\id HEB - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h Ipuru \toc1 Yai Ta Bei Moiro Ipuru Ari Yokamai Munom Ganom I Boi Erome \toc2 Ipuru \toc3 Ip \mt1 Yai Ta Bei Moiro Ipuru Ari Yokamai Munom Ganom I Boi Erome \ip Munom ganom i Yura ari fi ki si teinga yokamai kanom dume. Munom ganom kam i “Ipuru” dungua iran i no yokamai “Ipuru ari” dupune. Ena munom ganom i boingua yaromi kam fikepune. \ip Ena Yai Gumam kiama yokamai furo Ipuru ari fi ki si teinga yokamai bei niki de ereinga ena Ipuru ari “No Yesu konom ma dere koma Mose ka dungua dourom boipunga tokoi dourom borapune,” dimba yai munom ganom i boingua yaromi bei moiro “Yesu konom i dourom boiyo!” di erome. Yesu yaromi uro goiro kon ta yaume. Kon i kon nokapu wom dungua ena dourom borainga i faime. Yai munom ganom i boingua yaromi “Ipuru ari mapunom i firaime,” diro munom ganom i boi erome. \c 1 \p \v 1 Komariki kakom kakom Yai Gumam bei moiro ka mapunom di mari deinga yokamai kam di erongoro ena yokamai furo no awanoma yokamai ka ta ka ta i di mari de ereime. \v 2 Di mari de ereimba epena man kamun gounangua kakom tei yaromi bei moiro wam ka i di tongoro yaromi ka i no yokamai di mari de norome. Te Yai Gumam bei moiro “Na wanam tai kan i muruwo kapakom daire kokonan bename,” diro tai kan muruwo bei engua kokonan i okomdi ei tome. Te Yai Gumam bei moiro wam yaromi “Tai ta ta muruwo iname,” diro gunom boi tome.\x * \xo 1:2 \xt 1 Pi 1:10; Kor 1:16 \x* \v 3 Te Yai Gumam bau boingua keranom sunguamere epe yaromi wam bau boingua keranom sungua ama moime. Te Yai Gumam mapunom moinguamere epe wam yaromi Yai Gumam towane moime. Ena tai ta ta muruwo yo dungua wam yaromi bei moiro kam erowai tonguai diro “Tai ta ta muruwo i epe yo duwame,” dungoro yo dume. Ena yaromi “Yai Gumam nonon yokamai bianom bepunga tarom i muruwo wom kore dowame,” diro eri yoro bakomdi goingua kokonan bei gouro kamundi furo nem yoporam ori wom boingua kapakom moingui tei furo yaromi okom womdi tei ame dero moime. \x * \xo 1:3 \xt 2 Ko 4:4; Kor 1:15; Ip 8:1-2 \x* \v 4 Iran i Yai Gumam bei moiro “Na wanam yo,” di tongoro ena wam i kam i bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai muruwo kanom ime de erome. Kawom, Yesu kam nuwi kokonan gan yokamai kanom ime de eronguamere epe Yesu yaromi mapunomom i nuwi kokonan gan yokamai mapunonom i ama muruwo ime de erome.\x * \xo 1:4 \xt Fir 2:9 \x* \s1 Yai Gumam wam yaromi kamundi nuwi kokonan gan moinga yokamai ime de erome \p \v 5 Ena ta bengoro na bei moiro “Wam kam i Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom ime de erome,” epe diye? Yai Gumam yaromi furo kamundi nuwi kokonan gan ta “Ne na wanam moine. Epena na furo ‘Na ne nenum moiye,’ ari di ereiye,” epe di tekeme. Te yaromi ama “Na ne nenum moraikoro te ne na wanam morane,” epe di tekeme. Tamanume. Yaromi “Ne na wanam moinie,” diro nenen wam towane di tome.\x * \xo 1:5 \xt Sam 2:7; 1 Kro 17:13; Ip 5:5 \x* \v 6 Te kakom ta Yai Gumam bei moiro “Na wanam koma wom kui eika yaromi man boromdi tei awi dowaiye,” diro ena “Na nuwi kokonan gan yokamai muruwo furo na wanam yaromi kam bawom duwaime,” epe dume.\x * \xo 1:6 \xt Lk 2:13-14; Ro 8:29 \x* \v 7 Ena Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kanom ta epe dume. “Kamun kai siro u koro koro funguamere epe na nuwi kokonan gan yokamai u koro koro fime. Te e dongua gainga dero tai ta ta muruwo donguamere epe na nuwi kokonan gan yokamai furo ari bei niki de ereime,” epe dume.\x * \xo 1:7 \xt Sam 104:4 \x* \v 8 Ena nuwi kokonan gan yokamai furo nuwi kokonan towane bei moimba Yai Gumam bei moiro wam kam wayom epe di mari de tome: “Yai Gumam yo, kakom kakom ne ari kiapanom bei erowanie. Ne yo tongua mapunom akoro ena ari kiapanom nokapu bei morane.\x * \xo 1:8 \xt Sam 45:6-7 \x* \v 9 Te ne furo ari yo tongua mapunom nokapu beinga yokamai mun kanenba ari mapunom niki dongua bei moinga yokamai niki de fi erene. Ne epe moinga iran i na, ne Yai Gumanum, bei moiro ‘Ne denum minum moko iwa nangoro mun ori wom fi morane,’ diro gunom boi ereiye,” epe di mari de tome. \v 10 Te yaromi ka ta ama epe wom di tome: “Ari Wanopanom yo, komariki mapunom boikepunga kakom tei ne furo mansinom bei eire te nenen okonumdi kamun ama bei ene.\x * \xo 1:10 \xt Sam 102:25-27 \x* \v 11 Ena tai kan muruwo bei enga i gounamba ne kakom kakom moi dere wo moranie. Te gai suna gorom enanguamere epe tai kan bei enga tarom i gorom epemere fuka duwame. \v 12 Te yai ta gai gorom bun feire ma donguamere epe ne tai kan bei enga bun feire ma dowanie. Te ari gai finga gorom kui sire fiasi deingamere epe tai kan muruwo bei enga gounamba ne koma moingamere epe epena ama moiro te kakom kakom moi dere wo moranie. Te ne ama goikenanie,” epe dume. \v 13 Te yaromi nuwi kokonan gan ta ka ta “Ne uro na okonam womdi ame do! Ne tei moranga ena ‘Ne kianuma yokamai ime de erowanie,’ diro yokamai ei goraiye,” epe di tekeme. Tamanume. Yaromi ka i wam towane di tome.\x * \xo 1:13 \xt Sam 110:1 \x* \v 14 Ena kamundi nuwi kokonan gan yokamai mapunom i tora dume? Nuwi kokonan gan yokamai murom towane moime. Ena yokamai Yai Gumam kokonan bei teingoro ena yaromi “Ari yai opai fi ki si narere moi kuwom suwainga inainga yokamai akire di erowaiye,” diro nuwi kokonan gan ewi dongoro furo yokamai akire di ereime.\x * \xo 1:14 \xt Sam 91:11; Ap 12:7 \x* \c 2 \s1 Yai Gumam ari akire di erongua mapunom i tai ori dumie \p \v 1 Ena Yai Gumam wam yaromi yai ori moingua iran i no yokamai “Ako sikenapune,” diro Yesu ka di norongua dourom boiro a ki siro wan morapune. \v 2 Komari Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai uro ka di guwo dungua ari di ereingoro ena yokamai ka i firo “I ka kawom dume,” dime. Ena yai ta ka i dourom boikengua yaromi Yai Gumam “Ari na kanam dourom boikenainga yokamai meina niki dongua inaime,” epe dungua i imie.\x * \xo 2:2 \xt Gar 3:19 \x* \v 3 Ena komari ari yokamai meina epe inainga te epena no yokamai bei moiro Yai Gumam moi kuwom suwapunga norongua mapunom i tai ori dungua i mounom wako towapungai iran i Yai Gumam meina niki ori wom dongua mokom bai norowame. Yai Gumam no moi kuwom suwapunga norongua kam i Ari Wanopanom bei moiro ka i di mari dongoro ena ari ka i finga yokamai u no yokamai moipungi tei uro “Ka i kawom dume,” diro di mari de noreime.\x * \xo 2:3 \xt Ip 10:29; 12:25 \x* \v 4 Te Yai Gumam nenen ama bei moiro “No yokamai ‘Ka i kawom dume,’ duwaime,” diro ena tai gumam koi dungua i mari dere te tai ta ta ori beiro te ari ganom nouro dinga tarom ama beme. Te yaromi “Ari yokamai na kokonanam benaime,” diro nenen inokore enguamere epe dourom boiro Murom Sumuna boware munmane ari ei erongua i ari yai opai towane towane erome.\x * \xo 2:4 \xt Mk 16:20; 1 Ko 12:4, 11 \x* \s1 Yesu uro Yai Gumam moi kuwom suwainga erongua konom ari opom di erome \p \v 5 Ena nonon bei moiro epena ka dupungai ari yokamai okome mapunom koi wan morainga kam i dupunga mapunom i ne yokamai fiyo! Yai Gumam bei moiro nuwi kokonan gan yokamai “Ne yokamai ari mapunom koi wan morainga yokamai kiapanom bei moiyo!” epe di erekeme. Tamanume. \v 6 Komari Yai Gumam kam mapunom ikai tei yai ta epe di mari dome. \q1 Yai Gumam yo, ari yokamai noromanga tai moinga iran i ta bengoro kanom fi erene? Te ari yokamai noromanga tai moinga iran i ta bengoro ne kiapanom bei erene? \v 7 Ena ne bei moiro ari bei enga kakom gurom towane yokamai moingi oropo tei moingoro te ne nuwi kokonan gan ganuma yokamai teme iwa moime. Moimba te okome ne ari yokamai akire di iwa dere kanom akire dire \v 8 “Yokamai tai kan muruwo kiapam benaime,” diro kokonan i erenie, \m ka mapunom epe dume. Ena epemere Yai Gumam “Ari yokamai tai kan muruwo kiapam benaime,” epe dungua ena no yokamai “Tai ta ta muruwo kiapam benapune,” di fipunba epena no mora kanupunga no ari yokamai tai kan i muruwo kiapam beikepunie. Tamanumba \x * \xo 2:8 \xt 1 Ko 15:24-26 \x* \v 9 te no yokamai kanupungai epena Yesu yaromi tai kan muruwo kiapam bei erome. Yaromi kakom gurom towane Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai ime de erekemba epena yaromi gam kipi ori wom fire eri yoro bakomdi goingua Yai Gumam bau boingua tere yaromi kam akire di towaime. Yai Gumam “Na ari yai opai muruwo yo morom bei nokapu de erowaiye,” dungua Yesu uro nonon yokamai muruwo fi norero goi norome.\x * \xo 2:9 \xt Fir 2:8-9 \x* \p \v 10 Yai Gumam tai kan muruwo bei eire kiapam bengua yaromi “Na wanam aponam yokamai bau boingua erowaiye,” diro bei moiro Yesu yaromi gam kipi kokonan tongua i faime. Te Yesu yaromi no yokamai akire di norere moi kuwom suwapunga kapakom moiro ena gam kipi kokonan ingua yo tongua yai u mari fume. Tai mapunom i Yai Gumam bengua nonon mora fipunie.\x * \xo 2:10 \xt Ip 5:8-9 \x* \v 11 Ena Yesu bei moiro no yokamai muruwo yo tongua mapunom norongua iran Yesu te no yo tere moipunga yokamai gere arinoma towane moipune. Iran i Yesu uro “Na emenamao,” di norere gai goikemie. \x * \xo 2:11 \xt Mk 3:35; Yo 20:17 \x* \v 12 Ena Yesu gai goikere emeroma yokamai kanom epe dume. \q1 “O, Yai Gumam yo, na uro ne kanumdi na emenama yokamai di mari de erowaiye. Te na furo ne ganuma kuku boinga yokamai moingi suna tei furo ne kanum akire duwaiye,” \m epe dume.\x * \xo 2:12 \xt Sam 22:22 \x* \v 13 Te yaromi ka ta ama dume. \q1 “Na bei moiro Yai Gumam fi ki si towaiye,” \m epe dume. Epe diro ena ka ta tokoi dume. \q1 “Yai Gumam bei moiro ‘Ne na ganama yokamai ne kiapanom bei naro!’ di narongua ena na te gama yokamai gere tawa moipunie,” \m epe dume.\x * \xo 2:13 \xt Ais 8:17-18 \x* \x * \xo 2:13 \xt Yo 12:31; 1 Yo 3:8; Rew 12:10 \x* \v 14 Ena ari okome Yai Gumam gama u mari nainga yokamai ganom dinom u mari fingamere epe Yesu ama gam dinom u mari fume. Ta bengoro yaromi gam dinom u mari ume? Koma Satan yaromi bei moiro ari goinga mapunom erongoro ena Yesu uro gam dinom u mari uro “Na Satan suwaikoro ena yaromi yoporam boinguamom i gouname,” diro goime. \v 15 Te ari yai opai mangi tawa moiro goraingai mapunom kakom kakom kuri fi moimba Yesu goiro ari goraingai kuri fikenainga konom yaume. \v 16 Kawom, yaromi bei moiro Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai kokonanom i akire di erekemie. Tamanume. Yaromi bei moiro Aparam fi ki si tonguamere epe no fi ki si topunga yokamai sumuna akire di noromie.\x * \xo 2:16 \xt Ais 41:8-9 \x* \v 17 Ena no yokamai towane akire di norongua ena Yesu emeroma yokamai moingamere epe u mari unangua faname. Ena yaromi “Na fi mun ei teika yai ori moiro ari kanom fi erere te na akinam fera di erowaikoro ena Yai Gumam ari bianom beinga i kore de erowame,” diro gam dinom u mari ume.\x * \xo 2:17 \xt Fir 2:7; Ip 4:15; 1 Yo 2:2; 4:10 \x* \v 18 Ena Satan yaromi uro Yesu ka kea ei tongua kakom tei Yesu gam kipi kokonan ama ingua iran i epena Satan uro no ari yai opai ka kea ei norongua kakom tei Yesu uro no yokamai akire di norongua kounom moimie. \c 3 \s1 Yesu mapunom bengua i bei moiro Mose mapunom bengua i ime de tomie \p \v 1 Ena arinamao, Yai Gumam “Ne yokamai kamundi tei moraime,” diro unom boingua ena ne yokamai yo tere moime. Ena ne yokamai Yesu yaromi mapunom fi kenom bei teiyo! Kawom, no yokamai bei moiro yaromi Yai Gumam awi dongua fungua yai moingua te fi mun ei tongua yai ori ama moingua yaromi kam i di mari dopune.\x * \xo 3:1 \xt Ip 4:14; 6:20; 7:26; 8:1; 9:11 \x* \v 2 Ena yai ta Mose bei moiro Yai Gumam gama kokonan nokapu bei eronguamere epe Yai Gumam Yesu gunom boi tongoro ena Yai Gumam giramdi tei dourom boiro kokonan nokapu beme.\x * \xo 3:2 \xt Nam 12:7 \x* \v 3 Bemba yai ta iki kengua ari yokamai kanere “Ikirai i nokapu dume,” dimba yokamai bei moiro iki kengua yaromi kam kawom akire dime. Ena koma ari yokamai Mose kam akire dimba epena yokamai iki kengua yaromi kam akire dingamere epe yokamai Yesu kam kawom akire duwainga i faname. \v 4 Te iki kengua mapunom i tora mere dume? Iki ta iki ta keinga ari yokamai ikirai keimba Yai Gumam bei moiro tai ta ta muruwo bei eme. \v 5 Te Mose yaromi furo Yai Gumam giramdi gore diro gama yokamai moingi suna tei moiro Yai Gumam ka ta ka ta okome duwangua kam i di mari dome. Epe beiro yaromi nuwi kokonan Yai Gumam bei tomba \v 6 Kirisito yaromi nuwi kokonan gan moikeme. Yaromi Yai Gumam wam moiro ena no gama yokamai yaromi ikom epemere moipunga yokamai kiapanom bei erome. Ena no yokamai fi ki si topunga mapunom a ki suwapunga te “Yaromi bei nokapu de norowame,” diro fi ki supunga mapunom i ama a ki suwapunga ena iran i no yokamai Yai Gumam gama morapune.\x * \xo 3:6 \xt Kor 1:23; Ip 3:14; 10:23 \x* \s1 Ari Yai Gumam ka dungua si deinga kam \p \v 7 Ne yokamai fi ki si teinga mapunom a ki siro Yai Gumam gama morainga ena iran ne yokamai Murom Sumuna kam komariki di erongua i fiyo! Yaromi ka i epe dume: \q1 Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga \x * \xo 3:7 \xt Sam 95:7-11 \x* \v 8 ena te ne yokamai denom minomdi si fere de ki sikeiyo! Koma ne yokamai awanoma yokamai furo ari moikeinga akaiyomdi tei moiro “Yai Gumam yaromi i kawom akire di norowambo?” diro kou kou mapunom eiro denom minomdi si fere de ki singamere epe ne yokamai denom minomdi si fere de ki sikeiyo!\x * \xo 3:8 \xt Eks 17:7; Nam 20:2-5 \x* \v 9 Kakom tei Yai Gumam epe dume: “Ne yokamai awanoma yokamai noniki 40 moiro na tai muruwo beika kaningai ma dero ‘Na kawom akire di norowambo?’ diro mina wako nareimie. \v 10 Iran i na denam minam yokamai eriyom moko erero ‘Kakom kakom yokamai denom minom unanan fungoro te yokamai na mapunanam faingui tei wankeimie,’ epe diye. \v 11 Dipa yokamai wankeingoro na denam minam eriyom mokongoro na okonam koi mapunomdi dere ka kawom dire ‘Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,’ epe diye,” Yai Gumam epe dume, \m Murom Sumuna yaromi epe dume.\x * \xo 3:11 \xt Nam 14:21-23 \x* \p \v 12 Ena iran, na arinamao, ne yokamai “No yokamai moipungi suna tei nenta inokore dinepe dongua eikere fi ki singa mapunom i ma dekere Yai Gumam yokori moinguai yaromi mouwom wako tekenamie,” diro ena kan kenom beiyo! \v 13 Ena ne yokamai Yai Gumam mounom wako tekenaimba ne yokamai “Yai ta uro no yokamai moipungi suna tei nenta mimi bei towangoro yaromi biam beire Yai Gumam mouwom wako tekenamie,” diro ena epena kakom yo moipunga kakom i ne yokamai arinoma yokamai towane towane ka nokapu di erere kakom kakom denom minom bei erowai te ereiyo! \v 14 Ena no yokamai koma kakom fi ki supunga ena epena ama nonon fi ki supunga yoporam boiro ako ki suwapunga te okome gorapunga kakom tei ama fi ki suwapunga ako ki si morapunga ena no yokamai te Kirisito gere towane wom morapune.\x * \xo 3:14 \xt Ip 3:6 \x* \v 15 Kawom, Yai Gumam ka mapunom i epe ama dungua: \q1 Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga denom minomdi si fere de ki sikeiyo! Koma ne yokamai awanoma yokamai kou kou eiro denom minomdi si fere de ki singamere epe ne yokamai denom minomdi koi si fere de ki sikeiyo! \m Ka mapunom epe dungua \x * \xo 3:15 \xt Ip 3:7-8 \x* \v 16 ena eramom Yai Gumam giramdi firo kou kou eire yaromi kam i si deime? Ari Mose gere Isipi man tei ma dero finga yokamai muruwo kou kou eire Yai Gumam kam si deime.\x * \xo 3:16 \xt Nam 14:1-35 \x* \v 17 Te noniki 40 fungoro Yai Gumam eramom dem miriyom eriyom moko erome? Yaromi ari yai opai bianom faingua yokamai dem miriyom eriyom moko erongoro ena yokamai goingoro ena yononom i ari moikeinga akaiyom koro tei yo dume.\x * \xo 3:17 \xt 1 Ko 10:5, 10 \x* \v 18 Te Yai Gumam okom koi mapomdi dere ka kawom diro “Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,” diro eramom di erome? Ena yaromi bei moiro ari yai opai kam i si deinga yokamai ka i di eromie.\x * \xo 3:18 \xt Ip 3:11 \x* \v 19 Epemere nonon mora kanupunga yokamai fi ki si tekeinga yokamai uro Yai Gumam gere moiro ganom ei firainga akaiyom kinaimie. \c 4 \s1 Ari yai opai Yai Gumam gama yokamai ganom ei firainga kam \p \v 1 Ena Yai Gumam ka di koi eiro “Ne yokamai uro na gere iron morapune,” dunguai yo dumia ena no yokamai kuri fire “Nonon yokamai muruwo ako sikere ganom ei firapunga akaiyom ikai napune,” diro kan kenom beiro morapune. \v 2 Te koma Isirae ari yokamai Yai Gumam gunom kam fingamere epe no yokamai epena moipunga Yai Gumam gunom kam ama fipunie. Te Isirae ari yokamai ka i fimba yokamai yo fire fi ki sikeinga ena kam i akire di erekengua iran i no yokamai “Kam i ako ki suwapune,” diro kan kenom benapune. \v 3 Ena nonon yai opai fi ki supunga yokamai fu ganom ei firapunga akaiyom ikai koi napunie. Yai Gumam “Na denam minam eriyom mokongoro okonam koi maponamdi dero ka kawom dire ‘Ena yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,’ epe diye,” epe di eronguamere epe nonon yokamai mora fipunga ganom ei firapunga akaiyom i yo dume. Yai Gumam man kamun mora bei engua ena tai mapunom mapunom bengua i mora bei goumba kam i ama yo dumie. \x * \xo 4:3 \xt Sam 95:11; Ip 3:11 \x* \v 4 Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane Yai Gumam man kamun bei ei goungua ena ka mapunom koi aro kakom ta yo dungua kam epe dume: “Yai Gumam kakom okonom koro muruwo koro ta kokonan bei gouro ena kakom ta gam ei fire moime,” epe dumie.\x * \xo 4:4 \xt Yen 2:2 \x* \v 5 Ena ka mapunom koi ta ka i tokoi di mari dere “Ari yokamai uro na gere moiro ganom ei firainga akaiyom kawom kunaime,” epe dumie. \x * \xo 4:5 \xt Sam 95:11 \x* \v 6 Iran i ari suwo koropane yokamai ganom ei firainga akaiyom i naimba ari yai opai komari Yai Gumam gunom kam finga yokamai ka i gore dikeinga iran ikai tei kinaime. \v 7 Ena ari suwo koropane ganom ei firainga akaiyom naimba suwo koropane ikai kinainga no mora fipunga Yai Gumam bei moiro no yokamai ganom ei firapunga akaiyom ikai napunga kakom ta nou kei eiro “Epena kakom” kam daime. Koma Isirae ari yokamai Isipi man tei ma dere fingoro ena okome non iki munmane mora fu dongua kakom tei Yai Gumam furo kam i Dawiri di tongoro ena yaromi di mari dome. Koma iwa kakom munom ganom no yokamai Dawiri kam i mora boipunga iran kam i tokoi fiyo! “Epena kakom ne yokamai Yai Gumam giramdi firainga ena denom minomdi fere de ki sikeiyo!” epe dume.\x * \xo 4:7 \xt Sam 95:7-8 \x* \v 8 Ena komari kakom i Yasuwa yaromi bei moiro Yai Gumam okom koiro ka di guwo dunguamere epe Isirae ari endire ganom ei firainga akaiyom ikai kingua iran i okome Yai Gumam “Kakom ta ganom ei firainga akaiyom i ikai naimie,” epe tokoi di erome.\x * \xo 4:8 \xt Yos 22:4 \x* \v 9 Ena nonon mora kanupunga ari yai opai Yai Gumam gama yokamai ganom ei firainga akaiyom i yo dumie. \v 10 Ena Yai Gumam nenen kokonanom i bei gouro furo gam ei finguamere epe yai ta furo gam ei firangua akaiyom i ikai nangua yaromi nenen kokonanom i tei ma dere gam ei firo morame.\x * \xo 4:10 \xt Ip 4:4 \x* \v 11 Koma Isirae ari yokamai bei moiro Yai Gumam kam dungua gore dikeinga ena ganom ei firainga akaiyom ikai kinga iran i yokamai mapunom beingamere epe nonon yokamai beikenapunba nonon yokamai furo “Ganom ei firapunga akaiyom i ikai napune,” diro yoporam boiro konom dourom boiro napune. \v 12 Te Yai Gumam kam dungua mapunom i tora dume? Yai Gumam yokori moinguamere epe kam i yoporam boiro dume. Te sanupui ori i koro koro nonguai bei moiro kene kene eiro gam dinom si gui dumba Yai Gumam ka dungua i fu ari kuianom nomanenomdi ikai koi furo si dou di suwo domie. Ena kam i ikai furo yoporam boiro ari inokore einga mapunom te ari “Tai i inapune,” dinga mapunom i mari dome.\x * \xo 4:12 \xt 1 Pi 1:23; Ef 6:17; Rew 1:16; Yo 12:48 \x* \v 13 Ena no yokamai “Yai Gumam uro tai mapunom mapunom bepunga kankename,” diro eke dere you dowapunga i faikemie. Kawom, Yai Gumam tai kan muruwo okom muromdi kanungua ena no tai bepunga di towapungoro fanambo faikenambo yaromi ipu siro di mari de norowangua iran i no yokamai yoporam boiro ganom ei firapunga konom dourom boiro napune. \s1 Yesu yaromi fi mun ei tongua yai orinom moime \p \v 14 Ena iran Yai Gumam wam Yesu yaromi uro no yokamai fi mun ei tongua yai orinom moiro kamundi ikai tei funguai iran no fi ki supunga di mari dopunga i ako ki suwapune.\x * \xo 4:14 \xt Ip 3:1; 10:23 \x* \v 15 Ta mere beiro ako ki suwapune? No yokamai fi mun ei tongua yai orinom yaromi no bianom faingua yokamai kanom fi norongua moikemo? Tamanume. Satan yaromi no yokamai ka kea ei noronguamere epe yai orinom ka kea ei tomba yaromi biam beikengua iran i yaromi no yokamai kanom fi norome.\x * \xo 4:15 \xt Ip 2:17 \x* \v 16 Ena yaromi epe moingua no yokamai yoporam boiro Yai Gumam moingui teina tei napune. Te morapungoro ena tai ipun dongua fuka di norowangua kakom i Yai Gumam no kanom fi norere akire di norere bei nokapu de norowame.\x * \xo 4:16 \xt Ip 10:19 \x* \c 5 \p \v 1 Ena Yura ari fi mun ei teinga yai orinom moingua mapunom i tora dume? Yura ari yokamai bei moiro yai ta gunom boi tere “Ne Yai Gumam kokonan beyo!” di teingoro ena yaromi furo “No ari bianom bepune,” di firo non sipsip fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tome. \v 2 Ena yaromi nomanem ama erowai tekere biam ama bengua yaromi bei moiro ari mapunom mapunom fikeinga Yai Gumam konom ma deinga yokamai bei wira di erere akire di erome.\x * \xo 5:2 \xt Ip 4:15 \x* \v 3 Yaromi bei moiro “Yai Gumam uro ari yokamai bianom beinga kore de erowame,” epe towane diro fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tomo? Ma deiyo! Yaromi nomanem ama erowai tekere biam ama bengua iran i yaromi “Yai Gumam uro nonon yokamai muruwo bianom bepunga kore de norowame,” epe diro fi mun ei teinga tarom Yai Gumam tome.\x * \xo 5:3 \xt Lew 9:7; 16:6 \x* \v 4 Te yai ta nenen “Na fi mun ei teinga kokonan inaiye,” diro beikemie. Tamanume. Yai Gumam kokonan i tome. Komari Yai Gumam bei moiro Aron yaromi uwom boiro fi mun ei teinga kokonan i tonguamere epe Yai Gumam yai ta kokonan i tome.\x * \xo 5:4 \xt Eks 28:1 \x* \v 5 Iran i epemere Kirisito yaromi bei moiro nenen kam akire diro fi mun ei teinga kokonan ikemie. Tamanume. Yai Gumam bei moiro “Ne fi mun ei teinga kokonan inanie,” diro Kirisito nenen gunom boi tere ka ta epe di tere: \q1 “Ne na wanam moinie. Epena na furo ‘Na ne nenum moiye,’ ari di ereiye,” \m epe di tome.\x * \xo 5:5 \xt Ip 1:5 \x* \v 6 Te Yai Gumam ka mapunom koi ta ka ta epe dume: \q1 “Ne fi mun ei teinga kokonan inga ne kakom kakom inanie. Yai ta kam Mekisereki yaromi fi mun ei teinga kokonan bei moinguamere epe ne bei morane.” \m Yai Gumam wam epe di tome.\x * \xo 5:6 \xt Sam 110:4; Ip 6:20; 7:1, 17 \x* \p \v 7 Ena koma Yesu mangi tawa moingua kakom tei yaromi “Na goikenaika Yai Gumam akire di narowame,” diro u ori wom boi tere kai munmane ama meire ka make ei tere yana di tongoro yaromi nenen kam akire di tekengua Yai Gumam giramdi gore dungua iran yaromi ka make ei tonguai Yai Gumam fi tome.\x * \xo 5:7 \xt Lk 22:40-44; Fir 2:6-8 \x* \v 8 Te Yesu yaromi Yai Gumam wam moimba Yai Gumam “Yaromi na kanam dika gore di firangua konom i kaname,” diro ena gam kipi kokonan tome. \v 9 Ena Yesu Yai Gumam giramdi muruwo gore dungua ena yaromi ari akire di erowangua kapakom u mari ungoro ena ari yai opai bei moiro yaromi giramdi gore duwainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime. \v 10 Ena Yai Gumam bei moiro Mekisereki yaromi “Ne fi mun ei teinga kokonan inanie,” diro gunom boi tonguamere epe Yai Gumam Yesu gunom boi tero fi mun ei teinga kokonan tomie.\x * \xo 5:10 \xt Ip 5:6; 6:20 \x* \s1 No yokamai ako sikenapunga kam \p \v 11 No yokamai Mekisereki kam munmane ne yokamai di erowapunba epena ne yokamai kinanom gi dungoro kene kene eire fi kun daikeinga no yokamai ganom kipi kokonan ori wom iro ka i di erowapune. \v 12 Te koma wom ne yokamai gunom kam mora finga ena epena kakom tei ne yokamai ka nuwi si ereinga ari morainga i fanamba tamanume. Ena yai ta uro ne yokamai Yai Gumam gunom kam koma wom finga i tokoi nuwi si erowangua i faname. Te gan gawo yokamai ami towane wom nero kopuna eriyom mokongua nekeingamere epe ne yokamai gunom kam koma wom finga tokoi firaime. Kawom, ne yokamai gan gawo epemere moimie.\x * \xo 5:12 \xt 1 Ko 3:1-3 \x* \v 13 Te ari gan gawo moingamere epe moinga yokamai yo tongua mapunom kawom fikeime. \v 14 Fikeimba ari erowai tere kopuna eriyom mokongua neingamere epe moinga yokamai gunom kam muruwo fimie. Te yokamai kakom kakom inokore ei firo “Mapunom i niki dowambo nokapu duwambo firapune,” diro fi kenom beiro mapunom i ipu suwaimie.\x * \xo 5:14 \xt Ro 16:19; Fir 1:10 \x* \c 6 \p \v 1 Ena no ka mora kawom dupunga ena no yokamai Kirisito gunom kam koma fipunga kam i towane kakom kakom firapunga i faikename. Ena no yokamai “Gunom kam i muruwo yoporam boiro firapune,” diro kipi kokonan ori benapunga firapune. Ena koma no yokamai nomanenom si awa tero gorapunga konom ma dopunga mapunom i te Yai Gumam fi ki si topunga mapunom i mora inokore ei fipunga iran i tokoi inokore ei fikenapune. \v 2 Te nuwi biyom singa kam i te ka mapunom ari ori bei moiro okonom ei ari binomdi kopu dero boware ereinga kam i te ari goinga tokoi arowainga kam i te Yai Gumam ari ipu si erowangua yokamai kakom kakom kan fai dere wo morainga kam i muruwo ama mora di fipunie. Ena iran no yokamai ka i tokoi fikenapunba ka ta ka ta firapunie.\x * \xo 6:2 \xt Ip 9:14 \x* \v 3 Te Yai Gumam “O” duwangua ena gunom kam i kam muruwo firapune. \p \v 4 Ena ta bengoro gunom kam i kam muruwo firapune? Fiyo! Ari gunom kam koma fimba okome yokamai fi ki singa ako sire kam i mounom wako towainga ena yokamai nomanenom si awa tere akai nokapu nainga i faikename. Yokamai koma Yai Gumam bau boingua ire te kamundi tai ta ta nokapu kanere te Yai Gumam Murom Sumuna tai erongua tarom i ire \v 5 te Yai Gumam kam i nokapu wom dungua ama fire te Yai Gumam tai ori yoporam boingua okome fuka duwangua kanere ena yokama tai i epe kanimba \x * \xo 6:5 \xt 1 Pi 2:3 \x* \v 6 yokamai ako suwainga okome nomanenom si awa towainga konom dikeme. Tamanume. Ari yokamai Yai Gumam wam eri yoro bakomdi tei singamere epe yokamai wam sire te kam ka singa ena nomanenom si awa tere akai nokapu wom nainga faikenaro bemie.\x * \xo 6:6 \xt Ip 10:26-29; 1 Yo 5:16 \x* \p \v 7 Ena na bei moiro “Yokamai fi ki singa ako sunguamere epe ne yokamai fi ki singa ako sikenaime,” diro ka di boiro di erowaiye. Kakom munmane nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi ari tai woingai nokapu wom fuka dungoro ena yokamai tai i iro neime. Yai Gumam i kanere mansinom i akire di tongoro ena kopuna nokapu wom mokome. \v 8 Mokomba nimi si moiro nuwi fu mansinomdi ikai tei fungoro ena mansinom boromdi garom marom boiro korangua Yai Gumam niki de firame. Mansinom i niki dowangoro ena Yai Gumam bei niki de tero fiasi dero gai dou duwame.\x * \xo 6:8 \xt Yen 3:17-18 \x* \p \v 9 Ena ne yokamao, no mun fi eropune. Epena ka i ipun donguai ne yokamai di eropunba no yokamai mora kanupunga ne yokamai mapunom nokapu dourom boraimie. No yokamai bei moiro “Ne yokamai kon nokapu wanere Yai Gumam akire di erowangua moi kuwom suwainga inaime,” epe kawom di fipune. \v 10 Ne yokamai bei moiro yaromi gama yo teinga yokamai akire di erere kokonan nokapu bei ereinga ena ne yokamai Yai Gumam denom minom mun fi teinga mapunom opom di teimie. Yai Gumam yo tere moingua iran i bei nokapu de erowame.\x * \xo 6:10 \xt Ip 10:32-34; 1 Ko 15:58 \x* \v 11 Ena ne yokamai mora kaningai Yai Gumam ka di koi eiro “Na mapunom epe bei erowaiye,” dungoro ne yokamai fi ki si tere “Yai Gumam mapunom bei norowangua i inapune,” diro kokonanom ori beiyo! Epena kakom te okome kakom gounangua kokonanom bei derewo bei derewo moiyo! \x * \xo 6:11 \xt Ip 3:14 \x* \v 12 Ena ne yokamai kokonanom i wira diro beikeiyo! Ari yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si tere yaromi ka di koi engua “Na mapunom epe bei erowaiye,” di engua ingamere epe ne yokamai yoporam boiro Yai Gumam fi ki si towainga ena “Ne yokamai Yai Gumam mapunom bei norowangua i inaime,” di fipune. \s1 Yai Gumam ka di koi engua kawom fuka duwame \p \v 13 Ena komariki Yai Gumam furo yai ta Aparam ka di koi ei tongua kakom tei Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei tome. Te yai ta bei moiro Yai Gumam ime de towangua faikengua ena Yai Gumam nenen kam dairo “Na kawom di ereiye,” di tome. \v 14 Ena yaromi ka epe di koi ei tome: “Na boware ori wom ne kawom erere te bei moiro ne gaunuma yokamai munmane wom erowaiye,” epe di tome.\x * \xo 6:14 \xt Yen 22:16-17 \x* \v 15 Ena epemere Aparam yoporam boiro Yai Gumam ka dunguai kakom kakom ako ki sire ena Yai Gumam ka di koi ei tonguamere epe fuka dungoro ena Aparam kanere imie. \v 16 Ena ari mangi tawa moinga yokamai ka di koi eiro “Na epe benaiye,” dinga mapunom i epe: Yai ta nenen kam daikenamba yaromi furo “Na kawom di koi enaiye,” diro yai ori kam dairo “Na epe benaiye,” diro ka di koi ename. Ena kamom i erowai towangoro yai ta “Kamom i ime dowaiye,” diro benanguai giram i ipun dowamie.\x * \xo 6:16 \xt Eks 22:10-11 \x* \v 17 Te ari yokamai mapunom epe beingamere epe Yai Gumam ka di koi eire “Na epe benaiye,” dume. Ena yaromi “Ari yokamai ‘Na ka di koi eire “Na epe bei erowaiye,” di enguamere epe inapune,’ di firaime,” diro “Na epe bei erowaiye,” diro ka di koi ei erero nenen kam daime. \v 18 Ena Yai Gumam “Na epe benaiye,” ka diro nenen kam daingua te ka di koi ama engua iran i ka ta tokoi dikenamie. Te yaromi “Na epe benaiye,” diro nenen kam darangua kakom tei te ka di koi enangua kakom tei yaromi ama kasu dikenamie. Ena ka i kawom dungua no “Yai ta bei niki de norekename,” diro bu diro furo “Yai Gumam tai epe norowangua i ako ki siro morapune,” diro Yai Gumam moingui teina tei fupunga no yokamai denom minom moko iwa fume.\x * \xo 6:18 \xt Nam 23:19; 1 Sam 15:29 \x* \v 19 Ena Yai Gumam “Na epe bei erowaiye,” di norongua iran no yokamai yoporam boiro a ki supungoro no yokamai kuianom ako ime sikeme. No yokamai Yai Gumam ka dungua fi ki supunga ena fi mun ei teinga ari ori fu fi mun ei teinga ikom akai yo tongua koi funguamere epe epena no yokamai Yai Gumam moingui tei fupune. \v 20 Te Yesu bei moiro “No yokamai akire di erowaiye,” diro Yai Gumam moingui tei koma fume. Ena fi mun ei tongua yai ta Mekisereki yaromi kokonan benguamere epe Yesu ama u mari furo kakom kakom fi mun ei tongua yai ori kokonanom moi derewo moramie.\x * \xo 6:20 \xt Lew 16:2-3, 12, 15; Ip 5:6 \x* \c 7 \s1 Mekisereki yaromi fi mun ei tongua kokonan bengua kam \p \v 1 Ena na bei moiro Mekisereki kam wayom di mari dowaiye. Yaromi iki birom ori Serem yai ori beiro ari kiapam bei ere moiro te yaromi Yai Gumam teme iwa moingua yaromi fi mun ei tongua yai moime. Te koma Aparam furo akai ta ari mokoinga yokamai kura boi erero eiro ena inako dero ikomdi naro fungoro ena Mekisereki yaromi kon mori tei i mari dero kanero boware guwo di tongoro \x * \xo 7:1 \xt Yen 14:17-20 \x* \v 2 ena Aparam bei moiro kura boingua tarom i muruwo ipu siro okonom koro koro muruwo beiro koro towane ta Mekisereki tome. Ena Mekisereki yaromi kam i firapune. Nonon awa towapunga mapunom ta i epe: Yaromi yo tongua yai ori moime. Te yaromi iki birom ori Serem yai ori bengua ama moingua ena mapunom ta i epe: Yaromi ari denom minom gore amine ei erongua yai orinom moime. \v 3 Te Mekisereki nem mam te awama yokamai kanom fikepune. Yai Gumam kam mapunom yokamai kanom i mari dekeme. Te yaromi kui neinga kakom te goingua kakom i kam mapunom ama i mari dekeme. Te Yai Gumam wam fi mun ei tongua kokonan kakom kakom bei moi derewo moinguamere epe Mekisereki fi mun ei tongoro yaromi kakom kakom moi derewo moime.\x * \xo 7:3 \xt Sam 110:4; Ip 7:15-17 \x* \p \v 4 Ena ne yokamai fiyo! Mekisereki yaromi yai ori wom moimie. Koma no awanom Aparam ari kura boi erongua kakom tei yaromi kura boingua tai kan ingua tarom i iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tome. Tongua iran i Mekisereki yaromi yai ori mokongua moiro Aparam ime de tome. \v 5 Te Mekisereki yaromi bei moiro Liwai yaromi gama ama ime de erome. Liwai yaromi gama yokamai bei furo bei furo fi mun ei teinga kokonan imie. Ena Mose ka di guwo dungua i epe Liwai gama di erome: “Isirae ari yokamai bei moiro tainom i ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Yai Gumam towaime. Ena ne yokamai ari tai i towainga tarom i ire a kumo siyo!” epe di erome. Te Isirae ari yokamai Liwai ariyoma gama moiro te Aparam gama ama moimba Liwai gama yokamai furo arinoma tainom koro towane ta imie.\x * \xo 7:5 \xt Nam 18:21 \x* \v 6 Imba Mekisereki yaromi Liwai gam moikemba te Aparam tarom iro ipu siro okonom koro koro muruwo iro koro towane ta Mekisereki tongoro ena Mekisereki yaromi furo Aparam Yai Gumam ka di koi engua inangua yaromi boware tome. \v 7 Ena no yokamai mora kanupunga yai boware tongua yaromi bei moiro boware ingua yai ta bire ime de tome. \v 8 Ena Liwai gama fi mun ei teinga kokonan beinga yokamai Isirae ari tainom koro ta iro yokamai mora goimba te Mekisereki yaromi furo Aparam tainom koro ta ingua ena ka mapunom i epe dume: “Yaromi kakom kakom moi derewo morame,” i epe dume. \v 9-10 Ena koma Aparam furo taiyom koro ta iro Mekisereki tongua kakom i fi moiyo! Aparam yaromi Liwai awam moingua ena Aparam taiyom koro towane ta Mekisereki tonguamere epe Liwai te gama yokamai gere Aparam ipom engua moinga iran yokamai ama tainom Mekisereki teime. Te Liwai gama yokamai furo Isirae ari tainom koro towane ta imba Liwai gama yokamai tainom epemere Mekisereki teinga iran i no mora kaunpunga Mekisereki yaromi yai ori wom moime. \p \v 11 Ena komari Yai Gumam ka di guwo dungua diro Mose tere ena “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” di erongoro ena yokamai kokonan i imie. Yokamai kokonan imba kokonan i bei moiro ari kawom akire di erekengua iran i Yai Gumam bei moiro “Yai ta uro fi mun ei tongua kokonan ta iname,” diro awi mangi dongoro u mari ume. Liwai gama ta Aron yaromi fi mun ei tongua yai moinguamere epe Yai Gumam awi dongua yaromi moikemba yaromi furo Mekisereki fi mun ei tongua yai moinguamere epe moime. \v 12 Ena koma Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan bei moiro bei moi wimba epena mapunom i ma dopune. Ena fi mun ei teinga mapunom i ma dere fi mun ei tongua yai ta dourom boipunga iran ka di guwo dungua koma dourom boipunga i ama ma dere ka ta di guwo dungua dourom boipune. \v 13 Ena fi mun ei tongua yai ta u mari ungua mapunom i tora dume? Yaromi Liwai gam moikeinga ena Liwai fi mun ei teinga kokonanom i ikere fu fi mun ei teinga akaiyom tei ama kimie. \v 14 Tamanumie. Nonon yokamai mora kanupunga Isirae wam ta yaromi kam Yura dinga yaromi no Ari Wanopanom Yesu awam moingoro te Mose yaromi bei moiro Yura gama “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan i inaime,” di erekeme.\x * \xo 7:14 \xt Yen 49:10; Ais 11:1; Mt 2:6; Rew 5:5 \x* \s1 Mekisereki fi mun ei tongua kokonan benguamere epe Yesu kakom kakom beme \p \v 15 Ena Mekisereki u mari funguamere epe fi mun ei tongua yai ta u mari fungua iran i nonon yokamai ka di guwo dungua koma dourom boipunga i goungua mapunom i kawom fuka dungoro kanupunie. \v 16 Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inga Mose ka di guwo dungua “Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inaime,” dungua ena Liwai gama epe u mari fimba Yesu yoporam boingua iran kakom moi derewo morangua ena yaromi fi mun ei tongua kokonan imie. \v 17 Yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe Yai Gumam ka mapunom epe di tome: “Ne kakom kakom fi mun ei tongua yai moi derewo moranie. Mekisereki yaromi fi mun ei tongua kokonan inguamere epe ne kokonan inanie,” epe di tome.\x * \xo 7:17 \xt Sam 110:4 \x* \v 18 Koma Mose ka di guwo dungua “Liwai gama yokamai fi mun ei teinga kokonan inaime,” epe dungua i erowai tere nonon akire di norekengua iran Yai Gumam bei moiro ka i bei ma domie. \v 19 Te Mose “Ari yokamai yo tere moraime,” diro ka di guwo dungua ari eromba ka i no ari yokamai muruwo akire di norongua i faikeme. Faikengua ena Yai Gumam bei moiro nonon yokamai yaromi moingui teina tei napunga konom ta irau noromie.\x * \xo 7:19 \xt Ro 8:3-4; Gar 2:16 \x* \p \v 20 Ena Yai Gumam bei moiro “Yesu yaromi fi mun ei tongua yai morame,” diro yo morom ka di koi eikeme. Tamanume. Yaromi nenen kam dairo ka di koi emba yaromi bei moiro ari fi mun ei teinga kokonan koma inga yokamai “Ne yokamai fi mun ei teinga kokonan inaimie,” diro nenen kam dairo ka di koi ei erekeme. \v 21 Ei erekemba Yesu fi mun ei tongua kokonan ingua kakom tei Yai Gumam nenen kam dairo okom koi mapomdi dero ka kawom epe di tome: “Na ne Ari Wanopanum moika ka di koi ei erere ena ka i ma dero ka ta tokoi duwaika i faikename. Ena ne fi mun ei tongua yai ta kakom kakom moi derewo moranie,” epe di tome.\x * \xo 7:21 \xt Sam 110:4 \x* \v 22 Ena Yai Gumam nenen kam dairo ka di koi engua te Yesu furo fi mun ei tongua kokonan ingua iran i Yai Gumam bei moiro “Na Yesu awi mangi dowaiye,” diro nenen kam dairo nonon yokamai muruwo ka di koi ei norongua kam i bei moiro Yai Gumam nenen kam daingua Mose ka di koi ei tongua kam i bire ime de tome.\x * \xo 7:22 \xt Ip 8:6; 12:24 \x* \p \v 23 Ena na “Ne yokamai ‘Yesu yaromi fi mun ei tongua yai ta moime,’ diro kawom di firaime,” diro ka ta duwaiya fiyo! Koma Liwai gama fi mun ei teinga kokonan inga kakom tei yai towane ta kokonan i iro goingoro ena yai ta kokonan i ime. Ena moi furo mapunom epe beingoro ena fi mun ei teinga ari munmane moimba \v 24 te Yesu kakom kakom moi derewo moingua iran i yaromi fi mun ei tongua kokonan kakom kakom imie. \v 25 Ena iran Yesu kokonan epe iro kakom kakom moi derewo moiro Yai Gumam ka make ei towangua iran i ari yokamai “Yesu nondire Yai Gumam moingui tei uname,” diro ena fi ki si towainga Yesu akire di erowangoro yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.\x * \xo 7:25 \xt Ro 8:34; 1 Yo 2:1 \x* \p \v 26 Ena Yesu fi mun ei tongua yai ori moingua iran nonon akire di noromie. Yaromi yo tongua moiro te tai niki dongua muruwo beikeme. Yaromi dem miriyom koi feke domie. Yaromi furo ari bianom beinga yokamai gore dire si dauwi erekengua iran Yai Gumam akire kamundi teme wom iwa fume.\x * \xo 7:26 \xt Ip 3:1; 4:15 \x* \v 27 Te koma Liwai gama fi mun ei tongua ari ori yokamai “Yai Gumam no yokamai bianom fainguai kore dowame,” diro aro kakom kakom fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tome. Tere ena bei moiro “Yai Gumam ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro tokoi fi mun ei tongua tarom Yai Gumam tomba Yesu kokonan i epe beikeme. Tamanume. Yaromi eken towane kakom tei “Yai Gumam nonon ari yai opai muruwo bianom fainguai kore dowame,” diro nenen Yai Gumam tero goi norome.\x * \xo 7:27 \xt Ip 5:3; 10:10; Ef 5:2 \x* \v 28 Te Liwai gama fi mun ei teinga ari ori gunom boi erongua mapunom i epe: Mose ka di guwo dunguamere epe yokamai gunom boi eromba yokamai ama bianom beinga ari moimie. Moimba okome Yai Gumam nenen kam dairo okom koi dero “Wanamyo, ne fi mun ei tongua kokonan inanie,” di tero gunom boi tongoro ena Yesu yo tero moiro kakom kakom moi derewo morame.\x * \xo 7:28 \xt Ip 5:1-2, 9 \x* \c 8 \s1 Yesu yaromi ari fi mun ei teinga yai orinom moime \p \v 1 Ena na koma ka di ereika mapunom i tokoi ne yokamai di erowaiya fiyo! Nonon fi mun ei tongua yai orinom Yesu moiro furo Yai Gumam yai nokapu wom moingui tei furo okom womdi tei ame dere moime.\x * \xo 8:1 \xt Ip 1:3; 3:1; 10:12; 12:2 \x* \v 2 Ena mangi tawa fi mun ei teinga iki ori akaiyom wauna ikai dunguamere epe kamundi tei Yai Gumam akaiyom dungua akaiyomdi tei Yesu moiro kokonanom beme. Ena ikirai kamundi tei dungui tei Yai Gumam kawom moime. Yai ta iki keikeme. Tamanume. Nonon Ari Wanopanom nenen keme. \p \v 3 Ena Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai muruwo fi mun ei teinga tarom te boware faingua tarom ire narowaime,” diro fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai gunom boi erongoro ena nonon fi mun ei tongua yai orinom Yesu furo tai towane ta Yai Gumam tongua faime. \v 4 Ena Mose ka di guwo dunguamere epe fi mun ei teinga ari mansinomdi tei moinga yokamai furo fi mun ei teinga tarom i Yai Gumam mora teinga iran Yesu mansinomdi tawa morangua kakom tei yaromi fi mun ei tongua kokonan beikenamba te yaromi kamundi tei moiro kokonanom i epena beme. \v 5 Te kamundi iki akai tei dunguamere epe fi mun ei teinga ikom i dume. Ena yokamai fi mun ei teinga ikom keinga kakom tei yokamai kamundi iki dungua i kuiam bei einga iran i koma Mose “Na gai sel iro fi mun ei teinga iki gawo kenaiye,” di moingua kakom tei Yai Gumam uro “Koma na ne gere kopu tei moipuka ‘Ne iki epe keyo!’ di erere opom di erekamere epe kawom keyo!” epe di tome.\x * \xo 8:5 \xt Eks 25:40; Kor 2:17; Ip 9:23 \x* \v 6 Ena fi mun ei teinga ari mansinomdi tei moinga yokamai kokonan i epe bei moimba Yesu fi mun ei tongua kokonan bengua i yokamai kokonanom ime de eromie. Epemere Yai Gumam ka ta koi gowa si eiro “Na ari yai opai epe bei erowaiye,” dungoro ena Yesu suna tei moiro Yai Gumam “Benaiye,” epe dungua kam “Mukom faname,” diro kokonan beme. Kawom, Yai Gumam ka ta koi gowa si engua kam i bei moiro ka koma gowa si engua kam i muruwo bire ime de eromie. Ena Yai Gumam gama ka ta koi gowa si ei erongua kam i bei moiro koma ka gowa si eiro Mose ka di guwo di tongua kam i ime de tomie.\x * \xo 8:6 \xt 2 Ko 3:6; Ip 7:22; 9:15 \x* \p \v 7 Ena komari Yai Gumam “Na Isirae ari yokamai bei nokapu de erowaiye,” diro ena ka di koi ei erome. Ena ka di koi engua bei moiro Isirae ari akire di erowangua ena Yai Gumam okome ka ta di koi engua tokoi di erekenamba ka koma di koi engua kam i ari akire di erekeme. \v 8 Ena yokamai mapunom niki dongua beingai Yai Gumam kanere ka epe dume: \q1 Na Ari Wanopanom ka epe duwaiye: “Okome kakom unangua na bei moiro ka ta koi gowa si eiro Isirae ari te Yura ari gere tokoi di erowaiye.\x * \xo 8:8 \xt Yer 31:31-34 \x* \v 9 Koma na bei moiro yokamai awanoma ka gowa si ei ereikamere epe okome ka ta koi gowa si ei erekenaiye. Tamanume. Koma na furo yokamai awanoma okonomdi akore endiro furo Isipi man tei ma deipa yokamai na ka gowa si eika dourom boikeinga ena na yokamai mounam wako ereiye,” na Ari Wanopanom epe diye. \v 10 Ena iran ka ta duwaiye: “Ena okome kakom i na bei moiro ka ta koi gowa si eiro tokoi Isirae ari yokamai epe di erowaiye: ‘Na ka di guwo di ereika ne yokamai nomanenom ikai tei de erowaiye. Te na ka di guwo dika ne yokamai denom minom ikai koi munom ganom boi erowaiye,’ epe di erowaiye. Iran i na uro yokamai Yai Gumanom moraikoro te yai opai yokamai na ganama moraime. \x * \xo 8:10 \xt Ip 10:16 \x* \v 11 Ena ari yai opai ori gawo muruwo na i kan kun darainga iran i yai ta furo ei nongua yai ta ‘Ne Ari Wanopanom kan kun daro!’ di tekename. Bo te yai ta furo emerom ta ‘Ne Ari Wanopanom kan kun daro!’ ama di tekename. Ari yai opai muruwo mora na kan kun daraime. \v 12 Ena na bei moiro yokamai mapunom niki dongua benainga muruwo kore de erowaiye. Te yokamai bianom fananguai na tokoi inokore ei fikenaiye,” Ari Wanopanom ka epe di erome. \m Yai Gumam epe dume.\x * \xo 8:12 \xt Ip 10:17 \x* \v 13 Ena Ari Wanopanom yaromi “Ka ta koi di koi engua tokoi di erowaiye,” epe dungua ena ka di koi engua koma dungua ka i gorom eme. Ena ka gorom i muruwo i kene kene eire gouname. \c 9 \s1 Ari mangi tei moiro fi mun ei teinga kokonanom beinga kam \p \v 1 Ena komari Yai Gumam “Isirae ari yokamai na kanam akire duwaime,” diro ka koma di koi engua kam i di mari de erome. Te yokamai ama bei moiro mansinomdi tei fi mun ei teinga ikom keime.\x * \xo 9:1 \xt Eks 26:1-30 \x* \v 2 Ena yokamai gai sel ire fi mun ei teinga ikom irai keire ena kori te wauna i surai bei eime. Ena iki kori bei eingi tei kewa kakom kakom de derewo dungui tei te boi ta i ama ikai tei dungua te kaime dori ari Yai Gumam teinga kaime doriyom i ama ikai tei dume. Ena iki kori i ari yokamai kam daingai akai yo tonguai diro kam daimie.\x * \xo 9:2 \xt Eks 25:23-40 \x* \v 3 Te fi mun ei teinga iki wauna ama dume. Ena iki kori te wauna suna tei akai ori gai oriwom koi eme. Te iki kori gumamdi tei gai gawo toka koi emba suna tei gai oriwom i koi emie. Ena yokamai iki wauna kam daingai akai yo wom tongua diro kam daimie.\x * \xo 9:3 \xt Eks 26:31-33 \x* \v 4 Ena tora tai ta ta iki wauna ikai tei dume? Ari tai kipom sungua gainga boiyom i ikai tei dume. Yokamai kongo gol ire gaire boi i bui teime. Te koma Yai Gumam bei moiro ka gowa si eiro Mose ka di guwo dungua erere kongo surai ka i boingua ena yokamai kongo i ire Yai Gumam ka gowa si engua paus minomdi ikai tei eime. Te yokamai kongo gol ama ire gaire paus onamdi koro koro muruwo ama bui teime. Ena paus i iki wauna ikai tei ama dume. Te koma Isirae ari yokamai ari moikeinga akaiyom tei moinga Yai Gumam kopuna neinga i kam mana diro dainga erome. Ena yokamai kongo gol ire kowi ta beire mana koropane ire kowi minomdi ikai tei eiro iro paus minomdi ikai tei eime. Te koma yai ori Aron yaromi goropo akongua eri arom sungua ena yokamai goropo irai ire paus minomdi ikai tei ama eime.\x * \xo 9:4 \xt Eks 16:33; 25:10-16; 30:1-6 \x* \v 5 Ena yokamai eri ire kamundi nuwi kokonan gan surai i kam seropim diro dainga kuiam beire paus boromdi kopu tei eingoro surai ariro tei dumie. Ena gan surai Yai Gumam keranom sungua bau boinguamom i i mari deipire. Ena gan surai koinom si gi dipika oropo tei ari yokamai “No bianom bepunga ari moime,” di firo uro kapu non yokamai akinom fera di deinga akaiyom tei dume. Ena epena “Ka dika mapunom muruwo di erowaiye,” dipa na kounom moikeiye.\x * \xo 9:5 \xt Eks 25:18-22 \x* \p \v 6 Ena yokamai tai epe mora kenom beinga ena fi mun ei teinga ari yokamai fu iki kori ikai tei furo kakom kakom nenen kokonanom beimie.\x * \xo 9:6 \xt Nam 18:2-6 \x* \v 7 Epe beiro ena yokamai iki wauna ikai tei kimie. Tamanume. Fi mun ei tongua yai ori towane ikai tei fume. Yaromi kakom kakom ikai kimba noniki towane goungua aro kakom towane ikai furo kakom kakom i epe beme. Ena iki wauna ikai tei nangua kakom yaromi “Na bianom bengua kankeika te Isirae ari yokamai bianom beinga kankeinga inokore ei teiye,” diro non sipsip siro akiyom iro ikai tei fume.\x * \xo 9:7 \xt Eks 30:10 \x* \v 8 Ena yokamai mapunom epe beinga iran Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro mapunom epe i mari de norome. Fi mun ei teinga ikom sel i yo dungua kakom tei ena nonon u Yai Gumam moingui tei napunga konom i dikeme.\x * \xo 9:8 \xt Ip 10:19-20 \x* \v 9 Ena yokamai koma bei moiro mapunom i beinga i kuiam dungoro nonon yokamai epena moipunga firapune. Yokamai non sipsip sire Yai Gumam fi mun ei teimba yokamai denom minom kenom bei nokapu de erekenangoro te yokamai ama u nokapu nainga faikeme.\x * \xo 9:9 \xt Ip 10:1-2 \x* \v 10 Ena yokamai “No denom minom u nokapu namie,” diro tora mapunom dourom boime? Yokamai kua kopuna di go diro te nuwi di go dire te ganom dinom biyom singa mapunom epe dourom boimba yokamai denom minom akire di tekeme. Tai epe beinga i ganom dinom tai dungoro ena Yai Gumam ka ta koi di guwo dungua di mari dowangua kakom tei ka di guwo dungua komari di engua i gouname.\x * \xo 9:10 \xt Nam 19:11-13; Lew 11:2, 25; 15:18 \x* \s1 Kirisito yaromi nenen akiyom iro ari erongua kam \p \v 11 Ena epena Kirisito mora uro nonon fi mun ei tongua yai orinom moiro tai kan nokapu mora i mari dongua tarom i norome. Ena yaromi fi mun ei tongua kokonan bengua Yura ari nenen fi mun ei teinga iki keire ikai fure kokonan beingamere epe yaromi beikeme. Tamanume. Yaromi furo ari fi mun ei teinga iki keikeinga iki nokapu wom dungua te iki ama mangi tei dikengua nenen ikomdi ikai tei fure kokonan bei moime.\x * \xo 9:11 \xt Ip 3:1; 10:1 \x* \v 12 Ena fi mun ei teinga ari ori fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua akaiyom tei fingamere epe Kirisito kamundi yo ori wom tongua akaiyom mora fume. Te yaromi non meme akiyom bo te non burumakau gam ta akiyom iro yo ori wom tongua akaiyom koi kimie. Tamanume. Yaromi nenen akiyom i iro eken towane kakom tei ikai furo yaromi nonon kakom kakom moi kuwom suwapunga bei norome.\x * \xo 9:12 \xt Ef 1:7-8 \x* \v 13 Te Mose ka di guwo dungua kam i bei moiro “Ari suwo koropane mapunom niki dongua beinga yokamai Yai Gumam moingui tei nainga faikename,” epe di mari dongua ena fi mun ei teinga ari yokamai bei moiro non meme akiyom iro bo te non burumakau akiyom iro bo te non burumakau gam iro e dongui tei muruwo gainga eri muku iro ari dinepe deinga yokamai ganomdi fera sire bui erowaingoro ena yokamai fu Yai Gumam moingui tei nainga i fanamba \x * \xo 9:13 \xt Lew 16:3, 14-16; Nam 19:9, 17-19; Ip 10:4 \x* \v 14 te Kirisito yaromi akiyom i iro bei moiro yokamai kokonan beinga ime de eromie. Ena Yai Gumam Muromom Sumuna moi derewo moingua yaromi bei moiro yoporam boingua Kirisito tongua ena yaromi nenen dem miriyom Yai Gumam tero kounom moime. Ena yaromi “No yokamai Yai Gumam yokori moingua yaromi nuwi kokonan bei towaime,” diro nenen akiyom fera di norongoro iran i no yokamai mapunom niki dongua guwom akai konom ma dowapunga ena yaromi no yokamai nomanenom i bei kenom bei towame.\x * \xo 9:14 \xt 1 Pi 1:18-19; 1 Yo 1:7 \x* \p \v 15 Ena Kirisito kokonan epe bei norongua yaromi “No Yai Gumam unom boi norongua yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” diro bei moiro suna yai moi norero ka ta koi di koi engua norome. Ena Kirisito “Yai Gumam bei moiro nonon yokamai Mose ka di guwo dungua si dere bianom bepunga i kore dowame,” diro goi norero ka ta koi di koi eme.\x * \xo 9:15 \xt 1 Ti 2:5; Ip 8:6 \x* \p \v 16 Ena ka di koi engua mapunom di erowaiya fiyo! Yai ta munom ganom boiro “Na goraika kakom tei guwai gainam epemere ari ereiyo!” diro ka di koi engua iran i yokamai yaromi gorangua kanere guwai gaiyom ipu si erowainga i faname. \v 17 I fanamba yaromi yokori morangua kakom tei kam di koi engua i yoporam boikenamie. Ena yaromi gorangua kam di koi engua i mukom fanamie. \v 18 Ari yokamai mapunom epe beinga iran i Yai Gumam koma ka di koi engua kakom tei yokamai “Kam i di koi engua i yoporam borame,” diro non burumakau ta siro akiyom fera di deime. \v 19 Ena Mose furo ka di guwo dungua muruwo ari yai opai muruwo mora di mari de eronguai yaromi non burumakau gam yokamai siro akinom iro nuwi gere i towane dero awa mawa tero te non sipsip wiyom kou daingua i ama iro eri hisop yokamdi tei dauro akinom i su guiro akire diro ena munom ganom boingua boromdi furai si dere te ari yai opai ama furai si ganomdi dere \v 20 ena yaromi “Na ‘Yai Gumam ka epena di koi engua i yoporam borame,’ diro akinom ya iro ne yokamai furai si ganomdi de ereiye. Ena Yai Gumam ‘Ne yokamai ka dikai dourom boiyo!’ dume,” epe di erome. \x * \xo 9:20 \xt Eks 24:3, 6-8 \x* \v 21 Te Mose yaromi akinom ari furai si ganomdi de eronguamere epe yaromi akinom ama iro fi mun ei teinga ikom te fi mun ei teinga tarom ikai koi dungua ama furai si dome.\x * \xo 9:21 \xt Lew 8:15, 19 \x* \v 22 Kawom, tai ta ta muruwo dinepe dongua iran yokamai “Tarom i u nokapu wom name,” diro ka di guwo dungua dourom boiro aki iro tarom boromdi furai si deime. Te yokamai aki fera di dekenainga ena Yai Gumam yokamai bianom faingua kore de erekename.\x * \xo 9:22 \xt Lew 17:11; Ef 1:7 \x* \s1 Kirisito nenen akiyom fera diro ari bianom beinga kore domie \p \v 23 Ena yokamai bei moiro fi mun ei teinga tarom muruwo epe biyom singoro u nokapu wom fume. Te tarom i kamundi tai kuiam towane dungua iran tai kamundi iwa dungua tarom i kawom ime de tongoro ena Kirisito “Kamundi tei tai i u nokapu wom namie,” diro nenen akiyom fera di dome.\x * \xo 9:23 \xt Ip 8:5; 10:1 \x* \v 24 Te ari bei moiro kamundi akai iwa inokore ei tere fi mun ei teinga ikom mangi tei keimie. Ena Kirisito furo yokamai fi mun ei teinga okonomdi keinga ikom ikai tei kimie. Tamanumie. Yaromi kamundi kawom fure epena Yai Gumam mapomdi tei u mari furo nonon yokamai kokonan bei nore moimie.\x * \xo 9:24 \xt 1 Yo 2:1 \x* \v 25 Te Yura ari fi mun ei teinga yai orinom bei moiro non sipsip ta sire akiyom towane koire ire fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua dungui tei fume. Yaromi noniki kakom kakom epe beiro ikai fumba Kirisito kakom eken towane wom akiyom fera di dere kamundi tei fume. \v 26 Kawom, Yura ari fi mun ei teinga yai orinom noniki kakom kakom ikai funguamere epe Kirisito ama epe benangua ena Yai Gumam man kamun bei engua kakom tei Kirisito mapunom boiro goiro moi uro te epena kakom i ama goimba tamanume. Ena epena kakom gounaro benanguai kakom Kirisito eken towane kakom ako mangi uro “Na ari yai opai bianom faingua kore dowaiye,” diro nenen akiyom fera di dome. \v 27 Ari yai opai muruwo eken towane kakom tei gorainga ena okome Yai Gumam ka kori di erere ipu si erowanguamere epe \x * \xo 9:27 \xt Yen 3:19 \x* \v 28 Kirisito eken towane wom goime. Yaromi “Na ari yai opai munmane bianom faingua kore dowaiye,” diro nenen akiyom fera di dome. Ena okome yaromi tokoi ako mangi unangua kakom “Na ari bianom fanangua kore dowaiye,” diro kuname. Tamanume. Yaromi “Ari yai opai muruwo na tokoi unaika kakom kiapam bei morainga yokamai endiro kakom kakom moi kuwom suwainga erowaiye,” diro tokoi ako mangi uname.\x * \xo 9:28 \xt Ais 53:12; Fir 3:20; 2 Ti 4:8; Ip 10:10; 1 Pi 2:24 \x* \c 10 \p \v 1 Ena no yokamai mora kanupunga Mose ka di guwo dungua i bei moiro tai ta ta kamundi tei dungua tarom i kawom dungua opom di norekeme. Tamanume. Mose ka di guwo dungua i bei moiro Kirisito okome uro bei nokapu de norowangua mapunom i opom di norome. Ena fi mun ei teinga ari mokoinga yokamai furo Mose ka di guwo dungua dourom boiro “No yokamai bianom bepunga inokore ei topune,” diro noniki kakom kakom non sipsip ta siro akiyom iro fu fi mun ei teinga iki wauna yo ori wom tongua dungui ikai tei furo Yai Gumam towainga ari yai opai Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai kawom akire di erekeme. Yokamai ama bianom beire yo tere moikeime.\x * \xo 10:1 \xt Kor 2:17; Ip 8:5 \x* \v 2 Te ari Yai Gumam kam bawom di teinga yokamai “Yai Gumam uro no bianom faingua ama mora kore de norome,” kawom di firainga iran yokama ama epe di firaime: “Epena no bianom bepunga gai goikepune,” epe di firainga ena te yokamai non sipsip ta siro akiyom iro Yai Gumam tokoi fi mun ei tekenaimba \v 3 yokamai furo noniki kakom kakom non sipsip akiyom iro Yai Gumam teinga yokamai mora finga nenen ari bianom beinga yokamai moimie. \v 4 Ena yokamai non burumakau akiyom bo te non meme akiyom ire Yai Gumam towaingoro yaromi bianom faingua kawom kore de erekename.\x * \xo 10:4 \xt Ip 9:13 \x* \p \v 5 Ena yokamai non sipsip akiyom iro Yai Gumam teingoro bianom faingua goukengua iran Kirisito ako mangi ungua kakom tei yaromi ka epe nem di tome: \q1 “Ne ‘Ari yokamai non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei narowaime,’ epe di fikenba ne ‘Na yai gan morame,’ diro ganam dinom bei ei narene.\x * \xo 10:5 \xt Sam 40:6-8 \x* \v 6 Te ari yokamai non sipsip ta sire muruwo ire e dongui tei gainga ne kuianum boikengoro te yokamai ‘Ne no yokamai bianom faingua kore duwane,’ diro non sipsip ta sire akiyom iro ereinga ne ama kuianum boikeme,” epe diye. \v 7 Ena ka i mora dika na ka ta epe diye: “Yai Gumam yo ne nenen inokore ei fingamere epe dourom boraiye. Mose ka di guwo dungua na kanam wayom dunguamere epe bei naro!” epe di ereiye, \m Kirisito yaromi epe di tome. \v 8 Te yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boiro non sipsip ta akiyom iro Yai Gumam teimba te Kirisito koma ka epe nem di tome: “Ne ‘Ari yokamai non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei narowaimie,’ epe di fikene. Te ari yokamai non sipsip ta siro muruwo ire e dongui tei gainga bo te yokamai ‘Ne uro nonon yokamai bianom faingua kore duwane,’ diro non sipsip ta sire akiyom ire fi mun ei ereinga ne kuianum boikeme,” epe koma dume. \v 9 Ena okome Kirisito yaromi epe dume: “Yai Gumam yo, ne nenen inokore ei fingamere epe dourom boraiye!” epe di tome. Ena epe dungua Yai Gumam bei moiro “Ka ta koi di koi engua kam i yoporam borame,” diro furo ka koma di koi engua kam i bei ma dome. \v 10 Ena Yesu Kirisito uro Yai Gumam inokore ei fingua dourom boiro nenen gam dinom eken towane goiro akiyom iro Yai Gumam mun fi ei tongoro ena Yai Gumam bei moiro nonon yokamai bianom faingua i kore de norongoro yo tere moipune.\x * \xo 10:10 \xt Ip 9:12, 28 \x* \p \v 11 Ena aro kakom kakom Yura ari fi mun ei teinga ari yokamai fure fi mun ei teinga kokonan beiro kakom kakom non sipsip sire akiyom ire Yai Gumam teimba ari bianom faingua i Yai Gumam kore de erekeme.\x * \xo 10:11 \xt Eks 29:38 \x* \v 12 Kore de erekemba nonon fi mun ei tongua yai orinom Kirisito “Yai Gumam ari bianom faingua kore dowame,” diro nenen gam dinom eken towane wom goiro akiyom iro Yai Gumam fi mun ei tere ena fure yaromi okom womdi tei ame dere moime.\x * \xo 10:12 \xt Ip 1:3 \x* \v 13 Ena Kirisito epe tei moingua Yai Gumam bei moiro yaromi kiama yokamai ei goiro endiro u kauwomdi oropo tei ei towangua kiapam bei moime. \x * \xo 10:13 \xt Sam 110:1; Ip 1:13 \x* \v 14 Ena iran eken towane wom Kirisito nenen gam dinom Yai Gumam fi mun ei tongua ena yaromi nonon yokamai bianom bepunga muruwo kore de norongoro ena no yokamai kakom kakom yo tere morapune. \p \v 15 Ena Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro “Nonon yokamai ‘Mapunom i kawom dume,’ di firaime,” diro ka mapunom i di mari de noroma fiyo! Yaromi koma epe dume: \q1 \v 16 Ari Wanopanom ka i epe dume: “Kakom i gounangua na ka ta koi gowa si eika yokamai epe di erowaiye: Na bei moiro ka di guwo dika muruwo yokamai denom minomdi tei enaiye. Te na ka i yokamai nomanenomdi tei ama enaiye,” Ari Wanopanom epe dume. \x * \xo 10:16 \xt Yer 31:33; Ip 8:10 \x* \m \v 17 Te yaromi akai nere ka ta i epe dume: \q1 “Ena na bei moiro yokamai bianom fainguai te tai niki dongua mapunom beingai fi erekenaiye,” \m epe dume.\x * \xo 10:17 \xt Yer 31:34; Ip 8:12 \x* \v 18 Ena Yai Gumam nonon ari yokamai bianom fainguai mora kore de norongua ena no yokamai “Yai Gumam no yokamai bianom faingua kore dowame,” diro non sipsip ta sire akiyom ire Yai Gumam fi mun ei towapunga i faikename. \s1 Ari yokamai Yai Gumam moingui teina tei naime \p \v 19 Ena, arinamao, Yesu akiyom fera di dongua epena no yokamai kuri fikere fu Yai Gumam moingui tei napune.\x * \xo 10:19 \xt Ip 4:16 \x* \v 20 Ena koma nonon fu Yai Gumam moingui tei napunga konom dikeme. Te fi mun ei teinga ikom mangi tei gai ta kori gumamdi tei koi enguamere epe gai ta kamundi kori gumamdi tei epemere koi engua iran i ikai napunga faikeme. Ena Yesu bei moiro gam dinom iro uro goi norongua gai koi engua i bei dere kon ta yaume. Ena no yokamai kon i napunga kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune.\x * \xo 10:20 \xt Mt 27:51-52; Ip 9:8 \x* \v 21 Ena nonon yokamai fi mun ei tongua yai orinom moiro Yai Gumam ikom kiapam moingua \v 22 nonon epena fu Yai Gumam moingui teina tei napune. No yokamai inokore surai eikenapunga te kawom fi ki si towapunga te nonon “Tai ta Yai Gumam mokom bai tekenapune,” diro firapunga te nonon ganom dinom nuwi bui norowainga iran i nonon Yai Gumam moingui teina tei napune.\x * \xo 10:22 \xt Lew 8:30; Esi 36:25; Ef 5:26; 1 Yo 1:7 \x* \v 23 Koma Yai Gumam ka di koi eiro “Na epe bei erowaiye,” di norongua nonon yokamai mora fipunga yaromi kawom i mari de norowangua ena no yokamai ka di koi engua di mari dopunga kam i a ki suwapune. \x * \xo 10:23 \xt Ip 4:14 \x* \v 24 Ena nonon yokamai “Towane towane denom minom mun fi erere mapunom mapunom nokapu dourom borapune,” diro denom minom bei erowai te erowapunga konom wandou napune. \v 25 Te ari suwo koropane fu Yai Gumam gama yokamai moingi tei furo kuku boikeingamere epe no yokamai beikenapune. Tamanume. No yokamai kanupunga Kirisito tokoi u mangi tei unangua kakom i teina ungoro iran i kuku boiro yokamai denom minomdi bei erowai te erowapune.\x * \xo 10:25 \xt Ip 3:13 \x* \p \v 26 Ena no yokamai koma Yesu gunom kam mora kawom fi ki si tero te bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga ena Kirisito “Na bei moiro yokamai akire di erowaikoro Yai Gumam bianom faingua kore duwame,” diro tokoi goi norekename.\x * \xo 10:26 \xt Ip 6:4-8 \x* \v 27 Tamanume. No yokamai bei moiro bianom bepunga mapunom i tokoi wan morapunga iran i Yai Gumam furo ari yai opai Yai Gumam kiam bei teinga yokamai ewi e dongui tei dero ganom kipi ori wom erowanguamere epe Yai Gumam bei moiro no yokamai ganom kipi ori wom norowame.\x * \xo 10:27 \xt Ais 26:11 \x* \v 28 Ena nonon yokamai mora kanupunga yai ta Mose ka di guwo dungua si ma dowangua ena yai surai bo yai suraiye kanere di mari dowaingoro ena yokama yaromi kam fi tekenaime. Tamanume. Yokamai bei moiro yaromi si goimie.\x * \xo 10:28 \xt Diu 17:6; 19:15 \x* \v 29 Yokamai si goimba iran i yokamai bei moiro yai ta di erowaika mapunom benangua tora bei towaime? Yaromi Yai Gumam wam i mouwom wako towangua te Kirisito “Na uro yaromi akire di towaikoro yo tere morame,” diro ka gowa si eiro uro akiyom fera di de tomba yaromi “Ne akinum fera di narenga i faikeme,” duwangua te Yai Gumam Murom Sumuna bei nokapu de towamba yaromi bei moiro Murom Sumuna kam ka suwangua iran i Yai Gumam uro yaromi gam kipi ori wom karangua towangua i faname.\x * \xo 10:29 \xt Mt 26:27-28; Ip 13:20 \x* \v 30 Tora bengoro i faname? Yai Gumam ka dungua nonon mora kanupunie. Yaromi “Na bei moiro tai niki dongua mokom bairo nanan meina niki dongua ari erowaiye,” epe dume. Te yaromi ka ta ama dume. “Na Ari Wanopanom moika nanan ganama yokamai ipu siro ka kori di erowaiye,” epe ama dume.\x * \xo 10:30 \xt Diu 32:35-36; Sam 135:14; Ro 12:19 \x* \v 31 Ena iran Yai Gumam kakom kakom moingua yaromi uro no yokamai ka kori di norero meina mokom bai norowangua iran no yokamai kuri ori wom fire ganom nouro duwapune. \p \v 32 Ena komari ne yokamai Yai Gumam bau boinguai ingai kakom i inokore ei fiyo! Ena kakom tei yokamai uro ganom kipi kainguai ne yokamai ereingoro ne yokamai erowai tere moimie. \v 33 Te kakom ta kakom tei yokamai uro ne yokamai endire ari yai opai muruwo mapunomdi tei arire erere ne yokamai kanom ka sire bei niki de ereime. Te kakom ta kakom ne yokamai fure ari yokamai ganom kipi fi moinga yokamai gere si dauiro ganom kipi ama fi moimie.\x * \xo 10:33 \xt 1 Ko 4:9 \x* \v 34 Ena ne yokamai tainom nokapu wom kawom yo duwangua te tarom i kakom kakom di derewo duwangua mora kaninga ena ne yokamai furo ari yai opai kan iki fainga yokamai kanom fi ereingoro te kakom ta kakom tei ari yokamai bei moiro ne yokamai guwai gainom kunei neingoro ne yokamai mun fi erere kan de ereime.\x * \xo 10:34 \xt Mt 6:20; 19:21, 29 \x* \v 35 Ena ne yokamai erowai tere fi ki singa ma dekeiyo! Ma dekenainga ena Yai Gumam meina ori wom mokom bai erowame. \v 36 Ne yokamai arire erowai tere Yai Gumam giramdi dourom borainga ne yokamai Yai Gumam komari “Na tai epe erowaiye,” diro ka di koi engua tarom i muruwo inaimie.\x * \xo 10:36 \xt Lk 21:19; Ip 6:12 \x* \v 37 Ena na ka epena dikamere epe kam mapunom dume: \q1 Kakom gawo toka mora fungoro “Na unaiye,” dungua yaromi unamie. Yaromi kiapam moikenamba epena unamie.\x * \xo 10:37 \xt Hap 2:3-4; Rew 22:20 \x* \v 38 Unamba ari yo teinga yokamai fi ki si tongua mapunom dourom boiro moi kuwom suwainga inaime. Te yokamai kuri fire mounom wako narowainga na denam minamdi yokamai mun fi erekenaiye, \m kam mapunom epe dungoro \x * \xo 10:38 \xt Ro 1:17; Gar 3:11 \x* \v 39 te ari kuri fire Kirisito mounom wako teingamere epe no yokamai beikepune. Tamanume. Yai Gumam yokamai bei niki de erowamba nonon yokamai fi ki si topunga yaromi akire di norere kakom kakom moi kuwom suwapunga norowame. \c 11 \s1 Fi ki singa mapunom \p \v 1 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si towapunga iran i nonon ama kanapunga yaromi “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” diro ka di koi engua i kawom dume. Te epena tai nokapu bei norowangua okonom muromdi kankepunba nonon yokamai mora fipunga yaromi kawom tai nokapu bei norowame.\x * \xo 11:1 \xt Ro 4:18; 2 Ko 5:7 \x* \v 2 Te ari komariki wan moinga yokamai bei moiro Yai Gumam fi ki si teinga iran yaromi “Yokamai mapunom i nokapu dourom boinga wanime,” di erome. \p \v 3 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si tere “Yaromi nenen ka dungua iran i man kamun bei engoro u mari fumie,” epe dupune. Ena Yai Gumam bei moiro tai kan no kankepunga tarom i ire tai ta ta kanupunga tarom i bei eme.\x * \xo 11:3 \xt Yen 1:1; Sam 33:6; 2 Pi 3:5 \x* \p \v 4 Ena yai ta Ape yaromi Yai Gumam fi ki si tongua iran yaromi fi mun ei tongua tarom i auwom Kein fi mun ei tongua tarom i ime de tome. Kawom, Ape yaromi fi ki sungua ena Yai Gumam fi mun ei tongua kanere mun fi tere “Ne yo tere moine,” di tome. Te yaromi mora goimba yaromi mapunom bengua epena ari kanere “No yokamai mapunom i dourom borapune,” di moime.\x * \xo 11:4 \xt Yen 4:3-10 \x* \p \v 5 Te yai ta Inoki yaromi Yai Gumam fi ki si tongua ena goikengoro yokori moingua Yai Gumam akire kamundi fungoro ari yokamai bei moiro yaromi wandouimba Yai Gumam uro yaromi akire kamundi fungua yokamai yaromi kankeime. Te koma Yai Gumam uro yaromi ama ikengua mangi tei yo moingua kakom tei Yai Gumam kanero mun fi tome.\x * \xo 11:5 \xt Yen 5:24 \x* \v 6 Ena yai ta bei moiro “Yai Gumam moingui teina tei unaiye,” diro benangua yaromi bei moiro “Yai Gumam kawom moime. Te Yai Gumam yaromi bei moiro yai ta Yai Gumam wandou moinga yaromi kanere meina nokapu towame,” epe ama diro fi ki suwangua ena Yai Gumam moingui teina tei namba yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tekenangua ena Yai Gumam mun fi towangua i faikename. \p \v 7 Te Yai Gumam bei moiro tai okome i u mari nangua tarom i Noa di mari de tongoro ena yaromi taromi i kankemba yaromi furo Yai Gumam fi ki si tere nuwi kopare ta baingoro ena yaromi efem biyai gama yokamai ikai koi furo nokapu moiro ganom bei niki dekemie. Noa yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tonguamom i ari yai opai muruwo man boromdi moinga yokamai ka kori di eromie. Ena Yai Gumam ari koma fi ki singa mapunom kanere “Ne yokamai yo tere moimie,” dunguamere epe yaromi Noa fi ki sungua mapunom kanere “Ne yo tere moine,” di tome.\x * \xo 11:7 \xt Yen 6:13-22; 7:1; 1 Pi 3:20 \x* \p \v 8 Te Yai Gumam uro yai ta Aparam uwom boiro “Ne ikinum akainum ma dere fu akai ta okome erowaika akaiyom tei fo!” diro ka di koi ei tongoro ena Aparam Yai Gumam fi ki si tere ka dungua gore dume. Yaromi gore diro ikom akaiyom ma dere fu akai koma kankengua akaiyom tei fume.\x * \xo 11:8 \xt Yen 12:1-5; Ap 7:2-4 \x* \v 9 Yai Gumam “Na mansinom i erowaiye,” diro ka di koi engua Aparam fi ki si tongua ena ari bam ta yokamai kei faingamere epe Aparam yaromi mansinom tei kei faime. Ena Yai Gumam uro Aparam ka di koi ei tonguamere epe Aisaki te Yakopo ka di koi ei erongoro ena Aparam akai tei moiro sel iki kei fainguamere epe Aisaki te Yakopo yai surai ama kei faipire. \v 10 Te ta bengoro Aparam sel iki kei faime? Yaromi bei moiro “Yai Gumam ikom akaiyom iki yoporam boingua nenen kenangua okome na kei fanaiye,” diro kiapam moime. \v 11 Te opai ta Sara oparomi gan kui nekengua te dumanom emba bei moiro Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam yoporam boingua Sara tongoro ena gan kui nome. Ena Yai Gumam “Na gan gawo erowaiye” diro oparomi ka di koi ei tongua oparomi fi ki si tome.\x * \xo 11:11 \xt Yen 15:6 \x* \v 12 Te Aparam yaromi ama yai dumanom engoro te gan kui nowangua faikemba yaromi gauwoma yokamai munmane wom fuka dime. Te kuimokome kamundi donguamere te nuwiri makarawa fui nuwi bunamdi tei dunguamere epe u mari fingoro ena ari yokamai kerowainga faikemie.\x * \xo 11:12 \xt Ro 4:19; Yen 15:5; 22:17; Diu 10:22 \x* \p \v 13 Ena ari koma kanom dika yokamai fi ki singa mapunom yo wan moinga ena goime. Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” diro ka di koi enguamere epe yaromi yokamai opom di erekengoro goimba yokamai “Yai Gumam ‘Tai nokapu epe bei erowaiye,’ dungua tarom i okome fuka duwame,” di firo mun ori wom firo “No yokamai mansinom tawa moipunba ari bam ta yokamai moingamere epe no yokamai mansinomdi tei kakom gurom towane toka morapune,” di mari deime.\x * \xo 11:13 \xt Yen 23:4; Sam 39:12; 1 Pi 2:11 \x* \v 14 Ari yokamai moiro ka epe dinga nonon yokamai mora fipunga yokamai furo “Nonon yokamai manom sinom ta i mari dero morapune,” diro wandouime. \v 15 Koma yokamai akai ta ma deinga akaiyom i inokore ei tekeime. Yokamai akaiyom i inokore ei towainga ena yokamai akai i tokoi naimba \v 16 yokamai kime. Tamanume. Yokamai “No yokamai nowi man bam ta dowangua kamundi towane napune,” diro fi ki si moime. Ena Yai Gumam bei moiro iki birom ori ta yokamai morainga akaiyom i kei erongua iran i yokamai furo “O, Yai Gumam, ne no yokamai Yai Gumanom moinie,” di teinga yaromi mun fi erome.\x * \xo 11:16 \xt Eks 3:6, 15; Mk 12:26 \x* \p \v 17 Ena Yai Gumam bei moiro “Aparam fi ki si narongua i erowai tombo tekembo,” diro mina wako tongoro ena Aparam bei moiro Yai Gumam fi ki si tero “Na wanam Yai Gumam fi mun ei towaiye,” diro benaro beme. Te koma Yai Gumam fu Aparam moingui tei furo “Na ne gaunuma munmane erowaiye,” diro ka di koi emba Aparam “Na wanam towane wom iro Yai Gumam fi mun ei towaiye,” diro benaro beme. \v 18 Kawom, koma Yai Gumam furo Aparam “Ne gaunuma munmane u mari nainga mapunom i epe: Ne wanum Aisaki gama kui nowangoro ena yokamai ama gama kui nowaingoro moi furo moi furo ena gaunuma munmane nan u mari naime. Ena ari yokamai bei moiro ‘Yokamai i ne gaunuma yokamai kawom moime,’ di erowaime,” epe di tongoro\x * \xo 11:18 \xt Yen 22:1-14; Ro 9:7; Yem 2:21-22 \x* \v 19 iran i Aparam epe inokore ei firo “Na wanam i gorangua Yai Gumam bei moiro urom yaunangoro arowame,” diro fi ki si tome. Ena Aparam “Na wanam i goime,” di fimba Yai Gumam bei moiro wam tokoi tongoro yokori moime.\x * \xo 11:19 \xt Ro 4:17 \x* \p \v 20 Ena Aisaki yaromi bei moiro Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” dungua “Fuka duwame,” diro fi ki si tere ena furo wam surai Yakopo te Isau “Yai Gumam epe bei erowangua u mari name,” diro boware erome.\x * \xo 11:20 \xt Yen 27:27-29, 39-40 \x* \p \v 21 Te Yakopo yaromi Yai Gumam fi ki si tere ena gorangua kakom i teina fungoro Yosefe wam surai boware erere goropom akore gome dero Yai Gumam kam bawom di tome.\x * \xo 11:21 \xt Yen 48:15-16 \x* \p \v 22 Ena Yosefe yaromi Yai Gumam fi ki si tere gorangua kakom teina fungoro yaromi “Ne Isirae ari yokamao, okome ne yokamai Isipi man tei ma dere Kanan man tei naime. Ena nainga kakom tei ne yokamai na yoporanam i ama ire fiyo!” epe di erome.\x * \xo 11:22 \xt Yen 50:24-25; Eks 13:19 \x* \p \v 23 Te Mose yaromi nem mam surai Yai Gumam fi ki si teipika ena mam Mose kui nongua kakom tei surai kanupika wanom i nokapu wom moingoro ena surai wanom i akiro kou si eire moipikoro kapa suraiye fume. Te Isipi yai ori Fero yaromi “Ne Isirae ari yokamao, ne yokamai wanoma muruwo si goiyo!” diro ka di guwo dungua i surai gore dikero kuri fikeipire.\x * \xo 11:23 \xt Eks 1:22; 2:1-2 \x* \p \v 24 Ena Mose yaromi bei moiro Yai Gumam fi ki si tongua moi furo okome erowai tero kora gaima moingua kakom tei ari yokamai “Ne yai ori Fero apom wam moine,” di teimba Mose “E e,” dume.\x * \xo 11:24 \xt Eks 2:10-12 \x* \v 25 Yaromi “Na Yai Gumam mounam wako tere bianom faingua konom i dourom boiro kakom gurom towane toka mun firaiye,” epe di fikemba yaromi furo “Na nanan Yai Gumam gama Isirae ari yokamai gere ganom kipi towane inapune,” di fime. \v 26 Yaromi ka mora fingua okome Yai Gumam bei moiro meina nokapu wom towangua firo iran i yaromi “Na Isipi ari guwai gainom meinanom ako nowaika i tai noromanga tai dumie,” di fimba “Na bei moiro Yai Gumam awi dowangore akire di norowangua yaromi Kirisito okome gam kipi karangua firanguamere epe na ganam kipi karangore firangua i tai ori dumie,” epe di fime.\x * \xo 11:26 \xt Ip 10:34-35 \x* \v 27 Ena Mose yaromi Yai Gumam fi ki si tongua yaromi furo Isirae ari ekiro Isipi man tei ma dero fume. Te ari yokamai okonom muromdi Yai Gumam kankeimba Mose yaromi Yai Gumam kanero yoporam boiro ena Isipi yai ori dem miriyom api sunguai kuri fi tekeme.\x * \xo 11:27 \xt Eks 12:51; Ro 1:20; 1 Ti 1:17; Ip 11:1 \x* \v 28 Te Mose yaromi Yai Gumam fi ki si tongua iran ari yokamai “Yai Gumam noikename,” diro non sipsip singa kakom i Mose bei moiro “Ne yokamai non sipsip siro akiyom iro kori gumamdi tei bui eiyo!” di erome. Yai Gumam nuwi kokonan gan “Na uro ari wanom kui einga yokamai ei goraiye,” dungoro ena Isirae ari yokamai “Nuwi kokonan gan no wanom koma kui epunga ei goikename,” diro non sipsip akiyom iro kori gumamdi tei bui eime.\x * \xo 11:28 \xt Eks 12:21-30 \x* \p \v 29 Ena Isirae ari yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena yokamai furo fui nuwi kou daingua moingui tei furo Yai Gumam fingoro nuwi darere u teme oropo furo man gine dungoro koro ipo fingoro ena Isipi ari yokamai ama epe beinga kanero naro beimba yokamai nuwi i nero goime.\x * \xo 11:29 \xt Eks 14:21-31 \x* \v 30 Te Isirae ari yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena yokamai wan furo iki birom ori Yeriko tei furo kongo kira waiyapo de suna dero singi tei furo waiyapo dere waninga aro kakom okonom koro muruwo koro surai waningoro ena kongo kira i gura boi ako mangi sume.\x * \xo 11:30 \xt Yos 6:12-21 \x* \p \v 31 Ena opai dirom Reiapo Yeriko tei kei faingua oparomi Yai Gumam fi ki si tongua ena yai surai “Yeriko akai tei kanapune,” diro eke dere upika oparomi uro “Yeriko ari yai surai ei goikenaime,” diro surai akire uro i kou si erome. Kou si erongua ena Isirae ari uro Yeriko ari Yai Gumam giramdi gore dikeinga yokamai ei goinga kakom tei yokamai oparomi si goikeime.\x * \xo 11:31 \xt Yos 2:1-21; 6:21-25 \x* \p \v 32 Ena epena na ka tokoi akai nero di erowaika faikename. Na bei moiro Giriyon yaromi te Baraka yaromi te Samson yaromi te Yeta yaromi te Dawiri yaromi te Samue yaromi te ka mapunom ari yokamai kanom wayom di erowaika kakom dikeme.\x * \xo 11:32 \xt Dan 6:22 \x* \v 33 Dikemba yokamai bei moiro Yai Gumam fi ki si teinga ena tai beingamere epe ne yokamai di mari de erowaiya fiyo! Yokamai suwo koropane kiam akai ori bam ta winga yokamai eingoro yokamai tongi fime. Te suwo koropane tai mapunom yo tongua beiro ena Yai Gumam ka di koi engua munmane imie. Te suwo koropane bei moiro kei biom ori yokamai kanere “Yokamai noi goikenaime,” diro giranom ako fere de ereingoro \v 34 te suwo koropane e dongua ori wom gainga si goungoro te suwo koropane bei moiro ari sanupui ori iro yokamai einaro benainga ma dere tongi fingoro te suwo koropane yoporam boikeimba Yai Gumam akire di erongoro yokamai yoporam boimie. Te suwo koropane furo kura borainga kakom i yokamai yoporam boiro ari kiminem bam ta yokamai kimi eingoro yokamai tongi fime.\x * \xo 11:34 \xt Dan 3:23-27 \x* \v 35 Te opai suwo koropane Yai Gumam fi ki si teinga ena arinoma yokamai goinga tokoi ariro uro opai gan yokamai moingi tei fuka dire moimie. Te yokamai suwo koropane kan faingoro ena kianoma yokamai bei moiro “Ne yokamai Yai Gumam mounom wako towainga ewi dowapune,” diro ganom bei kipi kai ereimba yokamai “No yokamai goiro yono manomdi tei arire mokore yokori morapunga inapune,” diro kianom giranomdi gore dikeimie.\x * \xo 11:35 \xt 1 Kin 17:17-24; 2 Kin 4:18-37 \x* \v 36 Te suwo koropane kianoma furo yokamai kanom ka sire te durange eingoro te suwo koropane kianoma yokamai kan sen iro okonomdi koiro kan si ereingoro fu kan iki tei faimie.\x * \xo 11:36 \xt 1 Kin 22:2, 4-27; Yer 20:2 \x* \v 37 Ena kianom yokamai furo kongo kupa iro suwo koropane yokamai fiasi dero ei goingoro te kianom yokamai di ire furo suwo koropane yokamai yapenom suna wom tei tore suwo daingoro te kianom yokamai di sanupui ori iro suwo koropane yokamai ei goime. Ena ari fi ki si teinga yokamai suwo koropane non sipsip gam dinom i iro te non meme gam dinom i iro gai epemere firo wan moiro te guwai gai munmane ako nekeingoro ena ari uro tai ipun dongua yokamai erere te tai mapunom niki dongua bei ereime.\x * \xo 11:37 \xt 2 Kro 24:21 \x* \v 38 Kawom, fi ki singa yokamai muruwo mapunom nokapu wom beinga ena ari mangi tei moinga yokamai kounom moikeime. Fi ki singa yokamai mapunom ta ama epe beimie: Yokamai furo ari moikeinga akaiyom tei wan fure te kopu tei ama wan fure te kongo minomdi ikai tei bo te man minomdi ikai tei kei faime. \p \v 39 Ena ari yokamai kanom mora dika muruwo Yai Gumam fi ki si teinga iran i Yai Gumam “Yokamai mapunom nokapu beimie,” dume. Dumba yokamai mangi tei wan finga Yai Gumam “Na tai nokapu epe bei erowaiye,” dungua ka di koi engua yokamai ama ikeimie. \v 40 Ta bengoro ikeimie? Yai Gumam komariki wom bei moiro nonon yokamai tainom nokapu ta kenom bei ei norongua dumie. Epe bengua iran ari koma fi ki singa yokamai u koma furo kawom nokapu wom nainga faikemie. Tamanume. Okome Yai Gumam bei moiro nonon yokamai te ari koma fi ki singa yokamai gere bei nokapu wom de norowangua i faimie. \c 12 \s1 Yai Gumam bei moiro “Ari yokamai nokapu wom moraime,” diro tai ipun dongua erere bei kenom bei erome \p \v 1 Ena ari yokamai mapunom epe beimba nonon yokamai ta mere benapune? Ari koma moinga yokamai bei moiro nonon yokamai wayapo de suna de norere fi ki singa mapunom opom di noreinga iran i nonon yokamai tai ipun dongua bianom faingua muruwo ma dowapunga faname. Ma dere nonon yokamai denom minomdi bei erowai tero yoporam boiro Yai Gumam kon nokapu bei norongua dourom boiro wanapune.\x * \xo 12:1 \xt Ro 7:21; 1 Ko 9:24-25 \x* \v 2 Te Yesu yaromi bei moiro fi ki suwapunga mapunom i koma norere te “No yokamai kakom kakom Yai Gumam fi ki si te moraime,” diro mapunom i nonon bei norongua iran i Yesu towane toren kanere kon i dourom boiro wan morapune. Komari yaromi bei moiro “Okome mun firaika mapunom inaiye,” di firo ena ari yokamai eri yoro bakomdi si goinga “I faname,” diro eri yoro bakomdi tei gam kipi kaingua gai goingua i tai noromanga tai epemere firo ena epena furo Yai Gumam ari kiapanom bengua boiyom okom womdi tei ame dero moimie.\x * \xo 12:2 \xt Ip 1:3; 3:1 \x* \v 3 Ena ne yokamai fiyo! Ari bianom faingua yokamai bei moiro Yesu kianom bei teingoro yaromi yoporam boiro moingua i ne yokamai i fi tere ena fi ki si teinga mapunom ma de tekere mounom wako tekenaime. \v 4 Ena Satan yaromi uro “Ka kea ei erowaiye,” diro u ne yokamai moingi tei ungua ne yokamai kura bei teimba Yesu akiyom fera dunguamere epe ne yokamai akinom fera dikeimie.\x * \xo 12:4 \xt Mt 27:28-44 \x* \v 5 Te ne yokamai Yai Gumam wam apom moinga yaromi bei moiro “Ne yokamai denom minomdi bei erowai towaiye,” diro ka di erere te ka mapunom i epe boi erongua inokore ei fikeimo? Ena ne yokamai kam mapunom boingua i fiyo! \q1 Na wanam yo, Ari Wanopanom bei moiro “Ne denum minum bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua bei erowangua kakom tei ne “I tai noromanga tai dume,” epe di fikeyo! Te yaromi ama bei moire “Ne mapunom niki dongua epe beikeyo!” di erowangua kakom tei ne denum minumdi niki de fikeyo! \x * \xo 12:5 \xt Pro 3:11-12 \x* \v 6 Ne mora kanengai Ari Wanopanom ari dem miriyom mun fi erongua yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua bei erowame. Te yaromi bei moiro wam apom moinga yokamai “Denom minom bei erowai te erowaiye,” diro kupa einame. \m kam mapunom epe dungua\x * \xo 12:6 \xt Rew 3:19 \x* \v 7 iran i Yai Gumam bei moiro tai ipun dowangua ne yokamai bei erowangua kakom i niki de fikeiyo! Yaromi “Ne yokamai na wanam aponam moinga ena denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun duwangua tarom i bei erowame. Kawom, ari nenoma yokamai muruwo bei moiro “No wanom aponom yokamai denom minom bei erowai te erowapune,” diro tai ipun dongua tarom i ereime.\x * \xo 12:7 \xt Diu 8:5; 2 Sam 7:14 \x* \v 8 Ena Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dowangua tarom i bei erekenangua ne yokamai yaromi wam apom moikenaime. Tamanume. Ne yokamai ari nenom manom kanom fi erekeinga epemere moraimie. \v 9 Te ne yokamai ka ta i ama inokore ei fiyo! Nonon nenoma man sinomdi tei moinga yokamai bei moiro “Yokamai denom minom bei erowai te erowaiye,” diro tai ipun dongua taromi i bei noreingoro ena nonon bei moiro yokamai kanom akire dupune. Ena no yokamai nenom manom man sinomdi tei moinga yokamai giranomdi gore dupunga iran i nonon muronom nem yaromi giramdi gore di morapunga i kawom fanangoro te yokori moinga mapunom ama inapune. \v 10 Nonon nenoma yokamai bei moiro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikeiyo!” diro nenen fingamere epe kakom gurom towane tai ipun dongua noreimba Yai Gumam uro “Ne yokamai mapunom niki dongua epe beikenaimba na yo tere moikamere epe no yokamai yo tere moraime,” diro tai ipun dongua norero kawom bei kenom bei norome. \v 11 Te nonon aunom i bei moiro tai ipun dongua norero bei kenom bei noreinga kakom tei mun fikepunie. Tamanume. Nonon denom minomdi towane fi ipun dopunba okome nonon yokamai kanero kon nokapu koma opom di noreinga wanere te mapunom yo tongua epe beire denom minomdi wira diro morapunie. \x * \xo 12:11 \xt Yem 3:17-18 \x* \s1 Ari yokamai yoporanom i erowai towangoro yoporam boiro arowaimie \p \v 12 Ena iran i ne yokamai okonom gurom te kaunom gurom goingua kokonan beikeingamere epe ne yokamai gunom kam kokonan epe benainga ma deiyo! Ne yokamai yoporam boiro kokonan i beiyo! \x * \xo 12:12 \xt Ais 35:3 \x* \v 13 Ena ne yokamai bei moiro “Ne yokamai moipungi suna tei ari suwo koropane fi ki siro erowai tekeinga yokamai furo kon nokapu wan moraime,” diro ena Yai Gumam konom nokapu wom kenom bei ereiyo! \x * \xo 12:13 \xt Pro 4:26 \x* \v 14 Ena ne yokamai bei moiro “Nonon yokamai te ari yai opai muruwo wira dire moiro fana gairo morapune,” diro yoporam boiro beiyo! Ari yokamai yo tongua mapunom dourom boikenainga yokamai Ari Wanopanom kankenainga iran i ne yokamai fure yo tongua mapunom yoporam boire dourom boiyo! \x * \xo 12:14 \xt Sam 34:14; Ro 12:18 \x* \v 15 Ena ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo Yai Gumam bei nokapu de tonguamom i mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Te eri niki dongua mokoro tai gene mane ari bei niki de eronguamere epe ne yokamai “Nonon arinom yai ta furo no yokamai bei niki de norokename,” diro kan kenom beiyo! \x * \xo 12:15 \xt Ef 4:31 \x* \v 16 Te ne yokamai bei moiro “No yokamai arinom yai ta opai kunei neinga mapunom i dourom boikename,” diro ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai “Yai ta Isau koma bei moiro Yai Gumam mouwom wako tonguamere epe nonon arinom yai ta Yai Gumam mouwom wako tekename,” diro kan kenom beiyo! Isau yaromi nem koma wom kui emba yaromi furo “Na kua kopuna nowaikoro maranam mokoname,” diro fu emerom moingui tei furo “Ne bei moiro kua kopuna si gai narowanga iran okome nonon nenom gorangua na guwai gaiyom inaika i erowaiye,” di tome. Epe bengua iran yaromi nem boware towangua mun fi tekere te Yai Gumam mapunom mouwom wako tome.\x * \xo 12:16 \xt Yen 25:33-34 \x* \v 17 Ena ne yokamai mora finga i Iso yaromi furo tai niki dongua epe bengua okome nem gorangua kakom tei yaromi furo nem “Ari yokamai guwai gainom wanom koma kui einga yokamai ereingamere epe ne guwai gainum na naro!” di tomba nem “E e,” dume. Iso yaromi bei moiro guwai gaiyom inangua konom wandou furo kai meimba konom kankeme.\x * \xo 12:17 \xt Yen 27:30-40 \x* \p \v 18 Ena komari Isirae ari mapunom beingamere epe epena ne yokamai beikeime. Komari Isirae ari yokamai furo Sinai kopu oropo tei arere moingoro ena e dongua ori wom dongoro te kamun kama ori wom sungoro te kamun kai ori wom sungoro te \x * \xo 12:18 \xt Eks 19:16-20 \x* \v 19 bero i nokom ori wom dungoro te giram i ka dungoro tai i mari dongoro ena yokamai tai i kanime. Ena yokamai ka i dungua finga kakom tei “No yokamai ka i tokoi fikenapune,” diro Mose yana di teime.\x * \xo 12:19 \xt Eks 20:18-21 \x* \v 20 Yai Gumam bei moiro “Ne yokamai arinom yai ta bo non kei ta fu kopu tei waninga ena ne yokama kongo kupa ire fiasi dere si goiyo!” epe dungua yokamai kuri firo “Ka ta i tokoi fikenapune,” dime. \x * \xo 12:20 \xt Eks 19:12-13 \x* \v 21 Te yokamai tai i fuka dungua kanere kuri ori wom fingoro ena Mose bei moiro “Na ganam nouro diro kuri fiye,” epe ama dume. Ena ne yokamai kuriyom epe fikeiyo!\x * \xo 12:21 \xt Diu 9:19 \x* \p \v 22 Ena koma Isirae ari yokamai mapunom epe beimba ne yokamai uro Saion kopu tei u mari furo tei arero moime. Ena ne yokamai Saion kopu mapunom i fiyo! Yai Gumam yokori moingua yaromi ikom birom ori Yerusarem i kopu tei dungoro ena Saion kopu te Yerusarem i kamundi tei dume. Te Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai munmane wom Saion kopu tei ama kuku boiro mun ori wom fi moime.\x * \xo 12:22 \xt Gar 4:26; Rew 21:2; Rew 5:11 \x* \v 23 Te ne yokamai u ari Yai Gumam koma kui engua yokamai moingi tei ama wime. Yai Gumam bei moiro yokamai kanom boiro kamundi teme iwa tei mora eme. Te ne yokamai uro Yai Gumam ari muruwo ipu si erongua yaromi moingui tei uro te ari yo tongua moiro goiro kuianom nokapu wom moingua kamundi tei moinga yokamai moingi tei ama wime.\x * \xo 12:23 \xt Lk 10:20 \x* \v 24 Te ne yokamai u Yesu moingui tei ama wime. Yesu yaromi uro Yai Gumam moingui tei te no ari moipungi suna tei moiro “Na ari bei nokapu de erowaiye,” diro ka ta koi gowa si eme. Te koma yai ta Ape auwom bei moiro si goingoro ena Ape akiyom fera dongoro Yesu bei moiro nenen akiyom iro ari fera de erongua mapunom i Ape akiyom fera dongua ime de tome.\x * \xo 12:24 \xt Ip 8:6; 1 Pi 1:2; Yen 4:10 \x* \p \v 25 Ena ne yokamai kan kenom beiyo! Yesu yaromi gunom kam ne yokamai di erongua ena ne yokamai “Ne kanum dinga fikenapune,” duwainga faikeme. Komariki Yai Gumam bei moiro ari yai opai mansinom boromdi tei moinga yokamai kam yoporam boiro di eromba yokamai giramdi gore dikeingoro ena Yai Gumam furo ganom kipi kokonan erome. Ena Yai Gumam furo Isirae ari ganom kipi kokonan erongua iran no yokamai mora fipune epena Yesu kamundi tei moingua yaromi ka yoporam boiro nonon di norongua nonon yokamai giramdi gore dikenapunga iran i Yai Gumam uro kawom ganom kipi kokonan norowame.\x * \xo 12:25 \xt Ip 2:1-3; 10:26-29 \x* \v 26 Komariki Yai Gumam furo di guwo dungua kam yokamai di erongua kakom tei man koka tongoro te epena yaromi uro nonon yokamai “Nan bei moiro kakom ta mansinom i towane bei koka tekenaiye. Tamanume. Nan bei moiro man te kamun ama bei koka towaiye,” diro ka di koi ei norome.\x * \xo 12:26 \xt Eks 19:18; Hak 2:6 \x* \v 27 Ena yaromi ka i “Kakom ta” dungua mapunom i tora dume? Yai Gumam tai kan muruwo bei engua tarom i kakom ta koka tere gouname. Ena i gounangua te tai ta ta koka tekenangua i yo duwame. \v 28 Ena nonon yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom koka tekenangua inapunga iran i nonon mun fi tero yaromi finguamere epe yaromi kam bawom diro kuri fi towapune. \v 29 Ena e dongua dongua i tai kan muruwo donguamere epe Yai Gumam bei moiro ari bei niki de erowangua iran nonon yokamai yaromi kam bawom diro kuriyom fi towapune.\x * \xo 12:29 \xt Diu 4:24; 9:3; Ais 33:14 \x* \c 13 \s1 Ari yokamai “Yai Gumam mun fi norowame,” diro mapunom epe benainga kam \p \v 1 Ena ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai denom minom arinoma mun fi ereiyo! \x * \xo 13:1 \xt Yo 13:34 \x* \v 2 Ari suwo koropane ari akire di ereinga mapunom beinga Yai Gumam nuwi kokonan gan koropane wingoro yokamai akire di ereimba yokamai “Yai Gumam nuwi kokonan gan wime,” di fikeimba “Ari yokamai yo morom towane wime,” di finga iran i ari bam ta yokamai uro ne yokamai ikinomdi unaingai ne yokamai akire di erere kua kopuna ereiyo!\x * \xo 13:2 \xt Ro 12:13; 1 Pi 4:9; Yen 18:1-8 \x* \v 3 Ne yokamai arinoma kan iki faingai yokamai inokore ei fi erere “Nonon ama epemere moipune,” di firo kanom fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma suwo koropane ganom kipi kaingua finga yokamai inokore ei fi erere “Nonon ama epemere moipune,” di firo kanom fi ereiyo!\x * \xo 13:3 \xt Mt 25:36; Ip 10:34 \x* \p \v 4 Ena ari yai opai kau einga bei niki deinga yokamai Yai Gumam bei moiro meina niki dowangua okome erowangua iran ari opai kau einga mapunom i nokapu wom dungoro ena yokamai si dauiro yai opai kunei neinga mapunom dourom boikenainga i faimie.\x * \xo 13:4 \xt Gar 5:19, 21; Ef 5:5 \x* \v 5 Te ne yokamai bei moire kongo mukom i kunei kankeiyo! Te Yai Gumam ka di mari dere “Na ne ema de erekenaiye. Te na bei moiro ne mounam wako erekenaiye,” epe di norongua iran ne yokamai tai ako neinga “I tai nokapu dungua no yokamai kounom bei noromie,” epe di fiyo! \x * \xo 13:5 \xt 1 Ti 6:8; Diu 31:6, 8; Yem 1:5 \x* \v 6 Ena Yai Gumam nonon noma de norekenangua nonon yokamai denom minomdi bei erowai tere ka epe duwapune: \q1 Na Ari Wanopanom i na akire di narongua na kuri fikenaiye. Te ari yokamai tai niki dongua na bei narowaimo? Tamanume. \m epe duwapune.\x * \xo 13:6 \xt Sam 118:6 \x* \p \v 7 Ena ne yokamai arinoma mokoinga yokamai kanom fi moiyo! Komari yokamai uro Yai Gumam kam i ne yokamai di ereingoro ena ne yokamai bei moiro yokamai kon nokapu wanere goingamere te fi ki singamom i dourom boingamere epe ne yokamai inokore ei fi erere dourom boiyo! \x * \xo 13:7 \xt 1 Ko 4:16; Ip 6:12 \x* \v 8 Te Yesu Kirisito yaromi koma mapunom moinguamere epe epena bei moiro te okome kakom kakom ama bei morame. \p \v 9 Ena ari yokamai suwo koropane uro “Ne yokamai Yai Gumam konom i ma dowaime,” diro ka ta ka ta nuwi si erowainga i dourom boikeiyo! Te ari suwo koropane uro “No yokamai denom minom bei erowai towapune,” diro kua kopuna kam kam ka di guwo dimba mapunom i akire di erekenanguamere epe mapunom i ne yokamai akire di erekename. Tamanume. Nonon yokamai bei moiro Yai Gumam bei nokapu de norowangua mapunom i dourom borapunga iran i nonon denom minom erowai towame. \v 10 Te Yura ari fi mun ei teinga ari yokamai fu fi mun ei teinga ikom tei fure kokonan bei morainga yokamai uro “Kirisito goingua iran Yai Gumam akire di norowame,” duwainga i faikename. \p \v 11 Ena Yura ari fi mun ei teinga ari ori furo “Yai Gumam no yokamai bianom faingua kore dowame,” diro non burumakau ta sire akiyom i ire fu fi mun ei teinga iki wauna yo tongua akai tei furo Yai Gumam teimba yokamai non burumakau muruwo iro furo kira mena tei furo eri gere gaimie.\x * \xo 13:11 \xt Lew 16:27 \x* \v 12 Yokamai beingamere epe Yesu yaromi fure kira mena tei furo kori gumamdi tei gam kipi kaingua fimie. Yaromi “Yai Gumam bei moiro ari yai opai ‘Yo tere moime,’ di erowame,” diro akiyom fera di dome.\x * \xo 13:12 \xt Mt 21:39; Yo 19:17 \x* \v 13 Ena iran yaromi fu mena tei fungua kakom tei ari yokamai bei niki de tonguamere epe ari yokamai uro no yokamai bei niki de norowainga no yokamai “I faname,” diro Kirisito si dauinapune.\x * \xo 13:13 \xt 1 Pi 4:1, 14 \x* \v 14 Ta bengoro nonon yokama yaromi si dauinapune? Nonon mora kanupunga nonon kakom kakom moi kuwom suwapunga ikinom birom ori ta mangi tawa dikengoro ena nonon yokamai “Moi kuwom suwapunga ikinom birom ori ta okome i mari de norowame,” di firo kiapam bei moipune. \x * \xo 13:14 \xt Ip 11:10, 16 \x* \v 15 Ena Yesu yaromi akire di norowangoro nonon kakom kakom Yai Gumam kam bawom dire mun fi towapune. Kawom, nonon yokamai bei moire giranomdi kam di mari dero yaromi kam bawom di towapune.\x * \xo 13:15 \xt Sam 50:14, 23; Os 14:2 \x* \v 16 Te ne yokamai bei moiro ari yai opai bei nokapu de erere te tai ne yokamai moingi tei dunguai bon tere koro i yai ta tai ako nekengua yaromi teiyo! Koma Yura ari non sipsip ta siro akiyom i Yai Gumam fi mun ei teingoro ena Yai Gumam mun fi eronguamere epe ne yokamai mapunom i dourom borainga Yai Gumam ne yokamai mun fi erowame.\x * \xo 13:16 \xt Fir 4:18 \x* \p \v 17 Ena ne yokamai bei moiro ari ne yokamai kiapanom bei ereinga yokamai ka duwainga gore diyo! Yokamai gunom kam kokonan benainga Yai Gumam kanere “Kokonan i nokapu dumbo niki dongua dumbo,” di fire ipu si erowangoro ena yokamai bei moiro ne yokamai kiapanom bei ereime. Ena ne yokamai bei moiro yokamai ka dinga gore duwainga yokamai mun fire gunom kam kokonan benaime. Te ne yokamai bei moire yokamai ka dinga gore dikenainga yokamai denom minomdi ipun duwangoro te yokamai gunom kam kokonan ne yokamai bei erowaimba kawom akire di erekenaime.\x * \xo 13:17 \xt Esi 3:17; 1 Te 5:12 \x* \v 18 Ena ne yokamai bei moiro “Yai Gumam no yokamai akire di norowame,” di firainga ka make ei moiyo! Te no yokamai di fipungai kakom kakom kon nokapu muruwo wanupunga iran no yokama denom minomdi Yai Gumam okom muromdi tei mora faimie.\x * \xo 13:18 \xt Ap 24:16; 1 Ko 1:12 \x* \v 19 Ena na bei moiro ne yokamai yoporam boiro di ereikoro ne yokamai Yai Gumam ka make ei towaingero ena Yai Gumam i na akire di narowangoro ne uro ne yokamai moingi tei inako dero kene kene eiro unaiye.\x * \xo 13:19 \xt Ro 15:30 \x* \p \v 20 Ena na bei moiro ka make epe ei towaiye. “O, Yai Gumam, ne ari denom minomdi wira dire moinga kapakom moinie. Te ne bei moiro ka gowa si eiro ‘Kakom kakom na ari epe bei erowaiye,’ dinga ena Yesu akiyom fera di dongua ena ne ka koi gowa si enga i yoporam boime. Ena ne furo nonon Ari Wanopanom Yesu urom yaungoro yaromi tokoi arere mokore furo non sipsip yokamai kiapanom yai moi koma wom derewo moime.\x * \xo 13:20 \xt Yo 10:11; 1 Te 5:23; 1 Pi 2:25 \x* \v 21 Ena ne bei moiro ‘Ne yokamai na inokore ei fikai dourom boraime,’ diro tai mapunom nokapu muruwo ero! Te Yesu Kirisito uro no yokamai akire di norowangua ena ne bei moiro ‘No yokamai denom minomdi ikai tei muruwo na nanan inokore ei fikamere epe mapunom i muruwo u mari namie,’ diro bei nokapu de noro! Ena ari yai opai muruwo bei moiro kakom kakom Kirisito yaromi kam i akire dire di derewo duwaimie. I kawom,” epe dire ka make ei teiye.\x * \xo 13:21 \xt Fir 2:13; 1 Pi 5:10 \x* \p \v 22 Ena, arinamao, ne “Ne yokamai denom minom bei erowai towaiye,” diro ka munom ganom gurom towane i boi ereika ena ne yokamai kan kenom beire kerere fiyo! \v 23 Te na ka ta di erowaiya fiyo! Yokamai bei moiro nonon arinom Timoti kan iki faingua awi mena deinga iran yaromi kene kene eire u na moraiki tei unangua ena na yaromi gere fu ne yokamai moraingi tei furo ekanapuiye. \p \v 24 Ena ne yokamai furo ari mokoinga gunom kam kokonan beinga yokamai moingi tei furo te fu Yai Gumam gama yo teinga yokamai moingi tei furo na “Ne yokamai moi deimio?” ka dika i di ereiyo! Te ari yai opai Yai Gumam gama moinga yokamai Itari ikinom akainom tei moinga yokamai bei moiro “Ne yokamai moi deimio?” diro awi ne yokamai moingi tei de ereime. \p \v 25 Ena na bei moiro ne yokamai kanom dairo “O, Yai Gumam, ne uro yokamai bei nokapu de ero!” diro ka make ei teiye. Na kanam mora epe.