\id TIT \h TITO \toc1 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A TITO \toc2 TITO \toc3 Tit. \mt2 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A \mt1 TITO \c 1 \s1 Pablo escribe a Tito \p \v 1 No'on aj Pablojon, ajpatanon ta Dios y ajc'äncanon tuba aj Jesucristo. Aj Jesucristo u täscon tuba cä'ben u c'alin tz'onänob jini machcatac yäcä uc'a Diosba. U täscon cä ye'benob jini u tojaba tuba u c'alin chenob ca' chich yo Dios. \v 2 Ca' jini Dios u xe u yäc'benob paq'uin cuxlecob. Cuwila chich cache' cä xela tä paq'uin ajtäla cuxu, uc'a Dios desde oni u yäli cache' u xe u yäc'benonla paq'uin cuxleconla, y uneba mach u ch'ä u chen jop'ojti'. \v 3 Badaba, que ac'oti q'uin, Dios u yäc'bon cuwina'tanla jini u t'an. Cajjäpomla Dios u yäc'bon cä tz'aycun jinchichba t'an. \v 4 Cä täscäbenet ni junda Tito. Mäx acä yajna'tanet, es ca' a wälä cajlo'et uc'a a c'alin tz'oni chich u t'an Dios ca' chich acä tz'onän no'onba. Co que cä Papla Dios y Cajnojala aj Jesucristo, jini Cajjäpomlaba, ajnic utz u c'ajalin t'oc ane. Co que u ch'ämbenetob yajin y u yäc'benetob ajniquet utz. \s1 El trabajo de Tito en Creta \p \v 5 Jin tuba cä coleset tä Creta, uc'a a to'esan lo que c'änä to'escac ya'i. C'änä a wäq'ue' ajnoja tuba machcatac u tz'omben u t'an Dios cada cabil cab, ca' chich cä'bet a chen. \v 6 U ch'e' xic de ajnojajob jini mach upam niump'e cua' ta subcac t'ocba, jini u cänäntan untuntu jit'ocba, jini u cänäntan u ch'ocob que u tz'omben aj Jesucristoba, jini que mach u yälca cache' ajwa'ajtäne u ch'ocobba, y jini que mach u yälca que u ch'ocob mach u tz'ombe u t'an u papba. \v 7 Uc'a untu ajnoja tuba machcatac u tz'omben u t'an Dios c'änä que mach pämic niump'e cua' tuba subcac t'oc, uc'a uneba ajpatan chich tuba Dios. Mach ajnic tzätz u pam, mach se'in cäräx'ac, mach xic tä chibälnan, mach ajbuya, mach u c'upän taq'uin jin u chen gana untu t'oc cua' chichca patan que mach tu tojaba. \v 8 Lo que c'änä u chenba, u c'alin osen u jula' tan yotot, que u yolin u chen upete ni utztac tu jut Diosba, c'änä tic tu c'ajalin cua' utz tuba u chen, c'änä u c'alin chen tu toja, c'änä ajnic tu manda Dios tuba u chen sec' cua' yo Dios, y mach u yäctan uba u chen niump'e cua' que mach utzba. \v 9 C'änä paq'uin ajnic tu c'ajalin ni u t'an Dios tu tojaba ca' chich ye'binti, uc'a une täcä u ch'e' u ye'ben otrosjob ca' chich u c'alin cäni une y u yäc'ben u q'uexe' u c'ajalin jini machcatac mach u totoj tz'ombejob u t'an Diosba. \p \v 10 Uc'a ayan q'uen machcatac mach yo u totoj tz'onän jini u yälcan tu tojaba. Unejob u päpä' äle' cua' chichca mach tojba, y ca' jini u sucpecän u lot. Ni más u chenob ca'daba, jini machcatac u yäle' cache' c'änä cä tz'ombenla ni ley taj Moisés. \v 11 C'änä mäcbintic u ti'ob tuba mach u ni' chen t'an ca' jini, uc'a unejob u yäc'ben u jobän u c'ajalinob upete machcatac ya'an tama ump'e otot, u päpä' ye'e'ob cua' chichca jini uc'a tä' yojob u chen gana taq'uin t'oc jop'ojti'. \p \v 12 Untu aj Creta, ajye't'an tubajob oni, u yäli ca'da: “Cä lotob aj Cretaba ajjop'ojti'job, ajjitz'lejob, ajtz'ublejob, y ca' a wälä cäräx balämjob”. \v 13 Tu toja chich u yäli ni ajt'an jini. Jin uc'a c'änä a q'uejpanob uc'a ca' jini sutwänic u totoj tz'onänob u t'an Dios tu toja. \v 14 Q'uejpanob uc'a mach u yäq'ue' u chiquinob u yubin ni päpä' tz'aji que u ye'e'ob aj judíosobba, mach xic u yäq'ue' u chiquinob täcä u yubin u t'anob jini machcatac u tz'eje' uba t'oc ni t'an ta Dios tojba. \p \v 15 Machcatac Dios u pocbi u pixanob upete lo que u chi Diosba u yälo utz tu c'ajalin, pero jini machcatac mach poco an u pixanobba, ni mach u tz'onäjob u t'an Diosba, mach uyal utz tu c'ajalinob niump'e cua' que Dios u chiba. Unejob jobo ayan u c'ajalinob y mach yuwi cua' jini tu tojaba. \v 16 Unejob u yäle' cache' ayanob t'oc Dios, pero t'oc lo que u chenobba u ye'e' que mach'anob t'oc Dios. U chenob q'uen cua' chichca que mach olo tä chäninte y mach u totoj tz'onäjob u t'an Dios, y mach u ni' ch'ä u chenob niump'e cua' tu toja. \c 2 \s1 La enseñanza sana \p \v 1 Aneba c'änä a ye'e' ni t'an u tojaba. \v 2 Ye'benob ni noxibilba que mach xicob tä chibälnan. Ye'benob u chenob tu toja uc'a yälic utz tu c'ajalin u lotob. Mach xic u päpä' chenob cua' chichca jini que mach utzba. Ye'benob cache' c'änä u totoj tz'onänob ni u tojaba, y cache' c'änä u totoj yajna'tan u lotob, y mach jaq'uic ujinob t'oc cua' chichca jini. \v 3 Ye'benob ixch'upimilba täcä cache' c'änä u chenob upete tu toja ca' chich yo Diosba. Mach xic u päpä' pa'säben tz'aji u lot, mach xic tä chibälnanob. C'änä u ye'e' cache' u yute ni utzba. \v 4 C'änä u yäc'ben c'ajalin ch'octäc ixictac uc'a u cäne'ob cache'da u xe u yajna'tan jit'ocob y cache'da u xe u yajna'tan u bijch'ocob. \v 5 C'änä u yäc'benob c'ajalin uc'a u cäne'ob täcä cache' c'änä tic tu c'ajalin cua' jini utz tuba u chenob y mach xic u päpä' chenob cua' chichca jini mach utzba. C'änä u yäc'benob c'ajalin uc'a u cäne'ob täcä ajnic ch'o'ojob t'oc cua' chichca u chenob tan yotot, y u cäne'ob cache'da ajnic utz u c'ajalinob, y cache' u c'alin tz'omben u manda jit'ocob uc'a ca' jini mach uxin tä älcan cache' jini u t'an Dios que a tz'onänlaba mach toj. \p \v 6 Ye'benob täcä ch'octäc ajlo' cache' c'änä u cäne'ob camba utz tuba u chenob, y mach xic u päpä' chenob cua' chichca jini que mach utz. \v 7 Ane täcä c'änä a chen tu toja uc'a u chänenob caxcamba ni bij utzba. Jinq'uin a ye'benob, mach a ye'e' t'oc jop'ojti' ni t'oc äläs t'an. \v 8 Ye'e chich ni u tojaba. Mach ajnic cua' älcac que mach toj u t'an Dios. Ca' jini u xe tä quisnäjanob machcatac u jule' uba ta'wac'o, y mach uxin u pojlenob niump'e cua' tuba u yäle'ob cache' mach a chela tu toja. \p \v 9 Ye'benob täcä ajpatanob cache' c'änä u c'alin tz'omben u manda u yum, c'änä u chen upete ca' chich yo u yum y mach u t'äbsen uba tuyac'o u yum. \v 10 Mach u xuch'ben cua' chichca u yum. C'änä u chenob upete tu toja, y u c'alin chenob upete ca' chich u yäle' u t'an Cajjäpomla. Uc'a si u chenob ca' jiniba, u ye'e' cache' u t'an Dios utz chich. \p \v 11 Dios u ye'benonla badaba cache' tä' utz u c'ajalin t'oc no'onla tuba u japänonla, y che' chich t'oc upete machcatac pancab täcä. \v 12 U ye'benonla täcä cache' c'änä cäctanla upete jini mach yo u chänen Diosba y upete jini cä c'upänla pancabba, y u ye'benonla täcä mach cäctan cäbala cä chenla cua' chichca mach utz. C'änä cä chenla upete tu toja y ajniconla ch'o'o tuba cä chenla jini yo Dios uticba. \v 13 Che' chich u ye'benonla täcä cache' c'änä cä c'alin pitänla jini älbintonla cache' u xe tä teba, cä noj Diosla une, jini Cajjäpomla aj Jesucristoba. Une chich ni u xe tä te t'oc u noj pitzilanba. \v 14 Une u yäq'ui uba tä chämo uc'a u japänonla t'oc ni cherajtanä, y une chich u yäq'ue' ajnic tu toja cä pixanla uc'a ajniconla sec' tuba une y ajniconla ch'o'o cä chenla upete utz. \p \v 15 Jinda une ni a xe a ye'e'ba. C'alin äc'benob c'ajalin. Q'uejpanob si mach u chejob utz, ca' chich a'bintet a chen. Mach ajnic niuntu u yäle' que mach toj cua' a ye'e'. \c 3 \s1 Deberes de los creyentes \p \v 1 C'ajti'benob cache' c'änä u tz'ombenob u yajmandajob tuba u cäjijob, y u yajnojajob ta caj, mach u päpä' jule' ubajob tuyac'ojob. C'änä u chen uba ch'o'ojob tuba u chen upete jini utz que yojob uticba. \v 2 C'ajti'benob täcä que mach u päpä' patil älben u lotob jini mach utzba, mach u päpä' jup'e' ubajob tä buya, c'änä ajnic utz u c'ajalin t'oc upete, y ajnic ch'oc u pixan t'oc upete u lot täcä. \p \v 3 Uc'a no'onla täcä ajniba ajsinc'ajalinonla, y mach coli cä tz'ombenla Dios. Sin Dios cä numela. Sec' jini mach utzba cä chenla, y cä chila upete cua' chichca jini que cä c'upi cä chenla. Cä c'ac'a' chi mech'lela. Jaq'ui cäjinla jinq'uin cä chänenla cache' utz ayan cä lotla. Mach coli cä chänen cä lotla, y unejob täcä mach yoli u chänenonla. \v 4 Pero c'oti q'uin tuba u ye'benonla Cajjäpomla Dios cache' mäx utz u c'ajalin t'oc no'onla y t'oc upetejob pancab, y cache' u yajna'tanonla chich. \v 5 Une chich u japonla, mach uc'a cä chila tu toja no'onlaba. U japonla uc'a mäx u ch'ämbonla yajin. Une u pa'sen täjcac'o upete ni mach utzba y u yäc'bonla ni Ch'u'ul Pixan tuba u tzijibesanonla. Ca' jini ca' a wälä cha'num päncäbonla. \v 6 Uc'a Dios u täsqui aj Jesucristo tuba u japänonla, jin uc'a u yäc'bonla ni Ch'u'ul Pixan, con to'o ni poder que u cänäntanba. \v 7 Dios u yäc'bonla ni Ch'u'ul Pixan tuba ajniconla tu toja tu jut une, uc'a tä' utz u c'ajalin t'oc no'onla. Ca' jini u yäc'benonla paq'uin cuxleconla, jin chich ni cä pitänlaba. \p \v 8 Toj chich ni t'anda, y co que a bon chen segui a ye'e', sin que a wäctan a ye'e', uc'a machcatac u tz'omben u t'an Dios u yäq'ue' u c'ajalin u chenob tu toja ca' chich yo Diosba. Mäx utz cä chenla ca' jini, y u yäq'ue' que ajnic u yutzi u pixanob machcatac pancab. \v 9 Mach a jup'e' aba a chen päpä' t'an. Mach a wäq'ue' a chiquin a ubin ni päpä' tz'aji cache'da ajni a najtäcäl noxi'papob oni. Mach a jup'e' aba tä buya. Mach a päpä' äle' si utz o mach utz ni ley taj Moisés. Uc'a upete ni jini mach'an cua' uc'a a jup'e' aba t'oc, y mach u yäc'bet niump'e c'ajalin täcä. \p \v 10 Jini winic que u yäc'ben u jobän uba u c'ajalin u lotobba, c'änä a wälben unnum o cha'num que mach u chen ca' jini. Si mach u tz'onäba, tz'eje aba t'oc. \v 11 Uc'a a wi chich cache' ni winic jini mach'an tu toja u c'ajalin. Une chich täcä yuwi cache' mu' u jup'e' más u tanä. \s1 Instrucciones personales \p \v 12 Cä xe cä täscun aj Artemas o aj Tíquico bajca anet. Cuanta c'oti bajca anet, co que seb tiquet ane tä Nicópolis uc'a cä nuc'tan cäbala ya' jini, uc'a ya'i chich co cä numsen u q'uini sisi. \v 13 Aj Zenas, jini tä' yuwi ni ley taj Moisésba, y aj Apolos äc'benla upete lo que c'änä uc'a tuba u bisan tä bij, uc'a mach u chen falta niump'e cua' ixta que c'otic bajca u xejob. \v 14 Ye'benob täcä cä lotla u chenob ca' jini y u täclen machcatac que c'änä uc'ajob, uc'a chectac cache' tu toja chich u chenob t'oc Dios. \s1 Saludos y bendición final \p \v 15 Upete machcatac ya'an t'oc no'on wida u täscäbenet u c'aba' Dios. Äc'ben u c'aba' Dios upete machcatac u yajna'tanon uc'a jinchichba aj Jesucristo ayanonla t'oc. Ajnic utz u c'ajalin Dios t'oc apetela. Che' chich ajnic.