\id 1CO - Chuave NT [cjv] -Papua New Guinea 1992 (DBL -2014) \h 1 Korin \toc1 Pauro Munom Ganom Korin Ari Koma Boi Erome \toc2 1 Korin \toc3 1 Ko \mt1 Pauro Munom Ganom Korin Ari Koma Boi Erome \ip Ena Puro yaromi iki birom ori Efesasi tei moingui Korin ari yokamai munom ganom ta boi tere ka mina wako teimie. Te Pauro ama ka firo ari Korin tei moinga yokamai Kirisito nokapu dourom boikeinga fimie. Iran i Pauro bei moiro munom ganom i boiro fi ki si teinga mapunom Korin ari yokamai opon di erere te ka mina wako teinga mokom bai erome. \ip Te Korin akai i iki birom ori wom dungua te Korin i Akeiya akai suna tei dumie. Ena Giriki ari yokama munmane te Yura ari suwo koropane Korin tei kei fairo moimie. Komari Pauro Korin tei furo gunom kam di erongoro ena ari munmane Yesu fi ki si teimie. Fi ki si teimba okome yokamai si guwo di koro koro furo kon niki dongua mapunom dourom boiro wanime. Ena iran Pauro bei moiro munom ganom i boi erome. \c 1 \p \v 1 Na Pauro. Yai Gumam “Na epe benaiye,” diro gunam boi narongoro Kirisito Yesu nawi dongua fure kamun gunom kam di mari deiye. Ena na te no arinom Soteni gere munom ganom i \v 2 ne yokamai Korin iki birom ori moingi tei boi erowapune. Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moraime,” diro gunom boi erongua ena iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si tere moiro Kirisito Yesu yo te erongua ari moimie. Te Yai Gumam ari muruwo man man moinga “Ne yokamai ari nokapu wom moraime,” diro ama gunom boi erome. Ari yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito kam akire di teime. Yaromi yokamai Ari Wanopanom moingua te no Ari Wanopanom ama moimie.\x * \xo 1:2 \xt Ap 18:1-18; 1 Ko 6:11 \x* \v 3 Ena no nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito ne yokamai bei nokapu de erero te denom minom gore amine ei erowaipire.\x * \xo 1:3 \xt Ro 1:7 \x* \s1 Korin ari yokamai Kirisito si dauinga iran Yai Gumam bei nokapu de erome \p \v 4 Ena ne yokamai te Kirisito Yesu gere moinga Yai Gumam bei nokapu de erome. Te Yai Gumam bei nokapu de erongua na kakom kakom Yai Gumanam mun fi tere ka make ei te moiye.\x * \xo 1:4 \xt Kor 1:3-4 \x* \v 5 Ne yokamai fi ki si teinga kakom Yai Gumam mapunom muruwo akire di erongoro ne yokamai kam mapunom muruwo mora firo te di mari de ereime. \v 6 No yokamai Kirisito kam mapunom ne yokamai di mari de eropunga kanom i ne yokamai fi ki singarai \v 7 iran ne yokamai no Ari Wanopanom Yesu Kirisito i mari de norowangua kanero suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom suwi moinga kakom i Yai Gumam yoporam boingua muruwo norongoro ena kokonanom bepune\x * \xo 1:7 \xt Lk 17:30; 2 Te 1:7; Tai 2:13 \x* \v 8 Te ne yokamai Yesu kam mapunom mounom wako tekenaro beimba gore di moraro benainga Yai Gumam ne yokama bei erowai te eromie. Ena iran okome no Ari Wanopanom Yesu Kirisito uro ipu si norowangua kakom i yokamai “Ne yokamai tai niki dongua bemie,” dikenaime.\x * \xo 1:8 \xt Fir 1:6; 1 Te 3:13 \x* \v 9 Yai Gumam “Tai epe benaiye,” diro bengua yai moime. Yaromi kasu dungua yai moikemie. Ena kawom kiapanom bei nore moimie. Te epena Yai Gumam bei moiro “Nonon te Wanam Yesu Kirisito Ari Wanopanom gere moraime,” diro no gunom boi norome.\x * \xo 1:9 \xt 1 Yo 1:3; 1 Ko 10:13; 1 Te 5:24 \x* \s1 Yai Gumam gama Korin tei moinga yokamai bon te surai daimie \p \v 10 Arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No Ari Wanopanom Yesu Kirisito ka dunguamere na ka epe di erowaiye. Ne yokamai muruwo kura kam di ipo ka dero suna si guwo dire koro koro moinga faikeme. Ka di towane deiyo! Ne yokamai ka di towane dowainga ari towane epemere moraime. Te ne yokamai inokore towane eiro morainga faimie.\x * \xo 1:10 \xt Fir 2:2 \x* \v 11 Na arinamao, Korowi oparomi ariyoma suwo “Ne yokamai kura kam di ipo ka deime,” di nareinga ena na “Ka di towane deiyo!” di ereiye. \v 12 Ne yokamai suna guwo dinga mapunom i epe: Ne yokamai suwo “Pauro yaromi ari wanopa moimie,” di firo “No Pauro gama moipunie,” dime. Te suwo “No Aporo yaromi gama moipune,” dime. Te suwo “No Pita gama moipune,” dire moime. Te suwo “No Kirisito gama moipune,” dire moime.\x * \xo 1:12 \xt 1 Ko 3:4; Ap 18:24-28 \x* \v 13 Ne yokamai ka epe di moinga ena “Kirisito munmane moime,” ama epe dime. Te na Pauro “Ari muruwo akire di erowaiye,” di fikoro ari naikire eri yoro bakomdi tei nai goimo? Ari yokamai bei narekeinga ne yokamai mora fimie. Te ari yokamai “Ne yokamai Pauro kam fi ki si teinga nuwi bui erowapune,” epe dikeime. Ne yokamai Yesu kam fi ki si teinga nuwi bui ereime. \v 14 Kawom dika na te ne yokama gere moipungi na ne yokamai munmane nuwi bui erekeiye. Na yai surai Kisipu te Gayuso nuwi bui ereiye. Ne yokamai munmane nuwi bui erekeipa yai surai nuwi bui ereika na mun fiye.\x * \xo 1:14 \xt Ap 18:8; Ro 16:23 \x* \v 15 Ena iran ne yokamai “Pauro nuwi bui norongua nonon Pauro gama moipunie,” epe dikenaime. \v 16 Te ari suwo fi moikeiye. Na yai Setefana te efem biyai te wama apoma ama nuwi bui ereiye. Te na ari suwo nuwi bui ereipo erekeipo fikeye.\x * \xo 1:16 \xt 1 Ko 16:15 \x* \v 17 Na ari yai opai nuwi bui erowaro beika Kirisito nawi dekeme. Na gunom kam ari yai opai di erowaro beika nawi dome. Te Kirisito eri yoro bakomdi goingua kam mapunom yoporam boingua gounaro beikenangua ena ari “Yaromi ka nokapu dume,” dingamere na ka epe di mari dekeipa Kirisito kam mapunom towane di mari deiye.\x * \xo 1:17 \xt 1 Ko 2:1-2, 5 \x* \s1 Kirisito uro Yai Gumam yoporam boingua mapunomom ari opon di erome \p \v 18 Ena ari guwom akai kon finga yokamai Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Ka i nokapu dikeme. Kam mapunom i faikeme,” epe di fime. Ena iran na ari inokore einga di mari dekeipa kamun gunom kam towane di mari deiye. Te no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga Yesu eri yoro bakomdi goingua kam mapunom firo “Aiya, Yai Gumam yoporam boi norome,” epe di fipune.\x * \xo 1:18 \xt Ro 1:16; 2 Ko 4:3 \x* \v 19 Te komariki yai ta Yai Gumam kam epe boime: \q1 Yai Gumam “Na ari yokamai ‘No nonon mapunom fipunga i faime,’ epe di finga bei niki de erowaiye. Te ari yokamai ‘No inokore nokapu epune,’ di finga muruwo bei dowaiye,” epe dume. \m yai ta epe boingoro\x * \xo 1:19 \xt Ais 29:14 \x* \v 20 ena iran ari maniki tei moinga suwo “No nonon mapunom fipunga i faime. Te no nonon ka di guwo dungua nuwi nokapu si eropune. Te no nonon kakom kakom ka nokapu dupune,” epe di fimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro nonon mora fipunga ari yokamai ka epe di finga mapunom i faikeme.\x * \xo 1:20 \xt Ais 19:11-12; 44:25 \x* \v 21 Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime. Ena ari suwo koropane maniki moinga “No nonon inokore epunga iran Yai Gumam moingua mapunom fipune,” epe dimba Yai Gumam yokamai kanom i bei de erongoro ena Yai Gumam moingua mapunom i firainga faikeme. Te no yokamai kamun gunom kam ari di mari de eropungoro ari suwo koropane “Kamun gunom kam i unanan fume,” epe dimba ari yai opai ka i fi ki si teinga Yai Gumam akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraime.\x * \xo 1:21 \xt Mt 11:25 \x* \v 22 Te Yura ari suwo “Ne ari ganom nouro dinga tarom benanga no yokamai ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga fi ki suwapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo “Ne Yai Gumam kam mapunom di mari denga no firo, ‘Ne inokore nokapu ene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki suwapunba ‘Ne inokore nokapu eikene,’ di firapunga ena ne kanum dinga fi ki sikenapune,” epe dime.\x * \xo 1:22 \xt Mt 12:38; Ap 17:18 \x* \v 23 Ari epe dimba no yokamai Kirisito eri yoro bakomdi goingua mapunom di mari de ere moipune. Ena Yura ari suwo ka i firo “Ka i niki dongua iran fi ki sikenapune,” epe dime. Te Giriki ari suwo Kirisito kam mapunom firo “Ka i unanan fume,” epe dime.\x * \xo 1:23 \xt Ro 9:32; 1 Ko 2:14 \x* \v 24 Dimba nonon Yura ari te Giriki ari gere moipunga Yai Gumam gunom boi norongua ena nonon Kirisito tai bengua kanupunga “Yai Gumam yoporam boingua noromie. Te Yai Gumam i mapunom fingua yaromi moime,” epe dupune.\x * \xo 1:24 \xt Kor 2:3 \x* \v 25 Te ari suwo koropane “Yai Gumam inokore enguai unanan fume,” epe dimba Yai Gumam inokore enguai yokamai inokore ei teingai “I faime,” dinga ime de erome. Te ari suwo koropane “Yai Gumam kokonan i yoporam boikeme,” epe dimba Yai Gumam yoporam boikengua i ari yoporam boingua ime de erome.\x * \xo 1:25 \xt 2 Ko 13:4 \x* \p \v 26 Ena, arinamao, mangi tawa moinga “Ari suwo towane inokore nokapu eimie,” diro te “Ari suwo towane yoporam boinga moimie,” diro te “Ari suwo towane ari ori moimie,” ama epe dimba ari yokamai Yai Gumam gama moraro beinga Yai Gumam yokamai munmane gunom boi erekemba\x * \xo 1:26 \xt Mt 11:25; Yem 2:5 \x* \v 27 Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane mangi mapunom fipune,’ dinga yokamai gai goi moraime,” diro ari mangi mapunom fikeinga yokamai gunom boi erome. Te Yai Gumam bei moiro “Ari ‘Nonon towane yoporam boiro moipune,’ dinga yokamai gai goi moiraime,” diro ari mangi tawa yoporam boiro moikeinga yokamai gunom boi erome. \v 28 Te ari yokamai “Ari suwo i kuwanom ari moingarai niki de fi eropune. Yokamai kanom mokokeme,” epe dimba Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome. Ari “Nonon towane inokore epunga i faime,” dinga yokamai inokore einga gounaro bengua Yai Gumam kuwanom ari gunom boi erome.\x * \xo 1:28 \xt Yem 2:5 \x* \v 29 Ena iran ari yai opai muruwo “No yokamai ari ori moipunga ne no gunom boi norongoro ganuma moipune,” epe Yai Gumam di towainga faikeme.\x * \xo 1:29 \xt Ro 3:27; Ef 2:9 \x* \v 30 Yai Gumam towane akire di erongoro ne yokamai te Kirisito Yesu gere moime. Yai Gumam bei moiro “Kirisito na mapunanam fingua ena no yokamai opon di norowame. Te yaromi kokonan beiro no yokamai meina bai norongua iran yo tongua ari moire na arinama moraime,” diro Kirisito gunom boi tome.\x * \xo 1:30 \xt Yo 17:19; Ro 3:22; 2 Ko 5:21; Ef 1:7 \x* \v 31 Ena iran komariki kam mapunom boinga fi goi iyo! Epe boingamere: \q1 Ari yokamai nenen kanom akire duwainga faikename. Ari Wanopanom kam i towane akire duwainga fanamie. \m Epe boime.\x * \xo 1:31 \xt Yer 9:24; 2 Ko 10:17 \x* \c 2 \p \v 1 Arinamao, koma na furo ne yokamai moingi tei uka na kamun gunom kam di mari de ereiye. Ne yokamai “Yokamai mapunom fingua yai moime. Te ka dunguai nokapu wom dume,” epe diro na kanam akire duwaro beinga iran na u ne yokamai moingi tei kuiye.\x * \xo 2:1 \xt 1 Ko 1:17 \x* \v 2 Tamanume. Ne yokamai mapunom towane i firaro beinga na ka di mari de ereiye. Ne yokamai Yesu Kirisito eri yoro bakomdi goinguai kam i firaro beinga iran na u ne yokamai moingi tei uro ka i di mari de ereiye.\x * \xo 2:2 \xt Gar 6:14 \x* \v 3 Ena na ka epe duwaro beika u ne yokamai moingi tei uka na yoporam boiro moikeika kuri ori wom firo ganam nouro dume.\x * \xo 2:3 \xt Ap 18:9 \x* \v 4 Te na Yai Gumam gunom kam ne yokamai di mari de ereika mangi ari tai finga ka dingamere te mangi ari “Ari nomanenom awa towaime,” diro ka nokapu di ereingamere na ka epe di erekeiye. Di erekeipa Yai Gumam Murom yoporam boi narongoro ne yokamai kaningai “Na ka dikai kawom dume,” dime.\x * \xo 2:4 \xt 1 Te 1:5 \x* \v 5 Ena iran na mangi ari inokore einga mapunom di erowaika iran ne yokamai Yai Gumam fi ki si tekenaimie. Ma deiyo! Ne yokamai Yai Gumam yoporam boingua kaninga iran fi ki si teime. \s1 Yai Gumam inokore ei fingua tarom i Murom Sumuna ako uro Yesu gama imari de erome \p \v 6 Ena na uro ari Yai Gumam kam mapunom mora kaningai yokamai Yai Gumam inokore engua kam muruwo nuwi si ereiye. Mangi ari mapunom beingamere epe kam i nuwi si erekeiye. Te mangi ari wanopanom mapunom beingamere epe ama kam i nuwi si erekeiye. Kawom, okome ari wanopanom tawa moinga yokamai yoporam boinganom i gounaro bemie.\x * \xo 2:6 \xt Ef 4:13; Fir 3:15 \x* \v 7 Dumba na Yai Gumam mapunom fika kam i towane di mari de ereiye. Komari Yai Gumam tai ta ta muruwo bei eikengua kakom i “Na bei moiro nonon yaromi gama kanom akire duwaiye,” diro inokore enguai eke dero dungua “Okome i mari dowaiye,” dume.\x * \xo 2:7 \xt Ro 16:25; Kor 1:26 \x* \v 8 Mangi ari wanopanom yokamai ka i fikeimba ka i firainga Ari Wanopanom Yai Gumam keranom sungua yaromi eri yoro bakomdi si goikenaime.\x * \xo 2:8 \xt Lk 23:34; Ap 13:27; Yem 2:1 \x* \v 9 Ena komariki Yai Gumam kam mapunom epe boinguamere: \q1 Ari yokamai tai ta ta koma okonom murom kankeinga te ka koma kinanom fikeinga te koma nomanenom ikai koi inokore eikeinga tarom i Yai Gumam ari mun fi teinga yokamai erowame. \m epe diro boime.\x * \xo 2:9 \xt Ais 64:4 \x* \v 10 Ena Yai Gumam no yokamai norowangua tarom firaro bepunga Murom Sumuna norongoro ena Murom bei moiro tai ta ta muruwo i mari de norome. Yai Gumam Murom taikan i muruwo kanume. Te yaromi Yai Gumam kawom moingua ama kanume.\x * \xo 2:10 \xt Mt 13:11 \x* \v 11 Ari yokamai yai ta inokore ei fingua i kankeime. Yaromi nenen towane firo kanume. Ena epemere ari yokamai Yai Gumam inokore engua fikeime. Yai Gumam Muromom i towane fimie.\x * \xo 2:11 \xt Pro 20:27 \x* \v 12 Ena nonon Yai Gumam tai yo morom norongua tarom i firaro bepunga Murom i noromie. Yai Gumam mangi murom ari kam akire di teinga i yaromi norekemie.\x * \xo 2:12 \xt Yo 16:13-14 \x* \v 13 Ena Murom Sumuna ka nuwi si noronguamere no yokama epe ari yai opai ka nuwi si eropune. Te mangi ari yokamai inokore einga mapunom ka nuwi si erekepune. Ena nonon Yai Gumam inokore engua ari denom minom ikai koi Murom Sumuna moingua yokamai ka nuwi si eropune.\x * \xo 2:13 \xt 1 Ko 2:4 \x* \v 14 Te Yai Gumam Murom ari denom minom ikai koi moikengua yokamai ka nuwi si erongua yokamai ka dungua fi kun daikeime. Yokamai “Ka i unanan fume,” dime. Murom Sumuna yokamai denom minom ikai koi moikengua ena iran Yai Gumam kam mapunom fi kun darainga faikeme.\x * \xo 2:14 \xt Yo 14:17; 1 Ko 1:18 \x* \v 15 Faikemba ari denom minom Murom Sumuna moingua yokamai tai nokapu dongua te tai niki dongua ipu simba ari denom minom Murom Sumuna ikai koi moikengua yokamai ari denom minom Murom Sumuna moingua yokamai beinga mapunom nokapu dumbo niki dombo ipu si kankeime. \v 16 Komariki Yai Gumam kam mapunom epe boime: \q1 Ari yokamai Ari Wanopanom inokore engua fikeinga iran ka nuwi si erowainga i faikeme. \m epe boimba Yai Gumam Murom ka nuwi si norongua no Kirisito inokore engua i fi kun daipune. Ena iran ari denom minom ikai koi Murom moikengua yokamai no ipu si norowainga faikemie.\x * \xo 2:16 \xt Ais 40:13; Ro 11:34 \x* \c 3 \s1 Korin ari yokamai Kirisito gere si dauiro moimie \p \v 1 Ne Yai Gumam gama yokamao, koma na te ne yokamai gere moipunga ari yokamai denom minom Yai Gumam Murom moi erekenguamere ne yokamai epe moimie. Mangi ari inokore eingamere ne yokamai epe inokore eime. Te gan gawo yokamai mapunom mapunom fikeingamere epe ne yokamai Kirisito mapunom munmane fikeime. Ena na ari denom minom Murom moi erongua yokamai nuwi si erowaikamere ne yokamai epe nuwi si erowaika faikeme.\x * \xo 3:1 \xt Yo 16:12 \x* \v 2 Gan gawo yokamai kua kopuna erowai tongua nowainga faikemba ami towane neime. Ena gan gawo yokamai moingamere ne yokamai epe moinga ena kua erowai tonguamere epe na ka nuwi si erowaika faikeme. Ena iran ami neingamere epe na kam nuwi si ereiye. Kawom, koma ne yokamai ka erowai tongua ikeinga te epena ama ikeimie.\x * \xo 3:2 \xt Ip 5:12-13; 1 Pi 2:2 \x* \v 3 Ari denom minom Yai Gumam Murom moi erekengua yokamai beingamere ne yokamai epe beimie. Ne yokamai “Ari tai ako neinga inapune,” diro kura kam di ipo ka deinga mangi ari moingamere ne yokamai epe moime. \v 4 Ne yokamai suwo bei moiro “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” dinga mangi ari beingamere ne yokamai epe bei moimie.\x * \xo 3:4 \xt 1 Ko 1:10-12; 11:18 \x* \p \v 5 Ena ne yokamai suwo “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” epe dikeiyo! Aporo yaromi tora kokonan ime? Te na Pauro moika tora kokonan iye? No surai Yai Gumam nuwi kokonan gan moipuiye. No surai koma Yai Gumam kam ne yokamai nuwi si erepuika firo fi ki simie. Ari Wanopanom kokonan kapo kapo no surai norongoro ipuiye. \v 6 Kokonan kapo kapo i epe: Yai ta tai ipom woinguamere no surai kokonan epe ipuiye. Koma na gunom kam ne yokamai nuwi si ereika ena tai ipom woinguamere na ka dika ne nomanenom ikai koi epemere woiye. Woikoro ena okome Aporo uro gunom kam suwo nuwi si erome. Yai ta tai woingua nuwi koiro boinguamere Aporo ka dungua kokonanom i epe bemie. Bemba Yai Gumam bei moingoro ena kua kopuna mokonguamere Yai Gumam epe bei moingoro ena no surai kanom mukom faime.\x * \xo 3:6 \xt Ap 18:4, 11, 27-28; 19:1 \x* \v 7 Ena iran ari tai ipom woinga yokamai te ari tai woinga nuwi koiro boingamere epe yokamai gere kanom mokonangua faikemba Yai Gumam nenen benangoro tai mokongua yaromi kam mokonangua i fanamie. \v 8 Ari kopuna ipom woinga yokamai te ari tai woinga yokamai nuwi koiro boinga yokamai kokonanom i towane beimie. Te epemere ari koma kam mapunom nuwi si ereinga yokamai te ari okome ure nuwi si ereinga yokamai ama kokonanom i towane beimie. Ena iran yokamai kokonan nokapu beingamere epe Yai Gumam meinanom erowaime. \v 9 No yokamai uro ne yokamai gunom kam nuwi si eropunga i Yai Gumam gere kokonanom bepunie. Ena ne yokamai moinga i Yai Gumam tai woingua epemere moinga iran no yokamai suna tei kokonanom ipunie. Te ne yokamai moinga i Yai Gumam iki kengua epemere moinga iran no yokamai ikiyom i kepunie.\x * \xo 3:9 \xt Ef 2:20-22 \x* \p \v 10 Ena Yai Gumam bei nokapu de narongua iran ari yokamai iki keingamere epe na iki keiye. Ari yokamai iki keinga mapunom muruwo fingamere epe na koma furo ne yokamai moingi tei furo ka di mari de ereika na iki kowiri epemere man wauye. Te ari iki mukom boingamere epe ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei ure ka di mari de ereinga yokamai iki mukom epemere boi eime. Te “Ne iki mukom borainga yokamai kan kenom beire boiyo!” epe di fi ereiye.\x * \xo 3:10 \xt 1 Ko 15:10 \x* \v 11 Te koma na Yesu Kirisito gunom kam di mari de ereika ena yaromi uro yokamai kowiri epemere fuka di erome. Yai ta uro ne yokamai kowiri epemere fuka di erowangua i kawom moikeme.\x * \xo 3:11 \xt Ais 28:16; 1 Pi 2:4-6 \x* \v 12 Te ari yokamai suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo erowai tongua tarom i kam gol iro kongo nokapu i kam siwa iro kongo tai ta ta nokapu dungua iro furo iki keingamere epe ari yokamai Yai Gumam kokonanom nokapu wom beime. Te ari suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo bi dungua tarom epemere eri iro kui kewa iro furo iki keingamere epe yokamai Yai Gumam kokonanom niki dongua beimie. \v 13 Okome Kirisito uro ipu si norowangua kakom tei ari kokonan nokapu beimbo kokonan niki dongua beimbo kakom tei i mari dowame. Kakom tei e dongua dowangoro ari tai erowai tongua tarom ire iki keinga tarom i dekename. Te ari suwo tai eri bo kui kewa bi dungua tarom ire fure ikinom keinga tarom i dowamba kowiri dekenamie.\x * \xo 3:13 \xt 1 Ko 4:5; 2 Te 1:7-10 \x* \v 14 Ena iran ari suwo koropane iki mukom boromdi boiro keinga tarom i e dongua dekenangua yokamai meinanom inaimie. \v 15 Te iki kapakom yaromi ikom ikai tei moingua te guwai gaiyom ikai tei ama dungua ena ikom dowangoro iki kapakom yaromi okom gurero mena de towame. Te guwai gaiyom muruwo dowamba iki kapakom yaromi dero goikename. Epemere ari yokamai Yai Gumam iki irai bi dungua tarom iro keinga tarom i dowangua yokamai meinanom ikenaimba Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyom inaime. \p \v 16 Ena ne yokamai Yai Gumam ikom dunguamere epe moinga mora fimie. Yai Gumam Murom ne yokamai denom minom ikai koi moi erongua\x * \xo 3:16 \xt 1 Ko 6:19; 2 Ko 6:16 \x* \v 17 ena ne yokamai yo tongua ari moinga iran ari bei niki de erowainga Yai Gumam mokom yokamai bei niki de erowame. \p \v 18 Ena ne yokamai nenen “Gumanom bauwi erekenapune,” diro benainga kiapanom moiyo! Ari bei moiro “Mangi ari inokore einga mapunom mora fi kun daipune,” epe di finga yokamai nomanenom si awa tere Yai Gumam inokore enguamere epe inokore enainga faname. Yokamai epe inokore enainga mangi ari kaningai “Yokamai inokore unanan eime,” dimba yokamai Yai Gumam inokore enguamere epe inokore einga ena inokore kawom eimie. \v 19 Te mangi ari inokore einga Yai Gumam kanungua “Yokamai inokore unanan eime,” epe dume. Komariki Yai Gumam kam mapunom epe boinguamere \q1 Mangi ari “Nonon inokore nokapu epunga ena nonon ‘Epe benapune,’ di firo epe benapune,” dimba yokamai nenen gumanom bauwinga Yai Gumam bei dongoro yokamai “Tai epe benapune,” dinga beikenaime. \m epe boime.\x * \xo 3:19 \xt Yop 5:13 \x* \v 20 Te yai ta kam mapunom ta epe boime: \q1 Mangi ari inokore einga irai unanan fumia Ari Wanopanom mora fimie. \m yaromi epe boime.\x * \xo 3:20 \xt Sam 94:11 \x* \v 21 Yai Gumam epe fingua irai ena iran nonon “Mangi ari inokore nokapu einga no ari wanopanom yokamai moraime,” epe dikenapunba Yai Gumam kam towane bawom duwapune. Ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam taikan muruwo eromie. \v 22 Ena ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam na Pauro te Aporo te Pita nowi ne yokamai moingi tei de norome. Te Yai Gumam mangi tai kan muruwo ne yokama erome. Te yokori morainga bo te gorainga Yai Gumam ne yokamai ama eromie. Te ne yokamai epena nokapu moinga te okome ama nokapu morainga Yai Gumam ne yokamai ama akire di eromie. Tai kan i muruwo ne yokamai tainom dumie. \v 23 Te ne yokamai Kirisito si dauinga iran te Kirisito Yai Gumam si dauiro moimie. \c 4 \s1 Kirisito ari ewi dongua finga yokamai kanom \p \v 1 Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moimie. Yai Gumam gunom kam koma eke dere dungua i no yokamai noromie,” epe di fiyo!\x * \xo 4:1 \xt Tai 1:7 \x* \v 2 Te kokonan kiapam beinga yokamai kanainga yai ta kokonan nokapu beiro “Na tai epe benaiye,” diro epe benangua mun fi towaimie. Epemere no Ari Wanopanom Kirisito kanungua no yokamai “Tai epe benapune,” diro epe benapunga mun fi norome. \v 3 Ena ne yokamai bo te mangi ari yokamai bei moiro “Na kokonanam nokapu beipo kokonanam niki dongua beipo” diro ipu suwainga ne yokamai moingi tei dikeme. Te nanan “Na kokonanam i nokapu beipo niki dongua beipo” diro ipu suwaika ama na moiki tei dikeme. \v 4 Te na kokonan beika mapunom di firo “Na kokonan nokapu beiye,” di fipa tai kan muruwo na kankeika ena Yai Gumam ka kori di narowambo di narekenambo i na fikeiye. Ari Wanopanom Kirisito tai kan muruwo kanunguai iran “Na kokonanam nokapu beipo niki dongua beipo” diro ipu si narowame. \v 5 Ena iran epena kakom tei ne yokamai “Ari yokamai kokonan nokapu beimie,” di erekere te “Ari yokamai kokonan niki dongua beimie,” epe ama di erekenaimie. Okome no Ari Wanopanom unangua ka epe duwame. Yaromi uro tai kan muruwo ari nomanenomdi koi eke de einga i mari dowame. Te yaromi uro ari inokore eiro kokonan beinga mapunom muruwo ama i mari dowangoro ari yai opai muruwo kanaime. Ena kakom tei ari yai opai muruwo kokonan nokapu beingamere epe Yai Gumam “Ne tai nokapu benie,” epe di erowame\x * \xo 4:5 \xt 1 Ko 3:8 \x* \p \v 6 Ne Yai Gumam gama yokamao, ne yokamai no surai mapunom bepunga firaro beinga na te Aporo beipika kam di ereiye. Te ne yokamai kam mapunom gore duwaro beinga iran na ka epe di ereiye. Yai Gumam kam mapunom “Ari suwo kanom akire di erekeiyo! Te ari suwo kanom ime de erekeiyo!” epe di noromba ne yokama ari suwo kanom akire dire te ari suwo kanom ime de ereinga “Nonon ari ori moipune,” ka ama epe dinga iran i na ka di erowaiye. \v 7 Ari yokamai “Ne yokamai ari ori moimba ari yokamai muruwo koro koro moinga ari ori moikeime,” epe di fikeime. Ma deiyo! Ne yokamai tai kan muruwo ako neinga Yai Gumam eromie. Yai Gumam erongua ena iran ta bengoro ne yokamai “No nonon bei moiro taikan muruwo ako nopune,” di firo nenen kanom towane akire dime?\x * \xo 4:7 \xt Ro 12:6 \x* \v 8-9 Te na epe di fiye. “Yai Gumam bei moiro ‘Ari yokamai no Yesu nowi dongua fupunga yokamai kanom akire dikenaime,’ diro ena mapunom epe bei norome. Ari yokamai furo ‘Ari suwo ei gorapune,’ diro endire furo ari munmane kuku boinga akaiyom tei fure yokamai maponomdi tei deingoro ena yokamai toren ekaningamere epe Yai Gumam nondire ari ama no gere winga yokamai mounomdi tei engoro ena kamundi nuwi kokonan gan te mangi ari muruwo nokanime,” epe di fipa ne yokamai ka ta epe di fime. “No Korin ari yokamai Yai Gumam tai norongua muruwo mora ipune. No tai ta ikenapune. Te no yokamai fu Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom ikai mora furo ari mokopunga yokamai moipunba no Yesu nowi dongua fupunga yokamai ama kuime,” ne yokamai epe di fime. Ne yokamai ari mokoinga yokamai moraingere ena ne yokamai te no yokamai gere ari kiapanom bei erowapunga mun firaipa ne yokamai ari mokoinga yokamai kawom moikeime.\x * \xo 4:8-9 \xt Rew 3:17-18 \x* \x * \xo 4:8-9 \xt Ro 8:36; Ip 10:33 \x* \v 10 Te no yokamai Kirisito kokonan bepunga ari yokamai “Nonon du dime,” diro wia goi noreimba ne yokamai “No te Kirisito gere moipunga ena mapunom finga ari moipunie,” epe di fime. Te ari yokamai “Nonon yoporam boi moikeime,” epe dimba ne yokamai “Nonon yoporam boi moipune,” epe di fime. Te ari yokamai no kanom ime deimba ari ne yokamai kanom akire di ereime.\x * \xo 4:10 \xt 1 Ko 3:18 \x* \v 11 Komari te epena ama no Kirisito kokonan bei moipunga kakom tei no yokamai meran goiro te nuwi ama goipune. Te no gai firapunga dikeme. Yokamai no noimie. No iki kei fanapunga dikeme.\x * \xo 4:11 \xt 2 Ko 11:23-27 \x* \v 12 Ena no yokamai kokonan ipun dongua bepune. Te ari yokamai bei moiro ka niki dongua no yokamai di noreingoro ena no yokamai bei nokapu de eropune. Te yokamai uro no yokamai bei niki de noreingoro no ekan dopune.\x * \xo 4:12 \xt Ap 18:3; 2 Te 3:8; Mt 5:44 \x* \v 13 Te ari no yokamai kanom ka singoro no ka wira wira diro di eropune. Komari te moi uro epena ama ari yokamai “No yokamai man kuwanom epemere moimie. No kanom mokokeme,” epe di fi noreime. \p \v 14 Ena no yokamai bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro munom ganom i boi erekepunie. Tamanume. Na ganama mun fi ereika moingamere epe ne yokamai moinga iran “Ne yokamai tai niki dongua beikenaime,” diro munom ganom i boi eropune. \v 15 Ari munmane u ne yokamai moingi tei uro Kirisito gunom kam nuwi si ereimba ne yokamai nenoma munmane moikeime. Koma na gunom kam di mari de ereikoro ne yokamai Kirisito Yesu fi ki si teinga ena nenom moinguamere epe nanan towane ne yokamai nenom moiye\x * \xo 4:15 \xt Gar 4:19 \x* \v 16 Ena iran “Na wan moikamere epe ne yokamai wan moiyo!” epe di mari de ereiye\x * \xo 4:16 \xt 1 Ko 11:1; Fir 3:17; 1 Te 1:6 \x* \v 17 Ena ne yokamai epe wan moraro benainga na yai Timoti awi ne yokama moingi tei dowaiye. Na kamun gunom kam di mari deika yaromi Yesu fi ki si tongua ena na wanam epemere moimie. Na denam minam yaromi mun fi teiye. Te yaromi no Ari Wanopanom Kirisito kokonan nokapu beme. Ena yaromi fu ne yokamai moingi tei furo na Kirisito Yesu kam mapunom ire gore dika kam i di erowame. Te na fu Yesu fi ki si teinga yokamai moingi moingi tei furo ari ka nuwi si ereika kam i ne yokama ama di erowame.\x * \xo 4:17 \xt Fir 2:19-22 \x* \v 18 Te ne yokama suwo koropane “Nonon towane ari wanopanom moipune,” diro te “Pauro kuri fi norero u no moipungi tei kuname,” ama epe di fimba \v 19 no Ari Wanopanom “O,” duwangua na fu ne yokamai moingi tei kene kene eiro unaiye. Unaika na ari “No ari wanopanom moipune,” dinga yokamai ekanaipa ka duwainga fikenaiye. Tamanume. Na uro kanaika yokamai Yai Gumam kokonanom yoporam boire beimbo ka towane dimbo na uro kanaiye.\x * \xo 4:19 \xt Ap 18:21 \x* \v 20 No yokamai ka towane duwapunga Yai Gumam ari kipanom bei erowangua kakom i kuname. Ma deiyo! No yokamai yoporam boiro kam mapunom di mari dowapunga ena Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kakom i uname\x * \xo 4:20 \xt 1 Ko 2:4 \x* \v 21 Ena na ne yokamai moingi tei unaika na kanam dika i gore dikenainga ena kura kam di erowaiye. Na unaika na kanam dika gore duwainga na denam minam ne yokamai mun fi erere kura kam di erowaika faikeme. Na ka torae di erowaiye? Nen moingi tei dume. \c 5 \s1 Pauro bei moiro “Ne yokamai furo arinom ta mapunom niki dongua bengua yaromi awi mena deiyo! Korin ari epe di erome \p \v 1 Ena ari suwo “Ne yokamai moingi suna tei yai ta opai kunei nome,” epe dime. Ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai tai niki dongua epe beikeimba ne Kirisito fi ki si teinga yokamai mapunom i beime. Mapunom i epe: Yai ta furo te auwom efem biyai kunei ne tome.\x * \xo 5:1 \xt Lew 18:7-8; Diu 22:30 \x* \v 2 Ne yokamai suna tei moinga ari bianom epe faingua ena ne yokamai “Nonon Yai Gumam gama nokapu moipune,” dinga faikeme. Surai mapunom niki dongua epe beipika ne yokamai niki de fire kai meikeinga i faikeme. Te ne yokamai yai tai niki dongua epe bengua yaromi ka mapunom iki ikai tei awi mena dekeinga i ama faikeme. \v 3 Ena na ne yokamai moingi tei moikeipa na ne yokamai tai beinga mapunom i inokore eiye. Ena na nomanenam ikai koi “Yaromi bianom faimie,” epe inokore eiye. Te na ne yokamai moingi tei moraika na ama epe inokore enaiye.\x * \xo 5:3 \xt Kor 2:5 \x* \v 4 Ena okome ne yokamai “No Ari Wanopanom Yesu kam bawom duwapune,” diro kuku borainga te na nomanenam ne yokamai kuku boraingi tei ama morangua te no Ari Wanopanom Yesu yoporam boinguamom kuku boraingi tei ama morangua \v 5 ena iran ne yokamai yaromi Satan okomdi tei eiyo! No Ari Wanopanom tokoi unangua kakom tei yaromi uro yaromi kuiam akire di towangoro nokapu moraro benangua epena Satan yaromi gam bei niki de towame.\x * \xo 5:5 \xt 1 Ti 1:20 \x* \p \v 6 Ne yokamai “Nonon ari wanopanom moipunie,” epe dinga faikeme. Ari bum boingua tarom gawo iro kaime dori ikai tei eingoro kokonan bengoro ena kaime dori muruwo bum boinguamere epe biam faingua ne yokamai moingi suna tei yo duwangua i fum duwangoro ena ne yokamai muruwo bianom faname.\x * \xo 5:6 \xt Gar 5:9 \x* \v 7 Ena iran ne yokamai suna tei moi erongua yaromi biam faingua gounangoro ena ne yokamai muruwo “Bianom beikenapune,” di firainga tai mapunom mapunom niki dongua beikeiyo! Kaime dori bum boingua tarom ikai dikemba yo dunguamere epe ne yokamai bianom faingua ma dowainga yo moraime. Komari Yai Gumam Yura ari eikere akire di erongoro Isipi man tei moinga ma dere fime. Ena Yura ari “Yai Gumam akire di norongua mapunom i firapune,” diro non sipsip siro Yai Gumam teime. Ena non sipsip sire Yai Gumam fi mun ei teingamere epe Kirisito yaromi moingua iran i Yai Gumam no bianom faingua kore duwaro bengua yaromi goi norome. Goi norongua i ena no ari koi u mari upune.\x * \xo 5:7 \xt Eks 12:21; Ais 53:7; Yo 1:29; 1 Pi 1:19 \x* \v 8 Ena iran no bianom faingua muruwo ma dowapune. Ma dere ena ari kanom ime dekere ka niki dongua dikenapunba ka nokapu wom dire kakom kakom kawom duwapune.\x * \xo 5:8 \xt Eks 12:14-15 \x* \p \v 9 Koma na ka munom ganom boi ereika “Ne yokamai yai opai kunei neinga yokamai gere wan moikeiyo!” ka epe di ereiye.\x * \xo 5:9 \xt 2 Te 3:14 \x* \v 10 Te ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai opai kunei neinga te kakom kakom “Tai kan munmane kunei kanapune,” dinga te tai kunei neinga te yai gumam kasu kasu kam akire dinga “Yokamai te ne yokama i gere moikenaime,” epe dikeiye. Yokamai tai niki dongua beinga kakom kakom mangi moraime. Te man koro koro ari suwo koropane niki dongua beikeinga akaiyom tei ne yokamai kinaime. \v 11 Di eromba epena na ka munom ganom boi erere epe di ereiye, “Ari Kirisito fi ki si teimba yokamai opai kunei neimbo kakom kakom ‘Tai kan munmane kunei kanapune,’ epe dimbo yai gumam kasu yokamai kanom akire dimbo ari kanom ka simbo nuwi nere du diro moimbo tai kunei nere moimbo ena yokamai te ne yokamai gere ama moikeiyo!” epe di ereiye. Kawom, ne yokamai te yokamai gere kopuna ama towane nowainga faikeme.\x * \xo 5:11 \xt 2 Te 3:6; Tai 3:10; 2 Yo 1:10 \x* \v 12-13 Ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai tai niki dongua beinga ka kori di erowangua mapunom Yai Gumam moingui tei dume. Ka kori di erowangua mapunom i no yokamai moipungi tei dikeme. Ena ari Kirisito fi ki si teinga yokamai tai niki dongua beinga ka kori di erowangua mapunom i no yokamai moipungi tei dume. Ena iran ne yokami bei moiro yai ta ne yokamai moingi suna tei moingua tai niki dongua bengua yaromi awi mena de teiyo!\x * \xo 5:12-13 \xt Diu 13:5; 17:7; 22:24 \x* \c 6 \s1 Yai Gumam gama yokamai ka kori di ipo ka dekenaime \p \v 1 Ena ne yokamai Kirisito fi ki si teinga yai ta ama fi ki si tongua ka kori di towainga ena ne yokamai fu ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori di towainga faikeme. Faikemba ne yokamai fu ari Kirisito fi ki si teinga yokamai moingi tei furo ka kori di towainga i faimie. \v 2 Ne yokamai Yai Gumam gama yo tere moinga ena iran okome mangi ari tai nokapu beimbo tai niki dongua beimbo ne yokamai ipu suwaime. Ka i koma ne yokamai mora fimie. Ena iran ne yokamai mangi ari tai beinga ipu suwainga ena epena ne yokamai nenen ka kori gawo ta di erowainga ipu suwainga ne yokamai moingi tei ama dume.\x * \xo 6:2 \xt Rew 3:21 \x* \v 3 Te okome kamundi nuwi kokonan gan yokamai tai nokapu beimbo tai niki dongua beimbo ne yokamai ama ipu suwaime. Ne yokamai kokonan i inainga ena ne yokamai nenen mangi mapunom beinga ipu suwainga faimie. \v 4 Ena iran ne yokamai ka kori duwainga kakom i fu ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori duwaingoro yokamai ipu si erowainga i faikeme. \v 5 “Ne yokamai gai goraime,” diro ka i di ereiye. Yai ta ne yokamai moingi suna tei moiro ka kori di ipo ka dinga kakom tei ipu suwangua mapunom fingua yaromi kawom moimba \v 6 ne yokamai nenta furo yai ta Kirisito ama fi ki si tongua “Yaromi ka kori di towaiye,” diro furo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai moingi tei furo ka kori di tomie. Epe bengua mapunom i faikeme. \v 7 Te ne yokamai bei moire Kirisito ariyoma ka kori di ereinga ena ari kaningai “Ne yokamai Yai Gumam konom faingui tei wankeimie,” mora dime. Ena ari yokamai ne yokamai bei niki de erowaimbo tainom kunei nowaimbo ne yokamai mokom bairo epe erekenainga i fanamie.\x * \xo 6:7 \xt Mt 5:39-40; 1 Te 5:15 \x* \v 8 I fanamba ne yokamai “Mokom bai erowapune,” diro Yai Gumam gama ka kori di erere bei niki de erere te tainom kunei neimie. \v 9 Na ka duwaika fi goi iyo! Ari bianom faingua yokamai furo Yai Gumam ari kiapanom benangua akaiyom ikai koi kinaime. “Ari tai niki dongua beinga ikai naime,” epe di fikeiyo! Ari yai opai kau einga bei niki deinga yokamai te ari yai gumam kasu dourom boinga yokamai te ari yai opai kunei neinga yokamai te yai surai nenen bei moiro yai opai kau einga mapunom epemere beipika yokamai\x * \xo 6:9 \xt Gar 5:19-21; Ef 5:5; Rew 22:15 \x* \v 10 te ari tai kunei neinga yokamai te ari kakom kakom “Tai kan munmane kunei kanapune,” dinga yokamai te ari nuwi nere du diro moinga yokamai te ari yokamai kanom ka singa yokamai te ari kasu dire nenta tarom kunei neinga yokamai muruwo mapunom epe benainga Yai Gumam ari kiapanom benangua akaiyom ikai koi kinaime. \v 11 Te koma ne yokamai suwo koropane mapunom i epe beimba Ari Wanopanom Yesu Kirisito tarom bengua yaromi te no Yai Gumanom Murom ne yokamai bianom faingua biyom si erere te akire di erepika iran ne yokamai nenen Yai Gumam gama moingoro Yai Gumam “Ne yokamai yo tongua ari moimie,” ama epe di erome.\x * \xo 6:11 \xt Tai 3:3-7 \x* \s1 Ari ganom i Yai Gumam Murom ikom dumie \p \v 12 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai mapunom Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom i benapunga tai niki dongua beikepune,” dime. Ne yokamai kawom dimba tai mapunom suwo beinga akire di erekename. Te na bei moiro “Na mapunom Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom i benaika tai niki dongua beikenaiye,” epe ama duwaipa na “Tai mapunom suwo nuwi kokonan bei tekenaiye,” diro tarom i beikenaiye. \v 13 Te ne yokamai suwo koropane “No yokamai kopuna nowaro bepunga Yai Gumam kopuna noromie. Te kopuna fu maranomdi ikai koi naro bengua Yai Gumam no maranom bei emie,” dinga kawom dimba kipin ta Yai Gumam no ganom te maranom bei dere ganom dinom koi bei erowamie. Ena iran “Ari yai opai kunei nowaime,” diro Ari Wanopanom ari yai opai muruwo bei eikeme. Tamanume. “Ari yai opai kam mapunom gore duwaime,” diro Ari Wanopanom ari yai opai muruwo bei eme. Ena Ari Wanopanom akire di erongoro ari yai opai muruwo nokapu moimie.\x * \xo 6:13 \xt 1 Te 4:3-4 \x* \v 14 Ena Yai Gumam yoporam boiro no Ari Wanopanom yono eingi tei ako aromie. Te yaromi nonon yononom eingi tei ama ako ariro norere ganom dinom koi tokoi norowamie.\x * \xo 6:14 \xt Ro 8:11; 1 Ko 15:20; 2 Ko 4:14 \x* \v 15 Ena tokoi fi goi iyo! Te ne yokamai Kirisito gama moinga te Kirisito kokonan beinga ena Kirisito okom kauwom dunguamere ne yokama epe moimie. Ena iran ne yokamai Kirisito okom kauwom epemere moinga ne yokamai fu opai yai kunei nongua moingui tei furo ama wi fanainga ne yokamai mapunom nokapu beimo? E e, ne yokamai oparomi ama wi fainga Kirisito opai yai kunei nongua oparomi si daume.\x * \xo 6:15 \xt Ro 12:5; 1 Ko 12:27; Ef 5:30 \x* \v 16 Ne yokamai ka i mora fingai komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere \q1 Yai Gumam “Yai opai kau eipikai surai ganom towane epemere moipire,” epe dume. \m epe boingoro ena yai opai kunei neinga mapunom beinga ama wi fainga yokamai oparomi denom minom towane eimba\x * \xo 6:16 \xt Yen 2:24 \x* \v 17 ari bei moiro Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai te Ari Wanopanom gere inokore towane eime.\x * \xo 6:17 \xt Yo 17:21-23; Ro 8:9-11 \x* \v 18 Te ne yokamai tai niki dongua mapunom mapunom beinga ari suwo ganom dinom bei niki de ereimba ne yokamai opai kunei neinga nenen ganom dinom te Kirisito gam dinom bei niki de ereime. Ena yai opai kunei neinga mapunom i ma dere tokoi beikeiyo! \v 19 Ena ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam Murom Sumuna norongoro yaromi fu no denom minom ikai koi fungua iran no yaromi ikom epemere moipunie. No yokamai ganom dinom kapakom moikepunba\x * \xo 6:19 \xt 1 Ko 3:16 \x* \v 20 Yai Gumam meina orinan mokom bai norongua no ganom dinom kapakom moimie. Ena iran ne yokamai “Yai Gumam kam bawom duwapune,” diro tai nokapu beiyo!\x * \xo 6:20 \xt 1 Ko 7:23; Fir 1:20; 1 Pi 1:18-19 \x* \c 7 \s1 Yai opai kau einga mapunom \p \v 1 Ena ne yokamai munom ganom boi narere ka mina wako nareinga ena na ka mokom bairo boi erowaiye. Yai gan opai kau eikenainga yokamai kokonan nokapu beimba \v 2 ari munmane opai kunei neinga iran “Ne yokamai mapunom epe beikenaime,” diro na epe di erowaiye. Yai gan muruwo nenen towane towane efenom biyai kau enainga moraime. Te opai gan muruwo nenen towane towane winom biyai kau enainga moraimie. \v 3 Yai gan efenom biyai ama wi fanaro beipika mapunom yai gan epe wi fanaime. Te opai gan winom biyai ama wi fanaro beipika mapunom opai gan epe wi fanaime. \v 4 Efenom biyai ganom tai nenen kiapanom beikeimba winom biyai towane towane kiapanom beimie. Epemere winom biyai ganom tai nenen kiapanom beikeimba efenom biyai towane towane kiapanom beimie. \v 5 Winom biyai te efenom biyai gere “No surai kakom kakom ama wi faikenapuiye,” epe dikenaime. Dikenaimba surai “‘No surai ka make ei towapuiye,’ diro kakom suwo moiro ama wi faikenapuiye,” epe duwaipika faname. Okome kakom eipika unangua surai tokoi ama wi fanapuiye. Surai ama wi faikenapika Satan uro yai opai kunei inaipika mapunom kiapanom beikeipika bai taki si erowame. \v 6 Ne yokamai ka mina wako nareingere na “Ne yokamai kau eiyo!” diro mokom bai ereika kam i Yai Gumam ka di guwo dungua dikeme. Ka i dika na Yai Gumam kam mapunom fikamere epe di ereiye. \v 7 Te na opai ikeikamere epe yai gan muruwo opai ikenainga mun firaiye. Dumba Yai Gumam bei moiro ena ari suwo koropane opai iro Yai Gumam kokonan nokapu beime. Te Yai Gumam ama bei moiro ena ari suwo opai ikeimba Yai Gumam kokonan ama nokapu beime.\x * \xo 7:7 \xt Mt 19:12 \x* \p \v 8 Ena yai gan opai ikeinga yokamai te opai gan winom biyai moikeinga yokamai te opai werai yokamai ka epe di erowaiye: “Na opai ikeikamere epe ne yokamai ama morainga i nokapu dume,” epe dipa \v 9 ari kakom kakom opai kau enainga te opai kakom kakom winom biyai morainga yokamai inainga ma dekenainga ena ari opai kau enainga i faname. Te opai winom biyai morainga i faname. Yokamai kakom kakom “Kunei neinga mapunom epe benapune,” dinga faikemba yokamai efenom biyai bo winom biyai morainga faimie.\x * \xo 7:9 \xt 1 Ti 5:14 \x* \v 10 Ena na ari yai opai kau einga yokamai ka ta di erowaiye. Na ka duwaika na kanam dikeme. Ka i no Ari Wanopanom kam dume. Opai gan yo, ne yokamai winom biyai ma dekeiyo!\x * \xo 7:10 \xt Mt 19:9 \x* \v 11 Dumba opai gan winom biyai ma dowainga yai ta kau eikenaime. Yokamai tokoi fure winom biyai moingi tei fure denom minom towane ei erere tei morainga i faname. Te yai gan efenom biyai ewi dowainga i ama faikeme. \p \v 12 Ena na ka ta ari suwo di erowaiye. Ka duwaika koma no Ari Wanopanom dikemba na inokore ekamere epe duwaiye. Ari Kirisito fi ki si teimba efenom biyai fi ki si tekeinga yokamai efenom biyai dere kinainga ena yokamai efenom biyai ewi dekenaime. \v 13 Te opai gan Kirisito fi ki si teimba winom biyai fi ki si tekeinga yokamai winom biyai ma dere kinainga ena yokamai winom biyai ma dekenaime. \v 14 Te efenom biyai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam bei moiro winom biyai fi ki si tekeinga yokamai bei nokapu de erome. Epemere winom biyai Kirisito fi ki si teinga ena Yai Gumam bei moiro efenom biyai fi ki si tekeinga yokamai bei nokapu de erome. Yai Gumam bei nokapu de erekenangua ena ari fi ki si tekeinga yokamai moingamere epe yokamai ganoma kui einga yokamai moraimba Yai Gumam ganoma ama bei nokapu de erome. \v 15 Ena winom biyai Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “Na ma dere naiye,” duwainga efenom biyai “O,” duwainga i faime. Te efenom biyai Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “Na ma dere naiye,” duwainga winom biyai “O,” duwainga i ama faime. Yai Gumam bei moiro “No yokamai denom minom gore duwaime,” diro unom boi norongua ena efenom biyai bo winom biyai “E e,” dikenaime.\x * \xo 7:15 \xt Ro 12:18; 14:19 \x* \v 16 Te efenom biyai Kirisito fi ki si teinga yokamai winom biyai moingi tei morainga okome winom biyai Kirisito fi ki si towaimbo tekenaimbo efenom biyai fikeime. Te winom biyai Kirisito fi ki si teinga yokamai efenom biyai moingi tei morainga okome efenom biyai Kirisito fi ki si towaimbo tekenaimbo winom biyai fikeime. Ena iran winom biyai efenom biyai denom minom towane ei moiyo!\x * \xo 7:16 \xt 1 Pi 3:1-2 \x* \s1 Ari yokamai Yai Gumam unom boi erongua kakom tei moingamere epe moraime \p \v 17 Ena koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom ne yokamai Yai Gumam kokonan erongua inga kakom kakom bei moiyo! Na fure Yesu fi ki si teinga yokamai moingi moingi tei fure ka epe nuwi si ereiye.\x * \xo 7:17 \xt 1 Ko 7:20, 24 \x* \v 18 Te ari suwo koropane bei moiro “Ari yokamai ‘No yokamai Yura ari moimie,’ duwaime,” diro ganom guwo dime. Ena ne yokamai suwo koropane koma ganom guwo dinga okome Yai Gumam unom boi erongua ena “Guwo dinga bunom bei dowapune,” duwainga i faikeme. Te ne yokama suwo koropane koma ganom guwo dikeinga okome Yai Gumam unom boi erongua ena “No yokamai ganom guwo dowapune,” duwainga i ama faikeme. \v 19 Ganom guwo dinga mapunom i tai noromanga tai dume. Te ganom guwo dikeinga mapunom i ama tai noromanga tai dume. Ari yokamai Yai Gumam ka di guwo dungua gore dimbo gore dikeimbo mapunom i orinan dunguarai Yai Gumam mapunom i kanume.\x * \xo 7:19 \xt Ro 2:25; Gar 5:6; 6:15 \x* \v 20 Te koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom tei ne yokamai kokonan ingi tei wan moiyo! \v 21 Ena ne yokama suwo koropane ari nuwi kokonan gan moinga kongo ikeinga Yai Gumam unom boi erongua ena ari nuwi kokonan gan epemere wan moiyo! Niki de fikeiyo! Dumba yokamai “Ne nuwi kokonan mora goume. Dere fo!” di erowainga ena ne yokamai ma dere nainga i faname. \v 22 Ne yokamai suwo koropane nuwi kokonan gan moinga Ari Wanopanom unom boi erongua bianom faingua kore dongua iran ne yokamai nuwi kokonan gan moimba bianom faingua bire erekeme. Epemere ne yokamai suwo koropane nuwi kokonan gan moikeinga Ari Wanopanom unom boi erongua yokamai nuwi kokonan gan moingamere epe ne yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moimie.\x * \xo 7:22 \xt Fmn 1:16; 1 Pi 2:16 \x* \v 23 Yai Gumam meina ori dere ne yokamai mokom bai erome. Ena iran ne yokamai Yai Gumam kokonan bei te moiyo! Te ari suwo “Kokonan ta ne yokamai erowapune,” duwainga ne yokamai kokonan i ikeiyo! \v 24 Ena iran, arinamao, koma Yai Gumam ne yokamai unom boi erongua kakom i ne yokamai kokonan ingi tei wan moiyo! Epe wan morainga ena ne yokamai te Yai Gumam gere ama moimie. \s1 Yai gan opai gan kau eikenga kam \p \v 25 Ena ne yokamai ama biange ka mina wako nareinga ena ka mokom bai erowaiye. Ama biange benainga no Ari Wanopanom di guwo di narekemba Ari Wanopanom na kanam fi narongua ne yokamai na kanam duwaika fi ki suwaimie. Ena iran na inokore eikamere epe di erowaiye.\x * \xo 7:25 \xt 1 Ti 1:12-13 \x* \v 26 Epena kakom tai ipun dongua fuka dungua ne yokamai epena moingamere epe morainga faname. Na epe di fiye. \v 27 Yai gan yo, ne opai inanga ena efenum biyai awi dekeyo! Te ne opai ikenanga ena opai ikeyo! \v 28 Epe dipa ne yokamai opai inainga i faimie. Te ama biange yokamai yai inainga i ama faimie. Ne yokamai epe beinga bianom faikemba ari yai opai kau eingai kokonan ipun donguai fuka di erongoro ena surai gere Yai Gumam kokonan nokapu beikepire. Ena na bei moiro “Kokonan ipun dongua fuka di erekename,” diro na “Kau eikeiyo!” di ereiye. \v 29 Ena, arinamao, na ka epe di erowaiye. No mangi tawa moiro Yai Gumam kokonan ipunga kakom i gurom towane dume. Ena epena moi furo okome ama no yokamai suwo koropane ari opai ikeinga yokamai Yai Gumam kokonan beingamere epe no suwo opai ipunga yokamai Yai Gumam kokonan benapune.\x * \xo 7:29 \xt Ro 13:11 \x* \v 30 Te ipun donguai tarom fuka di norongua no suwo kai meipunbo tai nokapu fuka di norongua mun fipunbo kakom kakom nonon muruwo Yai Gumam kokonan benapune. Te no suwo koropane meina dero tai bainga yokamai “No yokamai meina dero tai bainga i tai noromanga tai dumie. No Yai Gumam kokonan bei morapunga i tai nokapu dume,” epe di firapunga na mun firaye. \v 31 Te no suwo koropane mangi tai inga yokamai “No yokamai mangi tai inga i tai noromanga tai dumie. Mangi tai i gounamba Yai Gumam kokonan i goukenangua ena Yai Gumam kokonan bei morapune,” epe di firapunga na mun firaiye.\x * \xo 7:31 \xt 1 Yo 2:17 \x* \v 32 Ena ne yokamai inokore unanan eikenainga mun firaiye. Ari opai ikeinga yokamai “‘No Ari Wanopanom mun fi norowame,’ diro yaromi kokonanom nokapu benapune,” epe di fimba \v 33 ari opai inga yokamai “No efenom biyai mun fi norowaime,” diro mangi tai inaro beinga kokonan beime. \v 34 Yokamai kokonan epe beinga inokore surai eime. Yokamai “Mangi kokonan benapunbo Yai Gumam kokonan benapunbo,” diro inokore epe eime. Te opai winom biyai moikeinga yokamai “‘No Ari Wanopanom mun fi norowame,’ diro yaromi kokonanom nokapu benapune,” epe di fime. Te yokamai “No tora beiro tai ta ta yo tongua benapune? Te no tora beire no kuianom yo tongua moraime?” epe di fimba opai gan winom biyai moinga yokamai “No winom biyai mun fi norowaime,” diro mangi tai inokore ei teime. \v 35 Ena ne yokamai nokapu moraro beinga na ka epe di ereiye. “Ne yokamai konom naro beinga si fere duwaiye,” diro ka i di erekeiye. “Ne yokamai tai nokapu beire te no Ari Wanopanom kokonan towane benaime,” diro na ka i di ereiye. \p \v 36 Ari suwo koropane aponoma yai kau eikeinga kui neinga yokamai “No aponoma ama biange yai kau eikenainga i faime,” koma epe dimba okome “No koma ka dupunga i faikeme. Ari no aponoma yai kau enainga kakom i gouname,” diro ena ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erowainga i faime. \v 37 Te ari suwo koropane aponoma yai kau eikeinga kui neinga yokamai “No aponoma ama biange yai kau eikenainga i faime,” epe diro te inokore towane eiro moi furo ari opai yai kau enainga yokamai erekenainga i ama faime. Opai gan i nenom ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erekenainga i faimie. \v 38 Ena iran ari suwo aponoma ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erowainga mapunom nokapu beimba ari suwo aponoma ari “Opai yai kau enapune,” dinga yokamai erekenainga mapunom nokapu wom beime. \p \v 39 Ena kakom kakom opai gan winom biyai ma dekenainga i faimba winom biyai gorainga ena yokamai yai ta kau enainga i ama fanamie. Te opai gan yai gan Ari Wanopanom fi ki si teinga yokamai towane kau enainga i fanamie.\x * \xo 7:39 \xt Ro 7:2-3; 2 Ko 6:14 \x* \v 40 Te na inokore epe eiye: Opai gan yai ta kau eikenainga mun ori wom firaimba yokamai yai kau enainga mun ori wom fikenaime. Te na inokore ta ama epe eiye: Yai Gumam Murom Sumuna na denam minam ikai koi fungua ena yaromi inokore enguamere na epe inokore eire te epe ka di ereiye. \c 8 \s1 Yai gumam kasu yai kapu sire gai teinga nowainga kam \p \v 1 Ena ne yokamai munom ganom boi narere “Ari kapu si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereingoro ena kapu si kei ereinga nowapunbo nekenapunbo firapune,” diro mina wako nareingero ena na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai “No yokamai muruwo mapunom fipunga ari moipune,” epe dimba ari “No nonon towane mapunom fipunga ari moipune. Ari suwo tai finga mapunom i faikeme,” epe dinga yokamai nenen kanom akire dimba ari yokamai denom minom ari suwo mun fi erowainga yokamai mapunom nokapu beime.\x * \xo 8:1 \xt Ap 15:20 \x* \v 2 Te ari “Nonon mapunom fipunga ari moipune,” dinga yokamai mapunom muruwo fimo? E e, fikeime. Ari ka epe dinga no fipunga yokamai tai muruwo fikeime.\x * \xo 8:2 \xt Gar 6:3 \x* \v 3 Fikeimba ari yokamai denom minom Yai Gumam mun fi towainga ena Yai Gumam “Yokamai na ganama moimie,” di mari dome.\x * \xo 8:3 \xt Yo 14:23; Gar 4:9 \x* \v 4 Ena iran kapu si keiro yai gumam kasu yai fi mun ei ereinga nowapunga kam di erowaiye. No yokamai mora fipunga yai gumam kasu i tai noromanga tai dume. Yai gumam munmane moikeimba Yai Gumam towane wom moime.\x * \xo 8:4 \xt 1 Ko 10:19; Gar 4:8; Diu 6:4 \x* \x * \xo 8:4 \xt Yo 1:3; 1 Ko 12:5-6; Ef 4:5-6 \x* \v 5 Ari suwo koropane “Kamundi iwa te mangi tawa ari wanopanoma munmane moinga te yai gumam munmane ama moime,” epe dimba \v 6 no yokamai “Yai Gumam towane wom moimie,” diro fi kun daipune. Yaromi no nenom moime. Te yaromi tai kan muruwo kapakom moime. No yokamai yaromi kokonan inaro bepunga moipune. Te no yokamai “Ari Wanopanom towane wom moimie. Yaromi Yesu Kirisito moimie,” diro ama fi kun dai topune. Yaromi tai kan muruwo bei eme. Te yaromi akire di norongoro yokori moipune. \p \v 7 No epe fi kun daipunba ne yokamai muruwo epe fi kun daikeime. Ne yokamai suwo koropane koma “Tai ta ta munmane no ari wanopanoma moimie,” epe di fimba epena “No yokamai Kirisito fi ki si topunba yai gumam kasu yokamai ama moinga ena ari kapu si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nowapunga mapunom niki dongua benapune,” epe di finga inokore erowai teikeime. \v 8 Inokore erowai tekeimba no yokamai kapu i nowapunbo nekenapunbo Yai Gumam moingui tei dikeme. Te no kapu i nowapunga Yai Gumam “No yokamai nokapu wom moimie,” dikename. Te ne kapu i nekenapunga Yai Gumam “No yokamai niki deinga moimie,” epe ama dikename.\x * \xo 8:8 \xt Ro 14:17 \x* \v 9 Epe dumba ne yokamai kan kenom beiyo! Ne yokamai kapu ari si keiro yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga iro furo nowainga ena ari “No kapu ari si keiro yai gumam kasu ereinga nowapunga i faikeme,” di finga yokamai kaningai ne yokamai bei moiro ena yokamai ama nere inokore ei erowai tekeinga bianom fanangua ne yokamai ari kiapanom moiyo!\x * \xo 8:9 \xt Ro 14:13-15; Gar 5:13 \x* \v 10 Te ne yokamai “No kapu yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga nowapunga tai i noromanga tai dume.” diro fu yai gumam kasu yai ikom furo kapu teinga nowainga ena ari “No kapu ereinga nowapunga i faikeme,” di finga yokamai kanaingai ena furo ama nowaimba okome “No mapunom niki dongua bepune,” di firainga i faikeme. \v 11 Ena ne yokamai “No kapu ari yai gumam kasu ereinga nowapunga tai i noromanga tai dume,” diro neinga ena ne yokamai arinoma “Kapu i nekenapune,” diro inokore ei erowai tekeinga yokamai bei niki de ereime. Kirisito yokamai ama goi erome.\x * \xo 8:11 \xt Ro 14:15, 20 \x* \v 12 Ne yokamai arinoma inokore ei erowai tekere ne yokamai neingamere epe neinga bianom faime. Ena ne yokamai bei moiro yokamai bianom faingoro ena ne yokamai arinoma bei niki de erere te Kirisito ama bei niki de teime. \v 13 Ena iran na kapu nowaika na arinama kanero kapu ama nowainga bianom fanangua ena “Na arinama bianom faikename,” diro na kapu kakom kakom nekenaiye.\x * \xo 8:13 \xt Ro 14:21 \x* \c 9 \s1 Yesu ewi dongua finga yokamai kokonanom beinga mapunom \p \v 1 Ena ari “Tai epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Kirisito na nawi dongoro furo kamun gunom kam di mari deiye. Na furo no Ari Wanopanom Yesu gumam kaniye. Te koma na Ari Wanopanam kokonan beire fu ne yokamai moingi tei furo Yai Gumam kam mapunom di ereikoro ne yokamai fi ki si teime.\x * \xo 9:1 \xt Ap 26:16; 1 Ko 15:8 \x* \v 2 Ena koma na Kirisito kam mapunom ne yokamai di ereikoro Yai Gumam akire di erongoro ne yokamai Ari Wanopanom fi ki si teinga ena iran ne yokamai mora fingai Yesu nawi dome. Te ari suwo koropane “Yesu nawi dekeme,” duwainga ne yokamai epe dikenaime.\x * \xo 9:2 \xt 2 Ko 3:2-3 \x* \p \v 3 Ena ari yokamai Kirisito na nawi dombo nawi dekembo ipu si narowainga na ka epe mokom bai erowaiye. \v 4 No yokamai kam mapunom di mari dopunga ari kopuna bo nuwi norowainga nowapunga i faimie.\x * \xo 9:4 \xt 1 Ko 9:13-14 \x* \v 5 Te Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane yokamai efenom biyai te no Ari Wanopanom ariyoma yokamai efenom biyai te yai Pita efem biyai endire kon waningamere no yokamai efenom biyai fi ki si teinga yokamai epe ama endire kon wanapunga i ama faimie. \v 6 I faimba ne yokamai ari irai kopuna tai ta ta erowaimba na te Banapasi gere kopuna tai ta ta norekenaingoro ena no surai kokonan iro kongo iro kua kopuna meina barapuka i faikeme. \v 7 Kiminem yokamai kokonan beinga meina imie. Yokamai kokonan yo beikeime. Te ari yokamai tai woinga okome tai waure neime. Yokamai tai woinga nekenainga faikeme. Te ari yokamai non kui neinga okome kapu nowaime. Yokamai non kui neinga kokonan yo beikeime. Ena iran no yokamai kam mapunom di mari dowapunga ari kopuna norowainga faimie. \v 8 Ena na ka epe dika ari yokamai towane dingamere epe dikeipa Yai Gumam kam mapunom koma boingamere ama epe diye. \v 9 Mose Yai Gumam ka di guwo dungua epe boime: \q1 Ipom witi gam bei dowaro beinga non burumakau ipom boromdi wan moimie. Ena “Non i ipom witi nekenaime,” diro ne giranom i ako fere koikeyo! Non yokamai kokonan beinga kakom tei ipom nowaime. \m Mose epe boimba non burumakau towane nokapu moraro beinga Yai Gumam ka i dikeme.\x * \xo 9:9 \xt Diu 25:4; 1 Ti 5:18 \x* \v 10 Tamanume. “No ari ama nokapu moraime,” diro Yai Gumam ka i dungoro Mose munom boime. Kawom, ari tai woinga yokamai bo te ari tai wauinga yokamai “Okome kopuna biri borainga no yokamai nowapune,” di firo kokonan i beime. Yokamai kokonan yo beikeimba yokamai kua kopuna inaime.\x * \xo 9:10 \xt 2 Ti 2:6 \x* \v 11 Epemere no yokamai “Ne yokamai kuianom akire di erowapune,” diro Yai Gumam kam mapunom di mari de eropunga ne yokamai kopuna te guwai gainom no mokom bai norowainga i faimie.\x * \xo 9:11 \xt Ro 15:27 \x* \v 12 Te ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei fure gunom kam nuwi si ereingoro ne yokamai kopuna te tai ta ta ereimba no surai koma nuwi si ereipukoro ne yokamai tai norowainga i kawom faime. \p I faimba no surai “Ne yokamai tai norekeiyo!” epe di fipuiye. No tai inapuka ari suwo kaningai Kirisito gunom kam fi ki si tekenainga ena iran ne yokamai tainom ikepuiye.\x * \xo 9:12 \xt Ap 20:34-35; 2 Ko 11:9 \x* \v 13 Te ne yokamai mora fingai ari fi mun ei teinga ikom tei kokonan beinga yokamai kopuna ari ikinom tei einga neime. Te ari suwo fu fi mun ei teinga akaiyom furo kakom kakom tai Yai Gumam ei teime. Ena ari kapu Yai Gumam towaro beinga yokamai uro fi mun ei teinga ari ereingoro ena yokamai Yai Gumam kapu suwo tere te suwo neime.\x * \xo 9:13 \xt Diu 18:1-3 \x* \v 14 Epemere no Ari Wanopanom “Ari yokamai na kanam mapunom di mari dowainga yokamai kanam i firo kopuna erowainga i faname,” epe dume.\x * \xo 9:14 \xt Mt 10:10; Gar 6:6 \x* \v 15 Kopuna erowainga i fanamba kakom kakom na “Ne yokamai tai narekeiyo!” epe di firo ne yokamai tainom ikeiye. Na “Ne yokamai tai narowaime,” diro munom ganom i boi erekeiye. Na tai ikenaiye. Te “Ari tai narekenainga ena na goraika i fanamba ari tai narowainga i niki ori wom dowame. Ena Yai Gumam kam mapunom di mari deika ari tai ta ta narekeinga ena na nanan kanam akire dikoro ari na kanam bire dekenaime,” di fiye.\x * \xo 9:15 \xt Ap 18:3 \x* \v 16 Te na kakom kakom Kirisito gunom kam ari di mari de ereika na kanam akire dikenaiye. Yai Gumam “Di mari do!” di narongua ena na di mari dekenaika Yai Gumam nainame.\x * \xo 9:16 \xt Yer 20:9 \x* \v 17 Te na “Kokonan i inaiye,” dika beika meina inaipa na “Kokonan i inaiye,” dika beikeiye. Yai Gumam kokonan i narongoro beiye. \v 18 Ena iran na meina epe inaiye: Na gunom kam ari di mari de erowaika ari tai mokom bai narekenaime. Na yo di ereiye. Na gunom kam ari di ereika meina inaika ma dere yo di ereiye. Na Yai Gumam gunom kam epe di ereika mun fiye. \p \v 19 Ena ari “Kokonan epe beyo!” di narowainga benaipo beikenaipo na moiki tei dume. Yai ta na kiapanam bei narongua “Kokonan epe beyo!” di narongua yaromi moikemba na “Ari Kirisito fi ki si towaime,” diro ari muruwo kokonanom bei erere meina ikeiye.\x * \xo 9:19 \xt Mt 20:26-27 \x* \v 20 Ena iran Yura ari Kirisito fi ki si towaro beinga na Yura ari moingi tei moika Yura ari wan moingamere na epe ama wan moiye. Te Mose ka di guwo dungua kiapanam bei narekemba ari Mose ka di guwo dungua gore dinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari ka di guwo dungua gore dingamere na epe gore diye.\x * \xo 9:20 \xt Ap 21:20-26 \x* \v 21 Te na Yai Gumam ka di guwo dungua kam gore dipa Kirisito ka di guwo dungua kam ama gore dipa ari Mose ka di guwo dungua fikeinga yokamai Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai moingi tei moika ari wan moingamere na ama epe wan moiye. \v 22 Te ari yokamai “Tai suwo benapunga tai niki dongua benapune,” epe di fimba na “Tai i niki dekemba tai noromanga tai dume,” di fipa Kirisito fi ki si towaro beinga na yokamai “Tai i niki dome,” di finga tarom beikeiye. Ena ari suwo koropane Kirisito gunom kam fi ki si teingoro akire di erongoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei moraro beinga na yokamai muruwo moingi tei moika yokamai wan moingamere na epe wan moiye.\x * \xo 9:22 \xt 2 Ko 11:29; Ro 11:14 \x* \v 23 Yai Gumam ari Kirisito fi ki si teinga yokamai bei nokapu de eronguamere yaromi epe na bei nokapu de narowaro bengua na mapunom epe beiye. \p \v 24 Ena ari “Na koma koro koi unaika meina mokoro inaiye,” dinga yokamai muruwo koro koi bu dimba yai towane yaromi koma ure meina mokoro ime. Ne yokamai ka i mora finga ena iran “Yai Gumam meinam inapune,” diro ari koro koi bu dingamere ne yokamai Yai Gumam kokonan epe beiyo!\x * \xo 9:24 \xt Fir 3:14 \x* \v 25 Ari muruwo “Bu erowai tero duwaiye,” di firaingai nenen kuianom boi teinga tai ta ta ime deime. Yokamai meina kene kene eiro inaro beinga tai ta ta ime deimba “Yai Gumam meinam kakom kakom duwangua inapune,” diro nonon kuianom boi topunga tai ta ta ime dere Yai Gumam kokonan erowai tere bepune.\x * \xo 9:25 \xt 2 Ti 2:4-5; 4:7-8; Yem 1:12; 1 Pi 5:4 \x* \v 26 Ari bu yo tongua dire bu gou gerongua dikeingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye. Te ari okonomdi kura boinga yokamai okonomdi kura erowai tongua boiro goi towane sikeimba ari ama eingamere na Yai Gumam kokonan epe beiye. \v 27 Ena na “Yai Gumam kokonan nokapu benaiye,” diro na kuianam boi tongua tai ta ta ime deiye. Na tai ime dekenaika gunom kam di mari dowaika iran okome Yai Gumam “Ne gunom kam di mari denga kakom tei kuianum boi tongua tai ta ta ime dekenga ena meina ikenane,” di narowamba Yai Gumam kokonan nokapu beiye.\x * \xo 9:27 \xt Ro 8:13; 13:14 \x* \c 10 \s1 Tai ari mina wako erowangua ako sikenainga kam \p \v 1 Ena, arinamao, ne yokamai ka i firaro beinga ka epe di erowaiye. Komari no awanoma Isipi man tei ma deinga kakom Yai Gumam kuwokauwo bei erongoro dourom boime. Te okome yokamai fui nuwi bunamdi koro naro beinga Yai Gumam bei moiro fui nuwi si gou dungoro suwo teme fungoro te suwo oropo koi fungoro no awanoma suna tei fime.\x * \xo 10:1 \xt Eks 13:21-22; 14:22-29 \x* \v 2 Te no awanoma kuwokauwo dourom boiro nuwi suna tei furo bunamdi koro fingai ena ari nuwi buinga yokamai te Kirisito gere moingamere no awanoma te Mose gere epe moimie. \v 3 Te Yai Gumam Murom Sumuna kopuna erongoro no awanoma yokamai muruwo neime.\x * \xo 10:3 \xt Eks 16:35 \x* \v 4 Te Murom Sumuna nuwi ama erongoro no awanoma yokamai muruwo neime. Kawom, Yai Gumam Murom kongo dunguamere yai ta epe erongoro ena yokamai te yaromi gere kon wanime. Ena yaromi nuwi erongoro muruwo neime. Yaromi Kirisito moime.\x * \xo 10:4 \xt Eks 17:6; Nam 20:11 \x* \v 5 Kirisito bei nokapu de eromba yokamai tai niki dongua beingoro Yai Gumam niki de fi erere ei goingoro ena yokamai ari moikeinga akai tei ako siro goime.\x * \xo 10:5 \xt Nam 14:26-30; Ip 3:17 \x* \v 6 Yokamai tai niki dongua beinga goingamere no yokamai epe beikenaro bepunga ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome. \v 7 Ena no awanoma suwo koropane yai gumam kasu yokamai kanom akire dingamere ne yokamai yai gumam kasu yokamai kanom epe akire dikeiyo! Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere \q1 Ari yokamai “Yai gumam kasu yokamai kanom akire duwapune,” diro kopuna nere nuwi nere arire nowi ime. \m epe boingoro ena iran ne yokamai epe beikeiyo!\x * \xo 10:7 \xt Eks 32:6 \x* \v 8 Te no awanoma suwo koropane opai kunei neinga ena kakom tei ari munmane wom epemere 23,000 goime. Ena iran yokamai opai kunei neingamere ne yokamai opai epe kunei nekeiyo!\x * \xo 10:8 \xt Nam 25:1-9 \x* \v 9 Te no awanoma suwo koropane “No ari moikeinga akai tei moipunga kopuna amai inapune? Nuwi amai inapune? No Ari Wanopanom tai norekename,” diro niki de fi teinga ena Yai Gumam bei moiro onopa ewi dongoro ena onopa furo yokamai ganom kaingoro goime. Yokamai beingamere ne yokamai epe beikeiyo!\x * \xo 10:9 \xt Nam 21:5-6 \x* \v 10 Te ari suwo koropane Yai Gumam kura kam di teinga ena kamundi nuwi kokonan gan ari ei goingua yaromi fu ari moingi tei furo ei goime. Ena yokamai Yai Gumam kura kam di teingamere ne yokamai kura kam epe di tekeiyo!\x * \xo 10:10 \xt Nam 16:41-49; Ip 3:11, 17 \x* \v 11 Ena yokamai tai niki dongua beingamere “No yokamai epe beikenaime,” diro ari suwo munom ganom boingoro nuwi si norome. Kirisito tokoi unangua kakom teina tei ungua ena no yokamai epena yokori moipunga ka i gore dowapune.\x * \xo 10:11 \xt Ro 15:4 \x* \v 12 Ena ne yokamai “No tai niki dongua beikenapune. No nonon towane fi erowai te moipune,” epe duwainga iran i tai niki dongua beikenaro beinga kiapanom beiyo! Ne yokamai kiapanom beikenainga tai niki dongua benaime. \v 13 Te bianom fanangua tarom ne yokamai kuianom boi ereinga mangi ari muruwo kuianom ama boi ereime. Te Yai Gumam “Epe benaiye,” diro epe bengua yai moingua yaromi ne yokama akire di erowangoro ena “Bianom fanangua tarom benapune,” dinga ma dere bianom fanangua beikenaime. Ena Yai Gumam uro “Ne yokamai bianom fanangua tarom beikenaime,” diro erowai te erere kon opom di erowangoro ena beikenaime.\x * \xo 10:13 \xt Ip 4:15 \x* \s1 Ari Yai Gumam kam bawom dire te murom niki dongua kam ama bawom duwainga faikeme \p \v 14 Ena, arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena iran ne yokamai “Yai Gumam no yokamai noi goikename,” diro yai gumam kasu yokamai kanom akire dinga mapunom tongi fiyo!\x * \xo 10:14 \xt 1 Yo 5:21 \x* \v 15 Ne yokamai nokapu finga ari moinga ena na ka nokapu duwaipo ka niki dongua duwaipo ipu siyo! \v 16 No nokapu moraro bepunga Kirisito eri yoro bakomdi tei goingua mapunom firaro bepunga kuku boiro “Nuwi wain i Yesu akiyom moimie. O, Yai Gumam ne nokapu de norengoro no mun fipune,” diro nuwi nopune. No nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune. Te no kaime dori ire “I Kirisito miyom dume,” diro dou diro “Kirisito bei nokapu de norome,” di fire nopune. Nopunga ena no te Kirisito gere towane moipune.\x * \xo 10:16 \xt Mt 26:26-28 \x* \v 17 Ena no yokamai kaime dori towane ire dou dire no yokamai munmane moipunba no muruwo kaime dori nopunga no ari towane moipune.\x * \xo 10:17 \xt Ro 12:5; Ef 4:16 \x* \v 18 Yura ari beinga mapunom fi kaniyo! Yokamai kapu si keiro Yai Gumam fi mun ei towainga kakom yokamai kapu suwo Yai Gumam tere te suwo nenen neime. Epe neinga “No te Yai Gumam gere towane moipune,” di fime. \v 19 Na ka dika mapunom i epe: Yai gumam kasu yokamai i tai noromanga tai dumie. Te kapu ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereinga i tai ama noromanga tai dume.\x * \xo 10:19 \xt 1 Ko 8:4 \x* \v 20 Kawom diye. Ari Yai Gumam fi ki si tekeinga yokamai kapu si keire murom niki deinga yokamai fi mun ei ereime. Yokamai Yai Gumam kawom tekeime. Ena na bei moiro “Ne yokamai te murom niki deinga yokamai gere moikenaime,” diro na ka i di ereiye.\x * \xo 10:20 \xt Diu 32:17; Rew 9:20 \x* \v 21 Te ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua mapunom firapune,” diro nuwi wain nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro nuwi ta nowainga i faikeme. Te ne yokamai “Ari Wanopanom goingua firapune,” diro tai nowainga te dere fure “Murom niki deinga yokamai kanom akire duwapune,” diro kopuna ta nowainga i ama faikeme.\x * \xo 10:21 \xt 2 Ko 6:15-16 \x* \v 22 Ne yokamai Yai Gumam kam akire dire te yai gumam kasu kanom ama akire dinga ena mapunom surai beinga no Ari Wanopanom dem miriyom niki de fi ne yokamai erowangua mun firaimo? Ma deiyo! Ena mapunom surai beikeiyo! No yokamai erowai tekepune. No Ari Wanopanom yaromi towane erowai tomie. Ka i ne yokamai mora fimie.\x * \xo 10:22 \xt Diu 32:21 \x* \s1 Ari yokamai kakom kakom Yai Gumam kam bawom duwaime \p \v 23 Ena ne yokamai suwo koropane “No yokamai Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dime. Ne yokamai kawom dimba tai mapunom suwo beinga akire di erekename. Te ne yokamai suwo “No Yai Gumam ‘Nemane,’ dikengua mapunom benapunga tai niki dongua beikepune,” dimba tai mapunom suwo beinga ne yokamai nomanenom bei erowai te erekename.\x * \xo 10:23 \xt 1 Ko 6:12 \x* \v 24 Ari yokamai “No tai benapunga no denom minom mokoname,” ka epe towane di fikenaimba yokamai “No tai benapunga ari akire di erowangua benapune,” ka epe ama di firaime.\x * \xo 10:24 \xt Ro 15:2 \x* \v 25 Te ne yokamai kapu miyom maket tei meina baingai muruwo neiyo! “Kapu i ne yai gumam kasu ereno?” diro mina wako tekeiyo! Ne yokamai mina wako towainga firainga “No nowapunbo nekenapunbo,” diro inokore surai enaimba mina wako tekenainga faname. \v 26 Komariki Yai Gumam kam mapunom boingamere \q1 Mansinom muruwo te mangi tai ta ta muruwo Ari Wanopanom kapakom moime. \m epe boinga ena iran kapu miyom maket tei meina baingai nowainga i faname.\x * \xo 10:26 \xt Sam 24:1 \x* \v 27 Te ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai “No kua kopuna ama nowapune,” ne yokamai di erowainga ena ne yokamai furo “Kapu i nowapunga amai meina baine?” di fi erekeiyo! Ne yokamai mina wako erekenaimba yo nowaime.\x * \xo 10:27 \xt Lk 10:8 \x* \v 28 Nowaimba ari suwo ne yokamai “Kapu i ari yai gumam kasu yokamai fi mun ei ereime,” di erowainga ena kapu i nekeiyo! Kapu i ne yokamai bei niki de erekenamba ne yokamai bei moiro “Ari ka i di noreinga yokamai kapu i nere inokore erowai tekenainga eiro ‘No mapunom niki dongua bepune,’ dikenaime,” diro ena iran kapu i nekeiyo! \v 29 Ena na “Ne yokamai ari suwo inokore einga kiapanom beiyo!” epe di ereiye. Na epe di ereipa ne yokamai “Ta bengoro ari yokamai inokore eingamere no yokamai epe inokore eikepunba no yokama bei moiro ‘No bepunga i faikeme,’ diro no tai beikenapune?\x * \xo 10:29 \xt 1 Ko 8:4-13 \x* \v 30 Te no yokamai Yai Gumam ‘Mun fipune,’ di tere kapu i nopunga ena ta bengoro ari kaningai no epe nopunga ari ‘Ne bianom faime,’ epe dime?” ne yokamai epe dime.\x * \xo 10:30 \xt 1 Ti 4:4 \x* \v 31 Ne yokamai epe mina wako nareingoro ena na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai kopuna nowapunbo nuwi nowapunbo tai ta ta muruwo benapunbo koma “Ari kaningai Yai Gumam kam akire duwaimbo akire dikenaimbo?” di fiyo! Ena ari Yai Gumam kam akire duwainga ena tai neiyo! Te ari Yai Gumam kam akire dikenainga ena tai nekeiyo!\x * \xo 10:31 \xt Kor 3:17 \x* \v 32 Te ne yokamai “Tai epe benaiye,” di fimba Yura ari yokamai bo Giriki ari yokamai bo Yesu fi ki si teinga yokamai kaningai “Ne yokamai tai niki dongua beime,” duwainga ena ne yokamai epe beikeiyo!\x * \xo 10:32 \xt Ro 14:13 \x* \v 33 Epemere na “Ari muruwo na tai beika mun kanaime,” diro na kokonan beiye. “Ari Yai Gumam fi ki si towaime,” diro nanan towane akire di narowainga tarom beikeipa ari munmane akire di erowangua tarom beiye.\x * \xo 10:33 \xt 1 Ko 9:20-22 \x* \c 11 \p \v 1 Ena Kirisito mapunom benguamere na mapunom epe beiye. Ena te na mapunom epe beikamere ne yokamai epe beiyo!\x * \xo 11:1 \xt 1 Ko 4:16 \x* \s1 Ari yokamai Yai Gumam kam bawom duwainga kakom tei opai gan binom tou suwainga kam \p \v 2 Ena arinamao, ne yokamai na koma ka nuwi si ereika muruwo fi moiro gore dinga ne yokamai kanom akire duwaiye. \v 3 Ena ne yokamai ka i firaro beinga ne epe di erowaiye: Kirisito yai gan muruwo kiapanom moime. Te winom biyai opai gan muruwo kiapanom moime. Te Yai Gumam Kirisito kiapam moime.\x * \xo 11:3 \xt Yen 3:16; Ef 5:23; 1 Ko 3:23 \x* \v 4 Ena yai gan muruwo binom tou sire ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai kiapanom yai Kirisito kam ime deime. \v 5 Te opai gan binom tou sikere ka make eimbo kam mapunom ari di mari de ereimbo yokamai winom biyai kanom ime deime. Opai gan niki deinga yokamai binom wiyom muruwo baingamere opai gan binom tou sikere ka make einga yokamai epe moime. \v 6 Ena opai gan binom tou sikenaingai ena yokamai binom wiyom muruwo baraimba opai gan gai goiro “No binom wiyom muruwo baikenapune. Mapunom i niki dome,” duwainga ena binom tou suwaime. \v 7 Tou suwaimba Yai Gumam moinguamere yai gan epe bei engua ena no yokamai Yai Gumam moingua mapunom firo kam akire di topunga ena yai gan ka make einga kakom te kam mapunom nuwi si ereinga kakom binom tou sikenaime. Te yai gan bei moiro opai gan kiapanom moinga kanom fai koma dongua ena opai gan binom tou suwaime.\x * \xo 11:7 \xt Yen 1:26-27 \x* \v 8 Komariki Yai Gumam ari bei engua kakom yai koma bei eme. Okome Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei eme. Koma Yai Gumam opai bei eikeme.\x * \xo 11:8 \xt Yen 2:21-23; 1 Ti 2:13 \x* \v 9 Te Yai Gumam bei moiro “Opai gan furo yai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eikeme. Tamanume. “Yai gan furo opai gan kiapanom benaime,” diro opai bei eme.\x * \xo 11:9 \xt Yen 2:18 \x* \v 10 Ena iran opai gan ka make enainga te kam mapunom nuwi si erowainga yokamai “Yai gan no kiapanom bei noreime,” di firo binom tou suwaime. Te binom tou suwainga kamundi nuwi kokonan gan yokamai kaningai opai gan mapunom nokapu beinga firaime. \v 11 Ena ari yokamai Kirisito fi ki si teinga yai gan nenen Ari Wanopanom kokonam benaingoro te opai gan nenen kokonam benainga i faikename. Yai gan te opai gan gere Ari Wanopanom kokonan beime. \v 12 Komariki Yai Gumam yaromi yai damom ire opai bei emba epena opai gan yokamai yai gan muruwo kui eime. Kui eimba Yai Gumam tai kan muruwo te ari muruwo bei engua ena iran yai gan te opai gan gere kokonan beime. \v 13 Ne yokamai tora di fime? Opai gan binom tou sikere ka make ei towainga i faimbo faikeme? \v 14 Ne yokamai mora fingarai yai gan yokamai binom wiyom arari fananguai gai goime. \v 15 Gai goimba opai gan binom tou suwaro beinga ena Yai Gumam binom wiyom arari fainguai erongua ena opai gan binom wiyom arari fananguai ari “Opai gan mapunom nokapu beime,” dinga mun fime. \v 16 Te na “Opai gan binom tou suwaime,” dika ari suwo koropane ka i firo “I faikeme,” di firo kura kam di ipo ka de narowainga ka epe di erowaiye. No Yesu ewi dongua fupunga yokamai muruwo te ari koro koro moingi “Yai Gumam kam akire di towapune,” dire kuku boinga yokamai muruwo “Opai gan mapunom epe benaime,” di fipune. \s1 Yesu Kirisito miyom akiyom neinga mapunom \p \v 17 Ena ne yokamai “Gunom kam firapune,” diro kuku boinga kakom tei ari yokamai akire di erekeimba bei niki de ereime. Bei niki de ereinga ena ne yokamai kanom akire dikenaiye. \v 18 Ne yokamai ari akire di erekeinga mapunom wom i epe: Ari yokamai ure “Ne yokamai ‘Yai Gumam gunom kam firapune,’ diro kuku boinga kakom tei ne yokamai si guwo gawo diro kapo kapo fimie,” di nareingoro ka epe firo ka suwo i fi kun daiye.\x * \xo 11:18 \xt 1 Ko 1:10-12; 3:3 \x* \v 19 “Kawom, ari Yai Gumam kam mapunom gore dinga yokamai u mari naro beinga no yokamai si guwo gawo diro kapo kapo napunga i faime,” di fimo? “I faikeme,” di fiye. \v 20 Ena iran ne yokamai “Ari Wanopanom eri yoro bakomdi goingua firapune,” diro kuku boinga Kirisito “Ne yokamai epe neiyo!” dunguamere ne yokamai epe nekeimba \v 21 ne yokamai neinga towane towane kene kene eiro iro neime. Ne yokamai ari ama unainga yokamai suwi moikeimba ne yokamai towane towane neime. Ena iran ari suwo koropane meran goiro yo moime. Te ari suwo nuwi gikengua nere du dime. \v 22 Te ari fi ki si teinga yokamai “No fana garapune,” diro kuku boingoro suwo kua kopuna munmane dikengoro ena ne yokamai kopuna erekeinga ena “Yokamai tai fai erekengua ari moimie,” epemere dire ena nenen towane ne gouinga yokamai gai goime. Ena ne yokamai nenen kua kopuna bo nuwi nowaro beinga ikinom tei moiro nowaime. Ne yokamai kua kopuna ari erekeinga tora duwaiye? Ne yokamai kanom akire duwaiyo? Tamanume. Akire dikenaiye.\x * \xo 11:22 \xt Yem 2:5-6 \x* \s1 Yesu bei moiro goingua finga mapunom gama yokamai eromie \r Mt 26:26-29; Mk 14:22-25; Lk 22:14-20 \p \v 23 Ena no Ari Wanopanom ka na di naronguamere epe koma na ne yokamai di ereiye. Ena na tokoi di erowaiye. Koma Yurasi yaromi Yesu imari dowangua giruwangua kakom tei no Ari Wanopanom Yesu kaime dori iro \v 24 Yai Gumam “Mun fi teiye,” diro dou diro “Kaime dori i na mianam dume. Na ne yokamai bei nokapu de erowaro beika na ganam erowaiye,” di erome. Ena “Ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro epena no mapunom bepungamere kakom kakom epe beiyo!” epe ama di erome. \v 25 Ena epemere yokamai kua kopuna muruwo mora neinga yaromi nuwi muku iro “Nuwi wain muku ikai koi moingui na akinam moime. Yai Gumam ka kawom dungua benaro bengua na akinam erowaiye. Ena ne yokamai ‘Na goraika mapunom firapune,’ diro nuwi wain nowainga epena no nopungamere ne yokamai kakom kakom epe neiyo!” epe dume.\x * \xo 11:25 \xt Eks 24:6-8; Yer 31:31-34; Ip 8:8-13 \x* \v 26 Ena kakom kakom no yokamai kaime dori nowapunga te nuwi wain nowapunga no Ari Wanopanom goingua imari dowapune. Te no epena kakom imari dopunga te moi furo furo Yesu unangua kakom ama nowapunga imari dowapune. \p \v 27 Ena iran ari yokamai bei moiro “No Ari Wanopanom goingua firapune,” dinga yokamai bianom faimba kaime dori nere te nuwi wain nowainga yokamai Ari Wanopanom miyom te akiyom mapunom fikere ime deime.\x * \xo 11:27 \xt Ip 10:29 \x* \v 28 Ena ari yokamai kaime dori te nuwi wain nowainga kakom koma yokamai “No bianom faimo?” nenen towane towane mina wako di erere ena bianom faingua ma dowainga nowaime. Yokamai koma mina wako dikenainga nekenaime.\x * \xo 11:28 \xt 2 Ko 13:5 \x* \v 29 Te ari bei moiro “No yokamai nokapu moraro bepunga Ari Wanopanom goi norome,” di fikeimba kaime dori te nuwi wain nowainga ena Yai Gumam yokamai einame. \v 30 Te ne yokamai suwo koropane “Yesu goi norome,” epe di fikeimba neinga ena iran suwo koropane yoporam boikeingoro te suwo nupi faingoro te suwo goime. \v 31 Epe moimba no yokama koma nokapu bepunbo niki dongua bepunbo ipu suwapunga ena kaime dori bo nuwi wain nowapunga Yai Gumam noikename. \v 32 Te okome Yai Gumam ari gama moikeinga yokamai guwom akai ewi dowame. Ena Yai Gumam uro “No yokamai guwom akai kinaime,” diro epena kupa noime.\x * \xo 11:32 \xt Ip 12:5-6 \x* \v 33 Ena iran, arinamao, ne yokamai Ari Wanopanom goingua firaro beinga kuku borainga “No ari muruwo towane wom kopuna nowapune,” diro kan moiyo! Ne yokamai muruwo kuku borainga ama neiyo! \v 34 Te ari suwo meran goiro koma ikinom tei moiro kua kopuna nowainga ena kam mapunom ikom tei fime. Koma kua kopuna nekenainga kam mapunom ikom fure ari kopuna dikenangua kopuna erekenainga i faikenangua ena Yai Gumam yokamai einame. Te na ka ta di erowaipa na ne yokamai moingi tei unaika di erowaiye. \c 12 \s1 Yai Gumam Murom kam kam ari yoporam boi erome \p \v 1 Ena, na arinamao, ari yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom benaro beinga Murom Sumuna akire di erere yoporam boi erongua ena “Ne yokamai firaime,” diro beinga ka di erowaiye. \v 2 Ena ne yokamai mora fingai koma ne yokamai Kirisito fi ki si tekeinga Satan ne yokamai engurongoro ena yai gumam kasu kakom kakom ka dikeinga yokamai mounomdi dourom boi fime.\x * \xo 12:2 \xt Hap 2:18-19 \x* \v 3 Ena na ka duwaika fi goi iyo! Yai Gumam Murom ari denom minom ikai koi fungua yokamai “Yai Gumam furo Yesu bei niki de towame,” epe dikenaime. Te Murom ari denom minom ikai koi kingua yokamai “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” epe dikenaime.\x * \xo 12:3 \xt 1 Yo 4:2-3 \x* \p \v 4 Ena Yai Gumam yoporam boingua mapunom mapunom noromba Yai Gumam Murom towane i norome.\x * \xo 12:4 \xt Ro 12:6; Ef 4:11 \x* \v 5 No yokamai Yai Gumam kokonan mapunom mapunom bepunba no Ari Wanopanom towane wom moimie. \v 6 Yai Gumam kokonan mapunom mapunom dumba Yai Gumam towane wom yoporam boingua ari muruwo erongoro ena ari yaromi kokonanom imie. \v 7 Ena no yokamai Yai Gumam gama muruwo akire di erowaro bepunga Yai Gumam bei moiro Murom nenen no towane towane i mari de norome.\x * \xo 12:7 \xt 1 Ko 14:26 \x* \v 8 Ena Yai Gumam Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam inokore enguamere no yokamai epe inokore epune. Te Murom Sumuna no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena Yai Gumam mapunom firo ari di mari de eropunie. \v 9 Te Murom Sumuna bei moiro “No yokamai suwo koropane Yai Gumam fi ki ori wom si towaime,” diro akire di norome. Te Murom towane wom moingua yaromi uro no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena no ka make epungoro ari suwo nupi faingai arire fime. \v 10 Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari ganom nouro dinga tarom bepunie. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai Yai Gumam kam mapunom ari di mari de eropune. Te Murom no yokamai suwo akire di norongoro ena no yokamai ari ka dinga i Satan nuwi kokonan ganoma kanom dimbo Yai Gumam kam dimbo ipu supune. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norongoro ena no yokamai ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga ari kanom dinga yokamai firaime. Te Murom no yokamai suwo koropane akire di norere yoporam boi norongoro ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga no yokamai ka i fire mapunom fikenapunba no awa tere di mari dowapune.\x * \xo 12:10 \xt Ap 2:4; 1 Ko 14:5 \x* \v 11 Ena Yai Gumam Murom Sumuna towane wom ari akire di erere yoporam boi erome. Yaromi inokore enguamere epe yoporam boingua no yokamai towane towane norome.\x * \xo 12:11 \xt 1 Ko 7:7 \x* \s1 Yai Gumam gama yokamai ari kapo kapo moimba Yesu gam dinom towane wom moime \p \v 12 Yai ta gam dinom koro munmane dume. Yaromi kauwom te okom te birom i tai munmane dumba yaromi yai towane moime. Epemere no Kirisito fi ki si topunga ari munmane kapo kapo moipunba no te Kirisito towane moipune.\x * \xo 12:12 \xt Ro 12:4-5 \x* \v 13 Te no suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo Giriki ari moipungoro te suwo nuwi kokonan ari moipungoro te suwo kokonan ire moipunba Yai Gumam Murom towane wom moingua yaromi u no denom minom ikai koi ungua no ari kapo kapo moipunga ari towane wom fuka dupune. Te Murom no denom minom ikai furo si duwaro bengua Yai Gumam Murom i awi no moipungi tei dome.\x * \xo 12:13 \xt Gar 3:28 \x* \v 14 Ena no ganom dinom i okonom towane dikeme. No ganom i okonom te kaunom te kinanom te tai ta ta muruwo dungoro ena no ari kawom moipune, \v 15 Te no yokamai “No okonom kokonan beingamere no kaunom kokonan epe beikengua ena no kaunom i tai yo morom dume. No kaunom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kaunom dikenangua ena no ari kawom moikenapune. \v 16 Te no yokamai “No okonom murom kokonan beingamere no kinanom kokonan epe beikengua ena no kinanom i tai yo morom dume. No kinanom no ganom koro dikenangua i faime,” dikenapune. No yokamai kinanom dikenangua ena no ari kokonan nokapu beikenapune. \v 17 Te no yokamai ganom dinom okonom murom towane duwangua te tai ta ta dikenangua tora beire ka firapune? Te no yokamai ganom kinanom towane duwangua te tai ta ta dikenangua ena tora beire kipom firapune? \v 18 Ena no ganom dinom i koro towane dikemba Yai Gumam okonom te kaunom te kinanom te tai kan muruwo bei eme. Yaromi inokore enguamere epe bei eme. \v 19 No yokamai ganom koro towane duwangua ena no ari kawom moikenapunba \v 20 no ganom koro koro munmane dumba no ganom dinom towane dume. \v 21 Ena iran yai ta “Na okonam murom mun kaniye. Te na okonam niki de fi teika ma dowaiye,” epe dikename. Te yaromi “Na binam mun kaniye. Te na kaunam niki de fi teika ma dowaiye,” epe ama dikename. \v 22 Tamanume. No ganom koro koro yoporam boikenangua tarom dikenangua ena no yokori moikenapune. \v 23 Te no “Ganom dinom koro koro nokapu moime,” dupunga ena ganom dinom koro di ime de tekenapune. Te ganom dinom koro di iwa de tekenapune. Te no ganom dinom suwo koropane “Ari kanainga no gai gorapune,” diro gai nokapu iro fi moipunba \v 24-25 no ganom dinom suwo koropane “Ari kanainga no gai goikenapune,” diro gai iro fi moikepune. Ena no “Ganom dinom suwo koropane mun kankepunba suwo koropane niki de fipune,” dikenaro bepunba no “Ganom dinom koro koro mun kanupune,” duwaro bepunga Yai Gumam no ganom dinom koro koro bei engoro ena “No ganom koro koro nokapu dume,” diro koro di ime dekepune. Te koro di iwa dekepune. \v 26 Ena no ganom dinom koro kipi karangua ena no ganom dinom koro koro muruwo ama kipi karame. Te ari no ganom dinom koro kanere “Koro i tai nokapu dume,” duwainga ena “No ganom dinom koro koro muruwo nokapu dume,” di firapune. \p \v 27 Ena no yokamai te Kirisito towane epemere moipunie. No yokamai towane towane Kirisito okom kauwom epemere moipune.\x * \xo 12:27 \xt Ro 12:5; Ef 5:30 \x* \v 28 Ena Yai Gumam dunguamere epe no yokamai Kirisito fi ki si teinga yokamai kakom kakom kokonan mapunom mapunom epe bepune. Koma Yai Gumam no Kirisito nowi dongua fupunga yokamai gunom boi norome. Te okome ta ari gunom kam di mari de ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari gunom kam nuwi si ereinga yokamai gunom boi erome. Ena okome ta ari ganom nouro dinga tarom beinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari nupi fainga ari bei kenom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari akire di ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome ta ari kiapanom bei ereinga yokamai gunom boi erome. Te okome wom ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga yokamai gunom boi erome.\x * \xo 12:28 \xt Ef 4:11-12 \x* \v 29 Ena no yokamai muruwo Kirisito ewi dongua finga ari moikepune. Te no yokamai muruwo gunom kam di mari de ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari gunom kam nuwi si ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari ganom nouro dinga tarom beinga ari moikepune. \v 30 Te no yokamai muruwo nupi fainga ari bei kenom bei ereinga ari moikepune. Te no yokamai muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kanom dinga yokamai firainga ari moikepune. Te ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga firo mapunom fikeimba awa tere di mari deinga ari moikepune. \v 31 No yokamai epe moikepunba ne yokamai “Yai Gumam Murom yoporam boingua nokapu wom norongua inapune,” diro kan kenom beiyo!\x * \xo 12:31 \xt 1 Ko 14:1 \x* \c 13 \s1 Yai Gumam gama yokamai denom minom ari mun fi erowainga kam \p Ena ne yokamai Yai Gumam kokonan nokapu benaro beinga ka di erowaika fi goi iyo! \p \v 1 Na ari iki iki moinga yokamai kanom nuwi si narekeingai duwaikai te na kamundi nuwi kokonan gan yokamai kanom nuwi si narekeinga ama duwaipa na denam minam ari mun fi erekenaika ena bero i nokom faikengua dungamere bo towa singa nokom unanan dunguamere na epe moraiye. \v 2 Te na kam mapunom di mari dowaika te na Yai Gumam inokore engua eke dere dungua muruwo mora firaika te na Yai Gumam kam mapunom muruwo ama mora firaika te na Yai Gumam fi ki ori wom si tere kopu ta “Ne tawa dere koro fo!” di towaika ena kopu koro tei fumba na denam minam ari mun fi erekenaika ena na tai noromanga tai moraiye.\x * \xo 13:2 \xt Mt 17:20 \x* \v 3 Te guwai gainom i muruwo ire ari kuwanom erowaika te na Yai Gumam kokonan beika ari niki de fi narere “No e dongua gaipungi tei fiasi de erowapune,” di narere ena fiasi de nareimba na denam minam ari mun fi erekenaika Yai Gumam meina narokename. \p \v 4 Ena no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom epe benapune: No yokamai kene kene eiro ari kura kam di erekenapune. No ari kanom fire akire di erowapune. No ari tai kan munmane ako neinga yokamai niki de fi erekenapune. No nonon kanom akire dikenapune. No kou kou ama eikenapune.\x * \xo 13:4 \xt Ro 13:10 \x* \v 5 No ari kanom ime dekenapune. No nonon tainom i fi mokokenapune. No denom minom api kuawom sikenapune. No ari bei niki de norowainga mapunom kerekenapunba no fi moikere mokom bai erekenapune.\x * \xo 13:5 \xt Fir 2:4 \x* \v 6 Te ari yokamai tai niki dongua benainga no mun fikenapunba ari yokamai tai nokapu benainga mun firapune.\x * \xo 13:6 \xt Ro 12:9 \x* \v 7 Te no denom minom ari mun fi eropunga ari yokamai bei niki de norowainga no denom minom gore duwapunga niki de fikenapune. Te kakom kakom no yokamai inokore nokapu ari ei erowapune. No yokamai “Ari kakom kakom tai niki dongua benaime,” di fikenapunba “Okome ari tai nokapu benaime,” di firapune. Te ari yokamai bei niki de norowainga no tongi kinapunba no erowai te morapune.\x * \xo 13:7 \xt 1 Pi 4:8 \x* \p \v 8 Ena no denom minom ari mun fi eropunga kakom goukenamba no Yai Gumam kam mapunom di mari dowapunga kakom i gouname. Te no ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga ari kanom dinga yokamai firainga kakom i gouname. Te no fipunga tarom i ama gouname. \v 9 Te epena no tai muruwo fikepune. Ena muruwo fikepunga kam mapunom muruwo ari di mari de erekepunba \v 10 Yai Gumam kakom engua unangua no yokamai yo tongua ari fuka duwapunga ena no tai muruwo fikenapungamere gounangoro ena tai ta ta muruwo firapune. \v 11 Te na gan gawo moika gan ka dunguamere na ka epe diye. Te gan gawo tai kanonguamere na epe tai kaniye. Te gan gawo inokore enguamere na epe inokore eiye. Na epe beipa okome na erowai tero gan gawo bengua mapunom ma deiye. \v 12 Ena epena no tai ta ta muruwo fikepunga ari “No gumanom kanapune,” diro furo kanimba kewa dekengua ena nokapu kankeingamere no tai kan muruwo epe fikepune. Epe fikepunba okome ari toren kanere gumanom kawom kaningamere no tai kan muruwo epe firapune. Epena Yai Gumam na moika mapunom muruwo fimie. Ena epemere okome Yai Gumam moingua mapunom na firaiye.\x * \xo 13:12 \xt 1 Yo 3:2 \x* \v 13 Ena no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga mapunom i goukename. Te no yokamai “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” epe di fipunga mapunom i goukename. Te no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom i ama goukename. Goukenamba no yokamai denom minom ari mun fi eropunga mapunom mapunom i orinan bepunba no yokamai Yai Gumam fi ki si topunga i mapunom gawo bepune. Te no “Yai Gumam ka dungua mukom faname,” epe di fipunga mapunom i ama gawo bepune.\x * \xo 13:13 \xt 1 Te 1:3; 1 Yo 4:16 \x* \c 14 \s1 Ka mapunom nomane ori tere di mari duwaime \p \v 1 Ena iran ne yokamai denom minom ari mun fi ereinga mapunom dourom boiyo! Te Yai Gumam Murom ari akire di erere yoporam boingua erongua ena ari kokonan mapunom mapunom imie. Ena ne yokamai kokonan mapunom mapunom muruwo inaro beinga “Murom yoporam boingua norongua inapune,” di moiyo! Di moimba ne yokama kam mapunom di mari deinga kokonan inainga i kawom faname.\x * \xo 14:1 \xt 1 Ko 12:31; 14:39 \x* \v 2 Te Murom Sumuna ari akire di erongoro ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai Yai Gumam towane di teime. Yokamai ari ka di erekeime. Kawom yokamai nomanenom ikai tei Yai Gumam eke dongua kam dinga ena ari muruwo fikeimba \v 3 ari kam mapunom di mari deinga yokamai ari ka di ereime. Te yokamai bei moiro “Ari kuianom bei erowai tero te yokamai akire di erowapungoro ari tai kan muruwo nokapu benaime. Te ari denom minom bei nokapu de erowapune,” diro yokamai kam mapunom ari di mari de ereime. \v 4 Ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai nenen nomanenom bei erowai te ereimba ari kam mapunom di mari deinga yokamai Yesu fi ki si teinga yokamai muruwo nomanenom bei erowai te ereime. \v 5 Ena ne yokamai muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga na mun firaipa ne yokamai muruwo kam mapunom ari di mari de erowainga na mun ori wom firaiye. Te ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga fi ki si teinga yokamai nomanenom bei erowai towaro beinga yai ta ne yokamai kanom awa tere di mari dekenangua ena ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga faikemba ne yokamai ka mapunom ari di mari de erowainga i faimie.\x * \xo 14:5 \xt Nam 11:29 \x* \p \v 6 Na arinamao, na u ne yokamai moingi tei uro ari iki iki kanom nuwi si narekeinga di erowaika ari kanom dinga yokamai firaimba ne yokamai na kanam dika fikenainga ka i akire di erekenamba na u ne yokamai moingi tei uro ka Yai Gumam na imari de narongua ne yokamai nuwi si erowaipo na Yai Gumam kam mapunom fikamere epe ne yokamai di mari de erowaipo na tai okome fuka duwangua di erowaipo na Yai Gumam kam dungua ne yokamai gore duwainga di mari de erowaika ka i akire di erowame. \v 7 Te ari tai ta ta munmane yokori dungua beinga ena epemere yokamai weke bai singa faikenangua ari fire “Yokamai tora di firo weke singa faikeme? No fire inokore unanan epune,” duwaimba yokamai weke singa fanangua ari firaime. \v 8 Te ari kura kamui boraro beinga kiminem bero sungua faikenangua ari kuku boikero kura kamui boikenaime. Yokamai “Yaromi bero yo sume,” di firaime. \v 9 Epemere ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ari kinanom fimba mapunom fikere “Ka i mapunom dikeme,” di firaime. Ena ne yokamai kanom dinga goi sume. \v 10 Te kawom ari ka ta ka ta munmane mangi tawa dime. Ari ka i duwainga arinoma mapunom firaimba \v 11 na kinanam ka i firo mapunom fikenaika ena na ari arinom moikeikoro te ari na arinama ama moikeime. \v 12 Te Yai Gumam Murom ari akire di erere yoporam boingua erongua Yai Gumam kokonan kapo kapo beime. Te ne yokamai ama Yai Gumam kokonan epemere beinga ena iran ne yokamai “Yai Gumam kokonan benapune,” duwainga ena Yesu fi ki si teinga yokamai nomanenom bei erowai te erowangua kokonan benainga i faime.\x * \xo 14:12 \xt Ef 4:12 \x* \v 13 Ena iran ari yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga “Ari moiro firaro beinga no ka dupunga awa towapunga akire di noro!” diro Yai Gumam ka make ei towaime. \v 14 Te ari iki iki kanom nuwi si erekeinga diro ka make ei towainga yokamai nenen nomanenom towane ka make ei teimba kinanom fikeime. \v 15 Ena iran no yokamai tora benapune? No ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga no nomanenom ka make ei towapunba awa tere no kanom ama ka make ei towapungoro ena no kinanom ama firapune. Te no ari iki iki kanom nuwi si norekeinga duwapunga no nomanenom wi duwapunba awa tere no kanom ama wi duwapungoro ena no kinanom ama firapune.\x * \xo 14:15 \xt Ef 5:19 \x* \v 16 Ena ne yokamai epe beikenaimba ne yokamai nenen nomanenom towane Yai Gumam kam akire di tere “No mun fi eropune,” di towainga ari kinanom fimba mapunom fikenainga yokamai “No mun fi eropune,” di tekenaime. \v 17 Kawom, ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga “No mun fi eropune,” Yai Gumam nokapu di towaimba ari suwo nomanenom bei erowai te erekeime. \v 18 Te ne yokamai ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ne yokamai ka epe suwo dimba na ka epe munmane diye. Na munmane dika mun fiye. \v 19 Na mun fipa no furo kam mapunom firapunga kakom na ka gurom towane diro ari nuwi si erowaika ena yokamai kinanom firo mapunom firainga i faimba na ari iki iki kanom nuwi si narekeinga duwaika ena yokamai mapunom fikenainga i faikeme. \p \v 20 Arinamao, gan gawo inokore eingamere ne yokamai inokore epe eikeiyo! Te gan gawo kakom arari tai niki dongua beikeingamere epe ne yokamai tai niki dongua beikeiyo! Te ari erowai teinga yokamai inokore eingamere epe ena ne yokamai inokore eiyo!\x * \xo 14:20 \xt Ro 16:19 \x* \v 21 Komari Yai Gumam kam mapunom boingamere \q1 Ari Wanopanom yaromi “Na ari akai ta moinga yokamai ewi dowaikoro yokamai fu na arinama moingi tei furo ka kapo kapo di erere na kanam nuwi si erowaimba na arinama mounom wako nareinga moi unanan naime,” epe dume. \m epe boime.\x * \xo 14:21 \xt Ais 28:11-12 \x* \v 22 Ena iran Yai Gumam Murom akire di erere yoporam boingua erowangua ari suwo koropane ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai firo “Murom yoporam boingua erongua yokamai ari iki iki kanom dime,” di firaimba epemere Yai Gumam ari fi ki si teinga yokamai imari de erekeme. Te Murom Sumuna akire di erere yoporam boingua erowangua ena ari suwo koropane kam mapunom di mari duwainga ena ari Kirisito fi ki si teinga yokama “Yokamai Yai Gumam kam erowai tongua dime,” duwaimba ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai epe dikenaime. \v 23 Ena iran ne yokamai muruwo “Kam mapunom firapune,” diro kuku boiro ena muruwo ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena ari ne yokamai ka epe dinga koma kankeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei wimbo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei ama winga yokamai muruwo firainga yokamai “Ne yokamai du dimie,” duwaime.\x * \xo 14:23 \xt Ap 2:13 \x* \v 24 Duwaimba ne yokamai muruwo kam mapunom di mari dowainga ena ari ne yokamai ka epe dinga koma kankeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei wimbo ari Kirisito fi ki si tekeinga yokamai u ne yokamai kam mapunom iki tei ama winga yokamai muruwo firainga ena “Ne yokamai kawom dime. Ne yokamai no bianom faingua i mari deingoro no bianom faingua ari moipune,” diro\x * \xo 14:24 \xt Yo 16:8 \x* \v 25 te “Yai Gumam no nomanenom ikai koi inokore eiro eke dopunga mora fimie,” diro ena Yai Gumam kam bawom di tere “Yai Gumam yaromi ne yokamai moingi tei moime,” epe duwaime.\x * \xo 14:25 \xt Ais 45:14; Sek 8:23 \x* \s1 Pauro bei moiro “Ka mapunom kokonan benainga i yo towangua epe beiyo,” dume \p \v 26 Ena, arinamao, ne yokamai kam mapunom firainga tora benaime? Ne yokamai kuku borainga Yai Gumam Murom akire di erere yoporam boingua erowangoro ena nenta wi duwangoro te nenta kam mapunom nuwi si erowangoro te nenta Yai Gumam ka imari de tongua ne yokamai di erowangoro te nenta ari iki iki kanom nuwi si tekeinga di erowangoro te nenta yaromi ari iki iki kanom nuwi si tekeinga di erowangua kam i awa tere di mari de erowame. Ne yokamai “Yai Gumam gama nomanenom muruwo bei erowai towapune,” diro ne yokamai mapunom epe beiyo! \v 27 Ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena yai surai bo yai suraiye ka i duwainga i faime. Yokamai ama ama dikenaimba yai ta koma duwangoro te yai ta okome duwame. Te yai ta bei moiro ari iki iki kanom nuwi si tekeinga duwangua nenta ka i awa tere di mari dowangua i faimba \v 28 awa tongua yaromi moikenangua ena ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga yokamai u kam mapunom iki tei ure ka dikenaime. Yokamai nenen moinga ari iki iki kanom kirawa si erekeinga duwainga Yai Gumam ka i di towainga i faimie. \v 29 Te ari Yai Gumam kam mapunom ari di mari de erowainga yai surai bo yai suraiye di mari de erowainga i faimie. Ena ari kam mapunom di mari de erowainga yo morainga yokamai ka i firo kawom dimbo kasu dimbo ipu suwaime.\x * \xo 14:29 \xt Ap 17:11; 1 Te 5:21 \x* \v 30-31 Te ne yokamai kam mapunom di mari dowainga ama ama dikeiyo! Ne yokamai muruwo kirawa si ereinga firaro beimbo ne yokamai nomanenom erowai towaro beinga ena yai ta koma ka di mari dowangoro ena okome yai ta ka di mari dowame. Ena iran yai ta kam mapunom di mari de morangua nenta ame dere ka i fimba Yai Gumam ka ta ame dongua yaromi imari de towangua ena koma ka di mari dongua yaromi ka dikenangoro ena Yai Gumam imari de tongua yaromi arire ka duwame. \v 32 Te ari Yai Gumam kam mapunom di mari deinga yokamai “Na epena ka di mari dowaiye. Na kan moikenaiye,” epe dikenaimba nenta ka dikenangua ena yokamai ka di mari dowainga i faimie. \v 33 Yai Gumam tai ta ta unanan gurere ingai mapunom beikeme. Yaromi dem miriyom towane ingai mapunom i beme. \p Ena ari Kirisito yo teinga yokamai kuku boinga kakom tei beingamere \v 34 ne yokamai mapunom epe beiyo! Mapunom i epe: Ne yokamai kam mapunom firainga opai gan yokamai ka dikenaime. No yokamai “Opai gan ka duwaime,” epe dikenapunba Yura ari “Yai gan efenom biyai kiapanom moraime,” ka di guwo dingamere ena opai gan winom biyai kam epe gore duwaime.\x * \xo 14:34 \xt 1 Ti 2:12; Tai 2:5 \x* \v 35 Te yokamai “Kam mapunom ta epena fipunga mina wako towapune,” diro ena yokamai fu nenen ikinomdi tei furo winom biyai mina wako erowaime. Ne yokamai Yai Gumam kam akire duwainga kakom tei opai gan ka duwainga i faikeme. \v 36 Ena ne yokamai bei moiro “No yokamai Yai Gumam kam akire duwapunga kakom tei opai gan ka dikenainga mapunom i faikeme,” di firainga iran fiyo! Ne yokamai mapunom boiro Yai Gumam kam koma di mari dekeime. Tamanume. Yesu Kirisito ewi dongua finga yokamai koma di mari deime. Te ne yokamai nenen towane Yai Gumam kam fikeime. Tamanume. Ari muruwo koro koro moinga ama fimie. Ena iran Yai Gumam gama koro koro moinga yokamai ka dingamere epe dourom boiro opai gan ka di mari de erowainga “Nemane,” di ereiyo! \p \v 37 Ena ari “No Yai Gumam kam mapunom ari di mari de eropune,” dimbo “Yai Gumam Murom akire di norere yoporam boingua norongoro ena Yai Gumam kokonan nokapu bepune,” dinga yokamai “No Ari Wanopanom ari beinga mapunom na Pauro di narongoro ena na munom ganom ne yokamai boi erome,” ama di firaime.\x * \xo 14:37 \xt 1 Yo 4:6 \x* \v 38 Te ari yokamai suwo koropane na kanam dika gore dikenainga ena ne yokamai bei moiro yokamai kanom dinga gore dikeiyo! \v 39 Ena iran, na arinamao, ne yokamai kam mapunom ari di mari de erowainga i faname. Te ne yokamai suwo koropane ari iki iki kanom nuwi si erekeinga duwainga ena “Nemane,” dikeiyo! \v 40 Ena ne yokamai kam mapunom iki kuku boiro Yai Gumam kam akire duwainga ari ka ama ama duwaingai dikeiyo! Ari ka towane towane diyo!\x * \xo 14:40 \xt Kor 2:5 \x* \c 15 \s1 Yesu Kirisito goiro te arome \p \v 1 Ena, na arinamao, koma na gunom kam ne yokamai di mari de ereikoro ena ne yokamai ka i firo a ki si moimie. Ena “Ne yokamai ka i tokoi firaime,” diro na ka di erowaiye. \v 2 Ena ne yokamai gunom kam na di mari de ereika kawom firo fi ki si morainga ena Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei naimba fi ki si moikenainga Yai Gumam niki de fi erowame. \v 3 Ena na gunom kam firo a ki siro kam i mapunom koma ne yokamai nuwi si ereiye. Komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere no bianom faingua Kirisito epe goi norome.\x * \xo 15:3 \xt Ais 53:8-9 \x* \v 4 Goingoro man si eingoro ena aro kakom suraiye fungoro komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere Yai Gumam epe akire di tongoro arome.\x * \xo 15:4 \xt Lk 24:46; Ap 2:24-32 \x* \v 5 Arere nenen imari dongoro ena koma Pita yaromi kanungoro te okome Kirisito gama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai ama kanime.\x * \xo 15:5 \xt Lk 24:34; Mt 28:16-17 \x* \v 6 Ena okome ari munmanewom epemere 500 fi ki si teinga yokamai kuku boiro yaromi ama kanime. Yokamai kanero epena munmane yokori moimba suwo koropane goime. \v 7 Ena okome yai Yemesi kanungoro te okome ta Yesu ewi dongua finga ari yokamai muruwo yaromi kanime.\x * \xo 15:7 \xt Lk 24:36 \x* \v 8 Ena okome wom na niki oriwom deika yaromi kaniye.\x * \xo 15:8 \xt Ap 9:3-6; 1 Ko 9:1 \x* \v 9 Koma na Yesu fi ki si tekeika na Yesu fi ki si teinga yokamai bei niki de ereika ena epena Yesu ewi dongua finga yokamai suna tei na yai ori moikeiye. Kawom, ari “Yesu nawi dekeme,” duwainga i faimba\x * \xo 15:9 \xt Ap 8:3; Ef 3:8; 1 Ti 1:15 \x* \v 10 Yai Gumam bei nokapu de narongoro ena yaromi kokonanom nokapu beiye. Te Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom i ako sikeme. Tamanume. Ari Yesu ewi dongua finga yokamai kokonan ori beimba na nanan kokonan orinan beiye. Na epe beipa na towane beikeiye. Na te Yai Gumam gere kokonan nokapu bepune.\x * \xo 15:10 \xt 2 Ko 3:5; 11:23 \x* \v 11 Ena iran na kokonan bei moipo Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane kokonan bei moipo i tai ori dikemba no gunom kam di mari de eropungoro ne yokamai firo fi ki singa i tai ori dume. \s1 Okome kakom goinga yokamai tokoi arowaime \p \v 12 Ena no yokamai “Kirisito goiro tokoi arome,” di mari dopunga ta bengoro ne yokama suwo koropane “Ari goinga tokoi arekenaime,” epe dime? \v 13 Ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga ka i kawom duwainga ena Kirisito goingua tokoi arekeme. \v 14 Te Kirisito arekengua ka i kawom duwainga ena no kanom ne yokamai di mari de erowapunga i faikenangoro te ne yokamai fi ki si teinga i ama faikename. \v 15 Te no yokamai “Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome,” di mari dopunga ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga i kawom duwainga ena “Yai Gumam Kirisito akire di tongoro arome,” diro no kanom dupunga i kasu dupune.\x * \xo 15:15 \xt Ap 1:22; 4:33; 5:32 \x* \v 16 Kawom, ari arekenainga ena Kirisito ama arekeme. \v 17 Ena Kirisito arekenangua no yokamai fi ki si teinga i faikenangoro Yai Gumam bianom faingua kore de norekename. \v 18 Te Kirisito arekenangua ari Kirisito fi ki si tero okome gorainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime. \v 19 Te no yokamai mangi tawa moipunga kakom i towane Kirisito bei nokapu de norongoro ena okome no gorapunga kakom Kirisito bei nokapu de norokenangua ena ari no kanom kawom firaimie. \p \v 20 Ena “Kirisito arekeme,” duwaimba kasu dime. Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome. Yaromi koma arongoro ena okome Yai Gumam ari goinga akire di erowangoro arowaime.\x * \xo 15:20 \xt Kor 1:18; 1 Te 4:14 \x* \v 21 Te yai ta tai niki dongua bengua ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo goraime,” dungoro ena ari muruwo goime. Te yai ta kakom kakom tai nokapu bengua Yai Gumam “Ari yai opai muruwo gorainga tokoi arowaime,” dungoro ena ari muruwo arowaime.\x * \xo 15:21 \xt Ro 5:12, 18 \x* \v 22 Ena no yokamai muruwo yai Adam gama moipunga yaromi goinguamere no ama goipunba no yokamai Kirisito gama morapunga yaromi goiro tokoi aronguamere epe no ama arowapune. \v 23 Arowapunba Yai Gumam ari akire di erowangoro arowainga kakom engua unangua ari arowaime. Kirisito koma arongoro ena okome mangi tawa unangua kakom tei no yokamai Yesu gama moipunga goipunga arowapune.\x * \xo 15:23 \xt 1 Te 4:16 \x* \v 24-26 Ena Kirisito ari yai opai muruwo kiapanom bei moingoro te Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowame. Kiama muruwo bire ere gounangoro ena ari goinga mapunom ama gouname. Kakom tei Kirisito ari gaman kiapanom beinga yokamai muruwo te murom niki deinga kiapanom beinga yokamai muruwo te ari ori beinga yokamai muruwo Yai Gumam niki de fi teinga yokamai bire erowangoro yokamai yoporanom boingua i gouname. Ena nem bei moiro “Ne ari muruwo kiapanom bei ero!” di towangoro ena tai kan muruwo gouname.\x * \xo 15:24-26 \xt Mt 22:44 \x* \x * \xo 15:24-26 \xt Rew 20:14; 21:4 \x* \v 27 Ena Yai Gumam kam mapunom boingamere \q1 Yai Gumam bei moiro Kirisito tai kan muruwo towangoro kiapanom bename. \m epe boime. Te yokamai “Kirisito tai kan muruwo kiapanom bename,” boimba no mora fipunga Kirisito Yai Gumam kiapam beikename. Tamanume. Yai Gumam Kirisito okomdi tai kan muruwo towame.\x * \xo 15:27 \xt Sam 8:6 \x* \v 28 Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowangua ena Kirisito tai kan muruwo kiapanom beire ena “Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bename,” diro “Ne na kiapanam bei naro!” di towame. Ena iran Yai Gumam towane no Ari Wanopanom moramie. \p \v 29 Ena Yai Gumam gama suwo koropane moiro nuwi buikeime. Ena yokamai goinga ena ari yokori moinga yokamai suwo koropane goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” diro nuwi buime. Ena ari goinga tokoi arekenainga ari nuwi buikeinga goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” di firo nuwi buinga i faikeme. \v 30-31 Na arinamao, ne yokamai no Ari Wanopanom Kirisito Yesu fi ki si teinga na mun fiye. Ena na mun fika na kawom duwaiye. “Aro kakom kakom ari nai gorainga ena ‘Epena kakom goraiye,’ di fiye,” epe kawom di ereiye. Ena ari goinga arekenainga ari kakom kakom ari noinainga ta bengoro no tongi kipune? No goipunga arekenapunga ena tongi napunga i faimba no tongi kipune.\x * \xo 15:30-31 \xt 2 Ko 4:10-11; 11:26 \x* \v 32 Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga na Efesasi akai tei moiro Yai Gumam kokonan beika ari non biyom moingamere epe moinga yokamai niki de fi narere nai gorainga meina ikenaiye. Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga ena ari suwo koropane “No yokamai kakom gurom towane moiro gorapunga ena no tai inokore ei fipungamere epe benapune,” dinga i kawom dime.\x * \xo 15:32 \xt 2 Ko 1:8 \x* \v 33 Te ari tai nokapu beinga yokamai fu ari tai niki dongua beinga yokamai moingi tei furo yokamai gere morainga ena okome tai niki dongua beinga yokamai beingamere epe benaime. Ena ne yokamai tai niki dongua beikenaro beinga kan kenom beiyo! \v 34 Ena ne yokamai inokore nokapu eire tai niki dongua epena beinga beikeiyo! Ena na bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro na “Ne yokamai suwo koropane Yai Gumam moingua mapunom fi kun daikeime,” di ereiye. \s1 Ganom dinom goinga arowainga i mapunom ta dume \p \v 35 Ena ari suwo koropane “Yai Gumam tamere beiro ari goinga yokamai tokoi ariro erowame? Te yokamai arowainga ganom dinom tamere koiro inako dero unaime?” epe diro mina wakoime. \v 36 Ari epe dinga ka unanan dime. Ne yokamai kui mukom woinga inokorom goingoro ena nupunom nokapu fu diro mokome. \v 37 Te ne yokamai tai ipom towane woime. Ne yokamai arom te mapunom te tai ta ta woikeime. \v 38 Ena Yai Gumam inokore enguamere epe ne yokamai ipom ta woinga doi doi mokombo ne yokamai ipom ta woinga biamui mokome.\x * \xo 15:38 \xt Yen 1:11 \x* \v 39 Tai ta ta muruwo yokori moinga yokamai ganom kapo kapo dumie. No ari ganom i ta dungoro te non kei yokamai ganom i ta dungoro te kapuka yokamai ganom ta dungoro te nuwi kapu yokamai ganom ta dumie. \v 40 Te kamundi tai aro kapa kuimokome dungoro te mangi tai dumie. Te kamundi tai keranom sungua tai i mapunom ta dungoro mangi tai ama Yai Gumam eken bengua i mapunom ta ama dume. \v 41 Ena aro i eken guwaiyom i mapunom ta dungoro te kapa i eken guwaiyom i nenta dungoro te kuimokome i eken guwaiyom i nenta dume. Te kuimokome nenen ta kou dongoro te ta feke dongoro te ta komureke dome. \p \v 42 Ena epewom Yai Gumam ari akire di erongoro goinga tokoi arowainga yokamai ganom dinom i mapunom ta koraime. Ganom dinom i man singa buramba tokoi arowaingai buikename. \v 43 Te ganom dinom i man singa kam faikemba tokoi arowainga kam ori fanamie. Te ganom dinom man singa yoporam boikemba tokoi arowainga yoporam ori boramie.\x * \xo 15:43 \xt Fir 3:20-21 \x* \v 44 Te ganom dinom man singa yokamai mansinom ganom man simba tokoi arowainga Yai Gumam Murom arowainga ganom kiapanom bename. Epena no ganom dinom buraro beimba okome tokoi arowainga Murom kiapanom bengua ganom i mapunom ta korapune. I buikename. \v 45 Ena Yai Gumam kam boingamere \q1 Koma yai Adam towane moime. Yai Gumam bei engoro ena yokori moime. \m epe boingoro ena okome wom Adam yaromi moinguamere yai ta epe moiro u mari furo ari yai opai muruwo akire di erongoro tokoi arowaime.\x * \xo 15:45 \xt Yen 2:7; Yo 6:63 \x* \v 46 Arowaimba ari ganom dinom Yai Gumam Murom kiapanom bengua koma u mari kumba ari ganom dinom buinga i koma u mari umie. Ena okome ari ganom dinom Murom kiapanom bengua u mari unaimie. \v 47 Te Yai Gumam mansinom gawa iro koma yai Adam bei emba yai ta okome ungua kamundi moiro dere mangi umie.\x * \xo 15:47 \xt Yen 2:7; Yo 3:31 \x* \v 48 Ena Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena no yaromi gama moipunga yaromi moinguamere no epe moipunie. Te yai ta okome ungua kamundi dere mangi ungoro ena no yaromi gama morapunga yaromi moinguamere epe morapune. \v 49 Te Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena yaromi moinguamere no epe moipunie. Te epemere yai ta okome kamundi dere mangi ungua yaromi moinguamere no epe morapune. \p \v 50 Ena, arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No yokamai mangi ari moipune. Ena no ganom dinom Yai Gumam ari kiapanom bengua akai kinaime. No ganom dinom burangua ena ganom i fu tai kan muruwo buikenangua akaiyom kiname.\x * \xo 15:50 \xt Yo 3:5-6 \x* \v 51 Ena na koma ka ta eke dongua di erowaika fi goi iyo! No yokamai Kirisito fi ki si topunga muruwo goikenapune. No suwo gorapunba suwo goikenapunba no muruwo ganom dinom mapunom ta korapune.\x * \xo 15:51 \xt 1 Te 4:15-17 \x* \v 52 Kakom i unangua bero nokom duwangoro ena Yai Gumam bei moire ari goinga tokoi arire erowangoro ganom dinom mapunom ta koire tokoi buikenamie. Te no yokamai goikepunga ganom dinom mapunom ta ama korapune. Te okonom murom kene kene eire kuwe teingamere ganom dinom mapunom ta epe korapune.\x * \xo 15:52 \xt Mt 24:31 \x* \v 53 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dowapune. Ena no ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapune.\x * \xo 15:53 \xt 2 Ko 5:4 \x* \v 54 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dere ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapunga ena ari epena goinga mapunom gouname. Yokamai tokoi goikenaime. Goikenainga ena Yai Gumam kam mapunom boinga i mukom faname. Kam mapunom epe boingamere \q1 No ari goipunga mapunom ime de norekenangua ena ari denom minom kipi kaingua mapunom i ama gouname. \m epe boingoro\x * \xo 15:54 \xt Ais 25:8 \x* \v 55 te Yai Gumam kam mapunom ta i ama boingamere \q1 Ena goingamere epe tokoi okome goikenainga ena denom minom kipi kaingua mapunom i gouname. Te okome ari ganom kipi kairo gorainga faikename. \m epe boime.\x * \xo 15:55 \xt Os 13:14 \x* \v 56 Ena no bianom faingua noingoro gorapune. Te Yai Gumam ka di guwo dungua no mora fipunga bianom faingua tarom no ime de noromba\x * \xo 15:56 \xt Ro 6:14, 23; 7:13 \x* \v 57 no Ari Wanopanom Yesu Kirisito tai bengua Yai Gumam akire di norongoro ena no ari goipunga mapunom ime de norekename. Ime de norekenangua ena Yai Gumam “Mun fi eropune,” di towapune.\x * \xo 15:57 \xt Ro 7:24-25 \x* \v 58 Ena iran, na arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Yai Gumam kam finga a ki siyo! Yoporam boire moiyo! Ena ne yokamai mora finga no Ari Wanopanom kokonanom beinga yaromi meina ne yokamai erowangua ena aro kakom kakom kokonanom i yoporam boire iyo!\x * \xo 15:58 \xt 2 Kro 15:7; Fir 1:27; Rew 14:13 \x* \c 16 \s1 Kongo kuku boiro fiasi Yerusarem tei dowaime \p \v 1 Ena ne yokama ka ta mina wako nareinga na ka mokom bai erowaiye. Ne yokamai “Meina ari Yesu fi ki si teinga Yerusarem iki birom ori tei moinga yokamai erowapune,” diro meina kuku boire birom sime. Na koma Yesu gama Garesia man tei moinga yokamai di ereikamere epe beiyo!\x * \xo 16:1 \xt Ro 15:25-26; 2 Ko 8:1-9 \x* \v 2 Ena ne yokamai aro kakom kakom kokonan beiro kongo iro ena “Kongo koro Yerusarem ari erowapune,” towane towane diro Sarere ori kakom kakom kongo iro koro koi eiro kuku boiyo! Epe eiro kuku boiro ena okome na u ne yokamai moingi tei unaika meina wandou kinaime. \v 3 Ena na unaika ne yokamai ari koropane gunom boi erowainga yokamai munom boiro erere ewi deikoro yokamai ne yokamai meinanom kuku boinga iro Yerusarem akai tei naime. \v 4 Te na te yokamai gere ama napunga i fanangua ama napunba faikenangua ama kinapune. Yokama towane naime. \s1 Pauro wan furo Korin ari ekanungua kam \p \v 5 Ena na “Maseronia man tei naiye,” di moiye. Ena na koma Maseronia suna tei mora naika na okome u ne yokamai moingi tei unaiye.\x * \xo 16:5 \xt Ap 19:21 \x* \v 6 Ena na unaika na kakom gurom towane tei moikenaipa kapa munmane nimi ori suwangua kakom tei moraiye. Ena na u akai bam ta naikoro ne yokamai kon akire di narowaro beinga na kakom arari moingi tei moraiye.\x * \xo 16:6 \xt Ro 15:24; Tai 3:13 \x* \v 7 Te epena na ne yokamai moingi tei unaika kene kene eire ma dere naika faikeme. Ena no Ari Wanopanom “O,” duwangua okome na uro kakom arari ne yokamai gere morapune.\x * \xo 16:7 \xt Ap 18:21 \x* \v 8-9 Ena na kokonanam mukom fanaro bengua Yai Gumam i akire di norongoro ena na kokonanam ori ikoro te ari munmane kura boi nareinga ena na Efesasi iki birom ori tei moiro okome iron moinga kakom kam Pendikosi i gounangua ma dere unaiye.\x * \xo 16:8-9 \xt Ap 19:1-2 \x* \x * \xo 16:8-9 \xt 2 Ko 2:12; Kor 4:3 \x* \p \v 10 Ena Timoti yaromi u ne yokamai moraingi tei unangua ne yokamai kenom bei kan i teiyo! Te na Ari Wanopanom kokonanom beikamere yaromi kokonan epe bengua ena ne yokamai “Yaromi kuri fikename,” diro yaromi kurere bei teiyo!\x * \xo 16:10 \xt 1 Ko 4:17 \x* \v 11 Ena iran Timoti ne yokamai moraingi tei unangua nenta “Yaromi yai ori moikeme,” di fikename. Tamanume. Ne yokamai denom minom yaromi wira di tere yaromi inako dero na moraiki tei unaro benangua kon akire di teiyo! Na yaromi te arinama suwo ama kiapanom moiye.\x * \xo 16:11 \xt 1 Ti 4:12 \x* \p \v 12 Ena na no arinom Aporo kam di erowaiye. Na yaromi “Ne te no arinoma suwo ama fu Korin iki birom ori tei naime,” yoporam boiro di teipa yaromi “Epena naika kam fikeiye,” dume. Ena okome kakom kanangua kounom benanguai yaromi ne yokamai moraingi tei uname.\x * \xo 16:12 \xt 1 Ko 3:6 \x* \s1 Ka Koropane \p \v 13 Ena ne yokamai “Tai niki dongua beikenapune,” diro kiapam moiyo! Te Yai Gumam kam mapunom a ki si moiyo! Te ne yokamai Yai Gumam kam mapunom fi ki si teinga ena kuri fikeiyo! Te ne yokamai yoporam boiro ama moiyo!\x * \xo 16:13 \xt Sam 31:24; Ef 6:10 \x* \v 14 Te ne yokamai denom minom Yai Gumam te ari yai opai muruwo erowainga mapunom beiyo! \p \v 15 Ena, arinamao, ne yokamai mora fingai Setefana te efem biyai te wama apoma Akeiya man tei kei fainga yokamai koma Kirisito fi ki si teime. Okome ari suwo ama fi ki si teime. Te Setefena gama yokamai bei moiro “Yai Gumam yo tongua ari akire di erowapune,” diro kokonan ori beimie.\x * \xo 16:15 \xt Ro 16:5; 1 Ko 1:16 \x* \v 16 Ena na “Ne yokamai Setefana gama yokamai kokonan beingamere ari epe beinga yokamai te ari akire di noreinga yokamai te ari Yai Gumam kokonan ori beinga yokamai muruwo kanom dinga gore diyo!” epe yoporam boiro di ereiye.\x * \xo 16:16 \xt 1 Te 5:12 \x* \v 17 Te ne yokamai na moiki tei kunaingai na “Ne yokamai kanaiye,” dikoro ena Setefana te Fotunatu te Akeyakaso u na moiki tei winga na mun fiye. \v 18 Te yokamai ne yokamai akire di ereingoro ena minom mokoingamere yokamai na akire di nareingoro minam epe mokome. Ena ne yokamai ari epe beinga yokamai kanom akire diyo!\x * \xo 16:18 \xt Fir 2:29; Fmn 1:7 \x* \p \v 19 Ena Yesu fi ki si teinga yokamai Eisia man koro koro tei moinga “Ne yokamai moi dimio?” di ereime. Te ne yokamai Ari Wanopanom fi ki si teinga ena Akuira te efem biyai Pirisira surai te ari Yai Gumam kam mapunom firaro beinga yokamai yai surai ikinomdi tei kuku boinga yokamai “Ne yokamai moi dimio?” di ereime.\x * \xo 16:19 \xt Ap 18:2; Ro 16:5 \x* \v 20 Te Yai Gumam gama muruwo “Ne yokamai moi dimio?” di ereime. Te ne yokamai moinga suna tei arinoma kanere okonom akoiyo!\x * \xo 16:20 \xt Ro 16:16; 2 Ko 13:12 \x* \p \v 21 Ena na Pauro nanan okonamdi “Ne yokamai moi dimio?” diro epe boi ereiye.\x * \xo 16:21 \xt Kor 4:18; 2 Te 3:17 \x* \v 22 Te ari denom minom Ari Wanopanom mun fi tekenainga Yai Gumam bei niki de erowame. O, Ari Wanopanomyo, ne mangi tei uwo!\x * \xo 16:22 \xt Gar 1:8-9; Rew 22:20 \x* \v 23 Ena no Ari Wanopanom Yesu ne yokamai bei nokapu de erowame. \v 24 Ena no yokama te Kirisito Yesu towane wom epemere moipunga iran na denam minam ne yokamai muruwo mun fi ereiye. \p Na kanam i mora epe.