\id JAS  - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) 
\h Yemesi 
\toc1 Yemesi Ka Munom Boingua 
\toc2 Yemesi 
\toc3 Yem 
\mt1 Yemesi Ka Munom Boingua  
\ip Yai ta munom ganom i boingua yaromi kam i Yemesi. Ari munmane “Yaromi Yesu emerom moime,” epe diro inokore eime. Ena Yesu i goingoro ena okome Yemesi fi ki si tere Yerusarem ari fi ki si teinga yokamai kiapanom bei erome.  
\ip Ena Yemesi bei moiro Yura ari koro koro moinga yokamai munom ganom i boi erome. Yaromi ari fi ki si teinga yokamai konom dourom borainga kam di erome.  
\c 1  
\p
\v 1 Na Yemesi. Na Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu Kirisito surai nuwinom kokonan gan moiye. Ena na bei moiro ne Yura ari yokamai man boromdi koro koro moinga i Yai Gumam fi ki si teinga yokamai ka munom i boi ereiye. Ne yokamai moi dimio?\x * \xo 1:1 \xt Ap 15:23; Gar 1:19; 1 Pi 1:1 \x*   
\s1 Tai ipun dongua kipi kaingua tarom fuka duwangua kam  
\p
\v 2 Ena, arinamao, tai ipun dongua kipi kaingua tai ta ta u ne yokamai moingi tei fuka di erowangua mun fiyo!\x * \xo 1:2 \xt Ro 5:3-5 \x*  
\v 3 Te tai ipun dongua ne yokamai moingi tei fuka di erowamba ne yokamai Yesu Kirisito fi ki si teinga mapunom mokoro fanangua ena ne yokamai mora firainga tai ipun dongua kipi kaingua tai ta ta muruwo fuka di erowangua i ne yokamai erowai tero moraimie.\x * \xo 1:3 \xt 1 Pi 1:7 \x*  
\v 4 Ena ne yokamai erowai tero morainga mapunom kakom kakom fi moko iwa de firainga ena ne yokamai yo tere moraingoro nomanenom erowai towame. Ena ne yokamai mun fiyo! Te ne yokamai Yesu gama yokamai beinga mapunom ta dikename.\x * \xo 1:4 \xt Mt 5:48 \x*  
\v 5 Dikenamba ne yokamai yo moinga mapunom fikenainga ena Yai Gumam ka make ei towaingere yaromi kura kam di erekenamba mapunom i yo morom opon di erowame.\x * \xo 1:5 \xt 1 Kin 3:7, 9-12; Pro 2:3-6 \x*  
\v 6 Te ne yokamai ka make ei towainga inokore surai eikenaimba fi ki si teiyo! Ne yokamai inokore surai enainga ena kamun kai sungua nuwi wepirom koro koro funguamere ne yokamai epe mere moraime.\x * \xo 1:6 \xt Mk 11:24 \x*  
\v 7-8 Kawom, ne yokamai inokore surai eire “Tai epe benapune. Epe benapune,” duwaimba okome mapunom ta benainga ne yokamai “No Ari Wanopanom tarom i norowame,” epe di fikeiyo!\x * \xo 1:7-8 \xt Lk 16:13; Yem 4:8 \x*   
\s1 Yesu gama guwai gai ako nekeinga yokamai te guwai gai ako neinga yokamai kanom  
\p
\v 9 Ena ne Yesu gama yokama guwai gai ako nekeinga yokamao, Yai Gumam ne yokamai nomanenom akire di iwa de erowangua mun fiyo!\x * \xo 1:9 \xt Yem 2:5; 2 Ko 6:10 \x*  
\v 10 Te ne Yesu gama yokamai guwai gai ako neinga yokamao, kui kuwom sungua kene kene eire goinguamere epe ne yokamai ama gorainga iran ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam okom muromdi tei ari wanopa moikepune,” di firo ena ama mun fiyo!\x * \xo 1:10 \xt Ais 40:6-7; 1 Ti 6:17; 1 Pi 1:24 \x*  
\v 11 Kawom, aro moko uro kurake sungoro ena kui goingoro kuwom nokapu wom sungua ako mangi sire goinguamere epe ne yokamai guwai gai ako neinga yokamai kokonan beinga kakom tei guwai gainom i gounaro bemie.   
\s1 Tai ipun dongua te ka kea engua kam  
\p
\v 12 Ena ari tai ipun dongua fuka di erowangua yokamai ako sikenainga mun firaime. Yokamai yo morainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga Yai Gumam “Ari denom minom mun fi narowainga moi kuwom suwainga yokamai erowaiye,” diro ka di koi engua inaime.\x * \xo 1:12 \xt Dan 6:1-28; Lk 6:22-23; Yem 5:11 \x*  
\v 13 Te tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua ne yokamai “Ka kea ei norome,” dire ena “Yai Gumam ka kea ei norome,” epe di fikeiyo! No yokamai bei moiro “Yai Gumam bianom bename,” diro ka kea ei tekepune. Ena epe mere Yai Gumam “No yokama bianom benaime,” diro ama ka kea ei norekename.\x * \xo 1:13 \xt 1 Ko 10:13 \x*  
\v 14 Ka kea ei norekenamba tai niki dongua unangua ka kea ei norongua ena nonon nomanenom boi tongua “Inapune,” diro bianom beiro ako faipunie.\x * \xo 1:14 \xt Ro 7:7-10 \x*  
\v 15 Ena no yokamai tai niki dongua nomanenom boi topunga bianom fai norome. Te kakom kakom bianom benapunga ena goiro guwom akai naro bepunie.\x * \xo 1:15 \xt Ro 6:23 \x*  
\v 16 Arinamao, na denam minam mun fi ereika ena yai ta uro “Yai Gumam ka kea ei norome,” epe ne yokamai di erowangua kam i dourom boikeiyo!  
\v 17 Tai kan nokapu dungua tai niki dekengua tarom i kamundi tei ma dere u no moipungi tei umie. Kawom, Yai Gumam kamundi moingua aro te kapa te kuimokome bei engua yaromi tai ta ta muruwo norome. Te aro kapa kuimokome tai ta ta i dere dekere bengua tarom i muruwo dumba Yai Gumam yaromi epena moinguamere epe kakom kakom moi derewo morame.\x * \xo 1:17 \xt Mt 7:11; 1 Yo 1:5 \x*  
\v 18 Ena yaromi “No yokamai furo ari yai opai muruwo nonkei dou kapuka guri onopa muruwo bire erowaime,” diro nenen “Epe benaiye,” diro ka di koi engua kam mapunom kawom di norere ena kakom kakom moi kuwom suwapunga i norowame.\x * \xo 1:18 \xt Yo 1:12-13; 1 Pi 1:23 \x*   
\s1 Yokama ka firo tai benainga kam  
\p
\v 19 Ena, arinamao, na denam minam ne yokamai mun fi ereika ena ka i ne yokamai fi goi iyo! Yai ta uro Yai Gumam kam mapunom duwainga kakom tei ne yokamai kene kene eire ka i fimba te ne yokamai furo kene kene eire ka mapunom di mari dekeiyo! Te kene kene eire kura kam dikeiyo!\x * \xo 1:19 \xt Pro 10:19 \x*  
\v 20 Ari kura kam duwainga yokamai Yai Gumam konom yo tongua dourom boikeinga ena kura kam dikeiyo!\x * \xo 1:20 \xt Mt 5:22 \x*  
\v 21 Ena iran ne yokamai tai ta ta niki dongua denom minom bei dinepe deinga mapunom te bianom faingua mapunom muruwo ma deiyo! Yai Gumam dourom boiro kam mapunom denom minom ikai tei ei erongua i fi ki siyo! Fi ki suwainga ena Yai Gumam akire di erowangoro ne yokamai moi kuwom suwainga inaime.\x * \xo 1:21 \xt Kor 3:8 \x*  
\v 22 Ne yokamai Yai Gumam gunom kam towane firo “No yokamai Yai Gumam gama moipune,” epe di firainga i kasu di firaime. Epe beikenaimba ne yokama gunom kam fire te ama dourom boiyo!\x * \xo 1:22 \xt Ro 2:13; Yem 2:14-20 \x*  
\v 23 Nenta Yai Gumam gunom kam towane firamba dourom boikenangua yaromi bei moiro yai ta kan nu gunomdi dere nenen gumam kanunguamere epe moime.  
\v 24 Yaromi nenen gumam nokapu kanere ena dere fure kene kene eire giram gumam epe dungua i fikeme.  
\v 25 Fikemba Yai Gumam gunom kam i kam yo tongua te yaromi ka di guwo dungua iran i nenta kam i fi ki si towangua yaromi biam fanangua nuwi kokonan gan moikename. Ena yaromi Yai Gumam gunom kam toren kanere mapunom i firo dourom borangua yaromi tai ta ta muruwo benangua tai ipom munmane fuka duwame.   
\p
\v 26 Ena ne yokamai “No yokamai Yesu gama nokapu moipunie,” di fimba ka dinga kiapam beikenainga ena ne yokamai epe mere kasu di fingere te fi ki si teinga mapunom i faikeme.\x * \xo 1:26 \xt Sam 141:3 \x*  
\v 27 Faikemba ne yokamai bei moiro bunom gan yokamai kiapanom beiro te opai werai ako singa yokamai ama kiapanom benainga te ne yokamai bei moiro mangi ari fi ki si tekeinga yokamai mapunom beimgamere epe bekenainga ena no nenom Yai Gumam “Ne yokamai kawom fi ki si narere yo tere moimie,” epe duwame.\x * \xo 1:27 \xt Ais 58:6-7 \x*   
\c 2  
\s1 Ari yai opai muruwo kounom moimie  
\p
\v 1 Ena, na arinamao, ne yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito keranom sungua kapakom moingua yaromi fi ki si teinga ena ne yokamai ari guwai gai ako neinga yokamai mun fi erowaimba ari guwai gai ako nekeinga yokamai mun fi erekenainga mapunom i beikeiyo!\x * \xo 2:1 \xt Ap 10:34; 1 Ti 5:21; Yem 2:9 \x*  
\v 2 Fiyo! Yai ta guwai gai ako nongua yaromi eken nokapu beire te gai nokapu wom fire u ne yokamai moingi tei ure kuku boingi suna tei unangua te yai ta guwai gai ako nekengua yaromi gai bai dungua gaiyom fire ama unangua ne yokamai tai ako nongua yaromi towane mun fi tekeiyo!  
\v 3 Ne yokamai bei moiro gai nokapu wom fingua yaromi mun fi towainga te “Ne koro tei uro ame dere boi nokapu tei moro!” di towaimba ne yokamai tai ako nekengua yaromi “Ne koro tei fure arero moro!” di towaimbo “Ne no kaunomdi mangi tei ame dere moro!” di towainga  
\v 4 ena iran ne yokamai ari ipu sire “Yai ta tai ako nongua yaromi moimba yai ta tai ako nekengua yaromi moimia kaniyo!” dime. Kawom, ne yokamai nomanenom niki dongua di fire ari ipu simie.\x * \xo 2:4 \xt Yo 7:24 \x*   
\p
\v 5 Ena na ne yokamai mun fi ereika ena fi goi iyo! Yai Gumam “Ari mangi tai ta ta ako nekeinga yokamai fi ki si teinga mapunom mokoro fanamie. Te yokamai ari kiapanom bei erowaika akaiyom ama inaime,” diro nou kei erome. Yaromi “Ari denom minom mun fi nareinga yokamai na ari kiapanom bei erowaika akaiyom erowaiye,” diro nou kei erome.\x * \xo 2:5 \xt 1 Ko 1:26-28 \x*  
\v 6 Eromba ne yokamai ari tai ako nekeinga yokamai kanom ka sime. Ari tai ako neinga yokamai ne yokamai bei niki de erere te endire fu mangi tawa ka kori fingua yaromi moingui tei fure ka kori di ereime.\x * \xo 2:6 \xt Ap 16:19 \x*  
\v 7 Te yokamai bei moiro ne yokamai kanom Yai Gumam erongua kanom nokapu i si deimba ne yokamai bei moiro yokamai kanom akire dime.   
\p
\v 8 Ena ne yokamai Yai Gumam kam mapunom di guwo dungua “Ne yokamai nenen denom minom mun fi ereingamere epe arinoma ama mun fi ereiyo!” epe dungua gore duwainga i fanamba\x * \xo 2:8 \xt Mt 19:19; Gar 5:14 \x*  
\v 9 ne yokamai furo ari tai ako neinga yokamai mun fi erowaimba ari tai ako nekeinga yokamai niki de fi erowainga ena ne yokamai bianom beire te Mose ka di guwo dungua dourom boikeimie.\x * \xo 2:9 \xt Diu 1:17 \x*  
\v 10 Fiyo! Nenta Mose ka di guwo dungua towane wom dourom boikenangua yaromi ari ka di guwo dungua muruwo dourom boikeingamere epe morame.  
\v 11 Tora bengoro epe morame? Yaromi “Ne yokamai yai opai kau einga bei niki dongua mapunom beikeiyo!” epe dungua yaromi ama “Ne yokamai yai ta si goikeiyo!” dume. Ena ne yokamai yai opai kunei neinga mapunom beikenaimba yai ta si gorainga ena ne yokamai ka di guwo dungua dourom boikeime.\x * \xo 2:11 \xt Eks 20:13-14; Ro 13:9 \x*  
\v 12 Te no yokamai furo Kirisito kam dungua dourom borapunga bianom faingua nuwi kokonan gan moikenapune. Ena iran no yokamai bei moiro “Yai Gumam uro ‘No yokamai Yesu kam dungua dourom boimbo dourom boikeimbo,’ diro ipu si norowame,” diro inokore eiro ka diro te tai ta ta nuruwo beinga Kirisito kam dungua dourom borapune.\x * \xo 2:12 \xt Yem 1:25; 1 Pi 2:16 \x*  
\v 13 No yokamai ari kanom fikenapunga ena Yai Gumam ari ipu suwangua kakom no yokamai kanom fikenamba no yokamai ari kanom firapunga Yai Gumam ipu si norekename.\x * \xo 2:13 \xt Mt 5:7; 18:32-35 \x*   
\s1 Fi ki si tere kokonanom beinga kam  
\p
\v 14 Ena, arinamao, nenta “Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,” duwamba yaromi tai ta ta bengua fi ki si tongua mapunom i mari dekenangua iran i yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua ikename.\x * \xo 2:14 \xt Mt 7:21 \x*  
\v 15 Ena fiyo! No yokamai emenoma bo te kepenoma moiro gai firainga dikenangua te kua kopuna epena aro kakom nowainga ama dikenangua,  
\v 16 ena ne yokamai furo “Ne yokamai wira dire fiyo! Goi goikenainga gaiyom firo te kua nokapu neiyo!” epe di ereimba ne yokamai gai bo te kua kopuna erekenainga i faikename.  
\v 17 Ena iran ne yokamai fi ki si teimba fi ki si teinga kokonanom i mari dekenainga ena ne yokamai fi ki si teinga i gorame.\x * \xo 2:17 \xt Mt 25:41-45; 1 Yo 3:17 \x*   
\p
\v 18 Namba yai ta bei moiro “Ma do! Mapunom i epe dikeme. Ne firo! Yai surai moimie. Yai ta yaromi towane fi ki si tomba yai ta yaromi kokonan nokapu towane bemie. Te ‘Surai kakom kakom moi kuwom suwaipika inaipire,’ di fiye,” epe dungoro ena na ka epe mokom bai towaiye: “Ne kasu di fine. Ne kokonan nokapu beikenanga ena ‘Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,’ duwanga faikename. Faikenamba na kokonan nokapu benaika ena ne firanga na Yesu Kirisito kawom fi ki si teiye.\x * \xo 2:18 \xt Gar 5:6 \x*  
\v 19 Te ne ‘Yai Gumam towane moime,’ di firo fi kun daino? Ne nokapu fi kun dainba murom niki deinga yokamai ‘Yai Gumam towane moime,’ di firo ama epe fi kun dairo te yokamai kuri firo ganom nouro dime.\x * \xo 2:19 \xt Mt 8:29 \x*  
\v 20 Ne mapunom i fikenga yai moine. Nenta ‘Na Yesu Kirisito fi ki si teiye,’ dumba yaromi fi ki si tongua mapunom i mari dekengua mapunom i ne firo! Yaromi epe fi ki si tongua i tai noromanga tai dungua na opon di erowaiya firo!  
\v 21 No awanom Aparam tora tai bengua Yai Gumam ‘Aparam yai yo tongua wom moime,’ dume? Yaromi wam Aisaki ire fure fi mun ei teinga akaiyom fure ‘Na wanam Yai Gumam si gai towaiye,’ diro epe kokonan bengua ena Yai Gumam ‘Yaromi yo wom tongua yai moime,’ dume.\x * \xo 2:21 \xt Yen 22:9-12; Ip 11:17 \x*  
\v 22 Ena firo! Aparam Yai Gumam fi ki si tere te kam mapunom dungua ama dourom boiro ena tai nokapu bengua no mora fipunga yaromi Yai Gumam kawom fi ki si tome.  
\v 23 Ena Yai Gumam kam mapunom boingua ‘Aparam Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam “Yaromi yo wom tongua yai moime,” dume,’ ka boingua i mukom faime. Ena Yai Gumam ‘Aparam i na yokoinam moimie,’ dume,” ka epe di towaiye.\x * \xo 2:23 \xt Ro 4:3, 9, 22; Ais 41:8 \x*  
\v 24 Ena iran ne yokamai mora fingai nenta Yai Gumam towane fi ki si towangua ena Yai Gumam “Yaromi yo tongua yai moime,” dikenamba yaromi fi ki si tere te fi ki si tongua kokonan ama benangua ena Yai Gumam “Yaromi yo tongua yai moime,” duwame.  
\v 25 Ena opai koma yai kunei nongua oparomi Reiapo fi ki si tongua kokonan ama epe beme. Oparomi furo Isirae ari surai ewi dongua yokamai ekukurere bei moiro okome kon ta ewi dongua ena Yai Gumam “Oparomi yo tongua opai moime,” dume.\x * \xo 2:25 \xt Yos 2:1-21; 6:17; Ip 11:31 \x*  
\v 26 Ena iran nonon ganom dinom nomanem moikenangua gorapungamere epe no fi ki si towapunba fi ki si teinga kokonanom i mari dekenapunga ena no fi ki si towapunga i gorame.\x * \xo 2:26 \xt Yos 2:17 \x*   
\c 3  
\s1 Ari ka duwainga kiapam benaime  
\p
\v 1 Ena, na arinamao, ne yokamai mora fingai Yai Gumam uro ari ka nuwi si erekeinga yokamai yoporam boikere ipu si erowamba yaromi no ka nuwi si eropunga yokamai yoporam boiro ipu si norowangua ne yokamai munmane ka nuwi si erowainga kokonan ikenainga i fanamie.\x * \xo 3:1 \xt Lk 12:47-48 \x*  
\v 2 Te no yokamai muruwo mapunonom yo tere beikepunba nenta kakom kakom ka yo tere towane duwangua yaromi yo tere moiro te gam dinom muruwo kiapam bei moimie.  
\v 3 Ena no yokamai nonom “Ka duwapunga gore duwame,” diro okom kan koire gurere bepunie. Kan i tai gawo dumba no kan koiro non ori wom gurere bepungoro konom fime.\x * \xo 3:3 \xt Sam 32:9 \x*  
\v 4 Te ne yokamai nuwi kopare mapunom fiyo! Nuwi kopare i ori wom dungoro te kamun kai ori nan siro a sin boi tomba yai ta nuwi kopore kan akongua yaromi “Koro tei napune,” diro kan akongua eri paran gawo gera akore nuwi sungoro koro tei naro bemie.  
\v 5 Ena eri paran i gawo gera dunguamere epe girawinom i tai gawo gera dumba no girawinomdi bei moiro “No tai ori nan bepune,” dire no kanom bawom dupunie.  
\p Te kuiam ta duwaiye. No yokamai e dongua kukinom gawo gere ire eri mapunomdi gaipungero munmane dero de ori fume.\x * \xo 3:5 \xt Sam 73:8-9; Pro 16:27 \x*  
\v 6 Ena girawinom i epe mere e dongua dume. No girawinom i ganom towane dumba no mangi ari tai niki dongua bepungamere no girawinom epe tai niki dongua beire no ganom dinom i muruwo bei niki de norome. Satan yaromi ure e dongua girawinom gaingoro no mangi ari muruwo bei niki de norome.\x * \xo 3:6 \xt Mt 12:36-37; 15:11, 18-19 \x*  
\v 7 No mangi ari yokamai non biyom te kapuka te onopa te nuwi kapu muruwo komari te epena ama kiapanom bei moipunba  
\v 8 nenta girawiyom kiapam benangua faikeme. No girawinom i tai niki dongua tarom dungoro te nenta kiapam benangua faikeme. Te onopa fuma furo no ganom karangoro gorapungamere no girawinom epe ari bei niki dongua de erowangoro goraime.\x * \xo 3:8 \xt Ro 3:13 \x*  
\v 9 Kawom, no girawinomdi bei moiro no nenom Ari Wanopanom “Mun fi eropune,” di topunba no girawinomdi bei moiro ama ari Yai Gumam moinguamere epe bei engua yokamai kanom ka supune.  
\v 10 Ena no girawinomdi towane mun fipunga kam te kam ka supunga kam u mari ume. Na arinamao, ne yokamai ka i epe dinga faikeme.\x * \xo 3:10 \xt Ef 4:29 \x*  
\v 11 Te nuwi okomdi tei nuwi neinga te fui nuwi surai u mena kume.  
\v 12 Te kaime eriyomdi gin popo koikename. Te eri dame bakomdi amui sikename. Te nuwi okomdi tei fui nuwi u mena unangua nuwi neinga gere ama u mena kuname. Ena iran no girawinomdi ka nokapu dire te ka niki dongua gere ama dupunga faikeme.   
\s1 Yai Gumam mapunom nokapu norome  
\p
\v 13 Ena ne yokamai nenta “Na mapunom mapunom muruwo kawom i mora fiye,” duwangua ena yaromi nenen kam akire dikere kon nokapu wan fure mapunom nokapu beire ari akire di erowangua no yokamai mora firapunga yaromi mapunom mapunom muruwo kawom i mora fime.\x * \xo 3:13 \xt Ef 4:1-2 \x*  
\v 14 Fimba yaromi dem miriyomdi ikai tei dungua “Na ari wanopanom moraika iran i ari yokamai na kanam akire duwaime,” di yoporam boiro duwangua ena yaromi “Na mapunom mapunom muruwo kawom fiye,” ama duwangua kasu dire biam fai tomie.  
\v 15 Yaromi epe duwangua Yai Gumam mapunom i epe tekemba i mangi mapunom dume. Kawom, mangi ari bo te nenen nomanem niki dongua inokore engua bo te murom niki dongua yokamai teingoro yaromi epe dume.\x * \xo 3:15 \xt Yem 1:5, 17 \x*  
\v 16 Ena ari fi ki si teinga yokamai suna tei moinga yokamai suwo koropane “No ari wanopanom morapunga iran ari yokamai no kanom akire duwaime,” di yoporam boiro duwainga ena mapunom unanan beire te bianom niki dongua muruwo beimie.  
\v 17 Beimba Yai Gumam mapunom no fi ki si topunga yokamai norongua ena no mapunom nokapu wom koma bepune. Te no yokamai ama wira dire wan fure ari bei niki de erekepunba ari yokoinom ei ne eropune. Te no yokamai ama ari kanom fi erere kokonan nokapu ta ta bei eropune. Te no yokamai ama ari ipu si erekepunba inokore towane wom ei eropune.  
\v 18 Te no yokamai fure “Ne yokamai denom minom towane eiyo!” di erero wira diro duwapunga ena mapunom nokapu wom inapune.\x * \xo 3:18 \xt Mt 5:9; Ais 32:17; Ip 12:11 \x*   
\c 4  
\s1 Yesu gama yokamai kakom kakom Yai Gumam ka dungua i gore duwaime  
\p
\v 1 Ena ne yokama moingi suna tei suwo koropane kura boiro kura kam dinga mapunom i amai fuka di erome? Ne yokamai tai nomanenom boi teinga “Tarom inapune,” dinga denom minomdi ikai tei “Kura borapune,” diro inokore ei fingua ena ne yokama nenen kura boi erome.\x * \xo 4:1 \xt Ro 7:23; Gar 5:17 \x*  
\v 2 Ne yokamai tai nomanenom boi teimba ako nekeinga ena “Ari si gorapune,” di fime. Te ne yokamai tai nomanenom yoporam boiro boi teimba ako nekeinga ena kura kam dire kura boi ereime. Ne yokamai Yai Gumam mina wakore yana di tekeinga ena tai inainga i ikeimie.  
\v 3 Te ne yokama mina wakore yana di towainga inokore niki dongua eire mina wako towainga ena Yai Gumam i erekename. Ne yokamai nenen kanom fi mokore “Nonon mun firapune,” dire ka make eire mina wakore yana di teinga i faikeme.  
\v 4 Ne yai gumam kasu beinga yokamai douwinom boinga yokamao, fiyo! Ne yokamai mangi guwai gainom mun firainga bo te ari ne yokamai kanom bawom dinga mapunom mun firainga ena Yai Gumam kiam ama bei teimia i fikeimo? Kawom, nenta mangi tai ta ta mun firainga yaromi Yai Gumam kiam ama bei tomie.\x * \xo 4:4 \xt 1 Yo 2:15 \x*  
\v 5 Ne yokamai mora finga kam mapunom i “Yai Gumam bei moiro nomanenom norengoro no denom minom ikai tei moingua ena yaromi nenen nomanem bei moiro nonon yokamai nomanenom si dauwi norome,” epe dungua i kawom dungua iran mangi tai ta ta mun fi tekeiyo!\x * \xo 4:5 \xt Eks 20:3, 5; Mt 6:24 \x*  
\v 6 Ka mapunom i kawom dungua ena yaromi yo morom bei nokapu de norongoro ena iran kam mapunom ta i epe dume: “Yai Gumam furo ari nenen kanom akire duwainga yokamai niki de fi eromba yaromi furo ari nenen kanom akire dikenainga yokamai yo morom bei nokapu de erome,” epe dume.\x * \xo 4:6 \xt Pro 3:34; 1 Pi 5:5 \x*  
\v 7 Ena iran ne yokamai Yai Gumam ka dungua gore diyo! Ne yokamai Satan yaromi kura boi towaingere ne yokamai moingi tei ma de erere tongi name.\x * \xo 4:7 \xt 1 Pi 5:8; Ef 6:11-12 \x*  
\v 8 Ena ne yokamai furo Yai Gumam moingui teina tei naingoro Yai Gumam yaromi u ne yokamai moingi teina tei unaro bemie. Ne bianom beinga yokamao, ne yokamai okonom biyom sire nuwi fera di mena deingamere ne bianom i epe fiasi deiyo! Te ne inokore surai einga yokamao, denom minom dinepe dongua i biyom siyo!\x * \xo 4:8 \xt Ais 1:16; Sek 1:3; Mar 3:7 \x*  
\v 9 Ena ne yokama bianom fai erongua nenen denom minom fi ipun de erongoro kai ori wom meiyo! Ne yokamai wia goikenaimba kai meiyo! Te ne yokama “No yokamai bianom bepunga mun fipune,” dinga mun fikeimba gumanom yororo diyo!  
\v 10 Ena ne yokamai Ari Wanopanom gumamdi arere nenen kanom di iwe deiyo! Di iwe dowainga ena yaromi ne yokama kanom akire di iwa dowame.\x * \xo 4:10 \xt 1 Pi 5:6 \x*   
\s1 Yesu gama yokamai bei moiro arinoma ama Yesu fi ki si teinga yokamai ipu si erekenaime  
\p
\v 11 Ena, arinamao, ne yokamai ka niki dongua di ipo ka dekeiyo! Ne yokamai bei moiro arinoma ama Yesu fi ki si teinga yokamai kanom ka si erowaimbo arinoma ipu si erowainga te ne yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua ka niki dongua di tere te “Ka di guwo dongua i niki dome,” epe ama dime. Ena ne yokamai ka di guwo dungua ipu si towainga ena ka di guwo dungua gore dikenaimba ne yokamai ipu si towainga yokamai moimie.  
\v 12 Yai Gumam towane ka di guwo dungua te ari ipu si erowangua yaromi towane moime. Yaromi ari yokama akire di erere moi kuwom suwainga akaiyom erongua mapunom te fiasi guwom akai de erongua mapunom towane fimie. Ena ne yokamai bei moiro arinoma ama Yesu fi ki si teinga yokamai ipu si erowainga i faikename.\x * \xo 4:12 \xt Ro 2:1; 14:4 \x*   
\s1 Ari yokamai nenen kanom akire di iwa dekenaime  
\p
\v 13 Ena ne yokamai “Epena aro kakom bo ongo no yokamai dere fu iki birom ori ta fure noniki towane tei moire kongo mukom kokonan beiro kongo mukom munmane ako nowapune,” dinga ne yokamai na ka duwaika fiyo! \x * \xo 4:13 \xt Lk 12:18-21 \x*  
\v 14 Ne yokamai tai ta ta ongo fuka di erowangua fikeimie. Enuku ungua i inokore eiyo! Enuku u teme iwa fure kene kene eire kuawom gounguamere epe no yokamai moipunie. No yokamai noniki munmane mangi tawa moikenapune.\x * \xo 4:14 \xt Sam 39:5, 11 \x*  
\v 15 Ena iran ne yokamai “Koro ta furo kokonan benapune,” epe dikeiyo! Dikeimba ne yokamai “Ari Wanopanom ‘O’ duwangua no yokamai mangi tei moiro tai epe beire bo tai ta epe benapune,” epe duwainga fanamie.\x * \xo 4:15 \xt Ap 18:21 \x*  
\v 16 Fanamba epena ne yokamai “Epe benapune,” yo duwainga ne yokamai nenen kanom akire di iwa deime. Ne yokamai kanom akire di iwa dowainga i faikename.  
\v 17 Ena ne yokama ka i fiyo! Nenta mapunom nokapu benangua fimba mapunom nokapu beikenangua ena yaromi biam fai tomie.\x * \xo 4:17 \xt Lk 12:47 \x*   
\c 5  
\s1 Yemesi ari guwai gai munmane fai erongua yokamai ka di erome  
\p
\v 1 Ena ne guwai gai munmane fai erongua yokamao, na ka duwaika fiyo! Tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowangua ena epena ne yokamai kai meire au ori wom diyo!\x * \xo 5:1 \xt Lk 6:24 \x*  
\v 2 Ne yokamai guwai gai muruwo gounaro bengua tai kitai ne yokamai gainom nowame.\x * \xo 5:2 \xt Mt 6:19-21 \x*  
\v 3 Te ne yokamai kongonom gol te siwa ako neinga i kiren suwame. Kiren suwangua ena ari yokamai firainga ne yokamai ari niki deinga moimie. Ena kiren suwangua ne yokamai guwom akai naro beimie. Te kakom tei moipunga i man kamun gounangua kakom moipunga i ne yokamai guwai gainom munmane a kumo sime.  
\v 4 Fiyo! Ne yokamai furo nuwi kokonan gan tai woi neinga kokonan beinga yokama kongo erekeinga ena yokama bei moiro ne yokama kongonom erekeinga kam di mari deime. Te no Ari Wanopanom kamundi tai ta ta muruwo kiapanom bengua yaromi bei moiro ne yokamai nuwi kokonan gan kongonom erekeinga kam di mari deinga fimie.\x * \xo 5:4 \xt Diu 24:14-15; Mar 3:5 \x*  
\v 5 Te ne yokamai mangi tei moiro “Nonon towane mun firapune,” diro kongonom ma dere guwai gainom munmane meina baimie. No yokamai nonom kui nopungoro ena nonom i ori moingua si kei nopungamere epe ne yokamai guwai gai munmane a kumo sire ako neinga iran Yai Gumam ari ipu suwangua kakom ne yokamai bei niki de erowame.\x * \xo 5:5 \xt Yer 12:3; 25:34; 1 Ti 6:9-10 \x*  
\v 6 Te ne yokamai furo ari yo teinga yokamai “Ne yokamai tai niki dongua beimie,” epe di ereingoro yokamai “E e,” dikeimba ne yokamai ei goimie. Ena iran Yai Gumam bei moiro tai ipun dongua fuka di ne yokamai moingi tei de erowame.   
\s1 Yo moiro ako sikenainga kam  
\p
\v 7 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom tokoi unangua kakom kiapam morainga i yo moiro kan moiyo! Fiyo! Yai ta tai woiro “Mansinom i nokapu dungua ena tai nokapu wom fu duwame,” diro yo moiro kan moimie. Yaromi moiro nimi koma suwangua te okome suwangua i kan moimie.\x * \xo 5:7 \xt Gar 6:9; Ip 10:36-37 \x*  
\v 8 Ena iran ne yokamai ama yo moiro kan moiyo! No Ari Wanopanom tokoi unangua kakom i teina ungua iran i yoporam boiro ariyo!\x * \xo 5:8 \xt Fir 4:5; Ip 10:25; 1 Pi 4:7 \x*  
\v 9 Te, na arinamao, ne yokamai nenen kura kam di ipo ka dekeiyo! Ne yokamai kura kam di ipo ka duwainga ena Yai Gumam uro ne yokamai ipu si erowame. Kawom, ipu si erowangua yaromi unangua kakom i teina ume.\x * \xo 5:9 \xt Mt 24:33; 1 Ko 4:5 \x*  
\v 10 Ena, arinamao, Yai Gumam kam mapunom di mari deinga ari yokamai kanom inokore ei kaniyo! Ari Wanopanom “Ne yokamai fure na kanam di mari deiyo!” di erere ewi dongoro ena yokamai fure tai ipun dongua fuka di erongua yo moiro ako sikeime.\x * \xo 5:10 \xt Mt 5:11-12 \x*  
\v 11 Yokamai yo moiro ako sikeinga ena no yokamai “Yokamai denom minom moko iwa fime,” dupune. Te ne yokamai yai ta kam Yop yaromi kam inokore ei kaniyo! Tai ipun dongua yaromi fuka di tongua yaromi yo moingua Yai Gumam mouwom wako tekengoro ena okome Ari Wanopanom uro bei nokapu de tome. Kawom, no Ari Wanopanom yaromi ari kanom fire bei nokapu de erome.\x * \xo 5:11 \xt Yop 42:10-13; 1 Pi 2:19 \x*  
\v 12 Ena, arinamao, na ka epena duwaika fi goi iyo! Ne yokamai okonom koi kamundi dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe beikeiyo! Te ne yokamai okonom koi mansinomdi bo tai ta ta dere “Kawom duwapune,” diro beinga epe ama beikeiyo! Ne yokamai “O duwapune,” di firainga ena kawom “O” diyo! Te “E e duwapune,” di firainga ena kawom “E e” diyo! Ka epe duwainga ena Yai Gumam ipu si erekename.\x * \xo 5:12 \xt Mt 5:34-37 \x*   
\s1 Ka make ei tongua kam  
\p
\v 13 Ena tai ipun dongua ne yokamai fuka di erowangua ena ne yokamai ka make ei teiyo! Te ne yokamai denom minom mun firangua ne yokamai Yai Gumam wi kirame di teiyo!\x * \xo 5:13 \xt Sam 50:15; Kor 3:16 \x*  
\v 14 Te ne yokamai nenta nupi fai morangua yaromi bei moiro ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai unom boi erowangoro yokamai ure eri oriwa nurom gam bui tere ka make eire “O, Ari Wanopanom, yaromi akire di to!” dire\x * \xo 5:14 \xt Mk 6:13 \x*  
\v 15 fi ki si towainga ena Ari Wanopanom akire di tere i koi de towame. Te Ari Wanopanom bei moiro yaromi biam fai towangua ama kore de towame.\x * \xo 5:15 \xt Mk 16:18 \x*  
\v 16 Ena iran ne yokamai “No yokamai nupi faipunga gouname,” diro ena bianom fai ereinga nenen ka di ipo ka dere di mari de erere ka make ei teiyo! Kawom, yai yo tere moingua yaromi ka make ei towangoro tai yoporam boingua fuka duwame.\x * \xo 5:16 \xt 1 Yo 1:9; Pro 28:13 \x*  
\v 17 Ena fiyo! Iraiya yaromi no yokamai moipungamere epe ama moime. Ena yaromi yoporam boiro ka make ei tere “O, Yai Gumam, nimi suwangua awi dekeyo!” dungoro ena noniki suraiye te kapa okonom koro muruwo koro towane nimi sikeme.\x * \xo 5:17 \xt 1 Kin 17:1; 18:1 \x*  
\v 18 Ena kakom i mora goungoro yaromi tokoi Yai Gumam ka make ei tongoro nimi ori sungoro ena tai woinga nokapu mokome.\x * \xo 5:18 \xt 1 Kin 18:42-45; Lk 4:25 \x*   
\s1 Ka koropane  
\p
\v 19 Ena, arinamao, ne yokamai nenta gunom kam kawom dungua konom i ma dere nangua ena te yai ta fure okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua\x * \xo 5:19 \xt Mt 18:15; Gar 6:1 \x*  
\v 20 ena firo! Yaromi bei moiro yai ta biam fai tongua yaromi okom akore inako dere gunom kam konom tokoi unangua ena yaromi yai ta biam fai tongua yaromi kuiam akire di towangoro ena kakom kakom goikename. Te Yai Gumam yaromi biam fai tongua i munmane kore de towame. Ena na kanam mora epe.\x * \xo 5:20 \xt Sam 51:13; 1 Pi 4:8 \x*