\id ROM \h ROMANOS \toc1 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS ROMANOS \toc2 ROMANOS \toc3 Ro. \mt2 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 ROMANOS \c 1 \s1 Pablo escribe a la iglesia de Roma \p \v 1 No'on aj Pablojon, ajpatanon tuba aj Jesucristo. Dios u yäc'bon xicon de u yajc'äncan. Une u yacon tuba cäle' ni u t'an utzba. \p \v 2 Jimba t'an jini Dios u worin äc'bi u tz'ibänob u yajt'anob tama u ch'u'ul jun, cua' u xe tä ajtä ji'pat. \v 3 Ni t'an jiniba u yäle' cache' Dios u xe u yäq'ue' päncäbac pancab u Yajlo', de untu u natil ch'oc aj David. \v 4 Ni jiniba Dios u yäq'ui tä chäninte cache' u Yajlo' chich, uc'a cuxpi tan ajchämejob. Ca' jini cuwila cache' an chich u poder, y t'oc chich ni Ch'u'ul Pixan. Jin une aj Jesucristo Cajnojala. \v 5 Uneba utz u c'ajalin t'oc no'onla. Une u yacon de u yajc'äncan tuba cälben upetejob pancab cache' c'änä u tz'ombenob y cache' c'änä u totoj chenob ca' chich u yäle' utic uneba, tuba ch'u'ul c'ajti'cac u c'aba'. \v 6 Anela chich täcä yäcä ayanetla, y tubaletla aj Jesucristo. \p \v 7 Cä täscäbenetla ni junda apetela que ayanetla tä Roma, anela que u yajna'tanetla Dios y que u yaquetla tuba ajniquetla seq'uen tuba. Ajnic utz u c'ajalin cä Papla Dios y Cajnojala aj Jesucristo t'oc anela. Co que u yäc'benetla ajnic a wutzila. \s1 Pablo quiere visitar Roma \p \v 8 Najtäcä cälben Dios t'oc u c'aba' aj Jesucristo que uc'adios u chi por apetela, uc'a u tz'ayquinte cachichcada pancab cache' a totoj tz'onänla. \v 9 Dios chich u chänen cache' cä paq'uin c'ajti'inetla bajca anon tä c'änti'ya. Jinchichba Dios cä laj äq'ue' cä c'ajalin cä cherben u patan, cä tz'aycun ni t'an utzba tuba u Yajlo'. \v 10 Cä bon c'atben Dios tan cä c'änti'ya bay toca ca' jini c'otic q'uin xicon bajca anetla si une u yolin u täscunon. \v 11 Uc'a tä' coba cä chänenetla. Co cä ye'benetla más u t'an Dios, uc'a ca' jini a c'alin mätanla jini u yäq'ue' ni Ch'u'ul Pixanba tuba más a c'alin tz'onänla. \v 12 Mach sec' uc'a cälbenetla tz'ita' u t'an Dios co xicon ya'i. Co xicon tuba cä maläc ch'a'alesan cäjinla, uc'a jini lo que cä tz'onänlaba u yäc'benon maläc ch'a'alac cäjinla. \p \v 13 Co cälbenetla hermano, cache' mach unnum coli xicon bajca anetla. Ixta bada mach to u ch'ä xicon. Co xicon bajca anetla uc'a q'ue'nac ya'i täcä machcatac u tz'onän, ca' chich q'ue'nijob machcatac u tz'onänob bajca chichca numon cä ye'benob u t'an Dios. \v 14 Äc'binton chich cä ye'ben upetejob, aj griegojob y ni mach jin aj griegojob täcäba, jini machcatac mäx q'uen u c'ajalinba y jini machcatac mach mäx yuwi cua'ba. \v 15 Jin uc'a tä' coba seb xicon bajca anetla ixta tä Roma tuba cä tz'aycäbenetla täcä ni t'an utzba. \s1 El poder del evangelio \p \v 16 Mach uquisnäjon tuba cäle' u t'an aj Cristo. Dios u tälben u pixan machcatac u yubin ni t'an jini y an u poder u japän upete machcatac u tz'onän, najtäcä aj judíosob y che' chich täcä ni mach jin aj judíosobba. \v 17 Ni t'an jini u ye'benonla cache' tu toja ayan Dios, y cache' uneba u yäc'benonla ajniconla tu toja täcä uc'a cä tz'onänla y tuba cä tz'onänla más. Ca' chich jini tz'ibi ayan: “U xe tä äc'binte totoj cuxlecob machcatac ayan tu toja tu jut Dios uc'a ni u tz'onänba”. \s1 La culpa de la humanidad \p \v 18 Ni Dios tä cieloba u ye'e' cache' mach yo u chänen ni tz'ita' upete cua' chichca que u chen a'ajtäjob pancab mach utzba y upete cua' chichca que u chen a'ajtäjob pancab mach tu tojaba. Unejob mach u yäc'be la'o ochic tu c'ajalinob ni u tojaba, uc'a ni u chenob que mach utzba. \v 19 Unejobba yuwijob chich cua' chichca jini tuba Dios que u ch'e' wina'tintic, uc'a Dios chich u ye'bijob. \v 20 Desde jinq'uin u chi Dios u pancab u yäq'ui tä chäninte u poder y cache'da ayan uneba, jini que mach u ch'ä chäninticba. Cuwila chich cache' an u poder Dios y cuwila chich cache'da ayan uneba uc'a por upete jini ayan que u chi uneba. Jin uc'a ni machcatac que mach u yäc'be la'o ochic tu c'ajalinob ni u tojaba mach u ch'ä u yäle'ob cache' mach yuwijob camba ni totoj Diosba. \v 21 Yuwina'tijob chich caxcamba ni totoj Dios, pero mach u sapijob tuba u Dios, y mach u yälbijob uc'adios u chi t'oc upete lo que u chi pancab. U yäcti uba u sucpecän ubajob t'oc päpä' c'ajalin. U c'ajalinob es ca' a wälä tan it'obni. \v 22 U yäle'ob cache' unejob q'uen u c'ajalin, y sujlijob de ajsinc'ajalin. \v 23 U yäctijob u tz'onän ni mero Dios que an u pitzilanba, ni paq'uin cuxuba, y u chijob u santu ca' chich u jut untu winic que u chämoba. U chijob täcä ca' untu mut, ca' untu beq'uet, y ca' untz'it chan. \p \v 24 Jin uc'a Dios u yäcti u chenob ni mach utzba ca' chich u te tu c'ajalin u chenob. Ca' jini u maläc chen u tanäjob t'oc u cuerpo, jini mach utz uticba. \v 25 U yäctijob ni totoj Diosba tuba u tz'ombenob ni jop'ojti'. U ch'u'ul c'ajti'in y u c'änti'inob cua' chichca an pancabba, y mach u ch'u'ul c'ajti'i machca u chi upete ni jini. Ni machca u chi upeteba, jin une ni c'änä paq'uin ch'u'ul c'ajti'cac. Che' chich utic. \p \v 26 Jin uc'a Dios u yäcti u maläc pa'sen u quisinob. Ixictac u yäctijob ajnic t'oc winic uc'a u c'upän u lot ixic. \v 27 Che' chich täcä wincärejob u yäctijob ajnic t'oc ixic, u jobän uba u c'ajalin uc'a u c'upän u lot winic. Ca' jini u chenob ni mach utzba, winic t'oc mismo u lot winic. Jin uc'a tuyac'o jinchichba u cuerpojob u xe tä äc'binte u toje' lo que u chenob. \p \v 28 Unejob mach u yoli u ch'e' ni bij ta Dios ni u yäq'ue' tu c'ajalinob Dios. Jin uc'a Dios u yäctijob colacob t'oc ni tzuc c'ajalin jini, tuba u chenob cua' chichca que mach utz uticba. \v 29 U c'ac'a' chenob upete ni mach tu tojaba. U c'ac'a' sacänob q'uen u tz'ijte'. U c'ac'a' chen cua' chichca mach utzba. U c'ac'a' c'upän cua' chichca jini. U c'ac'a' chen u mech'lejob. Tä' jac' ujin t'oc u lot uc'a cua' chichca jini que u cänäntan uneba. U c'ac'a' chen tzämsajob. Tä' u chen buyajob t'oc u lot. Tä' u sucpecänob u lot. Tä' u chenob malujle. U mucul tz'aycun u lot t'oc cua' chichca päpä' tz'aji. \v 30 U päpä' pa'säben u falta u lot. U cräxna'tanob Dios. U xiq'ue' u lotob. U chen uba fama. U yäle' cache' más q'uen u c'ajalinob une. U pa'senob tu c'ajalin cua' chichca tuba u chen ni mach utzba. Mach u tz'ombe u t'an u pap y u na'. \v 31 Mach uyoch tu c'ajalinob jini tuba Diosba. Mach u chejob ca' chich u yäle' que u xe u chenobba. Mach u yajna'ta u lotob. Mach u sis'a u c'ajalinob. Mach u ch'ämbe yajin u lotob täcä. \v 32 Yuwijob chich cua' castigo u yäq'ue' Dios, cache' c'änä chich chämicob machcatac u chen ca' jini. Mach uc'a sec' u chenob ca' jini. U ch'a'alesan ujinob täcä uc'a u chänen cache' u chen chich täcä u lotob. \c 2 \s1 Dios juzga conforme a la verdad \p \v 1 Mach'an cua' a wäle' tuba a japän aba, mach u che caxcajet ane, si a wäle' cache' a lot mach u che tu toja. Si a wäle' ca' jiniba, ane chich a sacän a castigo täcä, uc'a ane a wäle' cache' mach u che tu toja a lot, y ane a chen täcä ca' chich u chen uneba. \v 2 Cuwila chich que tu toja u chen Dios jinq'uin u yäc'benob u castigo machcatac u chen ni mach utz uticba. \v 3 Ane a wäle' cache' c'änä äc'bintic u castigo machcatac u chenob ca' chich ni acäliba, pero ane täcä ca' chich jini a chen. ¿A wäle' quira cache' a xe a japän aba t'oc ni castigo u yäq'ue' Diosba? \v 4 ¿Mach quira a wäq'ui ta' c'ajalinla cache' tä' utz u c'ajalin Dios, y cache' mach ujac' ujin t'oc anela, y cache' mach u se'en cäräx'a t'oc anela? ¿Mach quira ti ta' c'ajalinla cache' Dios utz u c'ajalin t'oc anela tuba u yäc'benet a q'uexe' a c'ajalinlaba? \v 5 Tzätz a pamla y mach a q'uexi a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla. Ca' jini mu' a q'ue'nesan más a castigola que a xe tä äc'bintela tu c'ote u q'uini äc'cac ni castigo jini, jinq'uin u xe tä chäncan cache' tu toja chich u chen Dios. \v 6 Une u xe u yäc'ben cada juntu u jelo ca' chich u chiba. \v 7 U xe u yäc'ben paq'uin cuxlecob machcatac mach u yäctajob u chen tu tojaba uc'a tä' yojob nonoj äc'bintic jini pitzilan que Dios u xe u yäq'ue'ba, y uc'a tä' yojob paq'uin ch'u'ul ajnicob t'oc Dios, y que une u yälbenob que utz u chijob. \v 8 U xe u yäc'ben u castigojob jini machcatac tzätz u pamobba, jini machcatac mach u tz'ombejob u t'an Diosba, jini machcatac mach u chejob tu tojaba. Uc'a u chenob ca' jiniba, jin uc'a Dios u xe u cräxna'tanob y u yäc'ben u castigojob. \v 9 Q'uen cua' chichca u xe u yäc'ben u chen sufri upete machcatac u chen ni mach utzba, najtäcä aj judíosob y che' chich täcä ni mach jin aj judíosobba. U xe tä te tuyac'ojob q'uen tz'ibajtesia. \v 10 Machcatac u chen utzba, Dios u xe u yäc'benob u pitzilan y paq'uin ch'u'ul ajnicob t'oc. Dios u xe u yäle' cache' utz u chijob, y u xe u yäc'benob ajnic ch'ijcab u c'ajalinob. Najtäcä aj judíosob u xe tä äc'bintejob y che' chich täcä ni mach jin aj judíosobba. \p \v 11 Uc'a Dios mach u yänäl chäne niuntu pancab. \v 12 Upete machcatac u chi u tanä, jini mach binti ni ley taj Moisésba, u xe tä sätojob uc'a ni tanä jini sin que ircac si u sätijob t'oc ni ley. Upete machcatac yuwijob ni ley taj Moisés y t'oc u tanäjob uc'a mach u tz'ombijob, u xe tä äc'binte u toje'ob bajcatac u säti t'oc ni ley. \v 13 Machcatac u chen ca' chich u yäle' tama ni ley, Dios u xe u yäle' cache' tu toja ayan. Jini machcatac u taj ubin u tzijcan leyba y mach u che ca' chich u yäle' uticba, Dios u xe u yäle' cache' mach tu toja ayan. \v 14 Aj gentilob, jini que mach jin aj judíosobba, mach bintijob ni ley taj Moisés. Jinq'uin u te tu c'ajalin u chenob ca' chich u yäle' ni ley jiniba, u c'ajalinob chich ni ley tubajob. Mach u che si mach äc'bintijob ni ley tz'ibiba. \v 15 Ca' a wälä tz'ibi an tu pixanob ni ley, uc'a u p'elaj chenob chich ca' chich u yäle' ni ley. Tu c'ajalinob chich yuwijob si u chijob tu toja o mach. \v 16 U c'ajalinob chich u xe u yälben si u chi tu toja o mach tu xe tä c'ote q'uin jinq'uin Dios u xe u yäc'ben aj Jesucristo u jiran si tu toja ayan o mach tu toja jini mucujtac tu pixan upetejob. Ca' chich jini u yäle' ni t'an utz que acäle' no'onba. \s1 Los judíos y la ley de Moisés \p \v 17 Ane chich a wäle' cache' aj judíoset. A wäle' cache' Dios u xe u sapänet uc'a ya'anet t'oc ni ley. A wäle' que sec' anela ayanetla t'oc ni totoj Dios. \v 18 A wi chich cua' yo Dios. A wi chich cua'tac une utz ta utic uc'a a cäni chich tama ley. \v 19 Ane chich a wäle' que ane ni mero ajye'bijet tuba ajchoc', que ane ni mero ajchictayalet tuba machcatac ayan tan it'obni. \v 20 A wäle' cache' a ye'ben machcatac mach yuwi, y a ye'ben bijch'oc täcä, uc'a ya'an ta' c'äb ni ley ni mero u tojaba, ni u yäq'ue' mero c'ajalin utzba. \v 21 Ane jiq'uin, que a ye'ben otro, ¿a laj cäni ane? Ane a wäle' que mach utz utic xuch'. ¿Mach quira a che xuch' ane? \v 22 Ane a wäle' que mach utz u cänäntan untu u tz'ijte'. ¿Mach quira a cänänta ane? Ane mach a wo a chänen santu. Y aneba, ¿mach quira bay a xuch'i cua' chichca tan u ch'uj? \v 23 Ane a wäle' cache' ni ley que a ye'e' aneba utz chich, pero ¿mach quira a wäq'ue' que mach ch'u'ul c'ajti'cac Dios uc'a mach a laj tz'ombe ni ley? \v 24 Uc'a che' chich tz'ibi, que aj gentilob u cäräx älbenob Dios uc'a lo que a chenla anela. \p \v 25 Ni circuncisión que äc'bintetlaba u ye'e' cache' u tusi Dios cua' u xe u chen t'oc anela. U chen vale chich ni circuncisión si a totoj tz'omben chich ni ley. Si mach a che ca' u yäle' ni ley, ni circuncisión a ch'iba mach jin cua' une. \v 26 Che' chich täcä machcatac mach circuncisa'oba, pero si u chen ca' u yäle' tama ley, Dios u sapän chich ca' a wälä circuncisa'o an. \v 27 Machca mach circuncisa'o u pächi, pero si u c'alin tz'onän u chen upete ca' u yäle' tama ley, ni winic jini u xe u ye'e' cache' aneba mach a che tu toja. Aneba circuncisa'ojet y ya'an ni ley tz'ibiba ta' c'äb, pero mach a tz'oni a chen ca' u yäle'. \v 28 Mach jin mero aj judío machca päncäbi de aj judío que u chen cua' chichca tuba u chänen u lotob cache' totoj aj judío. Mach jin mero circuncisión täcä ni sec'cac u pächi untu. \v 29 Ni mero aj judío, jin une ni machca u totoj tz'onän Dios tan u pixanba. Y jini totoj circuncisiónba, jini u yute tan u pixan untuba, jini Ch'u'ul Pixan u chenba, mach uc'a ni ya' tz'ibi tama ni leyba. Dios chich u xe u yäle' cache' utz cua'tac u chen ni winic jini. Mach jin winic u xe u yälben ca' jini. \c 3 \p \v 1 ¿Cuaxcatac más utz u cänäntan aj judíosob jiq'uin? ¿Cua' tuba u chen servi ni circuncisión? \v 2 Q'uen chich cua' u cänäntanob más utz ni aj judíosob. Najtäcä acälbenetla cache' äc'bintijob chich tu c'äb ni t'an ta Dios. \v 3 Pero mach upete u laj tz'onijob. ¿A wäle' quira que uc'a ca' jini u chijob, Dios mach uxin u chen ca' chich u yäli u xe u chenba? \v 4 ¡Mach une! Diosba u xe chich u chen ca' chich u yäli. ¿Cuaxca u chi si upete winicob ajjop'ojti'? Diosba toj chich u t'an. Uc'a che' chich an tz'ibi tan u jun Dios ca'da: \q1 Jinq'uin ane ni Dioset a chen t'an, u xe tä älcan cache' toj chich lo que a wäle'. \q1 Jinq'uin machcatac pancab u yäle'ob cache' mach tu toja a chen, u xe chich tä chectan cache' tu toja ayanet. \p \v 5 Cua'tac acä chenla no'onlaba que mach tu toja, u yäq'ue' tä chäninte cache' tu toja chich u chen Dios. ¿Cache' cä xe cäle'la jiq'uin? ¿A wäle' quira que mach tu toja u chen Dios jinq'uin u yäq'ue' castigo? No'onba acäli ca' jini uc'a ayan chich winicob u yäle' ca' jini. \v 6 Pero mach ca' jini. Si mach tu toja u chen Dios, ¿cache' u xe u jiran uneba si u chi tu toja a'ajtäjob pancab? \p \v 7 Ayan machcatac u yäle'ob täcä ca'da: “Si no'onla cä chenla jop'ojti', y si jini jop'ojti' que cä chenla u ye'e' cache' tu toja chich u chen Dios y ca' jini u yäq'ue' que más ch'u'ul c'ajti'cac Dios, ¿cua' uc'a jiq'uin u chenon castigala Dios ca' untu ajcherajtanä?” \v 8 ¿Utz quira cä chenla ump'e mal tuba ajnic ump'e bien? Mach utz une. Ya' chich an machcatac u päpä' tz'aycunon cache' che' cäli ca' jini. Utz chich äc'bintic u castigo machcatac u yäle' ca' jini. \s1 Todos somos culpables \p \v 9 ¿Cache'da a wäle'la jiq'uin? No'on aj judíosonla. ¿Más quira utzonla que aj gentilob? Mach une. San chich acä tz'ibi tuba cälbenetla cache' upetejob aj judíos y ni mach jin aj judíosobba mero ajcherajtanäjob chich. \v 10 Ca' chich worin ayan tz'ibiba, que u yäle' ca'da: \q1 Mach'an niuntu tu toja, pero niuntu mach'an. \q1 \v 11 Mach'an niuntu que yuwi cache'da ayan Dios. \q1 Mach'an niuntu que u sacän cache' u ch'e' u tz'omben Dios. \q1 \v 12 Upete u tz'eji ubajob t'oc u biji Dios. Upete u sätijob t'oc Dios. \q1 Mach'an niuntu u chen utz, pero niuntu mach'an. \q1 \v 13 Tzuc t'an u chenob. U ti' es ca' a wälä u ch'ena ajchäme que jäbä ayanba, bajca atu'i najchäme tamaba. \q1 Cada u nicän u yac'ba u chen sucpecya. \q1 Jini t'an u yäle'obba u chen mal ca' a wälä veneno tuba ni chan. \q1 \v 14 T'oc u ti' u c'ac'a' chen cräxt'an, uc'a mach yo u chänen ni tz'ita' u lot. \q1 \v 15 Tä' seb yo bixicob tuba u chen tzämsa. \q1 \v 16 U maläc chen buyajob y u maläc tz'ibajtesan ubajob bajcatac u numejob. \q1 \v 17 Ni bij u yäq'ue' ajnic ch'ijcab u c'ajalinobba, mach bay u chi conocejob. \q1 \v 18 Mach u yäc'ä u c'ajalinob u chen ca' yo Dios, y mach u c'ajti'ijob Dios. \p \v 19 Cuwila chich que upete cua'tac u yäle' ni ley, tuba u chenob une ni machcatac äc'bintijobba. Pero niuntu mach u laj chi cumpli t'oc ni ley. Jin uc'a niuntu mach uxin u pojlen cua' u yäle' tuba u japän uba jinq'uin Dios u xe u jiran si u chijob tu toja upete a'ajtäjob pancab. \v 20 Mach'an niuntu pancab que u ch'e' u laj chen ca' chich u yäle' ni ley. Jin uc'a mach por ni ley u sapänonla Dios. Ni ley äc'qui tuba u ye'benonla cache' no'onla ajcherajtanäjonla. \s1 La salvación es por medio de la fe \p \v 21 Badaba Dios u ye'benonla cache'da u ch'e' u sapänonla sin que ircac si acä chila tu toja t'oc ni ley o mach. Jinchichba ley jini, ni u yäc'bi Dios u tz'ibän aj Moisésba, u yälbenonla täcä ca' jini, y che' chich u yälbenonla jini u tz'ibijob ajt'anob ta Dios täcä. \v 22 Ca'da une ni u ch'e' u sapänonla Diosba, si cä tz'ombenla aj Jesucristo. Upete machcatac u tz'omben une, Dios u xe u yäle' cache' ayan chich tu toja. Cäpetela igualonla, \v 23 uc'a cäpetela ajcherajtanäjonla. Mach'anonla ca' yo Dios ajniconla. \v 24 Pero Diosba utz u c'ajalin t'oc no'onla. U sapänonla sin c'änä cä toje'la niump'e cua'. Une chich u täsqui aj Cristo Jesús tuba u japänonla t'oc cä tanäla. \v 25 Dios u yäq'ui aj Cristo Jesús tuba cajtoji'tanäla jinq'uin chämi tä cruz. Si cä tz'onänla, acä ch'ämbintela chich yajin. Ca' jini cheque chich cache' tu toja u chen Dios, uc'a mach u se'in äc'bi u toje' u tanäjob machcatac u chijob u tanä oni uc'a sis u c'ajalin t'oc unejob jinq'uin. \v 26 Ca' chich jini bada täcä u ye'e' Dios cache' tu toja u chen. U ye'e' cache' u chen chich tu toja jinq'uin u sapän upete ajcherajtanä que u tz'omben aj Cristoba. \p \v 27 ¿U ch'e' quira cäle'la que utz acä chila no'onlaba? Mach u ch'ä cäle'la ca' jini. Si cä laj tz'ombenla ni ley, u ch'e' cäle'la cache' utz acä chila. Pero mach cä che trebela cä laj tz'ombenla ni ley. Dios u japänonla uc'a cä tz'onänla cache' aj Jesucristo chämi por no'onla, y mach uc'a cä laj chen ca' chich u yäle' ley. Jin uc'a mach u ch'ä cäle'la que utz acä chila no'onlaba. \v 28 Jinda ni acäle' t'ocobba, cache' Dios u sapänonla uc'a ni cä tz'onänlaba sin que u jiran si cä chi cumplila t'oc ni ley. \p \v 29 Ni Dios, ¿sec' Dios quira tuba aj judíosob? ¿Mach quira une ni Dios tuba aj gentilob täcä? Jin chich. Dios chich täcä tuba aj gentilob. \v 30 Uc'a untuntu Dios ayan. Une u xe u sapän machcatac u totoj tz'onän cache' aj Jesucristo chämi por une, jini aj judíosobba y che' chich täcä ni mach jin aj judíosobba. \v 31 Si cä totoj tz'onänla cache' aj Jesucristo chämi por no'onla, ¿u ch'e' quira cäle'la que mach u ni' che servi ni ley? Mach u ch'ä cäle'la ca' jini. C'änä cä tz'ombenla más ni ley. \c 4 \s1 El ejemplo de Abraham \p \v 1 Bada cä xe cälbenetla cache' u chi Dios t'oc aj Abraham, cä najtäcäl noxi'papla oni, no'onla que aj judíosonla. \v 2 Dios u sapi aj Abraham ca' a wälä u chi tu toja. Pero aj Abrahamba mach u laj chi tu toja upete, jin uc'a uneba mach u ch'ä u chen uba fama tu jut Dios, uc'a Dios yuwi chich que u säti. \v 3 ¿Cache'da u yäle' jiq'uin ni jun u yäq'ui tä tz'ibinte Diosba? Ni jun u yäle' ca'da: “Aj Abraham u tz'oni lo que u yälbi Dios, jin uc'a Dios u sapi cache' tu toja ayan”. \v 4 Uc'a machca u cherben u patan u lot, mach uyäc'binti u gana de u matän. U yäc'binte de u tojquiba chich u patan. \v 5 Pero mach ca' jini u chen Dios t'oc no'onla. Machca mach u che niump'e cua' tuba u japän uba, pero si u tz'omben chich jini que u yäq'ue' ajnic tu toja ajcherajtanäjobba, uc'a lo que u tz'onänba Dios u xe u yäle' cache' ayan chich tu toja. \v 6 Aj David täcä u yäle' cache' ch'a'a ujin machca chichca ni u yäle' Dios cache' tu toja ayan uc'a lo que u tz'onänba, y mach uc'a lo que u chen tuba ajnic tu toja. \v 7 U yäle' ca'da: \q1 Ch'a'ajtac ujinob machcatac cherbintijob perdona lo que u chijob mach utzba, machcatac Dios mach u ni' äc'be u toje' u tanäjobba. \q1 \v 8 Ch'a'a ujin machca chichca ajcherajtanä jinq'uin Cajnojala mach u ni' älbe si u chi u tanä. \p \v 9 Jini ch'a'aljinda, ¿sec' tuba quira ni machca circuncisa'oba, o tuba täcä ni mach circuncisa'oba? Tuba chich täcä ni mach circuncisa'oba. Uc'a san cälila cache' aj Abraham, uc'a ni u tz'oniba, Dios u sapi cache' tu toja ayan. \v 10 ¿Caq'uin u sapi Dios cache' tu toja ayan aj Abraham? ¿Jinq'uin mach to circuncisa'o, o circuncisa'o chich jinq'uin? Mach to circuncisa'o aj Abraham jinq'uin u sapi Dios cache' tu toja ayan. \v 11 Jinq'uin mach to circuncisa'o, aj Abraham u tz'ombi chich Dios, y Dios u sapi cache' tu toja ayan. De ya'i a'uti circuncisa aj Abraham uc'a u ye'e' cache' toj u t'an Dios jinq'uin u yäli cache' tu toja ayan aj Abraham uc'a ni u tz'onänba. Jin uc'a u ch'e' älcac cache' aj Abraham es u papob upete machcatac u tz'onän, ni mach circuncisa'oba, uc'a unejob täcä Dios u sapän cache' tu toja ayanob uc'a ni u tz'onänobba. \v 12 Une xi de u papob täcä ni circuncisa'ojobba, mach sec' uc'a circuncisa'ojob, uc'a täcä u ch'ämbijob u biji aj Abraham y u tz'onijob ca' chich u tz'oni uneba jinq'uin mach to circuncisa'oba. \s1 La promesa es cumplida por medio de la fe \p \v 13 Dios u yälbi aj Abraham cache' u xe u yäc'ben u pancab nämte' t'oc upete u natil ch'ocob. Mach u yälbi ca' jini uc'a u chi ca' u yäle' ley. U yälbi ca' jini uc'a u tz'ombi Dios, y Dios chich u sapi cache' tu toja ayan. \v 14 Si sec' ni machca u chen ca' u yäle' ni ley u yäc'binte ni matän jini, mach u ni' che vale jiq'uin lo que u tz'onän aj Abraham, y mach toj lo que u yälbi Dios. \v 15 Machcatac u säte' t'oc ni ley, u xe tä äc'binte castigo. Mach ajnic leyba, machica an cache' u säte' untu. \p \v 16 Jini u yäli Dios cache' u xe u yäc'ben aj Abrahamba, u yäli uc'a u tz'oni, u matän chich une uc'a utz u c'ajalin Dios. Uc'a ni matän jiniba tuba upete machcatac u ch'ämben jinchichba bij taj Abraham, mach sec' tuba machcatac u chen ca' u yäle' ley. Tuba chich täcä machcatac u tz'onän ca' chich u tz'onän aj Abraham. Aj Abrahamba cä papla chich tuba cäpetela. \v 17 Ca' chich an worin tz'ibiba tama u jun Dios, ni u yäle' ca'daba: “Cäq'ue'et de u pap q'uenjob cachichcada ayanob tu pancab”. Cä papla chich aj Abraham tu jut Dios. Une u tz'ombi chich Dios, jini u yäq'ue' cuxlec ajchämejobba, jini u chänen cua' chichca que mach to anba como si fuera ya' chich an, y u yäc'ben ajnic täcä. \p \v 18 Jinq'uin mach ajni cache' ajnic u yajlo', aj Abraham u tz'ombi chich Dios. Ca' jini xi de u pap q'uenjob cachichcada ayanob tu pancab, ca' chich worin älbintiba: “Ca' u q'ue'nan ajlucero, che' u q'ue'nan u xe tä ajtä a natil ch'ocob”. \v 19 Aj Abraham mach u yäcti u tz'onän jinq'uin ti tu c'ajalin cache' mach ni' an u muc' u cuerpo, uc'a anoxibi, u cänäntan casi cien años. Mach u yäcti u tz'onän täcä jinq'uin ti tu c'ajalin cache' ix Sara mach ni' tuba tz'isa uc'a ach'upimi. \v 20 Mach u yäli aj Abraham que mach uxin tä äc'binte ni matän u yäli Dios que u xe u yäc'benba. U c'alin tz'oni chich cache' toj, y u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 21 Yuwi chich que Dios u cänäntan poder tuba u laj äc'ben upete lo que u yäli u xe u yäc'benba. \v 22 Jin uc'a Dios u sapi aj Abraham cache' ayan tu toja, uc'a ni u tz'oniba. \p \v 23 Jinq'uin u yäle' tama u jun Dios cache' aj Abraham tu toja ayan uc'a ni u tz'oniba, mach seq'uen aj Abraham u yälbinte ca' jini. \v 24 Ixta no'onla täcä Dios u yälbenonla cache' anonla tu toja uc'a cä totoj tz'onänla Dios. Une ni Dios u cuxpesi Cajnojala aj Jesús tan ajchämejobba. \v 25 Jinchichba aj Jesús äc'qui tä c'äbä tuba tzämsintic uc'a cä tanäla. Dios u cuxpesi tuba u ye'e' cache' tojo chich an cä tanäla, y ca' jini ajniconla tu toja tu jut Dios. \c 5 \s1 Resultados de ser aceptados como justos \p \v 1 Bada, tu toja chich ayanonla tu jut Dios uc'a cä tz'onänla. Uc'a jini u chi Cajnojala aj Jesucristo por no'onla, sis u c'ajalin Dios t'oc no'onla y u yäq'ue' ajnic ch'ijcab cä c'ajalinla. \v 2 Uc'a lo que u chi Cajnojala aj Jesucristo täcä, utz u c'ajalin Dios t'oc no'onla uc'a cä tz'onänla, y mach uxin u yäctan ajnic utz u c'ajalin t'oc no'onla. Ch'a'a cäjinla uc'a cuwila chich cache' cä xe tä ajtäla t'oc ni pitzilan que u xe u yäq'ue' Diosba, jini que cä pitänlaba. \v 3 Mach sec' uc'a ni jini ch'a'alac cäjinla. C'änä cä ch'a'alesan cäjinla täcä uc'a ni tz'ibajtesia que cä äc'bintelaba, uc'a cuwila chich que ni tz'ibajtesia u ye'benonla cache' u ch'e' cä c'älenla más. \v 4 Jinq'uin cä c'älenla ni tz'ibajtesia, u ye'e' chich cache' u ch'e' cä totoj tz'onänla chich. Jinq'uin cä totoj tz'onänla, cuwila chich que cä xe tä äc'bintela ni cä pitänlaba. \v 5 Jini cä pitänlaba cä xe chich tä äc'bintela. Dios mach u sucpeconla. Uc'a Dios tä' yaj u yubinonla. Cuwila chich cache' tä' yaj u yubinonla, uc'a ni Ch'u'ul Pixan, jini äc'bintonlaba, u c'alin ye'benonla chich cache' u yajna'tanonla Dios. \p \v 6 Cuwila cache' u yajna'tanonla Dios, uc'a cuanta c'oti q'uin aj Cristo chämi tuba u toje' cä tanäla. Jinq'uinba, no'onla ajsin Diosonla y mach'an cache' cä japän cäbala t'oc cä tanäla. \v 7 Mach päpä' ayan machca u yäq'ue' uba tä chämo por u lot aunque ajnic tu toja jini u lot. Ayan chich ti machca u yäq'ue' uba tä chämo por u lot que utz u c'ajalinba. \v 8 Diosba u ye'e' cache' u yajna'tanonla chich, uc'a aj Cristo chämi por no'onla jinq'uin ajcherajtanäjonla. \v 9 Dios u saponla chich uc'a chämi aj Cristo. Jin uc'a más totoj cuwila cache' une u japänonla uc'a mach äc'binticonla ni castigo que u xe u yäq'ue' Diosba. \v 10 Jinq'uin mach to cä bisala jini bij ta Diosba, sis'i u c'ajalin t'oc no'onla uc'a chämi u Yajlo' tuba u japänonla. Bada que sis u c'ajalinba más totoj cuwila que cä xe tä japintela uc'a tubalonla chich jini u Yajlo' que cuxpiba. \v 11 Mach sec' cuwila cache' cä xe tä japinte t'oc cä castigola. Mäx ch'a'a cäjinla täcä uc'a badaba tubalonla chich Dios uc'a Cajnojala aj Jesucristo u yäc'bi sis'ac u c'ajalin Dios t'oc no'onlaba. \s1 Adán y Cristo \p \v 12 Bada ubinla. Tä'qui tä ute ni tanä pancab uc'a untu winic u c'aba' aj Adán u täq'ui u chen. Uc'a jini tanä, ayan chämo. Jini chämo äc'qui tuba upete a'ajtäjob pancab, uc'a upetejob ajcherajtanä. \v 13 Jinq'uin mach to an ni ley taj Moisésba, ni tanäba ya' chich an pancab. Bajca mach'an ley, mach u yälca cache' u säte' untu t'oc ley. \v 14 Desde u q'uini aj Adán ixta u q'uini aj Moisés, mach to tz'ibinti ni ley taj Moisés, pero chämoba ayan. Chämijob täcä ixta machcatac mach u chi jini tanä ca' u chi aj Adánba. Uc'a aj Adán u chi u tanä, jin uc'a ayan chämo. Che' chich täcä ni u xe tä teba, mach'an u tanä y u xe u yäq'ue' cuxlec untu. \p \v 15 Ni matän u yäq'ue' Diosba mach ca' ni tanä une, uc'a tä' utz u c'ajalin Dios t'oc no'onla. Uc'a ni tanä que u chi aj Adánba q'uen u chämojob. Pero ni matän que u yäq'ue' Diosba u yäq'ue' tuba paq'uin cuxlec q'uenob uc'a utz u c'ajalin aj Jesucristo t'oc no'onla. \v 16 Ni matän que u yäq'ue' Dios mach ca' ni castigo que äc'binti aj Adán uc'a jini tanä que u chi. Uc'a ump'e tanä que u chi aj Adán ya'an ni toji'tanä. Pero ni matän que u yäq'ue' Diosba es tuba u japänonla t'oc cä noj q'uenel tanäla, tuba ajniconla tu toja tu jut. \v 17 Uc'a u tanä untu winic ayan u poder chämo. Che' chich täcä uc'a untu winic u c'aba' aj Jesucristo, Dios u xe u c'ac'a' äc'benonla ajniconla tu toja uc'a tä' re'i utz u c'ajalin t'oc no'onla. Machcatac äc'binti ajnic tu toja u xe tä c'alin ajtä cuxujob y u xe u chen mandajob bajca an une. \p \v 18 Quiranla jiq'uin cache' uc'a u tanä untu winic, äc'qui toji'tanä tuba upetejob. Che' chich täcä uc'a u chi tu toja untu winic, upetejob u ch'e' äc'cac tu toja tuba paq'uin cuxlecob. \v 19 Uc'a mach u tz'ombi u manda Dios untu winic, q'uen laj sujli de ajcherajtanä. Che' chich täcä uc'a ajni untu machca u tz'ombi u manda Dios q'uen u xe tä äc'can tu toja. \p \v 20 Ji'pat äc'qui ni ley taj Moisés, pero a'ajtäjob pancab mach u yoli u tz'onänob, y ca' jini q'ue'ni tanä pancab. Jinq'uin q'ue'ni ni tanäba, más u ch'ämbonla yajin Dios. \v 21 Ca' chich ajni u poder tanä tuba u yäq'ue' chämic untu, che' chich täcä ayan u poder Dios, uc'a tä' utz u c'ajalin tuba u yäq'ue' ajniconla tu toja y paq'uin cuxleconla uc'a Cajnojala aj Jesucristo. \c 6 \s1 Muertos respecto al pecado pero vivos en Cristo \p \v 1 ¿Cache'da cäle'la jiq'uin? ¿Utz quira cä chen segui cä chen cä tanäla uc'a más u ch'ämbenonla yajin Dios? \v 2 Ni tz'ita' mach utz une. No'onla es ca' ajchäme ayanonla bajca an ni cherajtanä. Si ca' jini ayanonlaba, ¿cache'da u ch'e' cä chen seguila t'oc ni cherajtanä? \v 3 ¿Mach quira a wila cache' ni c'ablan que äc'bintonlaba, äc'bintonla uc'a ajniconla tuba aj Cristo Jesús? Uc'a jinq'uin c'ablonla es ca' a wälä chämonla nämte' t'oc une. \v 4 Jinq'uin c'ablonla es ca' a wälä mujconla täcä nämte' t'oc jinq'uin chämi une. Uc'a ca' chich aj Cristo tz'osinti tan ajchämejob t'oc u poder cä Papla Dios, che' chich täcä no'onla c'änä ajnic tzijib cä c'ajalinla, cä laj äctanla upete cua' chichca mach utz cä chila najtäcäba. \p \v 5 Si tomp'e cä c'ajalinla t'oc une, uc'a ca' a wälä chämonla jinq'uin chämi uneba, che' chich täcä acä xe tä cuxpanla ca' chich cuxpi une. \v 6 Cuwila chich que no'onla, con to'o ni tzuc c'ajalin que cä cänäntilaba, ca' a wälä chämonla tä cruz nämte' t'oc aj Cristo uc'a ca' jini nonoj xupic u poder ni cherajtanä täj cuerpola y mach u ni' cänäntan poder u yäc'benon cä säte'la. \v 7 Uc'a machca chämi ca' jiniba, mach ni' an u poder tanä tuyac'o. \v 8 Y si ca' jini chämonla t'oc aj Cristo, cuwila chich täcä cache' cä xe tä ajtäla cuxu nämte' t'oc une. \v 9 Cuwila chich cache' aj Cristo cuxpi tan ajchämejob, y mach uni' sutwan tä chämo. Ni chämo mach ni' an u poder tuyac'o une. \v 10 Jinq'uin chämi, nonoj xupi chich täcä u poder tanä. Badaba cuxu ayan. Ca' chich yo Dios, che' chich u chen. \v 11 Che' chich täcä ajniquetla. Ch'ä a c'ajalinla que ca' a wälä ajchämeletla, xupi u poder ni tanä ta'wac'ola, y cuxuletla tuba a chenla ca' chich yo Dios uc'a tubaletla Cajnojala aj Cristo Jesús. \p \v 12 Mach a wäctan ni tanä u chen manda a cuerpo pancab. Mach a ni' tz'omben a cuerpo a chen lo que u c'upän u chenba. \v 13 Mach a wäc'ben täcä a cuerpola ni tanä tuba u chen t'oc ni mach utzba. Äc'ä abala tu c'äb Dios ca' ajchäme que cuxpiba. Äc'ben a cuerpola tu c'äb Dios tuba u chen t'oc tu toja. \v 14 Uc'a ni tanä mach uni' xin u cänäntan poder ta'wac'ola. Uc'a mach'anetla tu manda ni ley. Ya'anetla tu manda Dios, ni utz u c'ajalin t'oc anelaba. \s1 Un ejemplo tomado de la esclavitud \p \v 15 ¿Cache'da cäle'la jiq'uin? ¿U ch'e' quira cä chen cä tanäla uc'a mach'anonla tu manda ni ley, y uc'a anonla tu manda Dios ni utz u c'ajalinba? Mach utz cä chen cä tanäla ni tz'ita'. \v 16 ¿Mach quira a wila que si a wäq'ue' abala tu c'äbla untu tuba a tz'ombenla u manda, a yumla chich une, y anela ajpatanetla tuba? Che' chich täcä, si a tz'ombenla u manda ni cherajtanä, ca' a wälä ajpatanetla tuba, a xe tä chämola. Si a tz'ombenla Dios, a xe tä ajtäla tu toja. \v 17 Ajniba a tz'ombila chich u manda ni cherajtanä. Badaba cälben Dios que uc'adios u chi uc'a a wäq'ui a pixanla t'oc Dios y a totoj tz'onila chich ni t'an älbintetlaba. \v 18 Pa'sintetla tu poder tanä, sutwänetla de u yajpatan Dios tuba a chen tu toja. \v 19 No'onba cäli ca' jini t'oc ump'e cua' chichca que u yute pancab uc'a mach uyoch ta' c'ajalinla upete cua'tac ni cachba. Ca' chich a wäq'ui a cuerpola tu c'äb cherajtanä tuba a chen ni mach utzba, tuba a chen malujle uc'a q'ue'nac a chen ni mach utzba, che' chich täcä bada äc'ä a cuerpola tu c'äb Dios tuba a chen tu toja, uc'a ajniquetla sec' tuba Dios. \p \v 20 Jinq'uin ajnetla tu manda ni cherajtanä, mach ajnetla tu manda ni u tojaba. \v 21 ¿Cuaxca u yäc'betla ni patan jini de cherajtanä, ni quisnetla a ubinla badaba cache'tacda a chila najtäcä? Mach u yäc'betla niump'e cua' utz, uc'a u tojquiba de ni jiniba, chämo une. \v 22 Bada apa'sintetla tu manda ni tanä y sutwänetla de u yajpatan Dios. Ni jiniba u yäc'benetla ajniquetla sec' tuba Dios, y paq'uin cuxlequetla. \v 23 Uc'a machcatac u chen u tanä, ca' a wälä ajpatan tuba, u xe tä tojcan t'oc chämo. Jini matän que u yäq'ue' Diosba, paq'uin cuxleconla uc'a tubalonla chich Cajnojala aj Cristo Jesús. \c 7 \s1 Un ejemplo tomado del matrimonio \p \v 1 Anelaba a wila chich ni ley. Jin uc'a cä xe cälbenetla ca'da: A wila chich que ni ley u chen manda untu seq'uen jinq'uin cuxu to tu pancab. \v 2 Che' chich täcä untu ixic que loto ayanba, tu manda jit'oc ayan jinq'uin cuxu to jit'oc. Si chämic jit'ocba, mach ni' an tu manda une. \v 3 Si cuxu jit'oc untu ixic, y bixic ni ixic jini t'oc otro winic, ixcherajtz'ijte' une. Pero si chämic jit'oc untu ixic y u ch'e' otro winic, mach jin u tz'ijte' uc'a mach ni' cuxu ni jit'oc ajniba tuba u chen manda. \p \v 4 Che' chich täcä anela cä lot, es ca' a wälä chämetla jinq'uin chämi aj Cristo tä cruz. Mach u ni' ch'ä u chenet manda ni ley. Ya'an otro untu machca u chenet mandala. A wila chich caxcamba une, jin une ni cuxpi tan ajchämejobba. Jin une u yäq'ue' cä chenla tu toja ca' chich yo Dios cä chenla. \v 5 Jinq'uin ya'to anonla t'oc ni tzuc c'ajalin ta cherajtanä, ni ley u ye'bonla cua'tac une ni mach utz cä chenlaba, pero más cä c'ac'a' c'upi cä chenla upete ni jini ixta que mach u yäq'ue' chämiconla. \v 6 Badaba mach ni' anonla tu manda ley uc'a ca' a wälä chämonla y mach u ni' cänänta poder ni ley täjcac'ola. Cä tz'ombenla bada ni tzijib manda que u yäq'ue' Ch'u'ul Pixanba. Jini tzijib manda u jelo chich ni najtäcäl manda que tz'ibi ayanba. \s1 El pecado que está en mí \p \v 7 ¿Cache'da cäle'la jiq'uin? ¿Mach utz quira ni ley? ¡Utz chich une! Machica cuwi cua' jini ni tanä si fuera mach ajnic ley. Machica cuwi täcä si tanä ni c'upom si mach u yäle' ley ca'da: “Mach a c'upän cua' chichca jini que mach jin ta'a”. \v 8 Jinq'uin äc'binton ni manda jini, más cä c'ac'a' c'upi q'uen cua' chichca mach utzba y ti chich täj c'ajalin cache' an cä tanä. Bajca mach'an ley mach cheque si mu' cä chen cä tanäla. \v 9 Ajniba, jinq'uin mach to cä che conoce ni ley, cäli cache' utz ni cua' cä chen. Jinq'uin äc'binton ni manda, ti täj c'ajalin cache' tanä chich upete ni cua' cä chen, y ca' a wälä chämon. \v 10 Jini manda que äc'qui tuba cuxleconlaba, no'onba ca' a wälä u yäc'bon chämo. \v 11 Cäli cä chen trebe cä laj tz'omben u manda Dios, pero cä sucpequi cäba. Cä säti chich t'oc ni ley y äc'binton chämo. \p \v 12 Co cälbenetla que totoj utz chich ni ley, y upete lo que u yäle' utic utz chich täcä, y tu toja, uc'a Dios chich u yäq'ui. \v 13 Jini ley utzba, ¿u yäc'bon quira chämicon? Mach une. Tanä une ni u yäc'bon chämicon. Ni ley utzba u ye'i cua' une ni tanä, uc'a mach cä tz'ombila. Jinchichba ley u ye'i cache' mach utz ni tz'ita' ni tanä. \p \v 14 Uc'a cuwila chich que ni ley Dios u yäc'bonla. Pero no'onba winicon chich pancab, y jin uc'a cä c'upän cua' chichca jini pancab, es ca' a wälä chono ayanon tu c'äb cherajtanä. \v 15 Mach uta täj c'ajalin cua' uc'a cä chen jini mach co cä chenba. Mach cä che jini co cä chen tu tojaba. Jini mach co cä chänenba, jin une ni acä chen. \v 16 Y si jini mach co cä chen acä chenba, ca' jini cheque cache' ni ley utz chich, uc'a jinchichba ley u yäle' cache' mach utz cua' mu' cä chen. \v 17 Mach no'on acäctan cäba cä chen ca' jini. Jin une ni tanä que ayan täjcac'oba u yäc'benon cä chen ca' jini. \v 18 Cuwi chich que täjcac'o mach'an niump'e cua' utz. Uc'a co chich cä chen ni utzba, pero mach u ch'ä cä chen. \v 19 Uc'a mach cä che ni co cä chen tu tojaba. Y jini mach utz uticba, que mach co cä chenba, jin une ni acä chen. \v 20 Si cä chen jini mach co cä chenba, mach no'on acä chen une. Ni tanä ya'an täjcac'oba, jin une u yäc'benon cä chen. \p \v 21 Aquiran jiq'uin cache' jinq'uin co cä chen tu toja mach cä che trebe, uc'a ni cä paq'uin chenba, ni mach utzba. \v 22 Tä' coba cä c'ajti'in u t'an Dios tan cä pixan. \v 23 Pero no'onba cä chänen que ya'an otro c'ajalin täj cuerpo que u t'äbsen uba tuyac'o cä pixan, u yäq'ue' u chenon manda ni tanä que ya'an täj cuerpoba. \p \v 24 ¡Lástimajon! ¿Caxca une u xe u japänon t'oc ni cä cuerpoda que u yäq'ue'on tä chämo? \v 25 Cälben Dios que uc'adios u chi, uc'a Cajnojala aj Jesucristo, une ni u japänon. Acä sujtä cälbenetla jiq'uin cache' t'oc cä pixan acä tz'omben u t'an Dios. Pero cä cuerpoba mäx yo u chen ni mach utzba. \c 8 \s1 La vida que es por el Espíritu de Dios \p \v 1 Bada jiq'uin mach uxin tä älbinte ni tz'ita' que u säti machcatac an t'oc aj Cristo Jesús, jini machcatac u chen chich ca' yo Ch'u'ul Pixanba y mach ca' yo u cuerpoba. \v 2 Ni u poder Ch'u'ul Pixan, jini u yäq'ue' cuxleconlaba, u pa'son chich tu poder cherajtanä, jini u yäq'ue' chämoba, uc'a tubalonla chich aj Cristo Jesús. \v 3 Dios u chi jini mach u ch'ä u chen leyba. Mach'an u poder ni ley tuba u japänonla uc'a no'onla mach u ch'ä cä chenla ca' chich u yäle'. Dios u täsqui u Yajlo' t'oc u cuerpo ca' chich u cuerpo untu ajcherajtanä. U täsqui uc'a ni tanä que ayan pancab. Ca' jini jinq'uin chämi tä cruz u tzupsi u poder tanä täjcac'ola. \v 4 Jin uc'a u tzupsäbi u poder ni tanä täjcac'ola, tuba ajnic cache' cä chenla lo que u yäle' ley, uc'a ca' jini no'onla mach cä ni' chenla ca' yo cä cuerpola. Ni cä chenlaba, ca' chich yo Ch'u'ul Pixanba. \p \v 5 Machcatac u chen ca' yo u cuerpo, sec' jin chich u yäq'ue' tu c'ajalin u chen. Machcatac u chen ca' yo Ch'u'ul Pixan, sec' jin chich u yäq'ue' tu c'ajalin u chen täcä. \v 6 Machcatac u yäq'ue' tu c'ajalin u chen ca' chich yo u cuerpoba, u xe tä chämo. Machcatac u yäq'ue' tu c'ajalin u chen ca' yo Ch'u'ul Pixanba, u xe tä paq'uin ajtä cuxu y ch'ijcab u c'ajalin. \v 7 Jinq'uin cäq'ue' cä c'ajalinla cä chen ca' yo cä cuerpola, mach cä bisa bijla t'oc Dios, uc'a ni cä c'ajalinla jini mach u tz'onä u manda Dios, y mach u ch'ä u tz'omben täcä. \v 8 Machcatac u chen ca' yo u cuerpoba, Dios mach u chäne t'oc ch'a'aljin. \p \v 9 Si u Ch'u'ul Pixan Dios totoj ayan chich ta' pixanlaba, anelaba mach'anetla tu manda a cuerpola. Tu manda chich Ch'u'ul Pixan ayanetla. Machca chichca mach u cänänta tu pixan jini Ch'u'ul Pixan que u täscun aj Cristoba, mach jin ta Dios une. \v 10 Si aj Cristo ayan t'oc anelaba, a cuerpola u chämo chich uc'a ni tanä, pero a pixanlaba cuxu ayan uc'a Dios u sapetla cache' tu toja ayanetla. \v 11 Si u Ch'u'ul Pixan machca u cuxpesi aj Jesús tan ajchämejob ayan ta' pixanla, une chich machca u tz'osi aj Cristo Jesús tan ajchämejob u xe u cuxpesan a cuerpola täcä que u chämoba. U xe u cuxpesan a cuerpola uc'a ni u Ch'u'ul Pixan ya'an ta' pixanla. \p \v 12 Bada jiq'uin cä lot, ajpatanonla chich tuba Dios, pero mach tuba cä chenla ca' chich yo cä cuerpola, uc'a mach'an cua' uc'a cä chenla ca' chich yo cä cuerpola. \v 13 Uc'a si a chenla ca' chich yo a cuerpola, a xe tä chämola. Si t'oc u poder Ch'u'ul Pixan mach a wäc'bela u chen a cuerpola ca' chich yo uneba, a xe tä paq'uin ajtäla cuxu. \p \v 14 Uc'a upete machcatac u ch'ämben u biji ni u Ch'u'ul Pixan Diosba, jini une ni mero u ch'ocob Dios. \v 15 Ni Ch'u'ul Pixan que äc'bintonlaba mach tuba cä bäc'tanla Dios, y mach u yäc'benonla ajniconla ca' untu ajpatan t'oc u yum. Ni Ch'u'ul Pixan jiniba u yäc'benonla ajniconla de u ch'ocob Dios. Jin uc'a cälbenla Dios tan cä c'änti'yala ca'da: “¡Cä Pap, cä Pap!” \v 16 Ni Ch'u'ul Pixan u yälbenonla cache' u ch'ocobonla Dios. Cuwila chich täcä tan cä pixanla. \v 17 Si u ch'ocobonla chich Dios, acä xe tä äc'bintela upete ni jini que ya'an uc'a Dios tuba u yäc'benonlaba. Dios u xe u yäc'benonla ca' chich u yäc'bi aj Cristo täcä. Si cä totoj tz'ibajtescanla ca' chich tz'ibajtesqui une, cä xe chich tä ch'u'ul ajtäla nämte' t'oc. \p \v 18 Cuwi chich que ni tz'ibajtesia cä'bintela badaba mach uc'ot t'oc ni pitzilan cä xe tä äc'bintelaba. \v 19 Upete jini ya'an pancab que Dios u chiba tä' yoba c'otic u q'uini äc'bintic u pitzilan u ch'ocob Dios. \v 20 Upete jini ya'an pancab que Dios u chiba mach tuba jäläcnac u pitzilan. Mach uc'a che' u yoli ajnicob. Dios chich u yäc'bi ajnicob ca' jini. Pero u xe chich täcä u yäc'ben u pitzilanob tä cha'num. \v 21 Upete jini ya'an pancab que Dios u chiba yuwijob chich que u xe tä pitzilescanob y mach uni' xin tä nonoj sätojob. U xe tä ajtäjob t'oc jinchichba ch'a'aljin que u xe tä äc'bintejob u ch'ocob Dios. \v 22 Upete jini ya'an pancab que Dios u chiba tomp'e u na'tanob ixta bada cua' u xe tä ajtä, es ca' a wälä untu ixic jinq'uin mu' u pijnan u q'uini tuba u pojlen uba. \v 23 Y mach sec' ni jinijob u na'tanob cua' u xe tä ajtä. No'onla täcä acä na'tanla chich tan cä pixanla. Dios u yäc'bonla chich ni Ch'u'ul Pixan täc pixanla. Jini u yäc'bonla najtäcä. Ca' jini cuwila chich que u xe u yäc'benonla ajniconla de mero u ch'ocob y u yäc'benonla cä tzib cuerpola. Ni jindaba ixta u ch'ocoman cä pixanla cä pijnanla. \v 24 Mach to cä nonoj ch'äla jini u yäli Dios que u xe u yäc'benonlaba. U xe tä c'ote u q'uini jinq'uin cä nonoj xe tä äc'bintela. Dios u japonla chich, pero ya'to cä pijnanla u nonoj japänonla y u yäc'benonla upete lo que u yäli u xe u yäc'benonlaba. Si fuera cä cänäntanla upete ni jini, machica ni' an cua' uc'a cä pijnanla to. \v 25 Si cä pitänla jini mach to bay cä chänelaba, c'änä mach jaq'uic cäjin cä pitänla. \p \v 26 Che' chich täcä ni Ch'u'ul Pixan u täclenonla cä chenla bajca mach cuwila y mach cä che trebe cä chenla. Mach cuwila täcä cä chenla c'änti'ya tu toja. Jinchichba Ch'u'ul Pixan ni ya'an täjcac'olaba u chen c'änti'ya por no'onla bajca mach cheque lo que cäle'la tan cä c'änti'yala. \v 27 Dios u chänen cua'an tan cä pixanla. Yuwi chich täcä cua' yo utic ni Ch'u'ul Pixan. Uc'a ca' chich yo Dios utic, che' chich u c'atän ni Ch'u'ul Pixan por ni machcatac u tz'ombi u t'anba. \s1 Más que victoriosos \p \v 28 Machcatac tä' u yajna'tan Dios, cuwila chich que upete u xe tä ajtä utz tuba, jin une machcatac Dios u yaqui, jini que u yoli u yacänba. \v 29 Machcatac worin yuwi Dios cache' u xe u tz'omben u t'an, u yaqui tuba ajnicob ca' chich an u Yajlo' uneba. U chi ca' jini uc'a ajnic ni u Yajlo'ba de ajnoja tuba u q'ue'na ni u tz'onänobba. \v 30 Machcatac Dios u worin yaqui, jin chich u joq'uijob tuba ajnic t'oc une. Machcatac u joq'ui, jin chich u yäc'bi ajnicob tu toja. Machcatac u yäc'bi ajnicob tu toja, jin chich u yäq'ui ajnic u pitzilanob. \p \v 31 ¿Cache' cä xe cäle'la t'oc ni acäliba? Si Dios ayan t'oc no'onlaba, ¿caxca une u xe u chen trebe u yäc'benon cä säte'la? \v 32 Dios u yäq'ui u Yajlo' y u yäcti tzämsintic por no'onla. Mach u yäli si mach u yäc'ä tä chämo. Si ca' jini u chiba, ¿a wäle'la quira que mach uxin u yäc'benonla upete lo que c'änä cäc'ala nämte' t'oc? \v 33 ¿Caxca une u xe u sube' que mach'an tu toja jini machcatac u yaqui Diosba? Uc'a Dios chich u yäq'ue' ajniconla tu toja. \v 34 ¿Caxca une u xe u yäc'benonla cä toje' cä tanäla jiq'uin? Mach'an machca une. Aj Cristo une chämi por no'onla. Mach sec' chämi, cuxpi täcä. Y mach sec' cuxpi, ya'an tu noj Dios. Une ni u c'atben Dios por no'onla. \v 35 ¿Caxca une u xe u yäq'ue' que aj Cristo mach u ni' yajna'tanonla? Mach'an machca. ¿Tz'ibajtesia quira, o jini cua' chichca u yäc'ben ch'ocomac cä pixanlaba, o jini u sacän cache' u xe u tz'ibajtesanonlaba, o wi'na, o jinq'uin mach cä pojle cache' cä mäne' cä buclaba, o jini cua' chichca bäc'täbiba, o chämo t'oc machit? Niump'e cua' mach uxin u yäq'ue' que aj Cristo mach u yajna'tanonla. \v 36 Ca' chich worin ayan tz'ibiba: \q1 Uc'a cä tz'ombenet a t'an, upete q'uin u sacänob cache' u tzämsenon t'ocob. \q1 Es ca' a wälä ovejajon t'ocob jini u tz'isinte tuba ajtzämsinteba. \m \v 37 Acä c'älenla chich upete cua' chichca tic täjcac'ola, uc'a jini machca u yajna'tanonlaba u yäc'benonla cä c'älenla. \v 38-39 Jin uc'a totoj cuwila chich cache' niump'e cua' mach u ch'ä u tz'eje'onla t'oc ni Dios que u yajna'tanonla. Si chämiconla o si cuxleconla, Dios u yajna'tanonla chich. Jin uc'a ni ángelojob mach u ch'ä u tz'eje'onla t'oc Dios, ni tzuc pixanob, ni u yajnojajob tzuc pixan, ni jini que u chenon pasala badaba, y ni jini que ya'to u xe u chenon pasalaba, y niump'e cua' que ya'an tä cieloba, y niump'e cua' que ya'an pancabba y niump'e cua' que Dios u chiba mach u ch'ä u tz'eje'onla t'oc ni Dios que u yajna'tanonlaba uc'a tubalonla chich aj Cristo Jesús ni Cajnojala. \c 9 \s1 Dios ha escogido a los de Israel \p \v 1 Toj chich lo que cä xe cäle'ba uc'a t'oc chich aj Cristo ayanon. Mach cä che jop'ojti'. Cä c'ajalin u yälbenon täcä cache' toj lo que cä xe cäle'ba, uc'a ni Ch'u'ul Pixan ya'an täjcac'o. \v 2 Lo que cäle'ba, tä' re'i tristejon, y u paq'uin uc'nan cä pixan. \v 3 Ixta coba cä c'atben Dios que u tz'eje'on t'oc aj Cristo tuba säticon no'onba, si ca' jini u japän ubajob upete cä familiajob pancab, jini aj Israelobba. \v 4 Unejob aj Israelob chich, y unejob ni u yälbi Dios cache' u ch'ocob. U pitzilan Dios c'oti bajca anob. Dios u yälbijob cache' u xe u chen t'oc unejob. Worin äc'bintijob täcä ni ley ta Dios u tz'ibi aj Moisésba, y äc'bintijob cache' u xe u ch'u'ul c'ajti'in Dios tan ni ch'uj tubajob. Unejob älbintijob cache' u xe tä äc'bintejob untu u yajnojajob tuba u japänob. \v 5 Unejob ni u ch'ocob ni mero ajt'äbälajob ajni oniba. De jinchichba aj Israelob jini pasi aj Cristo täcä, jini Dios u yäli cache' u xe u täscunba. Une ni Dios y Ajnoja tuba upete lo que ayan. Paq'uin ch'u'ul ajnic u c'aba'. Che' chich ajnic. \p \v 6 U t'an Dios es toj chich. Jini u yälbi aj Israelobba, mach jin päpä' t'an une. Pero mach upete u ch'ocob aj Israel es mero aj Israelob, uc'a mach upete u ch'ämbi u biji Dios. \v 7 Mach upete u ch'ocob aj Abraham u yäc'bi Dios tuba ajnic mero u ch'ocob une, ca' chich u yäle' tama u jun Dios. Uc'a u yäle' tama u jun Dios cache' Dios u yälbi aj Abraham ca'da: “U ch'ocob aj Isaac, con to'o u natil ch'ocobba, jin une ni u xe de mero a mamob”. \v 8 Jinda ni mu' cäle'ba: Mach upete u ch'ocob aj Abraham es u ch'ocob Dios. Ni mero u ch'ocob Dios, jin une ni u worin äli cache' u xe tä ajtä de u ch'ocobba, jini que u tz'onän cache' toj lo que u yäli Dios. \v 9 Jinda ni t'an que Dios u yälbi aj Abrahamba: “Ca' chichba q'uinobda unjab acä te bajca anet, y täc te, ya' chich an u yajlo' ix Sara”. \p \v 10 Y mach sec' jinda u chi pasa. Che' chich täcä Dios u pequi ix Rebeca, jit'oc aj Isaac. Ix Rebeca u mäti cha'tu u bijch'oc, ajwacu'. \v 11-12 Jinq'uin mach to u päncäbesa jini bijch'oc, y mach to u chäne caxcamba utz u c'ajalin, caxcamba mach utz u c'ajalin, Dios u yälbi: “Ajch'och'oca u xe más ajmanda que ni ajnojaba”. U chi ca' jini Dios uc'a u ye'e' cache' une ni machca u ch'e' u yacän untu, ca' chich yo uneba. Dios u sapän machca chichca une que u yacänba, mach uc'a por lo que u chenobba. \v 13 Ca' chich an tz'ibiba: “Tä' coba cä chänen aj Jacob. Aj Esaú mach co cä chänen”. Aj Jacob y aj Esaú u c'aba' jini cha'tu ajwacu'. \p \v 14 Si ca' jini u chi Dios, ¿a wäle'la quira que mach tu toja u chen? ¡Mach une! Diosba u paq'uin chen chich tu toja. \v 15 Uc'a Dios u yälbi aj Moisés ca'da: “Utz chich cä c'ajalin t'oc machca co ajnic utz cä c'ajalin t'oc. Cä xe cä ch'ämben yajin machca co cä ch'ämben yajin”. \v 16 Dios chich u ch'ämben yajin machca chichca yo u ch'ämben yajin uneba. Mach jin winic u yäc'ben u chen Dios ca' jini. Mach u che vale si u c'ac'a' chen q'uen cua' chichca winic tuba u tz'omben Dios. \v 17 U yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba cua' tuba u yäq'ui Dios aj Faraón de ajmanda tä Egipto, jini u yäle' ca'daba: “Jin tuba cäq'uet de ajmanda, tuba cä ye'e' cache' an cä poder täc xe cä'benet a castigo, uc'a tz'ayquintic entero u pancab cua' jini acä chi”. \v 18 Cheque chich que Dios u ch'ämben yajin machcatac yo u ch'ämben yajin uneba. Machcatac mach yo u ch'ämben yajin uneba, u tzätz'esben más u pixan. \p \v 19 Untu de anela a xe ti a wälbenon ca'da: “¿Cua' uc'a jiq'uin u xe u yäle' Dios que mach u che tu toja a'ajtä pancab? ¿Uc'a caxca une u xe u ch'e' u chen cua' chichca si mach u yäc'be Dios u chen?” \v 20 ¡Pero hombre! ¿Caxcajet ane tuba a wälben Dios que mach tu toja u chen t'oc a'ajtä pancab? U ch'e' quira ump'e p'et de cab u yälben machca u päti ca'da: “¿Cua' uc'a a päton ca'da?” \v 21 Ni ajpätp'et u ch'e' chich u chen t'oc ni cab cua' chichca que u yolin u chen. T'oc jinchichba cab u ch'e' u päte' ump'e p'et pitzi y t'oc jinchichba cab u ch'e' u päte' ump'e que mach mäx pitzi. \p \v 22 Dios täcä jinchichba poder u cänäntan tuba u chen t'oc no'onla ca' jini, uc'a une chich u chonla. Dios u ch'e' chich u yäc'ben u castigo machcatac u chi q'uen cua' chichca mach utz, jini que c'änä chich äc'bintic u castigo bajca u xe tä paq'uin sätoba. Pero mach to u che ca' jini, uc'a une tä' sis u c'ajalin t'oc unejob. \v 23 Dios u ch'e' chich täcä u ye'e' cache' tä' utz u c'ajalin t'oc machcatac tä' u ch'ämbenob yajin, jini machcatac worin yäcä an uc'aba tuba xic tä cielo. \v 24 No'onla une jini u worin yaconlaba, mach sec' aj judíosob. U yaqui täcä aj gentilob. \v 25 Ca' chich jini täcä u yäle' Dios, ni u yäc'bi aj Oseas u tz'ibän tä jun ca'daba: \q1 Jini mach jin cä genteba, cä xe cälben cache' cä gente chich. \q1 Jini mach olo cäc'aba, acä xe colin chich. \q1 \v 26 Ya'i chich bajca cäli que mach jin cä gentejetla, \q1 a xe tä älbintela cache' u ch'ocobetla chich ni Dios cuxuba. \m \v 27 Aj Isaías u yäle' de aj Israelob ca'da: “Mach u che si ajnic q'uen u ch'ocob aj Israelob ca' u q'ue'nan ji' ti' nab. Namás tz'ita' u xe tä japinte. \v 28 Uc'a Cajnojala Dios u xe chich u yäc'ben a'ajtäjob pancab jini castigo u yäli que u xe u yäc'benba. Mach uxin tä jäläcnan u laj chen ca' chich u yäli”. \v 29 Jinchichba aj Isaías u yäli más najtäcä ca'da: \q1 Si jini Ajnoja tuba upete mach u yäq'ue' colac tz'ita' cä lotla cuxuba, \q1 ca' ica aj Sodomajob cä xe tä colanla, y ca' chich aj Gomorrajob täcä, ni pulijobba. \s1 Los judíos y el evangelio \p \v 30 ¿Cache'da cäle'la jiq'uin? Aj gentilob mach u saquijob niump'e cua' u chenob tuba u sapänob Dios, pero Dios chich u sapijob uc'a u tz'ombenob aj Jesucristo. \v 31 Aj Israelobba u cänäntanob chich ni ley ta Dios, jini u ye'benonla cua' yo Dios cä chenla, y u yäq'uijob u c'ajalin u chenob ca' chich u yäle' tuba u sapänob Dios, pero mach u chi trebe u laj chen cumplijob. \v 32 ¿Cua' uc'a Dios mach u sapi ni aj Israelobba? Dios mach u sapijob uc'a unejob u yäli que u xe u japän ubajob si u chenob ca' chich u yäle' ni ley sin que u tz'ombenob aj Jesucristo. Ca' a wälä u päcteq'uijob ump'e ji'tun y yälijob tä cab, y ni ji'tun jiniba, aj Cristo une. Jin uc'a mach u chi trebe u ch'e'ob jini jäpom que u yäq'ue' Diosba. \v 33 Ni jun ta Dios tz'ibiba u yäle' ca'da: \q1 No'on cäq'ue' tä Sión ump'e noj ji'tun. Ni ji'tun jiniba, q'uen u xe u pamän y u yäsenob tä cab. \q1 Machca u tz'omben uneba u xe yuwina'tan que mach jin päpä' t'an ni u tz'oniba, uc'a u xe chich tä japinte. \c 10 \p \v 1 Cä lot, anela que a tz'ombenla aj Cristo, co cälbenetla que jini tä' coba, que japintic aj Israelob täcä. Jin chich acä c'atben Dios. \v 2 No'on cälbenetla cache'da ayanob. Unejob u c'ac'a' chenob q'uen cua' chichca que u yäle'ob que Dios yo utic, pero mach yuwijob cua' u chenob. \v 3 Mach yuwijob caxcamba ni mero u toja que Dios u yäq'ue'ba. Unejob yojob que Dios u sapänob sec' t'oc jini u chenobba, y mach u yäc'ä u c'ajalinob u chen ca' chich Dios u yälbi u chenob tuba u sapänobba. \v 4 Uc'a aj Cristo ni c'änä cä tz'onänla tuba u sapänonla Dios. Mach ni' jin ni ley taj Moisés cä'bintelaba tuba u yäq'ue' que u sapänonla Dios. Uc'a upete machcatac u tz'omben aj Cristo, Dios chich u sapän cache' tu toja ayan. \p \v 5 Aj Moisés u tz'ibi täcä tuba u yubinob jini machcatac u yäle'ob cache' u ch'e' u japän ubajob si u chenob ca' chich u yäle' ni ley. Ni u tz'ibiba u yäle' ca'da: “Machcatac u laj chen cumpli upete lo que u yäle' ni leyba, u xe tä äc'binte paq'uin cuxlecob uc'a u chenob ca' chich u yäle'”. \v 6 No'onlaba u sapänonla Dios uc'a cä tz'onänla aj Cristo. Si cä totoj tz'onänla uneba, mach'an cua' uc'a cä c'atänla caxca une u xe tä t'äbo tä cielo tuba u jäcsen aj Cristo. \v 7 Mach'an cua' uc'a cä c'atänla täcä caxca une u xe tä jaque can ajchämejob tuba u cuxpesan aj Cristo. \v 8 ¿Cache'da u yäle' Dios jiq'uin? “U t'an Dios ya' chich an bajca anetla y u ch'e' a ubinla. U ch'e' a wäq'ue'la ta' pixanla y a tz'aycunla”. Uc'a ni t'andaba jin chich ni t'an ta Dios cä tz'aycun t'ocob tuba tz'onintic. \v 9 Si t'oc cä ti' cäle'la que aj Jesús une ni Cajnojala, y si cäq'ue'la täc pixanla y cä totoj tz'onänla cache' Dios u cuxpesi tan ajchämejob, si ca' jini cä chenla Dios u xe u japänonla. \v 10 Uc'a jinq'uin cä totoj äq'ue' täc pixanla y cä totoj tz'onänla, Dios u sapänonla. Y si cä totoj älben cä lotla t'oc cä ti'la cache' acä totoj tz'onänla chich, Dios u japänonla. \p \v 11 Jini jun ta Dios tz'ibiba u yäle' ca'da: “Upete machcatac u tz'omben aj Cristo u xe chich tä japinte”. \v 12 Dios mach u yänäl chäne aj judíosob y aj griegojob. Une chich ni Ajnoja tuba upetejob. Tä' utz u c'ajalin t'oc upete, y u c'alin japän upete machcatac u c'atben. \v 13 Uc'a: “Upete machcatac u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Cajnojala aj Jesús, Dios chich u japän”. \v 14 ¿Cache'da u xe u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Cajnojala aj Jesús si mach to u tz'onäjobba? ¿Cache'da u xe u tz'onänjob si mach bay u yubijob? ¿Cache'da u xe u yubinob si mach'an machca u tz'aycäbenob? \v 15 ¿Cache'da u xe tä ajtä machca u tz'aycäbenob si Dios mach u täsqui? Ca' chich worin tz'ibi tan u jun Dios ca'da: “¡Pitzi u chenob machcatac u te u tz'aycun jini t'an que Dios u yäq'ui tuba ajnic cä ch'a'aljinlaba, jini t'an tuba aj Cristoba!” \p \v 16 Pero mach upete u tz'ombijob ni t'an utzba. Aj Isaías u yälbi Dios täcä ca'da: “Cajnoja, ¿cada an jiq'uin ni machcatac u tz'oni ni t'an cä tz'ayquiba? Uc'a ac'ä mäx tz'ita' ni machcatac u tz'oniba”. \v 17 Tuba cä tz'onänla c'änä älbinticonla najtäcä. Jini acälbintelaba, jin une, cache' u japänonla chich aj Cristo. \p \v 18 Bada cä c'atbenetla ca'da: ¿Mach to bay u yubijob quira cache'da cä japintela? U yubijob chich, uc'a u t'an Dios u yäle' ca'da: \q1 U t'anob machcatac u tz'aycun cua' u chi Dios ubqui cachichcada tu pancab. \q1 Mach coli niump'e caj tu pancab que mach ubcac u t'anob. \m \v 19 Cä c'atbenetla tä cha'num ca'da: ¿Mach quira bay u chi entendejob aj Israelob? U chi entendejob chich, pero mach u yolijob u yäq'ue' tu c'ajalinob. Aj Moisés u worin äli cua' u yäli Dios ca'da: \q1 Cä xe cä sapän ni gente que mach yäcä cäc'a ca' anelaba, y jin uc'a a xe tä ajtäla jac' ajinla. \q1 Cä xe cäq'ue' ajniquetla cäräx t'oc jini gente que mach totoj an u c'ajalin tuba u yubin cä t'anba, uc'a ji'pat más u xe u chen entendejob que anela. \m \v 20 Aj Isaías täcä mach bäc'ti u yäle' cua' u yäli Dios. U yäli ca'da: \q1 Machcatac mach u sacäjob cache' u ch'e' tic bajca anon u pojlijob chich bij. \q1 C'oton cä ye'e' cäba bajca an jini machcatac mach bay u c'ati cache'da anon. \m \v 21 Aj Isaías u yäli täcä cache'da an aj Israelob jinq'uin Dios u yäli ca'daba: “A'uton cä cherben cä c'äb entero q'uin cä joq'ue'job jini gente que mäx tzätz u pamob y mach yo u tz'onänobba”. \c 11 \s1 Los de Israel que son salvos \p \v 1 Jin uc'a bada cä c'atbenetla: ¿U nonoj waläcti quira Dios aj Israelob, ca' a wälä mach jin u ch'ocob? Mach che' u chi. Uc'a ixta no'on täcä es aj israelitajon chich. No'on u natil ch'ocon aj Abraham, de u familiajob aj Benjamín. \v 2 Dios mach u nonoj waläcti u gente, jini u yäli desde oni cache' tuba chichba. ¿Mach to quira bay a ubila cua' u yäle' u t'an Dios cache' u yäli aj Elías, jinq'uin jac' ujin t'oc aj Israelob? Aj Elías u yälbi Dios ca'da: \v 3 “Cajnoja, aj Israelob u laj tzämsijob a wajt'anob, y u laj jinesijob ni alta ta'a. Badaba no'on cä yoc juntuma acolon, y yojob u tzämsenonjob täcä”. \v 4 ¿Cache'da jiq'uin u p'albi Dios? Dios u yälbi ca'da: “Ya'to an siete mil wincärejob täc'a, jini mach bay nocwäni tu pänte' jini päpä' dios u c'aba' aj Baalba”. \v 5 Che' chich täcä bada, ya'to an tz'ita' aj Israelob machcatac yäcä uc'a Dios. Dios u yaquijob uc'a utz u c'ajalin t'oc unejob, mach uc'a cua' chichca u chijobba. Favor u chi une. \v 6 Si Dios u cherbijob jini favor uc'a utz u c'ajalin t'oc unejob, mach u chi uc'a lo que u chijob tuba cherbinticob ca' jini. Si uc'a lo que u chijob Dios u yaquijobba, mach jin favor une jiq'uin. \p \v 7 ¿Cache'da cä xe cäle'la jiq'uin? Cälbenetla que mach upete aj Israelob u pojli cache' u japän ubajob, sec' namás ni yäcä uc'a Diosba. Ni mach yäcä uc'a Diosba, más tzätz'i u pixanob. \v 8 A'uti chich ca' chich u yäle' tama u jun Dios ni u yäle' ca'daba: “Dios u yäc'bi ajnicob ca' a wälä untu que mach'an u c'ajalin, tuba mach ochic tu c'ajalinob niump'e cua'. U yäc'bi ajnicob ca' a wälä ajchoc' tuba mach u chänenob cua' u chen. U yäc'bijob ajnicob ca' a wälä ajcoc tuba mach u yubinob niump'e cua', y che' chich anob ixta bada”. \v 9 Aj David u yäle' täcä ca'da: \q1 Jinq'uin u c'alin c'uxnanob t'oc ch'a'aljin, tajtzäc u te tuyac'ojob jini u yäc'ben u säte'ob, y u xe tä äc'binte u castigo. \q1 Ca' a wälä u juntu caje' ubajob ca' chich untu anima que nume u chen, tajtzäc u caje' uba bajca an u cajquiba. \q1 \v 10 Tax u nonoj bäle' uba u jutob uc'a mach u chänen cada an u biji Dios. \q1 Paq'uin colac ca' a wälä locó u patob t'oc jini noj cuch de tanä que u cänäntanobba. \s1 La salvación de los que no son judíos \p \v 11 Bada cä c'atbenetla ca'da: ¿U nonoj sätijob quira t'oc Dios aj Israelob? ¡Mach une! Jini mach jin aj Israelobba u pojli cache' u japän ubajob uc'a xi u säte'ob t'oc Dios aj Israelobba. Tu chänenob aj Israelob ca' jini, u xe u yolin u japän ubajob täcä. \v 12 Uc'a u säti aj Israelob, pasi mejor tuba upetejob pancab. Uc'a aj Israelob mach u tz'ombijob Dios, mejor chich pasi tuba jini que mach jin aj Israelob. Y si ca' jini u chi pasa, más rete utz u xe jinq'uin Dios u sujtä u sapän aj Israelob jinq'uin u xe u tz'ombenob u t'an cha'num. \p \v 13 Anela gentil, que mach jin aj Israeletla, mu' cälbenetla ni jini. No'onba Dios u yacon tuba cälbenetla ni t'an tuba aj Jesucristo. Jin uc'a cachichcada cäle' que tä' utz chich jini patanda que äc'binton cä chen. \v 14 Acä chen ca' jini bay toca tu chänenob cä lotob aj Israelob cache' anela a japän abala, tulaj sujlecob u yolin u japän ubajob täcä. \v 15 Si Dios sis'i u c'ajalin t'oc upete a'ajtäjob pancab jinq'uin u yäcti aj Israelob, más pitzi u xe jinq'uin Dios u xe tä sujtä u sapänob tä cha'num. Ca' jini es ca' a wälä u xe tä cuxpescanob tan ajchämejob. \v 16 Si ni ixim ch'u'ul chere ajnic uc'a Dios, ch'u'ul ayan täcä ni waj jini que u xe tä uteba. Si untec te' ch'u'ul chere ayan uc'a Dios u wi', ch'u'ul ayan täcä u te'e. Ca' chich jini aj Israelob täcä. Si u najtäcäl noxi'papob ch'u'ul chere uc'a Dios ajni, che' chich täcä unejob ixta bada ch'u'ul chere ayanob. \p \v 17 Ca' u chen untu winic pancab t'oc untec te' olivo jinq'uin u teclaj sec'ben u c'äb y u täc'ben otro c'äb te' más utzba tuba u chen segui ch'ijic uc'a u chun ni mero te' olivo u yäc'ben u chen segui ch'ijic. Pero jini u chi Diosba, u ch'i u c'äb päpä' te' olivo tuba u täc'ben tuyac'o ni mero te' olivo. Ca' jini anelaba aj gentiletla es ca' a wälä ni c'äb te' jini que äc'quetla en lugar de aj Israelob. Anela a chen segui ch'ijela ca' chich ni mero u c'äb ni te' jini. \v 18 Mach a wäle' que más utzet que ni u c'äb te' que pa'sinti uc'a äc'caquet aneba. Uc'a si a wäle' ca' jiniba, c'änä a wina'tan que mach ane a chen mantene jini wi' te'. Wi' te' ni u chenet mantene aneba. \p \v 19 Aneba ti a xe a wäle' ca'da: “U c'äb ni te' jini pa'sinti uc'a äc'cacon no'on”. \v 20 Toj chich une. Pero unejobba pa'sinti uc'a mach u tz'ombijob u t'an Dios. Anelaba ya'anetla t'oc Dios uc'a a tz'onila chich. Jin uc'a mach a wäle'la ane que más utzetla. C'alin cänäntan abala; mach xiquet a säte'la t'oc Dios. \v 21 Uc'a si Dios mach u chi perdona ni aj Israelob que u sätijob t'ocba, anela täcä mach uxin u chenet perdonala si a säte'la t'oc. \v 22 Iranla jiq'uin cache' Dios utz u c'ajalin, y cäräx chich täcä. Cäräx une t'oc machcatac u säte' t'oc uneba. Pero t'oc anelaba utz chich u c'ajalin si totoj mach a wäctala a chenla ca' chich yo uneba. Uc'a si anela a wäctan a chenla ca' jini, u xe chich u pa'senetla täcä. \v 23 Aj Israelobba, si sujlec u tz'onänob, Dios u xe chich u sapänob. Dios u cänäntan chich poder tuba sujlec u yäq'ue'ob cha'num ca' chich ajni. \v 24 Anelaba ch'ämquetla ca' a wälä tuyac'o untec te' que mach utzba y äc'quetla tuyac'o ni te' utzba. Si Dios u chi ca' jini, más u ch'e' u chen t'oc jinchichba c'äb te' que u pa'siba, sujlec u yäq'ue' cha'num ca' chich ajni. \s1 La salvación final de los de Israel \p \v 25 Bada jiq'uin cä lot, co que a wina'tanla cua' an tu c'ajalin Dios, que mach yuwi niuntuba, uc'a mach xiquet a wäle'la cache' más utzetla ane que unejob. Jinda ni cälbenetlaba: Aj Israelob nebaj tzätz'i u pixanob ixta que mach tz'äctac ni aj gentilob que u xe u sapän u t'an Dios. \v 26 Cuanta tz'äcti tä ochejobba, upete aj Israelob u xe tä japinte. Ca' chich u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba ni u yäle' ca'da: \q1 Jini Ajjäpon u xe tä pase ya'i tama ni caj tä Sión, \q1 u xe tä te u laj pa'säben u malujle u ch'ocob aj Jacob. \q1 \v 27 Cuanta cä laj pa'säbi u tanäjob, \q1 u xe tä tz'äctan tä ute jini cä worin tusi t'oc unejobba. \m Ca' jini u yäli Dios. \p \v 28 Aj Israelobba mach u sapi u t'an aj Cristo y mach u bisa bijob t'oc Dios, uc'a ca' jini ajnic cache' a tz'onänla anelaba. Pero Dios u yajna'tanob chich uc'a u najtäcäl noxi'papob, uc'a Dios chich u yaquijob. \v 29 Lo que u sijän Diosba, mach u sutwan u ch'e' cha'num. Dios mach u yose niuntu tuba u pa'sen tä cha'num. \v 30 Ajniba mach a tz'ombila u t'an Dios y badaba Dios u ch'ämbetla yajin uc'a aj Israelob u yäcti u tz'omben u t'an Dios. \v 31 Badaba unejob mach u tz'ombejob u t'an Dios. Pero ca' chich u ch'ämbetla yajin Dios, che' chich u xe u ch'ämbenob yajin täcä. \v 32 Dios chich u yäcti ajnic tzätz u pixanob upete a'ajtäjob pancab uc'a ji'pat u xe chich u laj ch'ämben yajinob. \p \v 33 Mach'an niuntu que u c'ote ca' Dios, uc'a mäx q'uen cua' u cänäntan une. Mäx q'uen u c'ajalin Dios ixta mach'an u xupiba. Uneba yuwi chich upete cua' u xe u chen. Mach cä che trebe cuwina'tanla cache'da u te tu c'ajalin une jinq'uin u chen cua'tac yo u chenba. Mach cä che trebe cuwina'tanla täcä cua' uc'a u chen ca' jini. \v 34 ¿Caxca une yuwi cache'da an u c'ajalin Dios? Mach'an machca. ¿Caxca une u yäc'ben c'ajalin cache'da u xe u chen? Mach'an niuntu. \v 35 ¿Caxca une u yäc'bi u matän Dios najtäcä uc'a Dios u sutjatz'ben u jelo? Niuntu une. \v 36 Uc'a une chich u yäq'ue' upete cua' chichca que ayan. Upete lo que ayanba, une chich u chi, une chich u chen mantene y tuba chich une. Jin uc'a c'änä cä paq'uin ch'u'ul c'ajti'inla une. Che' chich utic. \c 12 \s1 La vida consagrada a Dios \p \v 1 Bada jiq'uin cälbenetla, cä lot, cache' tä' coba que a wäq'ue' abala tu c'äb Dios de u matän, y cuxlequetla sec' tuba une, uc'a ca' jini chich yo Dios a chenla. Cälbenetla cache' c'änä a chenla ca' jini uc'a tä' utz u c'ajalin Dios t'oc anela tuba u ch'ämbenetla yajin. Machcatac u totoj ch'u'ul c'ajti'inob Dios, c'änä chich u yäq'ue' uba tu c'äb. \v 2 Mach a chenla ca' u chenob a'ajtä pancab, jini que mach'anob tu tojaba. C'änä nonoj tzijibac a c'ajalinla uc'a a nonoj q'uexe' a bijila. Si ajniquetla ca' jini, u xe tä te ta' c'ajalinla cua' yo Dios utic. A xe a wiranla que mejor chich ni yo utic Diosba, tä' pitzi y tä' utz une. \p \v 3 Dios tä' utz u c'ajalin t'oc no'on, u yäc'bon cä ye'benetla u t'an. Cälbenetla jiq'uin que mach a sinlaj chen pensala cache' más utzetla que a lot. Si totoj tubalonla Dios, c'änä chich tic täj c'ajalinla cache' mach jin cua'onla. Dios ni machca u yäc'benonla cä tz'onänla bäye chichca jini. \v 4 Iranla cache' an untu winic. An u c'äb, u jut, u yoc, ixta upete lo que u cänäntan, y upete ayan tuyac'o untuntu winic. T'oc t'oc u patan lo que an tuyac'o ni winic. \v 5 Ca' jini chich ayanonla no'onla que tubalonla aj Cristo. Q'uenonla chich, pero tomp'emp'e ayanonla tuba aj Cristo. Mul ayanonla chich ca' a wälä ump'e cuerpo. \p \v 6 Dios u yäc'bonla cada juntu yänäjtac cä c'ajalinla tuba cä chenla cua' chichca, ca' chich u yoli u yäc'benonla uc'a utz u c'ajalin t'oc no'onla. Cada juntu c'änä u chen ni patan que u ch'e' u chenba. Machcatac äc'binti u c'ajalin tuba u yäle' u t'an Dios, c'änä chich u yäle' upete jini u tz'onän, ca' chich Dios u yäc'bi u chen. \v 7 Machcatac äc'binti u c'ajalin tuba u täclen jini machcatac an t'oc aj Cristoba t'oc cua' chichca patan que Dios u yäq'ui tä uteba, c'änä chich u c'alin chen. Machcatac äc'binti u c'ajalin tuba u ye'ben u lot u t'an Dios, c'änä chich u c'alin ye'ben. \v 8 Machcatac äc'binti u c'ajalin tuba u yäc'ben c'ajalin u lot, c'änä chich u chen. Machcatac u chen sijba, c'änä chich u c'alin chen sij sin jaq'uinle. Machcatac a wajnojala, c'änä chich ajnic ch'o'o tuba u chen manda utz. Machcatac u täclen ni tenten ubajobba, c'änä chich u täclen t'oc ch'a'aljin. \s1 Deberes de la vida cristiana \p \v 9 Mach a susuc yajna'tan a lot. Totoj yajna'tan chich. Tz'eje abala t'oc ni c'ajalin mach utzba. Äc'ä abala t'oc ni c'ajalin utzba. \v 10 Maläc yajna'tan abala ca' chich a yajna'tan ni mero a säcunlaba. C'änä a wäq'ue'la tä yajna'tinte a lot, y mach a wäq'ue' abala ane tä yajna'tinte. \p \v 11 Mach ajniquetla t'oc tz'uble. Chenla upete t'oc ch'o'ole. Tä' ch'o'o ajnic a pixan tuba a chenla cua' yo Dios utic. \p \v 12 Ajnic a ch'a'aljinla uc'a a wila chich que u totoj xe u yäc'benet a matänla aj Cristo tu xe tä te. Mach jaq'uic ajinla jinq'uin a tz'ibajtescanla. Mach a wäctan a chen c'änti'yala. \p \v 13 C'änä a täclenla t'oc cua' chichca c'änä uc'ajob jini machcatac an t'oc Diosba. Osenla tan a wototla machca chichca u tejob natba. \p \v 14 Ch'u'ul c'ajti'benla Dios machca chichca u cräxna'tanetla. C'atbenla Dios que u ch'u'ul chenob y mach a cäräx älbenla anelaba. \p \v 15 Ch'a'alesan ajinla t'oc machcatac ch'a'a ujin. Chen uq'uela t'oc machcatac u chen uq'uejobba. \p \v 16 Maläc ajnic tomp'e a c'ajalinla. Mach a yänäl chänen a lot. C'änä a wolin täcä cachichcamba pobrejilba. Mach a wäle' que ane más an a c'ajalinla que niuntu. \p \v 17 Machca u tz'ibajtesanet, mach a sutjatz'ben u jelo t'oc tz'ibajtesia. Iran que a chenla jini que yuwi upete que utz uticba. \v 18 Anelaba, iran si u ch'e' ajnic sis a c'ajalinla t'oc upete. Mach a t'äbsen abala ni tz'ita' tä buya t'oc a lot. \v 19 Anela cä yajben lot, machca chichca u cherbenetla cua' chichca mach utz, mach a wäc'benla u toje' anelaba. Äctanla tuba u chen castiga Dios. Uc'a tz'ibi ayan tan u jun Dios u yäle' ca'da: “No'on ni machca u yäq'ue' castigo. No'on cä xe cä'ben u toje' u tanäjob”. Ca'da u yäle' Cajnojala. \v 20 U yäle' täcä ca'da: “Si machca chichca u cräxna'tanet y jitz'o u chen, äc'ben ane cua' u c'uxe'. Si tiquin u ti', äc'ben cua' u yuch'en, uc'a si a chen ca' jini, u xe tä quisnäjan t'oc lo que mu' u cherbenet”. \v 21 Mach a wäctan aba tuba a chen a tanä uc'a lo que a cherbinte. Paq'uin chen ni utzba, uc'a ca' jini mach ajnic cua' uc'a utic ni mach utzba. \c 13 \p \v 1 Cäpetela c'änä cä tz'ombenla u t'an gobierno. Mach'an niuntu gobierno si mach u yäq'ue' Dios. Jini gobierno que ya'anba, Dios chich u yäq'ui une. \v 2 Jin uc'a machcatac u jule' uba tuyac'o ni gobierno, u jule' uba tuyac'o jini Dios u yäq'uiba. Ni jini machcatac u jule' uba tuyac'o gobiernoba, unejob chich u sacän bintic u toje' u tanä. \v 3 Uc'a ni gobierno mach jin tuba u bäc'tesan machca u chen tu toja. Ni gobiernoba tuba u bäc'tesan machca mach u che tu toja. ¿A wo quira ane mach u bäc'tesanet ni gobierno? Chen tu toja jiq'uin, y une chich u xe u yäle' cache' utz mu' a chen. \v 4 Jinchichba gobiernojob u yäq'ui Dios tuba ajniquetla utz pancab. Si mach a che tu tojaba, ayan chich cua' uc'a a bäc'tan. Mach päpä' an u poder ni gobierno tuba u yäq'ue' castigo. Dios chich u yäq'ui ni gobierno tuba u yäq'ue' ni castigo que Dios yo äc'bintic ni machcatac mach u che tu toja. \v 5 C'änä chich cä tz'ombenla u t'an ni gobierno, mach sec' uc'a mach binticon castigola. C'änä cä tz'ombenla uc'a cuwila chich que jin chich ni c'änä cä chenlaba. \v 6 Jin uc'a c'änä täcä cä'benla taq'uin ni gobierno jinq'uin u c'atänba. Dios chich u yäc'bi cua' patan u xe u chen ni gobierno, y seq'uen jin chich an u paq'uin chen. \p \v 7 Tojbenla upete machcatac a cherben debela. C'änä a toje'la ni derecho que u c'atän ni gobierno. C'änä a toje'la täcä jinq'uin a c'atbinte taq'uin tuba utic cua' chichca jini tan a cabla. Chen respetala jini c'änä utic respetaba. Yajna'tanla jini c'änä yajna'tinticba. \v 8 Niuntu mach a cherben debela niump'e cua'. Jini yo a paq'uin chenlaba, a maläc yajna'tan abala. Machcatac u totoj yajna'tan u lotba, u chi chich cumpli ca' u yäle' ni ley ta Dios. \v 9 Ni ley jiniba u yäle' ca'da: “Mach a sacän a tz'ijte'. Mach a chen tzämsa. Mach a chen xuch'. Mach a sube' a lot t'oc jop'ojti'. Mach a c'upän cua' chichca u cänäntan a lot”. Upete ni manda jini u laj ute cumpli jinq'uin u chen untu ca' u yäle' jimba t'anda: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane”. Cachichcamba manda que ajnic täcä, upete u laj ute cumpli jinq'uin u chen untu ca' u yäle' jimba t'anda. \v 10 Si a totoj yajna'tan a lot, mach uxet a cherben niump'e cua' que mach utz. Jin uc'a, si a totoj yajna'tan a lot, ca' jini a chen chich cumpli t'oc upete lo que u yäle' ni ley. \p \v 11 Cälbetla a chenla ca' jini, uc'a a wila chich que ac'oti q'uin ajniquetla ch'o'o tuba a chenla cua' yo Dios utic. Mach ajniquetla ca' a wälä tä wäye. Anelaba a tz'onila, y badaba más anatz'äjbäli q'uin tuba tic ni Cajjäpomla. \v 12 Ca' a wälä ac'äb anonla uc'a mach'an Cajnojala wida. Ni it'obni mu' u nume, y u chen tä junch'äcnan, uc'a mach ni' q'uen yo tuba tic uneba. Jin uc'a c'änä cäctan cä chenla upete cua' chichca que mach utzba. C'änä cä chenla lo que Dios yo que cä chenla. \v 13 C'änä cä chenla tu toja ca' chich u chen untu winic t'oc q'uin jinq'uin mu' u chäninte cua' u chenba. Mach utz cä chenla cua' chichca mach utz que u yute tan q'uin ch'uje. Mach ajniconla tä chibälnan. Mach yo cä päpä' c'upänla ixictac y mach cä päpä' c'upänla niump'e cua' que mach utzba. Mach päpä' ajniconla tä buya. Mach ajnic jac' cäjinla si cä chänenla que cä lotla u cänäntan más que no'onla. \v 14 Si totoj anetla t'oc Cajnojala aj Jesucristo, chenla ca' chich yo uneba utic. Mach a wäq'ue' a c'ajalinla a chenla jini mach utz que u päpä' te ta' c'ajalin a chenlaba. \c 14 \s1 No critiques a tu hermano \p \v 1 Sapänla tuba a wosenla machcatac mach to u totoj och tu c'ajalin jini u tz'onänba. Mach a q'uejpanla si mach to yuwi utz cua' c'änä u chen. \v 2 Untu u yäle' que u ch'e' u c'uxe' upete cua' chichca. Otro que mach to u totoj och tu c'ajalin jini u tz'onänba, sec' u jut päc'äbi u c'uxe'. \v 3 Ni machca u c'uxe' upete c'uxbi, mach utz u tze'tan jini machca u yacän camba u xe u c'uxe'. Ni machca mach u c'uxu upete c'uxbiba, mach utz u yäle' que mach u che tu toja jini machca u c'uxe' upete. Uc'a Dios chich u sapijob tuba ajnic de u ch'ocob. \v 4 Aneba, ¿caxcajet ane tuba a wäle' que mach tu toja u chen u yajpatan otro? Mach jin a cuenta ane. U yum une ni u yäle' si utz o si mach utz cua' mu' u chen. Dios ni cä Yumla. Une u xe u yäle' cache' utz ni cua' cä chenla, uc'a Cajnojala Dios u cänäntan poder tuba u yäc'benonla cä chenla utz. \p \v 5 Ayan machcatac u yäle' cache' ayan q'uinob que c'änä cänäntintic. Otrosjob u yäle' cache' upete q'uin igual chich. Cada juntu c'änä tic tu c'ajalin camba ni u toja que u ch'e' u chen. \v 6 Machcatac u cänäntanob jini q'uin que u yäle'ob que c'änä cänäntinticba, u chenob ca' jini uc'a u yäle'ob que ca' jini yo Cajnojala Dios utic. Machcatac mach u cänäntajob ni q'uinob jini, u yäle'ob täcä que utz ni cua' u chenob. Machcatac u c'uxe'ob upete c'uxbi, u yäle'ob que ca' jini yo Cajnojala Dios utic, y u yälben chich Dios que uc'adios u chi. Machcatac mach u c'uxujobba, u yäle'ob täcä que utz ni cua' u chenob, y u yälbenob chich Dios täcä que uc'adios u chi. \p \v 7 Niuntulonla mach cuxulonla täc mandala. Niuntulonla mach u ch'ä chämiconla täc mandala. \v 8 Ya'to cuxulonlaba, tubalonla chich Dios. Si chämiconla, tuba chich Dios acä chämola. Jin uc'a jiq'uin, si cuxulonla o si chämenonla, tubalonla chich Dios. \v 9 Jin uc'a aj Cristo chämi, cuxpi, y badaba paq'uin cuxu ayan, uc'a ajnic de Ajnoja tuba ni chämijobba y tuba machcatac cuxu ayan. \p \v 10 Aneba jiq'uin, ¿cua' uc'a a wäle' que mach u che tu toja otros hermanojob? ¿Cua' uc'a täcä a wäle' que mach to u totoj cänäjob? Mach jin a cuenta ane tuba a chen ca' jini. Uc'a cäpetela chich cä xela tu pänte' aj Cristo tuba u jiran si acä chila tu toja. \v 11 Che' chich worin tz'ibi tama u jun Dios ca'da: \q1 No'onba cuxulon y toj chich cä t'an, u yäle' Cajnojala Dios. Upete a'ajtäjob pancab u xe tä noctä täc pänte', \q1 y upete u xe u laj ch'u'ul c'ajti'inon, no'on ni mero Dioson. \m \v 12 Cada juntu de no'onla cä xe cäle'la tu pänte' Dios cua'tac cä chila. \s1 No hagas tropezar a tu hermano \p \v 13 Jin uc'a mach utz cä päpä' älben cä lotla que mach u che tu toja. Jini c'änä cä chenlaba, quiranla que mach cä chenla no'onla niump'e cua' que u yäc'ben u säte' ni quermanola. \v 14 Ni cä xe cäle'ba toj une, uc'a cuwi chich cache' Cajnojala aj Jesucristo yo cälbenetla ca' jini. Upete cua' tä c'uxcan que u yäq'ui Dios pancabba, utz chich une. Pero machca chichca que u te tu c'ajalin que ump'e c'ux mach utz u c'uxe', es u tanä chich si u c'uxe'ba. \v 15 Si ane a wäc'ben jaq'uic ujin ni hermanojob uc'a a c'uxe' ane jini u yäle'ob que mach utz c'uxcacba, mach a ni' yajna'ta jiq'uin ni hermanojob jini. Aj Cristo chämi tuba u japän ni hermanojob jini. Iran que mach a'ben u säte' t'oc Dios uc'a cua' chichca que a c'uxe'ba. \v 16 Jini cua' chichca a wäle' ane que utz uticba, mach a chen si jin u yäc'ben u sinlaj äle' cua' chichca a lot. \v 17 Dios u yäc'bon ochiconla bajca u chenonla manda, mach uc'a lo que cä c'uxe'la o lo que cuch'enla. Pero u yosonla uc'a yo ajniconla tu toja, yo ajnic ch'ijcab cä c'ajalinla, yo ajnic cä ch'a'aljinla. Ni Ch'u'ul Pixan une ni u yäq'ue' ajniconla tu toja, u yäq'ue' ajnic ch'ijcab cä c'ajalinla, u yäq'ue' ajnic cä ch'a'aljinla. \v 18 Si ca' jini ajniconla uc'a ayanonla t'oc aj Cristo, tä' acä ch'a'alesbenla ujin Dios. A'ajtäjob täcä pancab u xe u chänenob chich cache' tu toja cä chenla. \p \v 19 Jin uc'a jiq'uin, c'änä cäq'ue' cä c'ajalinla cä chenla cua' chichca jini que u yäq'ue' ajnic ch'ijcab cä c'ajalinla t'oc upetejobba, y c'änä cä maläc täclen cäbala tuba más cä totoj tz'ombenla u t'an Dios. \v 20 Si uc'a por cua' cä c'uxe'la u yäc'ben u jobän uba u c'ajalin cä lotla tuba sutwänic tu pat, mach utz cä c'uxe'la. Upete c'uxbi utz chich, pero mach utz a c'uxe' cua' chichca si jin u yäc'ben u säte' a lot. \v 21 Utz chich cäctanla c'ux we'e y u yuch'can vino, jini c'äb uvaba, si jini u yäc'ben u chen u tanä untu quermanola. Che' chich täcä utz cäctanla upete cua' chichca que u yäc'ben u chen u tanä, que u yäc'ben sujlec tu pat, que u yäc'ben u jobän uba u c'ajalin t'oc lo que u tz'onänba. \v 22 Si ane a totoj tz'onän chich cache' utz cua' a chen, mach c'änä a tz'aycun aba cache' tu toja mu' a chen. Seq'uen tan a c'ajalin ajnic, y Dios namás yuwi täcä. Ch'a'a ujin machca mach u che jini u te tu c'ajalin que bay mach utz u chenba. \v 23 Machca u c'uxe' cua' chichca jini jinq'uin u te tu c'ajalin bay mach yo Dios c'uxcacba, u chen chich u tanä. U tanä chich, uc'a u c'uxi y mach u totoj tz'onä si utz u c'uxe'. Uc'a upete ni cä chenlaba, y mach cä totoj tz'onä si utz cä chenlaba, tanä chich une. \c 15 \s1 Agrada a tu prójimo, no a ti mismo \p \v 1 No'onla cuwila chich cua' yo Dios cä chenla. Jin uc'a c'änä cä täclenla machcatac mu'to u totaj tz'onän to, uc'a mach u säte' u biji, y tuba u c'alin tz'onänob más. Mach utz cä chenla seq'uen lo que co cä chenla no'onlaba. \v 2 Cada juntu de no'onla c'änä cä chenla jini que utz tu jut cä lotla, uc'a ca' jini más u c'ac'a' tz'ombenob u t'an aj Jesucristo. \v 3 Uc'a aj Cristo täcä mach u chi sec' jini u yoli u chen uneba. Uneba u chi pasa ca' chich tz'ibi ayan tan u jun Dios, bajca u yäle' ca'daba: “Jini cräxt'an bajca cäräx älbintetba, täjcac'o laj yäli une”. \v 4 Upete jini jun ta Dios worin tz'ibinti oniba, tz'ibinti uc'a cä cäne'la cua' yo Dios cä chenla y cache'da u ch'e' cä c'alin pitänla jini que une u yäli u xe u yäc'benonlaba. U ye'benonla cache' a'ajtäjob oni u c'älijob chich tz'ibajtesia y Dios u ch'a'alesbi ujinob. Ca' jini cä xe cäq'ue' täj c'ajalinla cache' no'onla täcä Dios u xe u yäc'benonla más cä ch'a'aljinla y u xe u yäc'benonla upete jini cä c'alin pitänlaba. \v 5 Dios u yäq'ue' cä c'älenla tz'ibajtesia y u yäq'ue' ch'a'alac cäjinla. Co que jinchichba Dios u yäc'benetla ajnic tomp'e a c'ajalinla ca' chich u ye'benonla aj Cristo Jesús. \v 6 Ca' jini tomp'e a c'ajalinla a xe a ch'u'ul c'ajti'inla Dios, u Pap Cajnojala aj Jesucristo, y ca' a wälä tomp'e a ti'la tä t'an. \s1 El evangelio anunciado a los que no son judíos \p \v 7 Bada jiq'uin c'änä a maläc yajna'tan abala, uc'a aj Cristo u saponla cäpetela tuba ajniconla de u ch'ocob Dios. Si a chenla ca' jiniba, a ye'e'la chich cache' tä' pitzi cua' u chen Dios, y otrosjob täcä u xe u ch'u'ul c'ajti'inob. \v 8 Bada cälbenetla cache' aj Cristo juli pancab tuba u täclenob jini circuncisa'ojobba uc'a chänintic cache' toj chich u t'an Dios. Aj Cristo chich ni Dios u yälbi cä najtäcäl noxi'papla que u xe u täscunba. \v 9 Juli täcä tuba aj gentilob uc'a u ch'u'ul c'ajti'in Dios jinq'uin u chänenob cache' utz u c'ajalin uneba. Ca' chich u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba ca'da: \q1 Jin uc'a cä xe cä ch'u'ul c'ajti'inet bajca an aj gentilob. \q1 Cä xe cä c'äye' a c'aba'. \m \v 10 Jinchichba jun u yäle' tä cha'num ca'da: \q1 Ch'a'alesan ajinla, anela gentil, nämte' t'oc machcatac tuba chich Dios. \m \v 11 U yäle' täcä ca'da: \q1 Apetela, gentil, ch'u'ul c'äyäla Cajnojala. \q1 Upete caj pancab c'änä u ch'u'ul c'ajti'inob Dios. \m \v 12 Aj Isaías täcä u tz'ibi ca'da: \q1 U xe tä tutz'e untu u natil ch'oc aj Isaí. \q1 Jini u xe tä te tuba u chen manda aj gentilob. \q1 Ni aj gentilobba u xe chich u c'alin pitän tuba u Yajjäpomob. \p \v 13 Dios chich u yäc'bon cä totoj wina'tanla cache' u xe u chen ca' chich u yäli u xe u chen t'oc no'onlaba. Co que jinchichba Dios u yäc'benetla q'uen a ch'a'aljinla, y u yäc'benetla bon ajnic sis a c'ajalinla uc'a a tz'ombenla u t'an aj Cristo. Co que ni Ch'u'ul Pixan t'oc u poder u yäc'benetla c'ac'a' ajnic ta' c'ajalinla cache' u xe chich u yäc'benetla Dios jini u yäli u xe u yäc'benetlaba. \p \v 14 Cä lot, no'onba totoj cuwi chich cache' utz cua' a chenla. Totoj cuwi chich täcä cache' q'uen cua' a cänila. A chen trebela chich a maläc ben c'ajalin a lotla. \v 15 Pero cä tz'ibi ni t'anda tuba cä täscäbenetla uc'a cä c'ajti'benetla upete cua'tac a cänila. Dios chich tä' utz u c'ajalin t'oc no'on. Une ni u yäc'on de ajpatan taj Cristo, y cuwi cache' une yo cä tz'ibbenetla ni junda. \v 16 Jinda ni patan äc'bintonba, cä tz'aycäbenob aj gentilob cache' Dios u japänob. Ca' jini ajnic ni aj gentilob que u tz'onänobba ca' a wälä ump'e matän que cä'ben Dios, ni tä' yoba u sapänba. Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'ben ch'u'ul ajnicob tu jut. \p \v 17 Ayan chich jiq'uin cua' uc'a ch'a'alac cäjin uc'a ni patan cä cherben Diosba, uc'a nämte' t'oc aj Cristo ayanon cä chen ni patan jini. \v 18 No'on mach cä tz'aycu cua' u chi otro. Acä tz'aycun cache'da u chi aj Cristo bajca u yäc'bon cä tz'aycäbenob aj gentilob u t'an. Une u yäc'bi ni aj gentilob u tz'ombenob u t'an uc'a ni t'an que cä tz'aycäbijobba, y uc'a cua' cä chi no'onba bajca anob. \v 19 Che' chich täcä aj Cristo u yäc'bijob u tz'ombenob u t'an uc'a cä chi q'uen cua' chichca jini t'oc u poder ni Ch'u'ul Pixan tuba u ye'e' u poder Dios. Cä täq'ui cä tz'aycun u t'an aj Cristo tä Jerusalén y tä cabil cab ixta c'oton tä Ilírico, y cä laj tz'ayqui chich. \v 20 Jin chich ni tä' coba cä chen, cä tz'aycun u t'an aj Cristo bajca mach to bay utz'ayquinti. Cä chi chich ca' jini uc'a mach coli xicon cä tz'aycun bajca otro u täq'ui u tz'aycun, tuba cä tzupsäben u patan, ca' a wälä no'on cä tzupsen cä chen ump'e otot que otro u täq'ui u chenba. \v 21 No'on cä chi ca' jini uc'a pasic toj ni jun ta Dios u yäle' ca'daba: \q1 Jini mach to bay utz'aycäbintijob u t'an aj Cristo u xe chich yuwina'tanob. \q1 Jini mach to bay u yubijob u t'anba u xe chich u chen entendejob. \s1 Pablo piensa ir a Roma \p \v 22 Uc'a ni patan cä chenba mach to cä che trebe xicon bajca anetla. \v 23 Mach ump'e año numi coli xicon bajca anetla. Badaba cä xe chich uc'a mach ani' coli wida niump'e caj bajca cä tz'aycun u t'an Dios. \v 24 Jinq'uin acä xe tä España, cä xe chich tä nume bajca anetla, uc'a tä' co cä chänenetla täc nume. Anela chich a xe a täclenonla tuba bixicon bajca cä xe cuanta cä bon ch'a'alesi cäjin t'oc anela ya'i. \v 25 Badaba ya cä xe tä Jerusalén tä c'äncan, cäctäbenob ump'e matän machcatac u tz'ombi u t'an Dios ya'iba. \v 26 Uc'a machcatac ta Dios tama ni noj cabob tä Macedonia y tä Acaya ti tu c'ajalinob cache' utz u woye'ob tz'ita' matän tuba u täscäbenob jini machcatac u tz'omben u t'an Dios ya'i tä Jerusalén, jini machcatac más c'änä uc'ajobba. \v 27 U yälijob cache' utz chich u chenob ca' jini, y c'änä chich u täclenob ni aj Jerusalénob ca' jini. Ca' a wälä u cänäntanob ump'e bet t'oc, uc'a najtäcä aj Jerusalénob u täsqui tä tz'ayquinte u t'an Dios tä Macedonia y tä Acaya. Jin uc'a bada c'änä u täclenob aj Jerusalénob t'oc cua' chichca que c'änä uc'ajob. \v 28 No'on ni cä xe cä bisan ni matän jini tä Jerusalén. Cuanta ajnon cäctanba, cä xe chich tä nume tä wawa'ne bajca anetla, jinq'uin cä bixe tä España. \v 29 Cuwi chich que jinq'uin acä xe tä c'ote bajca anetla cäle' u t'an aj Cristo, une chich u xe u c'ac'a' ch'u'ul chenonla. \p \v 30 Cä lot, tä' co que a bon chenla c'änti'ya por no'on. Ca' jini co a täclenonla. Che' chich yo utic Cajnojala aj Jesucristo. Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bonla chich cä maläc yajna'tan cäbala ca' jini. \v 31 C'atbenla Dios que u japänon tu c'äb ni gente que mach u tz'ombe u t'an Diosba ya'i tä Judea. C'atbenla Dios täcä que u täclenon t'oc ni c'äncan que äc'binton cä chen ya'i tä Jerusalénba, y que jini machcatac yäcäjtac uc'a Dios ya'iba u sapänob chich t'oc ch'a'aljin jini matän que cä xe cä bisbenobba. \v 32 Co que a c'atbenla Dios täcä que une chich u täscunon bajca anetla t'oc ch'a'aljin, y que c'ac'a' ch'a'alac cäjin cä ch'e' cäba tz'ita' bajca anetla. \v 33 Jini Dios que u yäq'ue' ajnic sis cä c'ajalinlaba ajnic t'oc apetela. Che' chich ajnic. \c 16 \s1 Saludos personales \p \v 1 Co cälbenetla cache' ix Febe ni quermanalaba une u xe u täsbenetla ni junda. Jini ixicdaba ixpatan une tuba Dios, ya'i bajca a'uti u woylan ubajob tä Cencrea. \v 2 Osenla une bajca anetla, uc'a une täcä tuba chich Cajnojala. Ca' chich jini yo Dios a chenla uc'a une chich u yaquetla tuba u ch'ocob. Cälbenetla täcä que a täclenla t'oc cua' chichca que c'änä uc'a. Uneba mach untu u bon täcli. No'on täcä u bon täclon chich. \p \v 3 Äc'benob u c'aba' Dios ix Priscila y aj Aquila. Unejobba nämte' cä chijob t'oc ni patan taj Cristo Jesús. \v 4 Unejobba u jup'i uba u japänon ixta u yäq'ue' ubajob tä chämo. Jin uc'a cälbenob que uc'adios u chi, y mach sec' no'on. Upete aj gentilob täcä ni u tz'ombi u t'an Diosba u yälbenob täcä que uc'adios u chi por no'on. \v 5 Äc'benla u c'aba' Dios täcä upete machcatac u tz'omben u t'an Dios, ni a'uti u woylan ubajob tu yototba. Äc'benla u c'aba' Dios cä yajben lot aj Epeneto. Une ni chäcäl najtäcä u tz'ombi u t'an aj Cristo ya'i tä Acaya. \v 6 Äc'benla u c'aba' Dios ix María. Uneba u bon chi patan tuba u täclenetla. \v 7 Äc'benla u c'aba' Dios aj Andrónico y aj Junias, jinchichba familia täc'aba. Unejobba nämte' mäjcon t'oc tan cárcel. Unejobba mäx ch'o'o tuba xic t'oc u t'an Dios cachichcada. Jinq'uin mach to cä tz'ombe u t'an aj Cristo, unejobba u tz'oni chich. \p \v 8 Äc'benla u c'aba' Dios aj Amplias, tä' yajbi cäc'a uc'a une täcä tuba chich Cajnojala. \v 9 Äc'benla u c'aba' Dios aj Urbano, jini cajtäclaya t'oc jini patan cä chen taj Cristo Jesúsba. Äc'benla u c'aba' Dios täcä aj Estaquis, cä yajben lot une. \v 10 Äc'benla u c'aba' Dios aj Apeles. Uneba tajtoj u biji t'oc aj Cristo. Äc'benla u c'aba' Dios täcä machcatac ya'an tan yotot aj Aristóbulo. \v 11 Äc'benla u c'aba' Dios aj Herodión, jinchichba familia täc'aba. Äc'benla u c'aba' Dios täcä machcatac ya'an tan yotot aj Narciso, jini machca u tz'onänob Cajnojalaba. \v 12 Äc'benla u c'aba' Dios ix Trifena, ix Trifosa täcä. Unejobba u cherben u patan Cajnojala. Äc'benla u c'aba' Dios ix Pérsida. U c'ac'a' chi chich u patan Cajnojala täcä. \v 13 Äc'benla u c'aba' Dios aj Rufo, jini tä' olo uc'a Cajnojalaba. Äc'benla u c'aba' Dios u na' täcä, uc'a ni ixic jiniba u yajna'tanon ca' a wälä u yajlo'on. \v 14 Äc'benla u c'aba' Dios aj Asíncrito, aj Flegonte, aj Hermas, aj Patrobas, aj Hermes, y machcatac u tz'omben u t'an Dios que u woylan ubajob t'ocba. \v 15 Äc'benla u c'aba' Dios aj Filólogo, ix Julia, aj Nereo y u jitz'in, aj Olimpas, y upete machcatac tuba Dios que ya'anob nämte' t'ocba. \p \v 16 Jinq'uin a nuc'tan abala, maläc äc'ben abala u c'aba' Dios t'oc ch'a'aljin, uc'a tic ta' c'ajalinla cache' a maläc yajna'tan abala. Upete bajcatac u woylan ubajob, jini u tz'ombenob u t'an aj Cristoba, u täscäbenetla u c'aba' Dios. \p \v 17 Cä c'alin älbenetla, cä lot, iran abala t'oc jini machcatac yo u yäc'benet a jec'lan abala y u yäc'benet a säte'la. Tz'eje abala t'oc täcä, uc'a mach'anob t'oc ni totoj t'an taj Cristo que a cänilaba. \v 18 Ni winicob jiniba mach jin u patan Cajnojala aj Jesucristo u chen. U chenob ca' chich u c'upänob u chenobba. U ch'oc chen ubajob t'oc ni gente, y t'oc pitzil t'an u sucpecänob machcatac mach to u totoj cänä. \v 19 Ubqui chich cachichcada cache' a totoj tz'ombenla u t'an aj Cristo. Jin uc'a no'on mäx ch'a'a cäjin uc'a anela. Co que ajnic q'uen a c'ajalinla tuba a wina'tanla cua' chichca utzba. Co täcä mach ajnic a c'ajalinla tuba a cäne'la cua' chichca mach utzba. \v 20 Jini Dios u yäc'benonla ajnic sis cä c'ajalinlaba, une chich seb u xe u nonoj tzupsäben u poder aj Satanás. Es ca' a wälä u xe u nilän tä cab aj Satanás uc'a a xäc'teq'ue'la t'oc a woc. Ajnic utz u c'ajalin Cajnojala aj Jesucristo t'oc anela. \p \v 21 U täscäbenetla u c'aba' Dios aj Timoteo, cajtäclaya t'oc ni patanda. Che' chich täcä u täscäbenetla u c'aba' Dios aj Lucio, aj Jasón y aj Sosípater. Unejobba cä familiajob chich täcä. \p \v 22 No'on aj Terciojon. Aj Pablo u yäc'bon cä tz'ibän ni junda. Cä täscäbenetla täcä u c'aba' Dios, uc'a tubalonla chich Cajnojala. \p \v 23 U täscäbenetla u c'aba' Dios aj Gayo, ni ya'anon tu yototba. Jini u yosen chich tan yotot upete cä lotla que u tz'omben u t'an Diosba. U täscäbenetla u c'aba' Dios aj Erasto täcä, jini ajch'ujnajtaq'uin tuba cajba. Cä lotla aj Cuarto u täscäbenetla u c'aba' Dios. \p \v 24 Ajnic utz u c'ajalin Cajnojala aj Jesucristo t'oc apetela. Che' chich ajnic. \s1 Alabanza final \p \v 25 C'änä cä ch'u'ul c'ajti'inla Dios. Une ni u yäq'ue' ajniquetla más tu toja t'oc ni t'an utz cä tz'ayquiba cache' aj Jesucristo u japänonla. Ni t'anda cä tz'ayquiba mucu ajni uc'a Dios. Niuntu mach yuwina'ti desde oni, y badaba Dios chich u chectesbetla. \v 26 Badaba a'bintet a cäne'la. Ixta ajt'anob ta Dios täcä oniba u tz'ayquijob. Jini Dios paq'uin ayanba, une chich u yäli laj ye'binticob upete a'ajtäjob pancab tuba u tz'ombenob u t'an. \p \v 27 C'änä cä paq'uin ch'u'ul c'ajti'inla ni mero Dios, uc'a Cajnojala aj Jesucristo. Sec' une ni yuwi upeteba. Che' chich ajnic.