\id MRK \h SAN MARCOS \toc1 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN SAN MARCOS \toc2 SAN MARCOS \toc3 Mr. \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN MARCOS \c 1 \s1 Juan el Bautista predica en el desierto \r (Mt. 3.1‑12; Lc. 3.1‑9, 15‑17; Jn. 1.19‑28) \p \v 1 Ca'da tä'qui tä ute upete lo que u chi aj Jesucristo tuba u japänonla, jini u Yajlo' Diosba. \v 2 Ca' chich u tz'ibi aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba, ni u yäle' ca'daba: \q1 Ubixto, no'on cä täscun cajc'äncan xic najtäcä \q1 tuba u tuse' a biji bajca a xe tä nume. \q1 \v 3 U yubcan u noj t'an untu bajca mach cuxu niuntu, que u yäle' ca'da: \q1 “Tusbenla u biji Ajnoja. To'esbenla u biji”. \m \v 4 C'oti aj Juan u chen c'ablesia bajca mach cuxu niuntu. U yälbijob que u q'uexe' u c'ajalinob tuba pa'säbintic u tanäjob, y de ya'i c'ablacob. \v 5 C'otijob bajca an aj Juan q'uen machcatac cuxujob tama ni cab tä Judea, c'otijob täcä aj Jerusalénob. Tä ja' tu ti' río Jordán u c'ablesi upete machcatac u laj subi uba t'oc u tanä tu jut Dios. \p \v 6 Aj Juan xojo uc'a u buc de u tzutze ajcamello y t'oc u cächi' näc' de pächi u junxoyma u näc'. U c'uxba, ajsäp' y te'el chab. \v 7 U chi t'an, u yäle' ca'da: \p ―U te täc pat untu más q'uen u poder que no'on. No'onba mach jin niump'e cua'on tuba cä p'ämben u täbi u pächi'oc. \v 8 Toj chich cache' no'on cä c'ablesetla t'oc ja'. Pero uneba u xe u c'ablesanetla t'oc Ch'u'ul Pixan. \s1 El bautismo de Jesús \r (Mt. 3.13‑17; Lc. 3.21‑22) \p \v 9 Jimba q'uinob jini aj Jesús ya' ti tä Nazaret tama ni cab tä Galilea. C'oti bajca an aj Juan, y aj Juan u c'ablesi tä ja' tu ti' río Jordán. \v 10 Tu t'äbo tä cab, u chäni cache' u jäbi uba cielo, y ni Ch'u'ul Pixan jaqui tuyac'o ca' ixsäcpäcä. \v 11 Ubqui ump'e t'an tä cielo u yäle' ca'da: \p ―Ane cä yajben Ajlo'et. T'oc ane u ch'a'alan cäjin. \s1 Tentación de Jesús \r (Mt. 4.1‑11; Lc. 4.1‑13) \p \v 12 De ya'i ni Ch'u'ul Pixan u bisi aj Jesús bajca mach cuxu niuntu. \v 13 Ajni ya' jini bajca mach cuxu niuntu cuarenta día y cuxli t'oc nämte' ni cäräx te'el animajob. Aj Satanás c'oti u jiran cache' u yäc'ben u säte' t'oc Dios. Dios u täsqui u yajc'äncanob tuba u täclen aj Jesús. \s1 Jesús comienza su trabajo en Galilea \r (Mt. 4.12‑17; Lc. 4.14‑15) \p \v 14 Aj Juanba äc'qui tä cárcel, y ji'pat de jini aj Jesús c'oti tä Galilea u yäle' u t'an Dios. \v 15 U yäle' ca'da: \p ―Anatz'äli q'uin u nonoj chen manda Dios bajca anetla. Q'uexe a c'ajalinla y tz'onänla u t'an Dios. \s1 Jesús llama a cuatro pescadores \r (Mt. 4.18‑22; Lc. 5.1‑11) \p \v 16 Tu nume tu ti' jini nab u c'aba' Galilea u chäni aj Simón y aj Andrés, u jitz'in chich aj Simónba, mu' u jule'ob u chim tä ja', uc'a unejobba ajq'uechbuch'ob une. \v 17 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―La'ixla täc pat. Ajq'uechbuch'etla bada, pero no'on cä xe cä'benetla a sacän winicob tuba u tz'omben u t'an Dios. \p \v 18 Jinchichba rato jini u yäcti u chimob y u tzäypätijob. \p \v 19 Tu nume ya'i pänte' tz'ita' u chäni aj Jacobo, u yajlo' aj Zebedeo, t'oc aj Juan u jitz'in chich aj Jacobo. Unejob täcä ya'an tan jucub u tzutzänob u chim ta q'uechi' buch'. \v 20 Aj Jesús u joq'uijob täcä. Unejob seb u yäctijob täcä tama jucub aj Zebedeo, u papob chichba nämte' t'oc u yajpatanob. Bixijob tu pat aj Jesús. \s1 Un hombre que tenía un espíritu malo \r (Mt. 7.28‑29; Lc. 4.31‑37) \p \v 21 C'otijob tä Capernaum. De ya'i tu q'uini ch'ämbäji aj Jesús ochi tama ni ch'uj tuba aj judíosob y u täq'ui u ye'benob u t'an Dios. \v 22 Ni gente tajch'icwäni u jut u yubinob u t'an aj Jesús, uc'a tä' pitzi cua' u ye'benob. U c'alin ye'e' une t'oc u poder Dios y mach ca' u ye'e'job machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés. \v 23 Ajni tan ni ch'uj jini taj judíosob untu winic que u cänäntan tzuc pixan tuyac'o. Jini winic u chi noj t'an, u yäle' ca'da: \p \v 24 ―¿Cua' atet a cherbenon t'ocob, Jesús, aneba que a cab tä Nazaret? ¿A xe quira a säte'on t'ocob? No'on cuwi chich machcajet aneba. Ch'u'ul Ajlo'et ta Dios. \p \v 25 Aj Jesús u q'uejpi ni tzuc pixan. U yälben ca'da: \p ―Ch'in ajni'. Pasen tuyac'o ni winic jini. \p \v 26 Ni tzuc pixan u yäc'bi sätic u c'ajalin ni winic, y u yäc'bi u chen u noj muc' täcä, y t'oc noj awät pasi tuyac'o. \v 27 Upetejob tajch'icwäni u jutob y u maläc äle'ob ca'da: \p ―¿Cua' jini mu' u chen pasa? ¿Cua' tzijib t'an jini mu' u ye'can? Ni winicda ayan u poder tuba u chen manda ni tzuc pixan y u tz'ombenob. \p \v 28 Seb c'oti tä tz'ayquinte tama cab tä Galilea cua' u chi aj Jesús. \s1 Jesús sana a la suegra de Simón Pedro \r (Mt. 8.14‑15; Lc. 4.38‑39) \p \v 29 De ya'i pasijob tama ch'uj tuba aj judíosob. Aj Jesús bixi t'oc aj Jacobo y aj Juan tu yotot aj Simón y aj Andrés. \v 30 U na' jit'oc aj Simón ya' ch'a'a t'oc u ticwa. Seb u pequijob aj Jesús tuba u tz'äcälin jini ixc'ojpan. \v 31 Jinq'uin c'oti aj Jesús, u q'uechbi tu c'äb y u tz'osi. Jinchichba rato jini, u yäcti ticwa ni ixc'ojpan y ch'oyi u cherben cua' chichca c'änä uc'ajob. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \r (Mt. 8.16‑17; Lc. 4.40‑41) \p \v 32 Jinq'uin pomi q'uin, u täsijob bajca an aj Jesús upete ajc'ojpanob y jini que u cänäntan tzuc pixanob täcäba. \v 33 Upete ni gente tama caj u woyli ubajob tu ti' otot. \v 34 Aj Jesús u tz'äcäli q'uen machcatac c'ojo t'oc cua' chichca yaj. Pa'säbinti tuyac'ojob q'uen machca u cänäntan tzuc pixanob. Aj Jesús mach u yäctajob u yäle' ni tzuc pixan caxca une, uc'a ni tzuc pixan yuwi caxca une aj Jesús. \s1 Jesús predica en Galilea \r (Lc. 4.42‑44) \p \v 35 Ic'sapanto, jinq'uin mach to u junch'äcna, ch'oyi aj Jesús, pasi y bixi bajca u ch'e' ajnic u juntuma tuba u chen c'änti'ya. \v 36 Aj Simón y u lotob bixi u sacänob. \v 37 Jinq'uin u nuc'tijob, u yälbijob ca'da: \p ―Upete mu' u sacänet. \p \v 38 Pero aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Cola bajca an otro caj nätz'ä tuba cä tz'aycäbenob täcä u t'an Dios ya' jini, uc'a jin tuba aton. \p \v 39 Numi tama entero ni cab tä Galilea u tz'aycun u t'an Dios tama ni ch'uj taj judíosob, y u pa'säben tzuc pixan tuyac'ojob machca u cänäntan. \s1 Jesús sana a un leproso \r (Mt. 8.1‑4; Lc. 5.12‑16) \p \v 40 C'oti täcä bajca an aj Jesús untu winic c'ojo t'oc ump'e yaj que u c'u'nesben u bec'ta, u c'atän u cherben ump'e favor. Nocwäni tä cab u yälben ca'da: \p ―Si a wo a tz'äcälinon, co que a pa'säbenon jini yajda, uc'a cuwi chich cache' ayan a poder tuba a chen. \p \v 41 Aj Jesús u ch'ämbi chich yajin. U sätz'i u c'äb u täle' y u yälbi ca'da: \p ―Co chich que pasic jini yaj ta'wac'o. \p \v 42 T'oc jini t'an que u chi aj Jesúsba seb pasi tuyac'o jini yaj y u pojli chich uba. \v 43 Aj Jesús u yälbi jini winic que mach xic u tz'aycun, y u täsqui bixic. U yälbi ca'da: \p \v 44 ―Iran, mach xiquet a wälben niump'e cua' niuntu. Ni c'änä a chenba, cux ye'e aba bajca an ni pale taj judíosob. Uc'a a pojli aba subben u matän Dios ca' chich u yäli aj Moisés que äc'binticba. Ca' jini u xe u chänen ni gente täcä cache' a totoj pojli chich aba. \p \v 45 Pero jinq'uin pasi jini winic, u täq'ui u tz'aycäben upetejob cache' atz'äcälqui. Jin uc'a aj Jesús mach u ch'ä ochic mach mucu tama niump'e caj. Une coli bajca mach'an otote, pero q'uen gente c'oti bajca an, que ya' tijob cachichcada. \c 2 \s1 Jesús sana a un paralítico \r (Mt. 9.1‑8; Lc. 5.17‑26) \p \v 1 Ji'pat tz'ita' aj Jesús sujli tä cha'num tama jini caj tä Capernaum. Ni gente u yubijob cache' ya'an tama ump'e otot ya' jini. \v 2 Seb u woyli ubajob q'uen gente bajca an une, ixta mach u ni' tawä otot. Aj Jesús u ye'benob u t'an Dios. \v 3 De ya'i c'oti chäntu winic bajca an aj Jesús, y u c'osijob untu winic chämen yoc. \v 4 Mach u ch'ä c'oticob mero bajca an aj Jesús, uc'a mäx q'uen ni gente. Lo que u chijobba, t'äbijob tu pat otot isqui y u jobíjob mero bajca an aj Jesús. Ya'i u jäcsijob ni ajc'ojpan con to'o u yoc tz'en. \v 5 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' u tz'onänob ni winicob jini, u yälbi ni ajc'ojpan ca'da: \p ―Cä ch'oc, a tanä alaj uti perdona. \p \v 6 Ya' chumcajob ya' jini machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés. Unejob u yäle' tan u c'ajalinob ca'da: \v 7 “¿Cua' uc'a u yäle' ca' jini? Mach utz u yäle' ca' jini, uc'a mu' u chen uba ca' Dios. Uc'a niuntu mach u ch'ä u chen perdona tanä, sec' Dios namás”. \v 8 Aj Jesúsba yuwi chich cua' mu' u yäle'ob tan u c'ajalin, jin uc'a u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wäle'la cua' chichca tan a c'ajalinla? \v 9 ¿Caxcamba jiq'uin más u ch'e' cälben ni ajc'ojpan: “A tanä a'uti perdona”, o cälben ca'da: “Ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib, y corre cux”? \v 10 Pero cä xe cä ye'benetla cache' no'on que sutwänon de winic ayan chich cä poder tuba cä chen perdona tanä tu pancab. \p Jin uc'a u yälbi ni winic que chämen yocba ca'da: \p \v 11 ―Ane c'ol winic, cälbenet, ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib y corre cux ta' wotot. \p \v 12 De ya'i ni winic seb ch'oyi, u ch'i u ch'a'lib, y pasi ya'i tama ni noj q'uenel gente. Jin uc'a ni gente tajch'icwäni u jut u chänen cua' uti, y cayi u ch'u'ul c'ajti'inob Dios, u yäle'ob ca'da: \p ―Mach bay acä chänila utic cua' chichca ca' jini. \s1 Jesús llama a Leví \r (Mt. 9.9‑13; Lc. 5.27‑32) \p \v 13 De ya'i aj Jesús pasi tä cha'num, bixi ti' nab. Jinq'uin c'oti noj q'uenel gente bajca an, cayi u ye'benob u t'an Dios. \v 14 Nume u chen ya' jini, u chäni aj Leví, ajlo' taj Alfeo, ya' chumca bajca u ch'uch'inte ni taq'uin tuba ni caj, y u yälbi ca'da: \p ―Tzäypätinon. \p De ya'i aj Leví seb ch'oyi, y bixi tu pat. \p \v 15 U chi pasa que aj Jesús ya'an tä c'uxnan tu yotot aj Leví nämte' t'oc ni ajcojtaq'uinob tuba ni caj, y otros ajcherajtanäjob täcä ya' chumcajob nämte' t'oc aj Jesús y nämte' t'oc u yajcänt'anob aj Jesús. Uc'a mäx q'uenob u nume tu pat aj Jesús. \v 16 Jinq'uin ni machca u ye'e'ob ni ley taj Moisés, y aj fariseojob, u chäni cache' aj Jesús mu' u c'uxnan nämte' t'oc ajcherajtanäjob y ajcojtaq'uinob ta caj u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a ni a maestrola u c'uxnan y u buc'a nämte' t'oc ajcojtaq'uinob ta caj y ajcherajtanäjob? \p \v 17 Jinq'uin aj Jesús u yubi cua' u yälijob, u yälbijob ca'da: \p ―Mach c'änä uc'a ajtz'ac jini mach c'ojoba, jini que ayan u yutziba. Sec' jini c'ojojtacba c'änä uc'a ajtz'ac. Y no'onba mach aton cä sacän machcatac u chen tu toja. Aton cä sacän sec' ajcherajtanäjob. \s1 Le preguntan a Jesús sobre el ayuno \r (Mt. 9.14‑17; Lc. 5.33‑39) \p \v 18 U yajcänt'anob aj Juan y tuba aj fariseojob u chenob su'q'uin. Jin uc'a tulaj c'otijob u yälbenob aj Jesús ca'da: \p ―¿Cua' uc'a u yajcänt'anob aj Juan y tuba aj fariseojob u chenob su'q'uin y a wajcänt'an ane mach u chejob? \p \v 19 Aj Jesús u p'albijob: \p ―¿U ch'e' quira u chenob su'q'uin jini machcatac ya'an can lotojan jinq'uin ni ajlotojan ya'an nämte' t'oc unejob? Uc'a jinq'uin ya'an ni ajlotojan nämte' t'oc unejobba, mach u ch'ä u chen su'q'uinob. \v 20 Pero u xe tä ajtä ump'e q'uin jinq'uin ni ajlotojan u xe tä pa'sinte bajca anob. Jinq'uinba u xe u ch'e' u chen su'q'uinob. \p \v 21 Aj Jesús u yoli u ye'e' cache' niuntu mach u ch'ä u tz'onän jini u ye'e' uneba si ya'to u tz'onän otro t'an que mach uyal t'oc u t'an uneba. Jin uc'a u yäle' ca'da: \p ―Niuntu mach u tzutzä u jelem buc t'oc tzib noc'. Uc'a ni tzib noc' u xet'e' más ni jelem noc', y ca' jini más u no'an u xet'ita. \v 22 Che' chich täcä niuntu mach u yäc'ä chij tzijibba tama ump'e jelem pächil ch'ujliba, uc'a si utic ca' jiniba, ni chij u xe u tzalesan jini pächi, y u chap'elma u xe tä säto. Jin uc'a ni chij tzijibba c'änä äc'cac tama ni pächil ch'ujliba tzijibba. \s1 Los discípulos arrancan espigas en el día de descanso \r (Mt. 12.1‑8; Lc. 6.1‑5) \p \v 23 Ump'e u q'uini ch'ämbäji, aj Jesús nume u chen bajca an u caba päc'äbi. U yajcänt'anob cayi u c'äsbenob u jut ni päc'äbi tu numejob. \v 24 Jinq'uin u chänijob aj fariseojob ca' jini, u yälbijob ca'da: \p ―Ubixto, ¿cua' uc'a u chenob ca' jini a wajcänt'anob, jini que mach utz utic tu q'uini ch'ämbäji? \p \v 25 Pero aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Mach to quira bay a tziquila tan u jun Dios cua' u chi aj David y u lotob jinq'uin u na'ti jitz'o ump'e q'uin? \v 26 Aj David ochi tama ch'uj ta Dios jinq'uin aj Abiatar une ni ajnoja tuba ni palejob, y u c'uxi jini ch'u'ul waj, jini waj que sec' palejob u ch'e' u c'uxe'ba. Y u yäc'bi täcä ni u lotob que u bixe t'oc nämte'ba. \p \v 27 Aj Jesús täcä u yälbijob ca'da: \p ―Ni u q'uin ch'ämbäji uti tuba u ch'e' uba winic. Winic uti najtäcä, y mach u q'uin ch'ämbäji. \v 28 Jin uc'a no'on que sutwänon de winic cä cänäntan chich poder tuba cäle' cua' u ch'e' cä chenla tu q'uini ch'ämbäji. \c 3 \s1 El hombre de la mano seca \r (Mt. 12.9‑14; Lc. 6.6‑11) \p \v 1 Aj Jesús ochi tä cha'num tama ch'uj tuba aj judíosob. Ya' ajni ya' jini untu winic que tiquin untz'it u c'äb. \v 2 Machcatac ya'anob ya' jini u ch'ucänob aj Jesús, uc'a u jiranob si u xe u tz'äcälin tu q'uin ch'ämbäji, uc'a si u tz'äcälinba, ca' jini ajnic cua' u sube'ob t'oc. \v 3 Pero aj Jesús u yälbi jini winic que tiquin untz'it u c'äbba ca'da: \p ―Ch'oyen, y wa'i' wida tänxin ni gente. \p \v 4 De ya'i u c'atbijob ni gente ca'da: \p ―¿Cua' une u ch'e' utic tu q'uini ch'ämbäji, ni cua' chichca utzba o ni cua' chichca mach utzba? ¿Tz'äcälcac untu o tzämsintic untu? \p Pero unejobba mach u p'alijob cua'. \v 5 De ya'i aj Jesús u chämbi u jutob t'oc cräxle, y t'oc noj tristejle uc'a tzätz u pamob. U yälbi ni winic ca'da: \p ―Sätz'ä a c'äb. \p Jini winic u sätz'i u c'äb, y jinchichba rato u pojli uba. \v 6 De ya'i pasi aj fariseojob y cayi u ch'e' u c'ajalinob nämte' t'oc ni gente tuba aj Herodes tuba u tzämsenob aj Jesús. \s1 Mucha gente a la orilla del lago \p \v 7 Aj Jesúsba bixi nämte' t'oc u yajcänt'anob tu ti' nab. Q'uen aj Galileajob y aj Judeajob bixi tu pat. \v 8 Che' chich täcä aj Jerusalénob y aj Idumeajob y jini que ya' tijob tunxe río Jordán, y jini que ya' tijob täcä tama cab tä Tiro y tä Sidón. Noj q'uenel gente c'otijob bajca an, uc'a u yubijob cache' mäx q'uen cua' chichca u chi aj Jesús. \v 9 Uc'a mäx q'uen ni gente que c'oti bajca an, u yälbi u yajc'äncanob que ajnic listo ump'e jucub tuba ochic tama, uc'a mach u yoli que u net'e'ob ni gente. \v 10 Uc'a q'uen machcatac u tz'äcäli, jin uc'a q'uen ajc'ojpanob u c'ote bajca an aj Jesús tuba u täle'ob uc'a u pojlen ubajob. \v 11 Jinq'uin u c'ote bajca an aj Jesús jini machcatac t'oc tzuc pixan, u noctä tä cab tu pänte', y ni tzuc pixan u chen noj t'an u yäle' ca'da: \p ―¡Aneba u Yajlo'et chich Dios! \p \v 12 Pero aj Jesúsba u q'uejpanob uc'a mach u yäle'ob caxca une. \s1 Jesús escoge a los doce apóstoles \r (Mt. 10.1‑4; Lc. 6.12‑16) \p \v 13 Ji'pat aj Jesús t'äbi tu pam ump'e tz'ic. U joq'ui tuba xic bajca an machca chichca que une u yoli u joq'ue', y c'otijob chich bajca an. \v 14 U yaquijob doce winicob tuba paq'uin ajnic nämte' t'oc une y tuba u täscun u tz'aycun u t'an Dios. \v 15 U yäc'bi u poder ni doce winicob jini tuba u tz'äcälin ajc'ojpanob y tuba u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca chichca que u cänäntan. \v 16 Jinda ni doce winicob jiniba: aj Simón, jini u chap'elib u c'aba' aj Pedroba, \v 17 aj Jacobo, y aj Juan u jitz'in chichba. Jini cha'tujobdaba u ch'ocob aj Zebedeo une. Aj Jesús u yäc'bi u chap'elib u c'aba'job cache' aj Boanerges. Ni t'andaba u yäle' cache' ca' a wälä u ch'ocob chawäcjob. \v 18 Aj Andrés, aj Felipe, aj Bartolomé, aj Mateo, aj Tomás, aj Jacobo jini ajlo' taj Alfeoba, y aj Tadeo, y aj Simón ni aj cananitaba, \v 19 y aj Judas Iscariote, jini que ji'pat u yäq'ui aj Jesús tä c'äbäba. \s1 Acusan a Jesús de tener el poder del demonio \r (Mt. 12.22‑32; Lc. 11.14‑23; 12.10) \p De ya'i aj Jesús ochi tama ump'e otot nämte' t'oc jini u yajcänt'anob. \v 20 U moti uba q'uen gente tä cha'num ixta mach'an cache' c'uxnac aj Jesúsob. \v 21 Jinq'uin u yubi u familiajob aj Jesús, u yoli u bisanob uc'a u yälijob cache' jobo an u c'ajalin. \p \v 22 Jini que u ye'e'ob ni ley taj Moisés, que ya' tijob tä Jerusalénba, u yäle'ob täcä ca'da: \p ―Ni winicda ya'an aj Beelzebú tuyac'o, jini ajnoja tuba tzuc pixanobba, y une chich u yäc'ben poder tuba u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca chichca u cänäntan. \p \v 23 De ya'i aj Jesús u pequijob y u yälbijob ca'da: \p ―¿Cache'da u ch'e' u jule' uba aj Satanás tuyac'o mismo aj Satanás? \v 24 Si untu ajmanda u jec'lan uba u gente u jule' uba tuyac'o mismo u lot, mach u ch'ä paq'uin colac ni ajmanda jini. \v 25 Si ump'e familia u jec'lan uba tä buya, mach u ch'ä paq'uin colac tomp'e ni familia jini. \v 26 Si aj Satanás u jule' uba tuyac'o mismo aj Satanás, mach u ch'ä paq'uin colac. U xe chich tä xupo une. \p \v 27 ’Niuntu mach u ch'ä ochic tama yotot untu winic que q'uen u muc'ba tuba u ch'ämben cua' chichca que u cänäntan sin que u cäche' najtäcä jini winic, uc'a si u cäche' najtäcäba, u ch'e' u ch'ämben cua' chichca que u cänäntan. \p \v 28 ’Totojtoj cälbenetla cache' u ch'e' chich cherbinte perdona u tanä untu winic y upete cua' chichca mach utz que u yäle'. \v 29 Pero jini que u yälben ump'e tzuc t'an jini Ch'u'ul Pixanba, mach ucherbinti perdona une. U paq'uin xe chich tä äc'binte u toje' jini tanä. \p \v 30 Ca'da u yäli aj Jesús uc'a xi u yäle'ob cache' une u cänäntan tzuc pixan tuyac'o. \s1 La madre y los hermanos de Jesús \r (Mt. 12.46‑50; Lc. 8.19‑21) \p \v 31 De ya'i c'oti u na' y u jitz'inob aj Jesús bajca an, pero ya' colijob päti y u täsqui tä jo'canob. \v 32 Ni noj q'uenel gente que ya' chumu bajca an aj Jesúsba u yälbijob ca'da: \p ―A na' y a witz'inob ya'anob päti u sacänet. \p \v 33 Aj Jesús u p'albijob: \p ―¿Caxca une ni cä na', y caxca une ni quitz'inob? \p \v 34 De ya'i aj Jesús u yälbijob ni gente que ya' chumu bajca an uneba ca'da: \p ―Jindajob täcä es ca' cä na' y quitz'inob. \v 35 Uc'a upete machca chichca que u chen ca' chich yo Diosba, unejob une ni quitz'inob y ni cä na'. \c 4 \s1 El ejemplo del sembrador \r (Mt. 13.1‑9; Lc. 8.4‑8) \p \v 1 Aj Jesús u täq'ui tä cha'num u ye'e' u t'an Dios ti' nab. U moti uba noj q'uenel gente bajca ayan une. Tä' q'uen ni gente que u moti uba, ixta mach'an cache' ajnic aj Jesús ya' jini. Jin uc'a ochi tä chumtä tama ump'e jucub, y ni gente colijob tu ti' nab. \v 2 De ya'i u ye'bijob u t'an Dios t'oc ump'e tz'aji, u yälbenob ca'da: \p \v 3 ―Ubinla ni tz'ajida: Untu ajpäc'äb bixi u päc'ben u jut päc'äbi. \v 4 Ca'da u päq'ue' une: U t'it'ben tä cab bajca u xe u ch'e' cab. Jini u t'it'iba ximlaj yäli tan bij, y de ya'i c'oti mut u laj buq'ue'. \v 5 Ximlaj yäli täcä tama ji'tun, bajca mach'an q'uen cab. Y jini u jut päc'äbi seb weti, uc'a mach xi tam tä cab. \v 6 De ya'i, jinq'uin pasi noj ticäw q'uin, u puli jini päc'äbi uc'a mach'an tam u wi' tä cab. Jin uc'a tiqui. \v 7 Ximlaj yäli täcä tama ch'ix, y jini ch'ix c'ac'a' ch'iji, y u bisi yaba jini päc'äbi. Jin uc'a mach u yäq'ui u jut. \v 8 Ximlaj yäli täcä bajca an cab utzba, y weti ni päc'äbi, y ch'iji, y u yäq'ui q'uen u jut. Untec u yäq'ui treinta u jut, otro untec u yäq'ui sesenta u jut, y otro untec u yäq'ui cien u jut. \p \v 9 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―Machca an u chiquin tuba u yubin, tax u yubin. \s1 El porqué de los ejemplos \r (Mt. 13.10‑17; Lc. 8.9‑10) \p \v 10 Ji'pat, jinq'uin coli aj Jesús u juntuma t'oc ni doce u yajcänt'anob y t'oc ni tulaj colijob ya' jiniba, u c'atbijob cua' u yoli u yäle' t'oc ni tz'aji jini. \v 11 Aj Jesús u yälbijob: \p ―Anelaba Dios u yäc'bet a wina'tanla jini mach uyut entende ajniba, cache'da u xe u nonoj chen manda Dios bajca anetla. Otrosjob u yälbintejob t'oc tz'aji. \v 12 Uc'a tu chänenob ca' a wälä mach u chänejob cua', y tu yubinob mach u chen entendejob, y ca' jini mach u q'uexe' u c'ajalinob tuba cherbintic perdona u tanäjob. \s1 Jesús explica el ejemplo del sembrador \r (Mt. 13.18‑23; Lc. 8.11‑15) \p \v 13 Aj Jesús u yälbijob täcä: \p ―¿Mach quira a che entendela ni tz'ajida? ¿Cache'da jiq'uin a xe a chen entendela los demás tz'aji? \v 14 Ni ajpäc'äb que u päq'ue' u jut päc'äbiba es ca' untu winic que u tz'aycun u t'an Dios. \v 15 Tulaj ayan que u tz'aycäbinte u t'an Dios que u c'otejob t'oc ca' ni päc'äbi que yäli tan bij. U yubinob chich u t'an Dios, pero seb u te aj Satanás u pa'säben tan u pixanob ni t'an u yubijobba. \v 16 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi ni yäli tan ji'tunba. U yubinob chich u t'an Dios y u sapänob t'oc ch'a'aljin. \v 17 Pero mach unonoj col tan u pixan. Tä' seb u pase, uc'a jinq'uin u te cua' chichca u bäc'tesben u pixan o cua' chichca tz'ibajtesia uc'a u sapi ni t'an jiniba, ca' jini seb u sujtä tu pat. \v 18 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi ni yäli tama ch'ix. U yubinob chich u t'an Dios. \v 19 De ya'i u sinlaj chen pensa q'uen cua' chichca, y u c'upän ajnic q'uen u taq'uin, y u c'upänob q'uen cua' chichca jini täcä. Más u yäq'ue' tu c'ajalin upete ni jini que u t'an Dios, y ca' jini mach u ch'ä u chenob niump'e cua' ca' yo Dios. \v 20 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'alin tz'onänob chich. Ni jinijob u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi que yäli bajca an cab utz. Ca' jini u t'an Dios u yäq'ue' que u c'alin chenob ca' yo Dios. Es ca' a wälä untec päc'äbi que u yäq'ue' q'uen u jut. Untec u yäq'ue' cien u jut. Otro u yäq'ue' sesenta u jut. Otro u yäq'ue' treinta u jut. \s1 El ejemplo de la lámpara \r (Lc. 8.16‑18) \p \v 21 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da: \p ―¿U tz'äbcan quira ump'e candil tuba äc'cac tu yaba cajón o tu yaba tz'en? Acäle' que mach. Ump'e candil u tz'äbcan tuba äc'cac isqui tuba u chictan utz. \v 22 Uc'a mach'an niump'e cua' mucu que mach chectac, y mach'an niump'e cua' que mucu ajni que mach wina'tintic. \v 23 Anela que an a chiquin tuba a ubinla, ubinla. \p \v 24 U yälbijob täcä: \p ―Äc'ä ta' c'ajalinla lo que a ubinlaba. Ca' chich a p'isän cua' chichca tuba a wäc'ben a lot, che' chich täcä Dios u xe u p'isbenet lo que a xe tä äc'bintela, y más a xe tä äc'bintela ane que a ubila u t'an Dios. \v 25 Machca chichca que u yäq'ue' u c'ajalin tuba u yubin cua' chichca jini, Dios u xe u yäc'ben u cäne' más. Machca chichca que mach u yäc'ä u c'ajalin tuba u yubin, ixta lo que u cäni u xe tä laj äc'binte u najyesan. \s1 El ejemplo de la semilla que crece \p \v 26 Aj Jesús u yäli täcä ca'da: \p ―U manda Dios es ca' untu winic que u päc'ben u jut ni päc'äbi. \v 27 Cuanta u päc'bi jini jut päc'äbi u bixe tä wäye y päscab isapan u ch'oye, u nume q'uinil ac'äb, y ji'pat u wete ni jut päc'äbi, y u ch'ije, pero uneba mach yuwi cache' u ch'ije. \v 28 U ch'ije ni päc'äbi jini uc'a cab chich u ch'ijesan. Najtäcä u pase u yopo, de ya'i u nich y de ya'i u pase u jut bajca an u nich. \v 29 Cuanta c'ä'ni u jutba, u xe tä ch'uch'inte uc'a ac'oti chich u q'uini tuba ch'uch'intic. \s1 El ejemplo de la semilla de mostaza \r (Mt. 13.31‑32; Lc. 13.18‑19) \p \v 30 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da: \p ―¿Cuaxca jini u c'ote t'oc u manda Dios? ¿Cua' tz'aji u ch'e' cäle' cache'da an u manda Dios? \v 31 U manda Dios es ca' unxim u bec' mostaza que u pä'can tä cab. Más p'i' une de upete u jut päc'äbi que ayan pancab. \v 32 Pero jinq'uin u pä'canba, u c'ac'a' ch'ije u sujtä de noj gran te' más noj que otros päc'äbi, y q'uen u c'äb jini te' ixta mutob ajwile isquiba u chen u c'ub tama jini u c'äb ni te' tuba u ch'e' uba. \s1 El uso que Jesús hacía de los ejemplos \r (Mt. 13.34‑35) \p \v 33 Aj Jesús ca' jini u ye'bijob u t'an Dios ni gente t'oc q'uen tz'aji, ixta bajca tzäcä u chen entendejob. \v 34 Mach bay u ye'bijob u t'an Dios si mach t'oc tz'aji, pero u yajcänt'anobba u laj älbenob cua' yo u yäle' t'oc ni tz'ajijob jini. \s1 Jesús calma el viento y las olas \r (Mt. 8.23‑27; Lc. 8.22‑25) \p \v 35 Jinchichba q'uin jini, jinq'uin ochi ac'äb, u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Cola tunxe nab. \p \v 36 U colesijob ni gente ya'i tu ti' pa', y aj Jesúsba u bisijob tama jinchichba jucub bajca ayan, y bixi täcä t'oc unejob otros jucub. \v 37 Tajtzäc pasi ump'e noj gran ic' tama ni nab. Ni t'olja' u yoche tan jucub, y ni jucub cayi tä tule t'oc ja'. \v 38 Aj Jesúsba ya'an tu pam jucub tä wäye, ya' ch'a'a tu pan c'änjo. De ya'i u yajcänt'anob u p'isíjob, u yälbijob ca'da: \p ―¡Maestro! ¿Mach quira a chäne cache' acä chen tä jomela? \p \v 39 De ya'i aj Jesús ch'oyi y u q'uejpi jini noj ic', y che' chich täcä ni nab. U yälbi ca'da: \p ―¡Ch'ijcäbenla! ¡Mach ajniquetla tä ju'läwe! \p Y jini noj ic' ch'ijcäbi chich, y upetejob coli ch'ijcab. \v 40 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a tä' bäc'tetla? ¿Cua' uc'a mach a totoj tz'onäla? \p \v 41 Y unejob tajch'icwäni u jutob de bac'ät, y cayi u yäle'ob tan u c'ajalin ca'da: \p ―¿Caxca une wäre ni winicda, que ixta ic' y nab u tz'omben u t'an? \c 5 \s1 El hombre endemoniado de Gadara \r (Mt. 8.28‑34; Lc. 8.26‑39) \p \v 1 De ya'i c'otijob tunxe nab bajca an jini cab u c'aba' Gadara. \v 2 Pase u chen aj Jesús tama jucub, c'oti untu winic t'oc tzuc pixan tuyac'o que ya' ati bajca an u mucliba ajchämejob. \v 3 Ni winic jiniba ya' chich paq'uin cuxu bajca an u mucliba ajchämejob, y niuntu mach u che trebe u cäche' t'oc cadena. \v 4 Uc'a mach unnum cächqui t'oc cadena, tu yoc y tu c'äb, pero jini winic u laj ch'äctuc'än. Niuntu mach u che trebe u q'ueche'. \v 5 T'oc q'uin y t'oc ac'äb u paq'uin nume tä awät tu pan tz'ic y bajca an u mucliba ajchäme, y u bon jätz'e' uba tuyac'o ji'tun. \v 6 Jinq'uin u chäni cache' ya' u te nat aj Jesús, c'oti t'oc ancäre tä nocyälo tu pänte'. \v 7 U chi noj t'an, u yäle' ca'da: \p ―¿Cua' atet a cherbenon, Jesús, Ajlo'et tuba ni Dios ya'an isquiba? Cä cocoj älbenet por Dios que mach a tz'ibajtesanon. \p \v 8 Jinda u yäli uc'a aj Jesús san chich u yälbi ca'da: \p ―Tzuc pixan, pasen tuyac'o ni winic jini. \p \v 9 Aj Jesús u c'atbi ni tzuc pixan: \p ―¿Cua' a c'aba'? \p Ni tzuc pixan u p'ali: \p ―Aj Legión cä c'aba', uc'a q'uenon t'ocob. \p \v 10 Ni tzuc pixan u cocoj c'atben aj Jesús que mach xic u yancäresan nat de ni cab jini. \v 11 Nätz'ä ya' jini tu pam ump'e tz'ic ya'an tä c'uxnan noj q'uenel chitam. \v 12 Ni tzuc pixanob u cocoj älbi aj Jesús ca'da: \p ―Täscunon t'ocob bajca an ni chitamob jini, y äctan ochicon t'ocob tuyac'o. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u yäctijob chich xic. Ni tzuc pixanob pasi tuyac'o jini winic y ochijob tuyac'o ni chitamob. Ajni como dos mil chitam ya'i. Ji'pat que ochi ni tzuc pixan tuyac'ojob, ni noj q'uenel chitam bixijob t'oc noj ancäre tu pam ump'e tz'ic tu ti' ni nab y ya'i laj yälijob tama ni nab y laj chämijob tä ja'. \p \v 14 De ya'i ni ajcänänchitamob putz'ijob de bac'ät y bixijob t'oc ancäre u tz'aycunob tä bij y tan caj cua' u chi pasa. De ya'i c'oti noj q'uenel gente u chänen cua' u chi pasa. \v 15 Jinq'uin c'oti ni gente bajca an aj Jesús, u chänijob jini winic que ajni tzuc pixan tuyac'oba, cache' ya' chumca tu yoc aj Jesús t'oc u buc tuyac'o y tz'äcä u c'ajalin. Yäli bac'ät tuyac'o ni gente. \v 16 Y jini machcatac u chäni cua' utiba, u tz'aycäbijob ni gente cache'da tz'äcälqui ni winic que u cänänti tzuc pixan tuyac'oba, y cache' u chi pasa täcä t'oc ni chitamob. \v 17 De ya'i ni gente cayi u cocoj älbenob aj Jesús que pasic tama u cäjijob. \p \v 18 Jinq'uin oche u chen aj Jesús tama ni jucub, ni winic que u cänänti tzuc pixan tuyac'oba u cocoj älbi que u yäctan bixic nämte' t'oc. \v 19 Aj Jesúsba mach u yäcti xic t'oc. U yälbi ca'da: \p ―Corre cux ta' wotot bajca an a familiajob, y tz'aycäbenob upete cua' u chi Ajnoja t'oc ane, y cache' u ch'ämbet yajin. \p \v 20 Bixi jini winic, y u täq'ui u tz'aycun tama ni cajob tä Decápolis upete cua' u chi aj Jesús por une. Y upete ni gente u tajch'ictä u jut u yubinob. \s1 La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús \r (Mt. 9.18‑26; Lc. 8.40‑56) \p \v 21 Jinq'uin sujli cha'num aj Jesús tä jucub tunxe ni nab, c'oti noj q'uenel gente bajca an, y uneba ya' chich coli tu ti' pa'. \v 22 De ya'i untu ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob u c'aba' aj Jairo, jinq'uin c'oti bajca an aj Jesús, nocyäli tu yoc. \v 23 U ch'oc chen uba t'oc, u yälben ca'da: \p ―Quixic ch'oc chämo u chen. Cola tuba a wäq'ue' a c'äb tu pam uc'a u pojlen uba y cuxlec. \p \v 24 De ya'i aj Jesús bixi chich t'oc. Noj q'uenel gente u bixe tu patob, ixta u net'e'ob. \v 25 Tama ni gente ajni untu ixic que u cänäntan doce año c'ojo t'oc ump'e yaj de ch'ich'. \v 26 C'ac'a' jäläcni t'oc jini yaj y q'uen ajtz'ac numi t'oc ixta u laj säti upete lo que u cänäntan, pero mach u pojle uba. Jini ixic más u c'ac'a' c'ojpesan jini yaj. \v 27 Jinq'uin u yubi cache' ya' u te aj Jesús, ni ixic jini c'oti tu pat aj Jesús tama noj q'uenel gente y u tälbi u buc. \v 28 Uc'a ti tu c'ajalin ca'da: “Si cä chen trebe cä tälben u bucba, cä xe cäq'ue' cäba”. \v 29 Jinchichba rato que u tälbi u bucba, numi jini yaj. Y ni ixic jini täcä u yubi tuyac'o cache' u pojli uba t'oc jini yaj. \v 30 Aj Jesúsba ti tu c'ajalin cache' u tz'äcäli untu t'oc u poder, jin uc'a u suti u jut tu pat u chänen ni gente, u c'atän ca'da: \p ―¿Caxca une u täli cä buc? \p \v 31 De ya'i u yajcänt'anob u yälbijob ca'da: \p ―Mu' a chänen que q'uen ni gente u net'e'et, ¿y ane a c'atän caxca u tälet? \p \v 32 Pero aj Jesúsba cayi u chänen u junxoyma de une tuba u jiran caxca une u täli. \v 33 De ya'i ni ixic chicchicna t'oc bac'ät uc'a yuwi chich cua' jini u chi pasa. Nocyäli tu yoc aj Jesús, y u yälbi upete tu toja lo que u chi. \v 34 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Cä ch'oc, uc'a a tz'oni, a pojli aba. Corre cux, ch'a'alesan ajin, uc'a a pojli chich aba t'oc ni yaj jini. \p \v 35 Ya'to an tä t'an aj Jesús t'oc ni ixic jini, c'oti untu winic que ya' ati tu yotot ni ajnoja tuba ni ch'uj tuba aj judíosob. C'oti u yälben u pap ni yoc ixoc ca'da: \p ―A yoc ixoc san chämi. Mach a ni' jaq'uesben ujin ni noxi' winic. \p \v 36 Aj Jesúsba mach u chi caso lo que u yäli jini winic. Ca'da u yälbi ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob: \p ―Mach bäc'taquet. Toc'a a tz'onän. \p \v 37 Aj Jesús mach u yäcti xic niuntu tu pat, sec' aj Pedro, aj Jacobo y aj Juan, u jitz'in chich aj Jacoboba. \v 38 Jinq'uin c'otijob tu yotot ni ajnoja tuba ni ch'uj tuba aj judíosob, u chänijob cache' ya'an noj q'uenel gente tä ju'läwe, y u chen noj uq'uejob. \v 39 Aj Jesús ochi tan otot y u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a ju'lawjetla tä uq'ue? Ni yoc ixocda mach chämen. Wäye u chen. \p \v 40 Ni gente u tze'tijob cua' u yäli. De ya'i aj Jesús u yäq'ui tä pa'sinte ni gente tan otot. Ochi t'oc u pap y u na' ni yoc ixoc y jini que c'oti t'oc nämte'ba mero bajca an ni yoc ixoc. \v 41 Aj Jesús u q'uechbi tu c'äb ni yoc ixoc y u yälbi ca'da: \p ―Talita, cumi ―ni t'andaba u yäle' ca'da: Xoc, no'on cälbenet que ch'oyiquet. \p \v 42 Jinchichba rato jini ch'oyi jini yoc ixoc y u chi xämba. Jini yoc ixoc u cänäntan doce año. Ni gente tajch'icwäni u jut u chänenob cua' uti. \v 43 Aj Jesús u cocoj älbijob que mach xic u tz'aycäbenob niuntu cua' uti, y u yälbijob täcä que u yäc'benob cua' u c'uxe' ni yoc ixoc. \c 6 \s1 Jesús en Nazaret \r (Mt. 13.53‑58; Lc. 4.16‑30) \p \v 1 Aj Jesús pasi ya'i, bixi tu cab. U yajcänt'anob bixi nämte' t'oc. \v 2 Tu q'uini ch'ämbäji u täq'ui u ye'e' u t'an Dios tama ch'uj taj judíosob. Tajch'icwäni u jut ni gente u yubinob, y u yäle'ob ca'da: \p ―¿Cada wäre u cäni ni winicda upete jini u ye'e'ba? ¿Caxca une wäre u yäc'bi jini c'ajalin? ¿Caxca une u yäc'bi poder tuba u chen jini que mach bay uchänintiba? \v 3 Ni winicdaba ajpälte' une, u yajlo' ix María. U jitz'inobba, aj Jacobo, aj José, aj Judas y aj Simón, y u jitz'inob de ixictac täcä ya' chich cuxujob täcä wida nämte' t'oc no'onla. \p Jin uc'a mach u ni' oli u yubinob u t'an. \v 4 Aj Jesúsba u yälbijob ca'da: \p ―Upetejob u yubinob u t'an untu ajt'an ta Dios. Pero tu cabba, mach yo u yubinob u t'an. Che' chich täcä u familiajob untu ajt'an ta Dios y machcatac cuxu tan yotot, unejob täcä mach yo u yubinob u t'an. \p \v 5 Mach u ch'i u chen niump'e cua' ya'i que mach bay uchäninti, sec' toc'a u tz'äcäli cha'tu uxtu ajc'ojpanob, namás u täle' t'oc u c'äb y u pojlen ubajob. \v 6 Tajcolobi u chänen cache' mach u tz'onäjob. Ji'pat aj Jesús bixi u tz'aycun u t'an Dios tä cabil cab. \s1 Jesús manda a los discípulos a predicar \r (Mt. 10.5‑15; Lc. 9.1‑6) \p \v 7 De ya'i u joq'ui ni doce u yajcänt'anob y cayi u täscun a chacha'tu tuba bixicob u tz'aycun u t'an Dios. U yäc'bi u poderjob tuba u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca chichca que u cänäntan. \v 8 U yälbijob täcä que mach u bisan niump'e cua' que c'änä uc'ajob tä bij sec' u bordón namás c'änä u bisanob. Mach u bisanob u bolsa, ni waj, y ni taq'uin. \v 9 U bisan u pächi'ocjob tu yoc, y tomp'emp'e u buc tuyac'ojob. \v 10 Y u yälbijob täcä ca'da: \p ―Ta' wochela tama ump'e otot, colenla ya'i ixta que pasiquetla tama jini caj. \v 11 Si c'otiquetla tama ump'e caj y mach sapintiquetla y mach ubcac a t'anla, pasenla tama ni caj jini. Ta' pasela, ixta jini pupuc ya'an ta' woclaba ticänla, uc'a ca' jini a ye'e'la que mach jin a tanäla säticob. Totojtoj cälbenetla tu xe tä äc'can jini toji'tanä, más tz'ita' u xe tä äc'bintejob aj Sodoma y aj Gomorrajob que ni cajob jini que mach u sapetlaba. \p \v 12 De ya'i ni ajcänt'anob jini bixijob u tz'aycun u t'an Dios, u yäle'ob cache' c'änä u q'uexe' u c'ajalinob tuba cherbintic perdona u tanäjob. \v 13 U pa'sijob täcä tzuc pixan tuyac'o machca chichca que u cänäntan, y u tatz'ijob t'oc aceite ni ajc'ojpanob y u tz'äcälijob. \s1 La muerte de Juan el Bautista \r (Mt. 14.1‑12; Lc. 9.7‑9) \p \v 14 Jini ajmanda u c'aba' aj Herodesba u yubi tz'aji de aj Jesús, uc'a cachichcada u tz'ayquinte cua' u chen. Aj Herodes u yäli ca'da: \p ―Aj Juan ajc'ablesiaba acuxpi tan ajchämejob, jin uc'a u cänäntan q'uen u poder. \p \v 15 Otrosjob u yäle' cache' aj Elías ajt'an ta Dios. Y otrosjob u yäle' cache' untu ajt'an ta Dios ca' chich ni cuxlijob oniba. \p \v 16 Jinq'uin u yubi aj Herodes ca'da, u yäli: \p ―Jindaba aj Juan chich une, ni cäq'ui tä chunjätz'binte u pamba, y bada cuxpi tan ajchämejob. \p \v 17 Uc'a najtäcä de ni jini aj Herodes chich u yäq'ui tä äc'can preso aj Juan, y u yäq'ui tä cächcan t'oc cadena tama cárcel uc'a ix Herodías. Ix Herodíasba, najtäcä ajni de jit'oc aj Felipe, u jitz'in chich aj Herodes, pero aj Herodes u ch'i tuba jit'oc täcä. \v 18 Aj Juanba u yälbi aj Herodes ca'da: \p ―Mach utz a ch'ämben jit'oc a witz'in tuba a wit'oc. \p \v 19 Jin uc'a ix Herodíasba mäx u cräxna'tan aj Juan, y tä' u yoli u tzämsen, pero mach u pojle cache'da. \v 20 Aj Herodesba yuwi chich cache' aj Juan es untu winic que u chen tu toja, y bäc'ta u tzämsen. Jin uc'a mach u yäcta täcä que ix Herodías u tzämsen. Jinq'uin aj Juan u tz'aycäben u t'an Dios aj Herodes, mach uyoch tu c'ajalin, pero u c'alin ubin chich. \v 21 Pero ix Herodías u pojli chich cache' u tzämsen jinq'uin aj Herodes u chi ump'e q'uin ch'uje tuba u q'uin. U yäq'ui q'uen cua' tä c'uxcan tuba u ch'och'oca ajmandajob, y ajnojajob tuba jo'yan, y ajt'äbälajob tuba ni noj cab tä Galilea. \v 22 De ya'i jixic ch'oc ix Herodías ochi tä ac'ot bajca an ni gente tä c'uxnan. Jini ac'ot tä' utz yäli tu c'ajalin aj Herodes y ni gente ya'an tä c'uxnan t'ocba. Aj Herodes u yälbi ni telom ca'da: \p ―C'atän lo que a wo, y cä xe chich cä'benet. \p \v 23 Ixta ump'e t'an u yäli tuba tz'onintic cache' u xe chich u yäc'ben cua' chichca que u c'atän. U yälbi täcä: \p ―Ixta lamita de ni cab que cä chen mandaba u ch'e' cä'benet. \p \v 24 Ni telom bixi u yälben u na' ca'da: \p ―¿Cua' jini cä c'atän? \p Ni ixic u yälbi: \p ―C'atän äc'bintiquet u pam aj Juan ajc'ablesia. \p \v 25 Jini telom ochi cha'num bajca an aj Herodes y u yälbi ca'da: \p ―Co bada a wäc'benon tama ump'e plato u pam aj Juan ajc'ablesia. \p \v 26 Jinq'uin u yubi aj Herodes ca' jini, coli mäx triste, pero uc'a ni t'an que u yäli tuba tz'oninticba, y uc'a täcä upete ni u jula' u yubi, jin uc'a mach u yoli u yäle' que mach. \v 27 Jinchichba rato jini aj Herodes u täsqui untu soldado tuba u chunjätz'ben u pam aj Juan. Bixi ni soldado tan cárcel y u chunjätz'bi u pam aj Juan. \v 28 De ya'i c'oti t'oc u pam aj Juan tama ump'e plato, y u yäc'bi ni telom. Y ni telom u yäc'bi u na'. \p \v 29 Jinq'uin u yajcänt'anob aj Juan u yubi cua' u chi pasa, u ch'ämbijob u cuerpo aj Juan y u bisijob tuba u muque'. \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mt. 14.13‑21; Lc. 9.10‑17; Jn. 6.1‑14) \p \v 30 Ji'pat ni ajcänt'anob tuba aj Jesús u woyli ubajob bajca an, y u tz'aycäbijob cua'tac u chijob y cua'tac u ye'ijob. \v 31 Aj Jesús u yälbijob: \p ―Cola cä ch'e' cäbala tz'ita' bajca mach'an gente. \p Uc'a mäx q'uen gente u c'ote bajca anob ixta mach'an lugar ta c'uxnacob. \v 32 De ya'i aj Jesús y u yajcänt'anob sec' unejob namás ochijob tama ump'e jucub y bixijob bajca mach'an gente. \v 33 Pero q'uen ni gente u chänijob cache' aj Jesús ni bixe u chenba, y t'oc noj ancäre bixijob u pijnan bajca u xe tä c'ote. Bixijob täcä q'uen gente que ya' ti cachichcada, y c'otijob najtäcä que aj Jesús. \v 34 Jinq'uin aj Jesús pasi tama jucub, u chäni noj q'uenel gente, y u ch'ämbi yajin upetejob uc'a ni gentejob jini es ca' a wälä oveja que mach'an machca u cänäntan. U täq'ui u ye'benob q'uen cua' chichca de u t'an Dios. \v 35 Pome u chen q'uin u yajcänt'anob aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Atarde'i y wida mach'an otote. \v 36 Älben ni genteda que bixicob bajcatac an otote nätz'ä, y bajcatac an caj tuba u mäne' u pa' wajob, uc'a mach'an cua' u c'uxe'ob. \p \v 37 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Äc'benla ane cua' u c'uxe'. \p Unejob u p'ali: \p ―Si cä mäne' t'ocob doscientos taq'uin ni u yälbinte cache' denarioba de puro waj mach u yäc'ä tuba c'uxnac upete. \p \v 38 Aj Jesús u yälbijob: \p ―¿Jäyp'e waj a cänäntanla ane? Corre iranla. \p Jinq'uin u jirijob jäyp'e waj ya'an, u yälbijob ca'da: \p ―Cinco waj y cha'tu buch' cä cänäntan t'ocob. \p \v 39 De ya'i u yäq'ui que chumlec ni gente ajuntom ajuntom tu pan yäyäx bänäla. \v 40 Chunwänijob ajump'e grupo de a cien y ajump'e grupo de a cincuenta. \v 41 De ya'i aj Jesús u ch'i jini cinco waj y cha'tu yoc buch', u t'äbsi u jut tä cielo, u yälbi Dios que uc'adios u chi, de ya'i u taji jini waj. U yäc'bi u yajcänt'anob tuba u pucben ni gente. U pucbijob täcä ni gente ni cha'tu yoc buch'. \v 42 Upete laj c'uxnijob, y laj na'ijob. \v 43 De ya'i u tulesijob doce chach de u colob ni waj y ni buch'. \v 44 Y jini gente que c'uxnijobba, ca' ta cinco mil wincäre. \s1 Jesús camina sobre el agua \r (Mt. 14.22‑27; Jn. 6.16‑21) \p \v 45 De ya'i aj Jesús u yäq'ui ochic u yajcänt'anob tama ni jucub tuba c'axicob tunxe nab najtäcä que une, y xicob tama jini caj u c'aba' Betsaida. Y uneba coli to u laj täscun ni gente bixic tu yotot. \v 46 Cuanta u laj tzupsi u täscun tu yotot ni gente, bixi une tu pam ump'e tz'ic u chen c'änti'ya. \v 47 Jinq'uin ochi ac'äb ni jucub ya'to u xe tänxin nab, y aj Jesúsba ya'to an tä cab u juntuma. \v 48 U chäni cache' a la fuerza u bixe u babän ni jucub uc'a ni ic' u yustan tuyac'ojob. Tu chämp'elib u yuq'ue piyo' u natz'ijob t'oc xämba tu pan ja'. U yoli u jelänob. \v 49 Jinq'uin u chänijob cache' ya' u te tu pan ja', u yäli cache' ajbäc'tesia, y u chijob noj awät. \v 50 Upetejob u chänijob y c'ac'a' bäc'tijob. Pero aj Jesús u pequijob u yälbijob ca'da: \p ―Mach bäc'taquetla. No'on chich. Mach ayan cua'. \p \v 51 De ya'i ochi tama ni jucub bajca anob, y ch'ijcäbi jini noj ic'. Upete tajch'icwäni u jutob. \v 52 Unejobba mach to u totoj och tu c'ajalinob cua' u yoli u ye'e' t'oc jini waj, uc'a mäx tzätz to u pixanob. \s1 Jesús sana a los enfermos en Genesaret \r (Mt. 14.34‑36) \p \v 53 C'axijob tunxe nab y c'otijob bajca an jini cab u c'aba' Genesaret. Ya'i u cächijob u jucub tu ti' nab. \v 54 Jinq'uin pasijob tama jini jucub, ni gentejob u chäni cache' aj Jesús ac'oti. \v 55 De ya'i bixijob t'oc ancäre tä cabil cab y u täq'ui u täsenob c'ol winic tu pan u tz'en bajca an aj Jesús. \v 56 Cachichcada que u bixe aj Jesús bajca an bit caj, nuc caj, y tä bij, ni gentejob u yäq'ue' ni c'ol winic tu ch'ejpa bij, y u ch'oc chen ubajob t'oc aj Jesús que u yäctan uba tuba u tälben u bucob ni c'ol winic uc'a u pojlen uba. Y upete machcatac u tälbi chich u bucba, u laj pojli chich uba. \c 7 \s1 Lo que hace impuro al hombre \r (Mt. 15.1‑20) \p \v 1 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús aj fariseojob y jini machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba. Unejobba ya' tijob tä Jerusalén. \v 2 U chänijob cache' u yajcänt'anob aj Jesús u c'uxnan sin que u poque' u c'äbob, y ca' jini mach u chejob ca' chich u yäle' ni ajt'äbälajob utic, jin uc'a u tze'tanob. \v 3 Uc'a ni aj fariseojobba, y upete ni aj judíosob, mach u c'uxnajob sin que u c'alin poque' u c'äbob najtäcä, uc'a ca' jini u yäle' ni ajt'äbälajob que utic. \v 4 Jinq'uin u tejob u chen u man, mach u c'uxnajob sin que u poque' u c'äbob. Y q'uen cua' chichca u chenob ca' chich u yäle' ni ajt'äbälajob, u poque' u t'ubob, u poque' u p'u, u poque' u p'etjob de palib, y u poque' u tz'enob. \v 5 De ya'i ni aj fariseojob y jini u ye'e' ni ley taj Moisés u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wajcänt'an mach u che ca' chich u yäle' ni ajt'äbäla que utic y u c'uxnanob sin que u poque' u c'äb? \p \v 6 Aj Jesús u p'albijob: \p ―¡Ajsusuccheriajetla! De anela une ni u yäli aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba, y toj chich u yäli jinq'uin u tz'ibi ca'daba: \q1 Jini genteda sec' t'oc u ti' u ch'u'ul c'ajti'inon, \q1 pero u pixanba mach totoj ayan t'oc no'on. \q1 \v 7 U päpä' c'ajti'inonob chich namás. \q1 U ye'e'job cache' jin u toja ni u yäq'ue' winicob tä uteba. \m \v 8 Anelaba a wäctanla ni mero u manda Diosba tuba a chenla ca' chich u yäle' ni gente: a poque' a p'etla, a poque' a t'ubla bajca a buc'alaba, y q'uen cua' chichca ca' jini a chenla. \p \v 9 U yälbijob täcä: \p ―Uc'a a chenla ca' chich u yäle' ni ajt'äbälajobba, jin uc'a a wäctan a chenla ca' chich u yäle' ni Dios que uticba. \v 10 Uc'a aj Moisésba u yäli ca'da: “Tz'omben u t'an a pap y a na'”, y “Machca chichca que u cäräx älben u pap y u na'ba, c'änä tzämsintic”. \v 11 Pero anelaba a wäle'la cache' untu winic u ch'e' u yälben u pap y u na' ca'da: “Mach u ch'ä cä täclenet, uc'a upete lo que cä cänäntanba acä laj subbi de u matän Dios”. \v 12 Si untu winic u yäle' ca' jiniba, anelaba a wäle'la que mach ni' c'änä u täclen u pap y u na'. \v 13 Ca' jini cheque cache' a wäctan a chenla ca' chich yo Dios que uticba uc'a a chenla ca' chich u yäle' ni ajt'äbälajob. Q'uen cua' chichca täcä ca' jini a chenla. \p \v 14 Aj Jesús u pequijob tä cha'num ni gente, u yälbijob ca'da: \p ―Anela apetela, ubin cua' cä xe cälbenetla, y ochic ta' c'ajalinla. \v 15 Mach jin cua' u c'uxe' untu winic que u yäc'ben que mach ajnic tu toja. Ni u yäc'ben que mach ajnic tu toja untu winicba, jini u pase tu c'ajalin. \v 16 Anela que an a chiquinla, ubinla. \p \v 17 Jinq'uin aj Jesús u tz'eji ubajob t'oc ni gente y ochi tan otot, y u yajcänt'anob u c'atbijob cua' jini yo u yäle' t'oc ni t'an que u yäliba. \v 18 Aj Jesús u yälbijob: \p ―¿Mach quira a che entendela täcä? ¿Mach quira a wila cache' upete cua' u c'uxe' winic mach jin lo que u yäc'ben mach ajnic tu toja? \v 19 Uc'a jini mach uxin tan u pixan, ya' u xe tan u näc', y ji'pat u pase. \p Jinda u yäli uc'a wina'tintic cache' upete cua' tä c'uxcan utz chich. \v 20 U yäli täcä: \p ―Jini u pase tan u c'ajalin winicba, jin une ni u yäq'ue' que mach ajnic tu toja. \v 21 Uc'a tu c'ajalin o tu pixan winic u pase q'uen cua' chichca que mach utz, tzuc c'ajalin, cherajtz'ijte', c'upom de ixic, tzämsa, \v 22 xuch', c'upom de cua' chichca que u cänäntan u lot, malujle, jop'ojti', pa'sajquisin, jaq'uinle jinq'uin cä chänenla cache' cä lotla u cänäntan cua' chichca, päpä' tz'aji tuba u lot, jinq'uin u chen uba fama untu y sin c'ajalin. \v 23 Upete ni jini que mach utzba ya' u pase tan u pixan winic, y u yäq'ue' que mach ajnic tu toja. \s1 Una mujer extranjera que creyó en Jesús \r (Mt. 15.21‑28) \p \v 24 Aj Jesús pasi ya' jini, bixi tä Tiro nätz'ä t'oc tä Sidón. Ochi tama ump'e otot ya' jini uc'a mach u yoli que yuwina'tan niuntu si ac'oti ya'i. Pero mach ajni cache' u muque' uba. \v 25 Uc'a seb u yubi untu ixic que u cänäntan untu u jixic ch'oc t'oc tzuc pixan tuyac'o, y c'oti tä nocyälo tu yoc aj Jesús. \v 26 Ni ixic jiniba ixpäpä'cab une, ya' päncäbi tä Sirofenicia. C'oti u c'atben aj Jesús que u pa'säben tzuc pixan tuyac'o jixic ch'oc. \v 27 Aj Jesús u p'albi: \p ―Äctan que ni bijch'oc c'uxnac najtäcä, uc'a mach utz jajbintic u pa' waj ni bijch'oc y äc'bintic wichu'. \p \v 28 Ni ixic u p'ali: \p ―Toj chich une, Cajnoja. Pero ixta ni wichu' que ya'an yaba mesaba u c'uxe' ni xixom waj que u yäctan yälic ni bijch'oc. \p \v 29 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Utz chich cua' a wäli. U ch'e' bixiquet ta' wotot. Ni tzuc pixan san chich apasi tuyac'o a wixic ch'oc. \p \v 30 Jinq'uin c'oti tu yotot, c'oti u pojlen ni yoc ixoc que ya' ch'a'a pan tz'en. Ni tzuc pixan san chich apasi tuyac'o. \s1 Jesús sana a un sordomudo \p \v 31 Aj Jesús pasi tä Tiro, bixi tä Sidón. De ya'i numi tama ni cajob tä Decápolis y c'oti bajca an ni nab tä Galilea. \v 32 Ya'i u c'osbijob untu winic ajcoc y a'uma', y u c'atbijob que u täle' t'oc u c'äb tuba u pojlen uba. \v 33 Aj Jesús u tz'eji ni winic bajca an ni gente, de ya'i u jup'i u ni'c'äb tan u chiquin. U chi u tub y u tälbi u yac'. \v 34 De ya'i u t'äbsi u jut tä cielo, u sapi ic' y u yäli ca'da: \p ―¡Efata! ―ni t'andaba u yäle' ca'da: ¡Jäbä aba! \p \v 35 Jinchichba rato jini u jäbi uba u chiquin ni ajcoc, u yäq'ui uba yac', y cayi u chen t'an utz. \v 36 Aj Jesús u yälbi ni gente que mach xic u tz'aycun cua' u chi pasa. Pero mach u tz'onijob cua' älbinti. Unejobba más u c'ac'a' tz'aycunob. \v 37 Upete u tajch'ictä u jut u yubinob, y u yäle'ob ca'da: \p ―Tä' utz cua' u chen ni winic jini. Ixta u yäc'ben u yubin t'an ajcoc y u yäc'ben u chen t'an a'uma'. \c 8 \s1 Jesús da de comer a cuatro mil personas \r (Mt. 15.32‑39) \p \v 1 Jimba q'uinob jiniba q'uen gente u motli uba bajca an aj Jesús, y mach ajni cua' u c'uxe'ob. De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p \v 2 ―Mäx acä ch'ämben yajin ni genteda uc'a u cänäntan uxp'e q'uin que ya'anob wida bajca anon y mach'an cua' u c'uxe'ob. \v 3 Si cä täscun tu yototob sin c'uxba, u xe tä säto u c'ajalinob tä bij de jitz'o uc'a q'uen de unejob nat u cabob. \p \v 4 U yajcänt'anob u p'ali ca'da: \p ―¿Cache'da u ch'e' c'uxnescac ni genteda wida bajca mach cuxu niuntu? \p \v 5 Aj Jesús u c'atbijob: \p ―¿Jäyp'e waj a cänäntanla ane? \p Unejob u p'ali: \p ―Siete waj. \p \v 6 De ya'i u yälbi ni gente que chumlecob tä cab. U ch'i ni waj y u yäc'bi u c'aba' Dios. De ya'i u taji y u yäc'bi u yajcänt'anob, y unejob u pucbi ni gente. \v 7 U cänäntijob täcä cha'tu uxtu yoc buch'. Aj Jesús u ch'u'ul chi y u yäq'ui que pucbintic ni gente. \v 8 Upete c'uxnijob y laj na'ijob. De ya'i u ch'uch'ijob u colob, siete nuc chach tulu. \v 9 Ni gente que c'uxniba, ca' ta cuatro mil persona u q'ue'nanob. \v 10 De ya'i aj Jesús u täsquijob bixic. Aj Jesús ochi tan jucub t'oc u yajcänt'anob y bixi bajca an jini cab u c'aba' Dalmanuta. \s1 Los fariseos piden una señal milagrosa \r (Mt. 16.1‑4; Lc. 12.54‑56) \p \v 11 De ya'i c'oti aj fariseojob bajca an aj Jesús y u täq'uijob u chen t'an t'oc une. Tuba u jiranob si toj u t'an, u c'atbijob que u yäq'ue' ump'e seña tä cielo, jini mach bay chänintiba, tuba u chänenob. \v 12 Aj Jesús u sapi ic', y u yäli ca'da: \p ―¿Cua' uc'a u c'atän ni genteda ump'e seña que mach bay uchänintiba tuba u chänenob? Totojtoj cälbenetla que mach uxet tä äc'bintela niump'e seña tuba a chänenla. \p \v 13 De ya'i u yäctijob ni gente jini, ochi cha'num tan jucub y bixi tunxe nab. \s1 La levadura de los fariseos \r (Mt. 16.5‑12) \p \v 14 U yajcänt'anob aj Jesús najyi uc'a cua' u c'uxe'ob, y sec' ump'e waj u bisanob tama ni jucub. \v 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Ubinla, cänäntan abala, mach a ch'e'la jini jusonib ta waj que u c'äne' aj fariseojob, y jini que u c'äne' aj Herodes täcäba. \p \v 16 Ni ajcänt'anob cayi u maläc äle'ob ca'da: \p ―Jinda mu' u yäle' uc'a mach acä täsi cä pa' wajla. \p \v 17 Aj Jesúsba yuwi chich cua' mu' u yäle'ob y u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wäle'la que mach a täsi wajla? ¿Mach to quira uyoch ta' c'ajalinla y mach to a che entendela? Tä' tzätz a pamla. \v 18 ¿Mach quira a chäne t'oc a jutla? ¿Y mach quira a ubi t'oc a chiquinla? ¿Mach quira a ni' c'ajti'ila täcä? \v 19 Jinq'uin cä puqui cinco waj tuba c'uxnacob cinco mil winicob, ¿jäyp'e chach a ch'uch'ila de u colob? \p Unejob u p'ali: \p ―Doce chach. \p \v 20 ―Jinq'uin cä puqui siete waj tuba cuatro milobba, ¿jäyp'e chach a ch'uch'ila de u colob? \p Unejob u p'ali: \p ―Siete chach. \p \v 21 De ya'i u yälbijob: \p ―¿Mach to quira a laj che entendela cache' ayan cä poder? \s1 Jesús sana a un ciego en Betsaida \p \v 22 Ji'pat de jini bixijob tä Betsaida. Jinq'uin c'otijob u bisijob untu ajchoc' bajca an aj Jesús, y u yälbijob que u täle' tuba u pojlen uba. \v 23 De ya'i u q'uechbi tu c'äb ni ajchoc', u pa'si tama caj. U ch'i u tub u tatz'bi tu jut, y u yäc'bi u c'äb tu jut, y u c'atbi si u chänen tz'ita'. \v 24 Jini ajchoc' cayi u jiran si u ch'e' u chen chanä, y u yäli: \p ―Mu' cä chänen winicob, ca' a wälä te', pero u chen xämba. \p \v 25 De ya'i aj Jesús u yäc'bi u c'äb cha'num tu jut. Jini winic u chi chanä y u pojli uba u jut. Upete u chänen utz. \v 26 De ya'i aj Jesús u täsqui tu yotot, y u yälbi: \p ―Mach ochiquet tama caj, y mach a tz'aycäben niuntu cua' u chet pasa. \s1 Pedro declara que Jesús es el Cristo \r (Mt. 16.13‑20; Lc. 9.18‑21) \p \v 27 Ji'pat de ni jini aj Jesús bixi t'oc u yajcänt'anob tama ni cajob tä Cesarea tä Filipo. Bixe to u chen tä bij u c'atbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―¿Caxcajon u yäle' ni gente? \p \v 28 Unejob u p'ali: \p ―Ayan machca u yäle' cache' aneba aj Juan ajc'ablesialet. Otrosjob u yäle' cache' aj Elíaset. Y otrosjob u yäle' cache' ajt'anet tuba Dios. \p \v 29 De ya'i u c'atbijob tä cha'num ca'da: \p ―¿Anelaba, caxcajon a wäle'la? \p Aj Pedro u p'ali: \p ―Aneba aj Cristojet, que u täsquet Diosba. \p \v 30 Aj Jesús u yälbijob que mach xic u tz'aycäbenob niuntu. \s1 Jesús anuncia su muerte \r (Mt. 16.21‑28; Lc. 9.22‑27) \p \v 31 De ya'i u täq'ui u yälbenob cache' une que sutwäni de winic c'änä c'ac'a' tz'ibajtescac, y che' chich täcä ajt'äbälajob ta ni caj y ajnojajob ta palejob y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés mach uxin u sapänob. U yälbijob täcä que u xe tä tzämsinte, pero u yuxp'elib q'uin u xe tä cuxpan. \v 32 Jintacda u laj älbijob. De ya'i aj Pedro u tz'eji uba nämte' t'oc tz'ita', y u täq'ui u yälben que mach yo que u chen pasa ca' u yäli. \v 33 De ya'i aj Jesús u suti uba u chänen bajca an u yajcänt'anob y cayi u q'uejpan aj Pedro, u yäle' ca'da: \p ―¡Tz'eje aba, Satanás, t'oc no'on! Uc'a ane mach'an ta' c'ajalin lo que yo Dios utic. Ni ya'an ta' c'ajalinba, sec' ni yo winic uticba. \p \v 34 De ya'i aj Jesús u pequi u yajcänt'anob y ni gente, u yälbijob ca'da: \p ―Machca chichca yo ochic de cajcänt'anba c'änä u yäctan u chen uba manda u juntuma. C'änä u c'älen cua' chichca tz'ibajtesia ca' chich cä c'älen no'on y u chen ca' chich cäle' no'onba. \v 35 Uc'a machca chichca u sacän cache' cuxlec utz pancab, u xe u säte' upete ni jini. Upete machca mach u sacä tuba cuxlec utz pancab uc'a u tz'ombon cä t'an y uc'a u tz'aycun u t'an Dios täcä, u xe chich tä äc'binte paq'uin cuxlec más utz. \v 36 ¿Cua' u pa'se untu winic si u c'ac'a' mote' pancab q'uen cua' chichca tuba cuxlec utz, y de ya'i sätic u pixan? \v 37 ¿Jäyp'e u ch'e' u toje' untu winic tuba u japän u pixan? \v 38 Machca chichca u quisnäjan t'oc no'on, y t'oc u t'an Dios bajca an ni genteda que mach u tz'onä y ajcherajtanäjob, no'on täcä que sutwänon de winicba, cä xe tä quisnäjan t'oc unejob täc xe tä te t'oc u pitzilan cä Pap y t'oc u ch'u'ul ángelojob. \c 9 \p \v 1 Aj Jesús u yälbijob täcä: \p ―Totojtoj cälbenetla täcä cache' ayan machca chichca wida que mach uxin tä chämojob ixta que u chänen cache' Dios u xe u chen manda t'oc u poder bajca anetla. \s1 La transfiguración de Jesús \r (Mt. 17.1‑13; Lc. 9.28‑36) \p \v 2 Seis día ji'pat bixi aj Jesús isqui tu pam ump'e noj tz'ic sec' t'oc aj Pedro, aj Jacobo y aj Juan. Ya'i u yäni uba u jut tu pänte'ob. \v 3 U chen chanä u buc de säc, que niuntu wida pancab mach u che trebe u säq'uesan u buc ca' jini jinq'uin u jutz'e'. \v 4 U chänijob täcä cache' ya'an aj Elías y aj Moisés tä tz'aji t'oc aj Jesús. \v 5 De ya'i aj Pedro u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Maestro, utz chich que ya'anonla wida. C'änä cä chen t'ocob uxp'e boch', ump'e ta'a, ump'e taj Moisés, y ump'e taj Elías. \p \v 6 Ni ajcänt'anobba laj bäc'tijob, jin uc'a aj Pedro mach yuwi cua' mu' u yäle'. \v 7 De ya'i jaqui ump'e noj bucla y u laj bälijob. Y tama jini bucla ubqui ump'e t'an que u yäle' ca'da: \p ―Jinda cä yajben Ajlo', ubinla u t'an une. \p \v 8 Jinchichba rato jini, jinq'uin u suti u jut bajca an aj Jesús u chänijob cache' mach ni' an machca. Sec' u juntuma acoli. \p \v 9 Jinq'uin jaque u chenob tu pam ni tz'ic, aj Jesús u yälbijob que mach xic u tz'aycäbenob niuntu cua' u chänijob. Ixta ji'pat to u ch'e' u tz'aycunob, cuanta cuxpi une tan ajchäme. \v 10 Jin uc'a mach u tz'ayquijob cua' u chänijob, pero u maläc c'atänob cua' jini u yäli, que u xe tä cuxpan tan ajchämeba. \v 11 De ya'i u c'atbijob aj Jesús ca'da: \p ―¿Cua' uc'a u yäle' jini que u ye'e'ob ley taj Moisésba cache' aj Elías u te najtäcä? \p \v 12 Une u p'albijob: \p ―Toj chich que aj Elías u xe tä te najtäcä. U xe u laj äq'ue' tu toja upete cua' chichca. ¿Cua' u yäle' jini t'an ta Dios tz'ibiba, cache' cä xe cä chen pasa no'on que sutwänon de winicba? Ni t'an jini u yäle' cache' cä xe tä tz'ibajtescan y cache' mach uxin u sapänonjob. \v 13 No'on cälbenetla cache' aj Elías ajni chich, y u cherbijob ca' chich u yoli u cherbenob, y ca' chich u yäle' ni t'an ta Dios tz'ibiba, cache' u xe tä cherbinte. \s1 Jesús sana a un muchacho que tiene un espíritu malo \r (Mt. 17.14‑21; Lc. 9.37‑43) \p \v 14 De ya'i c'otijob bajca an los demás ajcänt'anob, y u chänijob cache' ya'an q'uen gente bajca anob. Ya'anob tä t'an t'oc machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba. \v 15 Jinq'uin u chänijob aj Jesús, upete tajch'icwäni u jutob, y bixijob u pecänob. \v 16 Une u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cua' jini mu' a wäle'la? \p \v 17 Y untu de unejob u p'ali ca'da: \p ―Maestro, acä täsbet cajlo', que u paq'uin oche tzuc pixan tuyac'o y u colesi a'uma'. \v 18 Cachichcada que u nuc'tan ni tzuc pixan u yoche tuyac'o y u yäsen tä cab. U chen q'uen u yomti' y u chen cächäcne yej. De ya'i tich'im u colan u cuerpo. Acä c'atbi a wajcänt'anob que u pa'säben jini tzuc pixan, pero mach u che trebejob. \p \v 19 Aj Jesús u p'albi: \p ―Anela mach a tz'ombela u t'an Dios. ¿Ixta ca ti q'uin cä xe tä ajtä t'oc anela? ¿Ixta cax ti amba q'uin c'änä ajnic sis cä c'ajalin t'oc anela? Täsenla wida jini ajlo'. \p \v 20 De ya'i u täsbijob. Jinq'uin ni tzuc pixan u chäni aj Jesús, u yäc'bi que sätic u c'ajalin jini ajlo'. Yäli tä cab tä cucajtäne y u chen noj q'uenel yom ti'. \v 21 De ya'i aj Jesús u c'atbi u pap ni ajlo' jäyp'e q'uin u cänäntan que u q'uechi jini yaj. U pap ni yoc ajlo' u p'ali: \p ―Desde p'i' to. \v 22 Y mach unnum ni tzuc pixan u yäsi tan c'ac' y u yäsi tä ja' uc'a u yoli u tzämsen. Jin uc'a cälbenet si a chen trebe a tz'äcälin, ch'ämbenon lástima t'ocob y täclenon t'ocob. \p \v 23 Aj Jesús u yälbi: \p ―Si a totoj tz'onänba, u ch'e' chich, uc'a machca u totoj tz'onänba, u ch'e' chich cä cherben upete cua' chichca. \p \v 24 De ya'i u pap jini yoc ajlo' u chi noj t'an u yäle' ca'da: \p ―¡Acä tz'onän chich! Täclenon cä totoj tz'onän más. \p \v 25 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' u mote' uba noj q'uenel gente, u yälbi ni tzuc pixan ca'da: \p ―Tzuc pixan a'uma' y ajcoc, cälbenet que pasiquet tuyac'o ni ajlo' jini y mach ni' sujlequet tä oche tuyac'o. \p \v 26 Y jini tzuc pixan u chi noj awät u yäc'bi que sätic u c'ajalin jini ajlo', y u chen u noj muc'. De ya'i pasi tuyac'o. U colesi jini ajlo' ca' a wälä chämen, jin uc'a q'uen u yäle'ob cache' san chämi. \v 27 Aj Jesúsba u q'uechbi tu c'äb tuba u tz'osen, y jini ajlo' wa'wäni. \p \v 28 De ya'i aj Jesús ochi tama ump'e otot y u yajcänt'anob u c'atbijob u juntuma ca'da: \p ―¿Cua' uc'a mach cä chi trebe cä pa'sen t'ocob jini tzuc pixan? \p \v 29 Aj Jesús u yälbijob: \p ―Jini tzuc pixandaba mach upas si mach a chela c'änti'ya y su'q'uin. \s1 Jesús anuncia otra vez su muerte \r (Mt. 17.22‑23; Lc. 9.43‑45) \p \v 30 Jinq'uin pasijob ya'i, bixijob tä Galilea. Aj Jesús mach u yoli que niuntu yuwina'tan si une ya'an ya'i. \v 31 Uc'a aj Jesúsba ya'an u ye'ben u t'an Dios u yajcänt'anob y u yälbenob täcä cache' une que sutwäni de winicba u xe tä äc'can tu c'äb winicob y u xe u tzämsenob. Pero u yuxp'elib q'uin ji'pat que u tzämsinteba u xe tä cuxpan. \v 32 Ni ajcänt'anobba mach uyoch tu c'ajalinob cua' u yälben, y bäc'ta u c'atbenob täcä cua' jini. \s1 ¿Quién es el más importante? \r (Mt. 18.1‑5; Lc. 9.46‑48) \p \v 33 De ya'i c'otijob tama ni caj tä Capernaum. Jinq'uin ya'anob tama ump'e otot, aj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cua' jini a maläc äle'la jinq'uin a tela tä bij? \p \v 34 Unejob tajcolijob ch'ijcab, uc'a jinq'uin u tejob tä bij u maläc c'atänob caxca une wäre más ajnoja de unejob. \v 35 De ya'i aj Jesús chunwäni, u joq'ui ni doce u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: \p ―Machca chichca yo xic más ajnojaba, c'änä xic más ajch'och'oca, y u cherben cua' chichca c'änä uc'a upete. \p \v 36 De ya'i u ch'i untu ch'oc y u yäq'ui tänxin de unejob. U ch'i u meq'ue' jini ch'oc y u yälbijob ca'da: \p \v 37 ―Machca chichca u sapän ni ch'ocda täj c'aba', no'on chich u sapänon. Y machca u sapänon no'on, mach sec' no'on u sapänon, u sapän täcä machca u täscon. \s1 El que no está contra nosotros, está a nuestro favor \r (Lc. 9.49‑50; Mt. 10.42) \p \v 38 De ya'i aj Juan u yälbi ca'da: \p ―Maestro, cä chäni t'ocob untu winic u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca chichca t'oc a c'aba', pero ni winic jini mach'an t'oc no'onla. Jin uc'a cälbi t'ocob que mach u ni' chen ca' jini. \p \v 39 Aj Jesús u yälbi: \p ―Mach a wälbenla que mach u ni' chen ca' jini, uc'a mach'an niuntu que u chen täj c'aba' cua' chichca jini t'oc poder que niuntu mach u che trebe u chen, y de ya'i u sutän uba u cäräx älbenon. \v 40 Uc'a machca mach'an contra de no'onla t'oc chich no'onla ayan. \v 41 Y machca chichca u yäc'benetla ump'e pote de ja' täj c'aba' uc'a tubaletla aj Cristo, Dios u totoj xe chich u yäc'benob u matän. \s1 El peligro de caer en pecado \r (Mt. 18.6‑9; 5.13; Lc. 17.1‑2; 14.34‑35) \p \v 42 ’Y machca chichca que u yäc'ben sätic untu de ni bijch'ocda que u tz'ombenonba, mejorica cächbintic ump'e noj cha' de juch'i' buc'a tu luc'ub y julcac tan nab. \v 43 Si untz'it a c'äb u yäc'benet a chen a tanä, seq'ue, uc'a más utz ochiquet bajca a xe tä äc'binte paq'uin cuxlequet tontz'it a c'äb y mach julcaquet tama noj c'ac' tä infierno t'oc chatz'it a c'äb, tama jini noj c'ac' bajca mach bay uxin tä täpo. \v 44 Uc'a ya'i u noc'a ajchäme mach ucham y ni c'ac' mach bay uxin tä täpo. \v 45 Si untz'it a woc u yäc'benet a chen a tanä, seq'ue täcä, uc'a más utz ochiquet tontz'it a woc bajca a xe tä äc'binte paq'uin cuxlequet y mach julcaquet tama noj c'ac' tä infierno t'oc chatz'it a woc, tama jini noj c'ac' que mach bay uxin tä täpo. \v 46 Uc'a ya'i u noc'a ajchäme mach ucham y ni c'ac' mach bay uxin tä täpo. \v 47 Y si unxim a jut u yäc'benet a chen a tanä, pa'sen, uc'a más utz ochiquet tonxim a jut bajca u chen manda Dios y mach julcaquet tama noj c'ac' tä infierno t'oc cha'xim a jut. \v 48 Uc'a ya'i u noc'a ajchäme mach ucham y ni c'ac' mach bay uxin tä täpo. \p \v 49 ’Apetela a xe tä utela tu toja t'oc tz'ibajtesia, ca' chich ni we'e u yäc'binte atz'am uc'a ajnic jätz'äcna. \v 50 Ni atz'amba utz chich une. Pero si sätic u ch'och'anba, ¿cache'da u ch'e' u ch'och'esan cua' chichca? Ajniquetla jiq'uin ca' atz'am, y cuxlequetla ch'ijcab a c'ajalinla t'oc upete a lotla. \c 10 \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt. 5.31‑32; 19.1‑12; Lc. 16.18) \p \v 1 Aj Jesús pasi tä Capernaum y bixi tä Judea, y c'axi tunxe río Jordán. Ya'i u motli uba tä cha'num q'uen gente bajca ayan une, y cayi u ye'benob u t'an Dios ca' chich nämä u chen. \v 2 De ya'i tulaj c'otijob aj fariseo bajca an aj Jesús tuba u jiran si u yäc'ben u säte'ob. U c'atbijob si utz que untu winic u waläctan jit'oc. \v 3 Une u p'albijob ca'da: \p ―¿Cache'da u yälbetla aj Moisés? \p \v 4 Unejob u yäli: \p ―Aj Moisésba u yäli que äc'bintic ump'e jun ni ixic, y ca' jini u ch'e' waläctintic. \p \v 5 De ya'i aj Jesús u yälbijob: \p ―Aj Moisés u yälbet a chenla ca'da uc'a mäx tzätz a pamla apetela. \v 6 Pero chäcäl najtäcäba jinq'uin Dios u chi upete cua' chichca, “u chi täcä winic y ixic”. \v 7 “Jin uc'a u yäctan u pap y u na' untu winic tuba ajnic tomp'e t'oc jit'oc. \v 8 Y u cha'tumajob u colan ca' a wälä tontujob”. Ca' jini ca' a wälä mach cha'tujob. Tontujob une. \v 9 Jin uc'a, jini que Dios u yäc'bi ajnic tomp'e t'oc jit'ocba, mach'an cua' uc'a u tz'eje' ubajob. \p \v 10 De ya'i, jinq'uin ya'anob tama ump'e otot, u yajcänt'anob sujli u c'atbenob cache'da jini u yäliba. \v 11 Aj Jesús u yälbijob: \p ―Jini winic que u waläctan jit'oc y lotojac t'oc otroba, u chen u tanä de cherajtz'ijte'. \v 12 Y si ixic u yäctan jit'oc y lotojac täcä t'oc otro winicba, u chen u tanä de cherajtz'ijte' täcä. \s1 Jesús bendice a los niños \r (Mt. 19.13‑15; Lc. 18.15‑17) \p \v 13 De ya'i u täsijob bijch'oc bajca an aj Jesús tuba u täle' t'oc u c'äb, pero u yajcänt'anob cayi u q'uejpanob jini machca u täsenob ni bijch'oc. \v 14 Jinq'uin u chäni aj Jesús ca' jini, cäräx'i y u yälbijob ca'da: \p ―Äctanla tic ni bijch'oc bajca anon. Mach a ch'acbenla u biji, uc'a bajca u chen manda Dios tä cielo, tubajob une jini machcatac ca' a wälä ni bijch'ocda. \v 15 Totojtoj cälbenetla, machcatac mach u sapä Dios tuba ajnic de u Yajnoja ca' chich untu bijch'oc u sapän Dios, mach uxin tä oche bajca u chen manda. \p \v 16 De ya'i u ch'i u meq'ue' ni bijch'oc tu c'äb y u ch'u'ul chi, y u yäc'bi u c'äb tan u pamob. \s1 Un joven rico habla con Jesús \r (Mt. 19.16‑30; Lc. 18.18‑30) \p \v 17 Jinq'uin aj Jesús u chi segui xämba tutz'i untu winic t'oc noj ancäre y c'oti tä nocyälo tu yoc. U c'atben ca'da: \p ―Maestro, utz a c'ajalin. ¿Cua' u ch'e' cä chen tuba paq'uin cuxlecon? \p \v 18 Aj Jesús u p'albi: \p ―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Niuntu mach'an utz u c'ajalin, seq'uen Dios une. \v 19 A wi chich ni manda ta Dios, ni u yäle' ca'daba: “Mach a sacän a tz'ijte'. Mach a chen tzämsa. Mach a chen xuch'. Mach a wäle' que u chi cua' chichca a lot si mach toj. Mach a sucpecän a lot. Tz'omben u t'an a pap y a na'”. \p \v 20 Ni winic u p'ali: \p ―Maestro, upete ni jini cä laj chi chich cumpli desde p'i'on to. \p \v 21 Aj Jesús u chämbi u jut t'oc yajin y u yälbi ca'da: \p ―Ump'e namás acoli que mach to a che cumpli. Corre chono upete lo que a cänäntan y laj sijben pobrejilba ni u taq'uini. De ya'i la'ix täc pat a chen ca' chich cä chen no'onba, y a xe a cänäntan q'uen cua' chichca choj u valor ni ya'an tä cieloba. \p \v 22 Jinq'uin u yubi ca' jini jini winic, c'ac'a' ch'ocomi u pixan y bixi mäx triste, uc'a jini winic mäx q'uen cua' chichca u cänäntan. \p \v 23 De ya'i aj Jesús u chäni u junxoyma de une y u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Mach u totoj ch'ä ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios. \p \v 24 U yajcänt'anob tajch'icwäni u jut u yubin cua' u yäle'. Pero aj Jesús sujli u yälbenob ca'da: \p ―Cä bijch'oc, mach u totoj ch'ä ochic bajca u chen manda Dios jini que mäx u yajna'tan u taq'uinba. \v 25 Más u ch'e' numic untu ajcamello tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios. \p \v 26 Jinq'uin u yubijob ca'da, más tajch'icwäni u jutob, y cayi u maläc c'atben u lotob ca'da: \p ―¿Caxca une jiq'uin u ch'e' u japän uba? \p \v 27 Aj Jesús u chämbi u jutob y u yälbijob ca'da: \p ―Ni winicba mach u ch'ä u japän uba u juntuma, pero Diosba u ch'e' u japänob. Uc'a Diosba mach'an niump'e cua' que mach u chen trebe u chen. \p \v 28 De ya'i aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, no'on t'ocobba cäcti t'ocob upete cua' chichca cä cänäntan t'ocob tuba cä tzäypätinet t'ocob. \p \v 29 Aj Jesús u p'albi: \p ―Totojtoj cälbenet, machca chichca que u yäctan yotot, u säcun, u chich, u jitz'inob, u pap, u na', u ch'ocob o u cab uc'a u tz'ombenon y uc'a u tz'onän u t'an Dios, \v 30 u xe chich tä äc'binte wida pancab cien veces más q'uen que ni u yäctiba. U xe tä äc'binte yotot, u säcun, u chich, u jitz'inob, u na', u ch'ocob y u cab. U xe tä äc'binte tz'ibajtesia täcä. Y ji'pat u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec. \v 31 Pero q'uen chich machcatac ajt'äbälajob bada u xe tä ajtä más ajch'och'oca ya'i tä cielo, y q'uen chich machcatac ajch'och'oca bada u xe tä ajtä más ajnoja ya'i tä cielo. \s1 Nuevamente Jesús anuncia su muerte \r (Mt. 20.17‑19; Lc. 18.31‑34) \p \v 32 Tä bij to u bixejob jinq'uin ya' u xejob tä Jerusalénba, aj Jesús u bixe pänte' de u yajcänt'anob. Ni ajcänt'anobba mach u totoj ta tu c'ajalinob cua' u yubijob, y c'äsbäc'ta u bixe tu patob. De ya'i aj Jesús sujli u joq'ue' ni ajcänt'anob ump'e la'o de ni gente y u täq'ui u yälben cua' jini u xe u chen pasa. \v 33 U yälbijob ca'da: \p ―Ca' chich a chänenla, bada bixe acä chenla tä Jerusalén. Ya'i no'on que sutwänon de winicba cä xe tä äc'can tu c'äb ni ajnojajob tuba palejob, y jini que u ye'e'ob ni ley taj Moisésba. Cä xe tä tzämsinte y cä xe tä äc'can tu c'äb ajpäpä'cabob. \v 34 Unejob u xe u tze'tanonjob, u xe u cune'onjob, u xe u tubänonjob, y u xe u tzämsenonjob. Pero u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan tan ajchämejob. \s1 Jacobo y Juan piden un favor \r (Mt. 20.20‑28) \p \v 35 De ya'i aj Jacobo y aj Juan, u ch'ocob aj Zebedeoba, u natz'ijob aj Jesús u yälbenob ca'da: \p ―Maestro, co que a cherbenon t'ocob jini favor cä xe cä c'atbenetba. \p \v 36 Une u c'atbijob: \p ―¿Cua' a wo cä cherbenetla? \p \v 37 Unejob u p'ali: \p ―Co t'ocob que ta' chumtä bajca a xe a chen manda chumlecon t'ocob untu ta' noj y untu ta' tz'ej. \p \v 38 De ya'i aj Jesús u yälbijob: \p ―Anelaba mach a wi cua' a c'atänla. ¿U ch'e' quira a ch'e'la jini tz'ibajtesia que cä xe cä ch'e' no'onba, y c'ablaquetla ca' chich cä xe tä c'ablan? \p \v 39 Unejob u p'ali: \p ―U ch'e' chich. \p Aj Jesús u yälbijob: \p ―Toj chich, a xe a ch'e'la ni tz'ibajtesia que cä xe cä ch'e' no'onba y a xe tä c'ablanla ca' chich cä xe tä c'ablan. \v 40 Pero chumlequetla täc noj y täc tz'ejba, mach no'on cä xe cäq'ue' une. Dios une u xe u yäc'ben machcatac yäcä uc'a tuba chumlec ya' jini. \p \v 41 Jinq'uin u yubijob ca' jini ni diez ajcänt'anobba, cäräx'ijob t'oc aj Jacobo y aj Juan. \v 42 Pero aj Jesús u pequijob y u yälbijob ca'da: \p ―A wila chich cache' untu ajmanda tama ump'e noj cab, tu manda chich ayan upete gente. Nuc ajt'äbälajobba ayan chich u poder tuba u cocoj äc'ben ni gente u tz'omben u t'an. \v 43 Pero anelaba mach uxet a chenla ca' jini. Machca chichca de anela que yo u chen uba de ajnoja, c'änä sujlec de a wajc'äncanla. \v 44 Y machca chichca de anela que yo xic de ajmanda, c'änä sujlec ca' a wälä de a wajpatanla. \v 45 Uc'a no'on que sutwänon de winicba mach aton tuba cherbinticon cua' chichca que c'änä cäc'a. Aton tuba cä cherben cua' chichca que c'änä uc'a otro, y tuba cäq'ue' cäba tä chämo tuba ajnicon de u tojquiba tanä uc'a u japän uba q'uenob. \s1 Jesús sana a Bartimeo el ciego \r (Mt. 20.29‑34; Lc. 18.35‑43) \p \v 46 De ya'i c'otijob tä Jericó. Y jinq'uin aj Jesús pase u chen tama ni caj jini nämte' t'oc u yajcänt'anob y t'oc noj q'uenel gente, u nuc'tijob untu ajchoc' u c'aba' aj Bartimeo ajlo' taj Timeo. Ya' chumca tu ch'ejpa bij u c'atän äc'bintic u matän. \v 47 Jinq'uin u yubi cache' nume u chen ni aj Jesús u cab tä Nazaretba, jini ajchoc' u täq'ui noj t'an u yäle' ca'da: \p ―Jesús, natil ch'oquet taj David, ch'ämbenon yajin. \p \v 48 Q'uen machca u q'uejpan tuba ch'ijcäbac, pero une más noj t'an u chen: \p ―Ane natil ch'oquet taj David, ch'ämbenon yajin. \p \v 49 De ya'i aj Jesús tajwa'wäni, u yäli: \p ―Älbenla que tic. \p U joq'uijob jini ajchoc' y u yälbijob: \p ―Mach bäc'taquet. Ch'oyen uc'a mu' u joq'ue'et. \p \v 50 De ya'i u juli u buc tä cab y t'oc wanajtäne bixi u natz'än aj Jesús. \v 51 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' a wo cä cherbenet? \p Jini ajchoc' u p'ali: \p ―Maestro, co que a tz'äcälin cä jut. \p \v 52 Aj Jesús u yälbi: \p ―U ch'e' bixiquet. Uc'a a tz'oni, a pojli chich aba. \p Jinchichba rato jini, jini ajchoc' u chi chanä, y u tzäypäti aj Jesús bajca u bixe. \c 11 \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mt. 21.1‑11; Lc. 19.28‑40; Jn. 12.12‑19) \p \v 1 Jinq'uin c'otijob nätz'ä bajca an ni caj tä Jerusalén, ya'i bajca an ni cajob tä Betfagé y tä Betania, tu pänte' ni noj tz'ic u c'aba' Olivos, aj Jesús u täsqui cha'tu u yajcänt'anob u yälbijob ca'da: \p \v 2 ―Cuxla ane más pänte' bajca an ump'e yoc caj. Ta' ochela ya'i a xe a pojlenla untu yoc tzimim cächä. Jini tzimim mach to bay u chumta niuntu. P'änäla y täsenla. \v 3 Machca chichca u c'atän: “¿Cua' uc'a a p'äne'la?”, älbenla cache' Ajnoja c'änä uc'a, y ji'pat u xe u sutatz'än. \p \v 4 Unejob bixi y u pojlijob jini tzimim que ya' cächä tu ti' bojte' tan bij, y u p'änijob. \p \v 5 Jini machcatac ya'anob ya'iba u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' a chenla? ¿Cua' uc'a a p'äne'la jini tzimim? \p \v 6 Unejob u p'ali ca' chich u yälbijob aj Jesús que u p'alän. De ya'i ni winicob jini u yäctijob chich u bisan ni tzimim. \v 7 U bisijob jini tzimim bajca an aj Jesús y u läcbijob u buc tu pat, y aj Jesús u chumti ni tzimim. \v 8 Q'uenob u laj jäyi u bucob tan bij y otrosjob u c'äse'ob u c'äb te' u laj äq'ue'ob tan bij bajca u xe tä nume aj Jesús. \p \v 9 Machcatac u tejob pänte' y machcatac u tejob pati u täq'ui u chenob noj t'an u yäle'ob ca'da: \p ―¡Ch'u'ul c'ajti'cac Dios! ¡Ch'u'ul ayan jini que Cajnojala Dios u täsquiba! \v 10 ¡Ch'u'ul ayan bajca u xe u chen manda Dios, jini u manda Dios ca' chich ni manda u cänänti cä najtäcäl noxi'papla aj Davidba! ¡Ch'u'ul c'äycac u c'aba' Dios tä cielo! \p \v 11 De ya'i aj Jesús ochi tama jini caj tä Jerusalén, y ochi täcä tama ni noj ch'u'ul otot taj judíosob. Cuanta u chäni cua' an tama jini ch'uj, pasi ya'i bixi tä Betania nämte' t'oc ni doce u yajcänt'anob, uc'a atarde'i. \s1 Jesús maldice a la higuera sin fruto \r (Mt. 21.18‑19) \p \v 12 Päscab jinq'uin pasijob tä Betania aj Jesús u na'ti jitz'o. \v 13 Nat to u chäni untec te' higo que cuxu u yopo. Bixi u jiran si ayan u jut ni te' higo, pero mach u pojli niump'e cua', sec' u yopo, uc'a mach jin u q'uini ni higo. \v 14 De ya'i aj Jesús u yälbi ni te' higo ca'da: \p ―Niuntu mach bay uxin u c'uxe' a jut. \p Ni ajcänt'anob u yubi cua' u yäli. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mt. 21.12‑17; Lc. 19.45‑48; Jn. 2.13‑22) \p \v 15 Ji'pat c'otijob tä Jerusalén. Jinq'uin ochi aj Jesús tama jini noj ch'u'ul otot, u täq'ui u pa'senob machcatac ya'anob tä chono y tä manob ya'i. U t'eljulbi u mesa ajq'uextaq'uinob y u t'eljulbijob täcä u chumlib ajchon ixpalomajob. \v 16 Y mach u yäcta que niuntu ochic t'oc u cuch tan ni noj ch'u'ul otot. \v 17 U täq'ui u ye'benob u t'an Dios ca'da: \p ―Ni jun ta Dios u yäle': “Cototba u xe tä älcan cache' otot ta c'änti'ya, uc'a ya'i u xe u chen c'änti'ya upete gente”. Pero anelaba a chila de u yajliba ajxuch'ob. \p \v 18 Ajnojajob tuba palejob y jini machca u ye'e' ni ley taj Moisésba u yubijob cua' u chi, y u täq'ui u sacänob cache' u ch'e' u tzämsenob. Bäc'tajob t'oc uc'a ni gente tajch'icwäni u jut u yubin cua' u ye'e'. \v 19 Jinq'uin ochi ac'äb aj Jesús pasi ya'i tama ni caj. \s1 La higuera se seca \r (Mt. 21.20‑22) \p \v 20 Päscab ic'sapanto numijob bajca an ni te' higo y u chänijob cache' atiqui ixta tu wi'. \v 21 De ya'i aj Pedro ti tu c'ajalin cua' u yäli aj Jesús, y u yälbi ca'da: \p ―Maestro, iran. Jini te' higo a q'uejpiba atiqui. \p \v 22 Aj Jesús u p'ali: \p ―Tz'ombenla Dios. \v 23 Totojtoj cälbenetla, machca chichca u yälben jini tz'icda: “Pasen wida, julu aba tan nab”, y si mach ajnic tu c'ajalin cache' Dios mach u che trebe u chen, si u totoj tz'onän cache' u xe chich tä ute ca' u yäliba, che' chich u xe u chen pasa. \v 24 Jin uc'a cälbenetla cache' upete cua' chichca a c'atänla t'oc c'änti'ya y a tz'onän cache' a xe chich tä äc'binteba, Dios chich u totoj xe u yäc'benetla. \v 25 Jinq'uin mu' a c'änti'yala, si tic ta' c'ajalinla cache' cäräxet t'oc a lot, c'änä a chen perdonala uc'a ca' jini täcä ni cä Papla ya'an tä cieloba u chen perdona a tanäla. \v 26 Si anela mach a chen perdona a lotlaba, ni cä Papla ya'an tä cieloba mach uxin u chen perdona a tanäla täcä. \s1 La autoridad de Jesús \r (Mt. 21.23‑27; Lc. 20.1‑8) \p \v 27 De ya'i sutwänijob tä Jerusalén. Jinq'uin aj Jesús ochi tama ni noj ch'u'ul otot, c'otijob bajca an une u yajnojajob palejob, y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés, y noxibilba ta caj. \v 28 U c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxcone u yäc'bet poder tuba a chen upete jini a chenba? ¿Caxcone u yälbet a chen ca' jini? \p \v 29 Aj Jesús u p'ali: \p ―No'on täcä cä xe cä c'atbenetla ni jinda, si ane a wälbenonla tu tojaba, no'on täcä cä xe cälbenetla caxca une u yäc'bon poder ta cä chen jini cä chenba. \v 30 ¿Caxca une u täsqui aj Juan u chen c'ablesia, Dios quira o winicob? Co que a wälbenonla. \p \v 31 De ya'i u täq'ui u maläc äle'ob ca'da: \p ―Si cäle'la cache' Dios, u xe u p'albenonla ca'da: “¿Cua' uc'a jiq'uin mach a tz'ombila?” \v 32 Mach u ch'ä cäle'la täcä cache' winic u täsqui. \p Ca' jini u yälijob uc'a unejobba bäc'tajob t'oc ni gente. Yuwijob täcä cache' q'uenob u yäle' cache' aj Juanba totoj ajt'an ta Dios. \v 33 Jin uc'a u p'albijob aj Jesús ca'da: \p ―Mach cuwi t'ocob. \p Aj Jesús u p'ali täcä: \p ―Ni no'on täcä mach uxon cälbenetla caxca une u yäc'bon poder ta cä chen upete ni cua' cä chenba. \c 12 \s1 El ejemplo de los trabajadores malvados \r (Mt. 21.33‑46; Lc. 20.9‑19) \p \v 1 De ya'i aj Jesús u täq'ui u ye'benob u t'an Dios t'oc tz'aji que mach totoj cheque cua' u yäle' ni tz'aji. U yälbijob ca'da: \p ―Ajni untu winic que u päq'ui uva tan u cab, y u bojte'i u junxoyma. U chi ump'e ch'en bajca u xe u yätz'e' jini uva, y u tz'osi täcä ump'e noj torres bajca u yajtä tu pam uc'a u cänäntan ni päc'äbi jini. \p ’De ya'i u yäc'bi tu c'äb otro ajpatanob ni cab jini tuba u cänäntäben, y une bixi nat. \v 2 Jinq'uin c'oti u q'uini tuba c'ä'nac u jut ni päc'äbi, u täsqui untu u yajc'äncan tuba u c'atben ni ajpatanob jini tz'ita' u jut ni päc'äbi. \v 3 Pero ni ajpatanob jiniba u q'uechi ni ajc'äncan jini, u bon cunijob y u täsquijob que bixic y mach u yäc'bijob niump'e cua'. \v 4 De ya'i u yum u caba ni päc'äbi sujli u täscun otro u yajc'äncan. Jinda täcä u bon cunijob t'oc ji'tun, u tzepbijob tan u pam y u bon cäräx älbijob. \v 5 Ni u yum u caba ni päc'äbi sujli u täscun otro u yajc'äncan. Ni jindaba u tzämsijob. Ji'pat u chi segui u bon täscun otros u yajc'äncan. Ni ajc'äncanob jini, ayan machca u cunijob y ayan machca u tzämsijob. \p \v 6 ’De ya'i ajni untu u yajlo' que mäx u yajna'tan, y u täsqui täcä, uc'a ti tu c'ajalin ca'da: “Bay cajlo'ba u xe chich u tz'ombenob u t'an”. \v 7 Pero ni ajpatanob jini u maläc älijob ca'da: “Ni ajlo'daba une u xe tä colan ji'pat de u yum ni cabda. Cola cä tzämsenla jiq'uin, uc'a ca' jini colac täc'ala ni cabda”. \v 8 Jin uc'a u q'uechijob y u tzämsijob y u pa'sijob jini ajchäme tama u caba ni päc'äbi jini. \p \v 9 De ya'i aj Jesús u yälbijob: \p ―¿Cua' a wäle'la u xe u chen u yum ni u caba päc'äbi jini? Cäle' que u xe tä te, u xe u tzämsen ni ajpatanob jini y u xe u yäc'ben u caba jini päc'äbi otros ajpatanob. \p \v 10 ’¿Mach to quira a tziquila cache' u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba? U yäle' ca'da: \q1 Ni ji'tun que u yäli ajcheraj otot que mach utzba, \q1 jin une ch'ämqui tuba xic mero u ch'ixma otot. \q1 \v 11 Jindaba Ajnoja chich u chi ca' jini, y tä' pitzi cua' u chi. \p \v 12 De ya'i jinijob que mach yo u chänen aj Jesúsba u yolijob u q'ueche' u yäq'ue' preso, uc'a ti tu c'ajalinob cache' ni tz'aji que u yäliba, de unejob une u yäli. Pero bäc'tajob t'oc ni caj, jin uc'a mach u q'uechijob. De ya'i bixijob täcä. \s1 El asunto de los impuestos \r (Mt. 22.15‑22; Lc. 20.20‑26) \p \v 13 Ji'pat ajt'äbälajob tuba aj judíosob u tulaj täsquijob aj fariseojob bajca an aj Jesús, y che' chich täcä aj Herodesjob tuba u jiranob si u ch'e' u yäc'ben u säte' uc'a u sube'ob. \v 14 Ni winicobdaba c'otijob bajca an aj Jesús y u yälbijob ca'da: \p ―Maestro, cuwi t'ocob que aneba upete a wäle' tu toja, y mach u che cua' u yäle' ni gente, uc'a cachichca une a ye'ben chich u t'an Dios tu toja, y a ye'ben cache'da u ch'e' u bisan bij t'oc Dios. ¿Cache'da a wäle' ane? ¿Utz quira äc'bintic ni ajmanda tuba aj romanojob jini taq'uin que u c'atänba, o mach utz? ¿Cä'benla quira, o mach cä'benla? \p \v 15 Aj Jesúsba yuwi chich cua' an tu c'ajalinob, y u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a sacänla cache' a wäc'benon cä säte'? Täsenla wida ump'e taq'uin uc'a cä chänen. \p \v 16 Unejob u yäc'bijob. Jinq'uin u chäni aj Jesús jini taq'uin, u c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxca u retrato ni jinda, y caxca u c'aba' ya' tz'ibi tuyac'o? \p Unejob u p'ali: \p ―Tuba aj César. \p \v 17 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Äc'benla aj César jini tuba chich aj Césarba, y äc'benla Dios jini tuba chich Diosba. \p Y upete tajch'icwäni u jutob u yubin cache'da u p'ali. \s1 La pregunta sobre la resurrección \r (Mt. 22.23‑33; Lc. 20.27‑40) \p \v 18 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús aj saduceojob. Ni winicobdaba u yäle'ob cache' mach u cuxpa ajchäme. Jin uc'a u yälbijob aj Jesús ca'da: \p \v 19 ―Maestro, aj Moisés u colesi tz'ibi tuyac'o jun cache' si untu winic chämicba, y u colesan jit'oc sin u bijch'oc, c'änä lotojac jini ixic t'oc jitz'in ni c'äsi' winic, uc'a tu tz'isen u bijch'oc ni neba' ixicba, es ca' a wälä u bijch'oc ni winic que chämiba. \v 20 Ajni untu winic que u cänänti siete u yajlo'. Ni najtäcäba lotoji, pero chämi sin que ajnic u bijch'oc. \v 21 De ya'i ni neba' ixic lotoji t'oc u cha'tulib, pero chämi täcä sin que ajnic u bijch'oc. Che' chich u chi pasa täcä u yuxtulib. \v 22 Ni siete u ch'ocob ni winic jini laj lotojijob t'oc ni ixic jini, pero laj chämijob sin que ajnic u bijch'oc. Ji'pat chämi täcä ni ixic. \v 23 Tu xe tä cuxpanob jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, ¿caxcamba de ni siete winicob jini u xe tä colan de jit'oc? Uc'a upetejob laj ajni chich de jit'oc. \p \v 24 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Anelaba mach a wi cua' a wäle'la, uc'a mach a che entendela cua' u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba y cache'da an ni poder ta Dios. \v 25 Uc'a jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, mach uxin tä lotojanob, y mach uxin u yäq'ue' jixic ch'ocob tuba lotojac, uc'a unejobba u xe tä ajtä ca' chich ni ángelojob que ya'an tä cieloba. \v 26 Badaba co cälbenetla cache' u xe chich tä cuxpan ajchäme. ¿Mach to quira a tziquila cua' u yäle' tama ni jun que u tz'ibi aj Moisésba? Ni jun jini u yäle' cache' Dios c'oti tama noj chäcch'ix u pecän aj Moisés, jinq'uin c'oti aj Moisés u chänen cua' uc'a ayan c'ac' tama ni chäcch'ix y mach upul. U yälbi ca'da: “No'on ni Dioson tuba aj Abraham, tuba aj Isaac, y tuba aj Jacob”. \v 27 Uc'a Diosba mach jin Dios tuba ajchämejob. Dios une tuba machcatac cuxu ayan. Uc'a unejob totoj cuxu ayanob tu jut Dios. Anelaba mach a wi cua' mu' a wäle'la. \s1 El mandamiento más importante \r (Mt. 22.34‑40; Lc. 10.25‑28) \p \v 28 C'oti täcä bajca an aj Jesús untu jini que u ye'e' ni ley taj Moisés, y u yubi cua' jini mu' u yäle'ob t'oc aj Jesús, y u yubi täcä cache' u p'ali tu toja. Y une u c'atbi ca'da: \p ―¿Camba ni manda más c'änä cä tz'onänla que u yäq'ui Diosba? \p \v 29 Aj Jesús u p'albi: \p ―Ni manda más c'änä cä tz'onänla de upete mandaba, jinda une: “Ubinla, lo' Israel. Ni Cajnojala Diosba, tontuntu une. \v 30 Yajna'tanla a Wajnojala Dios con to'o a ch'a'aljinla uc'a tä' a wo a chenla, con to'o a pixanla, con to'o a c'ajalinla, y con to'o a muc'la”. Jinda ni manda más c'änä cä tz'onänlaba. \v 31 U chap'elibba es ca' chich jini täcä: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane”. Mach'an niump'e otro manda más c'änä cä tz'onänla que jindajob. \p \v 32 De ya'i jini que u ye'e' ni ley taj Moisésba u yäli ca'da: \p ―Utz chich cua' a wäli, Maestro. Toj chich cua' a wäli, cache' tontuntu Dios ayan, y mach'an otro dios ca' une. \v 33 Y si cä yajna'tanla Dios con to'o cä ch'a'aljinla uc'a tä' co cä chenla, y con to'o cä c'ajalinla, con to'o cä pixanla, y con to'o cä muc'la, si cä yajna'tanla täcä cä lotla ca' chich cä yajna'tan cäbala no'onlaba, más utz une que cua' chichca jini que u subbinte Diosba, y más utz täcä que cua' chichca matän que u pulcan pan alta tuba subbintic Diosba. \p \v 34 Jinq'uin u yubi aj Jesús cache' tu toja u p'ali jini winic, u yälbi ca'da: \p ―Tz'ita' yo tuba a sapän ajniquet tu manda Dios. \p De ya'i niuntu mach u ni' oli u c'atben niump'e cua'. \s1 ¿De quién es hijo el Cristo? \r (Mt. 22.41‑46; Lc. 20.41‑44) \p \v 35 Aj Jesús ya'an u ye'benob u t'an Dios tama noj ch'u'ul otot, u yälbenob ca'da: \p ―¿Can uc'a u yäle'ob ni machca u ye'e' ley taj Moisésba cache' aj Cristo u yajlo' aj David? \v 36 Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi aj David u yäle' ca'da: \q1 Ajnoja Dios u yälbi Cajnoja: \q1 “Chumi' täc noj \q1 ixta que cä'benet a xäc'teq'ue' jini machcatac mach yo u chänenetba”. \m \v 37 Bada jiq'uin, ixta aj David u yälben aj Cristo cache' u Yajnoja. ¿Cache'da a wäle'la jiq'uin cache' aj Cristo es u yajlo' aj David? \p Ni noj q'uenel gente que ya'an bajca an aj Jesúsba u c'alin ubinob cua' u yäle'. \s1 Jesús acusa a los maestros de la ley \r (Mt. 23.1‑36; Lc. 11.37‑54; 20.45‑47) \p \v 38 Aj Jesús u ye'bijob täcä ca'da: \p ―Cänäntan abala t'oc machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba. Unejobba tä' yojob numic t'oc u noj tamäl buc tuyac'o, y tä' yojob que ni gente tä calle u chen saludajob. \v 39 Unejobba tä' yojob chumlecob tu pan ni chumlib bajca u chumtä ajt'äbälajob tuba ni ch'uj tuba aj judíosob y che' chich täcä bajca u c'uxnanob yojob chumlec tu pam jini chumlib más utzba. \v 40 Unejobba u jajbenob u yotot neba'täc ixictac y u susuc chenob noj tamäl c'änti'ya. Unejobba, más q'uen castigo u xe u yäc'ben Dios. \s1 La ofrenda de la viuda pobre \r (Lc. 21.1‑4) \p \v 41 Unnum aj Jesús ya' chumca tama noj ch'u'ul otot tu ch'ejpa jini cajón bajca u yälo taq'uin, u chänen cache' ni gente u yäq'ue' taq'uin. C'otijob ajtaq'uini täcä u yäq'ue' q'uen taq'uin. \v 42 Jimba rato jini c'oti untu neba' ixic y u yäq'ui tama jini cajón chap'e yoc bit taq'uin que mach mäx choj u valor. \v 43 De ya'i aj Jesús u joq'ui u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla cache' ni pobre neba' ixicdaba más u chen vale lo que u yäq'ui que jini taq'uin que u yäq'ui otrosjobba. \v 44 Uc'a unejobba u yäq'uijob tz'ita' u colob de lo que u cänäntanob. Pero ni ixicdaba u yäq'ui upete lo que u cänäntan, ixta mach acoli tuba u mäne' t'oc cua' u c'uxe'. \c 13 \s1 Jesús dice que el templo será destruido \r (Mt. 24.1‑2; Lc. 21.5‑6) \p \v 1 Jinq'uin pasi aj Jesús tama ni noj ch'u'ul otot, untu de u yajcänt'anob u yälbi ca'da: \p ―Maestro, chänen jini ji'tun ta otot de pitzijtac, y de pitzijtac täcä jini otote. \p \v 2 De ya'i aj Jesús u p'albi: \p ―¿A chänenla ni otote jini tä' pitzijtacba? Mach uxin tä colan niump'e ji'tun tuba ni ototob jini ajnic tz'äjca tu pam u lot sin que mach jinescac, uc'a upete ni otote jini u xe tä laj jinescan. \s1 Señales antes del fin \r (Mt. 24.3‑28; Lc. 21.7‑24; 17.22‑24, 31) \p \v 3 De ya'i bixijob tu pam ni tz'ic u c'aba' Olivos. Ni tz'ic jiniba ayan tu pänte' ni noj ch'u'ul otot. Jinq'uin aj Jesús chumwäni ya'i, aj Pedro, aj Jacobo, aj Juan y aj Andrés u mucul c'atbi ca'da: \p \v 4 ―Co que a wälbenon t'ocob caq'uin u xe tä ute ni a wäliba, y cache'da u xe tä wina'tinte si ac'oti u q'uini tuba u chen pasa ca' jini. \p \v 5 Aj Jesús u p'albijob: \p ―Cänäntan abala, mach me'ixto ajnic machca u sucpecänetla. \v 6 Uc'a q'uen u xe tä te täj c'aba' u yäle' ca'da: “No'on ni aj Cristojon”; y q'uen u xe u sucpecänob. \p \v 7 ’Pero anelaba, jinq'uin a ubinla cache' atä'qui jo'yan, o a ubinla u tz'ayquinte cache' u xe tä ajtä jo'yan, mach bäc'taquetla, uc'a ca' chich jini u xe u chen pasa. Pero mach to jin u xupiba u pancab. \v 8 Uc'a najtäcä u xe u chen jo'yan ump'e noj cab t'oc otro noj cab y ump'e caj t'oc otro caj, y u xe tä ajtä ajchaban cachichcada pancab. U xe tä ajtä wi'na, y u xe tä ajtä jobole. Upete ni jindajobba u tä'quiba to ni tz'ibajtesia que u xe tä ajtä. \p \v 9 ’Cänäntan abala ane jiq'uin, uc'a a xe tä äc'canla tu c'äb ajmandajob ta caj, a xe tä cuncanla tama ch'uj taj judíosob. Anelaba c'änä bisintiquetla bajca an ni ajmandajob y ni ajnojajob tuba caj uc'a a tz'ombenonla. Pero ca' jini u xe u ch'e' a tz'aycäbenla täcä u t'an Dios ni ajmandajob jini. \v 10 Uc'a u t'an Dios c'änä tz'aycäbinticob najtäcä upete machcatac cuxu pancab, y ji'pat u xe tä xupo u pancab. \v 11 Jinq'uin a xe tä bisintela tuba äc'caquetla tu c'äb ni ajmandajob ta caj, mach bäc'taquetla, y mach a chen pensala cua' a xe a wäle' y mach c'änä a ch'e' a c'ajalinla täcä. Äläla jini u xe u yäc'benetla Dios a wäle'la jimba rato jiniba, uc'a mach anela ni a xe a chen t'anla. Ni u xe u chen t'anba, jin une ni Ch'u'ul Pixan que ya'an ta'wac'olaba. \v 12 Ni winicob u xe u yäq'ue' u säcunob tä tzämsinte. Che' chich u xe u chen täcä u pap untu t'oc u ch'ocob, y ni u ch'ocob u xe u jule' uba tuyac'o u pap ixta u yäq'ue' tä tzämsinte. \v 13 Upete machcatac cuxu pancab mach uxin u yolin u chänenetla uc'a a tz'ombenonla, pero machca mach u yäcta u tz'ombenon ixta tu xupiba u pancabba uneba u xe chich u japän uba. \p \v 14 ’Jinq'uin a xe a chänenla u yute cua' chichca mach utz tama ni ch'u'ul otot ixta u yäq'ue'ob cua' chichca bajca mach utz äc'cac tuba ch'u'ul c'ajti'cac en lugar de Dios, jini que mach yo Dios u chänenba, wina'tanla que jin une ni u yäli aj Daniel, ajt'an ta Dios oniba cache' u xe u chen pasa―machca u tzique', c'anä u chen entende―. Jinq'uinba, machcatac ya'an tama ni cab tä Judea c'änä bixic tä putz'e pan tz'ic. \v 15 Machcatac ya'an pat yotot isqui jimba q'uinba, mach ni' jaquic tuba u ch'e' cua' chichca tan yotot. \v 16 Machcatac ya'an tan pimi mach sujlec tu yotot tuba u ch'e' u buc. \v 17 ¡Lástimajob jini ixictac jini c'ojojtac t'oc u bijch'oc y jini ch'oc to u bijch'oc jimba q'uinob jiniba! \v 18 C'atbenla Dios jiq'uin que mach u chen pasa ca' jini tu q'uini sisi. \v 19 Uc'a ni q'uinob jiniba, u xe tä ajtä noj gran tz'ibajtesia que mach bay ajni oni desde que Dios u chi u pancab ixta bada, y mach uxin tä ajtä täcä otro tz'ibajtesia ca' jini ji'pat. \v 20 Si Cajnojala mach u tz'ita'esan ni q'uin jini, machica u japä uba niuntu. Pero une chich u tz'ita'esan uc'a mäx u yajna'tan jini u yaqui tuba ajnic sec' tubaba. \p \v 21 ’Jin uc'a, si machca chichca u yälbenetla ca'da: “Iranla, ya'anda ni aj Cristo”, o “Iranla, ya'an nanti”, mach a tz'onänla. \v 22 Uc'a u xe tä te q'uen ajjop'ojti'job que u xe u yäle'ob cache' une ni aj Cristo, y u xe u yäle'ob cache' ajt'anob ta Dios täcä. U xe u chenob q'uen cua' chichca tuba chänintic jini que mach u che trebe u chen untu winicba. U xe u chen q'uen cua' chichca t'oc poder tuba u sucpecänob q'uen gente. Ixta jini yäcä uc'a Diosba u xe u jiran si u ch'e' u sucpecänob täcä. \v 23 Pero anelaba acä worin älbetla cua' u xe u chen pasa. Jin uc'a cänäntan abala. \s1 Cómo vendrá el Hijo del Hombre \r (Mt. 24.29‑36, 42‑44; Lc. 21.25‑36) \p \v 24 ’Jimba q'uinob jiniba, cuanta numi jini tz'ibajtesia acäliba, ni q'uin u xe tä it'obnan. Ni uj mach uni' xin u chictan. \v 25 Ajlucerojob u xe tä te tä cielo tuba yälic tä cab, y upete ni ya'anob tä cielo que ayan u muc'ba u xe u laj nicän uba. \v 26 De ya'i u xe u chänenonjob no'on que sutwänon de winicba, cache' cä xe tä te tama ump'e noj bucla t'oc cä poder y t'oc cä pitzilan. \v 27 De ya'i cä xe cä täscun cä ángelojob tuba u woye' upete machcatac yäcä an uc'a Dios tuba ajnic sec' tubaba cachichcada tu pancab, mach u che si ixta tu jo u pancab, o ixta tu jo cielo. \p \v 28 ’Tic ta' c'ajalinla cua' u ye'e' ni te' higo. Jinq'uin a chänenla cache' ch'oc u te'e y cache' u pase u ch'oc yopo, a wila chich que mach ni' q'uen yo tuba wa'lec q'uin. \v 29 Ca' chich jini täcä c'änä tic ta' c'ajalinla, jinq'uin a chänenla u laj chen pasa upete ni acäliba, wina'tanla cache' mach ni' q'uen yo tuba xupic u pancab. \v 30 Totojtoj cälbenetla mach to u laj cham ni gente ya'an pancabba jinq'uin u xe u laj chen pasa jinda. \v 31 Ni cielo y u pancab u xe tä laj xupo, pero upete ni t'an que cäle' no'onba mach uxin tä colan niump'e sin que mach utic cumpli. \p \v 32 ’Niuntu mach yuwi camba q'uin o camba hora u xe u chen pasa ni jini. Ángelojob tä cielo y u Yajlo' Dios mach yuwijob täcä. Sec' cä Pap une yuwi. \p \v 33 ’Jin uc'a cälbenetla cache' c'änä a wäybetan abala y paq'uin chen c'änti'yala, uc'a mach a wila cua' hora u xe u chen pasa ni jini. \v 34 Ca' chich untu winic jinq'uin u bixe nat, mach to upas tan yotot u laj älben u yajpatan cua' u xe u chen, y cada juntu u yäc'ben ni patan que u xe u chenobba. Che' chich täcä u yälben ni ajcänän ti'bojte' que u cänäntan utz. \v 35 Ajniquetla jiq'uin p'ixi, uc'a mach a wila caq'uin u xe tä jule ni ajnoja tuba ni otot. Bay tu yoche ac'äb o tänxin ac'äb o tu yuq'ue piyo' o tu junch'äcnan u xe tä jule. \v 36 Mach me'ixto tajtzäc julic y u nuc'tanetla que ya'anetla tä wäye. \v 37 Ni cälbenetlaba, jin chich acälben upetejob: Ajniquetla p'ixi. \c 14 \s1 Conspiración para prender a Jesús \r (Mt. 26.1‑5; Lc. 22.1‑2; Jn. 11.45‑53) \p \v 1 Chap'e q'uin yo tuba utic ni q'uin ch'uje ta paxcu', jinq'uin u c'uxcan ni waj sin jusonibba. Ni ajnojajob ta pale y jini machca u ye'e' ni ley taj Moisésba cayi u sacänob cache'da u ch'e' u q'ueche' aj Jesús t'oc jop'ojti' tuba u tzämsenob. \v 2 U yäle'ob ca'da: \p ―Mach cä chenla ca' jini tan mero q'uin ch'uje, uc'a mach xic u jobän uba ni gente. \s1 Una mujer unge a Jesús \r (Mt. 26.6‑13; Jn. 12.1‑8) \p \v 3 Aj Jesúsba ya'an tä Betania tu yotot aj Simón, jini aj Simón que u cänänti jini yaj que u c'u'nesben u bec'taba. Jinq'uin ya'to chumca tä c'uxnanba, c'oti untu ixic t'oc untz'it yoc botella que uti de pitzil ji'tun u c'aba' alabastro. Jini botella tulu ayan t'oc jätz'äcnib u c'aba' nardo. Ni jätz'äcnib jiniba tä' choj u valor. Ni ixic u t'oxi jini yoc botella y ni jätz'äcnib ajni tan botellaba u colbi tan u pam aj Jesús. \v 4 Tulaj ajni ni ya'anob ya'iba que cäräx'ijob, y u maläc älijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a cräx uti ni jätz'äcnib jini? \v 5 Mejorica si fuera choncac por más de trescientos taq'uin u c'aba' denarioba tuba täclintic t'oc ni pobrejilba. \p U q'uejpijob ni ixic jini. \p \v 6 Aj Jesúsba u yälbijob ca'da: \p ―Mach a ni' q'uejpanla ni ixic jini, y mach a ni' jaq'uesben ujinla. Uc'a ni jinda que u cherbonba, tä' utz une. \v 7 Uc'a ni pobrejilbaba ya' chich paq'uin an t'oc anela, y u ch'e' chich a täclenla cachichcamba q'uin que a wolin a täclenla. Pero no'onba mach uxon tä paq'uin ajtä t'oc anela. \v 8 Ni ixicda u chi lo que u chi trebe u chen por no'on, uc'a une u jätz'äcnesi cä cuerpo antes de mujcacon. \v 9 Totojtoj cälbenetla, cachichcada tz'ayquintic ni t'an ta Dios que u yäle' cache' u japän uba untuba, ya' chich u xe tä tz'ayquinte täcä cua' u chi ni ixicda, y ca' jini u xe tä paq'uin c'ajti'can täcä. \s1 Judas traiciona a Jesús \r (Mt. 26.14‑16; Lc. 22.3‑6) \p \v 10 De ya'i aj Judas Iscariote, untu de ni doce u yajcänt'an aj Jesúsba, bixi u pecän ni ajnoja tuba palejob uc'a u subän uba tuba u yäq'ue' aj Jesús tu c'äbob. \v 11 Jinq'uin u yubijob ni ajnoja ta paleba, c'ac'a' ch'a'ali ujinob y u yälbijob que u xe u yäc'benob taq'uin u tojquiba u patan. De ya'i aj Judas cayi u sacän cache'da u xe u yäq'ue' tä c'äbä aj Jesús. \s1 La Cena del Señor \r (Mt. 26.17‑29; Lc. 22.7‑23; Jn. 13.21‑30; 1 Co. 11.23‑26) \p \v 12 Jini najtäcäl q'uin tuba ni q'uin ch'ujeba jinq'uin u c'uxcan ni waj sin jusonibba, y jinq'uin u tzämsinte ni ch'oc oveja tuba ni paxcu'ba, ni ajcänt'anob taj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxcada a wo xicon cä tuse' t'ocob ni cua' tä c'uxcan ta paxcu' tuba cä c'uxe'la? \p \v 13 De ya'i aj Jesús u täsqui cha'tu u yajcänt'an y u yälbi ca'da: \p ―Cuxla tama jini caj y ya'i a xe a nuc'tanla untu winic que u bisan ump'e p'u de ja'. Tzäypätinla. \v 14 Bajca u xe tä oche, ochenla täcä, y älbenla u yum ni otot ca'da: “Ni Maestro u yäle' ca'da: ¿Caxcada an ni cuarto bajca cä xe cä c'uxe' ni cua' tä c'uxcan ta paxcu' nämte' t'oc cajcänt'anobba?” \v 15 De ya'i ni winic u xe u ye'benetla ump'e noj cuarto tu cha'täq'uib otot isqui que worin tusu ayan. Chenla ya'i ni cua' tä c'uxcan tuba cä c'uxe'la. \p \v 16 Ni ajcänt'anob pasi, bixijob tama jini caj, y c'oti chich u pojlenob ca' chich u worin älbijob aj Jesús. Ya'i u chijob ni cua' tä c'uxcan ta paxcu'. \p \v 17 Cuanta ochi ac'äb c'oti aj Jesús nämte' t'oc ni doce u yajcänt'anob. \v 18 Jinq'uin ya'an tä mesajob tä c'uxnanba, aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla cache' untu de anela que ya'an tä c'uxnan nämte' t'oc no'on badaba u xe u yäq'ue'on tä c'äbä. \p \v 19 De ya'i ni ajcänt'anob ch'ocomi u pixanob, y u täq'ui u juntu äle'ob ca'da: \p ―¿No'on wäreca? \p Otrojob täcä u yäle': \p ―¿No'on wäreca? \p \v 20 Aj Jesús u p'albijob: \p ―Untu de ni doce cajcänt'anob, jini que ya'an tä c'uxnan nämte' t'oc no'on tama jinchichba platoda, une chich une. \v 21 Bada jiq'uin cälbenetla cache' no'on que sutwänon de winicba cä xe tä cherbinte ca' chich u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba, pero ¡tä' lástima ni winic u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba! Mejorica ajni mach päncäbac ni winic jini. \p \v 22 Mu'to u c'uxnanobba, aj Jesús u ch'i ni waj tu c'äb y u yälbi Dios que uc'adios u chi. De ya'i u taji jini waj u yäc'bi u yajcänt'anob, y u yälbijob ca'da: \p ―C'uxula ni wajda. Ni wajdaba cä cuerpo une. \p \v 23 De ya'i u ch'i tu c'äb täcä ni vaso. Cuanta u yälbi Dios que uc'adios u chi, u yäc'bi u yajcänt'anob y upetejob u mul uch'ijob. \v 24 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Jindaba cä ch'ich'e une. U ye'e' cua' u xe u chen Dios por anela. Jini ch'ich'daba u xe tä ancäran tuba pa'säbintic u tanäjob q'uen a'ajtäjob pancab. \v 25 Totojtoj cälbenetla, mach uni' xon cuch'en ni c'äb uva ixta jimba q'uin jini que cä xe cuch'en tä cha'num t'oc anela ni tzijib c'äb uva bajca u chen manda Dios tä cielo. \s1 Jesús anuncia que Pedro lo negará \r (Mt. 26.30‑35; Lc. 22.31‑34; Jn. 13.36‑38) \p \v 26 Cuanta u c'äyijob ump'e c'ay ta Dios bixijob tu pam jini tz'ic u c'aba' Olivos. \v 27 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Apetela u xe tä ch'ocoman a pixanla jimba ac'äbda uc'a a xe a chänenla cua' acä xe tä cherbinte, uc'a tan ni jun ta Dios tz'ibiba u yäle' ca'da: “Cä xe cä tzämsen jini ajcänän oveja, y ni ovejajobba u xe u puclan uba”. \v 28 Pero cuanta cuxponba, cä xe tä c'ote najtäcä tä Galilea, anelaba ji'pat. \p \v 29 De ya'i aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Mach u che si upete sujlecob tu pat, pero no'onba mach uxon tä sujtä täc pat. \p \v 30 Aj Jesús u yälbi: \p ―Totojtoj cälbenet: Jinchichba ac'äbda mach to u che uq'ue ajtze cha'petz' ane a xe a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce. \p \v 31 Aj Pedro sujli u yäle' cha'num: \p ―Mach u che si c'änä chämicon nämte' t'oc ane, pero mach uxon cäle' que mach cä chet conoce. \p Ca' chich jini u yälijob täcä ni otrosjobba. \s1 Jesús ora en Getsemaní \r (Mt. 26.36‑46; Lc. 22.39‑46) \p \v 32 De ya'i c'otijob bajca u yälbinte cache' u c'aba' Getsemaníba, y aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Chumi'la wida, no'onba ya cä xe cä chen c'änti'ya. \p \v 33 U bisi aj Pedro, aj Jacobo y aj Juan t'oc une. De ya'i cayi u na'tan bac'ät y u ch'ocoman u pixan. \v 34 Y u yälbijob ca'da: \p ―Mäx u ch'ocoman cä pixan uc'a cä na'tan cache' cä xe tä chämo. Colenla wida y ajniquetla p'ixi. \p \v 35 De ya'i aj Jesús bixi más pänte' tz'ita' y nocwäni tä cab. U täq'ui u c'atben Dios si u ch'e'icaba que mach äc'bintic jini tz'ibajtesia que u xe tä äc'binteba jimba hora jini. \v 36 Tan u c'änti'ya u yäle' ca'da: \p ―Cä Pap, aneba upete u ch'e' a chen. Japänon t'oc ni tz'ibajtesia que cä xe tä äc'binte. Pero mach co que utic ca' co no'on, sino que utic ca' chich a wo ane. \p \v 37 De ya'i bixi bajca an u yajcänt'anob y c'oti u chänen cache' mu' u wäyejob. U yälbi aj Pedro ca'da: \p ―Simón, ¿mu' a wäye? ¿Mach quira a c'äle ajniquet niump'e hora p'ixi? \v 38 Ajniquetla p'ixi jiq'uin, y chen c'änti'yala uc'a mach ajnic cua' u yäc'benet a säte'la t'oc Dios. A pixanlaba totoj yo chich u chen tu toja, pero a cuerpolaba mäx u säte'. \p \v 39 De ya'i bixi tä cha'num u chen c'änti'ya y tan u c'änti'ya u yäle' ca' chich u yäli najtäcäba. \v 40 Sujli tä cha'num bajca an u yajcänt'anob, y u chäni cache' mu' u wäyejob, uc'a tä' yo wäye u jutob. Ni ajcänt'anob mach u pojle cua' u yälbenob. \v 41 De ya'i sujli cha'num u yuxpetz'ib bajca anob y u yälbijob ca'da: \p ―¿Mu'to a wäyela y a ch'e' abala? An t'oc bada. Ac'oti hora tuba äc'cacon tu c'äb ajcherajtanäjob no'on que sutwänon de winic. \v 42 Ch'oyenla jiq'uin y cola. Ya' u te, jini que u xe u yäq'ue'on tä c'äbä. \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mt. 26.47‑56; Lc. 22.47‑53; Jn. 18.2‑11) \p \v 43 Ya' chich to an tä t'an aj Jesúsba jinq'uin c'oti aj Judas, untu de ni doce u yajcänt'anob. C'oti t'oc noj q'uenel gente t'oc u machit y u te' tu c'äb. Ni gente jiniba ajnojajob pale y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés y ajt'äbälajob ta caj u täsquijob. \v 44 Aj Judas, jini u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba, u worin älbijob cua' jini u xe u chen tuba u ye'e' camba aj Jesús, u yälbijob ca'da: \p ―Jini a chänenla cä xe cä tz'utz'änba, jin une. Q'uechela, cächäla, y bisanla. \p \v 45 Jinq'uin c'oti, u natz'i aj Jesús, u yälbi ca'da: \p ―Maestro, Maestro. \p De ya'i u tz'utz'i. \v 46 Jinchichba rato jini u q'uechijob aj Jesús, u bisijob preso. \p \v 47 Untu de ni ya'an t'oc aj Jesúsba u pa'si u machit, u chunjätz'bi u chiquin untu u yajpatan ni ajnoja ta palejob. \v 48 De ya'i aj Jesús u yälbi ni gente ca'da: \p ―¿Cua' uc'a atetla t'oc a machit y a te' tuba a bisanonla preso, ca' a wälä ajxuch'on? \v 49 Upete q'uin ajnon bajca anetla tuba cä ye'e' u t'an Dios tama noj ch'u'ul otot, y mach bay a bisonla preso. Pero jindaba mu' u chen pasa tuba pasic toj ca' chich u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba. \p \v 50 De ya'i upete ni ajcänt'anob u yäctijob u juntuma aj Jesús y laj putz'ijob. \s1 El joven que huyó \p \v 51 Untu ch'oc ajlo' u tzäypätijob t'unu t'oc ump'e säsäc noc'. U q'uechijob. \v 52 Pero jini ajlo' u japi uba, y u yäcti jini säsäc noc' tu c'äbob, y uneba putz'i sin noc'. \s1 Jesús delante de la Junta Suprema \r (Mt. 26.57‑68; Lc. 22.54‑55, 63‑71; Jn. 18.12‑14, 19‑24) \p \v 53 U bisijob aj Jesús bajca an ni ajnoja tuba palejob, y u woyli ubajob upete ni ajnojajob ta pale y ajt'äbälajob ta caj y jini machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba. \v 54 Y aj Pedroba u tzäypäti nat nat t'oc unejob y c'oti ixta pan otot tuba ni ajnoja tuba palejob. Ya' chunwäni tu ch'ejpa ni ajcänänya ta noj ch'u'ul otot tuba u ch'ixän c'ac'. \p \v 55 Ni ajnojajob ta pale y upete ni nuc ajmandajob u sacänob cache'da u sube'ob aj Jesús tuba u yäq'ue'ob tä tzämsinte, pero mach u pojlejob cache'da. \v 56 Q'uenob machcatac u yäle' jop'ojti' tuyac'o aj Jesús, pero mach tomp'e cua' u yäle'ob t'oc jini jop'ojti'. \v 57 De ya'i ajni machcatac wa'wäni u sube' t'oc jop'ojti', u yäle' ca'da: \p \v 58 ―No'on t'ocobba cubi t'ocob u yäle': “Cä xe cä jinesan ni noj ch'u'ul ototda que winic u chiba, y u yuxp'elib q'uin cä xe cä tz'osen otro noj ch'u'ul otot que mach jin winic u chiba”. \p \v 59 Ixta t'oc ni t'an jini täcä mach'an tomp'e u c'ajalinob t'oc. \p \v 60 De ya'i ni ajnoja ta pale wa'wäni tänxin ni gente, u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―¿Cua' uc'a mach a p'alä niump'e cua'? ¿Mach quira a ubi cua' mu' u sube'etob t'oc? \p \v 61 Pero aj Jesúsba coli ch'ijcab, y mach u p'ali niump'e cua'. Jini ajnoja tuba ni palejob sujli u c'atben ca'da: \p ―¿Ane quira ni aj Cristojet, Ajlo' ta Dios, jini ch'u'ul ayanba? \p \v 62 Aj Jesús u yäli: \p ―Jinon chich. Anela chich täcä a xe a chänenonla no'on que sutwänon de winicba cache' ya' chumcalon tu noj ni Dios an u poderba, y a xe a chänenonla täcä cache' cä xe tä te tä cielo tama ump'e bucla. \p \v 63 De ya'i ni ajnoja ta palejob u xet'i u buc de cräxle u yäli ca'da: \p ―¿Cua' tuba cä sacänla machca u sube'? \v 64 Anela chich a ubila t'oc a chiquinla cache' u chen uba ca' Dios. ¿Cache' a wäle'la ane? \p Upetejob u yäli cache' c'änä tzämsintic. \p \v 65 De ya'i u täq'ui u tubänob y u mäcben u jutob, u cune'ob, u yälbenob ca'da: \p ―¡Älä caxca une u cunet! \p Ni soldadojob u bon cunijob tu jut täcä. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mt. 26.69‑75; Lc. 22.56‑62; Jn. 18.15‑18, 25‑27) \p \v 66 Aj Pedroba ya'an emä tu pan otot. Jimba rato jini c'oti untu u jixpatan ni ajnoja ta palejob. \v 67 Jinq'uin u chäni cache' ya'an u ch'ixän c'ac' aj Pedro, tajwa'wäni u chämben u jut y u yälbi ca'da: \p ―Ane täcä ajnet nämte' t'oc jini aj Jesús u cab tä Nazaretba. \p \v 68 Aj Pedroba u yäli que mach. U yäli ca'da: \p ―Mach cä che conoce ni winic jini que mu' a wäle'ba. \p De ya'i pasi aj Pedro päti tu ti' otot. Jimba rato jini u chi uq'ue ajtze. \v 69 Ni ixpatan sujli u chämben u jut tä cha'num aj Pedro, y cayi u yälbenob ni machcatac ya'an ya'iba ca'da: \p ―Ni winicdaba es untu u lotob aj Jesús. \p \v 70 Aj Pedro sujli u yäle' cha'num que mach. Ji'pat tz'ita' jini machcatac ya'anob ya'iba u yälbijob tä cha'num aj Pedro ca'da: \p ―Totojtoj chich, ane täcä es untu de unejob uc'a a cab tä Galilea y a chen t'an ca' chich u chenob une. \p \v 71 De ya'i aj Pedro u täq'ui u yäle' cache' mach toj ixta u chen cräxt'an uc'a tz'ombintic u t'an. U yäle' ca'da: \p ―Mach cä che conoce jini winic que a wäle'laba. \p \v 72 Jinchichba rato jini u chi uq'ue ajtze u cha'petz'ib. De ya'i aj Pedro ti tu c'ajalin cache' aj Jesús u yälbi ca'da: “Mach to u che uq'ue ajtze cha'petz'ba, aneba a xe a wäle' que mach a chon conoce uxpetz'”. Jinq'uin ti tu c'ajalin jinda, cayi tä uq'ue. \c 15 \s1 Jesús ante Pilato \r (Mt. 27.1‑2, 11‑14; Lc. 23.1‑5; Jn. 18.28‑38) \p \v 1 Tu junch'äcnan ni ajnoja tuba palejob u motli ubajob tuba u ch'e' u c'ajalinob nämte'ob t'oc ajt'äbälajob ta caj y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba, y che' chich täcä upete ajmandajob. Cächä u bisijob aj Jesús bajca an aj Pilato. \v 2 Aj Pilato u c'atbi ca'da: \p ―¿Ajnojalet quira tuba aj judíosob? \p Aj Jesús u p'ali: \p ―Jinon chich, ca' chich mu' a wäle'ba. \p \v 3 Ni ajnojajob tuba pale u bon sube'ob t'oc cua' chichca. \v 4 De ya'i aj Pilato sutwäni u yälben ca'da: \p ―¿Cua' uc'a mach a p'alä niump'e cua'? Iran cache' mäx q'uen cua' chichca mu' u sube'etjob t'oc. \p \v 5 Aj Jesúsba mach u p'ali ni tz'ita'. Jin uc'a aj Pilato mach yuwi cua' u xe u chen. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mt. 27.15‑31; Lc. 23.13‑25; Jn. 18.38―19.16) \p \v 6 Aj Pilatoba nämä u chaje' untu preso tama q'uin ch'uje, cachichca une que ni gente u c'atän chajcac. \v 7 Ajni tä cárcel untu winic u c'aba' aj Barrabás, nämte' t'oc otrosjob que u bon chi tzämsajob tama ump'e buya. \v 8 De ya'i c'oti ni gente bajca an aj Pilato y u c'atbenob que u chen ca' chich nämä u chenba. \v 9 Aj Pilato u p'ali ca'da: \p ―¿A wola quira cä chaje' jini ajnoja tuba aj judíosob? \p \v 10 Uc'a aj Pilatoba yuwi chich cache' ni ajnoja tuba palejob u bisbijob aj Jesús uc'a unejob mach yo u chänenob. \v 11 Pero ni ajnojajob tuba paleba cayi u jobben u c'ajalinob ni gente y u yälbenob cache' mejor chajcac aj Barrabás. \v 12 De ya'i aj Pilato u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cuaxca a wola cä chen t'oc jini a wälbenla cache' Ajnoja taj judíosobba? \p \v 13 Ni gente u p'alijob t'oc noj t'an: \p ―¡Baja tä cruz! \p \v 14 Aj Pilato u yäli: \p ―¿Cuaxca tanä u chi? \p Ni gente sujli u yäle' t'oc noj t'an tä cha'num: \p ―¡Baja tä cruz! \p \v 15 De ya'i aj Pilato uc'a mach u yoli cäräx'ac ni gente t'oc une, jin uc'a u chaji aj Barrabás. De ya'i u yäq'ui tä jätz'can aj Jesús y ji'pat u yäq'ui tä äc'can tä cruz. \p \v 16 Ni soldadojob u bisi aj Jesús tu pat palacio, y u motli ubajob q'uen soldadojob. \v 17 U xojbi u ic'puq'uen buc tuyac'o, y u yäc'bijob ump'e corona de jit'ib ch'ix tan u pam. \v 18 De ya'i u täq'ui u yäle'ob t'oc noj t'an ca'da: \p ―¡Cä ch'u'ul c'ajti'inet, ane ni Ajnojalet tuba aj judíosob! \p \v 19 U yäc'benob tan u pam t'oc untz'it te', u tubänob, u noctäjob tu pänte' tuba u susuc ch'u'ul c'ajti'in. \v 20 Cuanta u c'alin tze'tijobba, u pa'säbijob u ic'puq'uen buc tuyac'o y u yäc'bijob tuyac'o jini buqui tuba chichba. De ya'i u bisijob tuba u yäq'ue'ob tä cruz. \s1 La crucifixión \r (Mt. 27.32‑44; Lc. 23.26‑43; Jn. 19.17‑27) \p \v 21 Untu winic c'ote u chen tu yotot ya' ti tan pimi. Jini winic ya' u cab tä Cirene u c'aba' aj Simón, u pap aj Alejandro y aj Rufo. Jinq'uin numijob ya' jini, u cocoj äc'bijob u bisben u cruz aj Jesús. \p \v 22 U bisijob aj Jesús bajca an ump'e lugar u c'aba' Gólgota. Jini t'an Gólgotaba u yäle' une cache' bajca u yajtä u bäcpam ajchäme. \v 23 U yäc'bijob vino u yuch'en xäbä t'oc mirra, pero aj Jesúsba mach u yuch'i. \v 24 De ya'i u bajijob tä cruz. Y ni soldadojob u yäläsijob u buc aj Jesús tuba u jiranob caxcatac une u xe u ch'e'. \p \v 25 Jinq'uin u yäq'uijob tä cruz aj Jesús, at'äbi q'uin une. \v 26 Jini u tz'ibi aj Pilato tuba u yäle' cua' uc'a tzämsintiba u yäle' ca'da: “Jinda Ajnoja taj judíosob”. \v 27 U yäq'uijob tä cruz täcä cha'tu ajxuch', untu tu noj y untu tu tz'ej. \v 28 Ca' jini pasi toj jini u yäle' ni t'an ta Dios tz'ibiba, ni u yäle' ca'daba: “Nämte' t'oc ajmalujlejob tzämsinti”. \p \v 29 Machcatac u numejob ya'i u cäräx älbenob, u cherben u pamob, u yälbenob ca'da: \p ―¡Ane que a wäli a jinesan noj ch'u'ul otot y uxp'e q'uin a tz'osen tä cha'num! \v 30 Japän aba jiq'uin, y jaquen bajca bajalet tä cruz. \p \v 31 Ni ajnoja ta palejob täcä y ni machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés u bon tze'tanob täcä, y u maläc äle'ob ca'da: \p ―Otro u japijob. ¿Mach quira u che trebe u japän uba? \v 32 Si aj Cristojet, y si Ajnojalet tuba aj Israelobba, co cä chänen t'ocob jaquiquet bajca anet tä cruz. Ca' jiniba cä xe cä tz'ombenet t'ocob. \p Ixta jini que ya' bajajob nämte' t'oc tu cruzobba u cäräx älbenob täcä. \s1 Muerte de Jesús \r (Mt. 27.45‑56; Lc. 23.44‑49; Jn. 19.28‑30) \p \v 33 Jinq'uin u ch'i tänxin q'uin yäli noj it'obni entero tu pancab, y jini it'obni jäläcni ixta ochiq'uin. \v 34 Jimba hora jini aj Jesús u chi noj t'an, u yäle' ca'da: \p ―Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? ―ni t'andaba u yäle' ca'da: Cä Dios, cä Dios, ¿cua' uc'a a waläctanon? \p \v 35 Ni machcatac ya'an ya'iba u yubijob cua' u yäli, y u yälijob ca'da: \p ―Ubinla, mu' u joq'ue' aj Elías, ajt'an ta Dios. \p \v 36 De ya'i untu de unejob bixi t'oc ancäre u ch'e' ump'e tz'u'i' ja' y u maji tan pajäl vino mäx pajba, u yäq'ui tuyac'o untz'it te', de ya'i u t'äbsi tu ti' aj Jesús uc'a u tz'u'än jini ja', u yäle' ca'da: \p ―Äctan quiranla si u te aj Elías u jäcsen. \p \v 37 De ya'i aj Jesús u chi ump'e noj gran awät y chämi. \v 38 Ni noj noc' tama noj ch'u'ul ototba tajqui desde isqui ixta emä. \v 39 Ni ajnoja tuba soldado taj romanojobba ya' wa'ca bajca an aj Jesús u chänen. Jinq'uin u chäni cache' u chi noj awät y chämiba, u yäli ca'da: \p ―Totojtoj chich, ni winicda u Yajlo' chich Dios. \p \v 40 Ajni täcä nanat ya' jini u chänen cha'tu uxtu ixictac. Tama ni ixictacob jini ya' ajni ix María Magdalena, ix María u na' aj José y u na' aj Jacobo, ajch'och'ocaba, y ajni täcä ix Salomé. \v 41 Ni ixictacobdaba numi nämte'ob t'oc aj Jesús y u täclijob jinq'uin ajni tä Galilea. Ajni täcä ya' jini otros ixictacob que c'otijob tä Jerusalén nämte' t'oc unejob. \s1 Jesús es sepultado \r (Mt. 27.57‑61; Lc. 23.50‑56; Jn. 19.38‑42) \p \v 42 Jinq'uin pomi q'uin jimba q'uin jiniba u tuse' ubajob tuba u q'uin ch'ämbäji päscab. \v 43 C'oti aj José ya' u cab tä Arimatea. Uneba es untu de ni mero ajmandajob tuba ni caj. Une täcä u pijnan julic ni Dios que u xe u chen mandaba. Sin niump'e bac'ät ochi bajca an aj Pilato u c'atben u cuerpo c'äsi' aj Jesús. \v 44 Aj Pilato tajch'icwäni u jut u yubin cache' san chämi. U joq'ui ni ajnoja tuba soldadojob tuba u c'atben si san chich achämi. \v 45 Jinq'uin ni ajnoja ta soldadojob u yäli cache' achämiba, aj Pilato u yäc'bi chich jini cuerpo aj José. \v 46 De ya'i aj José u mäni ump'e säsäc noc' de mejorba, u jäcsi u cuerpo aj Jesús, u tz'oti t'oc jini noc'. De ya'i u yäq'ui tama ump'e u mucliba ajchäme que uti tu näc' tz'ic, y u mäcbi u ti' ni mucliba t'oc ump'e ji'tun. \v 47 Ix María Magdalena, ix María u na' aj José u chänijob cada mujqui. \c 16 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mt. 28.1‑10; Lc. 24.1‑12; Jn. 20.1‑10) \p \v 1 Jinq'uin numi ni q'uin ta ch'ämbäji, ix María Magdalena, ix María u na' aj Jacobo y ix Salomé u mänijob jätz'äcnib tuba xic u yäc'benob tu cuerpo aj Jesús. \v 2 Ic'sapanto ni najtäcäl q'uin tuba semana bixijob bajca an ni mucliba. Pase u chen q'uin c'otijob. \v 3 Tä bij u maläc äle'ob: \p ―¿Caxca une u xe u pa'sen ni ji'tun tu ti' mucliba? \p \v 4 Pero jinq'uin c'otijob u chänenba, ni noj ji'tun mach ni' an tu ti' mucliba. Apa'sinti ya'i. \v 5 Ochijob tama ni mucliba y u chänijob cache' ya' chumca untu ch'oc ajlo' tu noj bajca mujqui ni aj Jesús, t'oc u noj tamäl säsäc buc tuyac'o. Ni ixictac bäc'tijob. \v 6 Ni ch'oc ajlo' u yälbijob ca'da: \p ―Mach bäc'taquetla. Anelaba a sacän aj Jesús ni u cab tä Nazaret, jini que tzämsinti tä cruzba. Mach ni' an wida une. San cuxpi. Chänenla bajca ajni u cuerpo. \v 7 Cuxla älbenla u yajcänt'anob y aj Pedro cache' uneba u xe tä c'ote najtäcä de anela tä Galilea. Ya'i a xe a chänenla, ca' chich u worin älbetlaba. \p \v 8 De ya'i ni ixictacob jini pasijob tä putz'e bajca an ni mucliba, uc'a ixta chicchicnajob de bac'ät. Mach u yälbijob niump'e cua' niuntu uc'a bäc'tajob u tz'aycun. \s1 Jesús aparece a María Magdalena \r (Jn. 20.11‑18) \p \v 9 Ji'pat que cuxpi aj Jesús, tu junch'äcnan ni najtäcäl q'uin ta semana, u ye'i uba najtäcä bajca an ix María Magdalena, jini ix María que u pa'säbi siete tzuc pixan tuyac'oba. \v 10 Jinq'uin u chäni ix María, bixi u yälben u yajcänt'anob aj Jesús. Ni ajcänt'anobba ya'anob tä uq'ue uc'a tä' tristejob. \v 11 Jinq'uin u yubijob cache' aj Jesús cuxu ayan, y cache' ix María u chäniba, mach u tz'onijob. \s1 Jesús aparece a dos de sus discípulos \r (Lc. 24.13‑35) \p \v 12 Ji'pat de jinda aj Jesús u ye'i uba tä cha'num yänä u jut bajca u bixe cha'tu tä bij. \v 13 Unejob bixi u yälbenob ni otros ajcänt'anob, pero mach u tz'ombijob täcä. \s1 El encargo de Jesús a los apóstoles \r (Mt. 28.16‑20; Lc. 24.36‑49; Jn. 20.19‑23) \p \v 14 Ji'pat aj Jesús u ye'i uba bajca an ni once u yajcänt'anob, jinq'uin unejob ya' chumcajob tä mesa tä c'uxnan. U q'uejpijob uc'a mach u totoj tz'onäjob y mäx tzätz u pixanob, y uc'a mach u tz'ombijob täcä jini machcatac u chäni cache' cuxpiba. \v 15 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―Cuxla cachichcada tu pancab y tz'aycäbenla u t'an Dios upete a'ajtäjob pancab. \v 16 Machca chichca u tz'onän y c'ablacba, u xe u japän uba. Y machca mach u tz'onän mach uxin u japän uba. \v 17 Jintacda u xe u chen machcatac u tz'onän: T'oc cä c'aba' u xe u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca u cänäntan, y u xe u chenob yänäl t'an. \v 18 U xe u q'ueche' ni chan t'oc u c'äb sin que u c'uxe'. Si u yuch'en cua' chichca veneno mach uxin u cherben niump'e cua'. Che' chich täcä u xe u yäq'ue' u c'äbob tu pam ni c'ol winic y ni c'ol winic u xe u pojlen uba. \s1 Jesús sube a los cielos \r (Lc. 24.50‑53; Hch. 1.9‑11) \p \v 19 Cuanta u tzupsi u chen t'anob t'oc, ni Cajnojala aj Jesús bisinti tä cielo, y chunwäni tu noj Dios. \v 20 Ni ajcänt'anob bixijob u tz'aycun u t'an Dios cachichcada. Cajnojala chich u täclenob y u yäq'ue' que tz'onintic jini t'an uc'a ni cua' chichca u chenob t'oc poderba y jini u chenob que mach u che trebe u chen niuntu winicba. Ca' chich jini uti.