\id 2PE - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h 2 Pita \toc1 Ka Munom Ganom I Okome Pita Yaromi Boingua \toc2 2 Pita \toc3 2 Pi \mt1 Ka Munom Ganom I Okome Pita Yaromi Boingua \ip Ena Pita ka i fingua ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai uro Yai Gumam gama yokamai bei niki de ereinga firo ena “Gama yokamai Yesu kam kawom dungua ako ki suwaime,” diro munom ganom i boi erome. Pita bei moiro Yesu gam dinom kawom kanere kam i fire ari ka di eropunga yokamai ako ki suwaime,” diro munom ganom i ama boi erome. \c 1 \p \v 1 Na Saimon Pita munom ganom i ne yokamai boi ereiye. Na Yesu Kirisito nuwi kokonan gan te nawi dongoro fuka yai ta moiye. Ena na bei moiro no yokamai fi ki supunga mapunom nokapu wom ipungamere epe ne inga yokamai munom ganom i boi ereiye. Nonon yokamai Yai Gumanom Yesu Kirisito yaromi akire di norere moi kuwom suwapunga norongua yaromi yo tere moingua iran i yaromi fi ki supunga mapunom norongoro ipunie. \v 2 Ena epena ne yokamai bei moiro Yai Gumam te no Ari Wanopanom Yesu surai mapunomom finga ena Yai Gumam bei nokapu wom de erere te wira dungua mapunom ori wom erowame.\x * \xo 1:2 \xt Kor 1:9-10; Yut 1:2 \x* \s1 Yai Gumam ari yokamai unom boiro nou kei ei erome \p \v 3 Ena Yesu Kirisito bei moiro Yai Gumam yoporam boinguamom i ire “Nonon yokamai yokori yo tere moraime,” diro tai kan muruwo norome. Nonon yokamai Yai Gumam mapunom mora fipunga ena tai kan i norome. Yaromi bei moiro “Nonon yokamai uro na keranom sikamere epe keranom sungua inaime. Te nonon yokamai uro na mapunom nokapu wom beikamere epe benaime,” diro nonon unom boi noromie.\x * \xo 1:3 \xt Ef 3:16-19; 1 Pi 2:9 \x* \v 4 Ena yaromi keranom sungua te mapunom nokapu norongua te komari “Tai nokapu wom yo morom erowaiye,” diro ka di koi engua i epena norongua iran mangi ari mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga mapunom i nonon yokamai bei niki de norekenamba Yai Gumam nenen mapunom moinguamere epe morapune. \v 5 Ena Yai Gumam mapunom moinguamere epe ne yokamai morainga iran ne yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom mapunom na di mari de erowaika bei iwa furo beiyo! Ena ne yokamai fi ki singa mapunom akai nere mapunom nokapu wom ama beiyo! Te ne yokamai mapunom nokapu wom benainga akai nere inokore nokapu wom ama eiyo! \v 6 Te ne yokamai inokore nokapu wom enainga akai nere tai mapunom niki dongua nomanenom inokore ei teinga ama kan kenom beiyo! Te ne yokamai mora kan kenom benainga akai nere tai ipun dowangua fuka di erowangua kakom i ama erowai tere moiyo! Te ne yokamai erowai tere morainga akai nere Yai Gumam konom ama dourom boiyo!\x * \xo 1:6 \xt Gar 5:22-23 \x* \v 7 Te ne yokamai Yai Gumam konom mora dourom borainga ena akai nere ne yokamai denom minom arinoma yokamai ama mun fi ereiyo! Te ne yokamai arinoma mora mun fi ereinga akai nere ne yokamai denom minom ari yai opai muruwo ama mun fi ereiyo! \v 8 Ena ne yokamai mapunom i dourom borainga moko iwa nangua ena ne yokamai bei moiro Yai Gumam kokonanom benaingoro mukom munmane koramie. Te ne yokamai Ari Wanopanom mapunom moingua mora firaingamere epe ne yokamai Yai Gumam kokonanom benaime. \v 9 Mukom munmane koramba te ari mapunom i dourom boikenainga ari okonom muromdi kama gawo toka sungua kon nokapu kankeingamere epe yokamai bei moiro Yai Gumam yokamai koma bianom faingua mora biyom si eronguai kinanom gi dume. \p \v 10 Ena, arinama yokamao, ne yokamai mapunom nokapu dourom boiyo! Ena dourom borainga ne yokamai te ari yokamai gere mora firainga Yai Gumam bei moiro ne yokamai unom boiro nou kei eromie. Ne yokamai epe benaingai ako sikenaingere \v 11 ena Yai Gumam bei moiro yoporam boingua erowangoro ne yokamai furo nonon yokamai Ari Wanopanom akire di norongua moi kuwom suwapunga norowangua yaromi ari kiapanom bei erongua di derewo duwangua akaiyom ikai tei kawom naime. \p \v 12 Ena iran ne yokamai ka mora di ereikai mora fire te ka kawom mora ingai tei arire erowai tere moimba kakom kakom muruwo na bei moiro “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaiye.\x * \xo 1:12 \xt Yut 1:5 \x* \v 13 Na di fikai kakom kakom na ganam dinom gere tei yo moraikai “Ka i ne yokamai inokore ei firaime,” diro di mari de erowaika i faname.\x * \xo 1:13 \xt 2 Pi 3:1 \x* \v 14 I fanamba nonon Ari Wanopanom Yesu Kirisito “Ne kakom gurom towane ne ganum dinom ma dowane,” di mari de narongua ena na mora fiye.\x * \xo 1:14 \xt 2 Ko 5:1; Yo 21:18-19 \x* \v 15 Ena iran na bei moiro yoporam boiro ne yokamai ka di erowaikoro ena okome na goraika ne yokamai ka i muruwo kakom kakom inokore ei fi moraime. \s1 Pita ariyoma yokamai i gere bei moiro Kirisito keranom sunguamom i kanimie \p \v 16 Ena no yokamai ure Ari Wanopanom Yesu Kirisito yoporam boinguamom i ire tokoi mangi unangua kam i ne yokamai di eropunga kakom tei no yokamai furo ari ka kasu dimba ari ta “Ka i nokapu dume,” dinga kanom i ne yokamai di erekepune. Tamanume. Ne yokamai yaromi keranom sunguamom i towane okonom muromdi towane kanere kam i ne yokamai di eropune. \v 17 Ena koma Nenom Yai Gumam Yesu kam akire dire keranom sungua i tongua kakom tei no yokamai ama moire kanupune. Kakom tei Yai Gumam keranom sungua kapakom yaromi uro wam kam epe di norome: “Yaromi na wanam moingua mun fi teiye. Te na denam minam yaromi mun fi teiye,” epe di norongoro \v 18 ena no yokamai yaromi gere Yai Gumam nenen kopumom tei moire kamundi tei ka i unguai no yokamai mora fipunie.\x * \xo 1:18 \xt Mt 17:1-5 \x* \p \v 19 Ena no yokamai ka i fipunga iran no yokamai ari komari di mari de ereinga yokamai kanom epena yoporam boiro fi ki supune. Te ari kewa iro akai si boingui tei deingoro kon kaningamere epe ari komari di mari de ereinga yokamai ka dinga Yai Gumam konom i mari deingoro ena ne yokamai ka i kan kenom beiyo! Iran kamun takonguamere epe Yai Gumam bei moiro ne yokamai nomanenom wiyom yaunangoro te kuimokome koimoi ongo suna kakom tei moko unguamere epe Yesu uro ne yokamai denom minomdi mokoname.\x * \xo 1:19 \xt Lk 1:76-79 \x* \v 20 Ena fi goi iyo! Komari ari ka di mari de ereinga yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeime. Tamanume. \v 21 Yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro ka mapunom di mari dekeimba Yai Gumam Murom Sumuna bei moiro ari yokamai akire di erongoro ena yokamai Yai Gumam ka erongua i di mari deimie.\x * \xo 1:21 \xt 2 Ti 3:16; 1 Pi 1:11 \x* \c 2 \s1 Yai Gumam ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai ka kori di erowame \r Yut 1:4-13; 17-18 \p \v 1 Ena komariki ari ka kasu di mari de ereinga yokamai u Isirae ari yokamai moingi suna tei uro moingamere epe okome ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai u ne yokamai moraingi suna tei uro moraime. Yokamai uro ka i kasu wanere dire ari bei niki de erowainga ka mapunom mapunom eke dere dire bei moire Ari Wanopanom yokamai meina bai erongua yaromi mounom wako towaingoro ena Yai Gumam kene kene eire yokamai nenen bianom beinga bei niki de erowame.\x * \xo 2:1 \xt Diu 13:1-5; Mt 24:11 \x* \v 2 Ena ari yokamai munmane furo ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai gai gorainga konom dourom boraingoro ena ari mena moinga yokamai bei moiro kon kawom dungua i “kon niki dongua dume,” duwaime. \v 3 Te ari ka kasu nuwi si erowainga yokamai guwai gai kunei kanainga furo nenen inokore ei firaingamere epe ka ne yokamai di erere ne yokamai kongo mukom te tai kan ako nowainga gure erowaro beimie. Te komariki wom Yai Gumam bei moiro “Yokamai ka kori di erowaiye,” diro epena kenom beiro kiapam moimie. Kawom, Yai Gumam wi faikengua iran ka dunguamere epe beiro bei niki de erowame.\x * \xo 2:3 \xt Ro 16:18 \x* \p \v 4 Ena tora bengoro nonon yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro yokamai bei niki de erowame? Nonon mora fipunga kamundi nuwi kokonan gan yokamai suwo koropane komari bianom beingoro Yai Gumam yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai endiro fiasi mansinom ori wom minomdi si boingui tei dere kan sen ire koi ei erongoro yokamai moiro ka kori di erowangua kakom kiapam beiro moime.\x * \xo 2:4 \xt Mt 25:41 \x* \v 5 Te nonon ama mora fipunga ari yai opai komari makinga yokamai ama bei moiro Yai Gumam mounom wako teingoro ena yaromi yokamai ama ekan dekemie. Tamanume. Yaromi bei moiro nuwi ori wom awi dongoro yokamai nuwi nere goimba Yai Gumam bei moiro yai ta Noa yaromi ka yo tongua mapunom i di mari dongua yaromi akire di tere te bei moiro yai opai okonom koro muruwo iro te koro surai iro ama akire di erongoro ena yokamai towane mora nokapu moime.\x * \xo 2:5 \xt Yen 6:5–8:19; Ip 11:7 \x* \v 6 Te nonon ama mora fipunga Yai Gumam bei moiro ari niki dongua iki birom ori Sorom te Gomora tei moinga yokamai ekan dekeme. Tamanume. Yaromi furo yokamai ama ka kori di erere e dongua dongui tei awi de erongoro yokamai muruwo dero goime. Epe bengoro ena nonon mora kanupunga okome Yai Gumam bei moiro ari yaromi mounom wako towainga yokamai ka kori di erere meina niki dowangua mokom bai erowame.\x * \xo 2:6 \xt Yen 19:12-13, 24 \x* \v 7 Te Yai Gumam bei moiro Sorom te Gomora ari yokamai bei niki de erongua kakom tei yaromi furo yai ta Lot yaromi akire di tongoro ena yaromi goikeme. Yaromi yo tere moiro ari mapunom gai goinga beinga te ka di guwo dungua dourom boikeinga kanere dem miriyom ipun ori wom dome.\x * \xo 2:7 \xt Yen 19:1-16 \x* \v 8 Yai yo tongua yaromi furo yokamai moingi suna tei moiro yokamai ka di guwo dungua si deinga mapunom kanero te ka niki dongua dinga firo ena aro kakom kakom dem miriyom kipi ori wom kaime. \v 9 Ena Yai Gumam bei moiro epe bengua iran nonon mora fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari Yai Gumam dourom borainga yokamai akire di erowangoro ena yokamai ganom kipi karangua firainga gouname. Te nonon mora ama fipunga Ari Wanopanom bei moiro ari yo tere moikeinga yokamai bei niki de erowangoro ena epena moi fu okome ipu si erowangua kakom tei i gouname.\x * \xo 2:9 \xt 1 Ko 10:13 \x* \v 10 Ena ari suwo koropane yokamai tai dinepe dongua kuianom boingua mapunom dourom boiro te Yai Gumam ari kiapanom bei erongua mapunom i “Tai noromanga tai dume,” di fi teinga yokamai meina niki dowanguai moko iwa furo inaimie. \p Ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro kou kou eire nenen inokore ei fingamere epe dourom boire wanere kuri fikere moi kamundi tei deinga keranom sungua inga yokamai kanom ka simie. \v 11 Te kamundi nuwi kokonan gan yokamai bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai yoporam boingua ime de ereimba yokamai furo Ari Wanopanom mapomdi tei furo moi kamundi tei deingai keranom sungua inga yokamai kanom ka sikere ka kori di erekeime. \v 12 Ka kori di erekeimba nonkei biom yokamai inokore unanan ei fingamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inokore unanan ei fire mapunom niki dongua towane dourom boinga iran yokamai bei moiro tai fikeinga tarom i kam ka sire ka kori di teime. Ena ari furo “Kapu noki moingua iran no yokamai si gorapunga i faname,” diro furo si goingamere epe Yai Gumam bei moiro ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai ei gorame. \v 13 Ena yokamai bei moiro ari bei niki de ereingamere epe yokamai meina niki dongua inaime. Yokamai bei moiro kopuna munmane neinga mapunom te nuwi gi kengua munmane neinga mapunom kama sungua kakom towane beikeime. Tamanume. Yokamai dourom boiro koimoi taroma kakom tei mapunom ama beiro mun fime. Te yokamai ne yokamai gere kopuna towane neinga kakom yokamai dinepe dongua niki dongua mapunom beire ena mapunom kasu ne yokamai bei ereinga mun fimie. \v 14 Kakom kakom yokamai opai muruwo kanere “Opai kunei nowapune,” diro moiro bianom faingua mapunom i ma dekeimie. Yokamai kanero ari fi ki singa mapunom yoporam boikeinga yokamai “Bianom benaime,” diro egure ereime. Yokamai bei moiro yai ta tarom kunei kaninga mapunom i dourom boime. Kawom, Yai Gumam uro yokamai bei niki ori wom de erowame. \v 15 Yokamai bei moiro kon yo tonguai ma dere fure wan du dime. Yokamai furo yai Beyo wam Beram konom tei dourom boime. Beram yaromi “Bianom fainguai benaika kongo mukom munmane inaiye,” diro mun ori wom fimba\x * \xo 2:15 \xt Nam 22:7; Rew 2:14 \x* \v 16 non donki bei moiro yaromi kura kam di tome. Non donki i ka dikemba non i bei moiro ari ka dingamere epe diro Beram tai niki dongua benangua kura kam di tere konom i si fere de tongoro ena yaromi furo tai niki dongua beikeme.\x * \xo 2:16 \xt Nam 22:28-35 \x* \p \v 17 Ena ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai mapunom fiyo! Yokamai nuwi okom engui nuwi akokenguamere epe moime. Te no yokamai kanere kuwokauwo kengoro ena “Nimi suwame,” dupunba te kamun kai ori wom siro kuwokauwo awi koro dongoro ena kuwo kauwo nimi si norekenguamere epe yokamai “Tai nokapu ne yokamai erowapune,” dimba erekeime. Yai Gumam bei moiro akai si boingua kama ori sunguai kenom bengoro yokamai nainga akaiyom dume. \v 18 Yokamai bei moiro ka mukom faikengua kuwanom ka yo morom giranomdi au diro dime. Yokamai bei moiro ari epena ari niki dongua beinga yokamai ma deinga yokamai kinanom siro “Ne yokamai tai niki dongua kuianom boingua te gai goingua mapunom kanom kanom i beiyo!” di ereingoro ena yokamai dowinom boime. \v 19 Te ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro “Ne yokamai no dowinom borainga ena ari yokamai uro kanom kan si erekenainba ne yokamai inokore ei firaingamere epe dourom boraime,” diro ka di koi ei ereimba yokamai nenen furo mapunom niki dongua dourom boinga yokamai bianom faingua mapunom nuwi kokonan bei teime. Kawom, yai ta tai ta a ki siro dourom borangua i epe mere ari kan si teingoro ena yaromi tongi nangua i faikename.\x * \xo 2:19 \xt Yo 8:34; Ro 6:16-17 \x* \v 20 Koma ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai bei moiro Ari Wanopanom akire di norongua yaromi Yesu Kirisito moingui tei furo mangi tawa mapunom dinepe dongua i muruwo tongi fimba okome yokamai inako dero tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwi ereingoro tarom i yokamai kan si erome. Yokamai epe beinga iran koma yokamai Kirisito fikeinga kakom tei niki dongua moimba epena yokamai tai dinepe dongua mapunom tokoi si dauwinga kakom tei niki ori wom dongua moimie.\x * \xo 2:20 \xt Mt 12:43-45; Ip 6:4-6 \x* \v 21 Ena yokamai bei moiro kon yo tongua kankenainga i tai niki domba yokamai kon i mora kanere ena Yai Gumam kam dungua mounom wako towainga i tai niki ori wom dome.\x * \xo 2:21 \xt Lk 12:47-48 \x* \v 22 Ari yokamai mapunom epe beinga ena ka mapunom i mukom faimie. Ka mapunom i epe dume: “Kapu kei mepi si dongui tei inako dero furo tokoi nome,” epe dungoro te ka ta i epe dume: “Non nenen gam biyom siro tokoi inako dero fu gawa bengui tei furo awa mawa tero iriri sume,” epe dume. Ka mapunom epe dunguamere epe ari ka kasu nuwi si ereinga yokamai inako dero mapunom dinepe dongua dourom boime.\x * \xo 2:22 \xt Pro 26:11 \x* \c 3 \s1 Ari Wanopanom kawom tokoi unamie \p \v 1 Kawom ei neika yokamao, koma na munom ganom i ne yokamai boi ereipa epena na munom ganom ta boi ereiye. Na bei moiro “Na ka i ne yokamai boi erowaikoro ne yokamai inokore feke dowangua ei firaime,” diro ka munom ganom surai boi ereiye.\x * \xo 3:1 \xt 2 Pi 1:13 \x* \v 2 Ena ne yokamai inokore epe ei fiyo! Komari ari di mari de ereinga yo teinga yokamai bei moiro ka di mari deinga i inokore ei fiyo! Te nonon Ari Wanopanom akire di norongua yaromi uro no yaromi nowi dongua fupunga yokamai ka di guwo dungua di norongoro no yokamai ka i ne yokamai di eropunga i ama inokore ei fiyo!\x * \xo 3:2 \xt Yut 1:17 \x* \v 3 Ena koma ne yokamai bei moire ka i fiyo! Te Yai Gumam mapunom boiro kakom bei gounangua tei ari kanom ka suwainga yokamai u mari furo ne yokamai kanom ka sire te tai niki dowangua kuianom borangua dourom boraime.\x * \xo 3:3 \xt 1 Ti 4:1; Yut 1:18 \x* \v 4 Yokamai uro ka mina wakore “Yaromi ‘Na inako dero tokoi unaiye,’ diro ka di koi emba yaromi kume. No yokamai nenom manom mora goimba komariki Yai Gumam tai kan bei engua tarom i epena yo dume. Tai kan si awa mawa tekemie. Ena iran i yaromi tokoi kuname,” epe duwaimba\x * \xo 3:4 \xt Ais 5:19; Esi 12:22 \x* \v 5 yokamai inokore ei fingamere epe dourom boiro Yai Gumam kam fikenaime. Komariki Yai Gumam ka diro kamun bei engoro ena man sinom i nuwi ikai koi moko fuka diro nuwi moingui suna tei dungoro\x * \xo 3:5 \xt Yen 1:6-9 \x* \v 6 te Yai Gumam bei moiro nuwi bei engua i iro man sinom i koma yo dungua muruwo bei niki dongoro nuwi moiro tai kan muruwo bei niki dome.\x * \xo 3:6 \xt Yen 7:11-21; 2 Pi 2:5 \x* \v 7 Ena Yai Gumam ka koma dunguamere epe epena ka diro man kamun epena yo dungua si fere de erero e dongua u mari nangua kakom kiapam moimie. Ena okome Yai Gumam ari yaromi mounom wako teinga yokamai ipu si erowangoro ako suwainga kakom tei yaromi bei moiro man kamun bei gouname. \p \v 8 Kawom ei neika yokamao, ne yokamai tai towane wom i kinanom girikeiyo! Nonon yokamai kakom kerepungamere epe no Ari Wanopanom kakom i kerekeme. Nonon di fipunga “Aro kakom i kakom gurom towane dumba noniki munmane i kakom arari dume,” di fipunba yaromi di fingua “Aro kakom te noniki munmane kakom i kounom kounom dume,” epe di fime.\x * \xo 3:8 \xt Sam 90:4 \x* \v 9 Epe di fingua iran ari suwo koropane i “Ari Wanopanom ka di koi engua tai i mari dongua kokonanom i wira wira diro bemie,” di fingamere epe Yai Gumam kokonanom i wira wira diro beikemie. Tamanume. Yaromi “Ne yokamai yai ta bare ako sikename,” di firo kiapanom moime. Ena yaromi “Ari yokamai muruwo nomanenom si awa towaime,” di firo ne yokamai inokore ei erero kiapam moime.\x * \xo 3:9 \xt Esi 18:23; Hap 2:3; 1 Ti 2:4 \x* \v 10 Kiapam moimba yai ta kunei nongua yaromi no ikankepunga kakom tei unguamere epe Ari Wanopanom tokoi u mangi unangoro ena kamun i nokom ori wom dire gounangoro ena kuimokome muruwo e dongua dere gounangoro te man sinomdi tawa tei tai kan bei engua tarom i muruwo ama e dongua dere muruwo gouname.\x * \xo 3:10 \xt Mt 24:35, 43-44; 1 Te 5:2 \x* \p \v 11 Ena tarom i muruwo epe edongua dere gounangua ne yokamai bei moire tamere beire moraime? Ne yokamai bei moire yo teinga mapunom i wanere Yai Gumam mapunom i dourom boiyo! \v 12 Te ne yokamai mapunom i epe dourom boi moinga kakom tei ne yokamai Kirisito tokoi u mangi unangua kakom Yai Gumam “Uname,” diro gunom boi tongua kakom tei kiapam beiro kokonanom i yoporam boire i moraingere ena yaromi unangua kakom i kene kene eiro u mari unamie. Kakom boromdi tei kanum i edongua dere gounangoro tai kan ori gawo i muruwo nuwi epemere u mari namie.\x * \xo 3:12 \xt Ais 34:4 \x* \v 13 U mari namba Yai Gumam bei moiro “Na man kamun koi i tokoi bei enaiye,” diro ka di koi engoro ena nonon yokamai tarom towane i kiapam iro moipunie. Ena man kamun koi bei engua akaiyom tei ari yai opai muruwo yo tere moraime.\x * \xo 3:13 \xt Ais 65:17; 66:22; Rew 21:1, 27 \x* \p \v 14 Ena iran, na kawom ei neika yokamao, ne yokamai tarom i u mari unangua kiapam moinga ne yokamai kokonan i yoporam boingoro ena Yai Gumam kanangua ne yokamai denom minom feke dowangua moiro te Yai Gumam “Ne yokamai niki dongua moikeime,” di erowangua moiro te ne yokamai Yai Gumam denom minom towane ei tere moraingoro ekaname. \v 15 No Ari Wanopanom kene kene eiro tokoi u mangi kungua iran i ne yokamai bei moiro “Kakom i nonon yokamai mora fi ki si topunga moi kuwom suwapunga akaiyom inapune,” diro inokore eiyo! Te Yai Gumam bei moiro inokore nokapu ei fingua nonon arinom Pauro tongoro ena yaromi ama bei moiro ka epemere diro ne yokamai munom ganom boi erome.\x * \xo 3:15 \xt Ro 2:4; 2 Pi 3:9 \x* \v 16 Kawom, yaromi ka munom ganom i muruwo boingua tarom i diro boime. Te yaromi ka munom ganom koro koi boingua i nonon yokamai kokonan yoporam boiro beiro mapunom fipunba ari yokamai nomanenomdi fikere erowai tekeinga yokamai kanere kamom mapunom i si awa mawa tere te ka mapunom i muruwo ama mapunom si awa mawa tere ka kasu di mari deime. Epe beinga iran ako suwaimie.\x * \xo 3:16 \xt 2 Ko 4:3 \x* \p \v 17 Ena iran, na kawom ei neika yokamao, tarom i okome i fuka duwangua ne yokamai mora kaninga ena ne yokamai bei moire “Ari ka di guwo dungua si deinga yokamai bei moiro no yokamai gure norekenaingoro no yokamai erowai towapunga akaiyom ako sikenapune,” diro nenen kan kenom beiyo!\x * \xo 3:17 \xt Mk 13:5; 1 Ko 10:12; Ip 2:1 \x* \v 18 Ena nonon Ari Wanopanom akire di norongua yaromi Yesu Kirisito bei nokapu de norongua mapunom i te yaromi moinguamere epe moingua mapunom i ne yokamai inainga fi iwa de teiyo! Ena epena kakom te okome kakom kakom nonon yokamai yaromi kam akire duwapune. I kawom. \p Na kanam i mora goume.\x * \xo 3:18 \xt Yut 1:25 \x*