\id MRK - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h Mako \toc1 Mako Kam Boingua \toc2 Mako \toc3 Mk \mt1 Mako Kam Boingua \ip Mako yaromi Yesu gama okonom koro koro muruwo kaunom surai yokamai moingi suna tei moikemba yaromi Yerusarem tei kei fairo te Yesu kokonan bengua suwo koropane kanume. Okome Pauro te Banapasi yai surai furo kokonan beipika Mako i ama furo akire di erome. Yaromi ama furo Pita kokonan bengua akire di tongua iran ari suwo koropane inokore eiro “Mako furo Pita Yesu kam di mari dongua firo munom ganom i boime,” epe dime. \ip Ena Mako bei moiro Roma ari yokamai munom boi erome. Roma ari yokamai yoporam boingua mun finga ena Mako Yesu tai yoporam boingua tarom munmane bengua kam i boimba Yesu ka nuwi si erongua kam i munmane boikeme. Boikemba Yesu uro Satan yaromi ime de tongua kam te Yesu uro ari yai opai akire di erongua kam i boi erome. \c 1 \s1 Yoane nuwi bui erongua yaromi kam dume \r Mt 3:1-12; Lk 3:1-18; Yo 1:19-28 \p \v 1 Yesu Kirisito yarom i Yai Gumam wam moingui gunom kam u mari fungua mapunom epe faime. \v 2 Yaromi gunom kam koro mapunom epe boime: Komari Yai Gumam bei moiro wam ka di tonguamere epe ka mapunom yai Aisaiya munom ganom ka irai boime: \q1 “Na ka monom yai awi dowaikere yaromi koma ei erere kon yau erowame,” Yai Gumam ka epe dume.\x * \xo 1:2 \xt Mar 3:1; Mt 11:10; Lk 7:27 \x* \q1 \v 3 Te ka monom yai ari moikeinga akaiyomdi tei moire u ori wom boire dume: “Ne yokamai Ari Wanopanom konom yaure a kenom beiyo! Te ne yokamai kon yo tongua bei ei teiyo!” epe u boime. \m Aisaiya munom epe boime.\x * \xo 1:3 \xt Ais 40:3 \x* \v 4 Ena Yai Gumam “Ka monom yai awi dowaiye,” dunguamere Yoane u ari moikeinga akaiyomdi tei ure ari yai opai nuwi bui erere “Ne yokama ‘Yai Gumam no bianom bepunga kore de norowame,’ dire nomanenom si awa towaingero ena na nuwi bui erowaiye,” di mari dome.\x * \xo 1:4 \xt Ap 13:24; 19:4 \x* \v 5 Ena ari yai opai muruwo Yuria man moinga te Yerusarem iki akai tei moinga yokamai fu Yoane moingui tei fure bianom faingua di mari de teingoro ena Yoane ari endire Yoran nuwi ori tei fure nuwi bui erome. \p \v 6 Te Yoane yaromi gai suna ta ari non kame wiom beinga fire te non gam fi goiyomdi dere te ipa siname bo te ipa dum nurom nere wan moime.\x * \xo 1:6 \xt 2 Kin 1:8; Mt 3:4 \x* \p \v 7 Ena Yoane yaromi ari yai opai ka epe di mari de erome. “Okome na mounamdi yaromi ure moramie. Yaromi yoporam ori fai tongua yaromi na yai epe yaromi kauwom tou kanom forau si dowaika faikename.\x * \xo 1:7 \xt Ap 13:25 \x* \v 8 Na nuwiwom sumuna ari ereipa yaromi Yai Gumam Murom Sumuna ari erowame,” di mari dome.\x * \xo 1:8 \xt Ap 1:5 \x* \s1 Yesu nuwi buingoro Satan ka kea ei tome \r Mt 3:13–4:11; Lk 3:21–4:13 \p \v 9 Ena kakom tei Yesu Nasareti iki birom ori i Gariri suna tei dungui tei ma dere fu Yoran nuwi ori tei fungoro Yoane sumuna Yesu nuwi bui tome. \v 10 Bui tongoro Yesu nuwi tei moko uro kanungua kamun giram koingoro te Murom Sumuna u kapu kunuma unguamere epe ako u Yesu moingui tei ume.\x * \xo 1:10 \xt Yo 1:32 \x* \v 11 Epe ungoro kamundi ka ta epe ume, “Ne na wanam moinga mun ekaniye. Na denam minam mun fi ereiye,” epe dume.\x * \xo 1:11 \xt Sam 2:7; Ais 42:1; Mt 12:18 \x* \p \v 12 Ena kakom boromdi Murom Sumuna yaromi awi dongoro ari moikeinga akaiyomdi tei fume. \v 13 Furo tei moingoro girungua takongua kakom 40 fungoro Satan Yesu ka kea ei te moime. Te yaromi te non kei biom gere ama moingoro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokama ure Yesu akire di teime.\x * \xo 1:13 \xt Ip 4:15 \x* \s1 Yesu yai gan suwo iro suwo iro unom boime \r Mt 4:12-22; Lk 4:14-15; 5:1-11 \p \v 14 Ena yokama Yoane kan iki deingoro Yesu fu Gariri mam iki fure Yai Gumam gunom kam ari epe di mari de erome,\x * \xo 1:14 \xt Mk 6:17 \x* \v 15 “Yai Gumam kan moingua kakom i mora goume. Epena Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i teina ume. Ena ne yokamai nomanenom si awa tere gunom kam fi ki siyo!” epe di erome.\x * \xo 1:15 \xt Mt 3:2 \x* \p \v 16 Ena aro kakom ta Yesu fu Gariri nuwi dian bunamdi fure wan fure kanungua Saimon te emerom Enduru moiro nuwi kapu singa gaiyom fiasi nuwiri de moipire. Yai surai nuwi kapu wandouro suwainga kokonan beipika moipire. \v 17 Ena Yesu “Ne surai na mounamdi wiro! Ne surai nuwi kapu ipikamere ne surai na kanam dikai fire di mari dere ari yai opai epe endinaipire,” epe di erongoro\x * \xo 1:17 \xt Mt 13:47 \x* \v 18 ena kene kene eire nuwi kapu singa gainom ma dere yaromi dourom boi fipire.\x * \xo 1:18 \xt Mt 19:27 \x* \p \v 19 Ena Yesu kon gawo toka fure kanungua yai Sepeti wam Yemesi te emerom Yoane surai nuwi kopare ikai koi moire nuwi kapu singa gaiyom guwo dungua tokoi ware moipire. \v 20 Kanungua unom boingoro ena surai nenom te nuwi kokonan gan yokamai nuwi kopare ikai tei moinga ema dero Yesu mouwomdi fipire. \s1 Yesu murom niki dongua awi dongoro u mena ume \r Lk 4:31-37 \p \v 21 Ena Yesu te yai gan suwo iro suwo iro fu Kapanem iki akai tei fingoro ena Yura ari iron kakom dungui tei fu ka nuwi si ereinga iki ikai furo ka nuwi si erome. \v 22 Yaromi ka kapakom i sumuna mapunom wau fike diro yokamai di erere te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai dingamere epe dikengua iran ari yokamai ganom nouro dime.\x * \xo 1:22 \xt Mt 7:28-29 \x* \v 23 Ena kakom tei yai ta murom niki dongua ikai koi moingua yaromi uro Yura ari ka nuwi si ereinga ikinom ikai tei moire au dire \v 24 “Yesu, ne Nasareti yai moinga, ne no yokama tora bei norowaro une? Ne ure bei niki de norowanga i faikeme. Te na ne mapunum mora fiye. Ne Yai Gumam yo tongua yai moine,” epe dungoro\x * \xo 1:24 \xt Mk 5:7; Yo 6:69 \x* \v 25 ena Yesu kura kam di tero “Ne ka dikeyo! Ne yai dem miriyom ikai koi ma dere u mena fo!” di tongoro \v 26 ena murom niki dongua bei moiro yaromi gam ako nouro di tero au oriwom dire u mena fume.\x * \xo 1:26 \xt Mk 9:26 \x* \v 27 Fungoro ari yokamai muruwo ganom nouro diro ka di ipo ka deime. “Aiya, i torae? Yaromi ka koi nuwi si noromo? Yaromi yoporam boiro murom niki deinga yokamai ka di erongui teiwo giram gore dime,” epe dime. \v 28 Ena iran Yesu kam wayom Gariri man kene kene eire fume.\x * \xo 1:28 \xt Mt 4:24 \x* \s1 Yesu ari nupi fainga te ganom kipi kaingua i koi de erome \r Mt 8:16-17; Lk 4:40-41 \p \v 29 Ena Yesu te ari koi ire waninga yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki ma dere fu Saimon te Enduru ikinomdi tei fime. \v 30 Ikai fingoro yokamai furo “Yae, Saimon imam biyai gam murom sungoro boiri tei faime,” Yesu di teingoro \v 31 ena fu oparomi moingui tei fure okom ako arerongoro murom sunguai goume. Ena oparomi fure kua kopuna kei erere ari bei kan i erome. \p \v 32 Ena aro oropo fungoro kamun kama sungoro yokamai ari nupi fainga yokamai muruwo bo te ari murom niki deinga ikai moinga yokamai muruwo endire Yesu moingui tei wime.\x * \xo 1:32 \xt Mt 4:24 \x* \v 33 Te ari yai opai muruwo iki birom ori tei kei fainga yokamai yaromi ikom kori gumam i kuku boi moingoro \v 34 ena Yesu nupi mapunom mapunom fainga i koi de erome. Te yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena domba murom niki deinga yokamai “Mapunom di mari dowapune,” duwainga Yesu “Nemane,” di erome.\x * \xo 1:34 \xt Mk 3:11-12 \x* \s1 Yesu nenen moingui teiwo ka make eme \r Lk 4:42-44 \p \v 35 Ena kamun ama tako bau boikengoro koimoi ono sunari Yesu arire iki ma dere fu ari moikeinga akaiyom tei fure Yai Gumam ka make ei tome.\x * \xo 1:35 \xt Mt 14:23; Mk 6:46; Lk 5:16 \x* \v 36 Ena Saimon te kounama yokamai fure Yesu wandou fure \v 37 imari dere “Yae, ari yokama muruwo ne wandou moime,” di teingoro \v 38 ena Yesu ka mokom bairo di erome. “Nonon yokamai iki birom ori teina teina dungui tei ama napune. Na ‘Akai tei ka di mari dowaiye,’ diro ako wiye,” epe dire \v 39 ena iran Gariri akai muruwo wan fure Yura ari ka nuwi si ereinga ikom ikai fure ka di mari dere te murom niki deinga yokamai ewi mena dome.\x * \xo 1:39 \xt Mt 4:23-25; 9:35 \x* \s1 Yesu yai ta mantai gai ingua bei nokapu de tome \r Mt 8:1-4; Lk 5:12-16 \p \v 40 Ena yai ta mantai gai ingua yaromi fu Yesu moingui tei furo kauwom gurom boiro Yesu yana di tome. “Ne nomane na mun fi narowanga ne na bei nokapu de narowane,” di tongoro \v 41 ena Yesu miriyom kipi kaingoro okom sino tere yaromi gam akoro “Na nomanenam mun fi ereiye. Ne u nokapu fo!” di tongoro \v 42 ena kene kene eire mantai gai inguai bei fungoro yaromi gam u nokapu fume. \v 43 Ena Yesu kura kam erowai tongua epe di tere \v 44 “Na tai epena beika kam yai ta di tekeyo! Epena ne fu Yai Gumam fi mun ei teinga yaromi moingui tei fure ne ganum opom di to! Te ganum u nokapu fungua iran Mose ka di guwo dunguamere epe ne fi mun ei towanga tarom Yai Gumam to! Ena ari yokamai mapunom firainga ne ganum u nokapu fume,” epe di tere awi domba\x * \xo 1:44 \xt Lew 14:1-32 \x* \v 45 yaromi Yesu moingui tei ma dere fure ka wayom ari yokamai muruwo di erome. Ena iran Yesu “Iki birom ori ikai umari naiye,” di fingua faikengoro ena fu ari moikeinga akaiyom fure wan moingoro ari yokamai man man muruwo ma dere u Yesu moingui tei wime.\x * \xo 1:45 \xt Mk 7:36 \x* \c 2 \s1 Yesu yai ta okom kauwom goingua bei nokapu de tome \r Mt 9:1-8; Lk 5:17-26 \p \v 1 Ena aro kakom suwo fungoro Yesu inako dero fu iki birom ori Kapanem fure nenen ikomdi ikai fungoro kapakom yokamai kam wayom fire \v 2 ena iran yaromi ikom fure kuku boire moingoro kori gumam te iki akai mena tei muruwo ari si dungoro ena Yesu ka ari di mari de erome. \v 3 Di mari de moingoro yai gan suwo iro suwo iro furo yai ta okom kauwom goingua yaromi kaure ire Yesu moingui tei wime. \v 4 Yokamai “Yesu mapomdi tei napune,” dire ari kuku boi moingi tei ma dere iki birom kopu tei moko fure Yesu birom dungui merire iki birom ako oupa boingoro kun eme. Kun engoro yai gan yokamai yai okom kauwom goingua yaromi kuki eire kukiri kan koire mare ikai deingoro kun engui ako ikai furo mangi sume. \v 5 Epe beingoro Yesu yokamai fi ki si teinga mapunom kanere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka epe di tome. “Wanam yo, na ne bianum faingua kore deiye,” epe dungoro\x * \xo 2:5 \xt Lk 7:48 \x* \v 6 ena Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai tei ame dere moire nomanenom sumuna epe di fime, \v 7 “Yaromi ta bengoro ka epe dume? Yaromi ka epe dunguai Yai Gumam kam ka sume. Yai Gumam nen towane yaromi biam faingua kore duwame,” epe di fingoro\x * \xo 2:7 \xt Ais 43:25; 1 Yo 1:9 \x* \v 8 kene kene eiro Yesu nenen nomanem ikai koi yokamai nomanenom di finga fire ena ka epe di erome. “Na ka epe dikai ne yokamai nomanenom epe di fikenaime. \v 9 Na okom kauwom yoporam goingua yai ‘Ne bianum kore deiye,’ epe di towaika te ne yokamai kanainga ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Bore na yaromi ‘Ne ariyo! Ne kuki ire mangi fo!’ epe di towaika te yaromi arekenangua ne yokamai kanaingai ena ka i bei gai goi narowambo bei gai goi narekename? Tora ka bei gai goi narowame? \v 10 Ena iran ne yokamai firaro beinga na ari gaunom wam man man muruwo yoporanam ori faingua ari bianom faingua kore dowaika na tai mapunom ta benaikoro kanaime,” epe di erere ena yai ta okom kauwom goingua yaromi ka di tome. \v 11 “Na di teiye, ‘Ne arire kukinum ire kipanumdi kaure ire ikinum fo!’ di teiye,” epe di tongoro \v 12 yaromi ari yokama okonom muromdi tei arire kukiyom ire kipamdi kaure ire u mena fume. Ena ari yai opai muruwo inokore munmane eire Yai Gumam kam akire di teime, “Aiya, tai mapunom koi ta u mari fungoro komari epe kankepune,” epe dime.\x * \xo 2:12 \xt Mt 9:33 \x* \s1 Yesu yai Matiyu uwom boime \r Mt 9:9-13; Lk 5:27-32 \p \v 13 Ena Yesu tokoi fu nuwi dian bunamdi fure ari munmane u Yesu moingui tei winga ka nuwi si erome. \v 14 Ena teiri wan fure kanungua Afia wam Liwai kongo takis inga ikomdi ame dere moingoro ena Yesu “Ne ure dowinam boro!” di tongoro arire dourom boime.\x * \xo 2:14 \xt Yo 1:43 \x* \p \v 15 Ena okome Yesu te Yesu gama yokamai te ari kongo takis inga yokamai munmane te ari niki deinga yokamai munmane fu Liwai ikomdi fure kua kopuna ama neime. Epena Yesu dourom boi finga yokamai munmane moime. \v 16 Iran epe neingoro ari Feresi yokama suwo koropane te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama kaninga Yesu te ari kongo takis inga yokamai te ari bianom beinga yokamai kua kopuna ama neingoro yokamai Yesu gama “Ta bengoro yaromi te ari kongo takis inga yokamai te ari niki deinga yokamai kua kopuna ama ne moime,” diro mina wako ereingoro\x * \xo 2:16 \xt Mt 11:19; Lk 15:1-2 \x* \v 17 ena Yesu ka i firo “Giai bengua yaromi ari yo moinga yokamai kokonan bei erekeme. Nupi fainga yokamai moingi tei fure kokonan bei erome. Na ama ‘Bianom faikeme,’ dinga yokamai di gure erowaro kuiye. Te na ari ‘Bianom faime,’ dinga yokamai di gure erowaro ako wiye,” epe di erome.\x * \xo 2:17 \xt Lk 19:10; 1 Ti 1:15 \x* \s1 Ari yokamai kua kopuna moi teinga kam Yesu mina wako teime \r Mt 9:14-17; Lk 5:33-39 \p \v 18 Kipin ta Yoane gama te ari Feresi yokamai gere kua kopuna moi teinga nekeime. Ena iran ari suwo koropane Yesu moingui tei uro “Yae, ta bengoro Yoane gama te ari Feresi yokamai kua kopuna moi tere moimba nenen ganuma kua kopuna moi tekeime?” diro mina wako teingoro \v 19 ena Yesu ka mokom bairo di erome, “Na moikamere epe yai ta opai ingua kakom ‘Kua kopuna kei erowaiye,’ dungoro opai inguai nem mam ariyoma kua kopuna moi teimio? Ma deiyo! Opai ingua yaromi yokori moire goikengua iran kua kopuna moi tekeime.\x * \xo 2:19 \xt Yo 3:29 \x* \v 20 Moi tekeimba okome yokamai ure opai ingua yaromi a ki sire nainga ena iran opai ingua yaromi nem mam ariyoma kua kopuna moi towaime,” Yesu epe di erome. \p \v 21 Te Yesu ka ta di erome. “Opai gaiyom i go duwangoro ‘Kan koi yo gire go dungui tei warere i mora wareika erowai tome,’ di fimba kopuna munmane girangoro gaiyom tokoi ori wom go duwame. \v 22 Ena ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire meme gam muku goiyomdi ikai fera duwainga faikename. Epe benainga ena nuwi wain sumuna wepirom si mokore goiyom i si fa duwangoro ena nuwi wain te muku goiyom surai ama niki dowapire. Iran ari yokamai nuwi wain koi sumuna ire nuwi muku koi ikai fera duwainga akonanguai mora faname,” epe di erome.\x * \xo 2:22 \xt 1 Ko 10:21; 2 Ko 6:16 \x* \s1 Yesu i Yura ari iron kakom kiapanom yai moime \r Mt 12:1-8; Lk 6:1-5 \p \v 23 Ena eken ta Yura ari iron kakom i Yesu te Yesu gama yokamai gere fu kui witi woi neinga kira suna tei fure gama yokamai mukom towane towane feire ire neime.\x * \xo 2:23 \xt Diu 23:25 \x* \v 24 Epe feire ire neingoro ena ari Feresi yokamai Yesu ka epe di teime, “Kano! Ne ganuma epe beikenaime. Nonon ka di guwo dupunga ‘Nonon iron kakom tei mukom towane towane feire ire nekeiyo!’ dume,” epe di teingoro \v 25 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai yai ori Dawiri i te ariyoma gere meran goiro tai ta beinga kam kereimbo kerekeime? O, ne mora kereimba mapunom fikeime.\x * \xo 2:25 \xt 1 Sam 21:1-6 \x* \v 26 Mapunom i epe: Yai Apiata yaromi fi mun ei teinga yai ori moingua kakom tei Dawiri Yai Gumam ikom ikai fure kopuna kaime dori Yai Gumam gunom boi enguai fi mun ei teinga yokamai nenen neinga te ari yo moinga yokamai ne mane di ereinga kopuna i Dawiri ire nere te ariyoma ipu sire erongoro ama neime. \v 27 Te Yai Gumam ari yai opai kanom fi erere iron kakom bei eme. Yai Gumam bei moiro iron kakom irai fi tere ari yai opai bei eikeme.\x * \xo 2:27 \xt Diu 5:14 \x* \v 28 Ena iran na ari gaunom wam iron kakom kiapanom yai moiye,” Yesu epe di erome. \c 3 \s1 Yura ari iron kakom Yesu yai ta okom gerai dongua bei kan i tome \r Mt 12:9-14; Lk 6:6-11 \p \v 1 Ena kipin ta Yesu fu Yuriari ka nuwi si ereinga ikinom ikai fungoro te yai ta okom gerai dongua ama moime. \v 2 Yokamai ama ikai moire “Yesu Yura ari iron kakom yai bei kan i towangua ka kori di towapune,” dire moime. Ena yokamai Yesu toren kaningoro\x * \xo 3:2 \xt Lk 13:14 \x* \v 3 Yesu yai ta okom gerai dongua “Yae, ne ari yokamai okonom muromdi tei arere moro!” di tere \v 4 ena awa tero ari yokamai muruwo mina wakoro di erome. “Iron kakom i kokonan nokapu benapunbo kokonan niki dongua benapunga fanambore faikename? Te iron kakom i ari bei kan i erowapunbore ari ei gorapune” di eromba yokamai giranom kum sire ka mokom di tekeime.\x * \xo 3:4 \xt Lk 14:3 \x* \v 5 Ena iran Yesu dem miriyom niki de fire ekan koro koro domba yokamai nomanenom du fai erongua iran Yesu kanom ama fi erome. Ena Yesu awa tere yai okom gerai dongua “Ne okonum sino to!” di tongoro yaromi okom sino tongoro okom tokoi nokapu fume.\x * \xo 3:5 \xt Mt 9:13 \x* \v 6 Ena ari Feresi yokamai u mena fure Eroti ariyoma gere “Yesu si gorapune,” dire ka di koi eime.\x * \xo 3:6 \xt Mt 22:15-16 \x* \s1 Ari yokamai munmane Yesu mouwomdi fime \p \v 7 Ena Yesu gama yokama endiro fu nuwi dian fimba Gariri ari munmane Yesu mouwomdi fime. \v 8 Te yokamai iwo ta kimie. Yuria ari te Irumia ari te Yerusarem ari te ari Yoran nuwi bunam koro kei fainga yokamai te ari Taiya te Sairon bunamdi koro kei fainga yokamai Yesu tai benguai gunom fire kumo kamo sire Yesu moingui tei wime.\x * \xo 3:8 \xt Mt 4:25 \x* \v 9 Yokamai munmane ure Yesu a sin boi moingoro Yesu gama yokama epe di erome. “Nuwi kopare ta ire mari tei deiyo!” di erome,\x * \xo 3:9 \xt Mk 4:1; Lk 5:1-3 \x* \v 10 Te Yesu ari munmane bei kan i erongua iran ari nupi fainga numon deinga yokamai yaromi mapomdi fure “Gam akonapune,” dire irauro keime. \v 11 Te ari murom niki dongua ikai koi moi erongua yokamai Yesu kanere ako mangi sire gome dere u oriwom boire “Ne Yai Gumam wam moine,” di moimba\x * \xo 3:11 \xt Lk 4:41 \x* \v 12 “Na kanam wayom beire di mari dekenaime,” diro Yesu “Nemane,” di erowai te erome.\x * \xo 3:12 \xt Mk 1:34 \x* \s1 Yesu ari yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boime \r Mt 10:1-4; Lk 6:12-16 \p \v 13 Ena Yesu kopu ta moko furo tei moire ari nomanem fire mun fi erongua yokamai unom boingoro yokamai moingui tei wime. \v 14 Yokamai wingoro yaromi ari okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boire “Ne yokamai na ewi deka finga yokamai moimie,” di erome. Yokamai yaromi gere fana gairo wanaro beinga te yaromi yokamai ewi dowangoro fure ka di mari dowaro beinga \v 15 te yaromi yoporam boingua erowangoro yokamai murom niki deinga yokamai ewi mena dowaro beinga Yesu yokamai gunum boime.\x * \xo 3:15 \xt Lk 9:1 \x* \v 16 Ena ari okonom koro koro muruwo te kaunom surai Yesu gunom boingua yokamai kanom i epe: yai Saimon. Te Saimon yaromi Yesu kam koi engua i Pita dume.\x * \xo 3:16 \xt Yo 1:42 \x* \v 17 Te Sepeti wam Yemesi te emerom Yoane. Yai surai i Yesu kam koi engua i Boanesi dume. Boanesi mapunom i epe: Kamun nunu dunguamere epe yai surai ka ori dume.\x * \xo 3:17 \xt Lk 9:54 \x* \v 18 Te yai Enduru te yai Firipi te yai Bataromu te yai Matiyu, te yai Tomasi, te Afia wam Yemesi dom, te yai Tatia, te yai Saimon dom yaromi bai taki sungua yaromi moime. \v 19 Te yai ta Yurasi Isakarioti yaromi okome Yesu kiama i mari de erowame. \s1 Ari “Murom niki dongua Bisepu yaromi Yesu dem miriyom ikai koi moime,” dime \r Mt 12:24-32; Lk 11:14-23; 12:10 \p \v 20 Ena Yesu nenen ikomdi ikai fungoro ena ari munmane kumo siro furo kuku boingoro ena Yesu te gama yokamai kua kopuna nowainga kakom dikengoro nekeime.\x * \xo 3:20 \xt Mk 6:31 \x* \v 21 Ena Yesu ariyoma gunom fire “Yaromi inokore unanan engua nonon kiapam morapune,” dire Yesu moingui tei wime.\x * \xo 3:21 \xt Yo 10:20 \x* \p \v 22 Ena te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yerusarem ma dero Yesu moingui tei ure “Murom niki dongua yaromi kam i Bisepu uro Yesu dem miriyom ikai koi moiro akire di tongua yaromi murom niki deinga yokamai ewi mena dome,” epe dime.\x * \xo 3:22 \xt Mt 9:34 \x* \v 23 Ena iran Yesu ari yokamai unom boingoro wingoro ka eke dere epe di erome. “Satan yaromi tora beiro nenen gama ewi mena dowame? \v 24 Te ikinom birom ori ta ari yokama nenen koro koro foi sire kura borainga iki birom ori i wau ename. \v 25 Te ari iki ta nenen koro koro foi sire kura borainga iki i gouname. \v 26 Ena iran Satan sumuna te gama koro koro foi siro kura borainga yokamai gounaime. Te Satan yaromi gama yokamai ikinom akainom i ama wau ename. \v 27 Te nenta fu yai erowai tongua yaromi ikom ikai fure guwai gaiyom kunei nowangua faikenamba koma yaromi fu yai erowai tongua yaromi okom kauwom kan koiro ena okome guwai gaiyom kunei nowangua i faname.\x * \xo 3:27 \xt 1 Yo 3:8 \x* \p \v 28 Ena na kawom di erowaika fiyo! Tai niki dongua mapunom mapunom i bianom Yai Gumam kore dowangua faime. Te Yai Gumam kam ka suwainga i bianom ama kore dowangua faimba \v 29 nenta Yai Gumam Murom kam ka suwangua i bianom Yai Gumam kore dekename. Bianom fainguai kakom kakom yo duwame,” Yesu epe dume. \v 30 Te ari yokamai “Yaromi murom niki dongua ikai koi moi tomie,” dinga iran Yesu ka i epe dume.\x * \xo 3:30 \xt Ip 6:4-6 \x* \s1 Yesu mam te emeroma yokamai kam dume \r Mt 12:46-50; Lk 8:19-21 \p \v 31 Ena Yesu ka epe di goungoro mam te emeroma yokamai u iki tei ure mena tei arire moiro yai ta “Yesu uwom boro!” di tere awi Yesu moingui tei deingoro fume.\x * \xo 3:31 \xt Mk 6:3; Ap 1:14 \x* \v 32 Te ari Yesu wanapo de suna deinga yokamai “Yae, ne manum te emenuma yokamai mena moiro ne wandou fime,” di teingoro \v 33 Ena Yesu “Ari yokamai tora beire na manam bo te na emenama yokamai moingamere epe moraime?” diro mina wako erere \v 34 ena ari wanapo deinga yokamai kan koro koro dere “Ne yokamai moingamere na manam bo te emenama epe moimie. \v 35 Ari yokamai Yai Gumam kam gore dinga yokamai na manam bo te emenama bo te kepenama yokamai moingamere epe moime,” Yesu epe di erome.\x * \xo 3:35 \xt Yo 15:14 \x* \c 4 \s1 Yesu mukom sikirowainga eke dongua kam dume \r Mt 13:1-9; Lk 8:4-8 \p \v 1 Ena kipin ta Yesu nuwi dian bunamdi furo ka koro boiro ari nuwi si erome. Te ari yai opai munmane kuku boiro wanapo de suna de teingoro iran Yesu nuwi kopare gawo ikai fure nuwi boromdi tei ame dongoro te ari nuwi bunamdi tei moime.\x * \xo 4:1 \xt Mk 3:7-9; Lk 5:1-3 \x* \v 2 Ena Yesu ka munmane eke dere dire nuwi si erongua i epe:\x * \xo 4:2 \xt Mt 13:34; Mk 4:33-34 \x* \v 3 “Na ka duwaika fiyo! Yai ta ‘Tai ipom sikirowaiye,’ diro suna fume. \v 4 Ena furo sikirungoro mukom suwo koropane konmori ako sungoro ena kapuka yokamai ure neime. \v 5 Te mukom suwo koropane ako kongo boromdi sire man suwom toka dungui tei kene kene eire fu di mokomba \v 6 douranom ako fure kongo boromdi bosin beiro aro dongua kakom i kopuna arom i ware ware eiro goime. \v 7 Ena te mukom suwo koropane ako tai garom boingua dungui tei sire fu di mokongua tai garom boingua sumuna mokoro si goingoro mukom koikeme. \v 8 Epe beimba mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguai fu di mokoro mukom nokapu munmane koime. Eriyom suwo mukom 30 koime. Te eriyom suwo mukom 60 koime. Te eriyom suwo mukom 100 koime. \v 9 Ena iran ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu epe di erome. \s1 Yesu ka eke dongua mapunom imari dome \r Mt 13:10-17; Lk 8:9-10 \p \v 10 Ena okome Yesu nen moingui Yesu mouwomdi ari okonom koro koro muruwo kaunom surai te ari suwo koropane ka i finga yokamai gere u Yesu moingui tei uro ka eke dongua dungua mina wako teingoro \v 11 Ena Yesu ka epe di erome, “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam ne yokama mora di mari de erongoro fi moimba na ari na kanam fikeinga mena moinga yokama ka eke dere di ereiye.\x * \xo 4:11 \xt 1 Ko 2:10 \x* \v 12 Na ka eke dere di ereika iran yokamai kakom kakom kanimba kan kun daikeime. Te yokamai kakom kakom ka fimba fi kun daikeime. Te yokamai kan kun daraimbo fi kun daraimbo nomanenom si awa towaingero Yai Gumam bianom faingua kore dowame,” Yesu epe di erome.\x * \xo 4:12 \xt Ais 6:9-10; Yo 12:40; Ap 28:26-27 \x* \s1 Yesu mukom sikirowainga eke dongua kam mapunom di mari de erome \r Mt 13:18-23; Lk 8:11-15 \p \v 13 Ena Yesu ari yokamai epe di erome. “Ne yokamai ka eke dere dikai mapunom fimboro fikeime? Fikenaingere na ka eke dere tokoi duwaika ne yokamai ka i ama fikenaime. \v 14 Ena iran mapunom fi goi iyo! Yai ta kopuna ipom sikirungua yaromi kamun gunom ka epemere sikirume. \v 15 Mukom ako konmori sunguamere i epe ari suwo koropane kamun gunom ka i fimba Satan kene kene eire fu yokamai nomanenom ikai fure kamun gunom ka ire fume. \v 16 Te mukom koropane ako kongo boromdi sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire kene kene eire mun fimba \v 17 nomanenom i douranom akore boikengua yokamai kakom kakom ka i ako moikeime. Yokamai kamun gunom ka finga tai niki dongua bo ganom kipi kaingua kokonan u mari u erongua kakom gunom kam i ma deime.\x * \xo 4:17 \xt Kor 2:7 \x* \v 18 Te mukom koropane i ako tai garom boingua dungui sunguamere epe yokamai kamun gunom ka i fimba \v 19 mangi tai ipun dongua mapunom mapunom te kongo mukom guwai gai ire waninga mapunom sumuna kamun gunom ka i si goingoro mukom koikeme.\x * \xo 4:19 \xt Mk 10:21-22; 1 Ti 6:9-10 \x* \v 20 Te mukom suwo koropane ako mansinom nokapu dungui tei sunguamere i epe yokamai kamun gunom ka i fire fi ki sire mukom koime. Yokamai suwo koropane mukom 30 koime. Te yokamai suwo mukom 60 koime. Te yokamai suwo mukom 100 koime,” Yesu epe dume. \s1 Yesu ka ta eke dere di erome \r Lk 8:16-18 \p \v 21 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Nenta yaromi kewa gairo ire ikai fure kowi minomdi embo boi berere embo? Tamanume. Yaromi ire boi boromdi eme.\x * \xo 4:21 \xt Mt 5:15 \x* \v 22 Ena Yai Gumam bei moire tai ta eke dero dunguai i mari dowame. Te ari tai ta mapunom mapunom kou siro bire einga tarom i okome u mari uname.\x * \xo 4:22 \xt Mt 10:26; Lk 12:2 \x* \v 23 Te ne yokamai kinanom kun enangua ka i fiyo!” Yesu ka epe di erome. \p \v 24 Te Yesu ka ta ama di erome. “Ne yokamai ka i finga fi goi iyo! Te ne yokamai ari ipu si ereingamere Yai Gumam epe ne yokamai ipu si erowame. Te yaromi ne yokamai ipu ori wom si erowame.\x * \xo 4:24 \xt Mt 7:2; Lk 6:38 \x* \v 25 Yai ta na kanam fi kan inangua yaromi Yai Gumam ka mapunom munmane di towame. Te yai ta na kanam fi kun daikenangua yaromi ka mapunom munmane di tekenaro beme. Ka i koma suwom fingua kam i okom bare iname,” Yesu epe di erome.\x * \xo 4:25 \xt Mt 13:12 \x* \s1 Yesu kopuna ipom mokongua eke dongua kam di mari dome \p \v 26 Ena Yesu ka ta akai nere epe di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i dunguamere epe yai ta suna fure tai mukom siringoro mokome. \v 27 Yaromi giruwangua kakom wi fairo te aro dongua kakom arire wan moingoro te kakom kakom ipom i fu di mokomba yaromi mapunom fikeme. \v 28 Mansinom nenen akire di tongoro mokome. Koma fu di mokongua bakom mokongoro te okome arom sungoro te okome wom mukom koime. \v 29 Ena mukom koingua kakom yai ‘Mukom koime,’ diro furo feime,” Yesu epe dume.\x * \xo 4:29 \xt Rew 14:15 \x* \s1 Yesu eri mastari mukom ka eke dere di erome \r Mt 13:31-32, 34-35; Lk 13:18-19 \p \v 30 Ena Yesu tokoi ka di erome. “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai i dunguamere epe \v 31 eri mastari mukom dume. Eri mastari mukom i gawo toka dungua te eri mukom muruwo i ori koime. \v 32 Koimba eri mastari mukom sumuna suna worainga moko ori dairo tai neinga muruwo bire iwe de tero ori wom mokome. Te eri mastari yokam i ori wom daingua iran kapuka yokama u yokam tei ure ikinom kei faime,” Yesu epe dume. \p \v 33 Ena Yesu yaromi ka eke dero mapunom mapunom dire kamun gunom kam di erome. Firaingamere epe di erome. \v 34 Te Yesu yokamai ka eke dongua towane di erome. Te yaromi nenen te gama yokamai gere moire ka eke dongua mapunom di mari dero di erome.\x * \xo 4:34 \xt Yo 16:25 \x* \s1 Kamun kai ori nuwi Yesu kam gore dime \r Mt 8:23-27; Lk 8:22-25 \p \v 35 Ena aro kakom teiwo kamun taroma engoro Yesu gama yokamai “Nonon nuwi bunamdi koro ipo napune,” di erongoro \v 36 ena Yesu nuwi kopare ikai moingua gama yokamai ari moingi tei ma dere Yesu akire nuwi boromdi fime. Fingoro te nuwi kopare suwo koropane ama koi ire fime. \v 37 Fingoro ena kamun kai sumuna sungoro ena nuwi bei moiro nuwi kopare ikai moko murowaro bemba \v 38 Yesu yaromi nuwi kopare weyomdi tei moiro eri birom eiro wi fai moingoro gama yokamai wiyom yaure ka epe di teime. “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai gorapunga fi norekeno?” epe di teingoro \v 39 ena Yesu arire kamun kai ori wom sungua di “Nemane,” di tero te nuwi meri meri unguai ka epe di tome, “Ne wira dire moiyo!” di tongoro ena kamun kai wira dungoro te nuwi wira dire moime. \v 40 Ena Yesu gama yokamai “Ta bengoro ne yokamai ganom kuri fime? Ne yokamai na kanam i ne yokamai nomanenomdi kura kura beimo?” di erongoro\x * \xo 4:40 \xt Mt 14:31 \x* \v 41 ena yokamai ganom kuri ori wom firo ka di ipo ka deime, “Aiya, tai ta ta muruwo yaromi kam gore dinga te kamun kai te nuwi meri meri unguai yaromi kam ama gore dinga iran yaromi eramom moime?” epe diro mina wakoime.\x * \xo 4:41 \xt Sam 89:9 \x* \c 5 \s1 Yesu yai ta murom niki dongua miriyomdi ikai koi moingua bei nokapu de tome \r Mt 8:28-34; Lk 8:26-39 \p \v 1 Ena Yesu te gama yokamai nuwi dian boromdi furo u koro ipo furo Garara akai tei fuka dime. \v 2 Ena Yesu nuwi kopare u mena fungoro yai ta murom niki dongua miriyomdi ikai koi moingua yaromi yono einga akaiyom ma dere Yesu moingui tei ume.\x * \xo 5:2 \xt Mk 1:23 \x* \v 3 Yaromi yono einga akaiyom kei faingoro te nenta yaromi okom kauwom kan korangua faikeme. Yaromi yoporam boingua ena kan sen korangua i ama faikeme. \v 4 Ari yokamai kakom kakom okom kauwom kan sen koimba yaromi okom kan i ako dou diro ma dere te kauwom kan i si guwo gawo di ma dome. Ena iran yaromi yoporam boingua iran nenta yaromi a ki suwangua faikeme. \v 5 Te kakom kakom girungua takongua yaromi yono einga akaiyom tei bo kopu tei bo wan moire wi sire au dire kongo ire nen gam boi guwo di moime. \p \v 6 Ena yaromi murom niki dongua miriyomdi ikai koi moingua kanunguai Yesu fakai tei moingoro ena bu dire furo Yesu gumamdi tei kauwom gurom boingoro \v 7-8 ena Yesu ka murom niki dongua epe di tome. “Ne murom niki dongua yai yo, yaromi miriyomdi ikai ma dere u mena fo!” di tongua iran yaromi au ori wom dire “Yesu yo, ne Yai Gumam munomdi teme iwa moingua yaromi wam moine. Ne na moika akaiyom unanga faikeme. Ena iran ne Yai Gumam ‘Na ganam kipi kokonan narokenaiye,’ diro ka di koi eyo!” epe di tongoro\x * \xo 5:7-8 \xt Mk 1:24 \x* \v 9 ena Yesu “Kan daro!” diro mina wako tongoro “No murom niki dongua munmane moipunga iran ari na kanam ‘Munmane’ eime,” di tere \v 10 ena yaromi Yesu yana epe di tome, “‘No man tawa ma dowame,’ dire dowinam boikeyo!” yana di tome. \v 11 Ena non munmane kopu tei moiro imin neingoro \v 12 ena murom niki deinga yokama Yesu yana epe di teime, “Ne no yokamai nowi dowangere no non denom minom ikai koi napune,” di teingoro \v 13 ena Yesu “O” dungoro murom niki deinga yokamai yaromi ma dere non minomdi ikai tei fingoro non munmane epemere 2000 moinga go gu diro tongi bunam tei furo fu nuwi dian ori fure nuwi giranom wako murongoro goime. \v 14 Goingoro ena non kiapanom beinga yokamai tongi fu mam iki fure ari iki bunam koro koro kei fainga yokamai ka wayom di mari de ereingoro ena ari muruwo tai benguai kanaro fime. \v 15 Ena yokamai Yesu moingui tei ure kaningai yai koma murom niki deinga yokamai ikai koi moinga yaromi Yesu moingui tei ame dere gai nokapu fire te nomane nokapu dungoro inokore nokapu ei fingoro yokamai kuri ori wom fime. \v 16 Te yokamai koma tei moiro tai bengua kawom kanere ari yokamai epena winga yaromi koma murom niki deinga yokamai ikai koi moinga kam wayom di ereime. Te yokamai non kam wayom ama di ereime. \v 17 Epe iran yokamai ka i fire “No ikinom akainom i ma dere fo!” Yesu di tere moime. \p \v 18 Ena Yesu nuwi kopare ikai naro bengua yai murom niki deinga yokamai koma ikai moinga yaromi Yesu “Ama napune,” diro yana di tomba \v 19 Yesu “Nemane,” di tere te “Ne fu arinuma yokoinuma yokamai moingi tei fure Ari Wanopanom ne kanum fire te tai mapunom nokapu bei erongua mapunom muruwo di ero!” ama di tongoro \v 20 ena yaromi ma dere fu Dekapori akai tei fure wan fure tai mapunom Yesu bei tongua ari yokamai di erongoro ari yokamai muruwo inokore munmane eime.\x * \xo 5:20 \xt Mt 4:25; Mk 7:31 \x* \s1 Yesu ama ta goingua te opai nupi faingua bei nokapu de erome \r Mt 9:18-26; Lk 8:40-56 \p \v 21 Ena Yesu nuwi dian ori inako dero koro uro nuwi bunamdi tei moingoro ari yokamai u moingui tei ure kuku boime. \v 22 Yesu tei moingoro ena yai ta Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam bengua yaromi kam Yairusi u tei ure kanungua Yesu moingoro ena ako fairo \v 23 yana di tome, “Na aponam gawo goraro bemie. Ena ne ure okonum gam i akore bei nokapu de towangere yokori morame,” di tongoro\x * \xo 5:23 \xt Mk 7:32; Lk 13:13 \x* \v 24 ena Yesu te yaromi gere ama fipire. Fipikoro te ari munmane dourom boi fure irauro kei fime. \v 25 Te opai ta ama Yesu dourom boi fume. Oparomi kapa sungua kakom kakom non iki 12 goungoro nupi epe fai moime. \v 26 Oparomi giyai beinga yokamai moingi tei fure kongo mukom te guwai gaiyom muruwo erongoro giyai mapunom bei teimba gam kipi kaingoro kakom kakom moi niki dere moi mokome. \v 27 Oparomi epe moiro Yesu kam di koro koro deinga fire ari yai opai wingi ama ure Yesu mouwomdi fure gaiyom okom si baume. \v 28 Oparomi “Na yaromi gam bo gaiyom okonam si baunaikoro nupi faika i gouname,” epe di firo gaiyom okom si baungoro\x * \xo 5:28 \xt Mt 14:36; Mk 6:56 \x* \v 29 ena kene kene eiro akiyom darongoro oparomi gam si koi engua nomane fime. \v 30 Te Yesu ama kene kene eiro yoporam boingua u mena fungua firo si awa tere ari irauro kei finga yokamai mina wako erome, “Na gainam eramom okom si baume?” di erongoro\x * \xo 5:30 \xt Lk 6:19 \x* \v 31 ena gama yokama “Ari munmane ne irauro kei ere finga iran ta bengoro ‘Na ganam era okom si baume?’ diro mina wako erene?” di teimba \v 32 Yesu “Eramom okom si baume?” diro kan koro koro dongoro \v 33 ena oparomi nupi fainguai goungua fire gam nouro dire u Yesu moingui tei ure ako kauwomdi tei fairo mapunom muruwo di mari de tongoro \v 34 ena Yesu “Aponamyo, ne na kanam fi ki singa iran nupi fainga goume. Te ne ganum kipi kaingua i mora goume. Ena ne wira dire fo!” di tome.\x * \xo 5:34 \xt Mk 10:52; Lk 7:50; 17:19 \x* \p \v 35 Ena Yesu oparomi ka di moingui ari koropane Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam bengua yai Yairusi ikom tei ma dere ure “Yae, ne aponum mora goime. Ena iran ta bengoro ne ka nuwi si norongua yai gam kipi kokonan tene?” di teingoro \v 36 Yesu ka dingai firo ena kiapam bengua yai “Ne kuri fikere na kanam fi ki si naro!” di tome. \p \v 37 Ena Yesu Pita te Yemesi te Yemesi emerom Yoane yokamai endire fume. Te Yesu ari yokamai muruwo “Ama moingui tei koi kuiyo!” di erome. \v 38 Ena yokamai Yura ari ka nuwi si ereinga iki kiapam bengua yai ikom tei wingai Yesu kanungua ari yokamai au diro kai ori wom meiro okonom kaunom fera siro wanime. \v 39 Ena Yesu ikai fure “Ne yokamai ta bengoro au diro kai ori wom meiro okonom kaunom fera siro wanime? Ama i mora goikere yo wi faime,” di eromba\x * \xo 5:39 \xt Yo 11:11 \x* \v 40 yokamai fire wia goi teingero ena yaromi yokamai muruwo ewi mena dere ena ama nem mam te gama yokamai koi winga endire fu ama fai moingui tei fume. \v 41 Yesu ama okom akore ka epe di tome, “Taruta kum,” di tome. Ka i mapunom i epe: “Ama gawo, ‘Ne ario!’ di ereiye.”\x * \xo 5:41 \xt Lk 7:14 \x* \v 42 Ena ama i kene kene eire arire wanume. Ama i non ikiyom 12 moime. Ena ama i arire wanungua yokamai kanero ganom nouro dire moime. \v 43 Ena Yesu “Ne yokama na tai beikai ari di erekeiyo!” di erowai tere di erome. Te yaromi “Ne yokamai kua kopuna ama teiyo!” ama di erome.\x * \xo 5:43 \xt Mk 1:44; 7:36 \x* \c 6 \s1 Nasareti ari yokamai Yesu mounom wako teime \r Mt 13:53-58; Lk 4:16-30 \p \v 1 Ena yesu akai tei ma dere fu mam iki tei fungoro gama yokamai mouwomdi fime. \v 2 Fu moingoro Yura ari iron kakom Yesu fu ka nuwi si ereinga ikom fure koro mapunom boiro ka kirawa si erongoro ena ari yokamai munmane ka i fire inokore munmane eire epe dime, “Yaromi ka dungua amai fire ire ure di erome? Te eramom mapunom kirawa si tongoro yaromi tawa ure tai ta ta ori bemie?\x * \xo 6:2 \xt Yo 7:15 \x* \v 3 Yaromi iki keinga kokonan ingua yaromi moime. Yaromi nenen mam i Maria te emeroma yokamai Yemesi te Yosisi te Yurasi te Saimon moime. Te yaromi kepoma no gere ama moipune,” epe dire te denom minom niki de fi tere moingoro\x * \xo 6:3 \xt Yo 6:42 \x* \v 4 ena Yesu ka epe di erome, “Ari yokamai man bunam koro koro moingi Yai Gumam ka mapunom yai kam akire di iwa de teimba nen ariyoma te moiyom yokoiyom yokamai kam akire di iwa de tekeime,” epe di erome.\x * \xo 6:4 \xt Yo 4:44 \x* \v 5 Te yaromi akai tei moingui tai ta ta ori beikenaro bemba yaromi ari towane towane nupi fainga yokamai okom ganom akoro i koi de erome. \v 6 Te ari yokamai nomanenom fi ki sikeinga Yesu inokore munmane eme. \s1 Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai ewi man man dome \r Mt 10:5-15; Lk 9:1-6 \p Ena Yesu fu iki birom ori dungui dungui tei fure ari ka nuwi si erome. \v 7 Ena Yesu gama okonom koro koro muruwo te kaunom surai unom boingoro wingoro murom niki deinga ewi mena dowangua yoporam boi erere\x * \xo 6:7 \xt Lk 10:1 \x* \v 8 te “Ne yokamai guwai gainom tai ta ta ire kiyo! Ne yokamai kua te gai kapan te kongo mukom ire kiyo! Te goropo towane ire fiyo!\x * \xo 6:8 \xt Lk 10:4-11 \x* \v 9 Ne yokamai kaunom tou deimba gai suna towane wom fire waniyo! \v 10 Te ne yokamai iki birom ori ta ikai fure fu ikom towane moraingi tei kopuna nere moire faire ena okome ‘Akai ta napune,’ di fire iki i ma dere naime. \v 11 Te ne yokamai iki birom ori ta finga ari iki kapakom yokamai ne yokamai fana gai erekere te ne yokamai kanom duwainga fikenainga iran ne yokamai naro beinga kakom kuwan kaunom duwangui tei towa towa kei deiyo! Towa towa kei dowainga ena ari yokamai muruwo mapunom niki dongua beinga firaime,” epe di erere ipu sire yai surai surai ewi man man dome.\x * \xo 6:11 \xt Ap 13:51; 18:6 \x* \p \v 12 Ena Yesu gama yokama fu man man fure “Ne yokamai nomanenom si awa teiyo!” di mari dere \v 13 te murom niki deinga yokamai munmane ewi mena dere te ari nupi fainga yokamai ganom eri nurom bui erero i koi de ereime.\x * \xo 6:13 \xt Yem 5:14 \x* \s1 Yokama Yoane nuwi bui erongua yaromi si goime \r Mt 14:1-12; Lk 3:19-20; 9:7-9 \p \v 14 Ena kakom tei Yesu kam wayom koro koro fungua iran Eroti Yesu tai bengua fime. Ari suwo koropane “Yoane nuwi bui erongua yaromi goingua arongua ena tai ta ta ori bei moime,” epe dimba\x * \xo 6:14 \xt Mt 16:14; Mk 8:28 \x* \v 15 ari suwo “Yaromi Yai Gumam ka mapunom yai Iraiya moime,” epe dimba ari suwo koropane “Komariwom Yai Gumam ka mapunom ari moingamere yaromi epena ama epe moime,” epe dime. \v 16 Epe ka dingero ena yai ori Eroti ka i fingua “Tamanume. Yoane na birom si guwo dikai yaromi tokoi ariro moime,” epe dume. \v 17-18 Tora bengoro Eroti ka epe dume? Mapunom i epe: Komari Eroti emerom Firipi efem biyai i kam Erotiasi ingero ena Yoane yaromi “Ne emerom yokori moingui ne yaromi efem biyai inga faikeme,” di tongoro ena Eroti kiminem ka di erongua yokamai fu Yoane okom a ki sire kan ikom de teime. \v 19 De teimba Yoane “Ne emerom efem biyai inga faikemie,” di moingua iran Erotiasi oparomi Yoane fi niki de tere “Wiom biyai suwame,” dire bai taki sire moimba Eroti “E e” dume. \v 20 Yoane i yai nokapu moingua te yaromi yo tongua moingua iran Eroti Yoane kuri fi tere kiapam nokapu bei tome. Eroti Yoane ka dungua mun fimba yaromi inokore unanan eme. \p \v 21 Ena okome oparomi Yoane suwangua kakom epe fuka dume. Eroti kui engua kakom kua kopuna keire ari kiapanom yokama te kiminem ari ori beinga yokamai te Gariri akai ari mokoinga yokamai erome. \v 22 Ena yokamai kuku boi moingoro Erotiasi apom ure mapunom i nowi ingoro Eroti te ari koi moinga yokamai kanere mun kanime. Ena yai ori Eroti ama biange ka epe di tome, “Ne tai ta ta kuianum boi erowangua erowaiye. \v 23 Te na okonam koi mapunamdi dere kawom duwaiye. Ne ‘Tai inaiye,’ duwanga erowaiye. Te ne ‘Na manam sinom inaiye,’ duwanga koro giwi eiro erowaiye,” epe di tongoro\x * \xo 6:23 \xt Est 5:3, 6; 7:2 \x* \v 24 ena ama dere mena fure mam moingui tei furo “Na tora inaika ka di towaiye,” diro mina wako tongoro mam “Ne ‘Yoane nuwi bui erongua yaromi birom inaiye,’ di to!” di tongoro \v 25 ena ama kene kene eire bu dire fu yai ori moingui tei fure “Ne Yoane nuwi bui erongua yaromi birom borere kopare tei eire ire kene kene eire naro!” epe di tongoro \v 26 ena yai ori dem miriyom ipun ori domba yaromi ka di koi engua te ari yokamai ama kua ne moinga iran “Ka di teika si dekenaiye,” di firo \v 27 kiminem yai ta “Ne fure Yoane birom ire uwo!” di tere kene kene eire awi dongoro ena kiminem fu kan iki furo birom borere \v 28 kopare tei eire ire inako dero ure ama biange tongoro ama ire mam tome. \v 29 Ena Yoane gama yokamai ka wayom i fire ure yono ire man si teime. \s1 Yesu ari yokamai munmane wom kua kopuna erome \r Mt 14:13-21; Lk 9:10-17; Yo 6:1-13 \p \v 30 Ena Yesu ewi dongua finga yokamai u Yesu moingui tei ure wanapo de suna dere taikan muruwo beinga te ka nuwi si ereinga muruwo di teime.\x * \xo 6:30 \xt Lk 10:17 \x* \v 31 Ena yokamai munmane ure fure bei moingoro Yesu te gama yokamai kua kopuna nowainga kakom dikengua iran Yesu “Ne yokamai na gere fu ari moikeinga akaiyom fure kakom suwo iron moi firapune,” di erongoro\x * \xo 6:31 \xt Mk 3:20 \x* \v 32 ena yokamai nenen nuwi kopare ikai fure ari moikeinga akaiyom fime. \p \v 33 Fimba ari yokamai munmane kanero giranom gumanom kanere fire ena iki birom ori dungui dungui tei ma dere mangi bu dire fure koma akai i fuka dime. \v 34 Ena okome Yesu ure nuwi kopare ma dere kanungua ari munmane moiro non sipsip kiapanom bengua yaromi moikengoro non unanan fingamere yokamai epe moinga iran Yesu yokamai kanom fi erere ka mapunom mapunom nuwi si erome.\x * \xo 6:34 \xt Mt 9:36 \x* \v 35 Ka nuwi si erongui kamun taroma engoro ena Yesu gama u moingui tei ure “Yae, akai tawa i ari kei faingi tei moikeingoro te epena kamun taroma engua \v 36 ena iran ari yokamai fu iki birom ori dungui dungui bo akai bunam koro koro furo kua kopuna meina bairo nowaro beinga ewi do!” di teimba \v 37 Yesu “Ne yokamai tai nowainga ereiyo!” di erongoro “No furo kapa okonom koro muruwo koro suraiye kokonan beire meina ire kua kopuna meina bairo ire uro erowapunga kam dino?” di teingoro \v 38 ena Yesu “Ne yokamai kaime dori tora mina duwangua furo kaniyo!” di erongoro yokamai furo kanere inako dero “Kaime dori okonom koro muruwo dunguai te nuwi kapu surai ama dume,” di teime. \p \v 39 Ena Yesu gama yokamai “Ne yokamai ari muruwo ‘Kui nokapu dungui tei kapo kapo kuku boire ame dere moiyo!’ di ereiyo!” di erongoro gama yokamai furo ari epe di ereingoro \v 40 ena yokamai 100 kuku boi ta moingoro te 50 kuku boi ta moingoro epe ame dere moingoro \v 41 Yesu kaime dori okonom koro muruwo te nuwi kapu surai ire kan kamundi teme iwa dere “Mun fiye,” dire kaime dori dou dire gama yokamai erere “Ari muruwo ereiyo!” di erome. Te yaromi nuwi kapu surai ipu sire ama ari muruwo erongoro \v 42 ena ari yokamai muruwo nere maranom mokongoro \v 43 Yesu gama yokamai kaime dori te nuwi kapu onam koro yo di fungua ire gai kouma gai okonom koro koro muruwo te kaunom surai gi murome. \v 44 Te kopuna neinga yai gan i munmanewom epemere 5000 moime.\x * \xo 6:44 \xt Mk 8:1-9 \x* \s1 Yesu nuwi boromdi wan fume \r Mt 14:22-23; Yo 6:15-21 \p \v 45 Ena ari yokamai kua kopuna mora ne gouingoro Yesu kene kene eire gama yokamai “Ne yokamai nuwi kopare ikai furo koro ipo Besaira akai koma fiyo! Na ari yokamai ewi dowaika unaiye,” di erere \v 46 ena yokamai moingi tei ma dere kopu tei mokore Yai Gumam ka make ei towaro fume.\x * \xo 6:46 \xt Mk 1:35; Lk 5:16; 6:12; 9:28 \x* \p \v 47 Ena kamun kama sungoro nuwi kopare i fu nuwi dian ori suna tei fungoro te Yesu nenen nuwi bunamdi tei moiro \v 48 kanungua kamun kai ori ure nuwi kopare gumam sungoro ena gama yokamai buro arari okonomdi nuwi singa burom nuwi suwainga faikeme. Ena iran kamun takonangua kakom tei Yesu nuwi boromdi wan fure yokamai moingi tei fume. Yaromi “Ema dere naiye,” di bemba \v 49 gama yokamai kaningai Yesu nuwi dian boromdi wan ungoro “I giri yaromi ume,” di fire\x * \xo 6:49 \xt Lk 24:37 \x* \v 50 au dire kuri ori wom fingero ena yaromi kene kene eire “Ne yokamai denom minom yoporam boiyo! Na nanan uka iran kuri fikeiyo!” di erere \v 51 ena yokamai nuwi kopare ikai moingi tei moko fungoro kamun kai wira dire sume.\x * \xo 6:51 \xt Mk 4:39 \x* \v 52 Te gama yokamai nomanenom fere de ki singoro ena Yesu kaime dori dou dire ari erongua mapunom fikeinga iran inokore munmane wom eime.\x * \xo 6:52 \xt Mk 8:17 \x* \s1 Yesu Genesareti akai furo ari nupi fainga yokamai i koi de erome \r Mt 14:34-36 \p \v 53 Ena Yesu te gama yokamai fu nuwi dian bunam koro fure Genesareti akai fuka dire nuwi kopare kan koi eime. \v 54 Ena yokama nuwi kopare ma dere ako mangi winga kakom ari kapakom yokamai Yesu giram gumam fire kanere \v 55 ena bu di fu man man fure ari nupi fainga yokamai kuki boromdi eire endire “Yesu moimie,” dinga firo tei fime. \v 56 Te yaromi iki birom ori nambo akai ori gawo tei nambo bunam koro koro nambo ari yokamai nupi fainga yokamai endire maket akaiyom tei eime. Ena nupi fainga yokama Yesu yana epe di teime, “No ne ganum bo ne gainum akonaro bepune,” di tere ena ari muruwo yaromi akoinga u nokapu fime.\x * \xo 6:56 \xt Mt 14:36; Mk 5:27-28 \x* \c 7 \s1 Yesu “Ari Feresi ka mapunom dinga i faikeme,” dume \r Mt 15:1-9 \p \v 1 Ena ari Feresi yokamai te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yerusarem akai ma dere u Yesu moingui tei ure wanapo de suna dere \v 2 kaningai awanoma yokamai okonom bi singamere epe Yesu gama yokamai okonom nuwi biye sikere kua kopuna yo neime.\x * \xo 7:2 \xt Lk 11:38\x* \v 3 Ari Feresi te Yura ari muruwo kua kopuna yo nekeimba koma awanoma “Ne yokamai okonom epe nuwi bie siyo!” dingamere yokamai epe okonom nuwi biye sime. \v 4 Te yokamai maket akaiyom ure fure beire ama yo nekeimba koma okonom nuwi bie sime. Te tai mapunom mapunom munmane yo dunguai ama dourom boire ena kapu muku te kowi te kopare ama epe nuwi bie sime. \p \v 5 Ena iran ari Feresi te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yesu “Ne ganuma yokamai ta bengoro no awanoma ka mapunom dinga dourom boikeimba yokamai okonom nuwi bie sikere kua kopuna yo neime,” diro mina wako teingoro \v 6 ena Yesu ka mokom di erome, “Komari yai Aisaiya bun ka dungua i kawom dume. Ne yokamai ka kasu dinga yokamai moingamere epe yai Aisaiya munom epe boime: \q1 Yai Gumam epe dume, ‘Ari yokamai giranomdi na kanam akire di iwa deimba denom minom bei niki de nareime. \q1 \v 7 Ena iran yokamai na kanam akire di iwa dowainga faikename. Yokamai “Nonon kanom i Yai Gumam kam dumie,” dimba nenen kanom di mari deime,’ Yai Gumam epe dume.\x * \xo 7:7 \xt Ais 29:13\x* \m \v 8 Aisaiya ka epe boinguamere epe ne yokamai Yai Gumam ‘Epe beiyo!’ ka di guwo dungua i ma dere ari kanom dinga dourom boimie,” Yesu epe di erome. \p \v 9 Ena Yesu akai nere ka tokoi di erome, “Ne yokamai nenen kanom mapunom dourom boraro beinga ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua si dere ‘No yokamai mapunom nokapu bepune,’ di fime. \v 10 Yai Mose ka epe dume, ‘Ne nenum manum bei kenom bei ero! Nenta nenom manom kanom di ime de erowangua yaromi si goiyo!’ epe dumba\x * \xo 7:10 \xt Eks 20:12\x* \v 11 ne yokamai ka ta nuwi si ereimia i epe, ‘Nenta nem mam “Na tai guwai akire di erowangua tarom Yai Gumam gunom boi te deiye. Yai Gumam gunom boi tekenaika na ne surai erowaika faimie,” epe di erome. Yaromi mapunom epe diro benguai nokapu faime,’ ne yokamai epe dime. \v 12 Ne yokamai epe dinga iran ne yokamai ‘Yaromi nem mam akire di erekenangua i faimie,’ ama diro \v 13 te Yai Gumam kam si dourom boi dere nenen kanom mapunom mapunom dourom boire ari yokamai ka i nuwi si ereime. Te ne yokamai tai iwo ta mane tai koropane i ama beiro iro wan moimie,” Yesu di erome. \s1 Tai ari neinga tarom nomanenom bei niki dekeime \r Mt 15:10-20 \p \v 14 Ena Yesu ari muruwo tokoi unom boingoro wingero “Ne yokamai muruwo na ka dikai fi goi ire fi kun daiyo! \v 15 Taikan muruwo i nenta mena dungua tarom i yaromi dem miriyom ikai nangua yaromi nomanem bei dinepe dekengoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dume. Tamanume. Taikan i nenta ikai tei dungua tarom i u mena ungua yaromi nomanem bei dinepe dongoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dikeme.\x * \xo 7:15 \xt Mt 12:35\x* \v 16 Ne yokamai kinanom kun enanguai ka i fiyo!” Yesu epe di erome. \p \v 17 Ena Yesu ari kuku boinga yokamai ma dere fu iki ikai fungoro yaromi gama yokamai ka eke dere dungua mina wako teingoro \v 18 ena Yesu “Ne yokamai fi kun dainga i ari yokamai fi kun dainga iwe dekeme. I faikeme. Ena fiyo! Taikan muruwo i nenta mena dungua tarom i yaromi dem miriyom ikai nangua yaromi nomanem bei dinepe dekeme. \v 19 Tai i nomane akaiyomdi tei kimba denom bomdi i fure okome tokoi u mena fumie,” epe di erome. Yesu ka i epe dungua iran tai neinga muruwo “Nemane” dikenapune. Tai mapunom mapunom muruwo nowapunga i faime. \p \v 20 Ena Yesu akai nere ka tokoi dume, “Taikan nenta ikai tei dungua tarom i u mena ungua yaromi nomanem bei dinepe dongoro ena yaromi Yai Gumam kam bawom dikename. \v 21 Tai mapunom mapunom epe ari yokamai nomanenom ikai tei dungua i u mena ume: Nomane ka niki dongua te yai opai kunei neinga te tai kunei neinga te ari ei goinga \v 22 te yai opai kau einga bei niki deinga te ari guwai gainom ‘Inaiye,’ nomane finga te tai niki dongua mapunom mapunom beinga te ka di guwo dungua si deinga te yai ta fi niki de teinga te yai ta kam ka singa te kakom kakom ‘Na yai ori moiye,’ di finga te nomane du dire ako ki singa \v 23 tai mapunom muruwo epe u mena ungua ari nomanenom bei dinepe dowame,” Yesu epe di erome.\x * \xo 7:23 \xt Ro 1:29-31; Gar 5:19-21\x* \s1 Opai ta Yesu fi ki si tome \r Mt 15:21-28 \p \v 24 Ena Yesu akai tei ma dere fu Taiya akai bunam koro koro fure iki ta ikai fure “Ari yokamai na gumanam fire kankenaime,” dumba eke dekenaro bemie. \v 25 Ena opai ta Yesu ungua kam fire u Yesu moingui tei ure ako kauwomdi faime. Murom niki dongua ta furo oparomi apom dem miriyom ikai koi moi tomie. \v 26 Te oparomi Yura opai moikemba Fonisia akai i Siria akai ori suna tei dungua kui neinga ena oparomi Yesu “Ne murom niki dongua na aponam miriyomdi ikai tei moingua awi mena do!” diro yana di tongoro\x * \xo 7:26 \xt Mk 9:17-18\x* \v 27 ena Yesu “Gan kua kopuna ire kei moingi tei ma de erowainga i faikemie. Gan yokamai koma nere maranom mokonainga i faimie,” di tongoro \v 28 oparomi “Ari wanopanomyo, ne kawom dinba kei mari moinga gan neinga sirimanom ako sungua neime,” dungoro \v 29 ena Yesu “Ne ka epe dingai iran mun fi ereiye. Ena ne fo! Murom niki dongua ne aponum miriyomdi mora ma dere mena fume,” di tongoro \v 30 ena oparomi inako dero fu ikom fure kanungua apom boiri tei wi nokapu fai moime. Murom niki dongua i kawom mena fume.\x * \xo 7:30 \xt Yo 4:50-51\x* \s1 Yesu yai ta kinam gi dungua ka dikengua yaromi bei nokapu de tome \p \v 31 Ena Yesu Taiya bunam koro koro ma dere fu iki birom ori Sairon suna tei fure ma dere fu Dekapori akai i iki birom ori okonom koro koro muruwo dungui tei fure ma dere fu nuwi dian ori i kam Gariri dungui tei fuka dungoro\x * \xo 7:31 \xt Mt 15:29-31\x* \v 32 ena ari suwo koropane yai ta kinam gi dungua ka dungua faikengua yaromi akire u Yesu moingui tei ure “Ne okonum yaromi gam akonano?” yana di teingoro\x * \xo 7:32 \xt Mk 5:23; Lk 4:40; 13:13\x* \v 33 ena Yesu yaromi akire fu surai nenen moipika akaiyom fure yaromi kinam okom a fere dere wepi si mangi dero te yaromi girawiyom akore \v 34 ena kan kamundi iwa dere giniya dire ena ka yaromi di tome, “Efata,” di tome. Ka “Efata” i mapunom epe dume, “Kinam si gui di to!” epe dume. \v 35 Yesu ka epe dungua iran kinam si gui dingoro te girawiyom si awa te tongoro yaromi ka dungua faime. \p \v 36 Ena Yesu “Ne yokamai na tai epena beika ari di erekeiyo!” dire “Nemane,” di erowai te eromba yokamai yoporam boire tai benguai ari munmane di ereingoro\x * \xo 7:36 \xt Mk 1:43-45\x* \v 37 ena yokamai inokore munmane wom eire “Yaromi taikan muruwo bengua nokapu fu ma dome. Yaromi ama ari kinanom gi dinga yokamai bei nokapu de erongoro ka fimie. Te yaromi ama ari ka dinga faikengua yokamai bei nokapu de erongoro ka dinga faime,” epe dime.\x * \xo 7:37 \xt Ais 35:5\x* \c 8 \s1 Yesu ari munmane kua kopuna eromie \r Mt 15:32–16:12 \p \v 1 Ena kakom tei ari munmane Yesu moingui tei tokoi kuku boi teingero kua kopuna nowainga i mora goungua Yesu gama yokamai unom boingero wingoro \v 2 “Ari kuku boinga yokamai aro kakom suraiye na moiki tei moinga kua kopuna nowainga goungua iran yokamai kanom fiye. \v 3 Na ewi ikinom dowaika meren goingi kon bakom tei fure okonom murom makinangoro ako mangi fanaime. Ari suwo koropane man fakai tei ma dere wime,” Yesu epe di erome. \v 4 Di erongoro ena gama yokamai “No biom akai tei moipunga ena no amai fure kua kopuna meina bairo yokamai erowapungoro nere maranom mokoname?” di teingoro \v 5 “Ne yokamai kaime dori tora mina ako moime?” di erongoro “No yokamai kaime dori okonom koro muruwo koro surai ako moipune,” di teime. \v 6 Ena Yesu ari kuku boinga yokamai “Mangi tei ame dere moiyo!” di erere kaime dori okonom koro muruwo koro surai ire “Mun fiye,” dire dou dire gama yokamai erere “Ari muruwo ereiyo!” di erongoro ena ereime. \v 7 Te gama yokamai nuwi kapu gawo suwo koropane ama ako moinga ena Yesu tokoi “Mun fiye,” dire gama yokamai “Ipu sire yokamai ereiyo!” di erongoro \v 8 ena ari kuku boinga yokamai nere maranom mokome. Mora ne goungoro onam koro yo dungua mangi ako sungua gama yokamai ire kouma gai okonom koro muruwo koro surai ginga murome. \v 9 Te yai gan kua neinga yokamai munmane epemere 4000 moime. Ena Yesu ari yokamai ewi dere\x * \xo 8:9 \xt Mk 6:34-44 \x* \v 10 kene kene eire gama yokamai endire nuwi kopare ikai moko fure fu Damanuta akai fume. \p \v 11 Ena ari Feresi yokamai u Yesu moingui tei ure “Yaromi Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai kawom moimbo?” di fire ena mina wakoro di fime, “Ne tai gumam koi duwangua imari dengere yoporam boinga kamundi iwa\x * \xo 8:11 \xt Mt 12:38; Yo 6:30 \x* dunguamere epe opom di noro!” di teingoro \v 12 ena Yesu nomanem giniya dire “Tora bengoro ari epena makingai yokamai kamundi iwa tai gumam koi dungua ‘Opom di noro!’ di fime? Na kawom di ereiye. Na kamundi iwa tarom gumam koi dungua opom di erekenaiye,” di erere\x * \xo 8:12 \xt Lk 11:29 \x* \v 13 ena ari yokamai moingi tei ma dere nuwi kopare ikai tokoi moko furo nuwi dian bunam koro fu moingoro \v 14 ena te gama yokamai kinanom girongoro kaime dori munmane fikero wime. Yokamai kaime dori towane wom ire nuwi kopare ikai moko fure wime. \v 15 Ena Yesu ka eke dere di erome, “Ne yokamai ari Feresi kaime dori si bum boingua tarom i te Eroti kaime dori si bum boingua tarom i kan kenom beiyo!” di erongoro\x * \xo 8:15 \xt Lk 12:1 \x* \v 16 ena yokamai nenen ka di ipo ka de moire, “Aiya, no yokamai kinanom girongoro kaime dori fikero upunga iran ka epe di norome,” dingoro \v 17 ena Yesu ka i fire “Ne yokamai kaime dori fikere winga kam di ipo ka de moikeiyo! Ne yokamai koma te epena ama na kanam mapunom firo kanero beikeimo? Oro? Te ne yokamai denom minom si fere de ki siro tai i fikeimo?\x * \xo 8:17 \xt Mk 6:52 \x* \v 18 Ne yokamai okonom murom dumba taikan kan kun daikeime. Te ne yokamai kinanom dumba tai mapunom mapunom fi kun daikeime. \v 19 Te na kaime dori okonom koro muruwo dou dire ari 5000 moinga ereika kakom fimo? Ena yokama neinga onam koro yo dungua ne yokamai ire tora mina kouma gai ginga murome?” diro mina wako erongoro ena gama yokama “No kouma gai okonom koro koro muruwo kaunom surai gipunga murome,” di teingoro\x * \xo 8:19 \xt Mk 6:41-44 \x* \v 20 ena “Na kaime dori okonom koro muruwo koro surai dou dire ari yokamai 4000 ereika ne yokama onam koro yo dungua ire tora mina kouma gai ginga murome?” diro mina wako erongoro ena “No yokamai kouma gai okonom koro muruwo koro surai gipunga murome,” diro ka mokom bai di teingoro\x * \xo 8:20 \xt Mk 8:6-9 \x* \v 21 “Ena ne yokamai ta bengoro na mapunanam firo kanero beikeime?” epe di erome. \s1 Yesu yai ta okom murom gi dungua a fura de tome \p \v 22 Ena Yesu te gama yokamai u iki birom ori Besaira wingoro ari suwo yai ta okom murom gi dungua akire u Yesu moingui tei ure “Ne yaromi gam si bauname,” diro yana di teingoro \v 23 ena Yesu yaromi okom akire iki birom ori ma dere mena fure wepi si okom muromdi dere okom yaromi gam akore “Ne tai ta ta kaneno?” diro mina wako tongoro \v 24 ena yaromi kan koro koro dere, “O, na ari kanipa yokamai eri epemere dairo wan moime,” di tongoro \v 25 ena Yesu okom yaromi okom murom tokoi akongoro ena yaromi okom murom fura dero taikan muruwo kan munom sume. \v 26 Ena Yesu “Ne ikinum tei funba iki birom ori tawa ikai tokoi kio!” di tere awi dome. \s1 Pita Yesu mapunom di mari dome \r Mt 16:13-20; Lk 9:18-21 \p \v 27 Ena Yesu te gama yokamai tei ma dere fu iki birom ori dungui dungui i iki birom ori Sisaria Firipai bunam koro koro dunguai furo kon bam tei wan fingai Yesu gama yokamai mina wakore di erome, “Ari yokama na kanam di moinga ‘Na eramom moime,’ di fime?” di erongoro \v 28 ena yokamai ka mokom baire di teime, “Ari suwo koropane ‘Ne Yoane nuwi bui erongua yaromi moime,’ dimba ari suwo koropane ‘Ne Iraiya yaromi moime,’ epe dime. Te ari suwo ‘Ne Yai Gumam ka mapunom yai towane moime,’ dime,” di teingero\x * \xo 8:28 \xt Mk 6:15 \x* \v 29 ena “Ne yokamai di finga na eramom moime? Di naro!” di erongoro Pita “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moine,” di tongoro\x * \xo 8:29 \xt Yo 6:68-69 \x* \v 30 Yesu “Ne yokamai na mapunanam ari yokamai di erekeiyo!” di erowai te erome.\x * \xo 8:30 \xt Mk 9:9 \x* \s1 Yesu “Na goraiye,” dire di mari de erome \r Mt 16:21-28; Lk 9:22-27 \p \v 31 Ena Yesu koro mapunom boiro ka epe di mari de erome. “Na ari gaunom wam ganam kipi ori wom kaingua u naro bengoro te Yura ari mokoinga te Yura fi mun ei teinga ari ori te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai mounom wako nareingoro nai goraingoro aro kakom suraiye na tokoi arowaro beiye,” \v 32 epe di mari de erongoro ena Pita Yesu akire fu nenen surai moipiki tei fure “Ne ka dinga epe fuka dikename,” ka yoporam boire di te moimba \v 33 Yesu si awa tere gama yokama ekanere ena Pita “Ne ka dingamere Satan moine. Ne na moiki tei ma dere fo! Ne Yai Gumam inokore ei finguamere epe dourom boikenba mangi ari inokore ei fingamere epe dourom boine,” yoporam boiro di tome. \p \v 34 Ena Yesu ari yokamai munmane te gama yokamai unom boingoro wingero ka epe di erome, “Nenta yaromi na douinam boi narowangua yaromi nenen kam di ime dere te na eri yoro ika kipi kokonan ikamere epe yaromi ama eri yoro ire kipi kokonan ire na douinam boiro uname.\x * \xo 8:34 \xt Mt 10:38-39 \x* \v 35 Te nenta nenen maniki yokori morangua mun firangua yaromi goramba nenta fi ki si narongua te gunom kam di mari dongua ari yokamai si gorainga yaromi kamundi yokori morame. \v 36 Te nenta mangi tai mapunom mapunom muruwo ire ako moimba yaromi kuiam e dongua akaiyomdi tei nangua i faimo? Tamanume. \v 37 Yaromi tora tai ta ta tere kuiam meina barame? Tarom i dikeme. \v 38 Te epena ari fi ki si narekeinga te kou kou beinga kakom i nenta na te na ka nuwi si ereika mouwom wako towangua iran na gaunom wam na aunam keranom sungua ire te kamun nuwi kokonan gan yo tongua yokamai akire inako dero mangi ukai yaromi ama mounam wako towaiye,” Yesu epe di erome.\x * \xo 8:38 \xt Mt 10:33 \x* \c 9 \s1 Yesu gam kinanom kuire kamun gam koime \r Mt 17:1-13; Lk 9:28-36 \p \v 1 Ena Yesu ari yokamai “Na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam ari kiapanom bengua yoporam boingua u mari unangua kakom ari suwo koropane epena tei moingi goikenaimba tarom i kanaime,” epe di erome. \p \v 2 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane fungoro Yesu sumuna Pita te Yemesi te Yoane endiro fu kopu ararinan tei moko fure yokamai nen moingero ena gama yokamai kaningai Yesu gam kinanom kuire kamun gam koime.\x * \xo 9:2 \xt Mk 5:37\x* \v 3 Yaromi gaiyom bau boire keranom sire u feke fungoro mangi ari feke epemere darainga faikeme. \v 4 Te gama yokamai tokoi kaningai ena Iraiya te Mose yai surai u mari ure Yesu gere ka di ipo ka de moime. \v 5 Ena Pita Yesu ka epe di tome, “Ka nuwi si norenga yai yo, no tawa ure moipunga mun fipune. Ena iran iki farai suraiye kenapune. Ne ikinum ta te Mose ikom ta te Iraiya ikom ta kenapune,” epe di tome. \v 6 Te gama yokama kuri ori finga iran Pita ka duwaro kam fikeme. \p \v 7 Ena kuwokawo u yokamai moingi tei ure munomdi tei kengoro ikai koiri ka ta u mari fume, “Yaromi na wanam moingua na denam minam mun fi teiye. Ena ka duwangua fi goi iyo!” epe di erongoro\x * \xo 9:7 \xt Mt 3:17; 2 Pi 1:16-18\x* \v 8 ena yokamai kene kene eire kan koro koro deingoro ari ta moikeimba Yesu towane yokamai gere moimie. \p \v 9 Ena yokamai kopu tei ma dere ako wingi kakom tei Yesu “Ne yokamai tai epena kaninga ari di erekeiyo! Okome na ari gaunom wam goiro tokoi arowaika kakom ne yokamai tai epena kaningai ari di mari de erowaime,” diro ka erowai tongua di erongoro\x * \xo 9:9 \xt Mt 12:16; Mk 8:30\x* \v 10 ena gama yokamai ka i nomane eire epe fimba yokamai “Goire arowaiye,” dunguai “Amari ka dume?” dire ka siki siki dime. \p \v 11 Ena yokamai Yesu “Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama ta bengoro ‘Iraiya yaromi koma unaro bengoro okome Mesia yaromi unamie,’ epe dime?” diro mina wako teingero \v 12 ena “Iraiya i kawom koma ure taikan muruwo tokoi a kenom benamba na ari gaunom wam ganam kipi kaingua firangoro te ari yokamai mounom wako nareime. Yai Gumam ka mapunom epe boi engua dume.\x * \xo 9:12 \xt Mar 4:5; Ais 53:3\x* \v 13 Dumba na di ereiye, ‘Iraiya yaromi mora ungoro yokamai nenen nomanenom fingamere epe bei teime. Yaromi kam boingamere epe fuka dume,’ epe di ereiye,” Yesu ka di erome.\x * \xo 9:13 \xt Mt 11:14\x* \s1 Yesu gan ta murom niki dongua ikai moingua bei nokapu de tome \r Mt 17:14-21; Lk 9:37-43 \p \v 14 Ena yokama fu gama yokamai koropane moingi tei uro kaningai ari munmane kuku boire wanapo de suna de moingero Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokama gama yokamai koropane kura kam di ipo ka de erome. \v 15 Te ari kuku boinga yokamai Yesu kanere ganom nouro ori dire ena bu di fure “Ne u denio?” di teingero \v 16 ena Yesu “Ne yokamai torae diro na ganama kura kam di ipo ka de ereime?” diro mina wakore di erongoro \v 17 ena yai ta kuku boinga suna tei moingua “Ka nuwi si norenga yai yo, murom niki dongua fu na wanam dem miriyom tei fu moingoro ena gan i ka dikengoro akire wiye. \v 18 Te murom niki dongua na wanam ingua fiasi mangi de tongoro wanam wepi giram moko uro kiom ki sire okom kauwom si gi di dere dume. Ena iran ne ganuma ‘Murom niki dongua awi mena deiyo!’ di ereipa benainga faikemie,” epe dungoro \v 19 ena Yesu ari yokamai ka epe di erome, “Ne yokamai epena makinga fi ki sikeinga yokamai moime. Na kakom arari ne yokamai moingi tei moikenaiye. Te na bei moiro ne yokamai mapunonom niki dongua beinga kakom arari kan dekenaiye. Ena iran gan akire na moiki tei wiyo!” dungoro \v 20 yokamai gan akire yaromi moingui tei wingoro ena murom niki dongua Yesu kanere kene kene eire gan bei tongoro gan ako mangi boi fu dire founa founa fungoro giramdi wepirom sungoro \v 21 ena Yesu gan nem, “Yae, gan kakom tora mina epemere moime?” diro mina wako tongoro “Yaromi gan gawo moingui mapunom epe beme. \v 22 Murom niki dongua kakom kakom gan ire ‘Si goraiye,’ dire fia si e donguai tei bo nuwiri tei de tome. Ena ne tai benanga no kanom fire akire di noro!” di tongoro \v 23 “Ta bengo ro ne ‘Ne tai benaika,’ kam dine? Ne fi ki suwanga taikan muruwo benane,” dungoro\x * \xo 9:23 \xt Mt 21:21; Mk 11:23\x* \v 24 ena gan nem kene kene eire “Yai, na fi ki si ereiye. Te na suwo fi ki sikeika akire di naro!” dume.\x * \xo 9:24 \xt Lk 17:5\x* \p \v 25 Ena Yesu kanungua ari munmane bu dire u Yesu moingui tei kuku boingero ena Yesu murom niki dongua ka epe di tome, “Murom niki donguao, ne bei tengere gan i ka fikere te ka ama dikeme. Epe iran na ka di erowai te erowaiye, ‘Ne gan ma dere u mena ure tokoi inako dere dem miriyom ikai kio!’ di ereiye,” di tongoro \v 26 ena murom niki dongua au ori wom dire gan a sin boi tere u mena fume. Ena gan ako mangi faingoro goinguamere ari yokamai munmane kanere “Gan i kawom goime,” dimba\x * \xo 9:26 \xt Mk 1:26\x* \v 27 Yesu gan okom akero akire dungoro arime. \p \v 28 Ena okome Yesu iki ikai fungoro gama yokamai nenen moingi Yesu “Yae, ta bengoro no yokamai murom niki dongua awi mena dowaro bepunga faikeme?” diro mina wako teingoro \v 29 ena “Murom niki dongua epemere yokamai tai ta ta beire awi mena dowainga faikemba ka make eire awi mena dowainga faime,” epe di erome. \s1 Yesu “Na goraiye,” tokoi dire di mari de erome \r Lk 9:43-45 \p \v 30 Ena Yesu te gama yokamai man tei ma dere Gariri akai suna tei wan fime. Yesu gama yokamai towane ka kirawa si erongua iran Yesu “Ari suwo koropane yokamai na moiki tei nakanainga faikeme,” di fime. \v 31 Yesu ka epe nuwi si erome, “Yokamai uro na ari gaunom wam ari okonomdi erowaingoro nai goraimba aro kakom suraiye gounangoro na tokoi arowaiye,” di erongoro. \v 32 (-) \s1 Yai ori morangua kam \r Mt 18:1-5; Lk 9:46-48 \p \v 33 Ena Yesu te gama yokamai u iki birom ori Kapanem wingero iki ikai finga Yesu sumuna “Ne yokamai kon bakom tei waninga tora ka di ipo ka deime?” di eromba \v 34 yokamai kon bakom tei waninga “Nonon moipungi yai ta eramom yai ori moime?” diro ka di ipo ka deinga iran yo fi dere moime. \v 35 Ena Yesu ame dere moiro gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai unom boingoro wingero “Yai ta ‘Na yai ori moraiye,’ duwangua yaromi ari muruwo mounomdi ure nuwi kokonan bei erowame,” di erome.\x * \xo 9:35 \xt Mt 20:25-27; Mk 10:43-44; Lk 22:24\x* \v 36 Di erere ena gan gawo ta akire gama yokamai moingi suna tei dere kukurere gama yokamai ka epe di erome, \v 37 “Nenta na kanam fi ki si narowangua yaromi gan gawo epemere bei kan i erowangua yaromi na epemere bei kan i narowame. Te nenta na bei kan i narowangua yaromi na towane bei kan i narokename. Yaromi nawi dongua yaromi ama bei kan i towame,” Yesu epe di erome.\x * \xo 9:37 \xt Yo 13:20\x* \s1 Yesu “Nenta bei niki de norekenangua yaromi no dowinom boime,” dume \r Mt 18:6-9; Lk 9:49-50; 17:1-2 \p \v 38 Ena Yoane “Ka nuwi si norenga yai yo, no yokamai kanupungai yai ta ne kanum daire murom niki deinga yokamai ewi mena domba yaromi nonon dowinom boi kungua iran no ‘Nemane’ di topunie,” epe di tongoro\x * \xo 9:38 \xt Nam 11:27-29\x* \v 39 ena Yesu “‘Nemane,’ di tekeiyo! Nenta na kanam dairo ari ganom nouro dinga tarom benangua okome kene kene eire na kanam ka sikename.\x * \xo 9:39 \xt 1 Ko 12:3\x* \v 40 Nenta bei niki de norekenangua yaromi nonon dowinom boime.\x * \xo 9:40 \xt Mt 12:30; Lk 11:23\x* \v 41 Te na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai na Mesia kanam fi ki si nareinga iran nenta muku ire nuwi ne yokamai erowangua ena Yai Gumam yaromi meinam towame,” Yesu epe di tome.\x * \xo 9:41 \xt Mt 10:42\x* \p \v 42 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Yai ta furo gan ta epena fi ki si narongua nomanem bei niki de towangoro ena gan furo biam benangua iran Yai Gumam bei moiro yaromi meinam niki ori wom dowangua towame. Towamba koma ari yokamai fure yai gan nomanem bei niki de towangua yaromi akire fure kongo ori nokomdi kan koire fiasi nuwi dian ori de towainga ena Yai Gumam yaromi meinam gawo toka towame. \v 43-44 Te ne okonum bei moingero ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne okonum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne okonum surai duwangua ne e dongua de dere dungua goukenangua akaiyomdi tei nanga i faikename.\x * \xo 9:43-44 \xt Mt 5:30\x* \v 45-46 Te ne kaunum bei moingoro ne tai niki dongua benanga guwo do! Ne kaunum towane dikenangua ne kakom kakom moi kuwom suwanga inanga i fanamba ne kaunum surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename. \v 47 Te ne okonum murom bei moingero ena ne tai niki dongua benanga wauwi do! Ne okonum murom towane dikenangua ne Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akai ikai nanga i fanamba ne okonum murom surai duwangua ne e dongua akaiyomdi tei nanga i faikename.\x * \xo 9:47 \xt Mt 5:29\x* \v 48 Guwom akai tei simin goikenaingoro te e dongua ama goukename. \v 49 Te ari fui kopuna beingamere Yai Gumam ari yai opai muruwo e dongua epe bei erowame. \v 50 Te no fui ire tai kopuna mapunom mapunom benapunga don kenamba fui doromin tonguai gounangoro yai ta doromin tokoi benguai faikeme. Ena iran ne yokama kopuna fui beingere don kenguamere ne yokamai epe ari akire di ereingere don kename. Te ne yokamai ama amine eire wira dire moiyo!” Yesu epe di erome.\x * \xo 9:50 \xt Mt 5:13; Lk 14:34; Kor 4:6\x* \c 10 \s1 Efem biyai awi dowangua kam \r Mt 19:1-12; Lk 16:18 \p \v 1 Ena Yesu akai tei ma dere fu Yuria akai tei fure ena nuwi Yoran bunam koi fungoro ari munmane u moingui tei ure tokoi kuku boingoro yaromi koma mapunom dunguamere epe tokoi ka nuwi si erome. \v 2 Ena ari Feresi yokama ure “Ka kea ei towapune,” dire “Yae, yai ta efem biyai awi dowangua i faimbo?” dire ka kea ei teingoro \v 3 ena Yesu “Mose yaromi tora ka di guwo di erome?” diro mina wako erongoro \v 4 “Mose ‘Yai ta efem biyai “Awi dowaiye,” duwangua koma awi dongua munom boi tere okome awi dowangua faime,’ epe dume,” di teingoro\x * \xo 10:4 \xt Diu 24:1-4; Mt 5:31\x* \v 5 ena Yesu “Ne yokamai denom minom si fere de ki singa iran Mose ka i di guwo di eromba \v 6 komariki taikan muruwo bei engua kakom Yai Gumam sumuna yai te opai beme.\x * \xo 10:6 \xt Yen 1:27\x* \v 7 Yai te opai bengua iran yai nem mam ma dere fu efem biyai si daunangoro \v 8 ena surai towane morapire. Ena iran surai moikeimba surai i towane moipire.\x * \xo 10:8 \xt Ef 5:31\x* \v 9 Yai Gumam surai si dau erongua ari yokamai si guwo dikeiyo!” Yesu epe di erome. \p \v 10 Ena Yesu te gama yokamai fu iki ikai tokoi finga gama yokama opai awi dowangua kam Yesu mina wako teingoro \v 11 ena Yesu ka epe di erome, “Nenta efem biyai awi dere opai ta tokoi inguai yaromi yai opai kau einga bei niki dome.\x * \xo 10:11 \xt Mt 5:32; 1 Ko 7:10-11\x* \v 12 Te opai ta wiyom biyai awi dere yai ta tokoi kau enguai oparomi ama epe wom yai opai kau einga bei niki dome,” di erome. \s1 Yesu ama gaima boware guwo di erome \r Mt 19:13-15; Lk 18:15-17 \p \v 13 Ena ari yokamai gan gawo endire “Yesu okom ganomdi akoname,” dire fu moingui tei wimba Yesu gama yokamai kura kam dire “Nemane,” di ereimba \v 14 Yesu kanere niki de fire gama epe di erome, “Ari yai opai moingamere epe gan gawo morainga Yai Gumam ari kiapanom bengua akaiyom fure moraime. Ena iran ne yokamai gan gawo ‘Nemane,’ di erekeiyo! Gan gawo na moiki tei unainga faname. \v 15 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Gan gawo Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akai ikai nanguamere nenta epe ikai kinangua ena yaromi kakom kakom ikai kiname,” epe dire\x * \xo 10:15 \xt Mt 18:2-3\x* \v 16 ena gan gawo yokamai kukurere ganomdi okom akore boware guwo di erome. \s1 Yai ta guwai gaiyom ori ako nongua “Yesu dourom boraiye,” dume \r Mt 19:16-30; Lk 18:18-30 \p \v 17 Ena okome Yesu “Man tei ma dere naiye,” dire bengoro yai ta bu di u moingui tei uro kaunom gurom boire “Ka nuwi si norenga yai yo, ne yai nokapu moine. Ena na toramere beire kakom kakom moi kuwom suwaika inaiye?” di tongoro \v 18 “Ta bengoro ne ‘Na yai nokapu moine,’ dine? Ari yai opai muruwo nokapu moikeimba Yai Gumam nen towane nokapu moime. \v 19 Ena ne Yai Gumam ka di guwo dungua epe mora finie: Ari ei goikeyo! Yai opai kau einga bei niki dekeyo! Tai koropane kunei nekeyo! Ka kasu dikeyo! Ari kanom ka sikeyo! Nenum manum bei kenom bei ero! Ka di guwo epe dume,” Yesu epe di tongoro\x * \xo 10:19 \xt Eks 20:12-17\x* \v 20 “Ka nuwi si norenga yai yo, ka di guwo dunguai muruwo gore di moiye. Koma na gan gawo moiro moi uka epena kakom moika na ka di guwo dungua kanom muruwo gore di moiye,” di tongoro \v 21 ena Yesu yaromi gumam kanere dem miriyom mun fi tere “Ne tai towane beikene. Ne fure guwai gainum muruwo ari erere kongo mukom ire fure ari kuwanom moinga yokamai erowanga ena ne guwai gainum kamundi iwa ako nowanie. Epe beire ena ure na dowinam boro!” di tongoro\x * \xo 10:21 \xt Mt 10:38; Mk 8:34\x* \v 22 yaromi ka i fire giram gumam yororo dume. Yaromi guwai gaiyom ori ako nongua dem miriyom ipun dongoro dere fume.\x * \xo 10:22 \xt Mk 4:18-19\x* \v 23 Fungoro ena Yesu awa tere kan gama yokama de erere “Ari yokamai kongo guwai gainom munmane ako neinga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom naro benainga i ipun dowame,” di erongoro\x * \xo 10:23 \xt Mk 4:19; 1 Ti 6:17\x* \v 24 gama yokamai ka i fire ganom nouro dimba Yesu tokoi ka epe di erome, “Ganamao, ari yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom naro benainga i ipun dowame. \v 25 Te non ori i kam kame bei moiro kai kun engui ikai nangua i kokonan ori dumba yai ta kongo guwai gaiyom ako nongua yaromi bei moiro Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai nangua i kokonan ori nan dume,” di erongoro \v 26 ena gama yokamai ganom nouro orinan dire “Aiya! Yai Gumam eramom akire di towangoro kakom kakom moi kuwom suwangua akaiyom iname?” di teingoro \v 27 Yesu gama ekanere “Ari nenen kounom beikeimba Yai Gumam taikan muruwo kounom beiro moime. Ena iran Yai Gumam ari akire di erowangoro kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaime,” di erome. \p \v 28 Ena Pita bei moiro Yesu di tome, “No yokamai taikan muruwo ma dere ne dowinum boipuna kano!” di tongoro\x * \xo 10:28 \xt Mk 1:16-20; Lk 5:28\x* \v 29 “O, ne kawom dine. Ena na di ereiye, ‘Yai ta fi ki si narowaro beire te gunom kam di mari duwaro bengua yaromi ikom bo auwom emerom bo kepom bo nem bo mam bo gan kui nongua bo mansinom ma dowangua \v 30 Yai Gumam yaromi tai 100 mokom bai towame. Yaromi mangi tawa morangui kakom tei ikom 100 te auwom emerom 100 te kepom 100 te mam 100 te gam 100 te mansinom 100 inamba yaromi gam kipi karangua ama iname. Te okome kamundi morangui kakom kakom moi kuwom suwangua inamie,’ epe di ereiye. \v 31 Te ari epena koma moinga yokamai munmane tokoi okome moraime. Te ari okome moinga yokamai munmane tokoi koma moraime,” Yesu epe di erome.\x * \xo 10:31 \xt Mt 20:16; Lk 13:30\x* \s1 Yesu “Goraiye,” diro eken suraiye di mari de erome \r Mt 20:17-19; Lk 18:31-33 \p \v 32 Ena Yesu te gama yokamai Yerusarem naro beinga kon bakom tei fime. Ena Yesu koma engoro ena gama yokamai okome eingoro ganom nouro dingero te ari okomewom winga kuri fime. Ena Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai tokoi akire fu nenen moingi tei fure tai u mari boi towangua kam di mari de erome.\x * \xo 10:32 \xt Mk 8:31; 9:31\x* \v 33 “Nonon Yerusarem fupungoro yai ta na ari gaunom wam naikire fi mun ei teinga ari ori te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai i mari de erowangoro yokamai ‘Nai goiyo!’ dire ari Yura ari moikeinga yokamai okonomdi ei erowaingoro \v 34 ena Yura ari moikeinga yokamai na kanam ka sire te wepi si narere durange naire te okome nai goraimba aro kakom suraiye nangoro na tokoi arowaiye,” epe di erome. \s1 Yemesi te Yoane yai surai Yesu ka mina wako teipire \r Mt 20:20-28 \p \v 35 Ena Sepeti wam surai Yemesi te Yoane u Yesu moingui tei ure “Ka kirawa si norongua yai yo, no ne mina wako erowapuka benanga inapuiye,” di teipikoro \v 36 “Na tora bei erowaikai ne di fipire?” di erongoro \v 37 ena yai surai “Ne keranom sungua moinga kakom no surai yai ta ne okonum womdi tei ame dere morangua te no surai yai ta ne okonum korari tei ame dere morame,” di teipikoro \v 38 ena Yesu “Ne surai ka dipikai nomanenom fi kun daikepire. Na tai ipun donguai inaika te ganam kipi kaingua firaika ne surai ama epe wom firaipiro?” diro mina wako erongoro\x * \xo 10:38 \xt Mk 14:36; Lk 12:50\x* \v 39 “O, no surai mora kounom bepuiye,” dipikoro “Ne surai kawom dipire.\x * \xo 10:39 \xt Ap 12:2; Rew 1:9 \x* Na tai ipun donguai inaika te ganam kipi kaingua firaika ne surai ama epe wom firaipipa \v 40 ne surai na okonam womdi bo okonam korari ame dere moraipika erowaika na moiki tei dikeme. Yai Gumam akai i kenom bengua iran ari suwo koropane erowame,” epe di erome. \p \v 41 Ena okome Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo moiro yai surai ka dipikai fire Yemesi te Yoane niki de fi ereime. \v 42 Ena Yesu gama yokamai muruwo unom boingoro wingoro “Ne yokamai mora mapunom fingai mangi ari kiapanom bei ereinga yokamai ari nuwi kokonan ereime. Te mangi ari wanopanom yokamai ari kanom iwe de erere wan moime.\x * \xo 10:42 \xt Lk 22:25-26\x* \v 43 Ne yokamai epe beikeiyo! Yai ta ne yokamai suna tei moingua ‘Na yai ori moraiye,’ duwangua yaromi nuwi kokonan ne yokamai bei erowame.\x * \xo 10:43 \xt Mt 23:11; Mk 9:35\x* \v 44 Te yai ta ne yokamai suna tei moingua ‘Na komawom yai moraiye,’ duwangua yaromi nuwi kokonan ari muruwo bei erowame. \v 45 Te na ari gaunom wam bei moiro ‘Ari nuwi kokonan bei narowaime,’ diro kuiye. Tamanume. Na mangi ure nuwi kokonan inaro wiye. Te na ‘Goiro ari munmane meina baikoro yokamai Yai Gumam moingui tei inako dere unaime,’ ama diro wiye,” Yesu epe di erome.\x * \xo 10:45 \xt 1 Ti 2:5-6\x* \s1 Yesu yai ta okom murom gi dungua ako fura de tome \r Mt 20:29-34; Lk 18:35-43 \p \v 46 Ena Yesu te gama yokamai iki birom ori Yeriko wime. Ena yokamai te ari munmane gere akai tei ma dowaingi Timeyu wam Batimeyuso okom murom gi dungua yaromi kon bunamdi tei ame dere ari “Tai nareiyo!” diro yana di erome. \v 47 Ena yaromi ka finguai Yesu Nasareti nem moingua ungoro yaromi “Yesu yo, ne Dawiri gauwom moine. Na kanam fi naro!” diro u boimba\x * \xo 10:47 \xt Mt 9:27; 15:22\x* \v 48 ari munmane kura kam di tere “Nemane,” dire “Ka dikeo!” di teimba u ori wom boire “Dawiri gauwom yo, na kanam firo!” di tongoro \v 49 ena Yesu konmori tei ariro “Yaromi uwom boiyo!” di erongoro yokamai yai okom murom gi dungua yaromi uwom boire “Ne minum moko! Ario! Yaromi ne unum boi erome,” di teingoro \v 50 ena yaromi ka i fire suna gaiyom fia si dere si gi dire u Yesu moingui tei fume. \v 51 Fungoro ena Yesu “Na tora bei erowaika di fine?” diro mina wako tongoro “Ka kirawa si norongua yai yo, ne na okonam murom ako fura de narowane di fiye,” dungoro \v 52 “Ne na kanam fi ki si narenga iran ne okonum murom fura dome. Ena ne ikinum fo!” di tongoro ena kene kene eire okom murom fura dongoro tai kanere Yesu dourom boi fume.\x * \xo 10:52 \xt Mk 5:34\x* \c 11 \s1 Yesu non donki gam boromdi ame dere moiro Yerusarem ikai tei fume \r Mt 21:1-11; Lk 19:28-40; Yo 12:12-19 \p \v 1 Ena Yesu te gama yokamai u Yerusarem teina tei winga yokamai kopu ta i kam Oriwa tei wime. Oriwa kopu tei iki birom ori surai dunguairai kanom i Betani te Befasi. Ena Yesu gama surai unom boingoro wipikoro \v 2 “Ne surai fu iki birom ori gumanomdi koro ipo dungui tei fure ikai naipika kakom kanaipika non donki gam morame. Non gam i yai ta boromdi ame dere moikeme. Te ari non kan koi teimba ne surai kan forau sire non donki akire wiro! \v 3 Te nenta ‘Ne surai ta bengoro non ipire?’ diro mina wako erowangua ne surai ‘Non kapakom yaromi kokonan fai towame. Okome kakom gurom towane yaromi non awi tawa dowame,’ di teiro!” di erere ewi dongoro \v 4 ena surai fure non donki gam konmori tei moingua kanipire. Ari yokamai non gam iki kori gumam tei kan koingoro ena yai surai kan forau sipikoro \v 5 ari suwo koropane tei arire moinga “Ne surai ta bengoro non gam i kanom forau sipire?” di erongoro \v 6 ena koma Yesu ka di eronguamere yai surai ka epe di erepikoro ena ari yokamai kan de ereime. \v 7 Ena yai surai non gam ire Yesu moingui tei fure goi gai non mouwomdi ei teingoro Yesu moko fure ame dere moingoro \v 8 ena ari yai opai munmane gainom suna kui sire kon mori fuingoro te ari suwo fu kira suna fure eri yokam aromge dou dire ama konmori fuime. \v 9 Ena ari koma kon finga te ari okome kon winga yokamai u boiro “Ari Wanopanom yo, akire di noro! Ne awi dongua yaromi boware guwo di to!\x * \xo 11:9 \xt Sam 118:25-26 \x* \v 10 Te koma no awanom Dawiri ari kiapanom bei eronguamere epe tokoi u mari nangua ne bei kun dai to! Nonon ne kanum bawom di towapune,” epe dingoro \v 11 ena Yesu fu Yerusarem ikai tei fure Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai fure taikan muruwo kanume. Ena kama suwaro bengoro yaromi te gama yokamai okonom koro koro muruwo kauwom surai inako dere iki birom ori Betani tei fime. \s1 Yesu eri sukuro kura kam di tome \r Mt 21:18-22 \p \v 12 Ena kamun takongoro Yesu te gama yokamai Betani tei ma deingi kakom tei Yesu meran goiro \v 13 koro ipo kanunguai eri sukuro ta dungoro arom sungoro ena Yesu “Mukom koimbo koikembo?” dire fumba mukom koingua kakom dikengua iran mukom kankeme. Eri arom towane kanume.\x * \xo 11:13 \xt Lk 13:6-9 \x* \v 14 Ena iran yaromi eri sukuro ka epe di tome, “Kakom kakom ari yokamai ne mukonum tokoi nekenaime,” di tongoro gama yokamai ka i fime.\x * \xo 11:14 \xt Mk 11:20 \x* \s1 Yesu ari fi mun ei teinga ikom moire meina beinga yokamai ewi mena dome \r Mt 21:12-17; Lk 19:45-48 \p \v 15 Ena yokamai Yerusarem fuka dingero Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai fure ena ari tai meina bainga yokamai te ari tai “Meina inaiye,” dinga yokamai ewi mena dome. Te yaromi ari kongo mukom ori ire mukom gawo mokom bainga yokamai boinom ako gura boi dome. Te yaromi ari kapuka “Meina inapune,” dinga yokamai ame deinga boinom ama ako gura boi dome. \v 16 Te yokamai taikan ta ire fi mun ei teinga ikom tokoi naro beinga Yesu “Nemane,” di erome. \v 17 Ena yaromi ka nuwi si erere ka epe di erome, “Yai Gumam kam mapunom epe boiro dume: \q1 ‘Ari muruwo koro koro moinga yokamai na ikinam fure ka make enaime,’ duwaimba ne yokamai kongo mukom kunei neinga ikom imari deime, \m epe boiro dume,” Yesu epe di erome.\x * \xo 11:17 \xt Ais 56:7 \x* \v 18 Ena Yura fi mun ei teinga ari ori te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai Yesu ka dunguai finga ena yokamai si gorainga kon wandou fime. Te ari yai opai muruwo kuku boinga yokamai Yesu ka dunguai fire “Aiya maiya,” dinga iran Yura ari mokoinga yokamai kuri fi teime.\x * \xo 11:18 \xt Mk 14:1 \x* \v 19 Ena kamun taroma engoro Yesu te gama yokamai iki birom ori tei ma dere fime. \s1 Yai Gumam fi ki si tere ka make einga mapunom \r Mt 21:20-22 \p \v 20 Ena kamun takongoro Yesu te gama yokamai kon bakom tei wan fure kaningai eri sukuro mapunomdi tei goi munomdi tei fungoro girom goime.\x * \xo 11:20 \xt Mk 11:14 \x* \v 21 Ena Pita Yesu koma ka dungua fire “Ka nuwi si norenga yai yo, kano! Eri sukuro ne kura kam di tenga i girom goime,” di tongoro \v 22 ena Yesu “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai Yai Gumam fi ki si towainga \v 23 te nomanenom inokore suwo eikenaimba ‘No ka duwapungai fuka duwame,’ fi ki suwainga ena ne yokamai kopu ta ‘Ne fure nenen nuwi dian ori fiasuwo!’ di towainga imari borame.\x * \xo 11:23 \xt Mt 17:20; Lk 17:6 \x* \v 24 Ena iran ka epe di erowaiye, ‘Ne yokamai “Tai inaiye,” ka make enainga ne yokamai nomanenom fi ki sire “Kawom inaiye,” di fiyo! Epe di firainga inaime.\x * \xo 11:24 \xt Mt 7:7; Yo 14:13-14 \x* \v 25 Te ne yokamai arire “Ka make ei towaiye,” dinga yai ta komari tai niki dongua bei erongua ne yokamai fure “Na mokom bai erekenaiye. Ne tai niki dongua bei narenga kore deiye,” di to! Ne yokamai yai ta tai niki dongua bei erongua kore dowainga ena iran Nenom kamundi moingua yaromi ne yokamai bianom fainga kore dowame.\x * \xo 11:25 \xt Mt 5:23; 6:14-15 \x* \v 26 Te ne yokamai yai ta niki dongua bei erongua kore dekenainga ena iran Nenom kamundi moingua yaromi ne yokamai bianom fainga kore dekename,’ na epe di ereiye,” Yesu di erome. \s1 Yokamai Yesu yoporam boingua mina wako teime \r Mt 21:23-27; Lk 20:1-8 \p \v 27 Ena Yesu te gama yokamai tokoi Yerusarem tei fuka dingoro Yesu fi mun ei teinga ikom tei wan moingui Yura fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokamai u Yesu moingui tei fure \v 28 “Yae, torae yoporam boi erongoro ne tarom i epe bene? Te eramom ne yoporam boinga erongoro ne tarom i epe bene?” diro mina wako teingero\x * \xo 11:28 \xt Yo 2:18 \x* \v 29 ena “Na ka towane ama mina wako erowaiye. Ne yokamai ka mokom bai narowaingere ena yai ta yoporam boingua narongoro na tarom i epe beika kam di erowaiye. \v 30 Ena eramom Yoane awi dongoro nuwi ari bui erome? Yai Gumam awi dombo ari mangi moinga yokamai awi deimbo di nareiyo!” di erongoro \v 31 ena yokamai nenen ka di ipo ka epe deime, “No yokamai ‘Yai Gumam awi dome,’ duwapunga yaromi ‘Ena iran ta bengoro ne yokamai fi kun dai tekeime?’ diro mina wako norowame. \v 32 Te no ‘Mangi ari yaromi awi deime,’ duwapunba ari muruwo ‘Yoane i Yai Gumam ka mapunom yai moime,’ dinga iran nonon kuri fi eropune,” epe dime. \v 33 Ena yokamai ka mokom bairo Yesu di teime, “Nonon fikepune,” epe dingero ena “Yai ta yoporam boingua narongoro na tarom i epe beika kam ama di erekenaiye,” di erome. \c 12 \s1 Yesu kan wain mukom woinga kiapam niki dongua beinga yokama kam dume \r Mt 21:33-46; Lk 20:9-19 \p \v 1 Ena kakom tei Yesu ka eke dere epe di erome. “Yai ta kan wain mukom woire kira si suna dere te kan mukom bire dai duwainga akaiyom beiro te yai moko fure kiapam bengua ikom keme. Mora bengua ena ari tai woingua kiapam beiro kongo towainga yokamai erere man bam ta fume.\x * \xo 12:1 \xt Ais 5:1-2 \x* \v 2 Ena mukom koingua kakom ungoro tai woinga kapakom yai ‘Kan mukom woika mukom suwo koropane inaiye,’ dire ena nuwiyom kokonan gan awi kiapam ari moingi tei dongoro \v 3 ena u fuka dungoro kiapam ari yokamai akire sire bei niki de tere kan mukom tekeingoro yo inako dero fume. \v 4 Ena kapakom yai nuwi kokonan gan ta awi dongoro fungoro yokama birom kupa sire tai niki ori wom dongua bei teingoro \v 5 ena kapakom yai gan ta tokoi awi dongoro kiapam yokamai si goime. Te yaromi munmane epe wom beiro ewi domba yokamai suwo koropane kupa eire te suwo koropane ei goime. \v 6 Ena yai towane yo moingua yaromi kapakom wam moingoro dem miriyom mun fi tome. Ena yaromi ‘Kiapam ari na wanam a kenom bei towaro beime,’ dire okome awi domba\x * \xo 12:6 \xt Mt 3:17 \x* \v 7 kiapam ari yokamai wam kanere ka di ipo ka dere ‘Yaromi wam karam moingua unguai si goire taromom i muruwo inapune,’ diro \v 8 akore si goire yono ire tai woingi mena tei ma deime.\x * \xo 12:8 \xt Ip 13:12 \x* \v 9 Ena kan mukom woinga kapakom yaromi tora bei erowame? Yaromi uro kiapam ari yokamai ei goiro tai woingi ari ‘Tokoi kiapam beiyo!’ di erowame. \v 10 Te ne yokamai Yai Gumam kam mapunom komari boingua mora kereime. Kam mapunom i epe dume, \q1 Iki keinga yokamai kongo ta ma deimba yai ta kongo i ire kowiri kauwom towane beme. \v 11 Ari Wanopanom epe bengua iran nonon kanere fi iwa dopune. \m Yai Gumam kam mapunom epe dume,” Yesu ka epe di erome.\x * \xo 12:11 \xt Sam 118:22-23; 1 Pi 2:6-8 \x* \v 12 Dungoro ari yokamai ka i fingai “Yaromi ka eke dere dire no kanom ka sume,” dire ena “Kan si towapune,” dimba kuku boi moinga ariyoma kurinom fire ena ma de tere fime. \s1 Ari Yokamai “Kongo takis gaman towapuno,” diro Yesu mina wako teime \r Mt 22:15-22; Lk 20:20-26 \p \v 13 Ena okome ari Feresi yokamai suwo te Eroti gama yokamai suwo “Ne yokamai fure bei moingoro yaromi kam duwangua faikename,” dire ewi Yesu moingui tei deingoro\x * \xo 12:13 \xt Mk 3:6 \x* \v 14 ena yokamai u moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yai yo, ne mapunom yo tongua yai nokapu moine. No mora kanupunga ne ‘Na ka duwaika ari tora di firaime?’ di fikenga ne ka kawom towane dine. Te ne ‘Yaromi yai ori bo gawo moime?’ di fikenba ne Yai Gumam kam mapunom kawom ka nuwi si erene. Ena iran ari wanopanom yai ori Sisa kongo takis towapunga i faimbo faikeme? \v 15 No kongo takis towapunbo tekenapunbo?” diro mina wako teingoro ena Yesu yokamai kasu dinga mapunom fire “Ne yokamai ta bengoro ka kea si narowaro beime? Kongo mukom ta ire ure opom di nareiyo! Kanaiye,” di erongoro \v 16 kongo mukom ta ire wingoro “Eramom kuiam dume? Te eramom kam boi eime?” diro mina wako erongoro yokamai “Ari wanopanom Sisa kuiam te kam munom boi eime,” di teingoro \v 17 ena “Ne yokamai ari wanopanom Sisa tarom i nen teiyo! Te Yai Gumam tarom nen teiyo!” dungoro ari yokamai inokore unanan eime.\x * \xo 12:17 \xt Ro 13:7 \x* \s1 Ari yokamai goiro areinga kam Yesu mina wako teime \r Mt 22:23-33; Lk 20:27-40 \p \v 18 Ena ari Sarusi yokamai Yesu moingui tei wime. Yokamai “Ari goiro tokoi arekenaime,” di fime. Ena yokamai ure\x * \xo 12:18 \xt Ap 23:8 \x* \v 19 “Ka kirawa sungua yai yo, Mose yaromi koma munom epe boi norome, ‘Yai auwom opai kau emba gan kui eikere gorangua iran emerom auwom efem biyai ire gan kui eire auwom kam ename,’ epe boi norome.\x * \xo 12:19 \xt Diu 25:5 \x* \v 20 Ena koma yai ta wama emeroma auwoma okonom koro muruwo koro surai kui engoro ena karam yai opai ire gan kui eikere goingoro \v 21 ena emerom sunari auwom karam efem biyai ire epe wom gan kui eikere goime. Te emerom sunari ta ama epe wom beme. \v 22 Ena epe wom bei fure emerom auwom okonom koro muruwo koro surai opai towane ire gan kui eikere yo goime. Ena okome opai ama goime. \v 23 Ena yokamai muruwo opai towane inga iran ari arowainga kakom oparomi eramom efem biyai morame?” diro mina wako teingoro \v 24 ena Yesu ka epe di erome, “Ne yokamai Yai Gumam yoporam boingua te ka mapunom boingua fikeinga ena ne yokamai ka di nareinga i faikeme. \v 25 Goinga yokamai okome arowainga yai opai ikenaime. Te ari opai yai ta tekenaime. Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai moingamere epe daire moraime. \v 26 Ena ne yokamai ari arowainga kam dinga ne mora kereingai Mose eri gawo munomdi e dongua dongui koi Yai Gumam i epe di tome, ‘Na Aparam yaromi te Aisaki yaromi te Yakopo yaromi Yai Gumanom moiye,’ di tome.\x * \xo 12:26 \xt Eks 3:2-6 \x* \v 27 Ena Aparam te Aisaki te Yakopo yokamai komari mangi goimba epena yokamai kamundi yokori moingoro ena Yai Gumam ‘Na yokamai Yai Gumanom moiye,’ dume. Yai Gumam i ari yokori moinga yokamai Yai Gumanom moime. Ne yokamai ka di nareinga i kawom faikeme,” Yesu epe di erome. \s1 Yokamai Yesu “Tora ka mapunom i birom ka dume?” diro mina wako teime \r Mt 22:34-40 \p \v 28 Ena Yura ka di guwo dungua nuwi si erongua yai ta ure yokamai Yesu gere ka di ipo ka deinga fire te Yesu ka mokom bairo nokapu di erongua iran “Yae, Yai Gumam ka di guwo dungua kam tora u koma fume?” diro mina wako tongoro \v 29 ena “Ka i u koma epe fume, ‘Ne yokamai Isirae ari yo, ka i fiyo! Ari Wanopanom no Yai Gumanom yaromi towane moime.\x * \xo 12:29 \xt Diu 6:4-5 \x* \v 30 Ena iran ne yokamai denom minom te kuianom te nomanenom te yoporam boinga muruwo Ari Wanopanom Yai Gumanom mun fi teiyo!’ dume. \v 31 Te ka koro oropo dunguai i epe ‘Ne yokamai nenen kuianom ganom fi nokapu de teingamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de teiyo!’ dume. Ka birom surai i moko kori kire faingoro ka ta i sumuna iwe de tekename,” di tongoro\x * \xo 12:31 \xt Lew 19:18; Ro 13:9-10; Gar 5:14 \x* \v 32 “Ka nuwi si norenga yai yo, ne ka dingai fika faime. Ne ‘Yai Gumam yaromi towane moingoro Yai Gumam kapo ta moikeme,’ epe dinga kawom dine. \v 33 Te no yokamai denom minom te inokore epunga te yoporam boipunga muruwo Yai Gumam mun fi tere te nonon ganom fi nokapu de topungamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de towapunga ena iran kam surai dingai i moko kori kire faingoro te fi mun ei topunga te taikan muruwo gai topunga i iwe de tekenaime,” epe dungoro\x * \xo 12:33 \xt 1 Sam 15:22; Os 6:6 \x* \v 34 Yesu kanunguai yaromi ka nokapu dungoro ena Yesu “Ne Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom teina tei une,” di tome. Ena ari yokamai kuriyom fire ka tokoi mina wako tekeime. Yesu “Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia \s1 i eramom wam moime?” diro mina wako erome \r Mt 22:41–23:7; Lk 20:41-47 \p \v 35 Ena Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom moire ari ka nuwi si erere moiro “Ta bengoro ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai ‘Mesia yaromi Dawiri gauwom moime,’ dime? \v 36 Yai Gumam Murom Sumuna Dawiri akire di tongoro nenen epe dume, \q1 Yai Gumam Sumuna bei moiro ka epe na ari wanopanam di tome, ‘Ne na okonam womdi tei ame dere moro! Na koma ne kianuma yokamai ne kaunumdi enaikoro okome ne nane,’ epe di tome. \m Dawiri epe dume.\x * \xo 12:36 \xt Sam 110:1; Ap 2:34-35 \x* \v 37 Te Dawiri nenen Mesia ‘Na ari wanopanam moime,’ di tongua iran ta bengoro Mesia Dawiri wam towane moime?” Yesu epe di erongoro ena ari kuku boinga yokamai ka i fire mun ori wom fi teime. \p \v 38 Ena Yesu ka nuwi si erongua kakom tei “Ne yokamai ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai kan kenom beiyo! Yokamai gai arari nokapu wom fire waningai te maket akaiyom fingoro ari ekaninga mun kanere ‘Ne u deimio?’ dingoro yokamai mun fime. \v 39 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai fu ka nuwi si ereinga ikom fure akai nokapu tei ame dere moinga te yokamai fu kuku boire kopuna kei neinga akaiyom fure akai nokapu tei ama ame dere moinga \v 40 te fure opai werai ikinom te taikan muruwo kunei neinga te ‘Ari yokamai no kanaime,’ dire Yai Gumam ka make arari wom ei teinga mapunom epe muruwo mun fime. Okome Yai Gumam ari epe beinga yokamai ganom kipi karangua ori wom erowame,” Yesu epe dume. \s1 Opai werai ta kongo Yai Gumam tome \r Lk 21:1-4 \p \v 41 Ena Yesu Yura fi mun ei teinga ikom moiro fu kongo teinga akaiyom bunam koro tei furo kanunguai ari guwai gainom orinan ako neinga yokamai kongo mukom munmane ire ure teimba\x * \xo 12:41 \xt 2 Kin 12:9 \x* \v 42 opai werai ta kuwanom moingua oparomi kongo mukom gawo toka surai ire ure tome. Kongo mukom surai i kuku boire epemere kongo mukom gawo towane fuka dume. \v 43 Yesu kanere gama yokamai unom boingoro wingoro “Na di ereiye, ‘Opai werai kuwanom moingua kongo mukom i tongua bei moiro ari muruwo kongo mukom teinga ime de eromie,’ epe di ereiye.\x * \xo 12:43 \xt 2 Ko 8:12 \x* \v 44 Ari yokamai muruwo onam koro yo dungua korowo teimba opai werai guwai fai tekenguai sumuna suwom ta fai tonguamere Yai Gumam tero yowom moimie.” Yesu epe dume. \c 13 \s1 Yesu inako dere mangi unangua kam \r Mt 24:1-44; Lk 21:5-33 \p \v 1 Ena Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai tei u mena ungoro gama yai ta “Ka kirawa si norenga yai yo, ari yokamai kongo ori wom ire ure fi mun ei teinga iki nokapu keima kano!” di tongoro \v 2 ena Yesu “Ne iki tai iki tai ori kano! Okome kianom yokamai tei ure kongo boromdi boromdi eingi si dou dire fiasi mangi dowainga dikename,” epe di tome.\x * \xo 13:2 \xt Lk 19:44 \x* \p \v 3 Ena okome Yesu Oriwa kopu tei moko furo ame dere moingoro Yura ari fi mun ei teinga ikom gumamdi tei dungui Pita te Yemesi te Yoane te Enduru yokamai nenen u Yesu moingui tei ure moire \v 4 “Yae, ne ka dingarai tora kakom fuka duwame? Te tai tora umari unangua kanapunga kakom i teina unangua firapune? Di mari de noro!” diro mina wako teingoro \v 5 ena Yesu ka mokom bairo di erome, “Ne yokamai ari suwo kasu di erowainga yokamai dowinom boikenaro beinga kan kenom beiyo! \v 6 Ari munmane ure na kanam daire ‘Na Yai Gumam awi dongua akire di erongua yai Mesia moiye,’ dire kasu di erowaingoro yai opai munmane dowinom boraime.\x * \xo 13:6 \xt Mk 13:21-22; 1 Yo 2:18 \x* \v 7 Te ne yokamai ka fingai ari mari kapakom kura boinga te ari fakai kapakom kura boingoro kuri fikeiyo! Tarom i u mari naro beimba okome tai ta ta muruwo gouname. \v 8 Ari kounom kounom muruwo kura kamui boi erowaro beime. Te yai ori ariyoma fure yai ori ta ariyoma kura boi erowaime. Te akai bam ta bam ta man imimi unaro beme. Meran ori goingua kakom i ama u mari naro beme. Tai epe fuka duwangua ganom kipi kaingua kakom mapunom boire ume. \p \v 9 Ena ne yokamai tai u mari unangua kan kenom beiro moiyo! Ari yokamai ure ne yokamai okonom kan sire akire ka kori di erowaime. Te yokamai ure ne yokamai akire fu Yura ari ka nuwi si ereinga ikom fure kupa einaime. Te ne yokamai fi ki si nareinga iran ne yokamai fu yai ori beinga yokamai te ari wanopanom yokamai moingi tei fure kamun gunom ka di mari de erowaime. \v 10 Te koma gunom kam man man muruwo di mari dowaingoro ena okome man kamun gouname.\x * \xo 13:10 \xt Mt 28:19 \x* \v 11 Te yokamai ure ne yokamai okonom kan sire ka kori di erowaro beinga koma ne yokamai ‘No ka torae duwapune?’ dire inokore eikeiyo! Ka kori di erowainga kakom tei Yai Gumam Murom ka di erowangua iran ka i di ereiyo! Ne yokamai kanom di erekenaimba Yai Gumam Murom Sumuna kam di erowaime. \v 12 Te kakom boromdi auwom bei moire emerom imari de erowangoro si goraime. Te nem bei moire wam apom imari de erowangoro si goraime. Te gan yokamai denom minom gorangoro nenom manom imari de erowaingoro ei goraime. \v 13 Te ne yokamai na kanam fi ki si nareinga iran ari yokamai muruwo ne yokamai fi niki de erowaimba nenta na kanam fi ki sire wan moiro gorangua Yai Gumam akire di towangoro moi kuwom suwangua iname.\x * \xo 13:13 \xt Mt 10:17-22 \x* \x * \xo 13:13 \xt Yo 15:21 \x* \p \v 14 Ena ne yokamai kaningai tai niki wom dowangua akai bei niki dowangua tarom i Yura ari fi mun ei teinga ikom tei arire duwangua ena ari yokamai Yuria man tei moinga ma dere kopu koro ipo tongi fiyo!” Yesu epe di erome. Ena ne yokamai ka i kereinga fi kun daiyo!\x * \xo 13:14 \xt Dan 9:27; 11:31; 12:11 \x* \v 15 Ena Yesu akai nere ka ta di erome. “Te ne yokamai tai niki wom dowangua tarom duwangua kanainga ena yai ta iki boromdi tei morangua yaromi ako mangi ure guwai gaiyom inaro bengua ikom ikai inako dere kio! \v 16 Te yai ta kira suna morangua yaromi goi gaiyom inaro bengua inako dere kio!\x * \xo 13:16 \xt Lk 17:31 \x* \v 17 Kakom tei opai yokamai gan mirinomdi moingua te suwo koropane gan kuinga amiyom neinga yokamai kipi ori wom karangua firaime. \v 18 Te ne yokamai ‘O Yai Gumam, tarom i nimi sungua kakom u mari kuname,’ diro ka make ei teiyo! \v 19 Kakom tei tai niki ori wom dongua u mari funguamere koma epe u mari kume. Yai Gumam man kamun bei engua kakom u mari kungua te moi upunga kakom ama u mari kume. Te tai niki ori wom dongua gounangoro epemere tokoi u mari kiname.\x * \xo 13:19 \xt Dan 12:1; Rew 7:14 \x* \v 20 Te Ari Wanopanom yaromi kakom i si guwo dikenangua ari yai opai muruwo moikenaimba yaromi bei moiro ari yokamai gunom boi erongua kanom fi erongua iran yaromi kakom buna si guwo dume. \v 21 Kakom tei yai ta ‘Mesia tawa moime,’ duwambo ‘Mesia koro ipo tei moime,’ duwangua ne yokamai fi kun daikeiyo! \v 22 Te Mesia kasu yokamai munmane te ka mapunom ari kasu yokamai munmane u mari ure ‘Yai Gumam ari gunom boi erongua yokamai gure dowapune,’ dire tai ta ta ori beire te ari ganom nouro dinga tarom beime. Te Yai Gumam ari gunom boi erongua yokamai gure dowainga faikeme.\x * \xo 13:22 \xt 2 Te 2:9; Rew 13:13 \x* \v 23 Ena na ne yokamai tai u mari unangua muruwo koma di ereikai iran fi kenom bei moiyo! \p \v 24 Kakom tei niki ori wom dongua gounangoro aro si borangoro te kapa dekename. \v 25 Kui mokome kamundi iwa ma dere ako suwaingoro te kamun yoporam boingua tarom i a koka towaime.\x * \xo 13:25 \xt Rew 6:12-13 \x* \v 26 Ena kakom tei ari yai opai muruwo kanaingai na ari gaunom wam yoporam ori wom boingua ire te bau boingua keranom sungua ama ire kuwokawo boromdi tei moiro ako mangi unaiye.\x * \xo 13:26 \xt Mt 26:64 \x* \v 27 Te na nuwinam kokonan gan yokamai ewi dowaikoro fu koro koro fure na ari gunom boi ereika yokamai man man muruwo moinga kuku boi erere akire wime.\x * \xo 13:27 \xt Mt 13:41 \x* \p \v 28 Ena eri sukuro mapunom opom di erowaikoro ne yokamai fi kun daiyo! Eri sukuro mapunom i epe: Eri sukuro yokam mokongua arom suwangua kakom ungua ena aro dowangua kakom fuka duwangua ne yokamai mora fimie. \v 29 Ena iran na ka dikai tarom i u mari nangua iran ne yokamai firaingai na inako dere unaika kakom i teina tei ume. Na kene kene eire unaiye. \v 30 Na ka duwaika fi goi iyo! Ari yokamai epena makinga yokamai goukenaingero taikan muruwo na dikai u mari naro bemie. \v 31 Man kamun i gounaro bemba na kanam i kakom kakom yo di derewo duwame. \p \v 32 Ari yai opai muruwo na inako dere mangi unaika kakom fikeime. Kamundi nuwi kokonan gan yokamai fikeinga te na Yai Gumam wam moika ama fikeiye. Nenom Yai Gumam towane mora fimie.\x * \xo 13:32 \xt Ap 1:7 \x* \v 33 Ena iran ne yokamai na tokoi unaika kakom fikeinga fi kenom beiro moiyo!\x * \xo 13:33 \xt Mt 25:13; 1 Te 5:6 \x* \v 34 Na unaikamere epe yai ta ‘Man bam ta naiye,’ dire nuwiyom kokonan gan kokonan ipu sire ‘Kiapam beiyo!’ di erere te ikom kori gumam kiapam yai ‘Na unaika kan kenom bei moiyo!’ di tere ikom akaiyom ma dere fume.\x * \xo 13:34 \xt Mt 25:14 \x* \v 35 Ena iki kapakom yaromi taroma unambo giruwangua ono suna unambo koroware go goro duwangua kakom unambo kamun takongua unambo fikeinga iran kan kenom bei moraingamere ne yokamai kan kenom bei moiyo! \v 36 Na kene kene eire unaika ne yokamai wi fai morainga kanaika faikename.\x * \xo 13:36 \xt Lk 12:37-38 \x* \v 37 Te na ne yokamai ka di ereikamere ari yai opai muruwo ‘Kan kenom bei moiyo!’ epe ama de ereiye,” Yesu epe di erome. \c 14 \s1 Ari yokamai “Yesu si gorapune,” dime \r Mt 26:1-5; Lk 22:1-2; Yo 11:45-53 \p \v 1 Komari Yai Gumam Isirae ari eikeme. Ena epena aro kakom surai gounangoro Isirae ari eikengua kakom firaro beime. Kakom tei yai opai muruwo kaime dori si bum boikengua neime. Ena fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai Yesu kan suwainga si gorainga konom wandou fimba\x * \xo 14:1 \xt Eks 12:1-27; Mk 11:18 \x* \v 2 “Yai Gumam eikengua kakom firaro bepunga kakom no yaromi kan sire si goikenapune. No yaromi si gorapunga ari yokamai gure gewo duwaime,” epe dime. \s1 Opai ta Yesu eri nurom kipom sungua bui tome \r Mt 26:6-13; Yo 12:1-8 \p \v 3 Ena Yesu iki birom ori Betani fure yai Saimon koma mantai gai ingua yaromi ikom tei kei faime. Ena Yesu kua kopuna ne moingua opai ta kongo muku ire Yesu moingui tei ume. Te eri nurom kipom nokapu sungua i kam nari i kongo muku ikai tei dume. Ena opai ure muku si fa dire nurom biromdi touwire bui tomba\x * \xo 14:3 \xt Lk 7:37-38 \x* \v 4 ari suwo koropane tei moinga kanere niki de fire, “Ta bengoro oparomi kipom nokapu sungua nurom yo touwi de ma dome? \v 5 Oparomi kipom nokapu sungua nurom ire fure ari erere kongo mukom ori wom ire ari kuwanom yokamai erowangua faime,” dire kura kam ori wom opai di teimba \v 6 Yesu “Ne yokamai opai kan deiyo! Oparomi bei nokapu de narongua iran kura kam di tekeiyo! \v 7 Ari kuwanom yokamai kakom kakom ne yokamai gere moingoro ‘Kuwanom ari yokamai bei kan i erowapune,’ di firainga benaimba na ne yokamai gere kakom kakom moikenapune.\x * \xo 14:7 \xt Diu 15:11 \x* \v 8 Oparomi ‘Nurom bui narome,’ dire bengua faime. Ari nurom ari goinga bui ereingamere oparomi nurom epe bui narere na ganam man suwainga kakom kenom beme.\x * \xo 14:8 \xt Yo 19:40 \x* \v 9 Ena iran na ka duwaika fi goi iyo! Gunom kam man man muruwo di mari dowainga yokamai oparomi tai bengua ama di mari dowaingoro yai opai muruwo firaime,” Yesu epe di erome. \s1 Yurasi “Yesu kiam yokamai imari de erowaiye,” dume \r Mt 26:14-16; Lk 22:3-6 \p \v 10 Ena gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta i kam Yurasi fu Yura ari fi mun ei teinga ari ori moingi tei fure “Yesu imari de erowaiye,” di erongoro \v 11 ena yokamai ka i fire mun fire kongo towainga kam di koi eime. Ena yaromi Yesu imari dowangua konom wandou fume. \s1 Yesu te gama yokamai kuianom kopuna neime \r Mt 26:17-30; Lk 22:7-23; Yo 13:21-30; 1 Ko 11:23-25 \p \v 12 Ena Isirae ari kaime dori si bum boikengua neinga kakom ume. Kakom tei ari non sipsip gam si kei nero Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro beime. Ena iran aro kakom komawom Yesu gama u Yesu moingui tei ure “Ne non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua firaro benga no amai fure non si kenapune?” diro mina wakore di teingoro\x * \xo 14:12 \xt Eks 12:14-20 \x* \v 13 ena Yesu gama yai surai “Ne surai iki birom ori ikai naipikoro yai ta nuwi muku koire akongua ne surai gumanom boingoro ena dowinom boi firo! \v 14 Ena yaromi iki ikai nangoro ne surai iki kapakom yai ‘Yae, no ka nuwi si norongua yai ka epe dume, “Na te na ganama gere non sipsip gam nere Yai Gumam Isirae ari eikengua kakom firaro bepunga akainam i amai dume?” epe dume,’ di tero! \v 15 Di teipikoro ena yaromi tai neinga kopare buro sanupui muruwo akai tei duwainga te tarom i mora kenom beme. Ena akai tei kua kopuna kenom beiro!” epe di erere ewi dongoro \v 16 ena gama surai ma dere iki birom ori ikai fure Yesu ka dunguamere epe i mari dere ena non sipsip gam si keipire. \p \v 17 Ena kamun taroma engoro Yesu te gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai gere ikirai wime. \v 18 Yokamai kopuna ne moingi Yesu “Na ka di erowaiye. Ne yokamai moingi suna tei yai ta ama na gere nopunga yaromi na ari imari de erowame,” di erongoro\x * \xo 14:18 \xt Sam 41:9 \x* \v 19 ena gama yokamai denom minom kipi kaingoro ena kapo kapo “Naran dino?” diro mina wako teingoro \v 20 ena Yesu “Ne yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom surai moingi suna tei yai ta imari dowame. Yaromi te na gere kaime dori kopare ikai tei dopunga yaromi imari dowame. \v 21 Ka mapunom munom boinga dunguamere na ari gaunom wam epe goraipa Yai Gumam yai na ari gaunom wam imari dowangua yarom gam bei niki ori wom dowangua towame. Imari dowangua yaromi mam kui eikenangua faime,” Yesu epe di erome. \p \v 22 Ena yokamai kopuna ne moingi Yesu kaime dori ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere dou dire ari erere “Tai i na mionam dumia ire neiyo!” epe dire \v 23 ena muku nuwi wain ikai koi moingua ire Yai Gumam “Mun fi ereiye,” diro ka make ei tere gama yokamai erongoro yokamai muruwo nuwi wain neime. \v 24 Neingoro ena Yesu “Nuwi i na akinam dumie. Na akinam ari munmane touwi erowaika ena Yai Gumam ka di koi engua fuka duwame.\x * \xo 14:24 \xt Eks 24:8; Yer 31:31-34; Yo 6:54-56; 1 Ko 10:16 \x* \v 25 Te na ka di erowaiye, ‘Na nuwi wain tokoi nekenaiye. Moi furo okome na Yai Gumam ari kiapanom bengua akaiyom tei moraika nuwi wain koi tokoi nowaiye,’ epe di ereiye,” di erome. \v 26 Ena yokamai wi dinga iki u mena ure Oriwa kopu tei moko fime. \s1 Yesu “Pita mouwom wako narowame,” bun ka dume \r Mt 26:31; Lk 22:31-34; Yo 13:36-38 \p \v 27 Ena Yesu “Ne yokamai muruwo na moiki tei ma dere tongi naime. Komari ka mapunom munom boinga epe dume,\x * \xo 14:27 \xt Sek 13:7; Mk 14:50; Yo 16:32 \x* \q1 Yai Gumam non sipsip kiapanom yai suwangoro ena non sipsip ma dere u suwo suwo naime. \m epe dumba \v 28 ena goiro tokoi ariro na Gariri man tei koma naikoro ne yokamai okome unaime,” epe di erongoro\x * \xo 14:28 \xt Mk 16:7 \x* \v 29 ena Pita “Ari yokamai muruwo ne ma dere tongi naimba na tongi kinaiye,” dungoro \v 30 ena Yesu “Na ka duwaika firo! Epena giruwangua ongo suna koroware eken surai gokoro dikenamba ne nenen eken suraiye ‘Na kanam fikeiye,’ duwaro bene” epe di tomba\x * \xo 14:30 \xt Mk 14:66-72 \x* \v 31 Pita ka yoporam boiro “Ne goranga na ama goraipa na ‘Ne kanum fikeiye,’ dikenaro beiye,” epe dungoro te ari koropane yokamai muruwo ka epemere dime.\x * \xo 14:31 \xt Yo 11:16 \x* \s1 Yesu Gesemani akai fure Yai Gumam ka make ei tome \r Mt 26:36-56; Lk 22:39-53; Yo 18:3-12 \p \v 32 Ena yokamai fu eri ipom woinga akaiyom Gesemani tei fuka dingoro Yesu bei moiro gama yokamai “Ne yokamai tawa ame dere moiyo! Na koro ipo fure Yai Gumam ka make ei towaiye,” di erere \v 33 ena Pita te Yemesi te Yoane endire fume. Ena yaromi dem miriyom ipun dongua te kipi ori wom kaingua fingoro \v 34 “Na kuianam ipun dongoro ‘Na goraiye,’ di fiye. Ena ne yokamai tawa moiro kiapam moiyo!” di erere\x * \xo 14:34 \xt Yo 12:27 \x* \v 35 ena koro gawo ta fure ako mangi sire “Na ganam kipi kaingua firaika kakom fuka di narekenangua i fanangua mun firaiye.\x * \xo 14:35 \xt Ip 5:7-8 \x* \v 36 Auwo, na aunam, ne taikan muruwo kounom beire moine. Ena na ganam kipi kaingua firaika ma do! Epe dumba na nomanenam ‘Nemane’ dikoro nen nomanenum fingamere epe beyo!” ka make eire\x * \xo 14:36 \xt Mk 10:38; Yo 6:38 \x* \v 37 ena inako dere u gama yokamai moingi tei ure kanunguai yokamai wi faime. Ena Yesu Pita ka di tome, “Saimon yo, ne wi fai moino? Ne kakom gurom towane kiapam benanga faikemo? \v 38 Ena Satan yaromi ne bianom fanaro benga denum minum bai taki si erowamba ne kiapam beiro ka make ei to! Ne nomanenum i furako faimba ne ganum dinom i wira dume,” di tere \v 39 ena ma dere tokoi fure koma ka make enguamere epe tokoi ama ka make eme. \v 40 Ena Yesu inako dero u gama yokamai moingi tei ure tokoi kanunguai yokamai okonom murom u gui singa iran wi fai moiro ka di towainga wandou finga dikeime. \v 41 Ena yaromi tokoi fure eken suraiye inako dere u gama yokamai moingi tei ure “Ne yokamai epena ama wi fairo iron moimo? Ma deiyo! Yai ta ure na ari gaunom wam ari niki deinga yokamai okonom imari de erowangua kakom umia kaniyo! \v 42 Ena iran ariyo! Nonon napune. Yaromi na imari de erowangua epena tawa umia kaniyo!” epe di erome. \v 43 Yaromi ka i yo di moingoro ena gama okonom koro koro muruwo kaunom surai moingi suna tei yai ta Yurasi u Yesu moingui tei fuka dume. Te Yura ari fi mun ei teinga ari ori te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Yura ari mokoinga yokamai ari munmane ewi deingoro yokamai di kupa furaki te kupa ori ire u Yesu moingui tei ama wime. \v 44 Te koma imari de erowangua yai ka koma di mari de erere “Yaromi na kukurere mu duwaika ne yokamai inainga yaromi moime. U akore kan sire akire fure kiapam beiyo!” di erongua \v 45 ena kene kene eire u Yesu moingui tei ure “Ka si ereinga yai yo,” dire kukurere mu dungoro \v 46 ena yokamai ama wingai Yesu akore a ki sime. \v 47 Ena ari teina mari tei arire moingi suna tei yai ta di kupa furaki gurure Yura ari fi mun ei teinga yai ori nenen nuwi kokonan gan sire kinam si guwo dungoro ako sume. \v 48 Ena Yesu ka epe di erome, “Na kunei neika yai moikamere ne yokamai di kupa furaki te kupa ori ire ure akore naimo?\x * \xo 14:48 \xt Yo 18:20 \x* \v 49 Koma aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ikom ikai tei moire ari ka nuwi si erere moikoro ne yokamai akoro naikeime. Dumba Yai Gumam ka mapunom boingamere epe fuka duwame,” epe dungoro\x * \xo 14:49 \xt Lk 19:47; 21:37 \x* \v 50 ena gama yokamai muruwo Yesu moingui tei ma dere tongi fime.\x * \xo 14:50 \xt Mt 26:31; Mk 14:27; Yo 16:32 \x* \v 51 Te yai ta gaiyom feke fingua Yesu dourom boi fumba yokamai yoromi akoinga \v 52 gaiyom kui si dere ma dere yoruwake tongi fume. \s1 Ari yokamai Yesu akore Kaunsel kuku boinga akaiyom fime \r Mt 26:57-68; Lk 22:54-55, 63-71; Yo 18:13-14, 19-24 \p \v 53 Ena ari yokamai Yesu akire Yura ari fi mun ei teinga yai ori ikom tei fingoro ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori muruwo te Yura ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai ure kuku boime. \v 54 Te Pita Yesu mouwomdi fakai gawo ta ure Yura fi mun ei teinga yai ori ikom kira suna koi ure fu kiminem yokamai e dongui tei ame dere moingi tei fure ama ame dere e dongui tei fure fime. \p \v 55 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori te Kaunsel ari muruwo Yesu si gorainga kam wandou fimba i mari boikeime. \v 56 Te ari munmane ka kasu munmane di teimba kasu dinga u towane kime. \p \v 57 Ena ari suwo koropane arire ka kasu epe di teime, \v 58 “Nonon yaromi ka dungua epe fipunga ‘Na Yura ari fi mun ei teinga ikom i ari nenen keinga bei dowaika ena aro kakom suraiye gounangoro na iki ta ari okonomdi keikeinga kenaro beiye,’ epe dume,” yokamai ka kasu epe dimba\x * \xo 14:58 \xt Yo 2:19-21 \x* \v 59 ka dinga i ama u towane kime. \p \v 60 Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori arire ari kuku boinga yokamai suna tei moiro “Yae, ne ka mokom bairo di erekenano? Yokamai ka di ereingai kasu dimbo kawom dime?” diro Yesu mina wako tomba \v 61 Yesu giram a kum si erere ka mokom bairo di tekeme. Ena Yura ari fi mun ei teinga yai ori Yesu tokoi mina wako tere “Ne Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia moino? Te ne Yai Gumam ari kam bawom di teinga yaromi wam moino?” di tongoro\x * \xo 14:61 \xt Ais 53:7; Mk 15:5; Lk 23:9 \x* \v 62 ena “O, ne epe dingai na moiye. Te moi fure ne kananga na ari gaunom wam Yai Gumam yoporam boingua yaromi okom womdi ame dere moire te kamun kuwokawo boromdi moika ako mangi unaiye,” di tongoro\x * \xo 14:62 \xt Dan 7:13; Mk 13:26 \x* \v 63 ena fi mun ei teinga yai ori niki de fire gaiyom finga a boi dire “Nonon yai ta ka kori yaromi di towangua yaromi wandou kinapune. \v 64 Ne yokamai ka i finga yaromi Yai Gumam kam ka sume. Ena iran ne yokamai tora di fime?” dungoro ena Kaunsel yokamai muruwo “Yaromi gorangua faime,” dime.\x * \xo 14:64 \xt Lew 24:16; Yo 19:7 \x* \v 65 Ena ari koropane giranomdi wepi si tere te Yesu okom murom fere dere okonomdi sire “Eramom tapa eime? Di mari de noro!” di teingoro ena kiminem yokamai yaromi akire fure ama okonomdi sime. \s1 Pita “Yesu gumam kankeiye,” dume \r Mt 26:69-75; Lk 22:56-62; Yo 18:15-18, 25-27 \p \v 66 Ena Pita ikom kira suna tei moingua Yura ari fi mun ei teinga yai ori nuwi kokonan ama ta ure \v 67 kanungua Pita eri fi moingoro toren kanere “Ne te Yesu Nasareti yai gere ama wan moipire,” dumba \v 68 Pita sumuna di eke dere erowai tero “Ne ka dinga fi kun daikeiye,” epe dire kira kipi tei fume. \v 69 Ena nuwi kokonan ama tokoi kanungua Pita kira kipi tei arire moingoro ena ama i ari mari moingi yokamai “Yaromi Yesu gama moime,” di eromba \v 70 Pita tokoi “Tamanume,” dume. Ena okome ari yokamai Pita moingui teina tei moinga “Yae, ne Gariri yai moinga iran ne Yesu gama kawom moinie,” di teingoro \v 71 ena Pita “Na kasu duwaika Yai Gumam bei niki de narowangua faname. Ne yokamai kanom dingai yaromi na kankeiye,” di erongoro \v 72 ena kene kene eire koroware eken surai gokoro dungoro ena koma Yesu “Koroware eken surai gokoro dikenangoro eken suraiye ‘Yaromi kankeiye,’ duwaro bene,” Pita di tonguamere epe fime. Ena Pita miriyom kipi kaingoro kai meime.\x * \xo 14:72 \xt Mk 14:30 \x* \c 15 \s1 Ari yokamai Yesu akire fu gaman yai ori Pairoti moingui tei fime \r Mt 27:1-2, 11-26; Lk 23:1-5, 13-25; Yo 18:28–19:16 \p \v 1 Ena kamun takonaro bengoro Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ari mokoinga yokamai te ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai te Kaunsel ari yokamai muruwo ka di towane eire ena Yesu okom kan sire akire fu gaman yai ori Pairoti moingui tei fure teingoro \v 2 ena Pairoti Yesu “Ne Yura ari kiapanom yai moino?” diro mina wako tongoro “Ne ka dingamere epe moiye,” di tome. \p \v 3 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori Yesu tai niki dongua epe bengua di mari deingoro \v 4 ena Pairoti Yesu “Yokamai ka doro munmane di ereima kano! Ne ka mokom bairo dikenano?” tokoi diro mina wako tomba \v 5 Yesu tokoi mokom bairo dikengoro ena Pairoti inokore eme.\x * \xo 15:5 \xt Ais 53:7; Mk 14:61 \x* \p \v 6 Ena Yura ari Yai Gumam eikengua finga kakom kakom Pairoti mapunom epe beme: Yura ari kan faingua yaromi kam darainga Pairoti yaromi awi mena dowame. \v 7 Ena kakom tei ari yokamai gaman kura boire yai ta si goingoro ena kan si ereingoro kan faime. Te ari kan fainga yokamai suna tei yai ta kam i Barapa moime. \v 8 Ena ari kuku boinga yokamai fu Pairoti moingui tei fure “Ne komari mapunom benga epena ama benane,” di teingoro \v 9-10 ena Pairoti ka mora finguai Yura ari fi mun ei teinga ari ori Yesu fi niki de teinga Yesu akire Pairoti teinga iran yaromi “Ne yokamai ‘Na ne Yura ari yai ori awi mena dowaiye,’ di fimo?” di eromba \v 11 Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai bei moiro ari kuku boinga yokamai bai taki si ereingoro ena yokamai bei moire “Ne yai Barapa awi mena do!” u boiro dime.\x * \xo 15:11 \xt Ap 3:13-14 \x* \v 12 Dingoro ena Pairoti “Ena ne yokamai ‘Yaromi no Yura ari yai ori moime,’ dinga iran yaromi tora bei towaiye,” tokoi diro mina wako erongoro \v 13 ena yokamai “Eri yoro bakomdi si goro!” u boiro dingoro \v 14 “Ta bengoro si goraiye? Yaromi tai niki dongua tora beme?” diro mina wako eromba yokamai u ori wom boiro “Yaromi eri yoro bakomdi si goro!” dime. \v 15 Ena kuku boinga ari yokamai denom minom Pairoti mun fi towaro beinga yaromi Barapa kan gui de tere “Yesu kupa siyo!” di erongoro kupa singoro ena “Yaromi eri yoro bakomdi si goiyo!” di erongoro kiminem yokamai Yesu akoime. \s1 Kiminem ari yokamai Yesu gumam bawi teime \r Mt 27:27-31; Yo 19:2-3 \p \v 16 Ena kiminem yokamai Yesu akire fu Pairoti ikom kira suna tei fure kiminem suwo koropane “Wiyo!” diro unom boingoro wingoro \v 17 yokamai ari wanopanom gaiyom i kou daingua ire Yesu suwi di tere te kan garom boingua ire keraikom beire suwi di tere \v 18 ena gumam bawi tere ka kasu epe di teime, “Aiya! Ne Yura ari yai ori moine,” di tere \v 19 te koma kupa ire kakom kakom biromdi sire te wepi si tere te kaunom gurom boiro kam kasu akire di teime.\x * \xo 15:19 \xt Lk 23:11 \x* \x * \xo 15:19 \xt Ais 50:6 \x* \v 20 Ena yokamai yaromi gumam mora bawi teinga gai kou daingua kui si tere nenen gaiyom suwi di tere ena “Eri yoro bakomdi si goraro napune,” dire akire mena fime. \s1 Ari yokamai Yesu eri yoro bakomdi sime \r Mt 27:32-44; Lk 23:26-43; Yo 19:17-27 \p \v 21 Ena kakom tei Eresanda te Rufa yai surai nenom Saimon ume. Yaromi Sairini yai moime. Ena yaromi tai woingui tei ma dere iki birom ori unangoro ena kiminem yokamai “Ne eri yoro kipanumdi kauro uwo!” yoporam boiro di teime. \v 22 Ena yokamai Yesu akire u Gokota akai tei wime. Gokota kam mapunom i birom yoporam akaiyom dume. \v 23 Mora winga yokamai “Yaromi nuwi wain te eri nurom gere towapune. Nowangua kipi ori kaingua fikename,” dire teimba ikengoro \v 24 ena eri yoro bakomdi sime. Te yokamai yaromi gaiyom ipu sire yai ta inaro sandu sire kapo kapo imie.\x * \xo 15:24 \xt Sam 22:18 \x* \p \v 25 Ena koimoi ari kon finga kakom yokamai Yesu eri yoro bakomdi sime. \v 26 Te yai ta si goinga kam i epe boiro “Yaromi Yura ari kiapanom bei erongua yai ori moime,” boiro eri yoro munom tei eme. \v 27 Te yokamai kunei neinga yai surai Yesu gere ama eri yoro bakomdi sime. Yai ta Yesu okom wom koro dere te yai ta Yesu okom korari koro deime. \v 28 Ena iran ka mapunom munom boingua yai ta epe dume, “Yaromi te ari niki deinga gere ama goraime,” epe dungua mukom faime.\x * \xo 15:28 \xt Ais 53:12 \x* \p \v 29 Ena ari teina tei waninga yokamai Yesu kam ka sire binom gima dire “Aiya! Ne ‘Na fi mun ei teinga ikom touwi dero aro kakom suraiye tokoi kenaiye,’ dinga iran \v 30 ne eri yoro bakomdi ma dere ako mangi ure nenen akire di ero!” di teime.\x * \xo 15:30 \xt Sam 22:7; 109:25; Mk 14:58; Yo 2:19 \x* \p \v 31 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori yokamai te Yura ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai nenen moingi epe wom Yesu kam ka sire “Yaromi ari suwo koropane akire di eromba yaromi nenen akire di tekename. \v 32 Ena Mesia yaromi te Isirae ari yai ori ama morangua epena eri yoro bakomdi ma dere ako mangi unangoro fi ki si towapune,” epe dime. Te yai surai ama eri yoro bakomdi singa yokamai bei moiro Yesu gumam ama bawi teipire. \s1 Yesu goime \r Mt 27:45-61; Lk 23:44-55; Yo 19:28-30, 38-42 \p \v 33 Ena oromene aro binom kopu ungua kakom ungoro man bunam koro koro muruwo kama sungoro bei fure taroma aro yoro wakongua kakom goume. \v 34 Ena taroma ungoro Yesu “Eroi eroi lama sapatani,” u boiro dume. Ka dungua mapunom i epe: “Yai Gumanam, Yai Gumanam yo, ta bengoro na ma dene?” epe dungoro\x * \xo 15:34 \xt Sam 22:1 \x* \v 35 ena ari koropane teina mari tei moinga yokamai ka i fire “Fiyo! Yaromi ka mapunom yai Iraiya uwom boime,” dingoro \v 36 ena yai ta bu di fure nuwi su guinga tarom i ire ure wain nuwi don keikengua koire kupa eire akire dire Yesu nowangua tere “Yaromi Iraiya kawom ure mangi de towambo de tekenambo kan morapune,” di erongoro\x * \xo 15:36 \xt Sam 69:21 \x* \v 37 Yesu ori beire u boire giniya dire goime. \v 38 Goingoro ena Yura ari fi mun ei teinga ikom gai ori wom teme iwari boi dire ire oropo ako ungoro onam koro koro i yo dume.\x * \xo 15:38 \xt Eks 26:31-33; Ip 10:19-20 \x* \v 39 Te kiminem ari 100 kiapanom bengua yai Yesu gumamdi tei arire moire kanungua Yesu giniya dire goingoro kiminem “Yaromi Yai Gumam wam kawom moime,” epe dume. \p \v 40 Ena opai suwo koropane fakai tei moire kanime. Opai ta kam i Maria oparomi mam iki i Mararina dume. Te opai ta kam i Maria dom oparomi Yosisi te Yemesi gawo yai surai manom moime. Te opai ta kam i Saromi.\x * \xo 15:40 \xt Lk 8:2-3 \x* \v 41 Opai gan i yokamai Yesu Gariri man tei moingua dourom boi fure nuwi kokonan bei teime. Te opai koropane munmane Yesu gere Yerusarem tei winga yokamai Yesu goingua akaiyom ama moime. \p \v 42 Ena aro kakom i gounangoro Yura ari iron kakom uname. Ena iran Yura ari kua kopuna ongo nowainga kenom beime. Ena kamun taroma engoro \v 43 yai ta kuri fikere fu Pairoti moingui tei fume. Yaromi kam i Yosefe te mam iki kam i Arimatia. Yaromi Kaunsel yai ori moiro te Yai Gumam ari kiapanom bengua kakom kiapam moime. Ena yaromi Pairoti “Yesu yonom inaiye,” di tere mina wako tongoro \v 44 ena Pairoti inokore eire “Yaromi kawom mora goime,” di fire ena kiminem ari 100 kiapanom bengua yai uwom boingoro ungoro “Yaromi mora goimbo goikeme?” diro mina wako tongoro \v 45 kiminem “O, yaromi mora goime,” dungoro ena Pairoti Yesu yonom Yosefe tome. \v 46 Ena Yosefe fure gaiyom feke meina baire fure Yesu yonom i mangi dere gai yo buire ire fure kongo minom wauro eingi koi eire kongo ori ta werewo de ire fure giram fere dome. \v 47 Fere dongoro ena Maria opai mam iki kam i Mararina te oparomi dom Yosisi mam moingua yono engua akaiyom kanipire. \c 16 \s1 Yesu tokoi arome \r Mt 28:1-8; Lk 24:1-12; Yo 20:1-10 \p \v 1 Ena Yura ari iron kakom i goungoro Mararina opai Maria te dom Yemesi mam te opai Saromi eri nurom kipam sungua tarom meina baire ire “Yesu yonom bui towapune,” dire \v 2 ena Sarere ori koimoiri aro moko ungua fure yono einga akaiyom naro fime. \v 3 Ena kon bakom tei fure yokamai ka di ipo ka dere “Yono einga kori giramdi kongo ori dunguai eramom werewo de dowame?” dimba \v 4 okonom murom kan koro ipo dere kaningai kongo ori wom dunguai ako opa boi deingoro \v 5 ena yokamai kongo minom ikai fure kaningai kora gaima ta okonom wom tei ame dere moire gai feke fingoro ena opai gan yokamai kuri ori wom fime. \v 6 Kuri fingoro ena gaima “Ne yokamai kuri fikeiyo! Ne yokamai Nasareti yai Yesu eri yoro bakomdi singarai wandou wimba yaromi mora arere fumie. Tawa moikeme. Ena ei teinga akaiyom kaniyo! \v 7 Ena ne yokamai fure yaromi gama te Pita gere ‘Yaromi Gariri man tei koma name. Koma ka di eronguamere ne yokamai fure epe kanaime,’ di ereiyo!” di erongoro\x * \xo 16:7 \xt Mt 26:32; Mk 14:28 \x* \v 8 ena opai gan yokamai u mena fure ganom nouro diro inokore unanan eiro ena tongi fime. Ena yokamai kuri finga iran tai kaningai ari di erekeime. \s1 Yesu Mararina opai Maria umari boi tome \r Mt 28:10; Yo 20:11-18 \p \v 9 Ena Sarere ori koimoiri Yesu tokoi arere fure koma Mararina opai Maria umari boi tome. Komari murom niki deinga okonom koro muruwo koro surai oparomi dem miriyom ikai tei moingoro Yesu ewi mena dome.\x * \xo 16:9 \xt Lk 8:2 \x* \v 10-11 Ena Maria Yesu arongua kanere fure ari Yesu gere ama moinga yokamai epena werai si fairo kai mei moinga oparomi “Na Yesu yokori moingua kaniye,” di eromba fi kun daikeime. \s1 Yesu gama yai surai umari boi erome \r Lk 24:13-35 \p \v 12 Ena okome yai surai kon ta naro fipikoro Yesu giram gumam si awa tere kon mori bakom ta surai gumanom boi erongoro \v 13 ena surai inako dere fure ari koropane di ereimba yokamai ka dipika ama fi kun daikeime. \s1 Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom towane umari boi erome \r Mt 28:16-20; Lk 24:36-49; Yo 20:19-23; Ap 1:8 \p \v 14 Ena okome Yesu uro gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom towane kua kopuna ne moingi kakom tei umari boi erome. Yokamai ari koma umari boi erongua kanom i fi kun daikeinga te Yesu fi ki si tekeinga ena Yesu kura kam di erome. \v 15 Te yaromi ka ama epe di erome, “Ne yokamai man man muruwo fure ari yai opai muruwo moi fingai gunom kam di mari de ereiyo!\x * \xo 16:15 \xt Ap 1:8 \x* \v 16 Nenta gunom kam fi ki suwangua nuwi burangua Yai Gumam akire di towangoro yaromi kakom kakom moi kuwom suwainga inamba nenta fi ki sikenangua Yai Gumam bei niki de towame.\x * \xo 16:16 \xt Ap 2:38; 16:31-33 \x* \v 17 Ena yokamai na kanam fi ki si narowainga yokamai tai ta ta ori beire opom di erowaime. Tai ta ta ori epe benaime: Na kanam daire murom niki deinga yokamai ewi mena dowaime. Te ka kapo kapo duwaime.\x * \xo 16:17 \xt Ap 2:4; 8:7 \x* \v 18 Te yokamai onopa fuma ako moraimbo gene nurom nowainga yo moiro tai gaire goikenaime. Te yokamai ari nupi fainga yokamai okonomdi ganom akonainga si koi enaime,” Ari Wanopanom Yesu epe di mari de erongoro\x * \xo 16:18 \xt Lk 10:19; Ap 28:3-6 \x* \v 19 ena Yai Gumam akire di tongoro kamundi moko furo Yai Gumam okom wom tei ame dere moime.\x * \xo 16:19 \xt Ap 2:33-34; Ef 1:20 \x* \v 20 Ena iran Yesu gama yokamai fu man man muruwo fure gunom kam di mari deingoro Ari Wanopanom bei moiro gama yokamai akire di erongoro yokamai tai ta ta ori beingoro ari yokamai kanere “Yai Gumam gunom kam i kawom dume,” dime.\x * \xo 16:20 \xt Ap 14:3; Ip 2:3-4 \x*