\id GAL - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h Garesia \toc1 Pauro Yaromi Munom Ganom I Garesia Ari Yokamai Boi Erome \toc2 Garesia \toc3 Gar \mt1 Pauro Yaromi Munom Ganom I Garesia Ari Yokamai Boi Erome \ip Garesia i akai ori dumie. Ena Garesia suna tei iki birom ori munmane dumie. Koma Pauro furo iki birom ori Garesia suna dungui dungui tei furo gunom kam di mari de erongoro ena ari munmane Yesu fi ki si teimie. Pauro ka epe dume: “Ne yokamai Yesu towane fi ki si towainga ena yo tere moraime,” di eromba okome Yura ari suwo koropane uro Pauro ka dungua bei niki de tere “Ne yokamai Yesu fi ki si tere te Mose kam dungua ama dourom borainga ena yo tere moraime,” epe Garesia ari di ereime. Te yokamai uro “Ne yokamai ganom guwo dungua mapunom ama dourom boiyo!” ama epe di ereime. \ip Ena yokamai ka epe nuwi si ereinga Pauro niki ori wom de fi erere ena munom ganom i Garesia ari boi erome. Pauro bei moiro “No yokamai furo Mose ka dungua ama dourom borapunga ena yo tere morapunga ena Kirisito goingua i tai noromanga tai duwangoro te Yai Gumam no bianom bepunga kore dekename,” epe di erome. Ena Pauro Garesia ari niki de fi erere “Ne yokamai ari ka kasu nuwi si ereinga ma dere Yesu kon kawom inako dero dourom boiyo!” epe di erome. Pauro ka munom ganom i Garesia ari epe boi erome. \c 1 \p \v 1 Na Yesu nawi dongua fuka yai Pauro ne yokamai munom i boi ereiye. Ari yokamai gunom boi narere nawi dekeime. Tamanume. Yesu Kirisito Nem Yai Gumam gere nawi deipire. Kirisito yono akaiyomdi tei arerongua kakom tei Yai Gumam bei moiro urom yaungua yaromi moime. \v 2 Ena te na arinama muruwo na moiki tei ama moinga yokamai “O” di nareinga ena na munom i boi ne Yesu fi ki si teinga yokama Garesia ikinom akainomdi moingi tei de ereiye.\x * \xo 1:2 \xt Gar 1:11-12 \x* \v 3 Ena na ka make ei erere “O, Nenom Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne surai bei moiro Garesia ari yokamai bei nokapu de erere te amine eire bei ereiyo!” diro ka make ei ereiye.\x * \xo 1:3 \xt Ro 1:7; Fir 1:2 \x* \v 4 Kirisito yaromi “Na furo ari yokamai bianom beinga kore dowaikoro yokamai furo ari mapunom niki dongua epena mangi tawa beingamere epe beikenaime,” diro nonon Nenom Yai Gumam finguamere epe dourom boiro goi norome.\x * \xo 1:4 \xt Gar 2:20; 1 Ti 2:6; Tai 2:14; 1 Yo 5:19 \x* \v 5 Ena iran i no yokamai Yai Gumam kam kakom kakom akire di tero morapune. I kawom. \s1 Yai Gumam gunom kam towane wom i nokapu dume \p \v 6 Aiya! Ne yokama kene kene eire Yai Gumam “Kirisito ne yokamai bei nokapu de erowame,” dungua unom boi erongua yaromi ma de tere gunom kam ta dourom boinga ena na ganam nouro dume. \v 7 Te gunom kam ta i gunom kam kawom dikeme. Tamanume. Ari suwo koropane ne yokamai inokore einga bei unanan de erere Kirisito gunom kam awa tere di mari deinga ena ka dinga i gunom kam kawom dikengua ena na “Gunom kam ta i kawom dikeme,” di ereiye.\x * \xo 1:7 \xt Ap 15:1, 24 \x* \v 8 Ena no yokamai boro kamundi nuwi kokonan gan ta uro gunom kam koma no yokamai di mari de eropungamere epe dikenangua ka kasu i di mari de erowapunga ena no yokamai guwom akai napunga faime.\x * \xo 1:8 \xt 1 Ko 16:22 \x* \v 9 Ena koma no yokamai ka mora di de eropungamere epe wom epena na tokoi di erowaiye. Ena yai ta uro gunom kam ta ne yokamai koma firo ikeinga kam i di mari de erowangua ena yaromi guwom akai nangua i faime. \v 10 Te ta bengoro na ka i epe diye? Na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro ka i epe diyo? Tamanume. Yai Gumam “Na mapunom beika i nokapu dume,” di narowangua ena na mun firaiye. Kawom, na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro kokonan beikeiye. Te na “Ari yokamai mun fi narowaime,” diro kokonan bei moraika ena na Kirisito nuwi kokonan gan moikenaiye.\x * \xo 1:10 \xt 1 Te 2:4 \x* \s1 Yai Gumam bei moiro Pauro awi dongoro gunom kam di mari dome \p \v 11 Ena, na arinama yokamao, na ka ta di erowaiye. Gunom kam i na di mari de ereika i yai towane ta i mari de narekeme dekeme.\x * \xo 1:11 \xt Mt 16:17 \x* \v 12 Kawom, yai ta uro gunom kam i di mari de narekeme. Te yai ta ka i nuwi si narekemba Yesu Kirisito yaromi nenen ka i na di mari de narome.\x * \xo 1:12 \xt Gar 1:1 \x* \p \v 13 Ena te ne yokama mora finga koma na Yura ari yokamai mapunonom dourom boiro “Ari Yai Gumam fi ki si teinga yokamai muruwo bei niki de ereikoro goraime,” di firo ena bei niki ori wom de ereiye.\x * \xo 1:13 \xt Ap 8:3 \x* \v 14 Te arinama kora gaima yokamai moingi suna tei na moiro bire ime de ereiye. Na Yura ari yokamai mapunonom kawom dourom boipa kora gaima yokamai munmane wom kawom dourom boikeime. Te na awanama yokamai mapunonom muruwo erowai tero dourom boiye. Na epe beika ena ne yokamai mora fingai kakom tei na gunom kam dourom boikeipa\x * \xo 1:14 \xt Ap 22:3 \x* \v 15 te koma na manam ama na kui nekengua kakom tei Yai Gumam na gunom boi narere ena okome bei nokapu de narere na unam boi narome. Iran i yaromi nenen fingua kakom tei\x * \xo 1:15 \xt Ais 49:1; Yer 1:5; Ro 1:1 \x* \v 16 “Na furo ari Yura ari moikeinga yokamai koro koro moingi tei furo gunom kam di mari dowame,” diro yaromi wam i imari de narome. Imari de narongoro ena na furo ari suwo koropane ka mina wako erekeiye. Tamanume.\x * \xo 1:16 \xt Ap 9:3-6 \x* \v 17 Te “Na fu Yerusarem tei furo ari koma Yesu ewi dongua finga yokamai kanaiye,” diro kuiye. Kuipa na kene kene eire ikinom akainom Arepia tei fure te okome inako dero iki birom ori Damasusi fuiye. \p \v 18 Ena okome noniki suraiye fu dongoro ena na “Pita kanaiye,” diro fu Yerusarem tei furo na yaromi gere moipuka aro kakom okonom koro koro muruwo te kaunom koro wo moipuiye.\x * \xo 1:18 \xt Ap 9:26 \x* \v 19 Te na ari ewi dongua finga yokamai munmane kankeiye. Na furo Yemesi yaromi no Ari Wanopanom emerom te Pita ama kaniye.\x * \xo 1:19 \xt Mt 13:55 \x* \v 20 Ena ka i epena na ne yokama di mari de ereika Yai Gumam mora fimia na ne yokamai kasu di erekeiye. \v 21 Ena okome na fu ikinom akainom Siria te ikinom akainom ta Sirisia tei fuiye.\x * \xo 1:21 \xt Ap 9:30 \x* \v 22 Ena kakom tei ari Kirisito fi ki si teinga Yuria tei moinga yokamai na gumanam ama na kankeimie. \v 23 Yokamai ka towane epe finga “Koma yai i nonon noingua yaromi epena ari yokamai ‘Kirisito fi ki si teiyo!’ diro di mari de erome. Te koma ari Kirisito fi ki si teinga yokamai bei niki de erome,” epe dime. \v 24 Ena yokamai ka i finga Yai Gumam epe na bei nokapu de narongua ena Yai Gumam kam akire dime. \c 2 \s1 Yesu ewi dongua finga yokamai Pauro gere denom minom towane eime \p \v 1 Ena na moika noniki 14 fungoro ena na te Banapasi no surai tokoi Yerusarem fupuiye. Te no surai Taitasi yaromi ama akire fupunie.\x * \xo 2:1 \xt Ap 15:2 \x* \v 2 Ena Yai Gumam na naika konom i mari de narongoro na fuiye. Na “Tamaneka kokonan epena na beika te koma ama na beika i yo wom ako suwangua i faikename.” diro furo Yai Gumam ariyoma mokoinga yokamai towane moingi tei furo gunom kam ari Yura ari moikeinga yokamai di mari deika kam i opom di ereiye. \v 3 Te mokoinga yokamai kakom kakom bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai “Ganom guwo diyo!” dimba epena Taitasi na gere ama moipunga yaromi iki ta yai moimba yokamai “Yaromi no yokamai gere ama morapunga ena ne yaromi gam guwo duwo!” epe di narekeime. \v 4 Di narekeimba ari suwo koropane “Yaromi gam guwo duwo!” di erowaro beimie. Yokamai “No yokamai Kirisito fi ki si topune,” diro kasu diro uro “Yokamai Kirisito Yesu fi ki si tere ena bianom kan koi erongua konom ma deinga kanaro upune,” epe diro eke dere no moipungi suna tei wime. Yokamai finga Mose ka di guwo dungua si dowainga kan tokoi si norowaimba\x * \xo 2:4 \xt Ap 15:1, 24; Gar 1:7; 5:1, 13 \x* \v 5 no yokamai “Gunom kam kawom kakom kakom ne yokamai moingi tei duwame,” diro ena yokamai “Taitasi gam guwo duwo!” epe di noreinga kakom kakom “O” di erekepune. \v 6 Ena na fu Yai Gumam ariyoma mokoinga yokamai moingi tei furo moipa yokamai bei moiro na gunom kam di mari deika akai nere ka ta di narekeme. Te yokamai ari mokoinga moimbo mokokeinga moimbo na moiki tei dikema, Yai Gumam towane kanume. Yaromi furo ari ganom dinom kanero ipu si erekemba yaromi furo ari inokore ei finga kanere ipu si erome. Ena kawom, ari mokoinga yokamai ka ta na di narekeimba \x * \xo 2:6 \xt Ap 10:34 \x* \v 7 yokamai mapunom ta bei narome. Yokamai kaninga Yai Gumam bei moiro Pita awi dongoro furo ari ganom guwo dinga yokamai moingi tei furo gunom kam di mari de eronguamere epe Yai Gumam na nawi dongoro na furo ari ganom guwo dikeinga yokamai moingi tei furo gunom kam i di mari de ereiye.\x * \xo 2:7 \xt Ap 22:21 \x* \v 8 Kawom, Yai Gumam Pita “Ne furo ari ganom guwo dinga yokamai moingi tei furo kokonan bei ero!” di tero yoporam boingua tere awi donguamere epe na “Ne fu ari ganom guwo dikeinga yokamai moingi tei furo kokonan bei ero!” di narere yoporam boingua narere nawi dome. \v 9 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai mokoinga ari Yemesi te Pita te Yoane yokamai kaninga Yai Gumam bei nokapu de narere kokonan i narome. Iran i yokamai na te Banapasi gere mun fi norere okonom akore ka towane epe eire “No yokamai furo ari Yura ari moikeinga yokamai moingi tei furo kokonan bei erowainga te nonon fu Yura ari moingi tei furo kokonan bei erowapune,” ka epe di noreime. \v 10 Ena yokamai ka towane ta epe di noreime: “Ne yokama bei moiro no kuwanom ari Yerusarem tei moinga yokamai inokore ei kun dai ereiyo!” di noreingoro ena na ka i mun kanere kokonan yoporam boiro bei ereiye.\x * \xo 2:10 \xt Ap 11:29-30 \x* \s1 Pauro bei moiro Pita mapunom faikengua bengua di mari de tome \p \v 11 Ena okome Pita u iki birom ori Andiako tei ungua kakom tei yaromi mapunom faikengua bengua ena ari gumanomdi tei na kura kam di teiye. \v 12 Ta bengoro kura kam di teiye? Koma Yemesi ari ewi dongua yokamai ama kuinga kakom tei Pita te ari Yura ari moikeinga yokamai gere kua kopuna ama ne moingoro Yemesi ewi dongua yokamai winga ena Pita ka i fingua ari yokamai “‘Ari Yura ari moikeinga fi ki si teinga yokamai ganom guwo dowaime,’ di fipune,” dingoro i kuri fire ena inako dero ari Yura ari moikeinga yokamai kua kopuna “Ama nekenapune,” dume.\x * \xo 2:12 \xt Ap 11:3 \x* \v 13 Ena Yura ari suwo koropane Andiako tei ama fi ki si teinga yokamai bei moiro Pita “Yura ari moikeinga yokamai kua kopuna ama nekenapune,” dungua mapunom i dourom boiro ama beimie. Yokamai mapunom niki dongua i beinga ena Banapasi “Ama dourom boraiye,” di firo beme. \v 14 Bemba na kanika yokama kon yo tere wankere gunom kam kawom dourom boikeingoro ena na furo ari okonom muromdi tei furo ka epe Pita di teiye: “Ne Yura yai moinba kakom suwo koropane ne ari Yura ari moikeinga yokamai mapunonom dourom boiro Yura ari mapunonom dourom boikenga iran i ne yoporam boiro ari bam ta yokamai ‘Ne yokamai bei moiro no Yura ari mapunonom dourom boraime,’ di erenga i faikeme,” epe di teiye. \s1 Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai gere Kirisito fi ki si teinga Yai Gumam yokamai akire di erome \p \v 15 Ena na Pita ka ta di ereiye. “Ena no surai bei moiro ari Yura ari moikeinga Mose ka di guwo dungua i dourom boikeinga yokamai arinoma moikepuipa no nenom manom Yura ari moipika iran \v 16 no surai epe mora kanupuka ari ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam yokamai ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe di erekeme. Tamanume. Ari Yesu Kirisito towane fi ki si teinga Yai Gumam yokamai ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe dume. Ena no surai ‘Nonon ka di guwo dungua dourom boikepuiba Kirisito fi ki si topuka ena Yai Gumam “No yo tere moime,” duwame,’ diro ena ama Kirisito Yesu fi ki si topuiye. Kawom, ari yokamai ka di guwo dungua dourom borainga Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ epe dikenaime. Tamanume.\x * \xo 2:16 \xt Ap 15:10-11; Ro 3:20-28; 11:6; Gar 3:11 \x* \v 17 Ena no surai ‘Kirisito yaromi towane akire di norongoro ena Yai Gumam “No surai yo tere moime,” dume’ di fipuka ena ari yokamai ‘No surai bei moiro Mose ka di guwo dungua dourom boikeipire,’ dinga kawom dime. Ena no surai mapunom niki dongua epe bepuka iran i Kirisito yaromi bei moiro ari akire di erongoro yokamai bianom beimo? Tamanume. \v 18 Na ka di guwo dungua dourom boikeika kakom tei na bianam beikeipa na ‘Yai Gumam “Na yo tere moime,” duwame,’ diro ka di guwo dungua koma dourom boikeika epena tokoi dourom boraika ena na ka di guwo dungua si deika mapunom i ari opon di erowaiye. \v 19 Ena na ka di guwo dungua dourom boika kakom i na mora kanika Yai Gumam ‘Yo tere moine,’ di narekenangoro te na kakom kakom moi kuwom singa di derewo dungua akaiyom ikenaiye. Ena iran na ‘Yai Gumam yaromi dourom boraiye,’ diro furo Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua iran i Mose ka di guwo dunguamom i dourom boikeiye.\x * \xo 2:19 \xt Ro 6:6; 7:6 \x* \v 20 Ena Kirisito mora eri yoro bakomdi tei goingua iran i epena na nanan kon gorom i dourom boikeipa Kirisito na denam minam ikai koi yokori moi narongoro ena epena na mangi tawa moiro kon muruwo wan moika na Yai Gumam wam fi ki si tere konom wan moiye. Yaromi dem miriyom mun fi narere goi narome.\x * \xo 2:20 \xt Yo 13:1; Gar 1:4 \x* \v 21 Ena na Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom ma dekeiye. Kawom, ari yokamai ka di guwo dungua dourom borainga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwangua ena Kirisito mora goi dongua yaromi yo morom wom goime,” ka epe diro Pita di teiye. \c 3 \s1 Ari yokamai ka di guwo dungua dourom borainga te fi ki si towainga mapunom dourom borainga kam \p \v 1 O, ne Garesia yokamao, ne du dinga yokamao, koma na uro ne yokamai okonom muromdi tei uro Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goingua kokonan bengua di mari de ereikoro ena epena yai ta uro ne yokama bei erongoro du dire unanan fime. \v 2 Ena ne yokamai tai towane wom fiyo! Ne yokamai ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam Murom Sumuna erekemba ne yokamai gunom kam fire Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam Muromom erome. \v 3 Koma Yai Gumam Muromom akire di erongoro ne yokamai Yai Gumam ariyoma u mari furo moinga dumba epena ne yokamai “No yokamai yo tere morapune,” diro nenen yoporam boiro Yai Gumam konom wan moime. Ena kawom ne yokamai du dire wan moimie. \v 4 Te koma tai ipun dongua ne yokamai moingi tei yo morom fuka di erekeme. Tai ipun dongua fuka di erongua i ne yokamai fi ki singanom i bei erowai tome. \v 5 Ena ne yokamai ka i fiyo! Ne yokamai ka di guwo dungua dourom boinga Yai Gumam Murom Sumuna erero yoporam boi erero tai ori bei erekeme. Tamanume. Ne yokamai gunom kam firo fi ki si teinga ena Yai Gumam Murom Sumuna erero yoporam boi erero tai ori bei erome. \p \v 6 Ena epena Aparam yaromi mapunom di mari duwaiya fiyo! Yaromi Yai Gumam fi ki si tongua ena Yai Gumam “Ne yo tere moine,” di tongoro\x * \xo 3:6 \xt Yen 15:6; Ro 4:3 \x* \v 7 iran i ne yokamai fiyo! Ari Yai Gumam fi ki si teinga yokamai Aparam gauwoma kawom moime. \v 8 Koma wom ka mapunom koi dungua ari Yura ari moikeinga yokamai fi ki si towainga ena Yai Gumam “Ari yokamai yo tere moime,” di erowangua ena Aparam gunom kam i “Ne bei moiro na fi ki si narenga ena na ari yai opai mangi tei moinga yokamai boware guwo di erowaiye,” Yai Gumam koma epe dungua i fimie.\x * \xo 3:8 \xt Yen 12:3; Ap 3:25 \x* \v 9 Iran i Aparam fi ki si tongoro Yai Gumam boware guwo di tonguamere epe Yai Gumam ari yai opai muruwo Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai muruwo fi ki si teinga yokamai boware guwo di erome.\x * \xo 3:9 \xt Ro 4:16 \x* \v 10 Yai Gumam kam mapunom i epe dungua “Yai ta kakom kakom ka di guwo dungua ka mapunom tei boi engua muruwo dourom boikenangua ena Yai Gumam bei niki ori wom de towamie,” epe dungua iran Yai Gumam bei moiro ari muruwo “Nonon Mose ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam no yokama ‘Yo tere moime,’ di norowame,” duwainga yokamai bei niki de erowame.\x * \xo 3:10 \xt Diu 27:26 \x* \v 11 Ena ka mapunom ka ta epe dungua “Nenta fi ki si towangua Yai Gumam ‘Ne yo tere moine,’ di towangoro ena yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dungua iran i nonon mora fipunga nenta Mose ka di guwo dungua dourom borangua Yai Gumam “Ne yo tere moine,” di tekenamie.\x * \xo 3:11 \xt Ro 1:17; Gar 2:16 \x* \v 12 Ena Mose ka di guwo dungua i fi ki si teinga mapunom dikemba ka mapunom i epe dungua “Nenta ka di guwo dungua i muruwo dourom borangua ena kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe dumba yai ta yaromi epe dourom borangua moikeme.\x * \xo 3:12 \xt Ro 10:5 \x* \v 13 Ena te ka mapunom ka ta epe dungua “Yai ta ari si gorainga yonom eri bakomdi si einga Yai Gumam yaromi bei niki de towame,” epe dungua ena no mora fipunga i Yai Gumam Kirisito bei niki de tome. Ena Yai Gumam Kirisito bei niki de tongoro Kirisito “Yai Gumam ari ka di guwo dungua muruwo dourom boikeinga yokamai bei niki de erekename,” diro no Yura ari yokamai goi norere meina bai norome.\x * \xo 3:13 \xt Ro 8:3; 2 Ko 5:21; Diu 21:23 \x* \v 14 Ena Yai Gumam “Na koma ka ta di koi eika i Aparam “Na bei moiro ari Yura ari moikeinga yokamai boware guwo di erowaiye,” di teikamere epe Kirisito Yesu kokonan bengua na ari Yura ari moikeinga yokamai boware guwo di erowaiye,” diro Kirisito awi dongoro uro goi erome. Ena “Nonon Murom Yai Gumam ‘Ne yokamai Muronam erowaika inaime,’ dungua i inapune,” diro Kirisito fi ki si topune. \s1 Yai Gumam ka di guwo dungua te ka ta di koi engua i mapunom kapo kapo dume \p \v 15 Ena, na arinamao, na Yai Gumam ka ta di koi engua kam dunguamere epe ne yokamai ka di koi engua mapunom beinga di erowaro beiya fiyo! Ena yai surai inokore towane eire ka di koi eire kanom munom boipika ena yai ta uro ka i si dowangua bo te ka ta ama akai ne towangua i faikename. Ari yokamai epe beingamere epe Yai Gumam furo Aparam bei tome. \v 16 Ena Yai Gumam uro ka di koi engua Aparam gauwom i gere di erome. Kawom, kam mapunom “Gauwoma yokamai,” epe dikeme. Mapunom i “Ari munmane,” epe dikeme. Tamanume. Yaromi “Ne gaunum” dungua i yai towane ta moime. Ena yai towane ta i Kirisito moime.\x * \xo 3:16 \xt Yen 12:7; Lk 1:55; Ap 7:5 \x* \v 17 Ena na ka dika mapunom i epe: Koma Yai Gumam bei moiro ka di koi engua i Aparam di tere “Na epe benaiye,” di tome. Ena okome noniki 430 fungoro Yai Gumam ka di guwo dungua Yura ari di erome. Ena yaromi ka di guwo dungua di erongua kakom tei yaromi ka koma di koi engua si dekeme. Ena no mora fipunga Yai Gumam ka di koi engua i Aparam di tongua i bei dekeme.\x * \xo 3:17 \xt Eks 12:40; Ap 7:6 \x* \v 18 Ena Aparam yaromi bei moiro Mose ka di guwo dungua dourom borangua ena Yai Gumam uro ka di koi engua tarom i towangua iran i no mora firapunga Aparam yo tongua konom ta dourom boime. Dourom boimba Aparam bei moiro Yai Gumam ka di koi ei tongua mapunom towane dourom boingua iran Yai Gumam tarom i yo morom Aparam tome. Ena iran i no mora fipunga Aparam ka di guwo dungua dourom boingua Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua tarom i tekeme.\x * \xo 3:18 \xt Ro 4:14; 11:6 \x* \p \v 19 Ena ta bengoro Yai Gumam ka di guwo dungua no yokamai norome? Yai Gumam “Ari yokamai bianom beinga yokamai moinga firaime,” diro ka di guwo dungua norome. Ena ka di guwo dungua norongua okome gan i koma ka di koi engua Aparam di tongua “Gan ta okome uname,” dungua yaromi fuka duwangua ena ka di guwo diro engua i gouname. Yai Gumam bei moiro ka di guwo dungua nuwi kokonan gan yokamai di erongoro ena gan yokamai ire Mose di teingoro yaromi Yai Gumam te Yura ari yokamai suna tei moiro ka di guwo dungua i di erome.\x * \xo 3:19 \xt Ro 5:20 \x* \v 20 Mose suna tei moimba Yai Gumam furo Aparam ka di koi engua di tongua kakom tei yai ta suna tei moikeme. Yai Gumam nenen towane Aparam ka di koi engua i di tome. \s1 Yai Gumam ka di guwo dungua ari yokamai erongua mapunom i epe \p \v 21 Ena Yai Gumam koma Aparam ka di koi engua di tere ena okome ka di guwo dungua Mose di tongua ena yaromi ka koma di koi engua si domo? Tamanume. Yai Gumam “Ari yokamai ka di guwo dunguai dourom borainga ena yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaime,” duwangua ena yokamai ka di guwo dungua dourom borainga Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” di erowamba\x * \xo 3:21 \xt Ro 8:2-4 \x* \v 22 Yai Gumam “Na ari Yesu Kirisito fi ki si towainga yokamai ka koi engua erowaiye,” diro ena yaromi ari bianom beinga ka di guwo dungua dourom borainga yokamai “Yo tere moime,” di erekename.\x * \xo 3:22 \xt Ro 3:9-19 \x* \v 23 Ena koma no Yura ari yokamai Kirisito fi ki si tekepunga kakom tei Mose ka di guwo dungua kan si norome. Ena te no yokamai kan faipunga kakom Yai Gumam bei moiro Kirisito fi ki si towapunga mapunom i imari de norome.\x * \xo 3:23 \xt Gar 4:3 \x* \v 24 Ena Yai Gumam “Ari yokamai Kirisito fi ki si towaingoro ena kakom tei na ‘Yokamai yo tere moime,’ duwaiye,” diro ena ka di guwo dungua norere kiapanom bei norome. Ena Kirisito u mangi tawa ungua ka di guwo di engua i mora goume. \v 25 Ena epena Kirisito fi ki si topunga kakom mora fuka dungua iran ka di guwo dungua no Yura ari yokamai kiapanom bei norekeme. \p \v 26 Ena ne Kirisito Yesu fi ki si tere si dauinga yokamai Yai Gumam gama moimie.\x * \xo 3:26 \xt Yo 1:12 \x* \v 27 Ne yokamai nuwi buire Kirisito si dau teinga ena Kirisito mapunom benguamere epe ne yokamai ama beimie.\x * \xo 3:27 \xt Ro 6:3-4; 13:14 \x* \v 28 Iran i ne yokamai Kirisito si dauinga Yura ari yokamai te ari Yura ari moikeinga yokamai kounom kounom moingoro te nuwi kokonan gan yokamai te nuwi kokonan gan moikeinga yokamai kounom kounom moingoro te yai gan te opai gan yokamai kounom kounom moimie. Ne yokamai Kirisito Yesu si dauinga ena ne yokamai towane wom furo moimie.\x * \xo 3:28 \xt Ro 10:12; 1 Ko 12:12-14 \x* \v 29 Ena ne yokamai Kirisito gama morainga ena ne yokamai Aparam gauwoma ama moiro te koma Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua tarom i ama inaimie. \c 4 \p \v 1 Ena na ka koro dungua ama duwaiye. Okome gaima gawo ta yaromi bei moiro nem guwai gaiyom muruwo inamba yaromi kuai gaima yo moingua kakom tei tai kan ikeme. Nuwi kokonan gan moinguamere epe moime. \v 2 Ari suwo koropane gaima i kiapam bei teingoro te ari koropane gaima meinam ama kiapam beimie. Ena okome nem kakom gunom boi tongua kakom i fuka duwangua ari yokamai gaima kiapam bei teinga i gouname. \v 3 Iran i nonon gan gawo ama epe mere moipune. Ena nonon gan gawo epe moipunga kakom tei no nomanenom erowai tekengua ena nonon furo murom niki deinga mangi moinga yokamai nuwi kokonan bei eropunba\x * \xo 4:3 \xt Gar 3:23; Kor 2:20 \x* \v 4 Yai Gumam kakom gunom boi tongua kakom i mora ungoro ena Yai Gumam wam awi dongoro ungua opai gan i kui nongoro ena yaromi Mose ka di guwo dungua dourom boime.\x * \xo 4:4 \xt Yo 1:14; Ro 8:3-4; Ef 1:10 \x* \v 5 Yaromi “Ari yokamai Mose ka di guwo dungua dourom boinga yokamai meina bai erowaika ena yokamai Yai Gumam gama moraime,” diro ungua oparomi kui nongoro ka di guwo dungua dourom boime.\x * \xo 4:5 \xt Gar 3:13 \x* \v 6 Ena epena ne yokamai Yai Gumam gama moinga iran i yaromi bei moiro wam Muromom Sumuna awi dongoro yaromi u nonon denom minom ikai koi uro u boiro “O auwo, na mun fi ereiye,” diro di teme.\x * \xo 4:6 \xt Ro 8:15-16 \x* \v 7 Ena iran i nonon nuwi kokonan gan moikepunie. Tamanume. Nonon Yai Gumam gama moipune. Ena no yaromi gama moipunga yaromi “Na tai kan epe ganama erowaiye,” diro tai kan i no norowame.\x * \xo 4:7 \xt Ro 8:17; Gar 3:29 \x* \s1 Pauro yaromi Garesia yokamai inokore munmane ei erome \p \v 8 Ena te koma ne yokamai Yai Gumam kankere ena murom niki dongua yai gumam kawom moikeinga yokamai nuwi kokonan bei ereimba\x * \xo 4:8 \xt 1 Ko 8:4-6 \x* \v 9 epena ne yokamai Yai Gumam mora kanimie. Bere na ka ta duwaika Yai Gumam ne yokamai mora ekanumie. Iran i ne yokamai “Yai Gumam ‘No yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro inako dero ka di guwo dungua tokoi dourom boiro nuwi kokonan bei teinga i kawom faikeme. Fiyo! Ka di guwo dungua i yoporam boiro nokapu wom dikeme. \v 10 Ne yokamai “Yai Gumam mun fi norowame,” diro Mose ka di guwo dungua dourom boiro ena aro kakom suwo koropane te kapa kakom suwo koropane te noniki kakom suwo koropane nou kei erere “Kakom i kakom nokapu wom dume,” dime. Ena ne yokamai mapunom i dourom boiro waninga iran i ne yokamai furo Mose ka di guwo dungua i nuwi kokonanom bei teimie.\x * \xo 4:10 \xt Ro 14:5; Kor 2:16 \x* \v 11 Ena na tai kokonan bei ereika i “Tarom noromanga tai epe mere furo ako suwame,” diro ena na ne yokamai inokore munmane ei ereiye. \v 12 Ena, na arinamao, na yoporam boiro di erowaiye. Na Mose ka di guwo dungua dourom boikeikamere epe ne yokamai dourom boikeiyo! Ne yokamai tai ta niki dongua na bei narekeimie. Mane. \v 13 Ne yokamai mora kaninga koma na kon ta naro beipa na ganam i nupi faingua ena na u ne yokamai moingi tei ure koma kakom gunom kam di mari de ereiye.\x * \xo 4:13 \xt 1 Ko 2:3 \x* \v 14 Kawom, na ganam i erowai tekengua ena ne yokamai niki de fi narowainga faimba ne yokamai niki de fi narekeimie. Tamanume. Ne yokamai Yai Gumam nuwi kokonan gan ungua bo te Kirisito Yesu nenen ungua kukureingamere epe ne yokamai na nakukureime. \v 15 Kakom tei ne yokamai mun fi moinga te epena mun fi moikeinga ena ta bengoro mun fikeimie? Ena na ne yokamai kanom wayom kawom di mari dowaiye. Ne yokamai mun fi moinga kakom tei “No yokamai okonom murom wauwi dero ne geu di erowapunga i faname.” di nareime. Mapunom epe i faikemba ne yokamai ka epe di nareime. \v 16 Ena na ka kawom ne yokamai di ereika ne yokamai “Na kianom moime,” dimo? Oro?\x * \xo 4:16 \xt Eim 5:10; Yo 8:45 \x* \p \v 17 Ena ari gunom kam kasu di einga yokamai “Ne yokamai uro no yokamai ganoma moraime,” di firo kokonan i bei ereimba yokamai uro ne yokamai akire di erekenaime. Tamanume. Yokamai bei moiro “Garesia ari yokamai no yokamai kanom akire di norowaime,” diro uro “Pauro te Garesia ari yokamai i gere kianom moraime,” diro bei fou di noreime. \v 18 Ena na nokapu di ereika ena ne yokamai kanom firaika i faime. Kakom kakom na ne yokamai moingi tei moika bo moikeika kakom na ne yokamai kanom fiye. \v 19 O, na ganamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Kirisito mora kawom fi ki si tekeinga ena opai gan gan kui noware ganom kipi fingamere epe na ne yokamai kipi fi ereiye. Ena kipi kaingua fikamere epe firaika ena ne yokamai Kirisito gere si daunainga kipi fi ereika i gouname. \v 20 Na inokore munmane ne yokamai ei ereika ena na u ne yokamai moingi tei unaika ka wira diro di erowaika na mun firaiye. \s1 Pauro opai surai Aka te Sara kanom kuiam di mari dome \p \v 21 Ena ne yokamai ka di guwo dungua dourom borainga na ka di mari de erowaiye. Ne yokamai ka di guwo dungua kawom i fikeimie. \v 22 Ka di guwo dungua i epe dungua Aparam yaromi wam surai kui nome. Aparam bei moiro Yura ari mapunom dourom boiro nuwi kokonan opai ire wam ta kui nongua te Aparam efem biyai ingua wam ta ama kui nome.\x * \xo 4:22 \xt Yen 16:15; 21:2 \x* \v 23 Ena Aparam te nuwi kokonan opai gere bei moiro yai opai mapunom epe beipika ena mam wam ta Isameil kui nomba te Yai Gumam ka di koi engua Aparam di tongua ena efem biyai wam ta Aisaki ama kui nome.\x * \xo 4:23 \xt Ro 9:7-9 \x* \v 24 Ena wam surai kui epika kam i kanom monom i ikai tei faimie. Ena opai surai i moipikamere epe Yai Gumam ka surai gowa si eme. Ka towane ta na di mari de erowaiye. Ena ka towane i gowa si engua Mose ka di guwo dungua Sinai kopu tei imie. Ena nuwi kokonan opai Aka moinguamere epe ari ka di guwo dungua inga yokamai epe mere moimie. Ena Aka oparomi wam kui nongua gama yokamai nuwi kokonanom gan ama moimie.\x * \xo 4:24 \xt Ro 8:15 \x* \v 25 Ena na opai Aka kam dika na Sinai kopu i Arepia iki akai tei dungua kam ama diye. Ena Aka oparomi bei moiro Aparam nuwi kokonan bei tonguamere epe Yura ari epena Yerusarem tei moinga yokamai Mose ka di guwo dungua kam muruwo nuwi kokonan bei teimie. \v 26 Te ka ta na di mari de erowaiye. Te opai ta Sara oparomi moinguamere epe ari Yai Gumam ka gowa si engua Aparam di tongua kam i inga yokamai moimie. Te opai Sara moinguamere epe Yerusarem i kamundi tei dunguamere epe dume. Ena oparomi nonon manom moingua iran no nuwi kokonan beikepune.\x * \xo 4:26 \xt Ip 12:22; Rew 21:2, 10 \x* \v 27 Ena ka mapunom koi dungua Yerusarem kam wayom epe di mari dome: \q1 Opai wiyom biyai awi dongua oparomi gan munmane wom kui nowamba opai wiyom biyai yo moingua oparomi gan munmane kui nekenangua iran i ne denum minum kemine tenga gan kui nekenga opai yo, ne mun firo! Te ne gan kuire kipi kaingua fikenga opai yo, ne mun fire ka ori wom dire u boro! \m ka mapunom epe dungua iran i no yokamai mora fipunga Yerusarem mangi tawa dungua i ari munmane moikeimba Yerusarem kamundi iwe dungua i ari munmane moraime.\x * \xo 4:27 \xt Ais 54:1 \x* \p \v 28 Ena, na arinamao, Aisaki yaromi moinguamere epe ne yokamai moimie. Ena Yai Gumam ka di koi engua Aisaki kui nonguamere epe Yai Gumam kui nongua ena ne yokamai yaromi gama moimie.\x * \xo 4:28 \xt Ro 9:7; Gar 3:29 \x* \v 29 Te komari Aparam nuwi kokonan opai gere bei moiro yai opai mapunom epe beipika wam kui nongoro ena wam i bei moiro wam ta Murom Sumuna yoporam boingua nem mam erongua kui nongua yaromi bei niki de tome. Ena epe mere epena kakom ari Mose ka di guwo dungua dourom boinga yokamai bei moiro no yokamai Yesu gama yokama moipunga bei niki de noreime. \v 30 Ena ka mapunom i tora ka dume? Ka mapunom i epe dungua \q1 Nuwi kokonan opai wam te Aparam efem biyai wam gere nenom tarom tai ta ta muruwo ikenaipire. Ma deiyo! Efem biyai wam towane nem karam gan moingua ena nuwi kokonan opai te wam gere ewi do! \m ka mapunom epe dungua\x * \xo 4:30 \xt Yen 21:10; Yo 8:35 \x* \v 31 ena iran, na arinamao, nonon ka di guwo dungua dourom boikepunba fi ki si tongua konom dourom boipunga no yokamai nuwi kokonan opai gama moikepunie. Tamanume. No opai nuwi kokonan opai moikengua oparomi gama moipunie. \c 5 \s1 Kirisito ari kan fainga bei nokapu de erome \p \v 1 Ena Kirisito no yokamai kan faipunga bei nokapu de norongua ena no nuwi kokonan tokoi bei moikenapune. Ena ne yokama arere erowai teiyo! Te ari yokamai “Ne yokamai Mose ka di guwo dungua tokoi dourom boiyo” diro “Kan si erowapune,” diro benainga ne yokamai “Ne mane” di ereiyo!\x * \xo 5:1 \xt Yo 8:32, 36; Ap 15:10; Gar 2:4; 5:13 \x* \p \v 2 Ena na Pauro ne yokama ka di ereiya fiyo! Ari yokamai bei moiro ne Yesu mora fi ki si teinga yokamai ganom guwo dowainga ena ne yokamai “O” duwainga iran i ne yokamai Kirisito kokonan bei erongua i “Tai noromanga tai dume,” ama epe duwaime. \v 3 Ena na ka tokoi duwaiye. Ne yokamai bei moiro ari ne yokamai ganom guwo dowainga yokamai “O” di erowainga ena ne yokamai ka di guwo dungua kam muruwo ama dourom boikenainga Yai Gumam meina niki dongua bei erowame. \v 4 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam no yokamai ‘Yo tere moime,’ duwame,” epe dinga ne yokamai Kirisito mounom wako teime. Ena Yai Gumam bei nokapu de erowangua i faikemie. \v 5 Te no yokamai ka epe di fikepune. Tamanume. No yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro no yokamai Murom Sumuna norongoro ena no yokamai fi ki si tere kawom yo tero morapunga mapunom i suwi moipune. \v 6 Ena no yokamai Kirisito Yesu si daupunga iran no ganom guwo dungua bo te guwo dikengua i tai noromanga tai dumba no yokamai Kirisito fi ki si towapunga ena denom minom ari mun fi erowapunga i tai ori dume.\x * \xo 5:6 \xt 1 Ko 7:19; Gar 6:15 \x* \p \v 7 Ena koma ne yokamai Kirisito fi ki si teinga konom nokapu bu dire fimba epena yai ta bei moiro ne yokamai kon kawom dourom boinga si fere dome. Yaromi epe bengua i eramom moime?\x * \xo 5:7 \xt Gar 1:6 \x* \v 8 Yaromi si fere dongua ne yokamai bei erongua i Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua yaromi moikeme. \v 9 Ena bum boingua tai ta ta gawo gera i kaime dori ori dairo koro koro fungoro ena kaime dori bum boinguamere epe tai mapunom niki dongua u ne yokamai moingi suna tei “U koro koro naime,” diro bei erowame.\x * \xo 5:9 \xt 1 Ko 5:6 \x* \v 10 Bei erowamba ne yokamai no Ari Wanopanom fi ki si teinga ena “Na ne yokamai gere inokore towane enapune,” epe diro fi kun daiye. Ena Yai Gumam uro yai ta ne yokamai bei niki de erongua yaromi ipu si towame. Yaromi kam fikeipa “Yai Gumam ipu si towame,” epe di fiye.\x * \xo 5:10 \xt 2 Ko 11:15; Gar 1:7 \x* \p \v 11 Ena, na arinamao, epena na “Ne yokamai ganom guwo duwainga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” epe diro di mari de erowaika ena Yura ari niki de fi narere tai ipun dongua bei narekenaime. Bei narekenaimba na “Kirisito eri yoro bakomdi goime,” di mari de ereika te “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di mari de erekeika ena yokamai niki de fi narere bei niki de nareime.\x * \xo 5:11 \xt 1 Ko 1:23 \x* \v 12 Ena na di fika ari “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di erere bei niki de ereinga yokamai furo no yokamai moingi tei fakai morainga i faname. \p \v 13 Ena, na arinama yokamao, Yai Gumam “Ne yokamai nuwi kokonan tokoi beikenaime,” diro unom boi erome. Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai ka di guwo dungua epena dourom boikenapunga iran tai ta ta muruwo nomanenom mun firainga tarom i ama dourom borapune,” dinga i faikeme. Ne yokamai tai ta ta niki dongua nomanenom mun firainga tarom i dourom boikeiyo! Dourom boikeimba ne yokamai towane towane denom minom mun fi tere akire di teiyo!\x * \xo 5:13 \xt 1 Pi 2:16 \x* \v 14 Kawom, no yokama ka towane wom dourom borapunga ena no yokamai Mose ka di guwo dungua muruwo ama epe mere dourom borapune. Ka towane i epe: “Ne nenen gan dinom bei kenom bengamere epe ne denum minum ari teina tei iki kei fainga yokamai ama kenom bei ero!” i epe dume.\x * \xo 5:14 \xt Mt 5:43-44; Ro 13:9 \x* \v 15 Dumba kei biyom towane towane ganom kairo bei niki de ereingamere epe ne yokamai towane towane bei niki de erowainga ena kan kenom beiyo! Ne yokamai mapunom niki dongua epe benainga ena ne yokamai ganoma yokamai muruwo mora gounaime. \s1 Yai Gumam Murom Sumuna uro ari akire di erongoro epena yokori moinga konom wanime \p \v 16 Ena na ka ta duwaiye. Yai Gumam Murom Sumuna ka di erowanguamere epe ne yokamai kon waniyo! Ne yokamai kon epe wanainga ena nenen nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga tarom i dourom boikenaime.\x * \xo 5:16 \xt Ro 8:3-4; Gar 5:25 \x* \v 17 No yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firaingamere epe Murom Sumuna nomanem mun fi tekengua te Murom Sumuna tai ta ta nomanem mun fi tonguamere epe no yokamai nomanenom mun fi tekeime. Murom Sumuna bei moiro no mangi ari yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga mapunom kiam bei tongua iran i ne yokamai Murom Sumuna dourom borainga ne yokamai nomanenom tai ta ta niki dongua mun firainga tarom dourom boikenaime.\x * \xo 5:17 \xt Ro 7:15-23; 1 Pi 2:11 \x* \v 18 Ena Murom Sumuna ne yokamai kon opom di erowangua ne yokamai Mose ka di guwo dungua ama dourom boikenaime.\x * \xo 5:18 \xt Ro 6:14; 8:14 \x* \p \v 19 Ena no yokamai mangi ari yokamai mapunanom mora kanupunga yokamai yai opai kau einga bei niki dongua mapunom te dinepe dongua mapunom te niki dongua mapunom beimie.\x * \xo 5:19 \xt 1 Ko 6:9-10 \x* \v 20 Te yokamai yai gumam kasu yokamai kanom akire dime. Te yokamai gene mane mapunom dourom boime. Te yokamai bei moiro ari kianom bei erere kura boi ereime. Te yokamai ari guwai gai munmane ako neinga yokamai niki de fi ereime. Te yokamai ari kura kam di ereime. Te yokamai nenen kanom akire dime. Te yokamai ari foiye si surai deime. \v 21 Te yokamai ari guwai gai munmane ako neinga “Inapune,” di moime. Yokamai nuwi gikengua nere du dime. Te yokamai yai opai kunei neinga mapunom i nere dourom boime. Te yokamai mapunom niki dongua munmane epe mere beimie. Ena na koma ka di ereikamere epe na tokoi di mari de erowaiye. Ari yokamai mapunom niki dongua beingamere epe benainga yokamai Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua akaiyom ikai koi kinaime. \p \v 22 Ena ari yokamai mapunom epe beimba no yokamai Murom Sumuna dourom borapunga ena no yokamai denom minom ari mun fi eropune. Te no yokamai mun firo minom mokopune. Te no yokamai munom boiro amine eiro moipune. Te ari no yokamai bei niki de noreinga no yokamai ako faikepune. Te no yokamai towane towane akire di erere bei nokapu de eropune. Te no yokamai fi ki supunga mapunom i dourom boipune. \v 23 Te no yokamai ari bei wira di eropune. Te no yokamai nomanenom tai ta ta niki dongoro mun firangua i “E e,” dupune. Ena no yokamai mapunom i dourom borapunga ena ka di guwo dungua i ime de norekename.\x * \xo 5:23 \xt Mt 7:16-20; Ef 5:8-9 \x* \v 24 Ena no Kirisito Yesu gama yokamai kuianom tai ta ta yoporam boingua niki dongua mun fi teinga tarom i dourom boikepunga\x * \xo 5:24 \xt Ro 6:6; Kor 3:5; 1 Pi 2:11 \x* \v 25 te no yokamai Murom Sumuna dourom boipune. Iran i no yokamai furo Murom Sumuna konom opom di norongua i tei wan morapunga i faname.\x * \xo 5:25 \xt Ro 8:3-4 \x* \v 26 Ena kakom kakom no yokamai “Ari ori moipune,” dikepune. Te no yokamai towane towane bei niki de erekenapune. Te no yokamai ari guwai gai munmane ako neinga yokamai niki de fi erekenapune.\x * \xo 5:26 \xt Fir 2:3 \x* \c 6 \s1 Yesu gama erowai teinga yokamai furo Yesu gama bianom beinga yokamai akire di erowaime \p \v 1 Ena na arinamao, ne yokamai kanaingai yai ta biam benangoro ena ne Murom Sumuna dourom boinga yokamai furo “Yaromi biam bengua gouname,” diro wira diro bei nokapu de teiyo! Ne yokamai “No bianom beikenapune,” diro kan kenom beiyo!\x * \xo 6:1 \xt Mt 18:15; Yem 5:19 \x* \v 2 Ena tai ipun dongua ne yokamai arinoma fuka di erowangua akire di ero! Akire di erowainga ne yokamai Kirisito ka di guwo dungua dourom boraime.\x * \xo 6:2 \xt Ro 15:1-2 \x* \v 3 Ena nenta di firangua “Na yai ori moiye,” epe di firamba yaromi yai ori kawom moikenangua ena yaromi nenen kasu finguamere epe duwame. \v 4 Te ne yokamai nenen towane towane mapunom beinga i fanambo faikenambo diro ipu si kaniyo! Ena yaromi furo yai ta mapunom bengua kankenamba yaromi nenen mapunom nokapu benangua iran mun firame.\x * \xo 6:4 \xt 2 Ko 13:5 \x* \v 5 Ena ne yokamai towane towane kokonan benainga nenen benaime.\x * \xo 6:5 \xt Ro 14:12 \x* \p \v 6 Ena nenta u ne yokamai moingi tei uro gunom kam nuwi si erowangua ena ne yokamai tai ta ta nokapu ako nowainga iro yaromi teiyo!\x * \xo 6:6 \xt 1 Ko 9:11, 14 \x* \p \v 7 Ena ne yokamai nenen inokore unanan eikeiyo! Ne yokamai doi doi ipom ire suna tei worainga biamui fu diro mokokename. Ma deiyo! Tai doi doi ipom ire worainga i doi doi fu diro mokonamie. Epemere ne yokamai bei moiro “Yai Gumam bei niki de norekename,” diro yaromi kam ime de tekenaime. Ma deiyo! Ne yokamai kokonan beingamere epe Yai Gumam tai mokom bai erowame. \v 8 Ena ne yokamai tai ta ta niki dongua nomanenom mun firainga tarom i dourom borainga ena Yai Gumam ne yokamai ewi guwom akai dowame. Te ne yokamai Murom Sumuna dourom borainga ena kakom kakom moi kuwom suwainga inaime.\x * \xo 6:8 \xt Yo 3:6; 6:63; Ro 8:13 \x* \v 9 Ena iran i no yokamai mapunom nokapu bepunga i mounom wako tekenapune. Kakom kakom no yokamai mapunom nokapu benapunga Yai Gumam ari ipu si erowangua kakom tei yaromi tai nokapu mokom bai norowamie.\x * \xo 6:9 \xt 1 Ko 15:58; 2 Te 3:13 \x* \v 10 Iran i epena nokapu bengua mapunom i i mari dongua ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam gama bei nokapu de erere te ari yai opai muruwo ama bei nokapu de erowapune. \s1 Pauro yoporam boiro Garesia ari ka di erome \p \v 11 Ena na ka dika gounaro bengua ena na buro ire nanan kanam boraiye. Koma na ka dika yai ta fire munom i boime. Ena epena ka boraika ka munom ako ori dere boiya kaniyo! \v 12 Ena ari “Ne yokamai ganom guwo diyo!” dinga yokamai “Nonon kanom akire diro te ari nenen di finga tarom kam ama akire duwapune,” epe diro mapunom epe ne yokamai bei ereime. Yokamai “No yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam di mari duwapunga ena ari bei niki de norowaimie. Ena no yokamai gam guwo dungua kam ama di mari dowapunga ari bei niki de norekenaime,” diro ne yokamai bei ereime.\x * \xo 6:12 \xt Gar 5:11; Fir 3:18 \x* \v 13 Te ari nenen ganom guwo dinga yokamai Mose ka di guwo dungua muruwo ama dourom boikeimba yokamai u ne yokamai moingi tei uro “Ne yokamai ganom guwo diyo!” di erowaingoro ena ne yokamai ganom guwo duwainga iran okome yokamai nenen kanom akire diro “No yokamai furo Garesia ari ka di eropungoro ena yokamai ganom guwo dime,” epe di mari dowaime. \v 14 Di mari dowaimba na nanan no Ari Wanopanom Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam towane di mari dowaiye. Ena yaromi eri yoro bakomdi goingua iran i na mangi ari mapunonom beingamere epe na dourom boikeiye. Te mangi ari yokamai na mapunanam nokapu dungua dourom boikeingoro te na mangi ari mapunonom niki dongua i dourom boikeiye.\x * \xo 6:14 \xt 1 Ko 1:31; 2:2; Gar 2:20-21 \x* \v 15 Te no yokamai ganom guwo duwainga bo te guwo dikenainga i tai noromanga tai dumba Yai Gumam uro no yokamai i koi de norongua i tai ori dume.\x * \xo 6:15 \xt 2 Ko 5:17; Gar 5:6 \x* \v 16 Ena na ka make ei tere “O, Yai Gumam, ne bei moiro ari mangi ari beinga mapunonom dourom boikeinga kon i waningai yokamai amine ei erere kanom fi ero! Te ne ure yokamai epe bei erere te ganuma muruwo epe bei ero!” epe diro ka make ei teiye. \p \v 17 Ena na kanam gounaro beme. Na Yesu nuwi kokonan bei teika ari yokamai kupa nainga na ganam nomon dongua ena ari tokoi bei niki de narowainga i faikename.\x * \xo 6:17 \xt 2 Ko 4:10 \x* \p \v 18 Ena arinamao, na ka make tokoi ei tere “O no Ari Wanopanom Yesu Kirisito yo, ne Garesia ari yokamai muruwo bei nokapu de ero! I kawom,” epe diro ka make ei teiye. Mora epe.