena Kirisito ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Efesasi tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na kuimokome i okonom koro muruwo koro surai na okonam womdi tei akore te na kewa lam kongo gol beinga okonom koro muruwo te koro surai dungui suna tei wanikai kamom i ne yokamai iki birom ori Efesasi tei moinga di ereiye.\x * \xo 2:1 \xt Rew 1:16, 20 \x* \v 2 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na kaniye. Ne yokamai ganom kipi kokonan beiro te ari bei niki de ereinga kakom tei ne yokamai arire erowai tere moime. Te na ama kanikai ne yokamai bei moiro ari niki deinga yokamai nomanenom erekeimie. Te ari yokamai uro “No yokamai Yesu nowi dongua fupunga ari moipunie,” di ereimba tamanume. Yokamai Yesu ewi dongua finga ari moikeimie. Ena ne yokamai bei moire yokamai kanom ipu sire mapunonom i mari dere “Yokamai kasu dime,” di fime.\x * \xo 2:2 \xt 1 Yo 4:1 \x* \v 3 Te ne yokamai na fi ki si nareinga ena ari yokamai uro bei niki de ereimba ne yokamai arire erowai tere moire ganom kipi kokonan beingai niki de fikeime. \v 4 Niki de fikeimba na kura kam ta epe ne yokamai di ereiye: Koma ne yokamai denom minom na mun fi nareingamere epe epena ne yokamai denom minom mun fi narekeimie. Tamanume. \v 5 Koma ne yokamai tai mapunom nokapu beinga ma dere epena ako simia kaniyo! Ena ne yokamai nomanenom si awa tere tai mapunom koma beinga tokoi beiyo! Te ne yokamai nomanenom si awa tekenainga na u ne yokamai moingi tei uro ne yokamai kewanom tei de moingua bei dowaiye.\x * \xo 2:5 \xt Rew 2:16, 22; 3:3, 19 \x* \v 6 Te ne yokamai tai mapunom ta beinga na ama mun fi ereiye. Na bei moiro yai ta Nikorata yaromi gama mapunom beinga kianom bei ereikamere epe ne yokamai bei moire yokamai mapunom beinga kianom ama bei ereime.\x * \xo 2:6 \xt Sam 139:21 \x* \v 7 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai mora di mari de erongua kam i fiyo! Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai yoporam boingua erowaikoro yokamai furo Yai Gumam tai woi nongui kamundi teme tei furo moi kuwom suwainga ei erongua eriyom mukom nowaime,’ epe boi to!” epe di narome.\x * \xo 2:7 \xt Yen 2:9; Rew 22:2, 14, 19 \x* \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Simuna tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 8 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Semuna tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiro te koma na goipa epena na tokoi ariro yokori moiye. Ena na ka i ne yokamai di erowaiye.\x * \xo 2:8 \xt Rew 1:17 \x* \v 9 Tai ipun dongua te kipi kaingua ne yokamai fuka di eronguai na mora kaniye. Te ne yokamai ari kuwanom kawom moimba ne yokamai kamundi tei tai kan i munmane erongoro ako neimie. Te na ama kanikai ari suwo koropane uro ne yokamai kanom ka simie. Yokamai uro “No yokamai Yura ari moipune,” dimba yokamai Yura ari kawom moikeime. Tamanume. Yokamai Satan yaromi gama moimie.\x * \xo 2:9 \xt 2 Ko 11:13-15; Yem 2:5; Rew 3:5 \x* \v 10 Okome i tai ipun dowangua ne yokamai fuka di erowangua iran i kuri fikeiyo! Ena na ka duwaiya fiyo! Satan gama yokamai bei moiro “Ne yokamai kan si erere ako suwaime,” diro bei erowainga ena ne yokamai ipun dowangua kipi karanguai aro kakom okonom koro koro muruwo firaime. Ena ne yokamai gorainga i fanamba ne yokamai fi ki suwainga akore morainga na bei moiro kakom kakom moi kuwom suwainga meinanom erowaiye.\x * \xo 2:10 \xt Mt 10:28; 2 Ti 4:8; Yem 1:12; Rew 3:11 \x* \v 11 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai di mari de erongua kam i fiyo! Ena ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai okome ari e dongua de derewo duwangua akaiyomdi tei gorainga kakom tei goikenaime. Kawom tamanume,’ epe diro boi to!” epe di narome.\x * \xo 2:11 \xt Rew 20:14; 21:8 \x* \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Pekema tei moinga yokamai munom ganom i boi erome. \p \v 12 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire Yai Gumam gama iki birom ori Pekema tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na sanupui koro koro murom nokonei nongua boingua ako neika na ka i ne yokamai di ereiye.\x * \xo 2:12 \xt Ais 49:2; Rew 1:16 \x* \v 13 Ne yokamai ikinom akainom na mora kanikai Satan bei moiro akai tei kiapam bei moimba ne yokamai na ka dikai dourom boiro fi ki si nareingai mapunom ma dekeime. Te komari ari Satan moingua akai tei ama moinga yokamai bei moiro yai ta Antipa yaromi ne yokamai gere koiro moingua na giranamdi gore diro na kanam i di mari dongua yaromi akire si goinga kakom tei ne yokamai fi ki si nareingai mapunom ma dekeime. \v 14 Ma dekeimba na kura kam suwo koropane ne yokamai epe di erowaiye. Ne yokamai Pekema tei moinga suwo koropane furo ka mapunom kasu yai ta Beram yaromi mapunom dourom boime. Komariki yaromi bei moiro yai ori Bara yaromi Isirae ari bianom benainga mapunom opon di tongoro ena Bara fu Isirae ari yai opai moingi tei furo “Ne yokamai yai gumam kasu yai fi mun ei teinga kapu miyom i nowaime. Te ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom benaime,” diro opon di erongoro ena yokamai beinga bianom beimie.\x * \xo 2:14 \xt Nam 22:1–24:25; 2 Pi 2:15 \x* \v 15 Te epemere ne yokamai suwo koropane furo Nikorata yaromi gama ka niki dongua dinga i dourom boimie. \v 16 Epe beinga iran i ne yokamai nomanenom si awa teiyo! Si awa tekenainga ena na kene kene eire u ne yokamai moraingi tei uro sanupui arari na giranamdi tei dunguai iro ne yokamai kura boi erowaiye.\x * \xo 2:16 \xt Rew 1:16 \x* \v 17 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si teinga yokamai di mari de erongua kam i fiyo! Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai kopuna ta kam mana koma eke dere dungua tarom suwo koropane i erere te kongo feke dongua towane towane ama erowaiye. Te na kongomom i ire kam koi boi towaikoro ena yai ta kankename. Tamanume. Ari yokamai kongomom i inainga yokamai kanaimie,’ epe boi to!” epe di narome.\x * \xo 2:17 \xt Eks 16:4, 14-15; Rew 3:12 \x* \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Taiyataira tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 18 Ena Kirisito akai nere ka ta di narome. “Ena ne bei moire ari Yai Gumamfi ki si tere iki birom ori Taiyataira tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na Yai Gumam wam moiro e dongua baurom unguamere epe na okonam muromdi tei baurom ungoro te kongo fiuna dere kou dainguamere epe na kaunamdi tei dero kou daingua ena na ka i ne yokamai di ereiye.\x * \xo 2:18 \xt Rew 1:14-15 \x* \v 19 Ne yokamai kokonan beinga na mora kaniye. Ne yokamai furo ari yokamai denom minom mun fi erere te na fi ki si narere te ari yokamai kokonanom muruwo akire di erere te ganom kipi kaingua finga kakom tei ako sikeinga mapunom i muruwo na mora kaniye. Te ne yokamai Yai Gumam kokonanom koma beinga epena kokonan beinga i moko iwa fume. \v 20 Moko iwa fumba na kura kam ta ne yokamai epe di erowaiye. Ne yokamai bei moire opai ta Yesepe “Na ka mapunom opai moiye,” dungua oparomi ne yokamai moingi tei ama moingua ma de tekeime. Oparomi bei moiro na nuwi kokonan ari yokamai kinanom sire yai opai kunei neinga mapunom te yai gumam kasu yai fi mun ei tere kapu miyom neinga mapunom opon di erongoro ena yokamai mapunom niki dongua i beimie.\x * \xo 2:20 \xt 1 Kin 16:31; 2 Kin 9:22 \x* \v 21 Ena na di fikai “Oparomi nomaneyom si awa towame,” diro kan deipa tamanume. Oparomi nomaneyom si awa tekere bianom faingua mapunom mouwom wako tekeme. \v 22 Ena iran na bei moiro kipi karangua ori wom iro te nupi iro towaikoro ena ari opai kunei neinga mapunom oparomi bei towaimba nomanenom si awa tekere oparomi bengua mapunom i benainga yokamai kipi karangua ori wom erowaiye. \v 23 Te na ama furo oparomi gan kui enangua yokamai ei goraikoro ena Yai Gumam fi ki si teinga muruwo mora firainga na kanero ari yokamai inokore ei fingamere epe ipu suwaika yai ta moiro ena ne yokamai tai mapunom beingamere epe nen towane towane meina mokom bai erowaiye.\x * \xo 2:23 \xt Sam 7:9; 2 Ti 4:14; Rew 20:12-13 \x* \v 24 Mokom bai erowaipa epena na bei moiro ne ari yai opai ta Taiyataira tei moinga yokamai ka epe di ereiye. Ne yokamai bei moire oparomi ka nuwi si ereinga kamom i dourom boikere te ari Satan ka eke dongua dinga kamom i ama dourom boikeinga na ka epe di ereiye. Te na bei moiro ne yokamai tai ta ipun dowangua ei erekeipa tai towane ta epe eiro di erowaiye. \v 25 Ne yokamai bei moire tai kan i muruwo akoingai kanere ako ki sire moi fure na tokoi u mangi unaika kakom tei ama ako ki siyo!\x * \xo 2:25 \xt Rew 3:11 \x* \v 26-27 Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga te na inokore ei fikamere epe dourom boinga yokamai moi furo kakom gounangua kakom ama dourom borainga yokamai na nenam yoporam boingua naronguamere epe erowaikoro yokamai ari yai opai man man muruwo moinga yokamai kiapanom bei erowaime. Yokamai yoporam boiro ain kupa akoro yokamai kiapanom bei erere te ari man sinom kowi si fa di gawo gawo toka deingamere epe yokamai bei moiro ari kiapanom bei ereinga yokamai si fa di erowaime.\x * \xo 2:26-27 \xt Sam 2:8-9 \x* \x * \xo 2:26-27 \xt Rew 12:5 \x* \v 28 Te na ama bei moiro kuimokome koimoiri ongo suna kakom i koiro donguamere epe ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai erowaiye.\x * \xo 2:28 \xt Rew 22:16 \x* \v 29 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ ka epe boi to!” epe di narome. \c 3 \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Sarisi tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 1 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si teinga iki birom ori Sarisi tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na Yai Gumam yaromi muromom i okonom koro muruwo te koro surai kiapanom bei erere te kuimokome okonom koro muruwo koro surai akokai ka i epe ne yokamai di ereiye. Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i muruwo na kaniye. Te yokamai bei moiro “Ne yokamai Yai Gumam gama yokori moimie,” dimba ari goingamere epe ne yokamai goinga kokonan na bei narekeimie.\x * \xo 3:1 \xt Rew 1:4, 16 \x* \v 2 Te ne yokamai tai mapunom muruwo beinga tarom i na Yai Gumanam okom muromdi tei yo tekengua na kanikai ena ariyo! Tai ta ta i gounaro benangua tarom i kan kenom beire a ki siyo! \v 3 Ena iran komari ari uro ne yokamai ka nuwi si ereinga finga ka i ne yokamai tokoi inokore eire gore dire nomanenom si awa teiyo! Ena ne yokamai arikenainga yai ta tai kunei nowaro bengua yaromi eke dere unguamere epe na u ne yokamai moraingi tei unaikoro na ne yokamai moraingi tei moraika na nakankenaimie.\x * \xo 3:3 \xt Rew 2:5; 1 Te 5:2 \x* \v 4 Nakankenaimba ne Sarisi ari tei moinga yokamai suwo koropane bianom beikeingoro ena denom minom i feke dome. Ne yokamai kounom kounom moinga ena ne yokamai gai feke dongua firainga na gere kon ama wanapune.\x * \xo 3:4 \xt Yut 1:23 \x* \v 5 Ena ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai bei moiro ne yokamai gai feke dongua firaingamere epe gai feke dongua firaime. Ena Yai Gumam bei moiro gama kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom boingua i yokamai kanom i ama boingua ena na furo kore dekenaiye. Tamanume. Na furo na aunam gumamdi te nuwi kokonan gan yokamai gumanomdi tei arire moiro “Ari yokamai ganama yokamai moimie,” diro di mari dowaiye.\x * \xo 3:5 \xt Mt 10:32; Lk 10:20 \x* \v 6 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam fi ki si tere yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ epe boi to!” epe di narome. \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Firarefia tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 7 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Firarefia tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Ena na yai yo tere yai kawom moika yaromi ka i epe ne yokamai di ereiye. Ena komari yai ori Dawiri yoporam boingua akore bei moiro ari Yerusarem ikai tei nainga kanom dainguamere epe na yoporam boingua akore bei moiro ari Yerusarem koi ikai tei nainga yokamai kanom daraiye. Ena na kori gumam yaunaika yai ta bei moiro kori i kenangua faikename. Te na kori gumam kenaikai yai ta bei moiro kori i yaunangua ama faikename.\x * \xo 3:7 \xt Ais 22:22 \x* \v 8 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na mora kaniye. Te ne yokamai kaniyo! Na bei moiro ne yokamai gumanomdi tei kori i irau deika ena yai ta kori i kenangua faikename. Te na ama mora kanikai ne yokamai yoporam boinga gawo toka yo dumba ne yokamai na ka dika ako ki sire mounom wako narekeimie.\x * \xo 3:8 \xt 1 Ko 16:9 \x* \v 9 Ena ne yokamai fi goi iyo! Yokamai uro “No yokamai Yura ari moipune,” dimba yokamai Yura ari kawom moikeime. Tamanumie. Yokamai Satan yaromi gama moinga iran i na bei erowaikoro yokamai u ne yokamai kaunomdi tei ure gome dere “Na denam minam ne yokamai mun fi erome,” di mari dowaime.\x * \xo 3:9 \xt Rew 2:9; Ais 60:14 \x* \v 10 Ena ne yokamai bei moire na “Tai ipun dowangua ne yokamai fuka duwangua ne yokamai erowai tere moiyo!” epe dikai dourom boinga iran Yai Gumam “Na ari yai opai mangi tei moinga yokamai ipu si erowaiye,” diro ena tai ipun dowangua awi ari man man i muruwo dowangua kakom tei na ne akire di erowaikoro tarom i ne yokamai bei niki de erekename.\x * \xo 3:10 \xt Lk 21:19; 2 Ti 2:12 \x* \v 11 Ena na kene kene eiro ne yokamai moraingi tei unaikoro ena ne yokamai bei moire “Yai ta nonon yokamai meinanom bei dekename,” diro tai akoinga tarom i ako ki siyo!\x * \xo 3:11 \xt Yem 1:12; Rew 2:10 \x* \v 12 Ena na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai ekire furo Yai Gumanam fi mun ei teinga ikom furo kowiri arire erowaikoro yokamai ikirai tokoi ma dekenaime. Ena na bei moiro na Yai Gumanam kam i yokamai ganomdi tei boi erere te na Yai Gumam ikom birom ori Yerusarem kam i yokamai ganomdi tei ama boi erowaiye. Iki birom ori i Yerusarem koi keinga ena epena na Yai Gumam moingui tei dumba okome kamundi tei ma dere u oropo uname. Iki birom ori kam i yokamai ganomdi tei boi erere te na nanan kanam koi yokamai ganomdi ama boi erowaiye.\x * \xo 3:12 \xt Ais 62:2; 65:15 \x* \v 13 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo,’ ka epe boi to” epe di narome. \s1 Yoane bei moiro Yai Gumam gama iki birom ori Leorisia tei moinga yokamai munom ganom i boi erome \p \v 14 Ena Kirisito akai nere ka ta di naromie. “Ena ne bei moire ari Yai Gumam fi ki si tere iki birom ori Leorisia tei moinga yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta ka munom ta epe boi to! ‘Na ka kawom dika yai moiro Yai Gumam ka dungua dourom boiro kawom towane di mari deika yai ama moiro te Yai Gumam ka dungua na tai kan i muruwo bei eika yai ama moika ena na ka i epe ne yokamai di ereiye.\x * \xo 3:14 \xt Rew 1:5; 19:11; Kor 1:15 \x* \v 15 Ne yokamai tai ta ta beinga mapunom i na kaniye. Ne yokamai bei moire na douwinam kawom boikeinga te ne yokamai bei moire ama mounom wako narekeimba ne yokamai suna tei moingoro ena na bei moiro “Ne yokamai na douwinam kawom boinga konom dourom boiyo! Bo te ne yokamai na mounam wako nareinga konom dourom boiyo! Ne yokamai suna tei moinga i faikeme,” epe di ereiye.\x * \xo 3:15 \xt Ro 12:11; Rew 2:2 \x* \v 16 Ne yokamai bei moire na douwinam kawom boikeinga te ama mounom wako narekeinga ena na giranamdi tei ne yokamai mepi si erowaiye. \v 17 Te ne yokamai ka epe dimie: “No yokamai kongo mukom munmane ako nopune. No yokamai tai ta wandou napunga i faikename,” epe dimba ne yokamai kankeinga ne yokamai niki wom dere moiro kuwanom ari moiro okonom murom i gi dungua moiro yoruwake moinga kankeimie.\x * \xo 3:17 \xt Os 12:8; Lk 12:21; Yem 2:5 \x* \v 18 Te na ka inokore ei fikamere epe di erowaiye. Ne yokamai ure na kongonam gol nokapu wom meina barainga ena ne yokamai kongo mukom i munmane ako nowaime. Te ne yokamai bei moire gai suna feke dongua ama meina baire ganomdi firaingere ari yokamai ne yokamai ganom mari duwangua ekankenaimie. Te ne yokamai ganom yo duwangua gai goraimie. Te ne yokamai bei moire kapu nurom i okonom muromdi tei burainga tarom i meina baraingai ena ne yokamai okonom muromdi tokoi kon i kanaime.\x * \xo 3:18 \xt Ais 55:1 \x* \v 19 Te na ari yai opai denam minam mun fi ereika muruwo “Yokamai yo tere moraime,” diro kura kam di erere kupa eika iran ne yokamai inokore munmane ei fire nomanenom si awa teiyo!\x * \xo 3:19 \xt 1 Ko 11:32; Ip 12:7 \x* \v 20 Ena ne yokamai na nakaniyo! Na uro ne yokamai denom minom kori gumamdi tei moiro nowai si moikoro nenta na nokonam i firo kori iraunangoro ena na u ikai koi furo yaromi gere ama moiro kua kopuna nowapuiye.\x * \xo 3:20 \xt Yo 14:23; 1 Yo 2:24 \x* \v 21 Te na bei moiro Satan yaromi kura boi ime de tere furo na aunam ari kiapanom bei erowangua boiyomdi tei furo yaromi gere ama ame dero moikamere epe na bei moiro ari Satan yaromi kura boi ime de towainga yokamai “O” di erowaikoro ena yokamai furo na ari kiapanom bei erowaika boinamdi tei furo na gere ama ame dero morapunie.\x * \xo 3:21 \xt Mt 19:28 \x* \v 22 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moire Murom Sumuna Yai Gumam gama yokamai di mari de erongua kam i fiyo!’ ka epe boi to!” ka epe di narome. \c 4 \s1 Yokamai kamundi tei moiro Yai Gumam kam bawom dime \p \v 1 Ena Kirisito ka i mora di goungoro na kanikai kamundi tei kori gumam giram koiro dungoro ena yai ta muku mukare bakom fu ori dingamere epe koma nokom ori di narongua yaromi epena ka ta di narome. “Ne u teme tawa uwo! Na bei moiro tai kan i okome fuka duwangua ne opon di erowaiye,” epe di narome.\x * \xo 4:1 \xt Rew 1:1, 10 \x* \v 2 Ena kene kene eire Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam fai si di narongoro ena kamundi tei na kanikai yai ta ari kiapanom bei erongua boiyom ta dungoro te yaromi ame dero moimie.\x * \xo 4:2 \xt Sam 47:8; Ais 6:1; Esi 1:26 \x* \v 3 Yaromi moinguamere epe kongo eri arom gam koingua te kongo gam kou koingua keranom sungua dome. Te na ama kanikai yaromi ame dero moingua akaiyomdi tei kongo eri arom gam koingua keranom sungua donguamere epe kamun kopouno ta ako koro koro boingua dome.\x * \xo 4:3 \xt Esi 1:28 \x* \v 4 Te ari kiapanom bei erongua boiyom yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro tei dunguai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi waiyapo deingoro ena ari mokoinga yokama yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai boiri tei ame dere moiro te gai suna feke dongua fingoro kongo gol murom sungua binomdi tei dungoro\x * \xo 4:4 \xt Ais 24:23 \x* \v 5 ena Yai Gumam ame dere moingua boiyomdi tei kamun demgina dere nunu dungoro te boi gumamdi tei kewa okonom koro muruwo te koro surai dome. Te kewa i Yai Gumam murom okonom koro muruwo te koro surai moime.\x * \xo 4:5 \xt Rew 8:5; Esi 1:13; Rew 1:4 \x* \v 6 Te boi gumamdi berere tei tai ta dungua i epemere fui nuwi ori wom moimie. Ena galas napare donguamere epe fui nuwi kamundi tei moingua epe napare dome. \p Ena na ama kanikai kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai yaromi boiyom gumamdi tei moimie. Kapu yokamai giranom gumanomdi maranomdi okonom kaunomdi mounom guromdi muruwo okonom murom koimie.\x * \xo 4:6 \xt Esi 1:5-10 \x* \v 7 Ena kapu yokori moingua koma wom moingua kei biyom Laion moinguamere epe moime. Te kapu yokori ta moingua non burumakau moinguamere epe moime. Te kapu yokori ta moingua ari giranom dunguamere epe koingua moime. Te kapu yokori ta moingua kapuka wara gaingua moinguamere epe moime. \v 8 Te kapu yokori moinga okonom suwo iro suwo iro yokamai nen towane towane okonom koinom okonom koro muruwo te koro gam towane koimie. Te yokamai ganom dinomdi muruwo te koinom oropo areme tei okonom murom koimie. Ena aro kakom te kama kakom yokamai bei moiro “Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Yai Gumam Ari Wanopanom i yo tere moimie. Te yoporam boingua muruwo yaromi fai tome. Yaromi koma moiro te epena moiro te okome uname,” epe diro ka i moi firo dikeimie.\x * \xo 4:8 \xt Ais 6:2, 3; Esi 1:18 \x* \v 9 Ena kapu yokori moinga yokamai bei moiro yaromi boiri tei ame dongua kakom kakom moi derewo morangua yaromi kam akire dire “Mun fi eropune,” di teinga kakom tei\x * \xo 4:9 \xt Sam 47:8; Dan 6:26 \x* \v 10 ari mokoinga yai ta okom kauwom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai gome dero yaromi ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dongua kakom kakom moi derewo morangua yaromi kauwomdi tei ako fairo kam bawom diro “No yokamai bei moiro kiapanom bei norongua yoporam boingua yaromi ari opon di erowapune,” diro ena kongo gol murom sungua binomdi tei dungua ire yaromi boiyom gumamdi tei ako siro \v 11 “Aiye! No Ari Wanopanom Yai Gumanom yo, ne bei moire tai ta ta i muruwo bei enie. Te ne nenen inokore ei fingamere epe tai kan i muruwo u mari fungoro epena tarom i yo dume. Ena iran no yokamai bei moiro ne bau boingamom i di mari de erere te ne kanum bawom dire te ne yoporam boingamom i di mari de erowapunga ne kounom moinie,” epe dime. \c 5 \s1 Yoane kanungua yai ta munom ganom ta a fura dome \p \v 1 Ena na kanikai Yai Gumam boiri tei ame dere moiro okom womdi tei munom ganom ta ako moime. Yokamai bei moiro boromdi teme i ka boiro areme oropo koi i ka ama boiro a kumo siro bun feiro u mari boingua si bireinga tarom okonom koro muruwo iro te koro surai iro si bireime.\x * \xo 5:1 \xt Rew 4:2, 10; Ais 29:11 \x* \v 2 Te na ama kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta yoporam boingua iro uro u yoporam boiro boiro ka epe dume. “Eramom kounom morangua yaromi bei moiro munom ganom si bireinga tarom forau si dowangoro u mari name?” epe dumba \v 3 yai ta kamundi tei bo te mangi tawa bo te mansinomdi oropo tei ama munom ganom i forau si dere ikai tei kanangua kounom moikeme. \v 4 Ena yai ta munom ganom i forau si dere ikai tei kanangua moikengua iran na kai munmane wom meiye. \v 5 Ena ari mokoinga yokamai moingi tei yai ta uro ka epe na di narome. “Ne kai meikeyo! Kano! Yai ta kei biyom Laion yoporam boinguamom epe moiro Yura ari yokamai gaunom u mari furo awam Dawiri yaromi ari kiapanom bei eronguamere epe fuka diro yaromi kiama yokamai kura boi ime de tongua yaromi bei moiro munom ganom si bireinga tarom okonom koro muruwo te koro surai dunguai forau si duwangua yaromi kounom bengua moimie,” epe di narome.\x * \xo 5:5 \xt Yen 49:9; Ais 11:1, 10; Rew 22:16 \x* \p \v 6 Ena na kanikai non sipsip gam ta arire moime. Yaromi boi suna yai ori ame dero moingua boiyomdi tei arire moingoro ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai non gam i waiyapo de suna de teime. Te ari non sipsip si goingamere epe non sipsip gam i moimba tokoi arire yokori moime. Te non gam yaromi kiyom okonom koro muruwo te koro surai dungoro te okonom murom okonom koro muruwo iro te okonom surai koime. Okonom murom i epemere Yai Gumam murom okonom koro muruwo to koro surai moinga ena Yai Gumam bei moiro muromom i ewi dongua man man i muruwo fime.\x * \xo 5:6 \xt Yo 1:36; Rew 5:12; 1:4 \x* \v 7 Ena non gam yaromi u Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua uro munom ganom i yaromi okom womdi akongua iro furo\x * \xo 5:7 \xt Rew 4:2, 10 \x* \v 8 fungua ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai fu non gam moingui teina tei furo gome deingoro ari mokoinga yokamai muruwo nen towane towane tai ta epemere towa singa tarom akore te kopare kongo gol beinga ama akoingoro ena enuku kipom sungua kopare muruwo murongoro ena enuku unguamere epe Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make eime.\x * \xo 5:8 \xt Rew 8:3-4; 14:2; 15:2; Sam 141:2 \x* \v 9 Yokamai eiro wi koi ta dinga i epe: \q1 Ari yokamai ne ei goingoro ena ne akinum i fera diro ari yai opai nenen kanom mapunom mapunom ikinom akainom muruwo moinga yokamai meina bei erenga ena yokamai Yai Gumam moingui tei finga iran i ne bei moiro munom ganom si bireinga tarom forau si dowangore u mari nangua kounom moinie.\x * \xo 5:9 \xt Sam 98:1 \x* \v 10 Te ne ari meina bei erenga yokamai akire di erenga iran i yokamai nonon Yai Gumanom fi mun ei teinga ariyoma u mari furo kokonan bei teimie. Te okome yokamai mangi tawa moiro ari kiapanom bei erowaime, \m yokamai ka koi ta epe diro wi dime.\x * \xo 5:10 \xt Ais 61:6; Rew 1:6; 1 Pi 2:9; Rew 20:6; 22:5 \x* \p \v 11 Ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai munmane wom wi dingoro fiye. Gan wi dinga yokamai munmane wom moinga na yokamai kerowaika i faikeme. Ena yokamai uro ari kiapanom bei erongua boiyomdi te kapu yokori moinga yokamai te ari mokoinga yokamai waiyapo dere\x * \xo 5:11 \xt Dan 7:9-10; Ip 12:22 \x* \v 12 u yoporam boiro epe diro u boime: \q1 Non sipsip gam i komari si goingai yaromi yoporam boingua te tai kan muruwo te inokore nokapu ei fingua te erowai tongua ingua kounom bengoro ena ari yai opai muruwo yaromi kam bawom di tere kam akire tere yaromi bau boinguamom i te yoporam boinguamom i di mari dowainga i faname. \m yokamai ka epe diro wi dime. \v 13 Ena na fika tai kanom kanom i muruwo wom kamundi tei moinga bo te mangi tawa moinga bo te mangi oropo berere tei moinga bo te fui nuwi moinga yokamai muruwo wom ka epe diro wi dimie: \q1 Ena yai ta ari kiapanom bei moingua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi te non sipsip gam bau boipikamom yoporam boipikamom i kakom kakom di derewo duwangua iran i nonon yokamai bei moiro surai kanom kakom kakom bawom di erowapune. \m epe diro wi dimie.\x * \xo 5:13 \xt Rew 4:2, 10 \x* \v 14 Ena kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai bei moiro “I kawom,” dingoro ari mokoinga yokamai gome dere moiro yai surai kanom bawom di ere moime. \c 6 \s1 Non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tarom okonom koro muruwo koro towane forau si dome \p \v 1 Ena na kanikai non sipsip gam i uro munom ganom si birere einga koma dungua forau si dongoro ena na fikai kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga towane ta bei moiro kamun nunu dunguamere epe ka diro “Ne uwo” di tongoro\x * \xo 6:1 \xt Rew 4:6; 5:1 \x* \v 2 ena na awa tero kanikai non kosi feke dongua ta na gumanamdi tei moime. Te yai ta non mouwom guromdi tei ame dero moiro kimi akore moingoro yokamai “Yaromi furo ari kura boi erero iwe dowame,” di fire ari wanopanom birom gai nokapu wom i teingoro ena yaromi “Na furo ari kura boi erero iwe dowaiye,” diro kiam yokamai kura boi erero iwe de eromie.\x * \xo 6:2 \xt Sek 1:8; 6:1-6 \x* \p \v 3 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga koma dungua mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na fikai kapu yokori moingua ta bei moiro “Ne uwo,” di tongoro \v 4 ena non kosi kou daingua ta u mena umie. Ena yokamai uro “Yaromi furo ari yai opai mangi tei moinga yokamai yoporam boingua erowangoro yokamai furo ari bam ta yokamai kura boi erere ei goraime,” diro yai ta non kosi mouwom guromdi tei moingua yaromi yoporam boingua tere “Ari ei gorame,” diro sanupui ori wom i teime. \p \v 5 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai surai mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro na fikai kapu yokori moingua yai ta bei moiro “Ne uwo!” di tongoro ena na kanikai non kosi kama daingua ta moime. Te yai ta non kosi mouwom guromdi tei moingua yaromi kui mukom sikel ta okomdi tei ako moingoro \v 6 ena na ama fikai ka giramdi ta kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi suna tei moingua ungua ena ka i epe dume. “Ari yokamai kui mukom gawo gera inainga ena ari kakom towane kokonan beiro kongo mukom muruwo ire kui mukom meina bei towaime. Ena ne furo eri oriwa te kan wain bei niki dekeyo!” epe di tome. \p \v 7 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai suraiye mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro na fikai kapu yokori moingua yai ta okome wonom bei moiro “Ne uwo!” di tongoro \v 8 ena na kanikai non kosi komoreke daingua ta ungoro yai ta non kosi mouwom guromdi kopu tei ame dero moinguai yaromi kam i “Goinguaye,” diro dai teingoro te yai ta uro yaromi mouwomdi dourom boi ungua yaromi kam i “Guwom Akai ye,” di teingoro ena yokamai uro “Ne surai bei moiro ari yai opai yokamai ipu si erepika fou suwo ire suwo ire moraingoro fou towane tai muruwo ei goiro! Ne surai sanupui ori ire ei gorapika bo te bei erowaipikoro yokamai meran ori goiro nupi fanaingoro te kei biyom man boromdi tawa morainga yokamai uro ari ei goraimie,” epe di ereime.\x * \xo 6:8 \xt Yer 15:1-3; Esi 14:21; Sek 6:3 \x* \p \v 9 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai suwo iro suwo iro mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na kanikai ari goinga kuianom fi mun ei teinga boiyomdi berere tei moingoro kaniye. Komari yokamai Yai Gumam kam ako ki siro ka i di mari deinga iran i kianoma yokamai bei moiro ei goimie.\x * \xo 6:9 \xt Yo 16:2 \x* \v 10 Ari kuianom yokamai u ori wom boiro “Aiye, no Ari Wanopanomyo, ne yoporam boinga kapakom moiro te yo tere moire te ne mapunom kawom benie. Ena epena ne kene kene eire ari noi goinga yokamai meina mokom bai ero! Ne furo ari mangi tei moinga no yokamai noi goinga yokamai ipu si erere ei goro!” epe di teingoro\x * \xo 6:10 \xt Rew 16:5-7; Diu 32:43; Sam 79:10 \x* \v 11 ena nuwi kokonan gan yokamai furo ari kuianom yokamai towane towane gai suna feke daingua erere bei moiro ka epe di ereime. “Ne yokama kakom gurom towane kiapam moiyo! Okome ne yokamai kianoma yokamai furo ari ne yokamai ei goingamere epe yokamai bei moiro ne yokamai kokonan towane inga yokamai munmane ei goraingoro ena Yai Gumam bei moiro yokamai ipu si erere ei gorame,” epe di ereime.\x * \xo 6:11 \xt Rew 7:9 \x* \p \v 12 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tai okonom koro muruwo mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro ena na kanikai imimi ori wom mangi tawa a fika sire ungoro te aro i si awa tero gai kama dainguamere epe kama sungua u mari fungoro te kapa i si awa tero aki uro kou dainguamere epe kou daingua i fuka dumie. \v 13 Te kuimokome kamundi tei koiro dungua ako mangi tei sume. Eri mukom koingua ama kure eikengoro kamun kai siro ako ipo ka dongoro ako sunguamere epe kuimokome i ako mangi sumie. \v 14 Te kuki a bun feingamere epe kamun i ama bun feiro fungoro te akai kopu mokonguai muruwo te akai moirom muruwo bei ei fungua i ma domie.\x * \xo 6:14 \xt Mt 24:29; Ap 2:20; Rew 8:12; Ais 34:4 \x* \v 15 Ena mangi tawa ari wanopa yokamai iro ari kanom wanungua yokamai iro te ari kura boinga kiapam beinga yokamai iro te ari kongo mukom munmane ako neinga yokamai iro te ari yoporam boinga yokamai iro te ari nuwi kokonan beinga yokamai iro te ari kokonan beiro kongo inga yokamai iro te ari yai opai yokamai muruwo wom furo man minomdi tei kou fairo te kongo kui minomdi koi furo kou fairo\x * \xo 6:15 \xt Ais 2:19 \x* \v 16 bei moiro “No yokamai kou faipungoro ena yai ta ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dongua yaromi no yokama nokankename. Te non sipsip gam i dem miriyom api si norekename,” diro u boi koro koro kopu mokongui akongui tei dero te u boi kongo dungui tei dero u ori boiro “Kongo yo, gura boire ako no yokamai moipungi kopu tawa uro no yokamai i kou si ei noreiyo! \v 17 Ta bengoro kou fanapune? Surai i denom minom api suwangoro meina niki dowangua bei norowaipika epena i u mari nangua iran yai ta kounom beiro arere morangua yaromi moikemie,” epe dime.\x * \xo 6:17 \xt Lk 23:30; Yoe 2:11; Mar 3:2 \x* \c 7 \s1 Isirae ari 144,000 yokamai Yai Gumam nou kei ei erongua tarom imie \p \v 1 Ena tai i mora kanere ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro man bunamdi koro koro arire moimie. Yokamai mangi tawa kamun kai sunguai suwo iro suwo iro ako ki singoro ena kamun kai man sinomdi tei te fui nuwi tei te eri dungui dungui tei kamun kai sikemie.\x * \xo 7:1 \xt Yer 49:36; Dan 7:2 \x* \v 2 Ena na tokoi kanikai nuwi kokonan gan ta bei moiro aro moko ungui koro tei ma dero Yai Gumam yokori moingua yaromi nou kei ei erongua tarom akore ume. Ena koma Yai Gumam bei moiro nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro “Ne yokamai furo man sinom ya te fui nuwi bei niki duwaime,” diro yoporam boingua erome. Ena nuwi kokonan gan ta uro gan suwo iro suwo iro yokamai u ori boi erere \v 3 “Ne yokamai kene kene eire man sinom bo te fui nuwi bo te eri kan i bei niki dekeiyo! No yokamai bei moiro Yai Gumanom nuwi kokonan gan yokamai mapunomdi tei koma nou kei ei erongua tarom erowapungoro ena ne yokamai okome tai kan i bei niki dowaimie,” epe di erome.\x * \xo 7:3 \xt Esi 9:4; Rew 9:4 \x* \v 4 Te na fikai ari yai opai nou kei ei erongua tarom inga yokamai kanom daingai fiye. Isirae ari yai opai 144,000 yokamai nou kei ei erongua tarom inga yokama gama yokamai kanom epe daime:\x * \xo 7:4 \xt Rew 14:1, 3 \x* \v 5 Ena Yura gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom imie. Te Rubin gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Gat gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. \v 6 Te Ase gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Nafarai gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Manasa gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. \v 7 Te Simion gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Liwai gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Isaka gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. \v 8 Te Sepayuran gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Yosefe gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Te Bensamin gam suwo koropane moingi tei 12,000 nou kei ei erongua tarom ama imie. Ari Yai Gumam nou kei ei erongua tarom inga yokamai kanom i epe daimie. \s1 Ari yai opai munmane wom kamundi tei moiro Yai Gumam kam bawom di teime \p \v 9 Ena na yokamai kanom i epe mora firo na kanikai ari yai opai munmane wom kuku boiro moingoro ena yai ta yokamai kerowangua faikename. Ari yai opai makingai muruwo man man muruwo nenen kanom dinga yokamai moiro yai ta ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei te non sipsip gam gumamdi tei arere moiro gai suna gai feke arari firo kokonas yokam okonomdi tei akore moiro\x * \xo 7:9 \xt Rew 5:9 \x* \v 10 u yoporam boiro boiro “Nonon Yai Gumanom ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi te non sipsip gam gere surai bei moiro nonon yokamai akire di norepikoro ena kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga iran surai kanom bawom duwapune,” epe diro u boime.\x * \xo 7:10 \xt Rew 4:2, 10 \x* \v 11 Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai muruwo bei moiro ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei te ari mokoinga yokamai moingi tei te kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi tei wayapo de suna dero arero moiro gome de boiyomdi tei dere Yai Gumam kam bawom dire \q1 \v 12 “I kawom. Nonon yokamai bei moiro Yai Gumam yaromi mapunom benguamom di mari dowapune. Yaromi keranom sungua yai moiro te nomanem nokapu fai tongua te inokore nokapu ei moingua ena nonon yokamai ‘Yaromi mun fi topune,’ dire kam i bawom duwapune. Yaromi yoporam ori wom boingua yai ama moimie. Ena tarom i kakom kakom di derewo duwangua iran i kakom kakom no yokamai yaromi kam bawom di towapune. I kawom,” \m epe dime.\x * \xo 7:12 \xt Rew 5:12; 11:17 \x* \v 13 Ena ari mokoinga yokamai moingi tei yai towane ta uro “Ari yokamai gai suna gai feke arari fingai yokamai eramom moime? Te yokamai amairi wimie?” epe di narongoro\x * \xo 7:13 \xt Rew 3:18 \x* \v 14 ena na ka mokom bairo “Yai ori yo, na kankeiye. Ne nenen kaninie,” epe di teikoro ena yaromi bei moiro “Yokamai kianoma yokamai bei moiro yokamai ipun dongua kipi kaingua ereingoro ena yokamai non sipsip gam akiyom i gainom biyom singa iran gai suna i feke dome.\x * \xo 7:14 \xt Mt 24:21 \x* \v 15 Yokamai epe beinga iran i yokamai uro Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moiro aro kakom te kama kakom i Yai Gumam moingui tei moiro nuwi kokonan bei teimie. Ena yai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi bei moiro yokamai kiapanom bei erowame. \v 16 Ena yokamai tokoi meran goikere te nuwi goikenaimie. Te aro dowanguai yokamai ama de ganomdi eikenangoro te tai ta i epe ama dowanguai yokamai de ganomdi eikename.\x * \xo 7:16 \xt Ais 49:10 \x* \v 17 Ta bengoro tai kan i muruwo yokamai bei niki de erekename? Non sipsip gam yaromi ari kiapanom bei erongua akai suna tei moiro yokamai kiapanom bei erere ekiro furo man sinomdi ikai koi moi kuwom suwainga nuwiyom moko fuka diro ungui tei fungoro ena yokamai nuwi i erowame. Ena Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai kai meinga nurom akonguai kore de erowangoro yokamai tokoi kai meikenaimie,” epe di narome. \m \x * \xo 7:17 \xt Rew 5:6; Sam 23:2; Ais 25:8; Rew 21:4 \x* \c 8 \s1 Non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tarom ta ama forau si dome \p \v 1 Ena koma non sipsip gam i bei moiro munom ganom si birere einga tarom okonom koro muruwo te koro towane mora forau si dongua ena epena tai ta ama forau si dongoro kamundi tei ka ta dikengoro kakom gurom towane tokamere fumie. \v 2 Ena kakom i goungoro na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai Yai Gumam gumamdi tei arere moingoro ena Yai Gumam muku bakom fu dinga tarom i eromie. \v 3 Te nuwi kokonan gan ta ama uro kongo gol kopare beinga iro fu fi mun ei teinga boiyomdi tei furo arere moime. Ena Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make eingoro gan i firo fu fi mun ei teinga boiyomdi tei furo bei moiro ari eri muku kipom sungua Yai Gumam teingamere epe ka make einga Yai Gumam tome. Epe bengua gan i bei moiro “Na fu fi mun ei teinga kongo gol boiyom beinga i Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyom gumamdi tei ama dungua furo eri muku kipom sungua tarom i Yai Gumam towaiye,” diro beme. \v 4 Ena gan i Yai Gumam gumamdi tei moiro eri muku kipom sungua tarom gaingoro ena kipom sunga tarom iro te Yai Gumam gama yo teinga yokamai ka make einga tarom ama iro Yai Gumam tongoro ena yaromi kipom sungua te ka make einga fimie.\x * \xo 8:4 \xt Rew 5:8; Eks 30:1-3 \x* \v 5 Ena nuwi kokonan gan i kopare i iro fi mun ei teinga boiyom e dongua dongua iro kopare koi eiro iro fiasi man sinomdi tei dongoro ena kamun nunu diro te kamun napare dongoro te man sinomdi tei ama imimi ume. \s1 Nuwi kokonan gan okonom suwo iro suwo iro yokamai bei moiro muku bakom fu dinga tarom i iro fu dime \p \v 6 Ena nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai bei moiro muku bakom fu dinga tarom okonom koro muruwo koro surai iro fu duwaro beimie. \v 7 Ena gan moi koma iwa donguai yaromi muku bakom fu dinga tarom i koma fu dungoro ena ninumui sungua te e dongua te aki u towane fungua uro ako mangi tei sungoro ena man te eri foiyom si suraiye dongua ena man koro towane gaingoro te eri koro towane gaingoro te kui kewa i muruwo ama gaingoro de goume.\x * \xo 8:7 \xt Eks 9:23-26; Esi 38:22; Yoe 2:30 \x* \p \v 8 Ena nuwi kokonan gan moi koma iwa donguai yaromi muku bakom fu dinga tarom mora fu dungua iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom i ama fu dungoro ena yokamai bei moiro kopu edongua donguamere epe fiasi fui nuwi tei deingoro ena fui nuwi foiyom si suraiye dongoro koro fou ta awa tongoro u aki epemere fungoro\x * \xo 8:8 \xt Eks 7:20-21 \x* \v 9 te fui nuwi kapu yokamai foiyom si suraiye deingoro koro fou ta goingoro te nuwi kopare foiyom si suraiye dongoro koro fou ta niki deimie. \p \v 10 Ena nuwi kokonan gan surai muku bakom fu dinga tarom i mora fu dipika iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro ena kuimokome towane ta i kewa donguamere epe dero kamundi tei ma dero ako mangi ungoro ena nuwi akongua te nuwi okom engua man sinomdi koi moko fuka dungua foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kuimokome ako tei sume. \v 11 Ena ari kuimokome i kam daingai “Tai gikenguai,” diro kam daingoro ena nuwi muruwo foiyom si suraiye dongoro nuwi koro fou ta awa tero gikengua fuka dumie. Gikengua fuka dungua iran i ari yokamai munmane nuwi i nero goimie.\x * \xo 8:11 \xt Yer 9:15 \x* \p \v 12 Ena nuwi kokonan gan suraiye muku bakom fu dinga tarom i mora fu dinga iran gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro ena yokamai furo aro te kapa te kuimokome muruwo eingoro iran aro kakom muruwo foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kama sumba koro surai aro dongoro te giruwangua kakom muruwo foiyom si suraiye dongoro koro fou ta kama sumba koro surai kapa te kuimokome dome.\x * \xo 8:12 \xt Rew 6:12-13 \x* \v 13 Ena na tokoi kanikai kapu yakori ta wara gairo fu kamundi suna tei fungoro kaniye. Ena na fikai kapu yakori u yoporam boiro boingoro fiye. Kam dungua i epe: “Aiye maiya. Na ari kanom ori wom fi ereiye. Epena nuwi kokonan gan suraiye yo moinga yokamai muku bakom fu dinga tarom i fu duwaro beinga ena ari yai opai mangi tei moinga yokamai tai ipun dowangua ori wom suraiye fuka di erowangua iran na yokamai kanom ori wom fi ereiye,” epe dume.\x * \xo 8:13 \xt Rew 9:12; 11:14 \x* \c 9 \s1 Kamundi nuwi kokonan gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom iro fu dume \p \v 1 Ena nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro muku bakom fu dinga tarom i mora fu dinga iran i gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom ta ama fu dungoro na kanikai kuimokome ta kamundi tei ma dero ako mangi tawa ungoro yokamai bei moiro mansinom ori wom minom dongua kori ki teingoro ena kuimokome i imie.\x * \xo 9:1 \xt Rew 20:1 \x* \v 2 Kuimokome i iro minom dongua kori gumam yaungoro ena eri ori wom gainga enuku munmane wom mokonguamere epe enuku munmane wom mansinom ori wom minom dongui tei ma dero mokongoro ena aro dongua te kamun kama epemere sungoro\x * \xo 9:2 \xt Yoe 2:2, 10 \x* \v 3 ena enuku mokongui suna tei ipa siname munmane wom u mena uro fu mangi tei fingoro ena gouragere ari bei niki de ereingamere epe yokamai “Ari bei niki de erowaime,” diro ipa siname yoporam boinguamom i ereime.\x * \xo 9:3 \xt Eks 10:12, 15 \x* \v 4 Te yokamai bei moiro ipa siname “Ne yokamai kui kan te eri kan mangi mokongua tarom i bei niki dekeiyo! Ne mane! Ne yokamai bei moire ari Yai Gumam nou kei ei erongua tarom mapunomdi tei dikenangua yokamai bei niki de ereiyo!” epe di erongoro\x * \xo 9:4 \xt Rew 7:3 \x* \v 5 ena ipa siname furo kapa okonom koro muruwo ari yai opai ganom kipi karangua erowaimba ipa siname yokamai furo ari ei gorainga yoporam boingua ikeimie. Tamanume. Gouragere ari bei niki de erongoro yokamai kipi kaingua fingamere epe ipa siname yokamai kipi karangua ari erowaime. \v 6 Ena kakom tei ari yokamai gorainga konom wandounaimba yokamai kawom kankenaimie.\x * \xo 9:6 \xt Yer 8:3; Rew 6:16 \x* \p \v 7 Ena na ama kanikai ari yokamai bei moiro non kosi yokamai kura borainga tarom kenom bei ereingamere epe ipa siname yokamai tai kenom beimie. Te yai ori bei moiro kongo gol iro ari wanopa birom gai beiro finguamere epe ipa siname yokamai binom gai eimie. Te ari giranom gumanom koingamere epe ipa siname yokamai ama giranom gumanom koimie. \v 8 Te opai gan binom wiyom arari wom fingamere epe ipa siname yokamai binom wiyom ama faingoro te kei biyom Laion kiyom koinguamere epe ipa siname yokamai ama kinom koimie. \v 9 Te yokamai deinomdi tei gai suna gai kapa fimie. Te ari yokamai kura boinga kakom tei non kosi munmane bei moiro kari gurere ire bu diro nokonom ori dunguamere epe ipa siname yokamai yokamai wara gairo wanero nokonom ori dimie.\x * \xo 9:9 \xt Yoe 2:5 \x* \v 10 Ipa siname yokamai weyonom koingai ena gouragere weyom ari bei niki de eronguamere epe ipa siname weyonom ari bei niki de erongoro ena yokamai weyonom ari yai opai eiro kipi kaingua bei ereingoro ena kapa okonom koro muruwo fumie. \v 11 Te murom niki dongua ta bei moiro ipa siname yokamai kiapanom bei erome. Yaromi ama bei moiro ari mansinom ori wom minom dongui tei moinga yokamai kiapanom bei erome. Ena Yura ari kanom yaromi kam i “Aparon ye,” diro kam daingoro te no Giriki yokamai kanom yaromi kam mapunom i epe “Tai ta ta i muruwo bei niki dongua yai moime,” dupune. \p \v 12 Ena tai ipun dongua koma fuka dungua i mora goumba tai surai ipun donguai yo wom dungua okome i fuka duwamie.\x * \xo 9:12 \xt Rew 8:13 \x* \s1 Kamundi nuwi kokonan gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom iro fu dume \p \v 13 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo yokamai muku bakom fu dinga tarom i fu dingoro ena epena gan ta bei moiro muku bakom fu dinga tarom i ama fu dungoro ena na fikai ka giram murom unguai Yai Gumam yaromi gumamdi tei fi mun ei teinga boiyom kongo gol beinga boiyom i dungoro ena kapu kiyom suwo iro suwo iro dunguai towane boi onamdi teme iwa dungoro te ta oropo ya dungoro te ta i koro iro dungoro te ta i koro ya dungoro ena kapu kiyom dungui suna tei ka i di mari dome.\x * \xo 9:13 \xt Rew 8:3 \x* \v 14 Ena ka dungua yaromi bei moiro nuwi kokonan gan epena muku bakom fu dinga tarom ako moingua yaromi “Ne fure murom niki dongua suwo iro suwo iro yokamai nuwi ori wom Yufereti tei kan si ereingoro moinga yokamai ma de erengere naimie,” epe di tongoro\x * \xo 9:14 \xt Rew 16:12 \x* \v 15 ena muku bakom fu dinga tarom akongua gan i furo nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro ema de erongoro ena yokamai furo ari foiyom si suraiye de ereinga yokamai koro fou ta i ei goimie. Te koma “Yokamai bei moiro ari yai opai munmane ei goraime,” diro gunom boi ereingoro ena epena kakom tei kokonan i beimie. \v 16 Ena kiminem yokamai munmane wom non kosi mounom guromdi tei ame dero moinga “Yokamai 200 mirion epemere moimie,” dinga na fiye. \v 17 Te na kuwan i kanikai non kosi yokamai te ari non kosi mounom guromdi tei ame dero moinga yokamai mapunom i epe: Ari yokamai gai suna gai kapa fingai gam koinguai suwo koropane i kou koingua te suwo koropane i kamun diau koingua te suwo koropane i komureke koimie. Te kei biyom laion birom koinguamere epe non kosi birom koingoro te non kosi yokamai giranomdi edongua te enuku te kongo safa i u mena uro koro koro fungoro \v 18 ena tarom suraiye i yokamai giranomdi u mena ungua ari yai opai foiyom si suraiye de ereinga tarom i ari koro fou ta i ei goimie. \v 19 Non kosi yoporam boingua mapunom i tora dume? Non kosi yokamai giranom i yoporam boingoro te yokamai weyonom i ama yoporam boimie. Te yokamai weyonom mapunom i tora dume? Onopa bei moiro ari eingoro yokamai kipi kaingua fingamere epe non kosi yokamai weyonom tei bei moiro ari bei niki de ereimie. \p \v 20 Ena e dongua te enuku te kongo safa tai ta i bei moiro ari suwo koropane ei goikemba ari yo moinga yokamai nomanenom si awa tere tai ta ta nenen okonomdi akoro beinga tarom i mounom wako tekeimie. Tamanume. Yokamai bei moiro murom niki dongua kanom akire dinga konom ma dekere te kongo gol iro te kongo siwa iro te kongo wom iro te eri iro yai gumam kasu yokamai beiro kanom akire dinga konom i ama ma dekeime. Te yai gumam kasu yokamai kawom kon kankere te ka fikere te kon ama arowa tero wankeimie.\x * \xo 9:20 \xt Rew 16:9, 11; Sam 135:15-17; 1 Ko 10:19-20 \x* \v 21 Te yokamai bei moiro ari ei goinga mapunom beinga te tai gene mane ari bei ereinga mapunom beinga te yai opai kunei neinga mapunom beinga te tai kunei neinga mapunom beinga nomanenom si awa tere mounom wako tekeimie. \c 10 \s1 Yai Gumam nuwi kokonan gan ta uro munom ganom gawo ta boingua iro uro Yoane tongoro nome \p \v 1 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta yoporam boiro moingua kamundi tei ma dero ako mangi ume. Kamun kuwokauwo yaromi gamdi tei yopui ikai dongoro te kamun kopouno yaromi biromdi tei waiyapo dere dungoro te aro dere keranom sunguamere epe yaromi giram gumam keranom sire dongoro te kongo fiuna dere kou dainguamere epe yaromi kauwomdi tei dero kou daime. \v 2 Ena yaromi munom ganom gawo ta okomdi tei akongoro munomom i fura dero dungoro ena yaromi kauwom womdi ei fui nuwi boromdi tei dero kauwom kora i ei man sinomdi tei domie. \v 3 Epe moingua ena kei biyom laion au dunguamere epe yaromi u boiro dungoro kamun nunu dunguai okonom koro muruwo koro surai nunu dungoro yokamai nenen kanom dimie. \v 4 Kamun nunu dunguai ena na “Ka dingai munom boraiye,” dipa na fikai ka ta kamundi tei ma dero unguai ka i epe dume: “Kamun nunu dunguai okonom koro muruwo koro surai kanom dinga i ne si birere yo ako moro! Ne munom i boikeyo!” epe di narome.\x * \xo 10:4 \xt Dan 8:26; 12:4, 9 \x* \p \v 5 Ena na koma kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan yaromi fui nuwi tei ariro moiro te man sinomdi tei ama ariri moingua yaromi okom womdi akire di kamundi iwa dero\x * \xo 10:5 \xt Diu 32:40; Dan 12:7 \x* \v 6 ka kawom epe dume. “Yai Gumam kakom kakom yokori moingua yaromi man sinomdi tai kan muruwo tei moinga bei engua te kamundi tai kan muruwo tei moinga ama bei engua te fui nuwi tai kan i muruwo tei moinga ama bei engua muruwo wom bei engua iran i Yai Gumam ka di koi eiro dungua kakom i epena i gounaro bemie. Yai Gumam tokoi kiapam beiro moikenamie.\x * \xo 10:6 \xt Sam 146:6; Rew 16:7 \x* \v 7 Tamanume. Koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro towane yokamai muku bakom fu dinga tarom i mora fu dingoro ena gan ta muku bakom fu dinga tarom i fu duwangua kakom tei tai koma Yai Gumam kou si engua tarom i u mari uname. Koma Yai Gumam furo ari ka mapunom di mari deinga nuwi kokonan bei teinga yokamai ‘Okome na tai ta ta i muruwo i mari dowaiye,’ di eronguamere epe u mari uname,” epe dume.\x * \xo 10:7 \xt Dan 9:6, 10; Eim 3:7 \x* \p \v 8 Ena koma ka i kamundi tei ma dero ungua na fikai ka i tokoi di narome. “Ne fu nuwi kokonan gan yaromi kauwom fui nuwi boromdi arire moingua te kauwom ta man sinomdi tei arire moingui tei furo munom ganom akongua fura dero dungua iyo!” epe di narongoro \v 9 ena na fu nuwi kokonan gan moingui tei furo “Ne munom ganom gawo ta na naro!” epe di teikoro yaromi “Ne ire no! Ne nengere te giranumdi tei don nokapu wom kenamba ne denum minum koi i gi kenamie,” epe di narongoro\x * \xo 10:9 \xt Esi 2:8–3:3 \x* \v 10 ena na munom ganom gawo ta nuwi kokonan gan i okomdi tei akongua iro neikoro na giranamdi tei don kemba na ne goukoro denam minamdi koi i gi kemie. Ta bengoro i gi keme? Koma Yai Gumam bei moiro tai kan i muruwo fuka duwaro bengua tarom i ipun ori wom dowangua munom ganom ikai tei boime. \v 11 Ena yokamai ka ta epe di nareime: “Ne tokoi furo ari koro koro moinga yokamai te ari ikinom akainom munmane moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai te ari wanopanom moinga yokamai tai okome fuka di erowangua kam i di mari de erowane,” epe di nareimie. \c 11 \s1 Yai Surai ka di mari depire \p \v 1 Ena Yai Gumam bei moiro kan ako gi diro einga tarom na narere “Ne kan ire fure na fi mun ei nareinga ikinam te ikinam boiyom a gi dire eiyo! Te ari yai opai na kanam akire dinga yokamai ama kero!\x * \xo 11:1 \xt Esi 40:3; Sek 2:1-2 \x* \v 2 Ne a gi dire enanba fi mun ei nareinga iki kiram mena tei a gi dire eikeiyo! Ma do! Na kiranam mena tei ari Yura ari moikeinga yokamai ereikoro ena akaiyom i ne a gi dire eikeyo! Yokamai uro Yerusarem yo tongua akaiyom bei niki de towaingoro ena kapa yai surai okonom kaunom muruwo te yai ta okom surai name.\x * \xo 11:2 \xt Lk 21:24; Rew 12:6; 13:5 \x* \v 3 Ena na bei moiro ‘Yai surai na kanam muruwo ari di mari de erowaipire,’ diro yoporam boingua yai surai erere ewi dowaikoro ena surai kai meinga gaiyom firo na kanam di mari dowaipikoro ena aro kakom 1260 namie,” epe di narome. \v 4 Ena eri oriwa surai te kewa surai Ari Wanopanom man sinom muruwo kiapam bengua yaromi gumamdi tei dunguamere epe yai surai moipire.\x * \xo 11:4 \xt Sek 4:11-14 \x* \v 5 Ena nenta bei moiro yai surai bei niki de erowaro benainga i edongua giraiyom yai surai giranomdi tei unangoro ena unanguai yai surai kianom yokamai ganom dowamie. Kawom, ari bei moiro yai surai bei niki de erowaro benaingai mapunom epe goraime.\x * \xo 11:5 \xt 2 Kin 1:10; Sam 97:3 \x* \v 6 Te yai surai Yai Gumam kam di mari dowaipika kakom tei kamun si fere dowaipika nimi sikenangua yoporam boinguamom ipire. Te yai surai nuwi i muruwo wom awa towaipikoro nuwi i muruwo aki u mari unangua yoporam boinguamom i ama ipire. Te yai surai bei moiro nenen inokore ei fipikamere epe dourom boiro nupi niki dongua kanom kanom iro ari yai opai mangi tei moingai muruwo wom bei niki de erowaipika yoporam boinguamom i ama ipire.\x * \xo 11:6 \xt 1 Kin 17:1; Eks 7:17-20 \x* \p \v 7 Ena okome yai surai Yai Gumam kam di mari depikai gounangua kei biyom mansinom ori wom minom dongui tei ma dero u teme uro yai surai kura boi erere iwe de erero ei gorame.\x * \xo 11:7 \xt Dan 7:21; Rew 17:8 \x* \v 8 Ena yai surai goiro iki birom ori wom kon mori tei ako fanaipika kan dowaimie. Ari iki birom ori ikai tei moinga yokamai nonon yokamai Ari Wanopanom eri yoro bakomdi tei si goinga ena nonon bei moiro iki birom ori irai kam ta eke dere “Sorom te Isipi ye” diro daipune.\x * \xo 11:8 \xt Lk 13:34 \x* \v 9 Ena ari man man tei moinga yokamai suwo koropane uro te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai suwo koropane te ari nenen ka kapo kapo dinga yokamai suwo koropane te ari koro koro moinga yokamai suwo koropane uro aro kakom suraiye te aro kakom koro yai surai yononom toren kanero “Ne yokamai yononom man sikeiyo!” epe di erowaime. \v 10 Ena yai surai goipika i ari yai opai mun fi erere nenen ganom eken beire yokamai towane towane kua kopuna erowaingoro te yokamai towane towane mokom bai erowaime. Ta bengoro epe benaime? Koma yai surai bei moiro ari yai opai mangi tawa moingai muruwo wom kipi kaingua tarom niki donguai ereipika iran i surai goipika yokamai mun fimie. \v 11 Mun fimba aro kakom suraiye te aro ta koro gounangua Yai Gumam uro giram murom yokori moinguamom awi yai surai denom minom ikai koi dowangoro ena yai surai tokoi arero morapikoro ari yokamai yai surai ekanero kuri ori wom firaimie.\x * \xo 11:11 \xt Esi 37:5, 10 \x* \v 12 Te yai surai firapikai ka ta kamundi tei uro u yoporam boi erero “Ne surai u teme ya wiro!” epe di erowangoro ena yai surai moko kamundi kuwokauwo dungua boromdi ikai tei naipikoro te kianoma yokamai yai surai naipikai kanaimie.\x * \xo 11:12 \xt 2 Kin 2:11 \x* \v 13 Te yai surai naipikai kakom boromdi tei imimi ori wom unangoro ena iki birom ori irai koro towane gura boiro ako fanamie. Kawom, yokamai iki birom ori irai foi fai si okonom koro koro muruwo dowaingoro koro towane ta gura boiro ako fanaingoro ena ari yai opai 7,000 epemere goraimie. Te ari yo morainga yokamai kuri ori wom fire Yai Gumam kamundi moingua yaromi kam akire diro “Ne yoporam boinga ori wom kapakom moinie,” epe diro di mari dowaime.\x * \xo 11:13 \xt Rew 16:18 \x* \p \v 14 Ena tai ipun dongua koma fuka dungua i goungua te ipun dongua ta i ama goumba tai ipun dongua towane ta yo wom dungua i okome fuka duwaro bemie.\x * \xo 11:14 \xt Rew 9:12 \x* \s1 Yai Gumam nuwi kokonan gan ta muku bakom fu dinga tarom ama iro fu dume \p \v 15 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro towane yokamai muku bakom fu dinga tarom mora fu dingoro ena epena gan ta muku bakom fu dinga tarom ama fu dungoro ena ari kamundi moinga yokamai ka u yoporam boingua boiro “Nonon Ari Wanopanom te yai ta awi dongua ari akire di erongua yaromi Kirisito surai i gere bei moiro ari mangi tei moinga yokamai kiapanom bei erero kakom kakom i moi derewo moraipire,” epe dime.\x * \xo 11:15 \xt Dan 7:13-14; 1 Ko 15:24-25 \x* \v 16 Te ari mokoinga okonom kauwom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai Yai Gumam gumamdi boiri tei ame dere moiro gome dere Yai Gumam kam bawom diro\x * \xo 11:16 \xt Rew 4:4, 10 \x* \v 17 ka epe dime: \q1 “Aiye, No Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne koma moiro te epena ama moinie. Te ne ama moi ure yoporam boinguamom ire Ari Wanopanom moinie. Ena ne yoporam ori wom boingamom mora ire ari yai opai kiapanom bei erenga iran i no yokamai bei moiro ne kanum bawom dupunie.\x * \xo 11:17 \xt Rew 1:8; 15:3 \x* \v 18 Te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai denom minom api simba ne denum minum api singai u mari fungoro ena ne ari goinga yokamai ka kori di erowanga kakom i mora ume. Ena ne bei moire ari nuwi kokonan bei ereinga ne kanum di mari deinga yokamai bei nokapu de erowanie. Te ne ama bei moire ganuma yo teinga ari ori bo te gawo yokamai ne kanum bawom dinga yokamai bei nokapu de erowanie. Te ne ama bei moire ari ta ari ei goinga yokamai ei goranie,” \m ari mokoinga yokamai epe dime.\x * \xo 11:18 \xt Sam 2:1; Ro 2:5; Rew 20:11-13; 2 Ko 5:10 \x* \v 19 Yokamai ka i mora di gouinga ena nuwi kokonan gan ta uro Yai Gumam fi mun ei teinga ikom kamundi tei dunguai kori yaungoro na kanikai Yai Gumam ka di koi engua paus ikai koi dungua i na kaniye. Ena kamun dem gina dongua bau boingua si gi dire u koro koro fungoro te kamun nunu ori wom dongoro te man sinom i imimi ungoro te ninumui mukom ori wom ako mangi sumie.\x * \xo 11:19 \xt Ip 9:4; Rew 15:5; 16:21 \x* \c 12 \s1 Satan yaromi bei moiro opai ta “Si goraiye,” diro bename \p \v 1 Ena kamundi tei tai ori wom epe fuka dunguai opai ta moinguai ari gai suna fingamere epe oparomi aro iro gai tokomere epe firo kapa boromdi tei ariro moiro te kuimokome okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai iro ari wanopa birom gai epemere beiro biromdi tei emie. \v 2 Ena oparomi gan miriyomdi tei moingua kui nowaro bengua gam kipi ori wom kaingoro oparomi au ori wom beiro dume. \v 3 Kui nowaro benangua ena kamundi tei tai ta ori wom epe fuka dunguai onopa ori towane moingoro onoparai gam i kou koingua te birom fari mari si koro koro dongua okonom koro muruwo koro surai koingoro te kiyom unguai okonom koro koro muruwo umie. Te ari wanopa yokamai binom gai eingamere epe binom gai okonom koro muruwo koro surai binomdi towane towane eimie.\x * \xo 12:3 \xt Dan 7:7 \x* \v 4 Ena onoparai weyom i bei moiro kuimokome suwo koropane si wi di mangi domie. Yokamai kui mokome foi si suraiye wom dowainga onopa weyom i kuimokome koro towane ta si wi di mangi domie. Ena onopa i furo opai gan kui nowaro bengua oparomi gumamdi tei arere moiro kiapam bei morangoro oparomi gan kui nowangoro ganom i onopa si nowamie.\x * \xo 12:4 \xt Dan 8:10 \x* \v 5 Ena oparomi wam kui nongoro yokamai kene kene eiro wam i iro teme iwa furo Yai Gumam moingui tei te ari kiapanom bei erongua moingua boiyomdi tei fimie. Okome wam i bei moiro yoporam boiro ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai kiapanom bei erowame.\x * \xo 12:5 \xt Ais 7:14; 66:7; Rew 19:15 \x* \v 6 Te oparomi ma dero tongi furo man bakom ta ari moikeingi tei fumie. Fungua akaiyom tei Yai Gumam koma bei moiro akai kenom bei tongua dumie. Ena yokamai bei moiro oparomi kiapam bei teingoro ena aro kakom 1260 epemere fumie. \p \v 7 Ena kakom tei kamundi tei kura ori wom fuka dumie. Nuwi kokonan gan Maikel yaromi te nuwi kokonanom gama gere mu di moiro onopa ori towane i kura boi teingoro te onopa te nuwi kokonanom gama gere mu di moiro yokamai kura boi ereingai mokom boi ereimie.\x * \xo 12:7 \xt Yut 1:9 \x* \v 8 Yokamai kura boi ereimba onopa yoporam boikengua iran i onopa gama yokamai kamundi tei moikenaimie. \v 9 Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai yoporam boiro onopa ori wom iro te onopa nuwi kokonanom gama ekire fia si oropo mangi tawa de ereimie. Onoparai i eramom moime? Onopa i komari onopa moingoro ena yokamai onopa kam daingai “Satan ye,” dimie. Yaromi bei moiro ari yai opai mangi tawa moinga yokamai ka kea ei eromie.\x * \xo 12:9 \xt Yen 3:1; Lk 10:18; Rew 20:2 \x* \v 10 Yokamai Satan yaromi fiasi mangi tawa deingoro ena na fikai yai ta kamundi tei moingua yaromi u yoporam boiro boiro ka epe dume: \q1 “Koma yai ta aro kakom te kama sungua kakom i Yai Gumam mapomdi tei moiro nonon arinoma ka kori di eromba epena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai uro yaromi iro fiasi oropo deinga iran i epena nonon yokamai Yai Gumanom uro nonon yokamai akire di norowangoro ena moi kuwom suwapunga inapune. Te yaromi yoporam boiro ari yai opai muruwo wom kiapanom bei erowangoro te yaromi awi dongua akire di norongua yai Kirisito ama yoporam boiro ari kiapanom bei erowamie.\x * \xo 12:10 \xt Yop 1:9-11; Sek 3:1 \x* \v 11 Te nonon arinoma yokamai tora beiro kianom Satan yaromi bei iwe de teimie? Yai Gumam nonom sipsip gam yaromi akiyom fera dongua te yokamai bei moiro yaromi kam di mari deinga te yokamai inokore ei firo ‘Mangi tawa nokapu morapune,’ di fikeimba ‘Ari noi gorainga i fanamie,’ epe di finga iran i yokamai kianom Satan bei iwe de teimie. \v 12 Ena iran i ne kamundi tei moinga yokamai mun ori wom fimba na bei moiro ne yokamai mangi tei moinga yokamai te ne yokamai fui nuwi boromdi tei moinga yokamai kanom fi ereiye. Satan yaromi u ne yokamai oropo moingi tei uro ‘Kakom gurom towane toka yo moraiye,’ di firo ena dem miriyom api si erongua ena na ne yokamai kanom fi ereiye,” \m yaromi epe dume.\x * \xo 12:12 \xt Ais 44:23; 49:13 \x* \p \v 13 Ena onopa i kanunguai yokamai bei moiro yaromi fiasi mangi tawa de teingoro ena onopa i furo opai yai gan kui nongua oparomi dourom boingoro \v 14 te Yai Gumam bei moiro “Oparomi fu ari moikeinga kenom bei teika akaiyom fungoro noniki suraiye te noniki ta girako tongoro oparomi kiapam bei towaingoro onopa i bei niki de tekename,” diro kapu yakori koiyom surai tongoro oparomi wara gairo fume.\x * \xo 12:14 \xt Dan 7:25; 12:7 \x* \v 15 Ena onopa i di finguai “Nuwi furo oparomi si gorame,” diro giramdi koi nuwi mepi sungoro nuwi ori wom mu dire furo opai dourom boiro fumba \v 16 man sinom i oparomi akire di tere giram koingoro nuwirai muruwo u man sinomdi ikai koi fungoro \v 17 ena onopa i dem miriyom oparomi eriyom moko tero furo “Oparomi wama apoma yokamai koro koro koi moraingi kura boi erowaiye,” diro fume. Oparomi wama apoma yokamai mapunom i tora dume? Yokamai Yai Gumam kam gore diro Yesu ka kawom di mari donguai dourom boimie.\x * \xo 12:17 \xt 1 Pi 5:8; Rew 11:7 \x* \v 18 Ena onopa i furo fui nuwi bunamdi tei arire moimie. \c 13 \s1 Kei biyom i fui nuwi tei u mari fume \p \v 1 Ena na kanikai kei biyom towane ta fui nuwi tei u mari fungoro kanikai kei biyom i kiyom unguai okonom koro koro muruwo ungoro te birom i fari mari si koro koro donguai okonom koro muruwo te koro surai epemere fari mari sumie. Te kiyom okonom koro koro muruwo ungui tei ari wanopa yokamai binom gainom towane towane tei eimie. Te kei binomdi i okonom koro muruwo koro surai tei Yai Gumam kam ka singa kam binomdi tei boi eme.\x * \xo 13:1 \xt Rew 17:3, 7, 12 \x* \v 2 Te kei biyom i na epena i kanikai kei biyom ori i kam lepa dainga moinguamere epe moimba kei i kauwomdi tei non kei ta i kam bea kauwom koingamere epe koingoro te kei biyom laion giram koinguamere epe kei i giram koime. Ena onopa i uro “Na ari kiapanom bei ereikamere epe kei biyom i morame,” di firo yoporam boingua kei biyom i tomie.\x * \xo 13:2 \xt Dan 7:4-6 \x* \v 3 Te kei biyom birom towane ta numon ori towane ta dome. Koma ari yokamai birom i singoro birom i goraro bemba na kanikai numon donguai u nokapu fungua iran i ari yai opai mangi tei moinga yokamai muruwo kanere ganom nouro diro kei biyom i dourom boiro fimie.\x * \xo 13:3 \xt Rew 17:8 \x* \v 4 Te onopa ori i bei moiro yoporam boinguamom kei biyom tongua iran ari yokamai furo onopa kam akire di tero te kei biyom kam ama akire di tero “Kei biyom moinguamere epe yai ta moikeme. Te yai ta uro yoporam boiro kei biyom kura boi towangua yaromi ama moikeme,” epe dime. \p \v 5 Ena Yai Gumam bei moiro kei biyom i kan de tongoro ena kei irai kou kou eiro ka di koro koro dero wanero Yai Gumam kam ka siro te ari kiapanom bei erongua yoporam boingua bei erongoro ena kapa yai surai okonom kaunom muruwo iro te yai ta okom surai iro fumie.\x * \xo 13:5 \xt Dan 7:8, 25; 11:36 \x* \v 6 Ena kei i mapunom boiro Yai Gumam yokori moingua mapunom kam ka sire te Yai Gumam kam te akaiyomdi tei te gama yokamai kamundi tei moinga yokamai kanom ka sume. \v 7 Te Yai Gumam bei moiro kei biyom i kan de tongoro ena kei irai furo Yai Gumam gama yo teinga yokama kura boi erero iwe de eromie. Te Yai Gumam yoporam boingua kei irai tongoro ena kei irai furo ari ganom mapunom mapunom koinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai te ari ikinom akainom koro koro moinga yokamai muruwo kiapanom bei eromie.\x * \xo 13:7 \xt Rew 11:7 \x* \v 8 Koma man kamun bei eikengua kakom tei Yai Gumam furo ari moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom ganom boime. Ena non sipsip gam si goinga iran epena munom ganom i ako moime. Ena ari kanom boingua yokamai bei moiro kei biyom irai kam akire dikenaimie. Tamanume. Ari yai opai mangi tawa moinga yokamai muruwo kei irai kam akire di towaimie.\x * \xo 13:8 \xt Sam 69:28; Rew 3:5; 21:27 \x* \p \v 9 Ena ne kinanom koinga yokamai bei moiro fi goi iyo! \v 10 Yai Gumam “O” duwangua iran ne yokamai kaniki tei furo kan fanaime. Bo te Yai Gumam “O” duwangua iran ari sanupui iro ne yokamai ei goraime. Tai mapunom epe u mangi nangoro ena ne Yai Gumam gama yo teinga yokamai moi erowai tere moiro fi ki suwainga a ki siyo!\x * \xo 13:10 \xt Yer 15:2; 43:11; Mt 26:52; Rew 14:12 \x* \s1 Kei biyom ta man sinomdi koi moko iwa ume \p \v 11 Ena na kanikai kei biyom ta man sinomdi koi moko kopu unguai kaniye. Te non sipsip kiyom unguamere epe kei irai birom kopu tei kiyom surai ungoro te onopa ori wom nokom dunguamere epe kei nokom dumie. \v 12 Ena kei biyom moi okome dongua yoporam boingua inguai kei biyom moi koma iwa donguai uro yoporam boinguai muruwo tongoro iro “Ari yai opai mangi moinga yokamai bei moiro kei biyom moi koma iwa dongua keiyom i komari numon dongua keiro u nokapu fungoro kam akire di iwa duwaime,” diro moi koma iwa dongua kei biyom i moingui gumamdi tei kokonan bei tomie. \v 13 Te kei biyom moi okome tei donguai bei moiro tai ori wom yoporam boingua mapunom mapunom beme. Tai towane ta bengua i epe: Yaromi furo ari yai opai okonom muromdi tei moiro u boi iwa de tongoro ena edongua kamundi tei ma de tere ako mangi tawa umie.\x * \xo 13:13 \xt Mt 24:24; 1 Kin 18:24-39 \x* \v 14 Ena Yai Gumam kan de tongoro kei biyom moi okome tei donguai fu kei biyom moi koma dongua moingui tei furo tai ori yoporam boingua mapunom mapunom beiro ari yai opai mangi tawa moinga yokamai ka kea ei eromie. Ena kei irai bei moiro yokamai epe di eromie: “Komari ari furo kei biyom moi koma donguai di sanupui simba kei irai yo moingua iran ne yokamai furo eri bakom ta iro borere kei irai kuiam ta beire kam akire diyo!” epe di erome.\x * \xo 13:14 \xt Diu 13:1-4; Rew 19:20 \x* \v 15 Ena Yai Gumam bei moiro kei moi okome donguai kan de tongoro kei irai bei moiro “Kuiam i yokori morame,” diro giram murom ta kei biyom moi koma dongua kuiam i bei tongoro ena kuiam i ka dume. Ena iran kuiam i bei moiro “Ne yokamai furo ari na kanam akire dikenainga yokamai muruwo ei goiyo!” epe di erome.\x * \xo 13:15 \xt Dan 3:4-6 \x* \v 16 Te kei biyom moi okome donguai bei moiro ena ari mokoinga yokamai bo te ari kuwanom moinga yokamai iro te ari kongo mukom munmane ako neinga yokamai bo te ari tai ako nekeinga yokamai iro te ari nuwi kokonan beinga yokamai bo te ari nuwi kokonan beikeinga yokamai gere okonom womdi tei bo mapunomdi tei ginopui towane si eromie. \v 17 Ena ginopui singai sikenangua nenta yaromi bei moiro tai meina benangua i faikename. Ena yokamai ganom ginopui si ereinga i mapunom tora dume? Kei biyom kam bo te kam i namba kereinga mapunom dungua waiyom beiro firapune.\x * \xo 13:17 \xt Rew 14:9, 11 \x* \v 18 Ena na ka dika ne inokore nokapu wom ei firainga yokamai di firainga mapunom firaimie. Yai ta kam nambamom dunguamere ginopui singa epe dume. Ena ne yokamai ginopui singa kerere fiyo! Ginopui singa i namba 666 epe dumie. \c 14 \s1 Ari yokamai 144,000 wi ta koi i mari dero dime \p \v 1 Ena na tokoi kanikai non sipsip gam Saion kopu tei arire moingoro te ari yai opai munmane wom epemere 144,000 yokamai ama non gam gere moimie. Te koma non sipsip gam i kam iro te auwom i kam iro kanom i yokamai mapunomdi tei boi eromie.\x * \xo 14:1 \xt Rew 3:12; 7:3-4 \x* \v 2 Te na fikai nuwi ori mu diro kuwom siro nokom ori dunguamere epe te kamun nunu ori wom dunguamere epe ari yokamai wi dinga fiye. Na di fikai “Ari towa singamere epe wi dinga fiye,” di fiye.\x * \xo 14:2 \xt Esi 1:24; Rew 1:15; 19:6 \x* \v 3-4 Wi dinga ari 144,000 yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei furo ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai gumanomdi tei iro te ari mokoinga yai ta okom kauwom muruwo iro te yai ta okom suwo iro suwo iro yokamai gumanomdi tei moiro wi ta koi dime. Yai Gumam bei moiro ari yai opai 144,000 yokamai meina bei erongua iran i yai ta yokamai wi ta koi dinga inokore ei fikenamba yokamai towane wi ta koi dinga firaimie. \v 5 Te yokamai mangi tei moinga kakom tei ka kasu dikeinga iran ari bei moiro “Ne yokamai tai ta ta bei niki deimie,” epe dikenaimie.”\x * \xo 14:5 \xt Sam 32:2 \x* \s1 Yai Gumam nuwi kokonan gan suraiye yokamai ka di mari deime \p \v 6 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamun diau boromdi tei wara gairo fungoro kaniye. Yaromi gunom kamom i kakom kakom di derewo duwangua iro “Ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai te ari ganom dinom mapunom mapunom koinga yokamai te ari ka kanom kanom dinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai gunom kam i di mari de erowaiye,” diro wara gairo fume. \v 7 Ena gan yaromi furo u yoporam boingua boiro “Yai Gumam ako uro ari yai opai muruwo wom ipu siro ka kori di erowangua kakom i fungua iran ne yokamai yaromi kuri fi tere yaromi kam bawom dire wan moiyo! Yaromi nenen man kamun fui nuwi te nuwi man sinom minomdi koi moko fuka diro unguai muruwo bei engua iran yaromi kam akire di teiyo!” epe dume.\x * \xo 14:7 \xt Rew 10:6 \x* \p \v 8 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan moi koma dongua fungoro ena okome gan ta dowiyom boi uro ka ta epe dume. “Yai Gumam bei moiro iki birom ori wom Bapiron tei kawom bei niki dowame. Ari Bapiron tei moinga yokamai furo ari ka epe di ereingoro ena yokamai tai mapunom mapunom niki dongua dourom boinga iran i Yai Gumam uro Bapiron bei niki dowame,” epe dume.\x * \xo 14:8 \xt Ais 21:9; Rew 18:2, 10 \x* \p \v 9 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan surai mora fipika ena gan ta dowinom boi uro u yoporam boingua boiro epe dume: “Ari yokamai bei moiro kei biyom kam akire diro te kei i kuiam kam ama akire diro te ‘O’ duwainga ena kei i ginopui singa i mapunomdi tei siro bo te okonomdi tei suwangua\x * \xo 14:9 \xt Rew 13:12-17 \x* \v 10 ena Yai Gumam yaromi ari yokamai dem miriyom api si erowame. Te yaromi bei moiro dem miriyom api gawo toka si erekename. Tamanume. Yaromi dem miriyom eriyom mokonangoro meina niki dowangua erowame. Ena yokamai bei moiro kei biyom te kei kuiam kam akire duwainga edongua dongua uro te kongo gaingua tarom i ama uro yokamai ganomdi tei garamie. Yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan yo teinga yokamai okonom muromdi tei moiro te non sipsip gam okom muromdi tei morainga ganom kipi ori wom karangua firaimie.\x * \xo 14:10 \xt Sam 75:8; Ais 51:17, 22; Esi 38:22; Rew 19:20; 20:10, 15; 21:8 \x* \v 11 Te e dongua dongua yokamai ganam kipi karangua firainga enuku i kakom kakom moko iwa furo di derewo duwame. Te yokamai kei biyom te kei kuiam kam akire dire te ‘O’ duwainga ena kei i bei moiro mapunomdi ginopui siro tei bo te okonomdi tei sungua ena yokamai aro kakom bo kama kakom bo yokamai ganom kipi karangua firo firo moraimie,” epe dume.\x * \xo 14:11 \xt Rew 13:12-17 \x* \p \v 12 Ena tai mapunom epe fuka duwangua kakom tei ne Yai Gumam gama yo teinga yokamai moi erowai tere moiro Yai Gumam kam dungua dourom boiro Yesu gunom kam fi ki si tere a ki siyo!\x * \xo 14:12 \xt Rew 12:17; 13:10 \x* \p \v 13 Ena na fikai kamundi tei ka ta uro epe dume: “Ne ka i epe boro! ‘Ari yai opai Ari Wanopanom fi ki si tere epena gorainga bo te okome gorainga yokamai kakom kakom mun ori wom firaimie,’ epe boro!” epe di narome. Te Murom Sumuna ama moiro ka di mari domie. “Ne ka dinga i kawom dinie. Yokamai ganom kipi kokonan beingai ma dere ganom ei fire moraimie. Te Yai Gumam bei moiro yokamai kokonan bei teinga kakom kakom fi erowangua iran i yokamai mun firo moraimie,” epe dume.\x * \xo 14:13 \xt 1 Ko 15:58; Ip 4:10 \x* \s1 Yoane kuwan kanungua Yai Gumam ari ipu si erowangua kanume \p \v 14 Ena na tokoi kanikai kuwo kauwo feke dongua ta kaniye. Ena ari giranom gumanom koingamere epe yai ta giram gumam koingua yaromi kuwo kauwo boromdi tei ame dere moimie. Te kongo gol iro ari wanopa birom gai wareinga biromdi tei eiro moiro te kui guwo dungua sanupui nokonei nokapu wom nongua i akoro moimie.\x * \xo 14:14 \xt Dan 7:13; Rew 1:13 \x* \v 15 Epe moingoro ena Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga iki ma dere u mena uro u yoporam boingua boiro yai kuwo kauwo boromdi tei ame dero moingua yaromi ka epe di tome: “Kui kan man sinomdi tei woinga tarom guwo duwainga kakom mora ungua iran ne bei moiro sanupui ako moinga iro kui kan woinga tarom i guwo do!” epe di tongoro \v 16 ena kuwokauwo boromdi tei ame dere moingua yaromi sanupui iro furo kui kan mansinomdi tei woinga tarom i guwo gawo dumie. \p \v 17 Ena na tokoi kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga iki kamundi tei dungua ikai moiro u mena uro sanupui nokonei nokapu wom nongua ama akoro moimie. \v 18 Te Yai Gumam nuwi kokonan gan ta fi mun ei teinga boiyomdi tei moingua ma dere ama u mena ume. Gan yaromi bei moiro boiyomdi tei edongua dongua kiapam bei moime. Ena yaromi u mena uro u yoporam boingua boiro nuwi kokonan gan ta kui guwo dungua sanupui nokonei nokapu wom nongua akongua yaromi ka epe di tome: “Ne sanupui nokonei nokapu wom nongua ire wain kanom man sinomdi tei dunguai mukom i muruwo wom kure engua i muruwo guwo gawo dire kuku boi ei moro!” epe di tongoro\x * \xo 14:18 \xt Mt 13:36-40 \x* \v 19 ena nuwi kokonan gan i sanupui iro furo wain kanom man sinomdi tei woinga mukom i guwo gawo diro kuku boi eiro iro “Kauwomdi ikire daiwai duwame,” diro fiasi kongo kowi ori minomdi ikai koi dome. Epe benguamere epe Yai Gumam bei moiro ari niki dongua beinga yokamai dem miriyom api si erere kipi karangua erowame. \v 20 Ena yokamai nuwi wain mukom iro mukom kaunomdi ikire daiwai dingamere epe Kirisito u iki birom ori tei uro yokamai kauwomdi ikire daiwai di erongoro ena akinom i u mena furo bakomdi tei kororo ako fungua arari ime funguamom i 300 kiromita fumie. Te ari yokamai furo aki nuwi bakom ta fungua bakomdi tei bauwinga nokonomdi tei emie.\x * \xo 14:20 \xt Ais 63:3; Rew 19:15 \x* \c 15 \s1 Yai Gumam bei moiro nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai tai niki dongua tarom okonom koro muruwo koro surai ipu sire towane towane eromie \p \v 1 Ena na kanikai tai ori wom kamundi tei u mari fungoro na kanere inokore munmane nan eiye. Na epe kaniye: Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai bei moiro tai niki dongua okonom koro muruwo koro surai akoro moimie. Yokamai bei moiro “No yokamai furo ari mangi tei moinga yokamai bei niki de erowapunga iran Yai Gumam dem miriyom api sungua i mora gouname,” diro benaro beimie.\x * \xo 15:1 \xt Rew 15:6-7 \x* \v 2 Te na tai ta ama kanikai fui nuwi ori wom epe mere moingoro kaniye. Te edongua donguamom i awa mawa tere fui nuwi gere u towane fungoro ama kaniye. Te ari yokamai fui nuwi bunamdi tei moimie. Koma yokamai bei moiro kei biyom yaromi te yaromi kuiam te yaromi kam nambamom i kura boiro ime de ereimie. Ena Yai Gumam bei moiro towa ta yokamai erongoro akoro \v 3 Mose Yai Gumam nuwi kokonan gan yaromi wiyom dungua te non sipsip gam wiyom dungua wi epe dime: \q1 “Aiye, No Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne yai yoporam boinga yarom moinie. Tai kokonan i muruwo ne benga i ori wom dungero ena no kanupunga inokore munmane epunie. Ne bei moiro ari mangi tei moinga yokamai muruwo wom kiapanom bei erenga ena ne mapunom i yo tenga te kon kawom wanine.\x * \xo 15:3 \xt Eks 15:1; Rew 16:7; Sam 92:5 \x* \v 4 Ena ne nenen yo tere moinga iran ari yai opai muruwo kuri fi erere ne kanum akire dime. Te ari yai opai muruwo mangi koro koro moinga yokamai kaningai ne yo tenga mapunom benga kanere ena yokamai u nen moingi tei uro ne kanum akire duwaime,” \m epe diro wi dime.\x * \xo 15:4 \xt Yer 10:6-7; Sam 86:9 \x* \p \v 5 Ena yokamai ka i mora wi dingoro na kanikai fi mun ei teinga ikom Yai Gumam ikai tei moingua i kamundi tei dungua ikom i kori gumam yaume.\x * \xo 15:5 \xt Eks 38:21; Ip 9:3 \x* \v 6 Kori gumam i yaungua Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai furo mangi ari tai niki dongua bei erowaro benainga yokamai ikom yo tongua tei ma dere u mena wime. Yokamai gai nokapu wom feke dongua bau boingua fingoro non gam fiki i kongo gol ire beinga deinomdi tei sime. \v 7 Ena kapu okonom suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai moingi suna tei kapu ta furo nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai moingi tei furo kongo gol beinga kopare yokamai towane towane erome. Te tora tai ta ta kopare minomdi ikai tei dume? Yai Gumam kakom kakom moi derewo moingua yaromi dem miriyom api suwangua tarom i kopareyom okonom koro muruwo koro surai minomdi ikai tei dume.\x * \xo 15:7 \xt Rew 14:10 \x* \v 8 Ena ari yokamai bei moiro tai kipom sungua tarom gaingoro ena enuku i furo iki ikai tei fai si dunguamere epe Yai Gumam bau boinguamom i te yaromi yoporam boinguamom i bei moiro fi mun ei teinga iki dungui ikai tei fai si di tongua iran i nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai furo tai ta niki dongua ari bei ereinga kakom tei ari yokamai fi mun ei teinga iki ikai tei kinaimie. I tamanume. Nuwi kokonan gan yokamai bei moiro tai niki dongua tarom i ari bei gou erowainga iran i ari yokamai fi mun ei teinga ikai tei naime.\x * \xo 15:8 \xt 1 Kin 8:10-11; Ais 6:4 \x* \c 16 \s1 Nuwi kokonan gan furo kopare okonom koro muruwo koro surai iro Yai Gumam dem miriyom api sungua kopareyom dungua i mari deime \p \v 1 Ena na fikai fi mun ei teinga ikom ikai tei ka giram ta unguai Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai unom yoporam boingua boiro epe di erome: “Yai Gumam dem miriyom api sungua mapunom i kopare minomdi ikai tei dungua ena ne yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai irai ire fure mangi ari yokamai binomdi tei fera di de ereiyo!” epe di erongoro\x * \xo 16:1 \xt Ais 66:6; Sam 69:24; Esi 22:31 \x* \v 2 ena Yai Gumam nuwi kokonan gan moi koma iwa dongua yaromi furo kopare towane ta iro fiasi man sinomdi koi dongoro ena ari furo kei biyom ginopuiyom mapunomdi tei singa yokamai bo te ari furo kei biyom kuiam kam akire dinga yokamai ganomdi tei numon niki dongua u mari fungoro ena yokamai ganom kipi kaingua imie.\x * \xo 16:2 \xt Eks 9:10; Rew 13:12-17 \x* \p \v 3 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan koma epe mora bengua ena nuwi kokonan gan ta kopare ta iro furo fera di fui nuwi boromdi tei domie. Epe dongoro fui nuwi teiri si awa mawa tongoro ari goinga yokamai akinom epe mere fuka dongoro ena tai kan i muruwo fui nuwi ikai tei yokori moinga yokamai goimie.\x * \xo 16:3 \xt Eks 7:17-21 \x* \p \v 4 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan surai mora bei moiro kopare fera di depikoro ena gan ta furo kopare ta iro furo fera di nuwi akongui tei te nuwi okom eiro man sinomdi koi moko fuka dungui tei dongoro ena nuwi muruwo wom si awa mawa tongoro aki nuwi epemere u mari fume.\x * \xo 16:4 \xt Sam 78:44 \x* \v 5 Ena na fikai Yai Gumam nuwi kokonan gan nuwi kiapam bengua yaromi ka epe Yai Gumam di tome: “Ne yo tenga yai yo, ne koma moire te epena ama moinie. Ena ne bei moire tai niki dongua tarom epe ari erenga ne kawom yo tere ari ipu si erene. \v 6 Yokamai bei moiro ne ganuma yo teinga yokamai te ka mapunom di mari deinga yokamai ei goinga iran ne nuwi si awa tongua aki u mari fungua nuwiyom i yokamai erowangere yokamai nowainga i fanamie. Yokamai mapunom beingamere epe meinanom niki donguai mokom bai erowanga i faname,” epe di tongoro\x * \xo 16:6 \xt Ais 49:26; Rew 17:6; 18:24 \x* \v 7 ena na tokoi fikai ka ta u fi mun ei teinga boiyomdi mena tei ungoro fiye. Ka i epe dume, “Ari Wanopanom Yai Gumam yo, ne yoporam boinga kapakom moinie. Ne ari yai opai muruwo ka kori di erenga kakom tei ne yo tere mapunom kawom ari ipu si erene,” epe di tome.\x * \xo 16:7 \xt Rew 15:3; 16:14; 19:2 \x* \p \v 8 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan suraiye yokamai bei moiro koparerai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo fera di aro boromdi tei dongoro ena Yai Gumam bei moiro aro donguai kan dongoro aro ori dongoro murom sungoro ena ari yokamai ganom domie. \v 9 E dongua dongua baurom unguamom i muro ku siro ari yokamai ganom dongoro yokamai bei moiro Yai Gumam tai niki dongua ari bei erongua kiapam bengua yaromi kam ka simba yokamai nomanenom si awa tere yaromi kam akire di tekeimie.\x * \xo 16:9 \xt Rew 9:20-21 \x* \p \v 10 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan suwo iro suwo iro yokamai bei moiro kopare irai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo fera di kei biyom ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei dongoro ena kei biyom man sinomdi kiapam bei moingui tei kama ori wom sungoro yokamai kipi niki wom dongua inga iran yokamai girawinom ki guwo dimie.\x * \xo 16:10 \xt Eks 10:22; Ais 8:22 \x* \v 11 Yokamai kipi kaingua finga bo te numon deinga finga iran Yai Gumam kamundi moingua yaromi kam ka simba yokamai bianom faingua mounom wako tere nomanenom si awa tekeimie.\x * \xo 16:11 \xt Rew 16:21 \x* \p \v 12 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koparerai mora fera di deingoro ena gan ta kopare ta iro furo “Ari wanopa yokamai aro moko ungua akaiyomdi tei ma dere unaime,” diro fera di nuwi ori Yufereti tei dongoro ena nuwi irai dare ma dongoro ena nuwi i ari unainga kakom i si fera de erekename.\x * \xo 16:12 \xt Ais 11:15-16 \x* \v 13 Te gan i epe bengua kanere ena na tokoi kanikai murom niki dongua suraiye yokamai i epemere dou yokamai moimie. Murom ta bei moiro onopa giramdi tei u mari fungoro te murom ta bei moiro kei biyom yaromi giramdi tei u mari fungoro te murom ta bei moiro koma ka mapunom kasu di mari dongua yaromi giramdi tei u mari fume. \v 14 Te murom niki deinga yokamai bei moiro tai ori yoporam boingua beimie. Ena murom yokamai bei moiro “Ari wanopa beinga yokamai furo Yai Gumam kura boi towaime,” diro fu yokamai moingi tei furo yokamai i gere towane deingoro ena okome yokamai furo Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi unangua kakom tei kura boi towaime.\x * \xo 16:14 \xt 1 Ti 4:1; Rew 19:19 \x* \p \v 15 Ena kakom tei non sipsip gam yaromi bei moiro “Fiyo! Ari tai kunei neinga yokamai winga ne yokamai ekankeingamere epe na u ne yokamai moingi tei unaikai ne yokamai na nakankenaimie. Ena nenta yaromi kiapam nokapu beiro te gai finguamere epe inokore yo tere nokapu wom enangua iran yaromi gai goikere mun firame,” epe dume.\x * \xo 16:15 \xt 1 Te 5:2; Rew 3:3 \x* \p \v 16 Ena kakom tei murom niki dongua suraiye yokamai furo ari mangi ari wanopanom ka epe di ereingoro ena yokamai furo akai koro tei kuku boimie. Akai tei kam i daingai Yura ari kanom “Amegeron ye” diro kam epe daimie.\x * \xo 16:16 \xt Sek 12:11 \x* \p \v 17 Ena koma Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo te koro towane yokamai bei moiro koparerai mora fera di deingoro ena gan ta koparemom i ire furo fera di kamun diau boromdi tei dongoro ena Yai Gumam fi mun ei teinga ikom dungui ikai koiri ka giram ta ari kiapam bei erongua boiyomdi tei u yoporam boingua boiro u mena uro ka epe dume: “Na kokonan beika i mora goumie,” epe dume.\x * \xo 16:17 \xt Rew 16:1 \x* \v 18 I epe dungua ena kamun napare dere nunu diro nokom ori dungoro te imimi ori wom ume. Imimi unguamom i ori wom towane ungua te kakom kakom ari yokama man sinom boromdi moinga yokamai komariki imimi ori wom ta epemere ungua kankeimie.\x * \xo 16:18 \xt Rew 4:5; 8:5 \x* \v 19 Ena imimi ori wom ungua iki birom ori wom i si dou diro u suraiye fume. Te iki birom ori akai koro koro dunguai muruwo si dou dau diro ako siro muruwo goumie. Te Yai Gumam bei moiro ari iki birom ori wom Bapiron tei moinga yokamai tai niki ori wom dongua beinga inokore ei fi erero dem miriyom api siro bei niki de erome.\x * \xo 16:19 \xt Rew 14:8-10 \x* \v 20 Te akai moirom ori gawo bei engua i goungoro te kopu mokongua i muruwo ako siro towane ta tei wom dikemie. \v 21 Te ninumui sungua towane towane mukom koingua kongo ori wom ipon donguamere epe ipun dome. Ena ninumui i ako mangi ari moingi binom ganomdi tei sungoro ninumui ipun donguamom i bei moiro ari yokamai bei niki ori wom de erongua iran i yokamai bei moiro Yai Gumam kam ka simie.\x * \xo 16:21 \xt Eks 9:24; Rew 16:9, 11 \x* \c 17 \s1 Opai yai kunei nongua oparomi meinam niki dongua imie \p \v 1 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai akoinga yokamai moingi suna tei gan ta uro “Ne uwo! Opai yai kunei nongua opai ta nuwi munmane moingui teme tei ame dere moingua oparomi meinam niki donguamom i inangua ne opon di erowaiye.\x * \xo 17:1 \xt Yer 51:12-13; Rew 17:15 \x* \v 2 Ari mangi tawa ari wanopa beinga yokamai u oparomi moingui tei uro oparomi yai gumam kasu yai dourom boinguamere epe yokamai yai gumam kasu yai dourom boime. Te oparomi furo tai mapunom niki dongua munmane beinguamere epe ari yai opai man man muruwo moinga yokamai furo mapunom niki dongua munmane beimie,” epe di narome.\x * \xo 17:2 \xt Rew 14:8; 18:3 \x* \p \v 3 Ena Yai Gumam Murom Sumuna u na denam minam ikai tei uro erowai te narongoro ena nuwi kokonan gan irai nakire fu ari moikeingi akai tei fungoro na kanikai oparomi kei biyom gam kou daingua mouwomdi kopu tei ame dero moimie. Te kei biyom kam mapunom mapunom gamdi tei dungoro te kam mapunom mapunom i Yai Gumam kam ka sume. Kei biyom i birom fari mari siro okonom koro muruwo te koro surai koire te kiyom birom kopu tei ungua okonom koro koro muruwo umie.\x * \xo 17:3 \xt Rew 13:1 \x* \v 4 Te oparomi gai suna gai kou daingua firo te kongo gol iro te kongo meina ori beinga iro te torame ama iro eken nokapu beme. Oparomi bei moiro yai gan kunei ne erere te tai ta ta munmane niki dongua benguamom i muruwo wom kapu muku ako nongua wako murere kau sire dumie.\x * \xo 17:4 \xt Yer 51:7; Rew 18:16 \x* \v 5 Te oparomi mapunomdi tei ka di kou singa kam i yo dungua i epe: “Na iki birom ori wom Bapiron opai moiye. Ena opai gan i muruwo wom yai kunei neinga mapunom beinga yokamai manom wom na moiye. Te ari yai opai muruwo mangi tawa moinga tai niki dongua beinga yokamai manom ama na moiye,” epe dume.\x * \xo 17:5 \xt Rew 14:8 \x* \v 6 Ena oparomi bei moiro Yai Gumam gama yo teinga yokamai te ari Yesu kam dungua gore dinga yokamai gere ei goimie. Te na kanikai oparomi furo yokamai akinom i nere du dire unanan fume.\x * \xo 17:6 \xt Rew 18:24; 19:2 \x* \p Ena na oparomi kanikai na ganam nouro diro inokore munmane eiye. \v 7 Na ganam nouro dungua ena nuwi kokonan gan irai ka epe di narome: “Ne ganum nouro diro epe beikeyo! Na bei moiro oparomi mapunom eke dongua te kei biyom mouwomdi kopu tei ame dongua mapunom i di mari de erowaiye. Kei biyom i birom fari mari siro okonom koro muruwo koro surai koiro tei kiyom okonom koro koro muruwo umie.\x * \xo 17:7 \xt Rew 13:1 \x* \v 8 Ena ne kei biyom kanengai mapunom i epe: Komari kei biyom i yokori moimba epena mora goimie. Te okome kei i mansinom ori wom minom dongui tei moingua ma dere u teme tawa unangoro ena Kirisito kene kene eiro kei i bei niki de towangua gouname. Te komari kei i yokori moimba epena goiro te okome u mari unangua iran ari yai opai mangi tawa moinga yokamai inokore munmane enaimba koma Yai Gumam man kamun bei eikengua kakom tei yaromi bei moiro ari suwo koropane yokamai kanom munom ganom boi engua ena ari kanom boingua yokamai kei i kanere inokore munmane eikenaime.\x * \xo 17:8 \xt Dan 12:1; Rew 11:7; 13:8 \x* \v 9 Te na ka duwaika ari nomane nokapu inokore enainga yokamai mapunom i firaime. Ena kei biyom birom fari mari siro okonom koro muruwo koro surai koingua i tora dume? Kei birom i dunguamere epe kopu mokonguai dungoro te oparomi kopu tei ame dere moimie. \v 10 Te kei birom i mapunom ta ama dume. Kei birom i dunguamere epe ari wanopa yokamai okonom koro muruwo te koro surai moime. Ena ari wanopa yokamai okonom koro muruwo i mora gouingoro te towane wom i epena yo moiro ari kiapanom bei erongoro te towane ta i okome u mari namba yaromi kakom gurom towane moiro ari kiapanom bei erowame. \v 11 Te kei biyom komari yokori moiro te epena goingua i eramom moime? Okome yaromi uro ari wanopa yokamai okonom koro muruwo koro surai moingamere epe moiro ari kiapanom bei erowame. Epe moimba okome Kirisito uro bei niki de towangua gouname. \v 12 Te kiyom okonom koro koro muruwo ungua ne kanengai mapunom i tora dume? Kiyom i dunguamere epe ari wanopa yokamai okonom koro koro muruwo moraimba yokamai koma bei moiro ari mangi tei moinga yokamai kiapanom bei erekeimie. Te okome yokamai yoporam boingua iro te kei biyom gere furo kakom gurom towane wom ari kiapanom bei erowaime.\x * \xo 17:12 \xt Dan 7:24 \x* \v 13 Ena ari wanoma yokamai okonom koro koro muruwo inokore towane eiro yoporam boingamom i te ari kiapanom bei ereinga mapunom i iro furo kei biyom yaromi tero \v 14 ena yokamai furo non sipsip gam kura boi towaimba non sipsip gam te yaromi mouwomdi finga yokamai unom boingua nou kei ei erongua yokamai gunom kam fi ki sire a ki singa yokamai gere muruwo uro ari wanopa yokamai ime de erowaimie. Te non sipsip gam ari wanopa yokamai muruwo kiapanom bei erere te ari ori beinga yokamai muruwo yaromi bei koma iwa fungua iran i yaromi furo ari wanopa yokamai ime de erowamie,” epe di narome.\x * \xo 17:14 \xt 1 Ti 6:15; Rew 19:11-16 \x* \p \v 15 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan i akai nere ka ta di narome. “Ne kanengai opai yai kunei nongua oparomi nuwi munmane kopu tei ame dere moingua mapunom i tora dume? Nuwi munmane i moinguamere epe ari yai opai ikinom akainom koro koro moinga yokamai te ari ganom dinom mapunom mapunom koinga yokamai te ari koro koro moinga yokamai te ari ka kapo kapo dinga yokamai moimie.\x * \xo 17:15 \xt Rew 17:1 \x* \v 16 Te ari wanopa okonom koro koro muruwo yokamai te kei biyom yaromi gere ne mora kanenkai yokamai muruwo u towane furo opai yai kunei nongua oparomi niki de fi tero kura boi tero bei niki ori wom de tero gai suna gai te oropo gaiyom i muruwo wom ako bai mai di tere oparomi gam miyom bai nere oparomi gam e donguai tei garaimie.\x * \xo 17:16 \xt Rew 18:8 \x* \v 17 Tora bengoro yokamai furo oparomi epe bei erowaime? Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai denom minomdi koi inokore ei erongoro ena yokamai tarom i beinga u mari fumie. Komari yokamai inokore towane eiro yoporam boingamom i te ari kiapanom bei ereinga mapunom i iro furo kei biyom yaromi teime. Ena okome Yai Gumam ka dungua i mukom fanangua kakom tei yokamai bei moiro yoporam boingamom i kei biyom teinga mapunom i gouname. \v 18 Te oparomi ne mora kanengai oparomi moinguamere epe ari iki birom ori wom moinga yokamai bei moiro ari wanopa man boromdi moinga muruwo yokamai kiapanom bei ereimie,” epe di narome. \c 18 \s1 Yai Gumam bei moiro iki birom ori wom Bapiron bei niki dongoro iki akai fo emie \p \v 1 Ena tai i mora fuka dungua na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamundi tei ma dere ako mangi umie. Gan i yoporam boingua iro te keranom bau boingua iro ako mangi ungoro ena man sinomdi koro koro muruwo bau boimie. \v 2 Ena gan i uro ka yoporam boingua epe dume. \q1 “Iki birom ori wom Bapiron iki akai i mora ako siro fo emie. Na mora kanikai Bapiron iki akai i ako fo emie. Ena epena murom niki deinga yokamai u Bapiron ikinom akainom moingi tei uro kei faimie. Te kapuka niki dongua ari mun fi erekeinga yokamai ama u Bapiron ikinom akainom moingi tei uro kei faimie.\x * \xo 18:2 \xt Rew 14:8; Yer 50:39 \x* \v 3 Te ta bengoro Bapiron iki akai i ako siro fo eme? Bapiron ari yokamai bei moiro tai mapunom niki dongua munmane beingamere epe ari yai opai man man muruwo moinga yokamai beimie. Te man sinomdi tawa ari wanopa beinga yokamai furo Bapiron ari yai gumam kasu yaromi dourom boingamere epe yokamai yai gumam kasu yai dourom boimie. Te Bapiron ari yokamai tai kan muruwo kuianom boi ereingoro ena ari meina beinga te meina bainga yokamai bei moiro tai kan muruwo Bapiron ari erere kongo mukom munmane imie,” \m epe diro u boimie. \v 4 Epe u boingoro ena na fikai ka giram ta kamundi; tei ako unguai ka epe dume: \q1 “Na ganama yokamao, ne yokamai Bapiron akai tei ma dere u mena wiyo! Ne yokamai Bapiron akai tei ma dere u mena wiyo! Ne yokamai Bapiron ari bianom fainguai ama inaingai iran i yokamai bianom faingua meinanom niki dowangua inaingamere epe ne yokamai ama inainga fanama ne u mena wiyo!\x * \xo 18:4 \xt Ais 48:20; Yer 50:8; 2 Ko 6:17 \x* \v 5 Bapiron ari yokamai bianom fainguamom i moko iwa furo kamundi tei fungua te na bei moiro yokamai bianom bei moinga muruwo wom kanikai iran meinanom niki dowangua erowaiye.\x * \xo 18:5 \xt Yen 18:20-21; Yer 51:9 \x* \v 6 Ena ne na ewi dowaika Bapiron ari bei niki de erowainga yokamao, ne yokamai furo yokamai tai niki dongua beingamere epe tai niki dowangua yokamai bei ereiyo! Te ne yokamai tai niki dowangua Bapiron ari mokom bai erowainga i moko iwa fure bei ereiyo! Te Bapiron ari bei moiro ari kipi kaingua bei ereingamere epe ne yokamai furo kipi ori wom karangua yokamai ereiyo!\x * \xo 18:6 \xt Sam 137:8; Yer 50:15, 29; 2 Te 1:6 \x* \v 7 Te yokamai nenen kanom akire di iwa dere te eken ori wom beingamere epe ne yokamai furo kipi karangua mapunom munmane bei ereiyo! Te Bapiron ari yokamai denom minomdi ikai koi ka epe di fime: ‘No yokamai ari ori moipune. Te ari yai opai munmane u no moipungi tei wingoro ena no yokamai towane moikepune. Tai ipun dowangua mapunom i no yokamai fuka di norekenangua no yokamai kai meikenapune. I kawom tamanume,’ epe dinga\x * \xo 18:7 \xt Ais 47:7-9 \x* \v 8 ena na yokamai ipu si ereika yaromi yoporam boingua kapakom moika iran i na uro aro kakom towane wom tai niki donguai mapunom mapunom yokamai bei erowaiye. Na bei moiro nupi fanainga mapunom munmane yokamai erere te kai ori wom meinainga mapunom erere te meran ori wom gorainga mapunom ama erowaiye. Ena iki birom ori wom Bapiron i muruwo e dongua dowame,” \m ka giram i epe dume.\x * \xo 18:8 \xt Rew 17:16 \x* \p \v 9 ena ari mangi tawa ari wanopa beinga yokamai koma bei moiro Bapiron ari yai gumam kasu dourom boingamere epe yokamai beiro te Bapiron ari guwai gai munmane ako neingamere epe yokamai ama ako neinga yokamai kanaingai iki birom ori wom Bapiron e dongua dero enuku unangoro kanero kai ori wom meinaime.\x * \xo 18:9 \xt Rew 17:2 \x* \v 10 Te Bapiron ari kipi ori wom karangua inaingoro ari wanopa beinga yokamai kanero kuri firo fakai wom tei moiro ka epe di erowaime: \q1 “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei fairo te yoporam ori wom boingua ako moimba Yai Gumam uro kakom gurom towane ne yokamai bei niki de erongoro ikinom akainom i fo emie,” \m epe di erowaime.\x * \xo 18:10 \xt Dan 4:30 \x* \p \v 11 Ena Bapiron ari nenta guwai tokoi meina barangua moikeinga iran ari mangi tei moiro meina bainga yokamai iki birom ori wom inokore ei tero kai meiro denom minom kipi karangoro wan moraime. \v 12 Te tai guwai gai koma meina beinga tarom i tora dumie? Ena guwai i kongo gol te kongo siwa te kongo wom nokapu te torame nokonomdi tokoinga tarom i epemere dumie. Te guwai ta i gai feke nokapu wom te gai kou daingua te gai i furako faingua tarom epemere ama dumie. Te guwai ta i eri kam kam muruwo kipom sungua te non ta i kam erefan kiyom i ire tai kan i munmane wom beinga tarom te eri meina ori wom boingua eriyom i iro tai beinga tarom te kongo ain bo te kongo nokapu wom iro tai beinga tarom i ama dumie. \v 13 Te tai ta i gene i neinga kuwanom i kipom sungua te nurom kanom kanom i kipom sungua te nuwi wain ya te eri oriwa mukom nurom te kui witi kuwanom nokapu te non burumakau te non sipsip te non kosi te kari non kosi gureinga tarom i ama dumie. Te yokamai ama bei moiro “Ari uro kokonan yo morom bei norowaimie,” diro nuwi kokonan yai opai meina bei ereimie. Ari meina bainga yokamai guwai epemere ako moimba Bapiron ari muruwo wom meina barainga yokamai moikeimie. \v 14 Ena ari meina bainga yokamai furo “Ne Bapiron ari yokamao, ne yokama guwai tai ta ta muruwo kuianom boi erongua tarom i muruwo mora goumie. Te tai kan i muruwo wom meina ori bainga te tai eken beinga tarom muruwo wom mora goumie. Ena ne yokamai guwai gai i muruwo koma ako neinga tarom i tokoi kankenaime,” epe duwaime. \v 15 Ena ari tai kan i muruwo Bapiron ari meina bei erere kongo mukom ori wom inga yokamai furo Bapiron ari yokamai kipi ori wom karangua firainga kanero kuri firo fu fakai wom tei furo ariro denom minom kipi karangoro kai mei moraimie. \v 16 Epe moiro ka yoporam boiro epe duwaime: \q1 “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei fairo te gai suna gai feke nokapu wom fire te gai suna kou daingua ama fire te kongo gol bo te kongo nokapu wom ire eken bei erere te torame nokonomdi tei tokoimba\x * \xo 18:16 \xt Rew 17:4 \x* \v 17 epena kakom gurom towane ne yokamai kongonom mukom te eken guwai i muruwo wom mora goumie,” \m epe dimie. \p Ena kakom tei nuwi kopare kan akoinga yokamai muruwo te ari nuwi kopare meina eiro akai bakom ta naro beinga yokamai te nuwi kopare i kiapam beinga gan yokamai te ari muruwo fui nuwi tei kokonan beinga yokamai muruwo iki birom ori wom Bapiron dungui fakai tei moiro \v 18 kanaingai iki birom ori irai dowangero enuku unangua kanere ka epe u boiro “Iki birom ori wom dunguamere epe iki birom ori ta dikeme,” epe diro \v 19 ena man sinom kuwan bengua iro binomdi kopu tei buire denom minom kipi karangoro kai meire u yoporam boiro epe boraime: \q1 “Aiya, ne Bapiron ari yokamao, ne yokamai kanom fi eropune. Ne yokamai iki birom ori wom kei faingoro ena no nuwi kopare ako neinga yokamai fui nuwi wan furo ne yokamai moingi tei furo tai kan muruwo meina beiro kongo munmane ipunie. Te epena kakom gurom towane ne yokamai guwai gainom i mora goumie,” \m epe diro u boraime. \p \v 20 Ena na ka duwaiye, “Iki birom ori wom i niki dere iki akai fo engua iran i ne kamundi tei moinga yokamai mun oriwom fiyo! Te ne Yai Gumam gama yokamao, te ne Yesu ewi dongua finga yokamao te ne ka mapunom di mari deinga yokamao, ne yokamai ama mun ori wom fiyo! Koma Bapiron ari yokamai furo ne yokamai bei niki de ereingamere epe Yai Gumam bei moiro yokamai ipu si erero meinanom niki dongua mokom bai erongua iran i ne yokamai ama mun ori wom fiyo!” epe di ereiye.\x * \xo 18:20 \xt Ais 44:23; Diu 32:43; Yer 51:48; Rew 19:1-2 \x* \p \v 21 Ena tai kan i mora goungoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yoporam boingua yaromi furo kongo ipun ori wom dongua akire di moiro fiasi fui nuwiri tei dere ka epe dume: \q1 “Na kongo i fiasi oropo tei deikamere epe iki birom ori wom Bapiron i ako suwangoro ena ari yokamai iki birom ori irai tokoi kankenaimie.\x * \xo 18:21 \xt Yer 51:63-64 \x* \v 22 Te ari yokamai towa ta nokom duwangua tokoi fikenaimie. Te yokamai ari wi duwainga ama fikenaimie. Te yokamai mukare bakom bo te tai fu dinga tarom mapunom mapunom nokom duwangua ama tokoi fikenaimie. Te ari kokonan mapunom mapunom finga yokamai tokoi u ne Bapiron ari yokamai moingi tei kunaimie. Te ari bei moiro kui kuwanom ire iki birom ori ikai tei kaime dori tokoi beikenaimie.\x * \xo 18:22 \xt Ais 24:8 \x* \v 23 Te kewa dere bau boinguamere epe iki birom ori ikai tei tokoi bau boikename. Te yai gan ‘Opai inapune,’ duwainga bo te opai gan ‘Yai kau enapune,’ duwainga kam i iki birom ori ikai tei tokoi epemere dikenaime. Ena tora bengoro Yai Gumam ne Bapiron ari yokamai bei niki de erowame? Ne yokamai moingi suna tei meina bainga yokamai bei moiro man sinom boromdi tawa ori beiro moimie. Te ne yokamai bei moire gene mane mapunom mapunom ire wanere ari mangi tei moinga yokamai kinanom si ereimie.\x * \xo 18:23 \xt Yer 16:9; 25:10; Ais 47:9 \x* \v 24 Te ne yokamai bei moiro Yai Gumam kam di mari deinga yokamai te gama yo teinga yokamai ei goimie. Kawom, ne yokamai bei moiro mangi ari munmane man sinomdi tei moinga yokamai ei goimie. Ena iran Yai Gumam uro ne yokamai bei niki de erowame,” \m yaromi ka epe dume.\x * \xo 18:24 \xt Yer 51:49; Mt 23:35; Rew 17:6 \x* \c 19 \s1 Iki birom ori wom Bapiron tei fo engua iran ari yai opai yokamai mun ori wom fimie \p \v 1 Ena tai i fuka dungua mora goungoro na fikai yai opai munmane wom kamundi tei moinga yokamai u ori wom boiro epe dime: \q1 “Nonon yokamai Yai Gumam towane kam akire duwapune. Nonon Yai Gumanom yaromi towane bei moiro moi kuwom suwapunga tarom norere te keranom bau boingua kapakom te yoporam boingua kapakom moimie. \v 2 Te yaromi ka kori di norongua kakom tei yaromi bei moiro mapunom yo tongua kawom bengua ka kori di norome. Ena Bapiron ari yokamai furo ari mangi koro koro moinga yokamai muruwo ‘Ne yokamai yai gumam kasu dourom boiyo!’ di erere bei niki de ereinga iran Yai Gumam bei moiro yokamai meinanom niki dongua mokom bai eromie. Koma oparomi bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ama ei goingua iran Yai Gumam kipi ori wom kaingua tome,” \m epe dime.\x * \xo 19:2 \xt Rew 6:10; 16:7 \x* \v 3 Epe diro ena yokamai tokoi u yoporam boiro boiro epe dime: \q1 “Nonon yokamai Yai Gumam kam towane wom bawom duwapune. Iki birom ori wom i e dongua dongoro enukumom i kakom kakom u teme namie,” \m epe dime.\x * \xo 19:3 \xt Rew 14:11 \x* \v 4 Ena ari mokoinga yokamai okonom kaunom muruwo te yai ta okom suwo iro suwo iro te kapu suwo iro suwo iro yokori moinga yokamai gome dero Yai Gumam ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi kam bawom diro ka epe u boime: \p “I kawom, No yokamai bei moiro Yai Gumam kam towane wom bawom duwapune,” \m epe dime.\x * \xo 19:4 \xt Rew 4:9-11 \x* \v 5 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei moingua yaromi u boiro ka ta epe di eromie: \q1 “Ne Yai Gumam kokonanom gan yokamao, ne yokamai ori gawo muruwo yaromi kuriyom fi tere uro yaromi towane wom kam bawom diyo!” \m epe dume.\x * \xo 19:5 \xt Sam 22:23; 134:1 \x* \s1 Yokamai bei moiro non sipsip gam te yaromi opai ingua kanom akire dime. \p \v 6 Ena na tokoi fikai ari yai opai munmane wom yokamai kuku boi moiro u yoporam boiro boime. Te nuwi munmane kuwom siro mu dunguamere epe bo te kamun nunu ori wom dunguamere epe yokamai u yoporam boingua boiro epe dime: \q1 “Nonon yokamai Ari Wanopanom Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi bei moiro ari yai opai muruwo kiapanom bei erongua iran yaromi kam towane wom bawom duwapune.\x * \xo 19:6 \xt Rew 11:15, 17; 15:3 \x* \v 7 Ena epena non sipsip gam yaromi opai inangua kakom i i mari dongoro ena yaromi efem biyai mora kenom beiro moingua iran no yokamai denom minom moko iwa fungoro mun ori wom firo Yai Gumam kam bawom duwapune.\x * \xo 19:7 \xt Rew 21:2, 9; Ef 5:32 \x* \v 8 Ena Yai Gumam bei moiro gai suna gai nokapu wom feke dongua keranom sungua iro yaromi efem biyai tongoro fimie,” \m epe dime. Te non sipsip gam efem biyai moinguamere epe Yai Gumam gama moingoro ena gama yokamai mapunom yo tongua beinga iran Yai Gumam gai suna gai nokapu wom i erome.\x * \xo 19:8 \xt Ais 61:10 \x* \p \v 9 Ena kakom tei Yai Gumam nuwi kokonan gan i ka epe di narome: “Ne ka epe munom boro! ‘Non sipsip gam bei moiro opai inangua kakom tei Yai Gumam furo ari “Ne yokamai uro non sipsip gam opai ingua kopunamom ori wom neiyo!” di erowangua yokamai mun firaime,’ epe diro boro!” epe di narere ena ka ta di narome. “Kawom i Yai Gumam yaromi kam kawom dumie,” epe di narongoro\x * \xo 19:9 \xt Lk 14:15 \x* \v 10 ena na ka i firo “Nuwi kokonan gan kam i akire duwaiye,” diro yaromi kauwomdi tei ako faipa yaromi “Ne epe bei narekeiyo! Ne te ne arinuma yokamai gere bei moiro Yesu gunom kam di mari deinga a ki singamere epe na Yesu yaromi kokonan bei teiye. Ena ne Yai Gumam towane wom kam bawom do!” epe di narome. Te tora bengoro yaromi ka i epe di narongoro na fiye? Yesu yaromi nenen bei moiro gunom kam ari di mari de erongua iran ari gunom kam di mari deinga yokamai yoporam boingua iro ka di mari deime.\x * \xo 19:10 \xt Ap 10:25-26; Rew 22:8-9 \x* \s1 Yai ta non kosi feke dongua mouwomdi kopu tei ame dere moime \p \v 11 Ena na kanikai kamundi tei giram koiro dungoro non kosi feke dongua ta moingoro kaniye. Yai ta non kosi mouwomdi kopu tei ame dero moinguai yaromi kam surai i epe: “Yaromi ka dunguamere epe bengua yaromi ye” diro dai teime. Te yaromi “Ka kawom towane dungua yarom ye,” diro dai teime. Ena yaromi ari ka kori di erero ipu si erongua kakom tei bo te yaromi ari kura boi erongua kakom tei yaromi yo tongua mapunom i towane dourom boiro bei erome.\x * \xo 19:11 \xt Rew 1:5; Sam 96:13; Ais 11:4 \x* \v 12 Te e dongua donguamere epe yaromi okom muromdi tei dongoro te yaromi bei moiro ari wanopa yokamai binom gainom munmane biromdi tei engoro te Yai Gumam bei moiro yaromi gam dinom kam boi tomba yaromi towane kam boingua mapunom i fimie. Yai ta fikemie. I tamanume.\x * \xo 19:12 \xt Rew 1:14 \x* \v 13 Te gai suna gai arari wom i akiyom i biyom sunguai yaromi fimie. Te ari yokamai bei moiro yaromi kam daingai yokamai “Yai Gumam yaromi kam mapunom ye,” epe dime.\x * \xo 19:13 \xt Ais 63:1-3; Yo 1:1, 14 \x* \v 14 Ena kamundi kiminem yokamai gai suna gai nokapu wom feke dongua firo non kosi feke dongua mouwomdi kopu tei ame dero furo yaromi mouwomdi dourom boiro fimie. \v 15 Te sanupui fari siro murom koro koro nonguai yaromi giramdi tei dungoro u mena ungoro ena yaromi furo ari yai opai man man tei moinga yokamai eiro bei niki de erowame. Yaromi yoporam boiro ain kupa akoro yokamai kiapanom bei erowame. Te Yai Gumam yoporam boingua kapakom yaromi bei moiro yokamai dem miriyom api si erongua ari nuwi wain mukom iro kaunomdi ikire daiwai dingoro ena nurom i u mena unguamere epe yaromi ari yokamai ikire daiwai di erowangoro ena akinom u mena uname.\x * \xo 19:15 \xt Rew 1:16; 12:5; 14:20 \x* \v 16 Te yai ta bei moiro yaromi gai suna tei te yaromi kauwom kinomdi tei kam i epe boime: “Yaromi bei moiro ari mangi ari wanopanom yokamai muruwo bire ime de erere te ari ori yokamai muruwo ama ime de erome,” epe boime.\x * \xo 19:16 \xt Rew 17:14 \x* \p \v 17 Ena kakom tei na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta aro dungui suna tei arire moiro u boiro kapuka kamun diau dungui suna tei wara gairo finga yokamai ka epe di erome: “Ne yokamai ure Yai Gumam kopunam ori dungui tei kuku boiyo!\x * \xo 19:17 \xt Esi 39:17-20 \x* \v 18 Ne yokama ure ari mangi ari wanopanom yokamai ganom miyom te kiminem ari ori yokamai ganom miyom te kiminem yokamai ganom miyom te non kosi ganom miyom te ari non kosi mouwomdi kopu tei ame dere moinga yokamai ganom miyom te ari nuwi kokonan beinga yokamai ganom miyom te ari nuwi kokonan beikeinga yokamai ganom miyom te ari kuwanom moinga yokamai ganom miyom te ari kanom faingua yokamai ganom miyom nowaime,” epe di erome. \p \v 19 Ena na kanikai kei biyom te ari mangi ari wanopanom yokamai te yokamai kiminem yokamai bei moiro “No yokamai furo yai non kosi mouwomdi kopu tei ame dere moingua yaromi te yaromi kiminem yokamai kura boi erowapune,” diro kuku boimba\x * \xo 19:19 \xt Sam 2:2 \x* \v 20 yaromi bei moiro kei biyom iro te ka kasu di mari dongua yaromi ama iro kan si erome. Koma ka kasu di mari dongua yaromi bei moiro kei biyom yoporam boinguamom i iro tai ori yoporam boingua beiro ari kei biyom kam kanom boinga te keirai kuiam kam akire dinga yokamai mimi bei erome. Ena yaromi bei moiro kei biyom te ka kasu di mari dongua yai surai yokori moipikamere akore fiasi guwom akai de eromie. Te kongo i kam safa tei e dongua ori wom dere kakom kakom de derewo duwame.\x * \xo 19:20 \xt Rew 13:11-17; 20:10, 15 \x* \v 21 Ena yai non kosi mouwomdi tei ame dere moingua yaromi sanupui giramdi u mena ungua ako moiro kei biyom te ka kasu di mari dongua yai surai kiminem yokamai muruwo ei goingoro ena kapuka yokamai uro goinga yokamai ganom miyom neingoro yokamai maranom ori wom mokomie.\x * \xo 19:21 \xt Rew 19:17-18 \x* \c 20 \s1 Satan yaromi kan iki tei moingua non iki 1000 moimie \p \v 1 Ena na kanikai Yai Gumam nuwi kokonan gan ta kamundi tei ma dero ako ume. Yaromi mansinom ori wom minom dongua kori gumam ki akore te okomdi tei kan sen ori wom ama akore ume.\x * \xo 20:1 \xt Rew 9:1 \x* \v 2-3 Gan i uro onopa ori wom towane akoro a ki sume. Onopa ori wom mapunom i eramom moime? Onopa i komari moiro ari mimi bei erongua onopa kam ta i “Satan ye,” dinga moime. Ena gan uro onopa i a ki siro kan i koi tero fiasi minom dongui tei dero “Onopa i noniki 1000 ikai tei moiro ari mimi bei erekename,” diro minom dongua kori gumamdi kori kei ki siro si daume. Ena noniki 1000 i mora gounangua kakom tei onopa i u mena uro kakom gurom towane toka ari mimi bei erowame.\x * \xo 20:2-3 \xt Rew 12:9 \x* \x * \xo 20:2-3 \xt Yut 1:6 \x* \p \v 4 Ena na tokoi kanikai ari suwo koropane bei moiro ari kiapanom bei ereinga boinomdi tei ame dero moingoro ena Yai Gumam bei moiro ari yai opai yokamai ipu si erero ka kori di erowainga kokonanom eromie. Te na ama kanikai ari munmane wom yokamai kuianom Yai Gumam tei moimie. Koma yokamai bei moiro kei biyom bo te kei irai kuiam kam akire dikere te “O” dikeingoro ena keirai ginopui sungua mapunomdi tei bo te okonomdi tei si erekemba yokamai Yesu fi ki si tero gunom kam i di mari dero Yai Gumam kam i ama ako ki singa iran yokamai kianoma yokamai bei moiro yokamai nokonom boreingoro goimie. Yokamai goinga onopa i man minom dongua moingua kakom tei yokamai tokoi arire yokori moiro Kirisito gere noniki 1000 ari kiapanom bei ereimie.\x * \xo 20:4 \xt Dan 7:9, 22, 27; 1 Ko 6:2 \x* \v 5 Yokamai tokoi arire yokori moimba ari suwo koropane ama goinga yokamai epena tokoi arikeimie. Tamanume. Noniki 1000 i gounangoro yokamai arowaime. Ena yokamai koma arire yokori moinga yokamai mapunonom i tora dume? Ari goiro tokoi aringa yokamai koma wom epe benainga arimie. \v 6 Ena ari koma wom tokoi arire yokori morainga yokamai mun ori wom firo yo tere moraime. Ari e dongua de derewo duwangua akaiyomdi tei morainga mapunom i ari koma arire yokori morainga yokamai kankenaime. Tamanume. Yokamai furo Yai Gumam te Kirisito gere fi mun ei teinga arinoma moiro te Kirisito gere noniki 1000 ari kiapanom bei erowaime.\x * \xo 20:6 \xt 1 Pi 2:9; Rew 1:6 \x* \s1 Satan yaromi kawom niki dowame \p \v 7 Ena okome noniki 1000 i gounangoro kan iki kori gumam i yaunangoro Satan yaromi kan iki ma dero u mena uro \v 8 ari yai opai man man koro koro tei moinga yokamai muruwo mimi bei erowame. Te makarawa fui nuwi bunamdi tei dunguamere epe ari man man koro koro tei moinga yokamai moiro te kanom dainga i “Gok te Makok ye,” diro daimie. Ena Satan uro “Yokamai furo Yai Gumam gama kura boi erowaime,” diro ekire kuku boi erongoro\x * \xo 20:8 \xt Esi 38:2, 9, 15-16 \x* \v 9 ena yokamai koro tei ma dere kon arari furo Yai Gumam gama yo teinga yokamai iki birom ori Yai Gumam mun fi teinga kuku boinga akaiyomdi tei waiyapo de suna dere moimba e dongua kamundi teiri ako ungua Satan gama yokamai ganom dongoro goimie.\x * \xo 20:9 \xt 2 Kin 1:10; Esi 39:6 \x* \v 10 Ena kakom tei Yai Gumam bei moiro Satan ari mimi bei erongua yaromi ako moiro fiasi kongo safa dongui akai tei de tome. Koma yaromi bei moiro kei biyom te ka mapunom kasu di mari dongua yaromi fiasi tei de erongoro ena ari suraiye yokamai akai tei moiro aro kakom bo kama kakom ganom kipi karangua firo kakom kakom moi derewo moraimie.\x * \xo 20:10 \xt Rew 19:20; 21:8 \x* \s1 Yai Gumam furo ari yai opai muruwo ipu si erome. \p \v 11 Ena na kanikai ari kiapanom bei erongua boiyom ori wom feke dongua te yai ta ame dere moingoro kaniye. Ena man kamun yaromi moingui tei ma dero goungoro ena yokamai bei moiro man kamun tokoi kankeime. \v 12 Te na tokoi kanikai ari kanom faingua goinga yokamai te ari kanom wankengua goinga yokamai moingoro kaniye. Yokamai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei arere moingoro ena yai ta bei moiro munom ganom munmane ako fura dome. Te yaromi bei moiro ari kakom kakom moi kuwom suwainga inainga yokamai kanom munom ganom boingua i ama fura dome. Koma munom ganom munmane koma ako fura dongua ari yai opai muruwo tai beingamere epe munom ganom i ikai tei boingoro ena epena Yai Gumam bei moiro yokamai tai mapunom beingamere epe ipu si erere meinanom erome.\x * \xo 20:12 \xt Dan 7:9-10; Mt 25:31-46; Ap 17:31; 2 Ko 5:10 \x* \v 13 Te ari fui nuwi tei goinga yokamai tokoi aringoro te ari goinga akaiyom tei moinga yokamai ama tokoi aringoro yokamai muruwo fu boiyomdi tei fingoro ena yokamai tai mapunom beingamere epe Yai Gumam ipu si erome.\x * \xo 20:13 \xt Ro 2:6; 1 Pi 1:17; Rew 22:12 \x* \v 14 Ena Yai Gumam bei moiro ari koma goinga guwom akai tei moinga yokamai muruwo fiasi e dongua de derewo duwangua akaiyom tei dome. Ena ari fu e dongua de derewo duwangua akaiyom tei nainga yokamai kawom goraime. Koma yokamai mangi tawa goimba epena yokamai tokoi ama goimie.\x * \xo 20:14 \xt 1 Ko 15:26, 54-55 \x* \v 15 Ena ari kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai kanom munom ganom boimba ari yokamai kanom munom i boikeinga yokamai fiasi e dongua kakom kakom de derewo duwangua akaiyomdi tei deime.\x * \xo 20:15 \xt Mt 25:41; Rew 19:20 \x* \c 21 \s1 Man kamun koi fuka dume \p \v 1 Ena koma man kamun komari wom dungua i mora goungoro te fui nuwi ama goungua ena epena na kanikai man kamun koi fuka dume.\x * \xo 21:1 \xt 2 Pi 3:13 \x* \v 2 Te na ama kanikai iki birom ori yo tonguai Yerusarem koi bei moiro Yai Gumam kamundi tei moingua ma dero ako oropo umie. Te yai opai kau einga kakom tei oparomi eken nokapu wom benguamere epe iki birom ori eken nokapu wom bei teime.\x * \xo 21:2 \xt Ip 11:16; 12:22; Rew 3:12 \x* \v 3 Te na fikai ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ka giram ta u erowai tongua boiro “Fiyo! Yai Gumam kei faingua ikom mora u mari ume. Yaromi bei moiro ari yai opai yokamai moraingi suna tei moi erowangoro ena yokamai yaromi ariyoma moraime. Te Yai Gumam nenen bei moiro yokamai moraingi tei moi erere yokamai Yai Gumanom moramie.\x * \xo 21:3 \xt Sek 2:10; 1 Ko 6:16 \x* \v 4 Ena Yai Gumam bei moiro ari yokamai kai meinga mapunom bei gouname. Te ari tokoi goikenainga ena ari yokamai denom minom tokoi ipun dekenangoro te kaimom meikenaime. Te ari yokamai ganom kipi karangua tokoi kaikenaime. Kawom, tai ta ta koma dungua tarom i muruwo mora gouname,” epe diro u boime.\x * \xo 21:4 \xt Ais 65:19; 1 Ko 15:26; Rew 7:17 \x* \p \v 5 Ena yaromi ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dere moingua yaromi bei moiro “Ne yokamai fiyo! Na tai kan i muruwo wom tokoi koi bei eiye,” dungoro ena nuwi kokonan gan ta ka epe di narome. “Yaromi ka dungua i kawom dungua iran ari yai opai ka i fi ki suwainga i fanangua iran ka i boro!” epe di narome. \p \v 6 Ena ari kiapanom bei erongua boiyomdi tei ame dero moingua yaromi bei moiro ka epe di narome. “Na tai ta ta beika i mora goume. Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Ena ari yai opai nuwi gorainga na bei moiro nuwi okom eiro moko ungua nuwiyom koiro yokamai yo morom erowaika iran yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.\x * \xo 21:6 \xt Yer 2:13; Yo 7:37; Rew 1:8, 17; 22:17 \x* \v 7 Te yai ta bei moiro Satan yaromi kura boi ime de towangua yaromi tai epe iname: Na furo yaromi Yai Gumamom moi towaikoro te yaromi na wanam morame.\x * \xo 21:7 \xt 2 Sam 7:14; Ro 8:14-17 \x* \v 8 Moramba ari Satan yaromi kura boi ime de tekeinga yokamai bo te ari fi ki si teinga mapunom a ki sikeinga yokamai bo te ari tai niki dongua mapunom mapunom beinga yokamai bo te ari ei goinga yokamai bo te ari gai goinga mapunom beinga yokamai bo te ari gene mane beinga yokamai bo te ari yai gumam kasu yokamai kanom akire dinga yokamai bo te ari ka kasu dinga yokamai muruwo wom fu e dongua de derewo duwangua akaiyom tei naime. Koma yokamai mangi tawa goimba epena yokamai ama kawom goraime,” epe di narome.\x * \xo 21:8 \xt Mt 25:41; Rew 19:20; 22:15 \x* \s1 Iki Birom Ori Yerusarem koi u mari ume \p \v 9 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan okonom koro muruwo koro surai yokamai kopare okonom koro muruwo koro surai iro furo mangi ari bei niki de ereinga yokamai moingi suna tei gan ta uro ka epe di narome. “Non sipsip gam epena opai inangua efem biyai na ne opon di erowaiya ne uwo!” epe di narongoro\x * \xo 21:9 \xt Rew 15:1; 21:2; Ef 5:27 \x* \v 10 ena Yai Gumam Murom Sumuna uro na denam minam fai si dungoro ena gan i bei moiro nakire furo kopu ta arari wom mokongui tei furo iki birom ori yo tongua ta Yerusarem opon di narome. Iki birom ori i Yai Gumam kamundi moingui tei dungua ma dero ako mangi umie. \v 11 Yai Gumam yaromi keranom sunguamom iki birom ori tei dere bau boimie. Te ari meina ori wom beinga kongom i kam Yaspa i gaurom tongua nukunom keranom sunguamere epe iki birom ori irai keranom sumie.\x * \xo 21:11 \xt Ais 60:1-2, 19 \x* \v 12 Iki birom ori tei kira arari kamun kira siro te kira singa kori gumam eingai okonom koro koro muruwo kaunom koro surai eingoro ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai bei moiro kira singa kori gumam towane towane eingi tei gan towane towane arere moimie. Te Isirae ari yokamai girinom awanom yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai yokamai kanom towane towane ama kira singa kori gumam towane towane eingi tei boimie.\x * \xo 21:12 \xt Esi 48:30-35 \x* \v 13 Ena aro moko ungui tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te bunam koro tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te koro ta tei kira singa kori gumam suraiye eime. Te aro ako bengui ime kira singa kori gumam suraiye eimie. \v 14 Te iki birom ori kiram mapunomdi tei kongo ori wom okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai diro ako ki sungoro ena non sipsip gam yaromi bei moiro koma ari okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai yokamai ewi dongoro yokamai fingarai ena yokamai kanom kongori tei towane towane boime. \p \v 15 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan i na gere ka di ipo ka dopuka gan i kongo gol iro kan a gi diro einga tarom beiro iro “Iki birom ori kiram te kira singa kori gumam enguai a gi dire faingui tei boi kuraiye,” diro beme.\x * \xo 21:15 \xt Rew 11:1 \x* \v 16 Ena iki birom ori kiram koro koro muruwo i u towane wom fumie. Nuwi kokonan gan i kanomom i iro wanero buro boire bemie. Ena iki birom ori i giwi ka tonguai i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tonguai i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tongui i 2400 kiromita epe ka tongoro te giwi ta ka tonguai i 2400 kiromita epe ta ka tongoro te koro arari sino tei iwa dongua i ama 2400 kiromita epe dume. \v 17 Te yaromi ama bei moiro kira koro arari sino te iwa dongua i buro boinguai 60 mita dume. Ari yokamai kan iro a gi diro eingamere epe gan i kan i a gi diro eme. \v 18 Te iki birom ori kiram si suna donguai Yai Gumam bei moiro kongo nokapu wom i kam Yaspa i iro kira si suna dero keme. Yaromi iki birom ori i kenguai kongo gol towane iro kengoro ena nukunom keranom siro bau boinguamere epe iki birom ori i keranom siro bau boimie. \v 19 Te yaromi bei moiro kongo mapunom mapunom meina ori wom boinguai iro iki birom ori kira mapunomdi tei eken bei tomie. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo towane dungua kam i yaspa dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i sapaiya dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i aket dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i emeral dume.\x * \xo 21:19 \xt Ais 54:11-12 \x* \v 20 Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i saroniki dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kanirian dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kirisoraito dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i beril dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i topas dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i kalsironi dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i tukoiso dume. Te iki birom ori kira kauwomdi tei kongo ta dungua kam i ametisu dume. \v 21 Ena iki birom ori kira singa kori gumam einga dungui tei okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai dunguai Yai Gumam bei moiro torame feke donguai meina ori wom boingua iro towane towane kira singa kori gumam go di eme. Te iki birom ori tei kon mori u koro koro fungua yaromi kongo gol nokapu wom iro kon mori fuingoro ena nukunom i keranom siro bau boinguamere epe kon ori i keranom siro bau boimie. \p \v 22 Ena na furo iki birom ori tei fi mun ei teinga ikom i dungua na kankeiye. Ta bengoro iki kankeiye? No Ari Wanopanom Yai Gumam yoporam boingua kapakom moingua yaromi te non sipsip gam gere surai iki birom ori tei kakom kakom moipika iran fi mun ei teinga iki keinga i faikeme. \v 23 Te iki birom ori tei Yai Gumam keranom bau boingua u mari ungoro te kewa gainga donguamere epe non sipsip gam i dongua iran aro donguai bo te kapa dongua i keranom si koi eikemie.\x * \xo 21:23 \xt Ais 60:19-20; Rew 22:5 \x* \v 24 Ena iki birom ori tei bau boinguamom i dero ari man man muruwo moinga yokamai de erowangoro ena yokamai kon wan moraime. Te mangi ari wanopa yokamai eken guwainom i iro iki birom ori tei unaime.\x * \xo 21:24 \xt Ais 60:3, 5 \x* \v 25 Te iki birom ori tei kama kakom kakom sikenangua kiranom siro bau boi dero duwangua iran yokamai iki birom ori i kira singa kori gumam i kori keikenaime.\x * \xo 21:25 \xt Ais 60:11 \x* \v 26 Te ari yokamai muruwo wom eri kongo mukom ako nowainga bo eken guwai gai ako nowainga iro u iki birom ori ikai koi naimie. \v 27 Naimba tai dinepe dowangua bo te ari tai gai goinga mapunom mapunom benainga bo te ari ka kasu duwainga yokamai muruwo u iki birom ori ikai koi kinaime. I kawom tamanume. Non sipsip gam yaromi bei moiro ari kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai kanom munom ganom boingua ena yokamai kanom boingua dungua yokamai towane wom u iki birom ori ikai tei naime\x * \xo 21:27 \xt 1 Ko 6:9-10; Rew 22:15 \x* \c 22 \s1 Ari yokamai nuwi nowainga kakom kakom moi kuwom suwainga inainga nuwiyom i kam \p \v 1 Ena nuwi kokonan gan i bei moiro nuwi ori na opon di narome. Ari nuwi i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom iro kakom kakom moi derewo moraime. Te nukunom keranom sunguamere epe nuwi i keranom sungoro te nuwi akonguai Yai Gumam te non sipsip gam gere ari kiapanom bei erongua boinomdi tei ma dero ako yaro furo\x * \xo 22:1 \xt Esi 47:1 \x* \v 2 iki birom ori kon mori suna tei fumie. Ena nuwi bunamdi koro ya te koro ipo eri ta mokomie. Te ari eri mukom i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom iro kakom kakom moi derewo moraime. Ena non iki towane fungua kakom tei eri i mukom kakom okonom koro koro muruwo kaunom surai koime. Kapa towane eri mukom munmane koingoro te kapa ta i eri mukom munmane koingoro epe beiro beiro koime. Ari yai opai muruwo yokamai nupi faikenaro benainga yokamai eri arom i iro nenen bei nokapu de ere moimie.\x * \xo 22:2 \xt Yen 2:9; Sek 14:8; Esi 47:12 \x* \v 3 Te tai kan i muruwo Yai Gumam kuiam boikenangua tarom i iki birom ori ikai tei dekename. Te Yai Gumam te non sipsip gam gere ari kiapanom bei erongua boinom i iki birom ori ikai tei duwangoro ena ari Yai Gumam kokonan gan yokamai furo surai kanom bawom duwaime.\x * \xo 22:3 \xt Rew 7:15 \x* \v 4 Yokamai furo Yai Gumam yaromi gumam kanaingoro te yaromi kam i yokamai mapunomdi te munom boi erowame.\x * \xo 22:4 \xt Mt 5:8; Rew 13:8 \x* \v 5 Ena kamun kama i tokoi sikenangoro te no Ari Wanopanom Yai Gumam yaromi bei moiro yokamai keranom sungua erowangoro ena mukare kewa i ama tokoi garainga dekenangoro te aro i ama dekename. Ena yokamai ari wanopa moiro kakom kakom ari kiapanom bei erowaimie.\x * \xo 22:5 \xt Rew 21:23; Dan 7:27; Rew 5:10 \x* \p \v 6 Ena nuwi kokonan gan i bei moiro ka ta tokoi di narome. “Ne tai mora kanengai tarom i kawom dungua iran ari yokamai ka i fi ki si towainga i faname. Te Ari Wanopanom yaromi koma bei moiro ari ka mapunom di mari deinga yokamai Murom Sumuna erongua yaromi epena bei moiro ‘Na kokonan ari yokamai bei moiro tai kan i muruwo wom kene kene eire u mari unangua tarom i kanaime,’ diro kamundi nuwi kokonan gan awi dongoro gan i furo yokamai muruwo wom opon di erome,” epe di narome.\x * \xo 22:6 \xt Rew 1:1 \x* \s1 Yesu yaromi kene kene eiro tokoi unamie \p \v 7 Ena Yesu ka epe dume: “Ne yokamai fiyo! Na u ne yokamai moingi tei kene kene eiro unaiye. Ena ari yokamai furo Yoane ka epena i mari dere munom ganom i boingua kam i muruwo dourom boiro wan morainga yokamai Yai Gumam boware guwo di erowame,” epe dume.\x * \xo 22:7 \xt Rew 1:3 \x* \p \v 8 Na Yoane na ka i fire tai ama kaniye. Ena na tai i mora firo kanika na furo Yai Gumam nuwi kokonan gan i tarom i na opon di narongua gan kauwomdi tei ako fairo gan kam akire di towaro beipa\x * \xo 22:8 \xt Rew 19:10 \x* \v 9 gan bei moiro “Epe beikeiyo! Ne te ka mapunom di mari deinga yokamai te ari muruwo ka munom ganom tei dungua dourom boinga yokamai gere kokonan Yai Gumam bei teingamere epe na Yai Gumam kokonan bei teiye. Ena iran ne Yai Gumam kam towane wom bawom do!” epe di narome. \v 10 Epe di narero ena ka ta di narome. “Ne ka munom ganom boinga tarom i fuka duwangua kakom i teinga ungua iran ne ka boinga kou si eikeyo!\x * \xo 22:10 \xt Rew 1:3; 10:4 \x* \v 11 Iran i na ari muruwo epe di erowaiye: ‘Ne yokamai bei moiro mapunom niki dongua bei morainga ena beiyo! Te ne yokamai mapunom dinepe dongua bei morainga ena beiyo! Epe beimba ne yokamai mapunom nokapu wom bei morainga ena mapunom nokapu wom bei moiyo! Te ne yokamai mapunom yo tongua bei morainga ena mapunom yo tongua bei moiyo!’ epe di ereiye,” epe di narome.\x * \xo 22:11 \xt Dan 12:10 \x* \p \v 12 Ena Yesu ka epe dume. “Na ka duwaika fiyo! Na kene kene wom eiro unaiye. Te na unaikai ari yokamai muruwo meinanom ire uro yokamai nenen tai mapunonom beingamere epe nen towane towane meinanom i mokom bai erowaiye.\x * \xo 22:12 \xt Ais 40:10; 2 Ko 11:15 \x* \v 13 Na towane wom moi koma dero te moi okome dero moiye. Ena tai kan i muruwo fuka dungua tarom i na bei eiye. Te tai kan i muruwo goungua tarom i na bei deiye.\x * \xo 22:13 \xt Rew 1:8, 17; 21:6 \x* \v 14 Ena ari yai opai gai biyom suwainga yokamai mun firo fu iki birom ori ikai tei furo eri moi kuwom suwainga mapunom ari erongua eri mukom i nowaimie.\x * \xo 22:14 \xt Rew 22:2 \x* \v 15 Nowaimba eramom iki birom ori mena tei yo moraime? Kei yokamai mapunom niki dongua beingamere epe yokamai niki dongua beimie. Yokamai gene mane beire ire wanero te yokamai gai goinga mapunom bei moiro te yokamai furo yai ta si goiro te yokamai bei moiro yai gumam kasu yokamai kanom akire di iwa dero te yokamai ka kasu dinga mapunom mun firo dourom boinga iran i yokamai iki birom ori mena tei yo moraime,” epe dume.\x * \xo 22:15 \xt Rew 21:27 \x* \v 16 Ena Yesu ka ta epe dume: “Na Yesu bei moiro ‘Yai Gumam gama yokamai tai okome fuka duwangua tarom firaime,’ diro na nuwinam kokonan gan ta awi dekoro ne yokamai moingi tei furo ka i di erome. Na towane Dawiri gauwom moiye. Te kuimokome koimoi ongo sunari kakom i koiro donguamere epe na moiro bau boingua ari ereiye,” epe dume.\x * \xo 22:16 \xt Ro 1:3; Rew 1:1; 5:3 \x* \p \v 17 Ena epena Yai Gumam Murom Sumuna te non sipsip gam efem biyai surai gere ka i dipire, “No Ari Wanopanom Yesu yo, ne uwo!” epe dipire. Te ne yokamai ka i firainga ama “Ne uwo!” diyo! Ena yai ta nuwi gorangua yaromi u nuwi moingui tei uro moi kuwom suwangua tarom erongua nuwiyom i yo morom nowangua i fanamie.\x * \xo 22:17 \xt Ais 55:1; Rew 21:6 \x* \p \v 18 Ena na Yoane epena bei moiro “Ne yokamai bei moiro Yai Gumam ka i i mari dongua kam i na munom ganom boika kam i kereinga ne yokamai ka yoporam boingua di erowaika i fiyo! Ne yokamai nenta ka i akai nere ka ta munom ganom i ikai tei boi towangua ena Yai Gumam bei moiro tai niki dongua tarom i munom ganom i ikai tei dungua iro yaromi nenen towame.\x * \xo 22:18 \xt Diu 4:2; Rew 15:1, 6 \x* \v 19 Te ne yokamai nenta bei moiro Yai Gumam i mari dongua kam i na munom ganom boika ka ta bei dowangua Yai Gumam bei moiro ‘Ne eri moi kuwom suwainga tarom erongua eri mukom nekenanie. Te ne ama na ikinam birom ori ikai tei kinanie,’ epe di towame. Ena na bei moiro eri i mapunom te iki birom ori mapunom mora opon di ereiye,” epe di ereiye.\x * \xo 22:19 \xt Rew 22:2 \x* \p \v 20 Ena yaromi tai kan i muruwo wom i mari dongua yaromi epena ka i epe dume. “Kawom, na kene kene eiro unaiye,” epe dume. O, no Ari Wanopanom Yesu yo, ne uwo!\x * \xo 22:20 \xt 1 Ko 16:22; Rew 3:11 \x* \p \v 21 Ena no Ari Wanopanom Yesu uro Yai Gumam gama yokamai muruwo bei nokapu de erowame. I kawom. Mora epe.