\id MAT \h SAN MATEO \toc1 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN SAN MATEO \toc2 SAN MATEO \toc3 Mt. \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN MATEO \c 1 \s1 Los antepasados de Jesucristo \r (Lc. 3.23‑38) \p \v 1 Jinda ni jun bajca tz'ibi cua'tac u c'aba' u natil noxi'papob aj Jesucristo. Untu de unejobba aj David u c'aba' y otro untuba aj Abraham. \p \v 2 U pap aj Isaacba, aj Abraham. U pap aj Jacobba, aj Isaac. U pap aj Judá con to'o u säcunob y u jitz'inobba, aj Jacob. \v 3 U pap aj Fares y aj Zaraba, aj Judá. U na'ob ni cha'tujob jiniba ix Tamar. U pap aj Esromba, aj Fares. U pap aj Aramba, aj Esrom. \v 4 U pap aj Aminadabba, aj Aram. U pap aj Naasónba, aj Aminadab. U pap aj Salmónba, aj Naasón. \v 5 U pap aj Boozba, aj Salmón. U na' aj Boozba ix Rahab. U pap aj Obedba, aj Booz. U na' aj Obedba ix Rut une. U pap aj Isaíba, aj Obed. \v 6 U pap aj Davidba, aj Isaí. Jini aj David que cäli najtäcäba, ni ochi de rey tuba aj Israelobba. U pap aj Salomónba, jini rey aj David. U na' aj Salomónba, jini ixic que ajni de jit'oc aj Uríasba. \p \v 7 U pap aj Roboamba, aj Salomón. U pap aj Abíasba, aj Roboam. U pap aj Asaba, aj Abías. \v 8 U pap aj Josafatba, aj Asa. U pap aj Joramba aj Josafat. U pap aj Uzíasba, aj Joram. \v 9 U pap aj Jotamba, aj Uzías. U pap aj Acazba, aj Jotam. U pap aj Ezequíasba, aj Acaz. \v 10 U pap aj Manasésba, aj Ezequías. U pap aj Amónba, aj Manasés. U pap aj Josíasba, aj Amón. \v 11 U pap aj Jeconías y u jitz'inobba, aj Josías. Jimba q'uinob jiniba ni aj Israelob laj bisintijob preso tä noj cab tä Babilonia. \p \v 12 Najtäcä laj bisintijob tä Babilonia, y de ya'i päncäbi aj Salatiel. U pap uneba, aj Jeconías. U pap aj Zorobabelba, aj Salatiel. \v 13 U pap aj Abiudba, aj Zorobabel. U pap aj Eliaquimba, aj Abiud. U pap aj Azorba, aj Eliaquim. \v 14 U pap aj Sadocba, aj Azor. U pap aj Aquimba, aj Sadoc. U pap aj Eliudba, aj Aquim. \v 15 U pap aj Eleazarba, aj Eliud. U pap aj Matánba, aj Eleazar. U pap aj Jacobba, aj Matán. \v 16 U pap aj Joséba, aj Jacob, y u jit'oc aj Joséba, ix María. Jin ni ix María u päncäbesi aj Jesúsba, ni u yälbinte täcä cache' aj Cristoba. Jini t'an Cristoba u yäle' cache' Dios u yaqui. \p \v 17 Ca' jini ajni upete u natil noxi'papob aj Cristo. Desde aj Abraham ixta aj Davidba, catorce une. Desde aj David ixta jinq'uin bisinti upete ni gente tä Babilonia, catorce täcä. Desde jinq'uin bisinti ni gente tä Babilonia ixta que päncäbi aj Cristo, catorce chich täcä. \s1 Nacimiento de Jesucristo \r (Lc. 2.1‑7) \p \v 18 Jinq'uin päncäbi aj Jesucristo, u chi pasa ca'da: Ix María, jini u na' aj Jesucristoba, ya' c'ätä an uc'a aj José tuba lotojac t'oc. Jinq'uin mach to u bisaba, u chäni cache' c'ojo t'oc u bijch'oc. Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u mätan u tz'isa. \v 19 Aj José, jini u xe u ch'e' tuba jit'ocba, untu winic tu toja u chen une. Mach u yoli u yäq'ue' tä tze'tinte ix María, jin uc'a u yoli u mucul waläctan. \v 20 Mu'to u ch'e' u c'ajalin tuba u chen ca' jini, tajtzäc u chäni tan u naja untu ángelo ta Dios u yälben ca'da: \p ―José, ajlo'et taj David, mach a wäle' que mach uxet a ch'e' ix María tuba a wit'oc. Ni u tz'isa u mätiba, tuba Ch'u'ul Pixan une. \v 21 U xe u päncäbesan untu u yajlo'. A xe a'ben u c'aba' aj Jesús, uc'a une u xe u japän t'oc u tanä upete machcatac tuba uneba. \p \v 22 Upete ni jini u chi pasa uc'a pasic toj jini u yäc'bi Dios u yäle' u yajt'an oniba, jinq'uin u yäli ca'daba: \q1 \v 23 Ubixtola: Untu telom u xe u mätan u tz'isa, y u xe u päncäbesan untu u yajlo', \q1 y u xe tä äc'binte u c'aba' aj Emanuel. \m Jini t'an Emanuelba u yäle' ca'da une: Dios ya'an t'oc no'onla. \p \v 24 Cuanta p'ixi aj José bajca an tä wäye, u chi ca' chich u yälbi ni ángelo ta Dios u chen. U bisi chich ix María tu yotot. \v 25 Pero mach u chi vida t'oc ni unnum ca' jit'oc ixta que u päncäbesi jini u yäxch'oc. U yäc'bi chich u c'aba' aj Jesús u yäxch'oc ix María. \c 2 \s1 La visita de los magos \p \v 1 Aj Jesús päncäbi tä Belén tama ni cab tä Judea jinq'uin aj Herodes ni rey tama ni cab jini. Jinchichba q'uinob jini c'otijob tä Jerusalén ni winicob que u c'ac'a' cänijob cache'da an ajlucerojob. U cab unejobba tä weti q'uin. \v 2 U c'atänob ca'da: \p ―¿Cada an jini rey tuba aj judíosob, jini apäncäbiba? Uc'a jinq'uin ya'to anon täj cab t'ocob acä chäni t'ocob jini ajlucero que u ye'e' cache' apäncäbiba. Jin uc'a aton cä sacän t'ocob tuba cä ch'u'ul c'ajti'in t'ocob. \p \v 3 Jinq'uin u yubi ni rey aj Herodes cua' u yäle'ob ni winicob jini, u c'ac'a' jobi uba u c'ajalin, y che' chich täcä upete aj Jerusalénob. \v 4 De ya'i aj Herodes u yäq'ui tä jo'can upete u yajnojajob pale taj judíosob y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés tuba u c'atbenob cada u xe tä päncäban jini aj Cristo. \v 5 Unejob u p'albi ca'da: \p ―Ya' u xe tä päncäban tä Belén tama cab tä Judea, uc'a che' chich tz'ibi an uc'a ajt'an ta Dios. \v 6 Ni tz'ibiba u yäle' ca'da: \q1 Anela tä Belén, tama ni cab tä Judá, \q1 a cäjila más utz une que otros nuc cajob tama ni cab tä Judá, \q1 uc'a ya'i u xe tä ch'oye untu ajnoja \q1 tuba u chen manda cä gente aj Israelob. \p \v 7 De ya'i aj Herodes u yäq'ui tä jo'can sec' u bajnimajob jini winicob que u c'ac'a' cänijob cache'da ayan ni ajlucerojob. U c'alin c'atbijob caxca mero q'uin u chänijob que pasi tä cielo jini ajlucero. \v 8 Cuanta u yubi aj Herodes ca' jini, u täsqui bixicob tä Belén. U yälbijob ca'da: \p ―Corre cuxla tä Belén y sacänla jini ch'oc ixta que mach a pojlenla. Cuanta pojlilaba, tiquet a wälbenonla uc'a xicon no'on täcä cä ch'u'ul c'ajti'in. \p \v 9 Cuanta u yubijob ni t'an que u yälbijob aj Herodesba, pasi y bixijob. Jini ajlucero que u chänijob tu cab tä weti q'uinba, sujli u chänenob cha'num, y u chi xämba ixta que c'oti tä wa'tä tu pat jini otot bajca an ni ch'oc. \v 10 Jinq'uin u chänijob cha'num jini ajluceroba, c'ac'a' ch'a'ali ujinob. \v 11 Ochijob tama ni otot jini, y u chänijob que ya'an ni ch'oc tu c'äb u na', jini u c'aba' ix Maríaba. Cuanta u chänijobba, nocwänijob u ch'u'ul c'ajti'in ni ch'oc. U jäbijob bajca u ch'ujnan cua' chichca que u bisanobba, y u pa'sijob ni matän tä' chojba que u xe u yäc'benobba. U yäc'bijob oro, pom, y jätz'äcnib u c'aba' mirraba. \v 12 Ni winicob jini älbintijob tan u naja que mach ni' sujlec bajca an aj Herodes. Jin uc'a tu sujtäjob tu cäjiba, u ch'ijob otro bij uc'a mach numic bajca an aj Herodes. \s1 La huida a Egipto \p \v 13 Cuanta bixijob ni winicob jini, untu ajc'äncan ta Dios c'oti bajca an aj José tä wäye, u yälben tan u naja ca'da: \p ―Ch'oyen, ch'ä ni ch'oc, y u na'. Correla tä Egipto tä putz'e y ajniquetla ya'i ixta que mach cälbenetla caq'uin a xe tä sujtäla. Aj Herodesba u xe u sacän ni ch'oc tuba u tzämsen. \p \v 14 Jinchichba rato p'ixi aj José y ch'oyi. Ac'äb to u ch'i ni ch'oc y u na', y pasi t'oc ya'i bixijob tä Egipto. \v 15 Jäläcnijob tä Egipto ixta que chämi aj Herodes. Ca' jini pasi toj jini u yäc'bi Cajnojala Dios u yäle' u yajt'an oniba, ni u yäle' ca'daba: “Cä täsqui tä jo'can Cajlo' bajca an tä Egipto”. \s1 Herodes manda matar a los niños \p \v 16 Aj Herodes c'ac'a' cäräx'i uc'a ni winicob jini mach sutwänijob u yälben si u pojli chich ni ch'oc. De ya'i aj Herodes u täsqui tä laj tzämsinte upete bijch'oc ajlo'ilbaba, jini u cänäntan chap'e añoba ixta jini mu'to u päncäbanba tama ni caj tä Belén ixta tu xupiba otote. Aj Herodes u chi ca' jini uc'a lo que u yälbijob jini winicob jini, uc'a anumi ca' tuba chap'e año desde jinq'uin u chänijob ni ajlucero. \v 17 Ca' jini pasi toj jini u yäli aj Jeremías ajt'an ta Dios oniba, \v 18 ni u yäli ca'daba: \q1 Ubqui noj uq'ue tä Ramá. \q1 U natil ch'ocob ix Raquel u yuc'tan u ch'ocob. \q1 Mach yo ch'a'alesbintic ujinob uc'a laj chämijob u ch'ocob. \p \v 19 De ya'i cuanta chämi aj Herodes, c'oti untu ajc'äncan ta Dios u pecän aj José tan u naja bajca an tä Egipto. \v 20 U yälbi ca'da: \p ―Ch'oyen, ch'ä ni ch'oc y u na' y suti'la tama ni cab taj Israelob, uc'a laj chämijob bada jini u yoli u tzämsen ni ch'ocba. \p \v 21 Ch'oyi chich aj José ca' chich älbinti, u ch'i ni ch'oc y u na', pasijob ya'i tuba xicob tama ni cab taj Israelob. \v 22 Jinq'uin u yubi aj José cache' aj Arquelao ochi de ajnoja tama ni cab tä Judea uc'a chämi aj Herodes u pap chich aj Arquelaoba, bäc'ti xic ya'i. Aj José älbinti tan u naja que bixic tama ni cab tä Galilea. Che' chich u chi. \v 23 Jinq'uin c'otijob ya'i, bixijob tama ump'e yoc caj u c'aba' Nazaret. Ya' chich colijob ya'i. Ca' jini pasi toj ca' chich u yäli ajt'anob ta Dios oniba cache' jini ch'oc aj Jesús u xe tä älbinte cache' u c'aba' aj nazareno täcä. \c 3 \s1 Juan el Bautista predica en el desierto \r (Mr. 1.1‑8; Lc. 3.1‑9, 15‑17; Jn. 1.19‑28) \p \v 1 Jimba q'uinob jini, c'oti aj Juan ajc'ablesiaba u ye'e' u t'an Dios ya'i bajca mach cuxu niuntu, tama ni noj cab tä Judea. \v 2 U yäle' ca'da: \p ―Q'uexe a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla, uc'a mach ni' q'uen yo tuba u nonoj chen manda bajca anetla ni Dios ya'an tä cieloba. \p \v 3 Jimba aj Juanda ni u yäli aj Isaías ajt'an ta Dios oni que u xe tä te, jinq'uin u yäli ca'daba: \q1 Ca'da u yäle' jini u chen muc' t'an bajca mach cuxu niuntuba: \q1 “Tusbenla u biji Ajnoja. To'esbenla upete u biji”. \p \v 4 Aj Juanba xojo uc'a u buc de u tzutze ajcamello. U cächi' näc'ba de pächi une. Cua' u c'uxe'ba, ajsäp' y te'el chab. \v 5 Laj c'otijob bajca an aj Juan aj Jerusalénob, y upete aj Judeajob, y upete ajcabil cab jini que ya' cuxujob tu junxoyma río Jordán. \v 6 C'otijob u laj äle' u tanäjob, y aj Juan u c'ablesanob tu ti' río Jordán. \p \v 7 Jinq'uin u chäni aj Juan cache' q'uen aj fariseojob y aj saduceojob, jini ajt'äbälajob tuba aj judíosobba, u c'ote bajca an une tuba c'ablacob u yälbijob ca'da: \p ―¡Anela malojetla ca' a wälä u ch'ocobetla chan! ¿Caxca u yälbetla cache' c'änä a putz'tanla ni castigo que u xe u yäq'ue' Dios ji'patba? \v 8 Chenla jiq'uin tu toja uc'a chectac cache' a totoj q'uexi a c'ajalinla. \v 9 Mach a wäle'la tan a c'ajalinla ca'da: “Cä xe cä japän cäba t'ocob t'oc ni castigo que u yäq'ue' Dios uc'a aj Abraham cä natil noxi'pap t'ocob”. Uc'a cälbenetla que u chen chich trebe Dios u yäc'ben ni ji'tunobda sujlec täcä de u ch'ocob aj Abraham. \v 10 A wila chich cache' upete ni te' que mach u che u jut utzba u laj tzepcan y u julcan tan c'ac'. Che' chich anela täcä a xe tä äc'binte a castigola si mach a q'uexe a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla. Es ca' a wälä ya' chich an ni hacha tu wi' ni te' tuba u jule' tä cab. \v 11 No'onba, toj chich cache' cä c'ablesanetla t'oc ja' tuba chectac cache' a q'uexi a c'ajalinla. Jini u te ji'pat que no'onba, más q'uen u poder une que no'on. No'on mach jin niump'e cua'on tuba cä pochben u pächi'oc. Une ni u xe u c'ablesanetla t'oc Ch'u'ul Pixan y t'oc c'ac'. \v 12 Ca' a wälä ya' chich an tu c'äb ni u sisi' jut päc'äbi. U xe chich u laj sisän u jut ni päc'äbi. U xe u ch'ujnan ni u jut päc'äbi bajca an u ch'ujliba. U p'osiba u xe u jule' tama jini c'ac' que mach bay uxin tä täpoba. Ca' jini u xe u chen t'oc anela. \s1 El bautismo de Jesús \r (Mr. 1.9‑11; Lc. 3.21‑22) \p \v 13 Jinq'uin aj Jesús ya' ti tama cab tä Galilea c'oti bajca an aj Juan tä Jordán. C'oti tuba c'ablescac. \v 14 Aj Juan mach u yoli u c'ablesan. U yälbi aj Jesús ca'da: \p ―No'on une ni c'änä a c'ablesanon aneba. ¿Pero aneba a wäle' que cä c'ablesanet? \p \v 15 Aj Jesúsba u p'albi ca'da: \p ―Äctan c'ablacon bada, uc'a c'änä chich cä chenla upete lo que Dios yo utic. \p De ya'i mach u ni' äli cua' aj Juan. U c'ablesi chich. \v 16 Cuanta c'abli aj Jesús, seb pasi tan ja' t'äbi tä cab. Jinchichba rato jini u jäbi uba cielo. U chäni ni Ch'u'ul Pixan ta Dios, ti tä cielo ca' untu ixsäcpäcä, jaqui tan u pam. \v 17 De ya'i ubqui ump'e t'an que ya' ti tä cielo, que u yäle' ca'da: \p ―Jinda une ni cä yajben Ajlo'. Tä' u ch'a'alesan cäjin. \c 4 \s1 Tentación de Jesús \r (Mr. 1.12‑13; Lc. 4.1‑13) \p \v 1 De ya'i ni Ch'u'ul Pixan u bisi aj Jesús bajca mach cuxu niuntu uc'a ya'i u xe tä c'ote diablo tuba u jiran si u yäc'ben u säte' t'oc Dios. \p \v 2 Ya' jini ajni cuarenta día y cuarenta ac'äb sin que c'uxnac, de ya'i u q'uechi jitz'o. \v 3 C'oti bajca an aj Jesús jini machca u yoli u yäc'ben u säte' t'oc Diosba, u yälben ca'da: \p ―Si totoj u yajlo'et Dios, älben ni ji'tunobda que sujlec de waj. \p \v 4 Aj Jesús u p'ali, u yäli ca'da: \p ―Tz'ibi chich ayan ca'da: “Mach sec' t'oc waj u ch'e' cuxlec a'ajtäjob pancab. C'änä chich täcä upete u t'an Dios”. \p \v 5 De ya'i ni diablo u bisi tama jini ch'u'ul caj tä Jerusalén, u yäc'bi wa'lec tu ni' ni torres ta ni mero noj ch'uj taj judíosob. \v 6 U yälbi ca'da: \p ―Si totoj u yajlo'et Diosba, julu aba tä cab. Uc'a tz'ibi chich ayan ca'da: \q1 U xe u yäc'ben u ángelojob u cänäntanet. \q1 T'oc u c'äb u xe u ch'uye'et \q1 uc'a mach a jätz'e' a woc t'oc ji'tun. \p \v 7 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Tz'ibi chich ayan täcä ca'da: “Mach a päpä' sacän cache' a wäc'ben u chen cua' chichca a Wajnoja Dios tuba a chänen si u chen”. \p \v 8 De ya'i u bisi tu pam ump'e noj tz'ic tä' isquiba. U ye'bi upete ni cajob pancab y u pitzilan ni cajob jini. \v 9 U yälbi ca'da: \p ―Upete ni jini que mu' a chänenba cä xe cä'benet ta' c'äb tuba a chen manda si a noctä täc pänte' a ch'u'ul c'ajti'inon. \p \v 10 Aj Jesús u yälbi: \p ―Tz'eje aba t'oc no'on, Satanás, uc'a tz'ibi chich ayan que u yäle' ca'da: “A Wajnoja Dios a xe a ch'u'ul c'ajti'in. Sec' une a xe a tz'omben y a cherben u patan”. \p \v 11 Jinchichba rato jini, u tz'eji uba ni diablo bajca an. De ya'i c'oti ni ángelojob ta Dios bajca an aj Jesús u täclen t'oc cua' chichca que c'änä uc'a. \s1 Jesús comienza su trabajo en Galilea \r (Mr. 1.14‑15; Lc. 4.14‑15) \p \v 12 Jinq'uin aj Jesús u yubi cache' aj Juan amäjqui presoba, sutwäni tä Galilea. \v 13 Mach coli tä Nazaret. Bixi tä Capernaum. Ya' jini coli tama jini caj ti' nabba, tama u cabob aj Zabulónob y aj Neftalíjob. \v 14 Ca' jini pasi toj jini u yäli aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba, jinq'uin u yäli cache'da ayan jini que mach jin aj judíosobba. U yäli ca'da: \q1 \v 15 U cab aj Zabulónob y u cab aj Neftalíjob \q1 nätz'ä ti' nab, tunxe río Jordán, \q1 tama noj cab tä Galilea, bajca cuxujob q'uen aj gentilob. \q1 \v 16 Jini a'ajtäjob ya'i ca' a wälä ya'anob tan it'obni, \q1 pero u xe u chänenob ca' a wälä ump'e noj junch'äcni. \q1 Machcatac ya'anob bajca an chämo, \q1 ca' a wälä ump'e noj junch'äcni u xe tä ch'oye bajca anob. \p \v 17 Jinchichba q'uinob jini u täq'ui aj Jesús u ye'e' u t'an Dios, y u yäle' ca'da: \p ―Q'uexe a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla, uc'a mach ni' q'uen yo tuba u nonoj chen manda bajca anetla ni Dios ya'an tä cieloba. \s1 Jesús llama a cuatro pescadores \r (Mr. 1.16‑20; Lc. 5.1‑11) \p \v 18 Nume u chen aj Jesús ti' nab tä Galilea, u chäni cha'tu winic, que tontu u papob. Untu u c'aba' aj Simón, jini älbinti ji'pat cache' aj Pedroba. Ni otro untuba u c'aba' aj Andrés. Ya'an u jule'ob noj chim ta q'uechi' buch' tama ni nab, uc'a unejobba ajq'uech buch'ob une. \v 19 Aj Jesús u yälbijob: \p ―La'ixla tzäypätinon, y no'on cä xe cä'benet a patanla a sacänla machcatac u xe u tz'ombenon. \p \v 20 Jinchichba rato jini, u yäcti u chimob y u tzäypätijob. \p \v 21 Más pänte' u chäni otros cha'tu winic, aj Jacobo y aj Juan u jitz'inba. Jindajobba u ch'ocob aj Zebedeo. Ya'anob tama noj jucub nämte' t'oc aj Zebedeo, u papob chichba. Mu' u tzutzänob ni noj chim ta q'uechi' buch'. Aj Jesús u joq'uijob täcä. \v 22 Unejobba jinchichba rato u yäctijob ni jucub y u papob, y u tzäypätijob aj Jesús. \s1 Jesús enseña a mucha gente \r (Lc. 6.17‑19) \p \v 23 Aj Jesús numi cachichcada tama entero ump'e ni cab tä Galilea. U ye'e' u t'an Dios bajca u woylan uba aj judíosob ya'i. U yälbenob jini t'an utz tuba Dios cache' Dios u xe u chen manda bajca anob. U tz'äcälin upete yaj y upete c'uxtäcle machcatac u cänäntanob. \v 24 Ixta upete aj Siriajob täcä u yubijob cua'tac u chi aj Jesús. U c'osijob bajca an aj Jesús upete ajc'ojpanob, y upete machcatac mu' u tz'ibajtesan cua' chichca yaj, jini tä' c'ojojobba, jini t'oc tzuc pixan tuyac'ojobba, jini u säto u c'ajalin cada ujba, jini chämen u c'äb y chämen yocob que mach u ch'ä u chen xämbaba. Aj Jesús u laj tz'äcäli. \v 25 U tzäypätijob q'uen machcatac cuxujob tama noj cab tä Galilea, tama ni cajob tä Decápolis, tama ni caj tä Jerusalén, y tama noj cab tä Judea, y machcatac cuxujob täcä tunxe päta' Jordán. \c 5 \s1 El Sermón del monte \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' q'uen gente u te tu pat, t'äbi tu pam ump'e noj tz'ic tä chumtä. De ya'i u yajcänt'anob c'oti u natz'änob bajca chumca. \v 2 Aj Jesús u täq'ui u ye'benob u t'an Dios, u yälbenob ca'da: \s1 Quiénes son los felices \r (Lc. 6.20‑23) \p \v 3 ―Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac yuwi tan u pixan cache' mach u che vale cua' tu jut Dios, uc'a tubajob chich bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \p \v 4 ’Ayan ump'e u ch'a'aljin machcatac u chen uq'ue, uc'a unejobba Dios u xe u yäc'ben jini u ch'a'aljinob. \p \v 5 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac sis u c'ajalinobba, uc'a unejob u xe tä äc'binte ni cab que Dios u yäli u xe u yäc'benobba. \p \v 6 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac tä' yojob u chenob tu toja, ca' a wälä tä' jitz' y tä' tiquin u ti'ob, uc'a Dios u xe chich u c'ac'a' äc'ben u chenob tu toja ca' chich yo u chenobba. \p \v 7 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac u ch'ämben yajin u lot, uc'a Dios täcä u xe chich u c'ac'a' ch'ämbenob yajin. \p \v 8 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac poco an u pixan, uc'a unejob une u xe u chänen Dios. \p \v 9 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac u yäc'ben u lot ajnic sis u c'ajalin, uc'a Dios u xe u yälbenob cache' u ch'ocob chich. \p \v 10 ’Ayan ump'e u ch'a'aljinob machcatac u tz'ibajtescan uc'a u chen tu toja, uc'a tubajob chich bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \p \v 11 ’Ayan ump'e a ch'a'aljinla jinq'uin a lotla u cäräx älbenetla uc'a a tz'ombenonla cä t'an. Ayan a ch'a'aljinla jinq'uin u tz'ibajtesanetla y u chenob jop'ojti' u yäle'ob que a chenla cua' chichca mach utz. \v 12 Ajnic a ch'a'aljinla y tä' ch'a'alac ajinla jinq'uin a cherbintela ca' jini, uc'a tä' utz ni a matänla que a xe tä äc'bintela tä cieloba. Ca' chich jini täcä u tz'ibajtesijob ajt'anob ta Dios jini ajnijob oniba. \s1 Sal y luz para el mundo \r (Mr. 9.50; Lc. 14.34‑35; 11.33) \p \v 13 ’Anelaba ca' atz'ametla pancab. Atz'am u yäq'ue' mach sätic we'e. Anelaba ca' atz'ametla uc'a mach säticob gente pancab. Si ni atz'am sätic u ch'och'an, ¿cua' t'oc u ch'och'escan cua' chichca? Mach ni' utz tuba niump'e cua' une. U chojcan päti tuba xac'äjte'cac. \p \v 14 ’Anelaba ca' a wälä ni junch'äcniletla tuba u pancab. Ump'e caj ajnic tu pam ump'e noj tz'ic isquiba, mach u ch'ä ajnic mucu. \v 15 Mach u tz'äbca täcä ump'e candil tuba äc'cac tu yaba p'et. U yäc'can tu chumliba tuba u chictan upete machcatac an tan otot. \v 16 Ca' jini täcä mach a muque'la ni a tz'onänlaba. C'änä u chictan ni junch'äcni ya'an ta'wac'olaba, uc'a u chänen otrosjob cache' a chenla tu toja. Ca' jini u xe chich u ch'u'ul c'ajti'inob ni cä Papla ya'an tä cieloba. \s1 Jesús enseña sobre la ley \p \v 17 ’Mach a wäle'la que aton tuba cäq'ue' mach ni' tz'onintic ni ley taj Moisés y ni u tz'ibijob ajt'anob ta Diosba. Mach jin tuba aton. Aton tuba cä ye'benetla cache' a chenla upete tu toja ca' chich u yäle' ni ley. \v 18 Totojtoj cälbenetla, ya'to ajnic cielo y u pancabba, mach uxin tä colescan niump'e letra y niump'e punto tuba ni ley sin que mach laj utic ca' chich u yäle'ba. \v 19 Machca chichca jiq'uin que u yäctan tz'ita' ni manda jini que mach u laj tz'onä y si u ye'ben otrosjob u chen ca' jini täcä, u xe tä älbinte cache' más ajch'och'oca bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. Machca chichca u tz'onän chich upete ni ley y che' chich u ye'ben otrosjob täcä, ni jiniba u xe tä älbinte cache' más ajnoja que u lotob bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \v 20 Cälbenetla jiq'uin, si mach ajniquetla más tu toja que jini tä' yuwijob ni ley y jini aj fariseojob, mach uxet tä ochela bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \s1 Jesús enseña sobre el enojo \r (Lc. 12.57‑59) \p \v 21 ’A'utet a ubinla cache' älbinti machcatac cuxlijob oni ca'da: “Mach a chen tzämsala. Machca chichca que u chen tzämsa, u xe tä äc'binte u toje' u tanä”. \v 22 Ni cälbenet no'onba, jinda une: Machca chichca u cäräx'an t'oc u lot, u xe tä äc'binte u toje' u tanä. Machca chichca u yälben u lot cache' ajsen u xe tä päycanob tu pänte' ajt'äbälajob tuba caj. Machca chichca u yälben u lot cache' choco an, u xe tä julcan tama noj c'ac' tä infierno. \p \v 23 ’Jin uc'a si a täsben u matän Dios tuba a subben tu pänte' uneba, y tic ta' c'ajalin cache' cäräx untu a lot t'oc ane, \v 24 äctan jini matän ya'i, y xiquet a wiran cache' u ch'e' a sis'esben u c'ajalin jini a lot t'oc ane. De ya'i, cuanta asis'i u c'ajalin t'oc aneba, suti' subben jini u matän Dios. \p \v 25 ’Iran cache' u ch'e' a sis'esben u c'ajalin machca cäräx t'oc aneba, jinq'uin mu'to a bixe t'oc tä juez, mach me'ixto jini cäräx t'oc aneba u yäq'ue'et tu c'äb juez, y juez u yäq'ue'et tu c'äb ajcänäncárcejob, y ni jinijob u yäq'ue'et tama cárcel. \v 26 Totojtoj cälbenet que mach uxet tä pase ya'i ixta que mach a laj toje' ni multa que a'binte a toje'ba. \s1 Jesús enseña sobre el adulterio \p \v 27 ’A'utet a ubinla cache' älbintijob oni täcä ca'da: “Mach a chen a tanäla t'oc cherajtz'ijte'”. \v 28 Ni cälbenet no'onba, jinda une: Machca chichca u chänen untu ixic y u c'upän, san chich u chi ni tanä jini de cherajtz'ijte' tan u pixan. \p \v 29 ’Jin uc'a jiq'uin, si a jut ta' nojba u yäc'benet a chen a tanä, pa'sen y choco. Más utz a säte' unxim a jut, y mach julcaquet entero untu tama noj c'ac' tä infierno. \v 30 Si a c'äb ta' nojba u yäc'benet a chen a tanä, chunjätz'ä y choco. Más utz a säte' untz'it a c'äb y mach julcaquet entero untu tama noj ticäw c'ac' tä infierno. \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt. 19.9; Mr. 10.11‑12; Lc. 16.18) \p \v 31 ’Älbintijob oni täcä ca'da: “Machca chichca u waläctan jit'oc, c'änä u yäc'ben ump'e jun bajca u yäle' que mach ni' jin jit'oc”. \v 32 Ni cälbenet no'onba, jinda une: Machca chichca que u waläctan jit'oc y mach uc'a jini tanä de cherajtz'ijte'ba, ca' jini une chich u xe u yäc'ben u chen jini tanä de cherajtz'ijte' si lotojac tä cha'num. Machca chichca que u lotojan t'oc jini ixic que waläctintiba, u chen täcä u tanä de cherajtz'ijte'. \s1 Jesús enseña sobre los juramentos \p \v 33 ’A'utet a ubinla täcä cache' älbintijob machca cuxlijob oni ca'da: “Mach a wäle' tu jut Dios cache' a xe a chen cua' chichca y de ya'i mach a che. C'änä chich a chen ca' chich a wäli a xe a chen jinq'uin a c'ajti'bi u c'aba' Dios tuba tz'ombintiquet a t'an”. \v 34 Ni cälbenetla no'onba, jinda une: Mach a c'ajti'ben u c'aba' Dios jinq'uin a wäle' a chen cua' chichca jini tuba tz'onintic cache' toj a t'an. Mach a c'ajti'in niump'e cua' täcä tuba tz'onintic a t'an. Mach a c'ajti'in cielo, uc'a jin u yajlib une ni Cajnojala Dios. \v 35 Mach a c'ajti'in u pancab, uc'a jin ca' a wälä u läclib yoc une. Mach a c'ajti'in Jerusalén, uc'a jin ni noj caj tuba ni mero Rey. \v 36 Mach a c'ajti'in a pam täcä tuba tz'onintic a t'an, uc'a ane mach a che trebe a wäc'ben sujlec säc ni ic' niuntz'it a tzuc. \v 37 C'änä ajnic tomp'e a t'anla ca'da: “toj” si toj chich; “mach” si mach toj. Uc'a si a c'ajti'in cua' chichca másba tuba tz'onintic a t'an, mach utz une. \s1 Jesús enseña sobre la venganza \r (Lc. 6.29‑30) \p \v 38 ’A'utet a ubinla cache' älbintijob oni täcä ca'da: “Machca u pa'säben u jut u lot, c'änä pa'säbintic u jut täcä. Machca u quecben yej u lot, c'änä quecbintic tuba täcä”. \v 39 Ni cälbenetla no'onba, jinda une: Mach a sutatz'ben u jelo cua' chichca mach utz a cherbinte. Si untu u cune' a choj, tax u cune'et cha'num, sin que a t'äbsen aba ane. \v 40 Si untu yo u päye'et tä juez tuba u jajbenet a buc, äc'ben u ch'e' täcä a noj jeli' sisi. \v 41 Si untu u cocoj äc'benet a bisben u cuch ump'e legua u nät'an, nonoj bisben chap'e legua u nät'an. \v 42 Machca u c'atbenet cua' chichca, äc'ben. Machca u c'atbenet q'uex cua' chichca, mach a wäle' que mach a wäc'be. \s1 El amor para los enemigos \r (Lc. 6.27‑28, 32‑36) \p \v 43 ’A'utet a ubinla cache' älbintijob oni ca'da: “Yajna'tan a lot y cräxna'tan machca mach yo u chänenet”. \v 44 Ni cälbenetla no'onba, jinda une: Yajna'tanla machcatac mach yo u chänenetla y chenla tu toja t'oc unejob. C'atben Dios que u ch'u'ul chenob machcatac u cäräx älbenetla. Chen c'änti'yala tuba a c'atbenla Dios que u yäc'ben u yutzi jini machca u xiq'ue'etla y u tz'ibajtesanetlaba. \v 45 Si a chenla ca' jiniba, u xe chich tä chectan cache' mero u ch'ocobetla ni cä Papla ya'an tä cieloba, jini u yäq'ue' pasic q'uin tuba u chictan machcatac mach u che utz y machcatac u chen utz. U yäq'ue' u yäc'ben ja' bajca ayan machcatac ayan tu toja y machcatac mach'an tu toja. \v 46 Uc'a si a yajna'tan sec' machca u yajna'tanet namásba, ¿u xe quira u yäc'benet a matän Dios uc'a a chi ca' jini? Mach une. Ixta ajcojtaq'uinob täcä, ni mäx malojobba, ca' jini u chenob täcä. \v 47 Si a wäc'ben u c'aba' Dios sec' jini machca a bisan bij t'oc, mach'an niump'e cua' a chenla jiq'uin que otrosjob mach bay u chejob. Uc'a ixta ni gente que mach u totoj ch'u'ul c'ajti'i Diosba che' chich u chenob ca' jini täcä. \v 48 C'alin chenla tu toja jiq'uin, ca' chich u chen tu toja cä Papla ya'an tä cieloba. \c 6 \s1 Jesús enseña sobre las buenas obras \p \v 1 ’Iranla jiq'uin que mach a chenla tu toja sec' tuba u chänenob a lotob pancab cache' tu toja mu' a chen. Si a chenla sec' tuba u chänen a lotobba, mach uxin u yäc'benetla niump'e a matän cä Papla ya'an tä cieloba. \v 2 Jinq'uin a wäc'ben u matän pobrejilba, mach a wäq'ue' tä ustinte trompeta tuba wina'tintic cua' mu' a chen, ca' u chenob ni ajsusuccheriajob tan ch'uj y tä calle. U chenob ni jiniba tuba älbinticob cache' tu toja chich u chenob. Totojtoj cälbenetla, jin chich ni fama que u yäc'binteba, jin chich une u jelo ni mu' u chenobba. \v 3 Aneba, jinq'uin a wäc'ben u matän pobrejilba, mach a wäc'ben yuwina'tan niuntu cua' mu' a chen ni machca an ta' tz'ej ni machca an ta' noj. \v 4 Jini a sijänba, mucu a chen une. A Papla que ya'an tä cielo, jini u chänen cua' chichca mucuba, une chich u xe u yäc'benetla a matän uc'a a chi ca' jini. \s1 Jesús enseña a orar \r (Lc. 11.2‑4) \p \v 5 ’Jinq'uin a chen c'änti'ya, mach a chen ca' u chenob ajsusuccheriajobba. Unejobba tä' yojob u chen c'änti'ya wa'a tama ch'uj, y si mach, tu ch'ixma calle, uc'a chänintic cua' mu' u chen. Totojtoj cälbenetla, jin chich ni fama que u yäc'bintejobba, jin chich une u jelo ni mu' u chenobba. \v 6 Aneba, jinq'uin a xe a chen c'änti'ya, ochen tan a cuarto a juntuma y mäcben u ti'. Ya' jini chen c'änti'ya uc'a u yubin sec' ni a Pap ya'an tä cieloba. A Pap ni ya'an tä cieloba, jini u chänen cua' chichca mucuba, une chich u xe u yäc'benet a matän. \p \v 7 ’Jinq'uin a chen c'änti'ya anelaba, mach a bon chenla noj q'uenel päpä' t'an tan a c'änti'ya ca' u chen ni gente que mach u totoj ch'u'ul c'ajti'i ni mero Diosba. Unejobba u chenob ca' jini t'oc noj q'uenel t'an uc'a u te tu c'ajalinob cache' ca' jini u xe u yubin u diosob. \v 8 Mach a chenla jiq'uin ca' chich u chenob unejobba, uc'a ni a Papla ya'an tä cieloba worin yuwi chich cua' jini c'änä ac'ala. Mach to a c'atbela anelaba, uneba worin yuwi chich. \v 9 Anelaba, jinq'uin a chenla c'änti'ya, äläla ca'da: \q1 Cä Pap, bajca anet tä cielo, ch'u'ul ajnic a c'aba'. \q1 \v 10 La'ix de Ajnoja. Utic ca' chich a wo. Ca' chich u yute tä cielo, che' chich täcä utic pancab. \q1 \v 11 Benon t'ocob upete q'uin cä pa' waj y upete cua' chichca que c'änä cäc'a t'ocob tuba cä numsen t'ocob t'oc q'uin. \q1 \v 12 Chen perdona cä tanä t'ocob, ca' chich no'on t'ocob cä chen perdona machcatac u säte' t'oc no'on t'ocob. \q1 \v 13 Mach a wäctan tic täjcac'o t'ocob jini u yäc'benon cä säte' t'oc ane. Tz'eje'on t'ocob t'oc jini mach utzba. \q1 Uc'a ane chich ni paq'uin Ajnojalet. Paq'uin an a poder. Paq'uin an a pitzilan. Mach'an a xupiba. Che' chich ajnic. \p \v 14 ’Uc'a si a chen perdona cua' chichca u cherbenetob mach utz ni winicob pancabba, u xe chich u chenet perdonala täcä ni a Papla ya'an tä cieloba. \v 15 Si ane mach a che perdonala ni winicob pancab cua' chichca u cherbenetla mach utzba, a Papla täcä ya'an tä cieloba mach uxin u chenet perdonala jinq'uin a säte'la t'oc une. \s1 Jesús enseña sobre el ayuno \p \v 16 ’Jinq'uin anela a chenla su'q'uin, mach a wäq'ue' ajnic tä' lástima a jutla, ca' u chenob ajsusuccheriajobba. Uc'a unejobba u yäq'ue' u yäne' uba u jutob uc'a chänintic cache' mu' u chen su'q'uinob. Totojtoj cälbenetla, jin chich ni fama que u yäc'binteba, jin chich namás u jelo u xe tä äc'binte t'oc ni u chenobba. \v 17 Aneba, jinq'uin a chen su'q'uin, äc'ä a jätz'äcnib tan a pam, y poco a jut. \v 18 Ca' jini mach u chäne niuntu cache' mu' a chen su'q'uin. Chen mucu, tuba u chänen sec' ni a Pap ya'an tä cieloba. A Pap ya'an tä cieloba, jini u chänen cua' chichca u yute mucuba, u xe u yäc'benet a matän u jelo ni mu' a chenba. \s1 Riquezas en el cielo \r (Lc. 12.32‑34) \p \v 19 ’Mach a c'ac'a' woye'la q'uen cua' chichca tä' choj y pitzijtac pancab, bajca u c'uxe' u wincäre, bajca u c'u'nesan u caba, bajca u yoche täcä ajxuch' u ch'e'. \v 20 Woyola jini mäx pitzijtac jini u yäq'ue' Dios tä cieloba, jini ayan bajca mach uyoch u wincäre u c'uxe'ba, bajca mach uc'u'na t'oc u cababa, bajca mach uyoch ajxuch' u ch'e'ba. \v 21 Uc'a bajca an ac'a jini cua' chichca tä' pitzijtacba, sec' jin chich a xe a wäq'ue' ta' pixan tuba ajniquet ya'i bajca an. \s1 La lámpara del cuerpo \r (Lc. 11.33‑36) \p \v 22 ’T'oc cä jutla cä chänenla junch'äcni. Si utz a jutba, u ch'e' chich a c'alin chänen junch'äcni. \v 23 Si a jut mach utzba, ca' a wälä tan it'obni ayanet. Si u bäle' uba jini a jut a chen chanäla t'ocba, noj gran it'obni chich a chänenla. Ca' jini ayan cä c'ajalinla täcä. Si mach utz cä c'ajalinla, mach cä cänäla lo que Dios yo cä chenla, es ca' a wälä tan it'obni ayanonla täcä. \s1 Dios y el dinero \r (Lc. 16.13) \p \v 24 ’Niuntu mach u ch'ä u cherben u patan cha'tu u yum. Si cha'tu u yumba, untu u xe u cräxna'tan y untu u xe u yajna'tan. Untu u xe u tz'omben u t'an y untu mach uxin u tz'omben u t'an. Mach u ch'ä a yajna'tanla Dios si a yajna'tanla a taq'uin. \s1 Dios cuida a sus hijos \r (Lc. 12.22‑31) \p \v 25 ’Jin uc'a cälbenetla: Mach jaq'uic ajin a chen pensala cua' a xe a c'uxe'la y cua' a xe a wuch'enla tuba cuxlequetla. Mach a chen pensala täcä cada a xe a ch'e' a bucla tuba a xoje' ta'wac'ola. ¿Mach quira más u chen vale a wutzila que cua' a c'uxe'la? ¿Mach quira más a chen vale anelaba que a bucla? \v 26 Iranla cache' cuxujob ni mutob ajwile isqui. Mach u päc'äjob cua' y mach u c'ajajob cho, y mach u yosejob ixim tan otot tuba u ch'ujnanob. Cä Papla ni ya'an tä cieloba, une chich u yäc'ben cua' u c'uxe'ob. ¿Mach quira más a chen valela ane que ni mutob jini? \v 27 ¿Caxca une u ch'e' u täm'esan yoc si u bon älben täm'ac? Niuntu mach u ch'ä u täm'esan ni tz'ita'. \p \v 28 ’¿Cua' uc'a tä' a chen pensala cada a xe a ch'e' a bucla? Tic ta' c'ajalinla cache'da u ch'ije ni rosa ya'an tä campoba. Mach u che patanob. Mach u jälä noc'ob. \v 29 Cälbenetla cache' jini rey aj Salomón t'oc upete u pitzilan que u jeli uba t'ocba, mach uc'ot t'oc ni tz'ita' u pitzilan ni rosajob jini. \v 30 Si ca' jini Dios u yäc'ben ajnic u pitzilan ni bäläna ya'an tä campoba, jini cä chänenla ump'e q'uin y päscab u ch'ämcan ta julcac tan c'ac'ba, más u xe chich täcä u yäc'benetla a bucla anela. Ac'ä mäx tz'ita' a tz'onänla cache' u chen Dios. \v 31 Mach a chen pensala jiq'uin ca'da: “¿Cua' jini wäre cä xe cä c'uxe'la? ¿Cua' jini wäre cä xe cuch'enla? ¿Cada wäre cä xe cä ch'e'la cua' cä xoje' täjcac'ola?” \v 32 Uc'a upete ni jini sec' jin chich u sacänob ni gente que mach u totoj ch'u'ul c'ajti'i ni mero Diosba. Pero jini cä Papla ni ya'an tä cieloba worin yuwi chich cache' c'änäjtac ac'ala upete ni jini. \v 33 Sacänla najtäcä cache' u ch'e' ajniquetla tu manda Dios, y chenla tu toja ca' chich u yäle' uneba. Si a chenla ca' jiniba, upete ni jinijob Dios chich u xe u yäc'benetla täcä. \v 34 Mach jaq'uic ajinla jiq'uin, a päpä' chen pensala cua' u xe tä ajtä ic'ä. Tax u yajtä lo que u xe tä ajtä ic'ä. An t'oc cada q'uin a chen lo que u yäq'ue' utic. \c 7 \s1 No juzguen a otros \r (Lc. 6.37‑38, 41‑42) \p \v 1 ’Mach a päpä' äle' que a lot mach u che tu toja, uc'a mach älbintiquet täcä que ane mach a che tu toja. \v 2 Uc'a ca' chich a cherben a lot, che' chich a xe tä cherbinte täcä. Ca' chich a p'isän cua' chichca a wäc'ben a lot, che' chich a xe tä p'isbinte täcä. \v 3 ¿Cua' uc'a a wäle' que mach utz cua' u chen a lot jinq'uin mäx tz'ita' u säte'ba, y ane mach a wäc'be aba cuenta que ayan a noj q'uenel tanä? Es ca' a wälä ya'an yoc p'i' p'os tan u jut y noj gran te' tan a jut aneba. \v 4 Mach u ch'ä a wäle': “Cä lot, la'ix cä pa'säbenet ni p'os tan a jut” si aneba ya'an noj gran te' tan a jut. \v 5 ¡Ane ajsusuccheriajet! Pa'sen najtäcä ni noj te' ya'an tan a jutba, uc'a u ch'e' a chänen tuba a pa'säben ni p'os tan u jut a lot. \p \v 6 ’Jini que ch'u'ul chere uc'a Diosba, mach a wäc'ben ni gente ajmalujle ca' a wälä wichu'jobba, mach xic u jule' ubajob ta'wac'ola. Jini tä' choj u valor que u te tu c'äb Diosba, mach a wäc'ben ni gente ca' a wälä chitamobba, mach me'ixto xic u xac'äjteq'ue'. \s1 Pedir, buscar y tocar a la puerta \r (Lc. 11.9‑13; 6.31) \p \v 7 ’C'atbenla Dios t'oc c'änti'ya cua' chichca jini, y a xe chich tä äc'bintela. Sacänla jini u yäq'ue' Diosba, y a xe chich a pojlenla. Pecänla Dios y u xe chich u yubin a t'anla y u yäc'benetla lo que c'änä ac'ala. \v 8 Uc'a upete machcatac u c'atän, u yäc'binte chich. Machcatac u sacän, u pojlen chich. Machcatac u pecän, u xe chich tä ubcan u t'an y u yäc'binte lo que c'änä uc'a. \p \v 9 ’Caba winic de anelaba, si a wajlo' u c'atbenet waj, ¿a xe quira a wäc'ben ump'e ji'tun? \v 10 Si u c'atbenet untu u pa' buch', ¿a xe quira a wäc'ben untz'it chan? \v 11 Anelaba, que ajcherajtanäjetla, si a paq'uin äc'benla a bijch'oc cua' chichca utz, ¿mach quira cä Papla tä cielo täcä más u xe u yäc'ben cua' chichca utz machca chichca u c'atben? \p \v 12 ’Bada jiq'uin, ca' chich a wo que a lot u chen upete tu toja t'oc ane, che' chich täcä c'änä a chen t'oc unejob. Ca' jini chich u ye'benonla cä chenla ni ley taj Moisés y ni u tz'ibi ajt'anob ta Diosba. \s1 La puerta angosta \r (Lc. 13.24) \p \v 13-14 ’Ya'an chatz'it bij. Untz'it bij u bisanonla tä cielo y untz'itba u bisanonla tä sätiba. Ochenla bajca p'i' u tan ni ochibaba. P'i' u tan ni ochiba y p'i' u tan täcä ni bij que u bisan untu bajca u ch'e' paq'uin cuxlec untu, y mäx tz'ita' machcatac u ch'e' ni bij jini. Uc'a noj u tan ni ochiba y noj u tan täcä ni bij que u bisan untu tä sätibaba, y q'uen machcatac u ch'e' ni bij jini. \s1 El árbol se conoce por su fruto \r (Mt. 12.33‑37; Lc. 6.43‑44) \p \v 15 ’Iran que mach u sucpecänetla jini ajt'anob que u te u päpä' ye'e' cua' chichca t'an que mach jin ta Diosba. Unejobba u xe tä te bajca anetla ca' a wälä tä' utz u c'ajalin t'oc anela ca' u mansu'an oveja, pero tan u pixanobba tä' cäräxjob ca' ajlobo. \v 16 T'oc lo que u chenobba, a xe a wina'tanla caxcatac une. Ca' chich ni uva mach utuq'uinti tuyac'o te' chäcch'ix, che' chich täcä u jut tzajäla u c'aba' higoba mach utuq'uinti tuyac'o bäläna. \v 17 Ca' jini täcä upete ni te' utzba, utz chich u jut u chen. Ni te' mach utzba, mach utz u jut u chen. \v 18 Untec te' utzba mach u ch'ä u yäq'ue' u jut que mach utz. Untec te' mach utzba mach u ch'ä u yäq'ue' u jut utz. \v 19 Upete te' que mach u yäc'ä u jut utzba, u tzepcan une y u julcan tan c'ac' tä pule. \v 20 Jin uc'a cälbenetla que uc'a lo que u chenobba a xe a wina'tanla caxcatac une. \s1 No todos entrarán en el reino de los cielos \r (Lc. 13.25‑27) \p \v 21 ’Jini machca u yälbenon ca'da: “Cajnoja, Cajnoja”, mach upete u xe tä ochejob bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. Ni u xe tä ochejobba sec' jini machca u chen ca' chich yo ni cä Pap ya'an tä cieloba. \v 22 Jimba q'uin jiniba q'uen chich machca u xe u yälbenon ca'da: “Cajnoja, Cajnoja, ¿mach quira a t'an chich ni cä ye'i t'ocob? ¿Mach quira t'oc u poder a c'aba' cä pa'si t'ocob tzuc pixan tuyac'o machcatac u tz'ibajtesan? ¿Mach quira t'oc u poder a c'aba' cä chi t'ocob q'uen milagro?” \v 23 Jinq'uinba, no'on cä xe cä p'albenob ca'da: “Mach bay cä chet conocela. Tz'eje abala t'oc no'on, anela que mach utz cua' a chila”. \s1 Las dos bases \r (Lc. 6.46‑49; Mr. 1.22) \p \v 24 ’Machca chichca jiq'uin que u yubin upete ni t'anda que mu' cäle'ba y u chen ca' chich cäli, ca'da ayan une: Es ca' untu winic que an u c'ajalin. Une u chi yotot tu pam ji'tun. \v 25 De ya'i u yäc'bi noj ja', c'ac'a' but'i. U yusti noj gran ic', y u jätz'i uba tuyac'o jini otot. Mach u chi trebe ni noj ic' ni ja' u yäsen tä cab uc'a jini otot ya' uti une tu pam ji'tun. \v 26 Machca chichca que u yubin upete ni t'anda que mu' cäle'ba y mach u che ca' chich cäli, ca'da ayan une: Es ca' untu winic que mach totoj an u c'ajalin. U chi yotot tu pam ji'. \v 27 De ya'i u yäc'bi noj ja'. C'ac'a' but'i. U yusti noj gran ic', xi u jätz'e' uba tuyac'o ni otot jini. T'oc noj quiricne yäli tä cab. \p \v 28 Jinq'uin u tzupsi aj Jesús u yäle' ni t'anda, taj coli ni gente tä ch'ictä u jutob uc'a jini t'an que u yäliba. \v 29 Uc'a uneba cheque chich cache' Dios chich u yäc'bi poder tuba u ye'e' ni t'an jini, uc'a u c'alin ye'e' une y mach ca' u ye'e' jini machcatac yuwi ni ley taj Moisés. \c 8 \s1 Jesús sana a un leproso \r (Mr. 1.40‑45; Lc. 5.12‑16) \p \v 1 Jinq'uin jaqui aj Jesús ya'i tu pam jini tz'ic, q'uen gente u bixe tu pat. \v 2 Pasi untu winic ajc'unen pächi. Ni yaj jini que u cänäntanba, u yälbinte u c'aba' lepra. C'oti u nuc'tan aj Jesús, nocwäni tu pänte' u yälben ca'da: \p ―Noxi' winic, si a wo a tz'äcälinon, co que a pa'sen jini yajda täc pächi, uc'a cuwi chich cache' ayan a poder tuba a chen. \p \v 3 Aj Jesús u t'äbsi u c'äb, u täli y u yälbi ca'da: \p ―Co chich. Pasic jini yaj ta' pächi. \p Jinchichba rato säti tuyac'o ni yaj jini de c'unen pächile. \v 4 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Iranba. Mach xiquet a wälben niuntu. Corre cux najtäcä bajca an pale, uc'a u chänenet. Subben u matän Dios ca' chich u yäli aj Moisés utic. Ca' jini upete u xe u chänen cache' a pojli aba chich. \s1 Jesús sana al muchacho de un capitán romano \r (Lc. 7.1‑10) \p \v 5 Oche u chen aj Jesús tan caj tä Capernaum. C'oti untu ajmanda ta cien soldado bajca an une, tuba u c'atben que u tz'äcälben untu u yajpatan. \v 6 U yälben ca'da: \p ―Noxi' winic, ya'an untu cajpatan täj cotot ch'a'a pan u tz'en, chämen yoc y noj gran c'uxtäcle u tz'ibajtesan. \p \v 7 Aj Jesús u yälbi: \p ―No'on cä xe cä chänen y cä xe cä tz'äcälin. \p \v 8 Jini ajmanda ta cien soldado u p'ali ca'da: \p ―Noxi' winic, mach jin niump'e cua'on tuba ochiquet tama cotot. Toc'a a wäle' que u yäq'ue' uba cajpatan y u xe chich u yäq'ue' uba. \v 9 Uc'a no'on täcä ayan machca u chenon manda y ya'an täc manda täcä q'uen soldado. No'on cälben untu corre cux y u xe. Otro cälben la'ix, y u te. Ni cajpatan cälben, chen ni patanda y u chen chich. \p \v 10 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jini, tajch'icwäni u jut. De ya'i u yälbijob ca'da machcatac u te tu patba: \p ―Totojtoj cälbenetla, mach to bay cä chäne niuntu winic que u totoj tz'onän ca' u tz'onän uneba, pero niuntu de aj Israelob mach'an ca' jini. \v 11 Bada cälbenetla que u xe tä tejob q'uen aj gentilob tä weti q'uin y tä pome q'uin, u xe tä c'ote tä chumtä tä c'uxnanob nämte' t'oc aj Abraham, t'oc aj Isaac, y t'oc aj Jacob bajca u chen manda Dios tä cielo. \v 12 Pero q'uen aj Israelob que u pitänob osinticob bajca u chen manda Dios uc'a unejobba u ch'ocob aj Abraham, mach uxin tä osintejob. U xe tä julcanob tan it'obni. Ya'i u xe u chen uq'uejob. U xe u chen cäch'äcne yejjob. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u yälbi ni ajmanda ta cien soldado ca'da: \p ―Corre cux ta' wotot. Ca' chich a tz'onän ane, che' chich u xe tä ute. \p Jinchichba rato jini u yajpatan u yäq'ui uba. \s1 Jesús sana a la suegra de Pedro \r (Mr. 1.29‑31; Lc. 4.38‑39) \p \v 14 C'oti aj Jesús tu yotot aj Pedro. U chäni cache' ya' ch'a'a u nojna' aj Pedro tu pan u tz'en, c'ojo t'oc ticwa. \v 15 Aj Jesús u tälbi u c'äb ni ixic. Täpi ni ticwa. De ya'i ch'oyi ni ixic u chen cua' tä c'uxcan tuba u yäc'ben aj Jesús. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \r (Mr. 1.32‑34; Lc. 4.40‑41) \p \v 16 Tu yoche ac'äb u täsijob bajca an aj Jesús q'uen machcatac u tz'ibajtesan ni tzuc pixan. T'oc ump'e t'an u laj pa'si ni tzuc pixanob y u laj tz'äcäli upete ni ajc'ojpan. \v 17 Ca' jini pasi toj ni u yäli aj Isaías ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'da: “Une chich u laj ch'i tuyac'o ni cä yajla, y u pa'säbonla ni cä c'uxtäclela”. \s1 Los que querían seguir a Jesús \r (Lc. 9.57‑62) \p \v 18 Jinq'uin u chäni aj Jesús cache' q'uen gente ayan bajca an une, u yälbi u yajcänt'anob c'axicob tunxe nab. \v 19 C'oti bajca an aj Jesús untu que tä' yuwi ni ley taj Moisés. U yälbi ca'da: \p ―Maestro, cä xe cä tzäypätinet cachichcada que xiquet. \p \v 20 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―A'uch ayan u yajliba. Mut ajwile isqui ayan u c'ub. No'on que sutwänon de winicba mach'an cada cä t'eljatz'än cä pam. \p \v 21 Otro untu que u tzäypätin aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, taxto cä muque' najtäcä cä pap, de ya'i cä xe cä tzäypätinet. \p \v 22 Aj Jesús u yälbi: \p ―Tzäypätinon. Äctan ni ca' a wälä chämenobba u muque' u yajchämejob. \s1 Jesús calma el viento y las olas \r (Mr. 4.35‑41; Lc. 8.22‑25) \p \v 23 Ochi aj Jesús tama ni jucub, y u yajcänt'anob bixijob nämte' t'oc. \v 24 Tajtzäc ch'oyi tama ni nab ump'e noj gran ic'. Tä' re'i de muc' ni ic', ixta u jule' noj t'olja' tama ni jucub. Aj Jesúsba wäye u chen une. \v 25 U yajcänt'anob u natz'i, y u p'isíjob u yälben ca'da: \p ―Cajnoja, japänon t'ocob uc'a mach chämiconla tä ja'. \p \v 26 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a bäc'tetla? ¿Mach to quira a totoj tz'onäla? \p De ya'i ch'oyi. U q'uejpi ic' y nab. Laj ch'ijcäbi upete. \v 27 Ni winicob u bixe nämte' t'ocba tajch'icwäni u jutob, u yäle'ob ca'da: \p ―¿Caba winic wäre jinda ixta ic' y nab u tz'omben u t'an? \s1 Los hombres endemoniados de Gadara \r (Mr. 5.1‑20; Lc. 8.26‑39) \p \v 28 Jinq'uin c'oti aj Jesús tunxe nab tu cab aj gadarenojob, pasi u nuc'tan cha'tu winic t'oc tzuc pixan tuyac'o. Ya' tijob bajca an u mucliba ajchämejob. Jini winicob jiniba tä' cäräxob y tä' q'uen u muc', ixta mach u ch'ä numic niuntu jimba bij jini bajca an ni winicob jiniba. \v 29 U chijob noj t'an u yäle'ob ca'da: \p ―¿Cua' atet a cherbenon t'ocob, aneba Jesús, u yajlo'et Dios? ¿Atet quira wida tuba a tz'ibajtesanon t'ocob antes de c'otic u q'uini? \p \v 30 Bajca anob cheque nat ump'e u noj tomtä chitam u sacän cua' u c'uxe'ob. \v 31 Ni tzuc pixanob u bon c'atbi aj Jesús ca'da: \p ―Si a xe a pa'senon t'ocob tuyac'o ni winicobdaba, äc'benon ochicon t'ocob tuyac'o ni u noj tomtä chitam ya'an nantiba. \p \v 32 Une u yälbi ca'da: \p ―Cuxla jiq'uin. \p Unejob pasi tuyac'o ni winicob, bixijob tuyac'o u noj tomtä chitam. Tajtzäc ni u tomtä chitamob jini t'oc noj ancäre laj bixijob bajca isqui cab tu ti' nab, y u laj juli ubajob tä ja'. Upete laj chämijob tan nab. \p \v 33 Jini ajcänänchitamobba laj putz'ijob. Tu c'otejob tan caj u laj tz'ayquijob upete ni u chänijobba, y cache' u chi pasa t'oc ni winicob que ajni tzuc pixan tuyac'oba. \v 34 Upete a'ajtäjob tama jini caj pasi u nuc'tanob aj Jesús. Cuanta u nuc'tijob u bon älbijob que pasic ya'i bajca anob y bixic. \c 9 \s1 Jesús sana a un paralítico \r (Mr. 2.1‑12; Lc. 5.17‑26) \p \v 1 De ya'i ochi aj Jesús tama ni jucub, bixi tunxe nab. C'oti tu cäji. \v 2 Jinq'uin c'oti ya'i, u täsijob bajca an aj Jesús untu winic chämen yoc. U täsijob tu pam u ch'a'liba. Jinq'uin u chäni aj Jesús cache' u totoj tz'onänob, u yälbi ni ajc'ojpan ca'da: \p ―Ch'a'alesan ajin cä ch'oc. A tanä alaj uti perdona. \p \v 3 Jinq'uin u yubijob cha'tu uxtu jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba, u yälijob tan u c'ajalinob ca'da: “Jini winicda u chen uba ca' Dios, y ca' jini u xiq'ue' Dios”. \v 4 Aj Jesús yuwi chich cua' an tu c'ajalinob. U yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a u te ta' c'ajalinla cua' chichca jini mach utz? \v 5 ¿Caxcamba jiq'uin más u ch'e' älbintic: “A tanä alaj cherbintet perdona”, o älbintic: “Ch'oyen, chen xämba”? \v 6 Iranla cua' cä xe cä chen uc'a a wina'tanla cache' no'on que sutwänon de winicba cä cänäntan poder tu pancab tuba cä chen perdona u tanä untu. \p Jin uc'a aj Jesús u yälbi najc'ojpan ca'da: \p ―Ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib y corre cux ta' wotot. \p \v 7 De ya'i ni ajc'ojpan ch'oyi y bixi tu yotot. \v 8 Jinq'uin u chänijob ni gente cua' uti, tajch'icwäni u jutob. U ch'u'ul c'ajti'inob Dios, uc'a Dios u yäc'bi winic u poder tuba u tz'äcälin ni ajc'ojpan jini. \s1 Jesús llama a Mateo \r (Mr. 2.13‑17; Lc. 5.27‑32) \p \v 9 Tu pase aj Jesús ya'i u chäni untu winic u c'aba' aj Mateo, ya' chumu tama ump'e otot bajca u tojcan derecho. Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Tzäypätinon. \p Une ch'oyi y u tzäypäti. \p \v 10 De ya'i aj Jesús chunwäni tä c'uxnan tama ump'e otot. C'otijob täcä q'uen ajcojtaq'uinob y ajcherajtanäjob. Chunwänijob nämte' t'oc aj Jesús y u yajcänt'anob tä c'uxnan. \v 11 Jinq'uin u chänijob aj fariseojob ca' jini, u yälbijob u yajcänt'anob aj Jesús ca'da: \p ―¿Cuaxca uc'a u c'uxnan a maestrola t'oc ajcojtaq'uinob y ajcherajtanäjob? \p \v 12 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jini, u yälbijob ca'da: \p ―Machcatac t'oc u yutzi, mach c'änä uc'ajob ajtz'ac. Sec' jini machcatac c'ojojtacobba, unejob c'änä uc'ajob ajtz'ac. \v 13 Cuxla jiq'uin, y tic ta' c'ajalinla cua' u yäle' ni t'an a cänila ca'daba: “Ajnic utz a c'ajalinla toc a lotla. Jin une ni más co que ni matän que a subbenonba”. No'onba mach ajulon pancab tuba cä sacän machcatac an tu toja. Ajulon cä sacän machcatac ajcherajtanä tuba cä'ben u q'uexe' u c'ajalinob. \s1 Le preguntan a Jesús sobre el ayuno \r (Mr. 2.18‑22; Lc. 5.33‑39) \p \v 14 C'oti u yajcänt'anob aj Juan u yälben aj Jesús ca'da: \p ―¿Cua' uc'a no'on t'ocobba y aj fariseojob mach unnum cä chen su'q'uin t'ocob, y a wajcänt'anobba mach u chejob? \p \v 15 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿U ch'e' quira ajnic ch'oc u pixanob machcatac ya'an bajca an lotojan jinq'uin ajlotojan ya'to an bajca anob? U xe tä c'ote q'uin jinq'uin ajlotojan u xe tä pase bajca anob. Jinq'uintoba u xe u ch'e' u chen su'q'uinob. Ca' jini, jinq'uin ya'to anon t'oc cajcänt'anob, mach u ch'ä u chen su'q'uinob. Pero cuanta bixonba, u xe u chen su'q'uinob. \p \v 16 ’Niuntu mach u tzutzä u jelem buc t'oc tzijib noc', uc'a ni tzijib noc' u xe u yuch'en ja' y u sätz'e' ni jelem buc y más u no'an u xet'ota. Ca' jini mach yo cä xabänla ni u t'an aj fariseojob t'oc ni cä ye'e' no'on badaba. \v 17 Che' chich täcä niuntu mach u yäc'ä chij tzijibba tama ump'e jelem pächil ch'ujliba, uc'a si utic ca' jiniba, u xe tä tzale ni pächil ch'ujliba. De ya'i u wech'can ni chij, y ni pächil ch'ujliba mach u ni' che servi. U yä'can tzijib chij tama tzijib pächil ch'ujliba. Ca' jini u chap'elma mach usat. \s1 La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús \r (Mr. 5.21‑43; Lc. 8.40‑56) \p \v 18 Aj Jesús mu'to u t'an t'oc ni gente, c'oti untu ajnoja taj judíosob, nocwäni tu pänte' u yälben ca'da: \p ―Quixic ch'oc atotaj chämi. La'ix ane, äc'ben a c'äb tu pam, y u xe chich tä cuxpan. \p \v 19 De ya'i ch'oyi aj Jesús, bixi tu pat con to'o u yajcänt'anob. \v 20 Jimba rato jini que bixe to u chenba, c'oti ca'an aj Jesús untu ixic c'ojo t'oc u yaj de ch'ich' que u cänäntan doce año c'ojo t'oc jini yaj. Tutz'i tu pat aj Jesús u tälbi u ti' u buc. \v 21 Uc'a ti tu c'ajalin ni ixic jini ca'da: “Si cä chen trebe namás cä tälben u ti' u bucba, cä xe cä pojlen cäba”. \v 22 De ya'i u suti uba aj Jesús u chänen, u yälbi ca'da: \p ―Ch'a'alesan ajin cä ch'oc. Uc'a a tz'oni, a pojli aba. \p Jinchichba rato jini u pojli uba jini ixic. \p \v 23 Jinq'uin c'oti aj Jesús tu yotot ni ajnoja taj judíosob, u chäni cache' ya'anob aj ustaj ämäyob y noj q'uenel gente tä bänäcne. \v 24 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Tz'eje abala. Ni yoc ixocda mach chämen. Wäye u chen une. \p De ya'i ni gente cayi u bon tze'tanob. \v 25 Cuantu tz'eji ubajob ni gente, ochi aj Jesús u q'uechbi u c'äb ni yoc ixoc. De ya'i ch'oyi ni yoc ixoc. \v 26 Ni jinda que u chi aj Jesúsba, laj ubqui tama entero ni cab jini. \s1 Jesús sana a dos ciegos \p \v 27 Jinq'uin pasi aj Jesús ya'i, bixe u chen tä bij, u tzäypäti cha'tu ajchoc'. U pecänob t'oc noj t'an, u yäle'ob ca'da: \p ―¡Ch'ämbenon t'ocob yajin, ajlo'et taj David, ni reyba! \p \v 28 Jinq'uin ochi aj Jesús tama ump'e otot, c'otijob ni ajchoc' bajca an. Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿A tz'onänla quira cache' cä chen trebe cä tz'äcälinetla? \p Unejob u p'alijob: \p ―A chen chich trebe a tz'äcälinon t'ocob ane, Cajnoja. \p \v 29 De ya'i aj Jesús u tälbi u jutob, u yälbenob ca'da: \p ―Ca' chich a tz'onänla, che' chich utic t'oc anela. \p \v 30 Jini ajchoc' seb u laj jäbi uba u jutob y u chi chanäjob. Aj Jesús u c'alin älbijob ca'da: \p ―Iranla que mach xic yuwina'tan niuntu cache' cä tz'äcäletla. \p \v 31 Unejobba jinq'uin pasijob, u bon tz'ayquijob cachichcada tama ni cab jini cua' u chi aj Jesús. \s1 Jesús sana a un mudo \p \v 32 Pase u chen unejob, c'osinti bajca an aj Jesús untu a'uma', que ya'an tzuc pixan tuyac'o. \v 33 Cuanta u pa'säbi aj Jesús ni tzuc pixan tuyac'o ni a'uma', cayi u chen t'an. Ni gentejob que ya'an u chänenobba, tajch'icwäni u jutob, u yäle'ob ca'da: \p ―Mach bay cä chänila utic cua' chichca ca' jini tä Israel. \p \v 34 Aj fariseojobba u yäle'ob ca'da: \p ―Ajnoja tuba tzuc pixanob u yäc'ben u poder u pa'sen tzuc pixan. \s1 Jesús tiene compasión de la gente \p \v 35 Aj Jesús u nume cachichcada tama upete nuc caj y bit caj u ye'e' u t'an Dios tama ch'uj taj judíosob. U ye'e' jini t'an que u yäq'ue' ch'a'aljin, cache' Dios ni mero ajnoja. U tz'äcälin upete ajc'ojpan tama jini caj t'oc cua' chichca yaj que u cänäntanob. \v 36 Jinq'uin u chäni aj Jesús ni noj q'uenel gente, u ch'ämbi lástimajob, uc'a ya'anob tä tentenbäji, mach yuwi cache'da u numejob, ca' ni ovejajob que mach'an machca u cänäntanobba. \v 37 Aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Q'uen machcatac yo u yubin u t'an Dios, pero mäx tz'ita' machcatac u ye'e'. Es ca' ni päc'äbi, q'uen chich u jut ayan, y mach'an q'uen ajpatan tuba u ch'uch'än. \v 38 A c'atbenla jiq'uin cä Yumla que u täscun q'uen u yajpatan tuba u ye'e' u t'an, ca' chich u yum päc'äbi c'änä u täscun q'uen u yajpatan tuba u ch'uch'ben u jut ni päc'äbi. \c 10 \s1 Jesús escoge a los doce apóstoles \r (Mr. 3.13‑19; Lc. 6.12‑16) \p \v 1 Aj Jesús u joq'ui ni doce u yajcänt'anob, u yäc'bi u poderjob tuba u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca u cänäntan. U yäc'bi u poderjob täcä tuba u tz'äcälin upete ajc'ojpanob t'oc upete yaj que u cänäntanob. \p \v 2 Jinda u c'aba'job ni doce apóstolesjob, jini u yajc'äncanob aj Jesucristoba: najtäcäba, aj Simón, u yälbinte täcä cache' aj Pedro; aj Andrés, u jitz'in aj Pedro; aj Jacobo, ajlo' taj Zebedeo; aj Juan, u jitz'in aj Jacobo; \v 3 aj Felipe; aj Bartolomé; aj Tomás; aj Mateo jini ajcojtaq'uinba; aj Jacobo, ajlo' taj Alfeo; aj Lebeo jini u c'aba' täcä aj Tadeoba; \v 4 aj Simón, jini aj cananitaba; aj Judas Iscariote, jini u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba. \s1 Jesús manda a los discípulos a predicar \r (Mr. 6.7‑13; Lc. 9.1‑6) \p \v 5 Jindajob une ni doce u täsqui aj Jesús. U yälbijob cache'da u xe u chen. U yälbijob ca'da: \p ―Mach a ch'e'la ni bij que u bixe tu cab aj gentilob. Mach ochiquetla täcä tama u cab aj samaritanojob. \v 6 Cuxla bajca an aj Israelob, jini sätä ayanob ca' ovejaba. \v 7 Ta' numela cachichcada, älbenobla ca'da: “Mach ni' q'uen yo tuba u nonoj chen manda bajca anetla ni Dios ya'an tä cieloba”. \v 8 Tz'äcälinla ajc'ojpanob. Pa'säbenla tu pächi jini machca u cänäntan ni yaj de c'unen pächiba. Cuxpesanla ajchämejob. Pa'säbenla ni tzuc pixan machca u cänäntan tuyac'o. Matän a chila jini poder, matän chich a tz'äcälinla ajc'ojpanob täcä. \p \v 9 ’Mach a bisanla taq'uin tan a bolsa, ni c'änc'än taq'uin, ni yoco taq'uin, y ni ch'oc taq'uin. \v 10 Mach a bisanla a morral tä bij. Mach a bisanla chap'e a bucla. Mach a bisanla a pächi'oc. Mach a bisanla a bordón. Uc'a ajpatanba c'änä chich äc'bintic cua' u c'uxe'. \p \v 11 ’Cachichcaba nuc caj o bit caj ta' c'otela, c'atänla camba winic ya'i tä' utz u c'ajalin. Colenla tan yotot ixta que mach pasiquetla ya'i tama jini caj. \v 12 Ta' ochela tama jini otot, c'atbenla Dios que u ch'u'ul chen u yum ni otot, y que u yäc'ben u ch'a'aljin. \v 13 Si totoj utz u c'ajalin u yum ni otot jini, ni ch'a'aljin que äc'bintetlaba, che' chich u xe tä äc'bintejob täcä. Si mach totoj utz u c'ajalinobba, mach uxin tä äc'binte ni ch'a'aljin. \v 14 Machca chichca que mach u yolin u yosenetla y mach u yolin u yubin a t'anla, pasenla tama jini otot o tama jini caj. Ta' pasela ixta jini pupuc ya'an ta' woclaba ticänla, uc'a ca' jini a ye'e'la que mach jin a tanäla säticob. \v 15 Totojtoj cälbenetla que jinq'uin u xe tä c'ote q'uin tuba äc'cac ni castigo, más tz'ita' u xe tä äc'bintejob machcatac cuxlijob tä Sodoma y tä Gomorra y más q'uen u xe tä äc'binte a'ajtäjob tama ni caj jini. \s1 Persecuciones \r (Lc. 12.11‑12) \p \v 16 ’Ubinla jiq'uin. No'on cä täscunetla bajca an gente que mäx malojob. Es ca' a wälä cä täscun oveja bajca an cäräx ajlobo. Ajnic q'uen a c'ajalinla ca' u c'ajalin chan y sis a c'ajalinla ca' u mansu'an u c'ajalin ix paloma. \v 17 Cänäntan abala, uc'a mach xic u sucpecänet winicob, uc'a unejob u xe u päye'etla tä juez y u xe u jätz'e'etla tama u ch'uj aj judíosob. \v 18 Ixta tu pänte' gobierno y nuc ajnojajob a xe tä päycanla uc'a a tz'ombenonla cä t'an. Ca' jini a xe a wäq'ue' yuwina'tanob unejob caxcamba a tz'onänla, y a xe a wäq'ue' yuwina'tanob täcä ni aj gentilob, jini que mach u totoj che conoce Diosba. \v 19 Jinq'uin a cherbintela ca' jini, mach a chen pensala najtäcä cache'da a xe a chen t'anla, o cua' t'an a xe a wäle'la, uc'a jinchichba rato jini Dios u xe u yäc'benetla ta' c'ajalinla cua' une a xe a wäle'la. \v 20 Uc'a mach anela ni a xe a chen ni t'anlaba. U Ch'u'ul Pixan cä Papla Dios, ni ya'an ta'wac'olaba, une ni u xe u chen ni t'an. \p \v 21 ’Winic u xe u päye' tä juez u säcun u c'atän tzämsintic. Untu winic ixta u yajlo' täcä u yäq'ue' tä tzämsinte. Winic u xe u tz'osen buya tuyac'o u pap täcä ixta u yäq'ue' tä tzämsinte. \v 22 Cachichcada a xe tä cräxna'tintela uc'a a tz'ombenon. Machca u c'älen upete ni jini sin que sujlec tu pat, une ni u xe u japän uba. \v 23 Jinq'uin a tz'ibajtescanla tama ump'e caj pasenla ya'i tä putz'e, y seb cuxla tama otro caj. Totojtoj cälbenetla cache' mach to ulaj númetla tama upete u cäji aj Israelob jinq'uin cä xe tä sujtä no'on que sutwänon de winic. \p \v 24 ’Untu ajcänjun mach u cänänta más u poder que u maestro. Untu ajpatan mach u cänänta más u poder que u yum. \v 25 Tic ta' c'ajalinla jiq'uin cache' jini u cherbinte untu maestro, che' chich u xe tä cherbinte u yajcänjun täcä. Jini u cherbinte u yum patan, che' chich u xe tä cherbinte u yajpatan täcä. Si ajnoja tuba ump'e otot u yälbinte cache' t'oc u poder tzuc pixan ayan, más u xe tä c'ac'a' älbinte u ch'ocob. \s1 A quién se debe tener miedo \r (Lc. 12.2‑7) \p \v 26 ’Mach a bäc'tanobla jiq'uin. Uc'a upete ni jini que u yute mucu u xe chich tä chectan ji'pat. Upete ni jini que u yälcan mucu u xe chich tä ubcan ji'pat. \v 27 Jini cälbetla a juntumalaba, laj tz'aycunla une t'oc noj t'an uc'a u yubinob upete. Es ca' a wälä cälbetla ac'äb t'oc sajab t'an, y anela a laj tz'aycunla tä q'uin bajca upete u ch'e' u yubinob. \v 28 Mach a bäc'tanla machcatac u tzämsenetla, pero mach u che trebe u tzämsen a pixanlaba. C'änä a bäc'tanla Dios jini machca u chen trebe u choque' a pixan con to'o a cuerpo tama noj c'ac' tä infierno. \p \v 29 ’¿Mach quira u choncan cha'tu bit mut t'oc ump'e ch'oc taq'uin? Mäx tz'ita' u chen vale ni mutob jini, pero niuntu mach u ch'ä yälic tä cab sin que cä Papla mach u jiran. \v 30 Anelaba ixta upete a tzucla tziqui an uc'a Dios. \v 31 Jin uc'a cälbenetla mach bäc'taquetla. Anelaba más a chen valela que noj q'uenel bit mut. \s1 Los que reconocen a Jesucristo delante de la gente \r (Lc. 12.8‑9) \p \v 32 ’Machca chichca que u yälben u lotob pancab que ayan t'oc no'on, no'on täcä cä xe cälben cä Pap tä cielo que une ayan t'oc no'on. \v 33 Machca chichca que u yälben u lotob pancab que mach'an t'oc no'on, no'on täcä cä xe cälben cä Pap tä cieloba que une mach'an t'oc no'on. \s1 Jesús es causa de división \r (Lc. 12.49‑53; 14.26‑27) \p \v 34 ’Mach tic ta' c'ajalinla cache' aton cäq'ue' mach ni' ajnic niump'e buya pancab. Mach aton cäq'ue' ajnic tomp'e u c'ajalinob upete. Uc'a aton no'on, u xe chich tä ajtä buya. \v 35 Uc'a machca u tz'ombenon, u xe tä ajtä yänä u c'ajalin t'oc u pap, ixic t'oc u na', y u yälib t'oc u nojna'. \v 36 Ni mach yo u chänen ni winic que u tz'ombenonba, jin chich ni ya'an tan yototobba. \p \v 37 ’Machca u yajna'tan u pap y u na' más que u yajna'tanon no'on, mach'an cua' uc'a cä sapän. Machca más u yajna'tan u yajlo' o jixic ch'oc y mach u yajna'ton no'on, mach'an cua' uc'a cä sapän. \v 38 Machca yo u sapänon y mach yo u ch'e' tz'ibajtesia, ca' a wälä untz'it cruz que u bisanba, mach'an cua' uc'a cä sapän no'on. \v 39 Machca u sacän cache' cuxlec utz sin que tz'ibajtescac pancab u xe u säte' upete ni jini. Machca mach u sacä tuba cuxlec utz tu pancab uc'a u tz'ombon cä t'an, u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec más utz. \s1 Premios \r (Mr. 9.41) \p \v 40 ’Machca chichca u yosenetla, ca' a wälä no'on une u yosenon. Machca no'on u yosenon ca' a wälä u yosen machca u täscon. \v 41 Machca u yosen untu ajt'an ta Dios sec' uc'a ajt'an ta Diosba, jin chich ni matän que u yäc'binte ni ajt'an ta Diosba, jin chich u xe tä äc'binte täcä ni machca u yosiba. Machca u yosen untu que u chen tu toja tu jut Dios sec' uc'a jini u yosinteba u chen tu tojaba, jin chich ni matän que Dios u xe u yäc'ben machca u chen tu tojaba, jin chich u xe tä äc'binte täcä. \v 42 Machca chichca u yäc'ben que sea ump'e t'ub de sis ja' ni más ajch'och'ocajobdaba sec' uc'a cajcänt'anba, totojtoj cälbenetla que Dios chich u xe u yäc'ben u matänob. \c 11 \s1 Los enviados de Juan el Bautista \r (Lc. 7.18‑35) \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús u tzupsi u yäc'ben c'ajalin ni doce u yajcänt'anobba, pasi ya'i bixi u ye'e' u t'an Dios tama ni cajob nätz'ä. \p \v 2 Jinq'uin u yubi aj Juan bajca mäcä tama cárcel cua'tac mu' u chen aj Cristo, u täsqui cha'tu u yajcänt'an \v 3 u c'atben aj Jesús ca'da: \p ―¿Ane quira ni älqui cache' u xe tä teba, o c'änä cä pijnan to t'ocob otro? \p \v 4 Aj Jesús u p'albijob y u yälbi ca'da: \p ―Cuxla ca'an aj Juan, tz'aycäbenla cua' mu' a ubinla y cua' mu' a chänenla. \v 5 Älbenla ca'da: “Ajchoc' u chen chanä. Ajc'ol'oc u chen xämba. Jini c'ojo t'oc c'unen pächiba u yäc'binte u pojlen ubajob. Ajcoc u yubin t'an. Ajchäme u cuxpescan. Ni pobrejilbajobba u tz'aycäbinte u t'an Dios. \v 6 Ch'a'a ujin machca mach u yäcta u tz'ombenon”. \p \v 7 Jinq'uin bixe to u chenob ni ajc'äncan que u täsqui aj Juanba, aj Jesús u täq'ui u yälbenob ni gente cache'da an aj Juan. U yäle' ca'da: \p ―¿Cua' ajnet a chänenla bajca mach cuxu niuntu? ¿Untz'it oj quira que yumajtan t'oc ic'? Aj Juan mach ca' jini. \v 8 ¿Cua' une jiq'uin ajnet a chänen? ¿Untu winic quira t'oc u noj pitzil buc tä' choj u valor? Aj Juan mach ca' jini. Si a wo a wiran ni machcatac u c'äne' u buc tä' choj u valorba, ya'an une tan yotot reyjob. \v 9 ¿Cua' une jiq'uin apaset a chänenla? ¿Untu ajt'an ta Dios quira? Jin chich une. Cälbenetla cache' mero totoj ajt'an ta Dios chich aj Juan. \v 10 De une chich une ni u worin äq'ui Dios tä tz'ibinte jini u yäle' ca'daba: \q1 Ubinba, no'on cä xe cä täscun untu cajc'äncan xic najtäcä \q1 tuba u tuse' a biji bajca a xe tä nume. \m \v 11 Totojtoj cälbenetla: Niuntu de u ch'ocob ixictacob pancab mach to bay uyajna de mero ajt'an ta Dios ca' aj Juan ajc'ablesiaba. Pero jini más ajch'och'oca que ayan tu manda Diosba, más utz u xe tä ajtä que aj Juan. \p \v 12 ’Desde jinq'uin u täq'ui u yäle' u t'an Dios aj Juan ajc'ablesiaba ixta bada ni gente u te u yubin bajca u tz'ayquinte u t'an Dios ixta u xaläjnoje' u lotob. Jini que tä' yojob u yubin u yochejob chich tu manda Dios. \v 13 Uc'a upete ajt'anob ta Dios y ni jun ta Dios que u tz'ibi aj Moisés oniba, u worin äli cache' u ch'e' ochic untu bajca u chen manda Dios. De ya'i juli aj Juan. \v 14 Si a wo a tz'onänla, tz'onänla, pero cä xe cälbenetla cache' aj Juan une ni aj Elías ni a ubila cache' u xe tä teba. \v 15 Äc'ä a chiquin tuba a ubinla utz y tic ta' c'ajalinla cua' mu' cälbenetla. \p \v 16 ’¿Cua' jini cä xe cäle' tuba cälbenetla cache'da an upete ni machcatac cuxu pancab badaba? Es ca' ni bijch'oc tä alas que u chumtä tänxin caj y u chen noj t'an u yälben u lot ca'da: \v 17 “Cä jätz'i t'ocob músico, mach a chi ac'otla. Cä chi t'ocob uq'uel c'ay tuba ajchäme, mach a chi uq'uela”. \v 18 Uc'a juli aj Juan, mach u tä' c'uxna, mach u tä' buc', y u yälijob cache' tzuc pixan ayan tuyac'o. \v 19 Julon, no'on que sutwänon de winic. Cä c'uxnan y cä buc'a bajca cä jo'can, y u yälcan ca'da: “Iranla untu winic tä' q'uen u c'uxnan y u chibälnan, y u bisan bij t'oc ajcojtaq'uinob y ajcherajtanäjob”. Jini machcatac u sapi chich u t'an Diosba mach u yäläjob ca' jini, uc'a yuwijob chich cache' ni c'ajalin que u yäq'ue' Diosba utz chich une. \s1 Los pueblos desobedientes \r (Lc. 10.13‑15) \p \v 20 De ya'i aj Jesús u täq'ui u q'uejpan ni gentejob tama ni caj bajcatac anumi u chen cua' chichca tuba chänintic u poder Diosba uc'a mach u q'uexi u c'ajalinob tuba u tz'omben Dios. \v 21 U yäli ca'da: \p ―Tä' lástimajetla anela ya'i tä Corazín. Tä' lástimajetla anela ya'i tä Betsaida. Si fuera tama machcatac cuxlijob oni tä Tiro y tä Sidón utic cua' chichca tuba chänintic u poder Dios ca' chich uti bajca anetlaba, oni ica u q'uexi u c'ajalinob tuba mach u ni' chen u tanäjob, u yäq'ui ica u tzuc buc tuyac'ojob y u muli ica tan u pam t'oc tz'i'tan. \v 22 Cälbenetla jiq'uin cache' jinq'uin u xe tä äc'can ni mero toji'tanä, más tz'ita' u xe tä äc'bintejob u castigo machcatac cuxli tä Tiro y tä Sidón que anela. \v 23 Anela ya'i tä Capernaum, ¿u xe quira tä c'ote a fama ixta tä cielo cache' más utzetla que machcatac cuxujob tama otros caj? Mach une. Anelaba a xe tä julcan tama noj c'ac' tä infierno. Uc'a si fuera tama a'ajtäjob tä Sodoma utic cua' chichca tuba chänintic u poder Dios ca' chich uti bajca anetla, ya'to an ica ixta bada ni caj jini. \v 24 Cälbenetla jiq'uin cache' tu xe tä c'ote q'uin ta äc'cac ni mero toji'tanäba, más tz'ita' u xe tä äc'binte u castigo aj Sodomajob que ta'ala. \s1 Vengan a mí y descansen \r (Lc. 10.21‑22) \p \v 25 De ya'i aj Jesús u chi c'änti'ya ca'da: \p ―Cä ch'u'ul c'ajti'inet cä Pap, Ajnojalet tuba cielo y u pancab. Mach a'bi ochic tu c'ajalinob cä t'an y cua'tac cä chen ni winicob que u yäle'ob que q'uen u c'ajalinobba, jini tä' yuwijob chich q'uen cua' chichcaba. A wäc'bi yuwina'tanob jini ca' a wälä bijch'ocobba. \v 26 Ca' jini chich a chi cä Pap, uc'a che' chich a woli a chen. \p \v 27 De ya'i u yäli aj Jesús ca'da: \p ―Upete cua' chichca cä Pap u laj äc'bon täj c'äb. Niuntu mach u nonoj chon conoce, sec' cä Pap. Niuntu mach u nonoj che conoce cä Pap, sec' no'on uc'a u Yajlo'on. Upete machca chichca co cä ye'ben cache'da an cä Pap, u xe chich u nonoj chen conoce täcä. \v 28 La'ixla bajca anon apetela que tä' bo'o ajinla y ca' a wälä t'oc a noj cuchla, y no'on cä xe cä'benet a ch'e' abala. \v 29 Äc'ä abala täc manda. Cänä upete ni cä ye'e' no'on. Mach cäräxon no'onba, y utz cä c'ajalin. T'oc no'onba a xe a pojlenla cache' u ch'e' uba a pixanla. \v 30 Utz chich cä manda cäq'ue' no'onba. Mach uxet tä bo'an ajinla t'oc, ca' a wälä cä'benetla ump'e cuch que mach tä' al. \c 12 \s1 Los discípulos arrancan espigas en el día de descanso \r (Mr. 2.23‑28; Lc. 6.1‑5) \p \v 1 Jimba q'uinob jiniba nume u chen aj Jesús bajca an päc'äbi de trigo ump'e u q'uini ch'ämbäji. U yajcänt'anobba cayi u na'tanob jitz'o y u tuc'bijob tz'ita' u jut ni päc'äbi tuba u c'uxe'ob. \v 2 Jinq'uin u chäni aj fariseojob cua' mu' u chenob, u yälbijob aj Jesús ca'da: \p ―Iran cache' mu' u chenob a wajcänt'an. Jini que mu' u chenobba, mach utz utic tu q'uin ch'ämbäji. \p \v 3 Aj Jesúsba u yälbijob ca'da: \p ―¿Mach to quira a tziquila bajca u yäle' cua' u chi ni rey aj David y u lotob jinq'uin u na'tijob jitz'o? \v 4 Uneba ochi tan yotot Dios, u c'uxi ni waj que u subbinte Diosba. Jini waj mach u ch'ä u c'uxe' une, ni u lotob. Seq'uen palejob u ch'e' u c'uxe'. \v 5 ¿Mach to quira a tziquila täcä tama u jun Dios, jini que u tz'ibi aj Moisés oniba, cache' palejob u chen cua' chichca bit patan tan ch'uj tuyac'o u q'uin ch'ämbäji, y mach jin tanä tubajob jinq'uin u chen ca' jini? \v 6 Cälbenetla täcä cache' ya'an bada wida untu más utz tu jut Dios que ni ch'uj. \v 7 Mach to uyoch ta' c'ajalinla cua' u yäle' jini que tz'ibi ayan tan u jun Dios ca'daba: “Ajnic utz a c'ajalinla, jin une ni más co que matän”; uc'a si ochic ica ta' c'ajalinla cua' u yäle' jini tz'ibi tä junba, mach ica a wälila que mach u chijob tu toja jini cajcänt'anob, uc'a mach jin tanä u chijob. \v 8 Uc'a no'on que sutwänon de winicba cä cänäntan chich poder tuba cäle' cua' u ch'e' cä chenla tu q'uini ch'ämbäji. \s1 El hombre de la mano seca \r (Mr. 3.1‑6; Lc. 6.6‑11) \p \v 9 Pasi ya'i aj Jesús, bixi tama ni ch'uj taj judíosob. \v 10 Ajni ya'i untu winic tiquin untz'it u c'äb. Aj fariseojob u c'atbijob aj Jesús ca'da: \p ―¿Utz quira tz'äcälcac untu winic tu q'uin ch'ämbäji? ―U c'atbijob ca'da uc'a u jiranob si ajnic cache'da u sube'ob. \p \v 11 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Caba winic de anela que u cänäntan untu yoc oveja si yälic tama ch'en tu q'uini ch'ämbäji, ¿mach quira uxin u pa'sen jinchichba q'uin? \v 12 Pues, más u chen vale untu winic que untu oveja. Tic ta' c'ajalinla jiq'uin cache' utz chich cä cherbenla ump'e bien cä lotla tu q'uin ch'ämbäji. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u yälbi ni winic tiquin u c'äbba: \p ―Sätz'ä a c'äb. \p Une u sätz'i. Jinchichba hora jini u yäq'ui uba jini u c'äb. Coli utz ca' chich ni otro untz'itba. \v 14 Pasijob aj fariseojob u ch'e' u c'ajalinob cache'da u ch'e' u tzämsenob aj Jesús. \s1 Una profecía acerca de Jesús \p \v 15 Yuwi chich aj Jesús cua' an tu c'ajalinob. Jin uc'a pasi ya'i. Noj q'uenel gente u bixe tu pat. Aj Jesús u tz'äcälin upete machcatac c'ojo. \v 16 U bon älbijob jini machcatac u tz'äcäliba que mach xic u tz'aycunob une. \v 17 Ca' jini pasi toj jini u yäli aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba, jinq'uin u yäli ca'da: \q1 \v 18 Iranba, jinda ni cajpatan cä täsquiba, jini cä yaqui no'onba. \q1 Uneba tä' acä yajna'tan y u ch'a'alesben ujin cä pixan. \q1 Cä xe cäq'ue' cä Ch'u'ul Pixan tuyac'o. \q1 Uneba u xe u yälben aj gentilob camba ni u toja. \q1 \v 19 Mach uxin u chen cua' t'oc jobole ni t'oc noj t'an. \q1 Niuntu mach uxin u yubin u t'an tä calle. \q1 \v 20 Uneba utz u c'ajalin t'oc upete. \q1 Ca' a wälä untz'it oj p'ojomba mach uxin u nonoj xule'. \q1 Jini puy que täpo u chenba, mach uxin u nonoj täpe'. \q1 Lo que u xe u chenba, u yäq'ue' tä ute tu toja tu pancab. \q1 \v 21 Aj gentilob u xe chich u tz'ombenob une. \s1 Acusan a Jesús de tener el poder del demonio \r (Mr. 3.19‑30; Lc. 11.14‑23; 12.10) \p \v 22 De ya'i u täsijob bajca an aj Jesús untu winic t'oc tzuc pixan tuyac'o, ajchoc' y a'uma' une. Aj Jesús u tz'äcäli, y u täq'ui u chen chanä y u chen t'an. \v 23 Upetejob ni gente tajch'icwäni u jutob, y u yäle'ob ca'da: \p ―¿Jinda wäre ni winic u yajlo' aj David u xe tä teba? \p \v 24 Aj fariseojobba, jinq'uin u yubijob ca' jini, u yälijob ca'da: \p ―Jindaba mach t'oc u poder Dios u pa'sen tzuc pixanob. U pa'sen t'oc u poder aj Beelzebú, ni ajnoja tuba tzuc pixanobba. \p \v 25 Aj Jesús yuwi chich cua' an tu c'ajalinob, u yälbijob ca'da: \p ―Ump'e noj caj, si u jec'lan uba tä jo'yanba, mach u paq'uin col u yajmanda y u laj xupojob chich. Che' chich täcä ump'e bit caj o machcatac an tama ump'e otot, si u jec'lan ubajob tä buya, mach uxin tä colan tomp'ejob. \v 26 Si aj Satanás u pa'sen aj Satanás, ca' jini une chich u jeq'ue' uba. Si ca' jini u chenba, ¿cache'da u xe u ch'e' u chen segui de ajmanda tuba ni tzuc pixanob? \v 27 Si no'on cä pa'sen tzuc pixan t'oc u poder aj Beelzebú, ¿ca t'oc u poder jiq'uin u pa'senob a wajcänt'anla ane? Unejob jiq'uin u xe u yäle' camba ni u toja. \v 28 No'on t'oc u poder chich ni u Ch'u'ul Pixan Dios cä pa'sen tzuc pixan, y si ca' jiniba, Dios chich une ac'oti tuba u chen manda bajca anetla. \p \v 29 ’¿Cache'da a wäle'la jiq'uin? ¿U ch'e' quira ochic ajxuch' tama u yotot untu winic mäx q'uen u muc'ba sin que mach u cäche' najtäcä u yum jini otot? Si u cäche' najtäcäba, u ch'e' u xuch'ben upete lo que u cänäntan. \p \v 30 ’Machca mach'an t'oc no'on, contra de no'on ayan. Machca mach u täclon cä mote', u laj äc'ben u puclan ubajob ni an t'oc no'on. \p \v 31 ’Jin uc'a cälbenetla cache' upete tanä y cräxt'an que u chen winic u yute chich perdona. Pero machca u cäräx älben ni Ch'u'ul Pixanba mach uyut perdona une. \v 32 Machca chichca u yäle' algún tzuc t'an täjcac'o, no'on que sutwänon de winic, u cherbinte chich perdona. Pero jini u chen algún tzuc t'an tuyac'o ni Ch'u'ul Pixanba, mach ucherbinti perdona une, ni bada, y ni q'uin que ya'to u teba. \s1 El árbol se conoce por su fruto \r (Mt. 7.17‑20; Lc. 6.43‑45) \p \v 33 ’Jinq'uin a päq'ue' untec te' utzba, utz chich u jut u yäq'ue'. Jinq'uin a päq'ue' untec te' mach utzba, mach utz u jut u yäq'ue'. Por u jut chich une a chen conoce cua'ba te' jini. Y ca' jini täcä por cua' u chen untu winic, a wi chich si tu toja ayan. \v 34 Anela ca' a wälä yoco chanetla. Si ca' jini ayanetla, mach'an cache'da a wäle'la cua' chichca utz uc'a malujetla. Uc'a ca' chich an tan cä c'ajalinla, che' chich cäle' t'oc cä ti'la. \v 35 Machca utz u c'ajalinba, jin chich ni an tan u c'ajalin utztacba, jin chich u yäle'. Machca mach utz u c'ajalinba, jin chich ni an tan u c'ajalin mach utztacba, jin chich u yäle'. \v 36 Cälbenetla que upete päpä' t'an que cä chenla, tu c'ote u q'uini ni toji'tanä, no'onla chich cä xe tä äc'binte cäle' cua' uc'a cälila ni t'an jini. \v 37 Uc'a upete ni t'an a wäle'la pancabba, Dios chich u xe u jiran si utz o si mach utz ni t'an a chila. Si utz ni t'an a chiba, Dios u xe u yäle' que tu toja ayanet. Si mach utzba, une chich u xe u yäc'benet a castigola. \s1 La gente mala pide una señal milagrosa \r (Mr. 8.11; Lc. 11.29‑32) \p \v 38 Yebejob jini machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés y aj fariseojob täcä u yälbijob aj Jesús ca'da: \p ―Maestro, co t'ocob a chen ump'e milagro tuba cä chänen t'ocob si totoj Dios chich u täsquet. \p \v 39 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―Machcatac pancab tä' malojob, que mach u ni' tz'ombejob u t'an ni mero Diosba, tä' yojob u chänen ump'e milagro. Mach uxin tä äc'binte u chänen niump'e cua' jini u c'atänob uneba. Ni u xe tä äc'binte u chänenba, sec' jini ca' u chi pasa aj Jonás ajt'an ta Diosba. \v 40 Ca' chich aj Jonás ajni tama u näc' noj gran buch' uxp'e q'uin y uxp'e ac'äb, che' chich täcä no'on que sutwänon de winicba cä xe tä ajtä mero yaba cab uxp'e q'uin y uxp'e ac'äb. \v 41 Aj Nínivejob nämte' t'oc anela u xe tä c'ote tu pänte' Dios tu q'uini ni toji'tanä. T'oc lo que u chijob u xe tä ircan cache' mach a chila tu toja, uc'a unejobba u q'uexi u c'ajalinob jinq'uin u tz'aycäbijob u t'an Dios aj Jonás. Ubinla jiq'uin, wida ya'an untu ajt'an ta Dios más an u poder que aj Jonás. \v 42 Ni no' ixmanda tama ni noj cab tä Sur u xe tä c'ote nämte' t'oc anela tu pänte' Dios tu q'uini ni toji'tanä. T'oc lo que u chi uneba u xe tä ircan cache' mach a chila tu toja, uc'a uneba ya' ti ixta tu xupiba u pancab tuba u yubin u t'an aj Salomón, ni q'uen u c'ajalinba. Ubinla, wida ya'an untu más an u c'ajalin que aj Salomón. \s1 El espíritu malo que regresa \r (Lc. 11.24‑26) \p \v 43 ’Jinq'uin u pase ni tzuc pixan tuyac'o untu winic, u nume bajca paq'uin tiquin cab. U sacän bajca u xe u ch'e' uba, y mach u pojle. \v 44 De ya'i u yäle' ca'da: “Acä sujtä tä oche tuyac'o ni winic bajca pason”. Jinq'uin u c'ote u chänen cache' ayan chich lugar bajca u yajtä, ca' a wälä tä' ti'i misi y tä' pitzi jele. \v 45 De ya'i u pase u ch'e' otros siete u lot más malo que uneba tuba ochicob tama ni winic jini. Jini winic u colan más peor que ajni najtäcäba. Ca' jini chich u xe u chenet pasa anela con to'o a lotla que ya'an bada tä' malojobba. \s1 La madre y los hermanos de Jesús \r (Mr. 3.31‑35; Lc. 8.19‑21) \p \v 46 Jinq'uin aj Jesús mu'to u t'an t'oc ni noj q'uenel gente, jimba hora jini c'oti u na' y u jitz'inob. Ya' wa'ca pätijob, u yoli u pecänob aj Jesús. \v 47 Untu winic u yälben aj Jesús ca'da: \p ―Ubixto, ya'an a na' y a witz'inob päti. Yojob u pecänet. \p \v 48 U yubi aj Jesús jini u yälbiba, y u p'albi ca'da: \p ―¿Caxca une cä na', y caxca une ni quitz'inob? Jindajob chich. \p \v 49 De ya'i u sätz'i u c'äb u ye'e' u yajcänt'anob, u yäle' ca'da: \p ―Ubinla. Pero jindajob täcä es ca' a wälä cä na' y quitz'inob. \v 50 Uc'a upete machca u chen ca' chich yo utic ni cä Pap ya'an tä cieloba, jin une ni quitz'in, y cä säcun y cä chich, y cä na'. \c 13 \s1 El ejemplo del sembrador \r (Mr. 4.1‑9; Lc. 8.4‑8) \p \v 1 Jinchichba q'uin jini pasi aj Jesús tama ni otot jini, bixi tä chumtä tu ti' nab. \v 2 Noj q'uenel gente c'oti bajca an. Aj Jesúsba ochi tä chumtä tama ump'e noj jucub. Ni noj q'uenel genteba coli tä wa'tä ti' nab. \v 3 Cayi u yälbenob q'uen cua' chichca, u ye'benob u t'an Dios t'oc tz'aji. U yälbenob ca'da: \p ―Ubinlaba. Ajni untu ajpäc'äb, bixi u t'it'ben u jut päc'äbi uc'a wetic. \v 4 Jinq'uin mu'to u t'it'änba, ximlaj yäli tan bij. De ya'i jaqui mutob isqui u laj buq'ue'. \v 5 Ximlaj yäli bajca an q'uen ji'tun, bajca mach totoj ayan cab utz. De ya'i seb weti uc'a mach xi tam tä cab. \v 6 De ya'i pasi noj ticäw q'uin, u puli jini päc'äbi uc'a mach'an tam u wi' tä cab. Jin uc'a tiqui. \v 7 Ximlaj yäli tama chäcch'ix. De ya'i c'ac'a' ch'iji ni chäcch'ix, u bisi yaba ni päc'äbi tuba mach ch'ijic. \v 8 Ximlaj yäli bajca an cab utzba. U yäq'ui chich u jut. Untec u yäq'ui cien u jut. Otro untec u yäq'ui sesenta u jut. Otro untecba u yäq'ui treinta u jut. \v 9 Äc'ä a chiquin tuba a ubinla utz y tic ta' c'ajalinla cua' mu' cälbenetla. \s1 El porqué de los ejemplos \r (Mr. 4.10‑12; Lc. 8.9‑10; 10.23‑24) \p \v 10 De ya'i u natz'ijob u yajcänt'anob, u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wälbenob ni gente u t'an Dios t'oc tz'aji que mach cheque cua' u yäle'? \p \v 11 Aj Jesús u p'ali u yälbijob ca'da: \p ―Anelaba a'bintet a wina'tanla jini que mach uyut entende ajniba, cache'da u xe u nonoj chen manda ni Dios tä cieloba bajca anetla. Unejobba mach äc'binti yuwina'tanob. \v 12 Machca chichca que u yäq'ue' u c'ajalin tuba u yubin cua' cä ye'e', Dios u xe u yäc'ben u cäne' más. Machca chichca que mach u yäc'ä u c'ajalin tuba u yubin cua' cä ye'e'ba, ixta lo que u cäni u xe tä laj äc'binte u najyesan. \v 13 Jin uc'a cälbenob u t'an Dios t'oc cua' chichca tz'aji, uc'a tu chänenob ca' a wälä mach u chänejob cua', y tu yubinob mach uyoch tu c'ajalinob y mach u chen entendejob. \v 14 De jinchichba gente jini u yäli aj Isaías ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'da: \q1 T'oc a chiquin a xe a ubinla y mach uyoch ta' c'ajalinla. \q1 T'oc a jut a xe a chänenla y mach uta ta' c'ajalinla cua' jini. \q1 \v 15 Uc'a ni genteda, alaj tzätz'i u pixanob. \q1 Mach u totoj äc'ä u chiquinob tuba u yubin. \q1 Ca' a wälä u mäqui u jutob y u chiquinob uc'a mach u chänen cua' t'oc u jutob, y mach u yubin cua' t'oc u chiquin. \q1 Mach yojob ochic cä t'an tu pixanob. \q1 Mach yojob u q'uexe' u c'ajalinob tuba cä japänob t'oc u tanäjob. \p \v 16 ’Anelaba ayan chich a ch'a'aljinla uc'a t'oc a jut a totoj chänenla y t'oc a chiquin a totoj ubinla. \v 17 Totojtoj cälbenetla, q'uen ajt'anob ta Dios oni y machcatac ajni tu toja tu jut Dios tä' u yoli u chänenob jini mu' a chänenla anelaba, pero mach u chänijob. Tä' u yoli u yubinob jini a ubinlaba, y mach u yubijob. \s1 Jesús explica el ejemplo del sembrador \r (Mr. 4.13‑20; Lc. 8.11‑15) \p \v 18 ’Ubinla jiq'uin cua' u c'ote t'oc ni tz'aji tajpäc'äb. \v 19 Jinq'uin untu winic u yubin u t'an Cajnojala Dios cache' u chen manda uneba y mach u che entende ni t'an jini, u c'ote ni tzuc pixan bajca an ni winic jini u pa'säben tan u c'ajalin ni t'an jini que u yubiba. Jin une ni jut päc'äbi que yäli tan bijba. \v 20 Ni jut päc'äbi que yäli tan ji'tunba, jin une machca u yubin u t'an Dios y t'oc noj ch'a'aljin u sapän. \v 21 Pero mach u nonoj col tan u pixan. Tä' seb u pase, uc'a jinq'uin u te cua' chichca u bäc'tesben u pixan o cua' chichca tz'ibajtesia uc'a u sapi ni t'an jiniba, ca' jini seb u sujtä tu pat. \v 22 Jini jut päc'äbi yäli tan ch'ixba, jin une ni machca u yubin u t'an Dios. De ya'i u tz'eje' uba t'oc uc'a u sinlaj chen pensa q'uen cua' chichca y uc'a u c'upän q'uen taq'uin. Más u yäq'ue' tu c'ajalin upete ni jini que u t'an Dios, y ca' jini mach u ch'ä u chen niump'e cua' ca' yo Dios. \v 23 Jini jut päc'äbi que yäli bajca an cab utzba, jin une ni machca u yubin u t'an Dios y u c'alin tz'onän, y ca' jini u t'an Dios u yäq'ue' más y más tu toja jini winic. Es ca' a wälä untec päc'äbi que u yäq'ue' q'uen u jut. Untec u yäq'ue' cien u jut. Otro u yäq'ue' sesenta u jut. Otro u yäq'ue' treinta u jut. \s1 El ejemplo de la mala hierba entre el trigo \p \v 24 De ya'i aj Jesús u yälbijob otro tz'aji ca'da: \p ―U manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' untu winic u päq'ui u jut u päc'äbi utzba tan u cab. \v 25 Ump'e ac'äb, jinq'uin upete mu' u wäye, ti untu u lot que mach u bisa bij t'ocba, u päc'bi u jut tzuc bänäla tama u päc'äbi ni winic. De ya'i bixi tu yotot. \v 26 Jinq'uin t'äbäli ni päc'äbi, u chi u jut. Ya'i checti ni bänäla täcä tama ni päc'äbi. \v 27 U yajpatanob ni winic u yum päc'äbiba c'otijob u yälben ca'da: “Cajnoja, ¿mach quira a päq'ui yajän trigo tan a cab? ¿Cua' uc'a jiq'uin aweti tzuc bänäla täcä?” \v 28 Une u yälbijob ca'da: “Untu cä lot que mach u bisa bij t'oc no'onba u cherbon ca' jini”. Ni u yajpatanob u yälbijob ca'da: “¿A wo quira bada xicon cä boque' t'ocob ni tzuc bänäla jini?” \v 29 Une u yälbijob ca'da: “Mach, mach me'ixto ta' boque'la ni tzuc bänäla jini, a teclaj boque'la ni trigo täcä. \v 30 Äctan que ch'ijic u chap'elma ixta que c'ä'nac u jut. Tu xe tä ch'uch'inte u jut jini päc'äbi, cä xe cälben ni cajpatanob ca'da: Bocola najtäcä ni tzuc bänäla jini, y cächäla ajunjob tuba pulcac. Ni trigoba, ch'uch'änla tuba a wosenla tama ni otot bajca u ch'ujninte u jut ni päc'äbi”. \s1 El ejemplo de la semilla de mostaza \r (Mr. 4.30‑32; Lc. 13.18‑19) \p \v 31 U yälbijob tä cha'num otro ump'e tz'aji ca'da: \p ―U manda Dios bajca anonla pancab es ca' unxim yoc bec' mostaza, que u ch'e' untu winic tuba u päq'ue' tan u cab. \v 32 Ni bec' mostazaba más p'i' une que upete u bec' päc'äbi. Pero jinq'uin u weteba, noj u ch'ije. Más noj u te'e une que upete päc'äbi. Ixta mut isqui u c'ote u chen u c'ub tama u te'e. \s1 El ejemplo de la levadura \r (Lc. 13.20‑21) \p \v 33 Otro ump'e tz'aji u yälbijob tä cha'num ca'da: \p ―U manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' jini u yä'can tan waj tuba u yäc'ben jusicba. Jinq'uin untu ixic u ch'e' tz'ita' u yäq'ue' tama uxp'e noj t'ub de harina, de ya'i u laj xabän uba t'oc y u jusesan. \s1 El uso que Jesús hacía de los ejemplos \r (Mr. 4.33‑34) \p \v 34 Upete ni t'anda aj Jesús u yälbijob ni gente t'oc tz'aji que mach u se'in och tu c'ajalin untu cua' jini. Mach u yälbijob niump'e cua' sin que mach t'oc jini tz'aji. \v 35 Ca' jini pasi toj jini u tz'ibi ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u tz'ibi ca'da: \q1 Cä xe cä ye'e' u t'an Dios t'oc tz'aji que mach u se'in och tu c'ajalin untu cua' jini. \q1 Cä xe cäle' ni mach bay ubqui oniba ixta bada. \s1 Jesús explica el ejemplo de la mala hierba entre el trigo \p \v 36 Jinq'uin aj Jesús u laj täsqui ni gentejob bixic, ochi une tan otot. U yajcänt'anob u natz'ijob, u yälben ca'da: \p ―Älbenon t'ocob cache'da ni bäläb tz'aji tuba ni tzuc bänäla pä'qui tan trigoba. \p \v 37 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Machca u päq'ue' ni trigoba, no'on une que sutwänon de winic. \v 38 U caba ni päc'äbiba, u pancab une. Jini jut päc'äbi utztacba, jin une ni u ch'ocob Diosba. Jini tzuc bänälaba, jin une ni u ch'ocob tzuc pixan. \v 39 Jini winic que u päq'ui tzuc bänäla tama u päc'äbi u lot uc'a mach yo u chänenba, tzuc pixan une. U q'uini ta ch'uch'intic u jut ni trigoba, u xupiba q'uin tu pancab une. Ni ajpatanob u ch'uch'ben u jut trigoba, u yajc'äncanob Dios une. \v 40 Ca' chich u bojcan ni tzuc bänäla y u julcan tama c'ac' tuba pulicba, che' chich u xe u chen pasa tu xupiba q'uin tu pancab. \v 41 No'on que sutwänon de winicba cä xe cä täscun cajc'äncanob tuba u pa'sen bajca u chen manda Dios upete jini u yäc'ben u säte' machcatac an tu tojaba, con to'o jini mach u che tu toja täcäba. \v 42 Cajc'äncanob u xe u jule'ob tan c'ac' upete ni jinijob. Ya'i u xe u chen uq'uejob y u xe u chen cäch'äcne yejob. \v 43 Jinq'uinba u xe tä chäninte cache' an u pitzilan Dios tuyac'ojob upete machcatac u chen tu toja. Ca' chich u chäninte ni junch'äcni tuba q'uin, che' chich u xe tä chäninte ni u pitzilanob bajca u chen manda cä Papla Dios. Äc'ä a chiquin tuba a ubinla utz y tic ta' c'ajalinla cua' mu' cälbenetla. \s1 El ejemplo del tesoro escondido \p \v 44 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' q'uen taq'uin que ya' mucu yaba cabba. Jinq'uin untu winic u pojlen, de ya'i u sujtä u cha'num muque'. U bixe tu yotot t'oc noj ch'a'aljin u chone' upete lo que u cänäntan tuba u mäne' ni cab jini bajca u pojli ni taq'uin jini. \s1 El ejemplo de la perla de mucho valor \p \v 45 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' ni perla tä' pitziba que u sacän untu ajman tuba u mäne'. \v 46 Jinq'uin u pojlen unxim que tä' choj u valorba, u bixe u chone' upete lo que u cänäntan tuba u mäne'. \s1 El ejemplo de la red \p \v 47 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' ump'e chim ta q'uechi' buch' täcä. Jinq'uin u julcan ni chim tama nab, tomp'e u yoche tama ni chim buch' ta c'uxcacba y jini que mach u c'uxcaba. \v 48 Cuanta u chänijob ni ajq'uech buch'ob cache' atuliba, u t'äbsenob tä cab. De ya'i u chumtäjob u ch'uch'änob ni buch' utztacba u yäq'ue' tan chach. Ni mach utztacba u choque'ob une. \v 49 Che' chich u xe u chen pasa tu xupiba q'uin tu pancab. U xe tä tejob ajc'äncanob ta Dios u pa'senob ni machcatac mach u chi tu tojaba bajca ya'anob nämte' t'oc machcatac ayan tu tojaba. \v 50 Jini machcatac mach u chi tu tojaba u xe tä julcan tama noj ticäw c'ac'. Ya'i une u xe u chen uq'uejob y u xe u chen cäch'äcne yejob. \s1 Tesoros nuevos y viejos \p \v 51 Aj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿A'ochi ta' c'ajalinla upete ni acälbetlaba? \p Unejob u p'ali: \p ―A'ochi chich. \p \v 52 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Utz chich, uc'a upete machcatac yuwi ni ley taj Moisés, y bada u cäne' cache'da an u manda ni Dios ya'an tä cieloba, es ca' untu winic ajnoja tuba ump'e otot que mäx utz upete lo que u cänäntanba. Une u ch'e' u yäc'ben u lot cua' chichca u cänäntan tzijib o jelem. \s1 Jesús en Nazaret \r (Mr. 6.1‑6; Lc. 4.16‑30) \p \v 53 Jinq'uin u tzupsi u yäle' upete ni tz'aji jini, aj Jesús pasi ya'i, bixi tu cab. \v 54 Tu c'ote tu cabba, u ye'e' u t'an Dios tama u ch'ujob ni aj judíosob ya'i. Tajch'icwäni u jutob u yubinob u t'an y u yäle'ob ca'da: \p ―¿Cada u c'ac'a' ch'i ni c'ajalin jini? ¿Caxca u yäc'bi poder u chen jini que mach bay uchänintiba? \v 55 ¿Mach quira jinda u yajlo' ni ajpälte' u c'aba' aj Joséba? ¿Mach quira ix María u c'aba' u na', y u jitz'inobba aj Jacobo, aj José, aj Simón, y aj Judas? \v 56 ¿Mach quira nämte' t'oc no'onla täcä la'anob jitz'inob ixictac? ¿Cada jiq'uin u c'ac'a' cäni upete cua' chichca que u chen? \p \v 57 Mach u ni' olijob u yubinob u t'an. Aj Jesúsba u yälbijob ca'da: \p ―Untu ajt'an ta Dios sec' tan yotot y tan u cab mach totoj yo u yubinob u t'an. \p \v 58 Mach u chi q'uen cua' chichca tuba chäncac u poder ya'i uc'a mach u totoj tz'ombejob. \c 14 \s1 La muerte de Juan el Bautista \r (Mr. 6.14‑29; Lc. 9.7‑9) \p \v 1 Jimba q'uin jini aj Herodes gobierno tama ni cabob jini tä Galilea u yubi cua'tac u nume u chen aj Jesús. \v 2 U yälbi u yajpatanob ca'da: \p ―Jini winic jini aj Juan ajc'ablesia une, acuxpi tan ajchäme. Jin uc'a ya'an poder tuyac'o tuba u chen ca' jini. \p \v 3 Aj Herodes u yäli ca' jini uc'a une ni u yäq'ui tä q'uechcan aj Juanba. U yäq'ui tä cächcan t'oc cadena y u yäq'ui tä äc'can tama cárcel, uc'a che' u c'ati ix Herodías jit'oc aj Felipe u jitz'in chich aj Herodesba. \v 4 Uc'a aj Juanba xi u yälben aj Herodes ca'da: \p ―Mach utz a ch'ämben u jit'oc a witz'in tuba a wit'oc. \p \v 5 Aj Herodesba u yoli u tzämsen aj Juan uc'a xi u yälben ca' jini, pero bäc'ta t'oc gente uc'a ni genteba u yäle'ob cache' aj Juan es untu ajt'an ta Dios. \v 6 Jinq'uin u chi u q'uin aj Herodesba, u jixic ch'oc ix Herodías pasi tä ac'ot tänxin ni gente. U c'ac'a' ch'a'alesbi ujin aj Herodes u chänen ca' jini. \v 7 Uc'a tä' u ch'a'alesbi ujin, u yälbi cache' u xe u yäc'ben lo que u yolin u c'atän jini telom. Ixta ump'e t'an u yäli uc'a tz'onintic cache' toj chich. \v 8 Jini telomba, u worin älbi chich u na' cua' jini u xe u c'atän. Jin uc'a u yäli ca'da: \p ―Äc'benon wida bada tama ump'e plato u pam aj Juan ajc'ablesia. \p \v 9 De ya'i ni ajnoja jini aj Herodesba ch'ocomi u pixan jinq'uin u yubi cua' u c'ati. Pero uc'a jini t'an u yäli tuba tz'onintic cache' u xe chich u yäc'ben lo que u c'atänba, y uc'a täcä ni gente que ya'an u yubinob, u yäq'ui chich tä ute ca' jini. \v 10 U täsqui tä chunjätz'binte u pam aj Juan bajca an tan cárcel. \v 11 U täsijob u pam aj Juan tama ump'e plato y u yäc'bijob ni telom. Cuanta u ch'i ni telomba, bixi u yäc'ben u na'. \p \v 12 De ya'i c'oti u yajcänt'anob aj Juan u ch'ämbijob u cuerpo y u mucbijob. Ji'pat bixijob u yälben aj Jesús cua' u chi pasa. \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mr. 6.30‑44; Lc. 9.10‑17; Jn. 6.1‑14) \p \v 13 Jinq'uin u yubi aj Jesús cache' ca' jini u chi pasa, ochi tama ump'e jucub tuba bixic otro cab bajca mach cuxu niuntu, uc'a ajnic u juntuma ya'i. Jinq'uin u yubi ni gente cada u bixe, pasijob tan u cäjijob, bixijob tä cäble tuba c'oticob täcä bajca u bixe aj Jesús. \v 14 Jinq'uin c'oti ya'i aj Jesús t'äbi tä cab, y u chäni noj q'uenel gente. U ch'ämbi yajinob. U tz'äcäli machcatac c'ojojob. \v 15 A'ochi q'uin, u yajcänt'anob aj Jesús u natz'i u yälben ca'da: \p ―Bajca anonlaba mach nätz'ä ayan otote, y atarde'i bada. Täscun jiq'uin ni noj q'uenel gente bixicob ixta bajcatac an bit caj tuba u mäne'ob cua' u c'uxe'. \p \v 16 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Mach'an cua' uc'a bixicob. Äc'benla ane cua' u c'uxe'ob. \p \v 17 Unejob u p'albijob ca'da: \p ―Mach cä cänänta t'ocob cua' wida, sec' cinco waj y cha'tu yoc buch'. \p \v 18 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Täsbenonla wida ni waj y ni buch'. \p \v 19 U yälbi ni gente chunwänicob tu pam bänäla. De ya'i u ch'i ni cinco waj y cha'tu buch', u t'äbsi u jut tä cielo, u ch'u'ul chi. De ya'i u taji ni waj y u yäc'bi u yajcänt'anob tuba u yäc'benob ni gente. \v 20 C'uxni upetejob ni gente y laj na'ijob. U yajcänt'anob aj Jesús u motíjob u colob ni waj y buch' doce nuc chach tulujtac. \v 21 Jini gente c'uxnijobba, ca' ta cinco mil wincäre. Cuxnijob täcä q'uen ixictac y che' bijch'oc. \s1 Jesús camina sobre el agua \r (Mr. 6.45‑52; Jn. 6.16‑21) \p \v 22 Jinchichba rato jini aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ochic tama ump'e jucub bixicob tunxe nab tuba u pijnanob ya'i, y uneba u xe tä nebaj colan u täscun bixicob ni gente tu yotot. \v 23 Cuanta laj bixijob ni gente, bixi une u juntuma tu pam ump'e tz'ic u chen c'änti'ya ya'i. Tu yoche ac'äbba, ya' chich to an une u juntuma ya'i. \v 24 Ni jucub bajca u bixejob u yajcänt'anobba, ya' tzäcä to u xe tänxin nab. Noj gran t'olja' u jätz'e' uba tuyac'o ni jucub, uc'a ni ic' täcä ya' u yustan bajca u bixejob. \v 25 Tu chämp'elib u yuq'ue piyo' aj Jesús bixi u tzäc'ben u patob, t'oc xämba tu pan ja' tama ni nab. \v 26 U yajcänt'anob, jinq'uin u chänijob cache' ya' u te untu tä xämba tu pan ja', c'ac'a' bäc'tijob. U yäle'ob ca'da: \p ―¡No' ajbäc'tesia ni jini! ―U chijob noj awät de bac'ät. \p \v 27 Jinchichba rato jini aj Jesús u pequijob, u yälbijob ca'da: \p ―Mach'an cua'. No'on chich. Mach bäc'taquetla. \p \v 28 Aj Pedroba u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, si totojtoj que ane chichba, älbenon que ticon bajca anet t'oc xämba pan ja' täcä. \p \v 29 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―La'ix jiq'uin. \p De ya'i aj Pedro pasi tama ni jucub, cayi u chen xämba pan ja' tuba xic bajca an aj Jesús. \v 30 Jinq'uin u chäni aj Pedro noj gran ic' tama nab, sujli tä bäc'tan. U täq'ui jome tä ja'. De ya'i t'oc noj t'an u yäli ca'da: \p ―¡Cajnoja, japänon! \p \v 31 Jinchichba rato jini, aj Jesús u sätz'i u c'äb u q'ueche', u yälben ca'da: \p ―¿Cua' uc'a asujlet tä bäc'tan? ¿Mach quira a totoj tz'onä? \p \v 32 Jinq'uin aj Jesús y aj Pedro t'äbijob tama ni jucub, ch'ijcäbi täcä ni ic' tama ni nab. \v 33 De ya'i upete machca u bixe tama ni jucub jini u täq'ui u ch'u'ul c'ajti'inob, u yälbenob ca'da: \p ―Totojtoj chich, aneba u Yajlo'et chich Dios. \s1 Jesús sana a los enfermos en Genesaret \r (Mr. 6.53‑56) \p \v 34 Jinq'uin c'axijob tunxe nab, c'otijob bajca an ni cab u c'aba' Genesaret. \v 35 A'ajtäjob ya'i, jinq'uin u chänijob cache' aj Jesús ni c'otiba, u täsquijob razón tä cabil cab. Ajcabil cabobba u täsijob upete ajc'ojpanob bajca an aj Jesús. \v 36 U ch'oc chen ubajob t'oc, u yälbenob que u yäctan tälcac sec' u ti' u buc uc'a u pojlen ubajob. Upete machcatac u tälbiba, u pojli chich ubajob. \c 15 \s1 Lo que hace impuro al hombre \r (Mr. 7.1‑23) \p \v 1 Yebejob jini tä' yuwi ni ley taj Moisés y aj fariseojob tijob tä Jerusalén, c'otijob bajca an aj Jesús. U yälbenob ca'da: \p \v 2 ―¿Cua' uc'a a wajcänt'anob aneba mach u chejob ca' chich u yäq'uijob tä ute oni ni ajt'äbälajob tuba aj judíosob? Uc'a a wajcänt'anobba mach u poco u c'äb tu xe tä c'uxnanob ca' chich u yäq'ui tä ute ni ajt'äbälajob. \p \v 3 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a anelaba mach a tz'ombela u t'an Dios uc'a a tz'onän a chenla ni u yäq'ui tä ute ajt'äbälajob oniba? \v 4 Uc'a Dios u yäli que utic ca'da: “Yajna'tan a pap y a na'”. U yäli täcä ca'da: “Machca chichca u cäräx älben u pap y u na', c'änä chich chämic”. \v 5 Pero anelaba a wäle'la que untu u ch'e' u yälben u na' y u pap ca'da: “Jini cä cänäntanba, tuba cä'ben u matän Dios une. Mach'an cua' t'oc cä täclenet”. \v 6 T'oc ni u chenba, a wäle'la cache' mach ni' c'änä u chen más cua' por u pap y u na'. Ca' chich jini a wäctila a tz'ombenla u t'an Dios uc'a a chenla ca' chich u yäq'ui tä ute ajt'äbälajob oni. \v 7 ¡Ajsusuccheriajetla! De anela une ni u yäli aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'daba: \q1 \v 8 Jini genteda sec' t'oc u ti' u ch'u'ul c'ajti'inon, \q1 pero u pixanba mach totoj ayan t'oc no'on. \q1 \v 9 U päpä' c'ajti'inonob chich namás. \q1 U ye'e'job cache' jin u toja ni u yäq'ue' winicob tä uteba. \p \v 10 Aj Jesús u joq'uijob upete machcatac ya' wa'cajob nat, u yälbenob ca'da: \p ―Äc'ä a chiquin a ubinla ni cä xe cäle'ba, uc'a ochic ta' c'ajalinla. \v 11 Jini u yäc'ben untu winic mach ajnic tu toja, mach jin cua' u c'uxe'. Jini u yäc'ben que mach ajnic tu toja untu winicba, jin une ni u te tu c'ajalin tuba u yäle' t'oc u ti'ba. \p \v 12 De ya'i u yajcänt'anob u natz'ijob aj Jesús u yälbenob ca'da: \p ―¿A wi quira que mach yäli utz tu c'ajalin aj fariseojob a t'an jinq'uin u yubijob cache' a wäli? \p \v 13 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Upete päc'äbi que mach u päq'ui ni cä Pap ya'an tä cieloba, u xe chich tä laj bojcan une. \v 14 Mach a chen casola cua' u yäle'ob. Unejobba ca' a wälä ajchoc'job une, ajye'bij tuba ajchoc'job. Si jini ajchoc' u ye'ben bij otro ajchoc', u cha'tuma chich u xe tä pomejob tama ch'en. U cha'tumajob u xe u säte' u bijijob. \p \v 15 De ya'i u p'ali aj Pedro, u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Chectesbenon t'ocob ni a wäli de cua' tä c'uxcanba. \p \v 16 Aj Jesús u yälbijob: \p ―Anela täcä, ¿mach quira u totoj och ta' c'ajalinla? \v 17 ¿Mach quira a wila cache' upete ni u c'uxe' untuba, ya' u xe tan u näc', y de ya'i u chojcan bajca u xe päjna? \v 18 Pero jini u yäle' untu t'oc u ti'ba, ya' u te tan u c'ajalin. Jin une u yäc'ben que mach ajnic tu toja. \v 19 Uc'a tan chich u c'ajalin untu ayan cua' chichca mach utz. U te tu c'ajalin untu u chen tzämsa, cherajtz'ijte', xuch' ixic, xuch', jop'ojti', cräxt'an. \v 20 Jintacda une ni u yäc'ben mach ajnic tu toja untu winic. Pero c'uxnac untu sin que u poque' u c'äbba, mach u yäc'be que mach ajnic tu toja untu. \s1 Una mujer extranjera que creyó en Jesús \r (Mr. 7.24‑30) \p \v 21 Pasi ya'i aj Jesús, bixi tu cab aj Tiro y aj Sidónob. \v 22 Untu ixic ix cananea ya' ti tama ni cabob jini c'oti u pecän aj Jesús. T'oc noj t'an u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, ajlo'et taj David ni reyba, ch'ämbenon yajin. Untu quixic ch'oc tä' c'ojo ayan. Mäx u c'ac'a' tz'ibajtesan tzuc pixan. \p \v 23 Pero aj Jesús mach u p'albi ni tz'ita'. De ya'i u natz'i u yajcänt'anob u yälbijob ca'da: \p ―Chen ca' chich u c'atän ni ixic jini y täscun bixic uc'a mach ni' tic tä t'an täc patla. \p \v 24 Aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Atäsquinton cä täclenob sec' aj Israelob, jini ca' a wälä oveja asätijobba. \p \v 25 De ya'i jini ixic u natz'i aj Jesús. Nocwäni tu pänte', u yäle' ca'da: \p ―Cajnoja, tz'äcälbenon quixic ch'oc. \p \v 26 U p'ali aj Jesús, u yälbi ca'da: \p ―Mach utz ch'ämcac ni waj tuba u bijch'oc untu y julbintic wichu'. \p \v 27 Jini ixic u p'ali ca'da: \p ―Toj chich une Cajnoja. Pero ni wichu' täcäba u c'uxe' chich ni u xixoma waj que u yälo yaba mesa bajca an u yum tä c'uxnan. \p \v 28 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jini, u yälbi ca'da: \p ―Noxi' ixic, mäx a totoj tz'onän chich. Utic chich ca' chich a wo cherbintiquet. \p Jinchichba hora jini u yäq'ui uba jixic ch'oc. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \p \v 29 Aj Jesús pasi ya'i, bixi tu ti' nab u c'aba' Galilea. T'äbi tu pam ump'e tz'ic, chunwäni ya'i. \v 30 C'oti noj q'uenel gente bajca an aj Jesús, y u c'osijob ajc'ol'oc, ajchoc', a'uma', y jini balda'ojtacobba, y q'uen más ajc'ojpanob. U c'osijob tu yoc aj Jesús, y une u laj tz'äcäli. \v 31 Ni gente tajch'icwäni u jut u chänen ca' jini. U chänenob cache' a'uma' u chen t'an, cache' ajc'ol'oc u chen xämba, ni balda'ojobba u laj pojlen ubajob. Che' chich täcä ajchoc' u chen chanä. Cayi u ch'u'ul c'ajti'inob Dios, jini Dios tuba aj Israelobba. \s1 Jesús da de comer a cuatro mil hombres \r (Mr. 8.1‑10) \p \v 32 Aj Jesús u joq'ui u yajcänt'anob, u yälbijob ca'da: \p ―Tä' acä ch'ämben yajin upete ni genteda, uc'a u cänäntan uxp'e q'uin ya'anob nämte' t'oc no'on y mach u cänäntajob cua' u c'uxe'. Mach co cä täscunob sin que c'uxnacob uc'a mach xic tä säto u c'ajalinob tä bij. \p \v 33 De ya'i u yajcänt'anob u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―¿Cada cä xe cä ch'e' t'ocob noj q'uenel waj tuba u na'esan ni noj q'uenel genteda? Wida mach'an otote. \p \v 34 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Jäyp'e waj a cänäntanla? \p Unejob u yäli: \p ―Sec' siete waj namás, y tz'ita' yoc buch'. \p \v 35 De ya'i u yälbi ni gente que chumlecjob tä cab. \v 36 De ya'i aj Jesús u ch'i ni siete waj y che' chich täcä yoc buch', u c'ajti'bi u c'aba' Dios. De ya'i u taji ni waj. U yäc'bi u yajcänt'anob tuba u puc'ben ni gente. \v 37 C'uxnijob chich upete, y laj na'ijob. U yajcänt'anob aj Jesús u ch'uch'ijob u colob ni waj bajca puquintiba, siete nuc chach tulu. \v 38 U q'ue'na ni gente c'uxnijobba, cuatro mil wincäre une. C'uxnijob täcä q'uen ixictacob y bijch'oc. \v 39 De ya'i aj Jesús u täsqui ni gente bixic tu yototob. Uneba ochi tama ump'e jucub, bixi tunxe nab, c'oti tama cab tä Magdala. \c 16 \s1 Los fariseos y los saduceos piden una señal milagrosa \r (Mr. 8.11‑13; Lc. 12.54‑56) \p \v 1 C'otijob bajca an aj Jesús aj fariseojob y aj saduceojob tuba u jiranob si u ch'e' u yäc'ben u säte'. U c'atbijob que u yäq'ue' tä chäninte ump'e seña tä cielo. \v 2 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Jinq'uin a chänenla noj chächäc bucla tu pome q'uin, a wäle'la cache' ic'ä u chen q'uin. \v 3 Y jinq'uin a chänenla noj q'uenel chächäc bucla tä cielo ic'sapanba a wäle'la ca'da: “U xe u yäc'ben ja'”. ¡Ajsusuccheriajetla! A wila chich cua' u xe tä ajtä jinq'uin a chänenla tä cielo ca' jini. ¿Cuaxca uc'a jiq'uin mach uta ta' c'ajalinla cua' uc'a u yäq'ui tä ute Dios upete ni mu' cä chenba? \v 4 Machcatac pancab tä' malojobba que mach u ni' tz'ombejob u t'an ni mero Diosba u c'atänob ump'e seña tuba u chänen. Mach uxin tä äc'bintejob otro seña, sec' jini ca' u chi pasa aj Jonás, ajt'an ta Diosba. \p De ya'i aj Jesús u yäctijob, bixi. \s1 La levadura de los fariseos \r (Mr. 8.14‑21) \p \v 5 C'otijob u yajcänt'anob aj Jesús tunxe nab. Mach u bisijob caxtran waj uc'a najyi uc'ajob. \v 6 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Iranla, mach me'ixto a ch'e'la jini jusonib ta waj que u c'äne'ob aj fariseojob y aj saduceojob, uc'a mach utz une. \p \v 7 U yajcänt'anob aj Jesús cayi u maläc äle'ob tan u c'ajalinob ca'da: \p ―Jini t'andaba u yäle' uc'a anajyi cäc'ala cä täsenla caxtran waj. \p \v 8 Yuwi chich aj Jesús cua' an tu c'ajalinob. U yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a chen pensala uc'a mach a täsila waj? ¿Mach to quira a totoj tz'onäla? \v 9 ¿Mach to quira uta ta' c'ajalinla cache' ayan cä poder cä chen cua' chichca? ¿Mach quira ni' c'aja ac'ala cache' u chi pasa t'oc ni cinco waj que c'uxnesqui t'oc cinco mil winicob, y jäyp'e chach u colob a ch'uch'ila? \v 10 ¿Mach quira ni' c'aja ac'ala täcä cache' u chi pasa t'oc ni siete waj que c'uxnesqui t'oc cuatro mil winicob, y jäyp'e chach u colob a ch'uch'ila? \v 11 Mach uyoch ta' c'ajalinla lo que mu' cälbenetla. Jini cälbetla ca'da, que mach a ch'e'la ni jusonib ta waj que u c'äne'ob aj fariseojob y aj saduceojob, mach uc'a mach a täsila waj cälbetla ca' jini. \p \v 12 Jinq'uin ti tu c'ajalinob que mach jin jusonib ta waj u yälbijob. Jini u yälbijobba que mach xic u sapänob ni t'an u ye'e' aj fariseojob y aj saduceojob. Ni t'an que u ye'e'job unejobba es ca' a wälä ni jusonib ta waj. \s1 Pedro declara que Jesús es el Cristo \r (Mr. 8.27‑30; Lc. 9.18‑21) \p \v 13 Jinq'uin c'oti aj Jesús tama ni caj u c'aba' Cesarea Filipo, u c'atbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―¿Cache'da u yäle' ni gentejob caxcajon, no'on que sutwänon de winic? \p \v 14 Unejob u yälbijob ca'da: \p ―U yäle'ob cache' aj Juan ajc'ablesialet. Otrosjob u yäle' cache' aj Elíaset. Otrosjob u yäle' cache' aj Jeremíaset, o algún otro ajt'an ta Dios. \p \v 15 De ya'i aj Jesús u c'atbijob tä cha'num ca'da: \p ―Y anelaba, ¿caxcajon a wäle'la? \p \v 16 U p'ali aj Simón Pedro u yälbi ca'da: \p ―Aneba aj Cristojet, u Yajlo'et ni Dios cuxuba. \p \v 17 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Ya'an ump'e ch'a'aljin ta'a, Simón, ajlo'et taj Jonás, uc'a mach jin winic pancab u yäc'bet ta' c'ajalin tuba a wina'tan ca' jini. Cä Pap, jini ya'an tä cieloba, une u yäc'bet a wina'tan. \v 18 No'on täcä cälbenet cache' aneba aj Pedrojet. Ni a c'aba' jiniba u ye'e' cache' ca' a wälä ji'tunet. Y por ane u xe tä ajtä q'uen machca u xe u tz'ombenon. Chämoba mach uxin u chen trebe u tzupsen machcatac u tz'ombenon. \v 19 Ane cä xe cä'benet poder, ca' a wälä cä'benet llave tuba bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. Jini a wäle' cache' mach utz ta utic pancab, Dios täcä che' chich u xe u yäle'. Jini a wäle' cache' utz utic pancab Dios täcä che' chich u xe u yäle'. \p \v 20 De ya'i aj Jesús u c'alin älbi u yajcänt'anob que mach xic u yälben niuntu si une ni aj Cristo, ni u täsqui Diosba. \s1 Jesús anuncia su muerte \r (Mr. 8.31―9.1; Lc. 9.22‑27) \p \v 21 Desde jimba q'uin jini aj Jesús u täq'ui u chectesben u yajcänt'anob cache' c'änä xic tä Jerusalén tuba c'ac'a' tz'ibajtescac ya'i tu c'äbob ajt'äbäla, tu c'äb ajnojajob pale, y tu c'äb jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba. C'änä tzämsintic täcä, y u yuxp'elib q'uin u xe tä cuxpan. \v 22 De ya'i aj Pedro u tz'eji uba nämte' t'oc tz'ita' u ch'oc chen uba t'oc, u yälben ca'da: \p ―Cajnoja, Dios u cänäntanet. Iran que mach xic u chenet pasa ca' jini. \p \v 23 Aj Jesúsba u suti uba, u yälben aj Pedro ca'da: \p ―Pasen bajca anon, Satanás. Ane a wo a ch'acbenon cä biji, uc'a ane mach a wäc'ä ta' c'ajalin jini yo Dios uticba. Aneba a wäq'ue' ta' c'ajalin jini yo winicob pancab uticba. \p \v 24 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Machca chichca yo ochic de cajcänt'anba, c'änä u yäctan u chen uba manda u juntuma. C'änä u c'älen cua' chichca tz'ibajtesia ca' chich cä c'älen no'on y u tzäypätinon. \v 25 Uc'a upete machcatac u sacän cache' cuxlec utz pancab, u xe u säte' upete ni jini. Upete machcatac mach u sacä tuba cuxlec utz pancab uc'a u tz'ombon cä t'an, u xe chich tä äc'binte paq'uin cuxlec más utz. \v 26 ¿Cua' u pa'se untu winic si u c'ac'a' mote' pancab q'uen cua' chichca utz tuba cuxlec y de ya'i sätic u pixan? Sätic u pixanba, mach'an cache'da u ch'e' u japän, ni t'oc noj q'uenel taq'uin. \v 27 No'on que sutwänon de winic cä xe tä sujtä pancab t'oc u pitzilan cä Pap y nämte' t'oc u ángelojob. Jinq'uin to cä xe cä'ben cada juntu u tojquiba jini cua'tac u chijob pancab. \v 28 Totojtoj cälbenetla, yebe machca ya'an widaba mach uxin tä chämojob ixta que u chänenonjob cha'num, no'on que sutwänon de winic, cache' cä te de Ajnoja. \c 17 \s1 La transfiguración de Jesús \r (Mr. 9.2‑13; Lc. 9.28‑36) \p \v 1 Seis día ji'pat, aj Jesús bixi t'oc aj Pedro, aj Jacobo, y aj Juan u jitz'in aj Jacoboba tu pam ump'e noj tz'ic tä' isquiba. Ya' jini ajnijob sec' u juntumajob. \v 2 U yäni uba u jut bajca anob. U chicti u jut ca' u chictan q'uin. U bucba laj sutwäni tä' säc ca' u säjq'uelan ni q'uin. \v 3 Jinchichba rato jini u chänijob cache' c'oti aj Moisés y aj Elías, ya'anob tä t'an t'oc aj Jesús. \v 4 De ya'i aj Pedro u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Cajnoja, utz chich que ya'anonla wida. Si a woba, cä chen t'ocob wida uxp'e yoc boch': ump'e ta'a, ump'e taj Moisés, y ump'e taj Elías. \p \v 5 Mu'to u t'an aj Pedroba, tutz'i ump'e noj bucla tä cielo, tajc'äntz'alan, u bälijob u yuxtumajob. Jinchichba rato jini ump'e t'an ubqui tama ni bucla jini, u yäle' ca'da: \p ―Jinda cä Yajben Ajlo'. T'oc une ayan cä ch'a'aljin. Ubinla u t'an une. \p \v 6 Jinq'uin ni ajcänt'anob taj Jesús u yubijob jini t'an, päcwänijob tä cab uc'a c'ac'a' bäc'tijob. \v 7 De ya'i aj Jesús u natz'ijob, y u tälijob, u yälbijob ca'da: \p ―Ch'oyenla. Mach bäc'taquetla. \p \v 8 Jinq'uin u t'äbsi u jut u chänenob mach u ni' chänijob ni cha'tujobba. Sec' aj Jesús u juntuma ya'an. \p \v 9 Jinq'uin jaque u chenob tu pam ni noj tz'ic jini, aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Mach to a wälbenla niuntu ni a chänilaba ixta que cuxpacon tan ajchämejob, no'on que sutwänon de winic. \p \v 10 De ya'i u yajcänt'anob u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a jiq'uin u yäle'ob jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba cache' c'änä tic aj Elías najtäcä? \p \v 11 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Toj chich, ni jun ta Dios u yäle' cache' aj Elías u xe tä te najtäcä y u xe u laj äq'ue' tu toja upete cua' chichca. \v 12 Bada cälbenetla que aj Elíasba ajni chich une, pero mach u chi conocejob, y u tz'ibajtesijob ca' chich u yoli u cherbenob. No'on que sutwänon de winicba, u xe chich u tz'ibajtesanonjob täcä. \p \v 13 Jinchichba rato jini ti tu c'ajalinob u yajcänt'anob aj Jesús cache' de aj Juan ajc'ablesia ni mu' u yäle'ba. \s1 Jesús sana a un muchacho epiléptico \r (Mr. 9.14‑29; Lc. 9.37‑43) \p \v 14 Jinq'uin c'otijob tä cha'num bajca an noj q'uenel gente, c'oti untu winic bajca an aj Jesús, nocwäni tu pänte' u yäle' ca'da: \p \v 15 ―Cajnoja, ch'ämben yajin cajlo' y tz'äcälin, uc'a u säto u c'ajalin y mäx u tz'ibajtesan ni yaj jini. Jinq'uin u p'uje' uba ni yaj jini, mach unnum u yälo tan c'ac', y mach unnum täcä u yälo tä ja'. \v 16 Acä täsbijob a wajcänt'anob, pero mach u chi trebe u tz'äcälinob. \p \v 17 Aj Jesús u p'ali, u yäli ca'da: \p ―¡Anela que ya'anetla pancab bada, mach a tz'onäla y mach tu toja a c'ajalinla! Ixta caxti amba q'uin cä xe tä ajtä t'oc anela. Ixta caxti amba q'uin c'änä ajnic sis cä c'ajalin t'oc anela. Täsen wida ni ajc'ojpan. \p \v 18 Aj Jesús u q'uejpi ni tzuc pixan. De ya'i pasi tuyac'o ni ajlo'. Jinchichba rato jini u yäq'ui uba. \p \v 19 C'oti sec' u bajnimajob u yajcänt'anob aj Jesús u yälben ca'da: \p ―¿Cua' uc'a no'on t'ocob mach cä chi trebe cä pa'säben t'ocob ni tzuc pixan tuyac'o? \p \v 20 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Uc'a mach a totoj tz'onila que Dios u xe u chen. Totojtoj cälbenetla, si ajnic ica tz'ita' a fe, ca' u no'an unxim yoc bec' mostazaba, u ch'e' a wälben ni tz'icda: “Tz'eje aba wida”, y u xe chich u tz'eje' uba. Y mach'an niump'e cua' que mach u ch'e' a chenla si a totoj tz'onänla. \v 21 Tzuc pixan ca' jinijobba mach u ch'ä a päpä' pa'senla. C'änä a chenla c'änti'ya y a chenla su'q'uin tuba a chen trebe a pa'senla. \s1 Jesús anuncia otra vez su muerte \r (Mr. 9.30‑32; Lc. 9.43‑45) \p \v 22 Nume to u chenob tama cab tä Galilea, aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―No'on que sutwänon de winicba cä xe tä äc'can tu c'äb winicob. \v 23 Cä xe tä tzämsinte, y u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan. \p U yubijob ca' jiniba, machtajda ch'ocomi u pixanob. \s1 El pago del impuesto para el templo \p \v 24 Jinq'uin c'otijob tä Capernaum, c'otijob bajca an aj Pedro jini machcatac u nume u ch'uch'än ni taq'uin, jini u cojcan tuba ni ch'uj taj judíosobba, u yälben ca'da: \p ―¿Mach quira uxin u toje' ni a maestro ni taq'uin que u cojcanba? \p \v 25 Aj Pedro u yäli: \p ―U toje' chich une. \p Ochi tama ni otot bajca an aj Jesús. Mach to u yälbe cua' jinq'uin aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―¿Cache' a wäle' ane, Simón? Ajmandajob pancab, ¿caxcatac u yäc'ben u toje' ni taq'uin que u ch'uch'inte tuba gobiernoba? ¿U ch'ocob quira o ni mach jin u ch'ocobba? \p \v 26 Aj Pedro u p'albi ca'da: \p ―Ni u yäc'ben u toje'ba, jin une ni mach jin u ch'ocobba. \p Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Ca' jiniba, mach u yäc'binti u toje' cua' ni u ch'ocobba. \v 27 Pero uc'a mach cäräx'acjobba, corre cux ti' nab y julu a mäsc'äb tä ja'. De ya'i ni buch' a xe a luque' najtäcäba, t'äbsen y jäbben u ti'. Tama u ti' a xe a pojlen ump'e taq'uin. Bisan y tojbenob t'oc. Uc'a ni taq'uin jiniba u xe u yäq'ue' tuba cä cha'tumala. \c 18 \s1 ¿Quién es el más importante? \r (Mr. 9.33‑37; Lc. 9.46‑48) \p \v 1 Jimba q'uin jini u yajcänt'an aj Jesús u natz'ijob u yälben ca'da: \p ―¿Caxca une u xe más ajnoja bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba? \p \v 2 Aj Jesús u joq'ui tic bajca an untu yoc p'i' ajlo', u yäq'ui tänxin de unejob. \v 3 U yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla, si mach a q'uexe a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla, y si mach sujlequetla ca' bijch'oc, mach uxet tä ochela bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \v 4 Machca chichca que ajnic ca' ni yoc ajlo'da, y u chen uba que une más ajch'och'oca y u lot más ajnoja, jin une u xe más ajnoja bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \v 5 Machca chichca u sapän täj c'aba' untu ajlo' ca' chich ni andaba, no'on chich une u sapänon. \s1 El peligro de caer en pecado \r (Mr. 9.42‑48; Lc. 17.1‑2) \p \v 6 ’Machca chichca que u yäc'ben u säte' t'oc Dios untu bijch'oc ca' ni ajlo'da que u tz'ombenon cä t'an, más utz cächbintic tu luc'ub ni winic jini ump'e noj gran na'cha' y julcac tänxin nab tuba chämic. \v 7 Tä' lástima quiran ni a'ajtäjob pancab, uc'a ya'an machcatac u yäc'ben u lot u säte' t'oc Dios. Paq'uin ayan chich machca u yäc'ben u lot u säte' t'oc Dios, y tä' lástima ni winic jini que u yäc'ben u säte'ba. \p \v 8 ’Si a c'äb o si a woc u yäc'benet a säte' t'oc Diosba, chunjätz'ä y choco; uc'a más utz ochiquet ajchunc'äb o ajchun'oc bajca a xe tä paq'uin ajtä cuxu, y mach julcaquet entero untu con to'o a c'äb y a woc tama ni noj c'ac' que mach u jira täpoba. \v 9 Si unxim a jut u yäc'benet a säte' t'oc Diosba, ch'ä pa'sen y choco; uc'a más utz ochiquet tonxim a jut bajca a xe tä paq'uin ajtä cuxu y mach julcaquet entero untu con to'o u cha'xima a jut tama noj c'ac' tä infierno. \s1 El ejemplo de la oveja perdida \r (Lc. 15.3‑7) \p \v 10 ’Mach a wäle' cache' más utzet ane tu jut Dios que untu de ni bijch'ocda. Cälbenet cache' ni ángelojob que u jiranob ni bijch'ocobdaba ya' chich an tä cielo u paq'uin chämben u jut cä Papla Dios. \v 11 No'on que sutwänon de winicba julon cä japän machcatac sätä ayan. \p \v 12 ’¿Cache' a wäle'la? Si untu winic u cänäntan cien ovejas y si sätic untuba, ¿mach quira uxin u yäctan ni noventa y nueve u juntuma tu pam tz'ic tuba bixic une u sacän jini asätiba? \v 13 Si u pojliba, totojtoj cälbenetla cache' u xe tä c'ac'a' ch'a'alan ujin uc'a ni oveja jini que sätä ajni y u pojliba. Más ch'a'a ujin u xe tä ajtä uc'a ni oveja jini que uc'a ni noventa y nueve que mach xi tä säto. \v 14 Cälbenetla que mach yo täcä cä Papla ya'an tä cieloba que sätic niuntu de ni bijch'ocjobda. \s1 Cómo se debe perdonar al hermano \r (Lc. 17.3‑4) \p \v 15 ’Si a lot u säte' t'oc ane, corre chen t'an t'oc, sec' a cha'tumala, uc'a tic tu c'ajalin cua' jini u chi. Si u yäq'ue' u chiquin u yubin a t'an, a xe chich a wäc'ben colac utz u c'ajalin t'oc ane. \v 16 Si mach u yäc'ä u chiquin u yubin a t'anba, sacän untu o cha'tu a lot tuba bixiquet t'oc nämte', uc'a ajnic cha'tu uxtu u yäle'ob camba ni u toja. \v 17 Si mach u yäc'ä u chiquin u yubin u t'anob unejobba, älä tu pänte' machcatac u woylan ubajob jini que ayanob t'oc Diosba. Si mach u yäc'ä u chiquin u yubin u t'anob ni jinijobba, ajnic ta' jutla ca' untu ajpäpä'cab y ajcojtaq'uin jini que mach u tz'ombejob Diosba. \p \v 18 ’Totojtoj cälbenetla cache' upete jini a wäle'la cache' mach utz ta utic pancab, Dios täcä che' chich u xe u yäle'. Y upete jini a wäle'la cache' utz ta utic pancab, Dios täcä che' chich u xe u yäle'. \p \v 19 ’Bada cälbenetla täcä si cha'tu de anela ajnic tomp'e a c'ajalinla tuba a c'atbenla cua' chichca ni cä Papla ya'an tä cieloba, u xe chich u yäc'benetla. \v 20 Uc'a bajca woyo anob cha'tu uxtu tuba u ch'u'ul c'ajti'inon, ya' chich anon tänxin de unejob. \p \v 21 De ya'i aj Pedro u natz'i aj Jesús, u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, ¿jäynum c'änä cä chen perdona cä lot jinq'uin u säte' t'oc no'on? ¿Ixta siete vez quira? \p \v 22 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Mach cälbet que a chen perdona siete vez. C'änä a chen perdona ixta setenta veces siete. \s1 El ejemplo del siervo que no quiso perdonar \p \v 23 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' untu ajnoja que u yoli u jiran jäyp'e u chen debe cada juntu u yajpatan. \v 24 Jinq'uin u täq'ui u jiranba, u pojli cache' ya'an untu que u chen debe ixta jäyp'exti millón de säsäc taq'uin. \v 25 Ni winicda mach u ni' che trebe u toje' u bet uc'a tä' q'uen. De ya'i u yäli jini u yum que choncac con to'o jit'oc y u bijch'oc y upete cua' chichca u cänäntan, tuba tojcac jini bet. \v 26 Jinq'uin u yubi jini winic ca' jini, nocyäli tu yoc u yum, u ch'oc chen uba t'oc, u yälben ca'da: “Cä yum, pijnaxto tz'ita', cä xe chich cä laj tojbenet upete”. \v 27 U yum ni winic jiniba u c'ac'a' ch'ämbi yajin. U yäcti bixic tu yotot y mach u ni' äc'bi u toje' ni tz'ita' u bet. \v 28 Jinq'uin pasi jini winic, u nuc'ti untu u lot, ajpatan täcä tuba jinchichba u yumob. Jini winic u cherben debe cien bit taq'uin. U juli uba tuyac'o, u yätz'q'uechbi u luc'ub u yälben ca'da: “Tojbenon jini taq'uin a cherbenon debeba”. \v 29 De ya'i jini winic nocyäli tu yoc, u ch'oc chen uba t'oc, u yälben ca'da: “Pijnaxto tz'ita', cä xe chich cä laj tojbenet upete”. \v 30 Uneba mach u yoli u pijnan. De ya'i bixi u yäq'ue' tä mäjcan tan cárcel. Cuanta u laj tojbi upete ni taq'uin u cherben debeba, ixta jinto q'uin u xe tä pa'sinte. \v 31 Ni otros ajpatanob u lotob chich ni winic jiniba jinq'uin u chänijob cua' u chi pasa, c'ac'a' ch'ocomi u pixanob. De ya'i bixijob u laj älben u yum cache'tacda u chi ni u yajpatan jini. \v 32 De ya'i ni u yum u täsqui tä jo'can ni winic jini cha'num u yälben ca'da: “Aneba untu cajpatanet que tä' malujet. Upete ni a noj bet a cänäntiba mach cä'bet a toje' ni tz'ita' uc'a a ch'oc chi aba t'oc no'on. \v 33 ¿Mach quira u ch'ä a ch'ämben yajin untu a lot ajpatan ca' chich ane, ca' chich no'on cä ch'ämbet yajin aneba?” \v 34 C'ac'a' cäräx'i jini u yum. U yäq'ui jini u yajpatan tu c'äb machca u xe u c'ac'a' äc'ben u noj castigo. Ixta que mach u laj toje' upete jini u chen debeba u xe u chaje'ob. \p \v 35 ’Ca' jini täcä u xe u chen t'oc anela ni cä Papla ya'an tä cieloba si anela mach a totoj chen perdonala cada juntu de a lot machcatac u säte' t'oc anela. \c 19 \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt. 5.31‑32; Mr. 10.1‑12; Lc. 16.18) \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús u tzupsi u chen ni t'anda, pasi ya'i tama ni noj cab tä Galilea, bixi tama noj cab tä Judea. C'oti tunxe río Jordán. \v 2 Q'uen gente bixi tu pat, y ya' jini u tz'äcäli upete machcatac c'ojo. \p \v 3 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús aj fariseojob u jiranob si u ch'e' u yäc'ben u säte', u yälbenob ca'da: \p ―¿U yäle' quira tama ni ley cache' utz waläctintic untu ixic que sea cua' chichca jini u säte' t'oc jit'oc? \p \v 4 Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―¿Mach to quira bay a tziquila ni jun ta Dios, bajca u yäle' cache' Dios jini u chi upete cua' chichca ayanba, chäcäl najtäcä u chi täcä winic y ixic? \v 5 U yäli täcä Dios ca'da: “Jin uc'a untu winic u xe u yäctan u pap y u na' tuba lotojac t'oc ixic. Ca' jini u cha'tumajobba u colan ca' a wälä tontujob”. \v 6 Ca' a wälä mach ni' cha'tujob. Tontujob namás une. Jini u yäc'bi Dios ajnic tomp'e t'oc jit'ocba, mach'an cua' uc'a u tz'eje' ubajob. \p \v 7 De ya'i aj fariseojob u yälbijob täcä ca'da: \p ―¿Cua' uc'a jiq'uin aj Moisés u yäli cache' machca u waläctan jit'oc c'änä u yäq'ue' tä tz'ibinte ump'e jun bajca u yäle' cache' atotoj waläctinti ni ixic jini? \p \v 8 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Uc'a a tzätzäl pämlela u yälbetla aj Moisés a chenla ca' jini. Pero najtäcäba Dios mach u yäq'ui tä ute ca' jini. \v 9 No'onba cälbenetla jiq'uin ca'da: Machca chichca u waläctan jit'oc y mach uc'a u chi u tanä de cherajtz'ijte' ni ixic jiniba, y de ya'i si lotojac t'oc otro ixic, jini winic u chen u tanä de cherajtz'ijte'. Che' chich täcä machca lotojac t'oc jini ixic que waläctintiba, une täcä u chen u tanä de cherajtz'ijte'. \p \v 10 U yajcänt'anob aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Si ca' jini ayanob jini machca u lotojanba, mejorica mach lotojac untu. \p \v 11 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Pero mach upete u chen trebe ajnic sin que lotojac, seq'uen jini machcatac Dios u yaqui tuba ajnic ca' jini. \v 12 Ayan chich winic que mach u ch'ä lotojac uc'a che' chich päncäbi. Ayan chich winic que mach u lotoja uc'a winic chich u yäq'ue' tä cherbinte cua' chichca tuba mach lotojac. Ayan chich täcä winic que mach yo lotojan uc'a más yo u yäq'ue' u c'ajalin u c'alin chen cua' yo utic ni Dios ya'an tä cieloba. Machca u chen trebe u chen ca' jini, utz chich si u chen. \s1 Jesús bendice a los niños \r (Mr. 10.13‑16; Lc. 18.15‑17) \p \v 13 De ya'i u c'osijob bajca an aj Jesús bijch'oc tuba u yäc'ben u c'äb tan u pam y u c'atben Dios por unejob. U yajcänt'anob aj Jesús u q'uejpijob jini machcatac u täsen ni bijch'oc bajca an aj Jesús. \v 14 Aj Jesúsba u yäli ca'da: \p ―Äctanla tic ni bijch'oc bajca anon. Mach a ch'acbenla u biji, uc'a ca' jinijob une ni ya'an bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \p \v 15 Aj Jesús u yäc'bi chich u c'äb tan u pam ni bijch'oc y u c'atbi Dios por unejob. De ya'i, pasi bajca anob, bixi. \s1 Un joven rico habla con Jesús \r (Mr. 10.17‑31; Lc. 18.18‑30) \p \v 16 De ya'i c'oti untu winic bajca an aj Jesús u yälben ca'da: \p ―Maestro, utz a c'ajalin une. ¿Cua' une ni utzba que c'änä cä chen tuba äc'binticon paq'uin cuxlecon? \p \v 17 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Mach'an niuntu utz u c'ajalin seq'uen Dios une. Pero si a wo ochiquet bajca a xe tä paq'uin ajtä cuxu, chen ca' chich u yäle' u manda Dios. \p \v 18 Une u yäli: \p ―¿Catac anba? \p Aj Jesús u yälbi: \p ―Mach a chen tzämsa. Mach a sacän a tz'ijte'. Mach a chen xuch'. Mach a sube' a lot t'oc jop'ojti'. \v 19 Tz'omben u t'an a pap y a na'. Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane. \p \v 20 Jini ch'oc winic u yälbi ca'da: \p ―Upete ni jini cä chen chich ca' u yäle', desde p'i'on to. ¿Caxcamba jiq'uin u chen falta ta cä chen? \p \v 21 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Si a wo c'alin ajniquet tu toja, corre chono upete lo que a cänäntan, y laj pucben pobrejilba u taq'uini. De ya'i tiquet a tzäypätinon. Ca' jini a xe a cänäntan q'uen cua' chichca tä' choj u valor tä cielo. \p \v 22 Tu yubin ni ch'oc winic ca'da, tä' ch'ocomi u pixan, y bixi, uc'a une u cänäntan q'uen cua' chichca. \p \v 23 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla cache' untu ajtaq'uini mach u se'en pojle bij tuba ochic bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \v 24 Bada cha'num cälbenetla cache' más u ch'e' numic untu ajcamello tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba. \p \v 25 U yajcänt'anob aj Jesús, jinq'uin u yubi cua' u yäli, tajch'icwäni u jutob u yubin, u yäle'ob ca'da: \p ―¿Caxca une jiq'uin u ch'e' u japän uba? \p \v 26 Aj Jesús u chämben u jut u yajcänt'anob, u yälbenob ca'da: \p ―Winicba mach u che trebe u japän uba. Pero Diosba u chen trebe u japänonla, uc'a uneba mach'an niump'e cua' que mach u chen trebe u chen. \p \v 27 De ya'i u p'ali aj Pedro, u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Iranba, no'on t'ocobba cä laj äcti upete lo que cä cänänti t'ocob y cä tzäypätet t'ocob. ¿Cua' une jiq'uin cä xe tä äc'binte t'ocob uc'a cä chi ca' jini? \p \v 28 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla cache' jinq'uin Dios u xe u tzijibesan u pancab, jinq'uin no'on que sutwänon de winicba cä xe tä chumtä pan ni chumlib bajca cä xe cä chen manda t'oc cä poder, anela täcä a xe tä chumtäla bajca an jini doce chumlib tuba xiquetla de ajmanda taj Israel, uc'a a wiranla si u chi tu tojajob ni doce grupo de u ch'ocob aj Israelob. Jin une ni a xe tä äc'bintela uc'a a wäctila upete tuba a tzäypätinonla. \v 29 Machca chichca que u yäcti yotot, u säcunob, u chichob, u jitz'inob, u pap, u na', jit'oc, u ch'ocob, o u cab uc'a u tz'ombenon, u xe chich tä äc'binte cien veces más de lo que u yäcti, y u xe tä äc'binte täcä paq'uin cuxlec. \v 30 Pero q'uenob machcatac noj don winicob tu jut u lotob u xe tä colan de ajch'och'oca, y jini ajch'och'ocajobba u xe de ajt'äbälajob. \c 20 \s1 El ejemplo de los trabajadores \p \v 1 ’Uc'a bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' untu winic u yum ump'e cab. Jini winic pasi ic'sapanto u sacän ajpatan tuba u täscun tan u caba u päc'äbi. \v 2 Jinq'uin u pojli ni ajpatan, colijob t'oc que u xe u toje' ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin. De ya'i u täsquijob tama u caba u päc'äbi. \v 3 Jini winic pasi cha'num más t'äb q'uin. U chäni otros ajpatanob tan caj que mach'an cua' u chenob. \v 4 Une u yälbijob ca'da: “Cuxla täcä tä patan tan u caba cä päc'äbi, y cä xe cä toje'etla ca' chich c'änä tojcaquetla”. Unejob bixijob chich. \v 5 Jini winic pasi täcä tänxin q'uin y ochiq'uin. U chi ca' chich u chi najtäcä. \v 6 Ump'e hora yo tuba chajcac ajpatan, pasi cha'num jini winic. U nuc'ti tä cha'num otros ajpatanob que mach'an cua' u chen. U yälbijob ca'da: “¿Cua' uc'a ya'anetla wida entero q'uin sin patan?” \v 7 Unejob u p'ali: “Ya'anon t'ocobda uc'a mach u yäc'bon t'ocob patan niuntu”. Une u yälbijob: “Cuxla täcä tä patan tan u caba cä päc'äbi, y cä xe cä toje'etla ca' chich c'änä tojcaquetla”. \v 8 Cuanta pomi q'uin, u yum ni u caba ni päc'äbi u yälbi u yajnoja ajpatan ca'da: “Joc'o ni ajpatanob, y laj tojben u q'uinob. A täq'ue' a toje' t'oc jini machcatac ajuli ji'patba, y tzupsen t'oc jini machcatac juli najtäcäba”. \v 9 C'otijob jini machcatac c'otijob tä patan ump'e hora yo tuba chajcac ajpatan, y äc'bintijob cada juntu ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin patan. \v 10 C'otijob täcä ni machcatac c'otijob tä patan najtäcäba, y ti tu c'ajalinob cache' u xejob tä tojcan más que ni ajpatan jini. Jinq'uin tojquintijob uneba, che' chich äc'bintijob täcä cada juntu ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin. \v 11 Cuanta tojquijobba, coli jac' ujinob t'oc u yum ni patan. \v 12 U yälbijob ca'da: “Jini ajpatanobdaba sec' ump'e hora u chi patanob, y ane a toji ca' chich a tojon t'ocob, y no'on t'ocobba cä chi patan t'ocob entero q'uin, tan noj ticäw q'uin”. \v 13 Une u p'ali, u yälbi untu de ni ajpatanob ca'da: “Cä lot, acä chi chich tu toja t'oc ane. ¿Mach quira colonla cache' cä xe cä toje'et ca' chich a chen gana ump'e q'uin? \v 14 Da jiq'uin ni taq'uin que a chi ganaba y corre cux. Pero co chich cä toje' täcä ni ajpatanob que juli ji'patba ca' chich mu' cä toje'et ane. \v 15 ¿Mach quira u ch'ä cä chen cache' chichca colin cä chen t'oc lo que es täc'a? ¿Mach quira a wo a chänenon uc'a utz cä c'ajalin t'oc cajpatan?” \v 16 Uc'a ni najtäcäjobba u colanob ji'pat. Ni ji'patobba u xejob najtäcä. Uc'a q'uenob chich machcatac u joq'ue' Dios, y mäx tz'ita' ni u yaquintejobba. \s1 Nuevamente Jesús anuncia su muerte \r (Mr. 10.32‑34; Lc. 18.31‑34) \p \v 17 Aj Jesús bixe u chen tä Jerusalén. Tä bij u pequi ni doce u yajcänt'anob u juntumajob, u yälbenob ca'da: \p \v 18 ―Ca' chich a wiranla, bada cä bixela tä Jerusalén. No'on que sutwänon de winicba, cä xe tä äc'can tu c'äb no' ajnoja palejob y tu c'äb jini machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés. Unejob u xe u yäq'ue'onob tä tzämsinte. \v 19 U xe u yäq'ue'onob tu c'äb aj gentilob tuba u xiq'ue'onob, u jätz'e'onob, y u yäq'ue'onob tä cruz tuba chämicon. Pero u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan tan ajchämejob. \s1 Lo que pidió la madre de Jacobo y Juan \r (Mr. 10.35‑45) \p \v 20 C'oti bajca an aj Jesús u na' u ch'ocob aj Zebedeo nämte' t'oc jini u ch'ocob täcä. Nocyäli tu pänte' tuba u c'atben que u chen ump'e favor. \v 21 Une u yälbi: \p ―¿Cua' a wo? \p Ni ixic u yäli ca'da: \p ―Co que a'ben ni cä ch'ocobda chunwänicob ta' ch'ejpa bajca a xe de ajmanda, untu ta' noj y untu ta' tz'ej. \p \v 22 Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―Mach a wi cua' a c'atän. ¿U ch'e' quira a c'älenla tz'ibajtesia ca' chich no'on cä c'älen, ca' a wälä a wuch'enla jini cä xe cuch'en no'on, y ca' a wälä c'ablaquetla ca' chich cä xe tä c'ablan no'on? \p Unejob u yäli: \p ―U ch'e' chich cä c'älen t'ocob. \p \v 23 Aj Jesús u yälbijob: \p ―A xe chich a ch'e'la ni tz'ibajtesia que cä ch'e' no'on, ca' a wälä a wuch'enla ni cä xe cuch'en no'onba y ca' a wälä a c'ablanla ca' chich cä xe tä c'ablan no'on. Pero tuba cälbenetla chunwäniquetla täc noj y täc tz'ej, mach no'on une cä xe cäle' caxca une u xe tä chumtä ya' jini. Cä Pap une u xe u yäle', uc'a ya' chich an tu c'ajalin caxca une u xe tä chumtä ya' jini. \p \v 24 Jinq'uin ni diezjobba u yubi cua' yojob aj Jacobo y aj Juan, cäräx'ijob t'oc ni cha'tu u lotobba. \v 25 Aj Jesús u joq'uíjob, u yälbijob ca'da: \p ―A wila chich cache' untu ajmanda tama ump'e noj cab, tu manda chich ayan upete gente. Nuc ajt'äbälajobba ayan chich u poder tuba u cocoj äc'ben ni gente u tz'omben u t'an. \v 26 Anelaba mach uxet a chenla ca' jini. Machca chichca de anela yo u chen uba más ajnoja, c'änä sujlec de a wajc'äncanla. \v 27 Y machca chichca de anela yo xic más ajmanda, c'änä sujlec de a wajpatanla. \v 28 Uc'a no'on que sutwänon de winic, mach ajulon pancab tuba cherbinticon cua' chichca que c'änä cäc'a. Julon tuba cä cherben cua' chichca que c'änä uc'ajob upete, y tuba cäq'ue' cäba tä tzämsinte de u jelojob q'uen uc'a mach chämicob. \s1 Jesús sana a dos ciegos \r (Mr. 10.46‑52; Lc. 18.35‑43) \p \v 29 Tu pasejob tama jini caj tä Jericó, noj q'uenel gente u tzäypätijob aj Jesús. \v 30 Cha'tu ajchoc' ya' chumujob tu ch'ejpa bij. Jinq'uin u yubijob cache' nume u chen aj Jesús, u chijob noj t'an, u yäle'ob ca'da: \p ―¡Cajnoja, ajlo'et taj David, ch'ämbenon t'ocob yajin! \p \v 31 Ni gentejob u q'uejpijob uc'a ch'ijcäbacob. Pero unejobba más u c'ac'a' chen noj t'anob u yäle'ob ca'da: \p ―¡Cajnoja, ajlo'et taj David, ch'ämbenon t'ocob yajin! \p \v 32 De ya'i tajwa'wäni aj Jesús. U joq'uíjob, u yälbenob ca'da: \p ―¿Cua' a wo cä cherbenetla? \p \v 33 Unejob u yäli: \p ―Cajnoja, co que a jäbbenon t'ocob cä jut. \p \v 34 De ya'i aj Jesús u ch'ämbi yajinob. U tälbi u jutob. Jinchichba rato jini u chi chanäjob y u tzäypätijob. \c 21 \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mr. 11.1‑11; Lc. 19.28‑40; Jn. 12.12‑19) \p \v 1 Jinq'uin mu' u natz'äjbälanob tä Jerusalén, c'otijob tä Betfagé bajca an ni tz'ic u c'aba' Olivas. Aj Jesús u täsqui cha'tu u yajcänt'anob xicob pänte', \v 2 u yälbijob ca'da: \p ―Cuxla tama jini caj nätz'äba. Ya'i a xe a pojlenla untu na' tzimim cächä ayan, t'oc untu ch'oc tzimim. P'änäla, y täsbenonla u cha'tumajob wida. \v 3 Machca chichca que u yälbenetla cua' uc'a a ch'e'la, älbenla ca'da: “Ajnoja c'änä uc'a”. De ya'i u xe u yäctan a ch'e'la. \p \v 4 Upete jinda u chi pasa uc'a pasic toj jini u yäli ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'da: \q1 \v 5 Älbenla machcatac tä Sión ca'da: \q1 “Chänenlaba. Ya' u teda a Wajnojala, utz u c'ajalin une. \q1 U te chumu tu pat untu tzimim, \q1 chumu tu pat untu ch'oc tzimim, u yal na' tzimim, jini u c'äncan tuba beli' cargaba”. \p \v 6 Ni cha'tu ajc'äncanob bixijob. Ca' chich älbintijob, che' chich u chijob. \v 7 U täsijob chich ni na' tzimim y che' ch'oc tzimim. De ya'i u läcbijob u jeli' sisijob tu pat ni tzimimjob. Aj Jesús u chumti ni ch'oc tzimim. \v 8 Ni noj q'uenel gente u laj jäye' u jeli' sisijob tä cab tama bij. Otrosjobba u c'äse'ob u c'äb te' u laj t'e'e'ob tan bij bajca u xe tä nume aj Jesús. \v 9 Ni noj q'uenel gente u bixejob pänte'ba, che' chich täcä ni u te patijobba, u yäle'ob ca'da: \p ―Ch'u'ul c'äycac u yajlo' aj David. Ch'u'ul ayan jini que Cajnojala Dios u täsquiba. Ch'u'ul c'äycac täcä tä cielo. \p \v 10 Jinq'uin oche u chen tama caj tä Jerusalén, a'ajtäjob tama ni caj jini u jobi ubajob, u yäle' ca'da: \p ―¿Caba winic ni jinda? \p \v 11 Ni gente u bixe nämte' t'oc aj Jesúsba u yälijob ca'da: \p ―Jinda ni aj Jesús, ajt'an ta Diosba, ya' u cäji tä Nazaret, tama noj cab tä Galileaba. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mr. 11.15‑19; Lc. 19.45‑48; Jn. 2.13‑22) \p \v 12 Ochi aj Jesús tama ni noj ch'u'ul otot ta Dios, u laj pa'sijob upete ajchono y ajmanob. U t'eljulbi u mesajob ni ajq'uextaq'uinob. U t'eljulbi täcä u chumlibob ni machcatac u chone' ixpaloma. \v 13 U yälbijob ca'da: \p ―Tz'ibi chich ayan tama u jun Dios u yäle' ca'daba: “Cototba, tuba utic c'änti'ya tama”. Pero anelaba a chenla ca' otot tuba u yajliba ajxuch'. \p \v 14 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús tama noj ch'u'ul otot ajchoc' y ajc'ol'oc, y une u tz'äcäli. \v 15 Ni ajnojajob ta pale y jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisés c'ac'a' cäräx'ijob jinq'uin u chänijob cache' aj Jesús u chen q'uen cua' chichca que mach bay achäninti, y jinq'uin u yubijob täcä ni ch'octäc ajlo' tama ni ch'u'ul otot cache' u yäle'ob que ch'u'ul c'äycac ajlo' taj David. \v 16 Unejob u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―¿Mach quira a ubi cua' mu' u yäle'ob? \p Aj Jesús u p'albijob: \p ―Mu' chich cubin. Mach quira bay to a tziquila ane bajca u yäle' ca'da: \q1 Ane a wäc'bi u ch'u'ul c'äye' a c'aba' \q1 bijch'oc ixta ni mu'to u chu'nanba. \p \v 17 De ya'i aj Jesús u yäctijob, pasi tama caj bixi tä Betania. Ya' wäyi ya'i. \s1 Jesús maldice a la higuera sin fruto \r (Mr. 11.12‑14, 20‑26) \p \v 18 Päscab ic'sapanto, tu bixe cha'num tama noj caj, u na'ti jitz'o. \v 19 U chäni untec te' higo nätz'ä tu ch'ejpa bij. Bixi bajca an. Mach u pojli niump'e u jut, seq'uen u yopo namás. U yälbi ca'da: \p ―Aneba mach bay uni' xin tä ajtä a jut. \p Jinchichba hora jini, nonoj tiqui ni te' higo. \v 20 Jinq'uin u chäni u yajcänt'anob, tajch'icwäni u jutob u yäle'ob ca'da: \p ―¿Cache'da tiqui seb ni te' higo? \p \v 21 U p'ali aj Jesús, u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla, si a totoj tz'onänla y mach ajnic niump'e cua' ta' c'ajalinla que u yäle' que mach u che trebe u chen Dios lo que a c'atänla, machica a chela sec' ni acä chi no'on t'oc te' higoba. Pero si a wälbenla ni noj tz'icda: “Pasen wida y julu aba tan nab”, che' chich u chen. \v 22 Upete cua' chichca a c'atän t'oc c'änti'ya, si a tz'onänlaba, Dios chich u xe u yäc'benetla. \s1 La autoridad de Jesús \r (Mr. 11.27‑33; Lc. 20.1‑8) \p \v 23 C'oti aj Jesús tama ni noj ch'u'ul otot u ye'e' u t'an Dios ya'i. C'otijob täcä u yajnojajob pale y noxibilbajob tuba caj u yälbenob ca'da: \p ―¿Caxcaba poder a cänäntan tuba a chen ane ca' jini? ¿Caxca une u yäc'bet ni poder jini tuba a chen ca' jini? \p \v 24 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―No'on täcä cä xe cä c'atbenetla ump'e t'an. Si ane a wälbenonlaba, cä xe chich cälbenetla täcä caxca t'oc u poder cä chen upete ni jinda. \v 25 Jini c'ablesia que u chen aj Juanba, ¿caxca une u yäc'bi u chen? ¿Dios quira o winicob pancab? \p Unejob ti tu c'ajalinob u maläc äle'ob ca'da: \p ―Si cälbenla cache' Dios u yäc'bi u chen, une u xe u yälbenonla ca'da: “¿Cua' uc'a jiq'uin mach a tz'ombila?” \v 26 Si cäle'la cache' winicob pancab u yäc'bi u chen, cä bäc'tanla ni gente, uc'a ni genteba u yäle' cache' aj Juanba ajt'an ta Dios une. \p \v 27 Jin uc'a unejob u yälbijob aj Jesús ca'da: \p ―Mach cuwi t'ocob. \p Aj Jesús u p'ali täcä ca'da: \p ―Ni no'on täcä, mach cälbetla caxca t'oc u poder cä chen upete jinda. \s1 El ejemplo de los dos hijos \p \v 28 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da: \p ―Cache'da a wale'la jiq'uin t'oc ni t'anda cä xe cäle'ba: Ajni untu winic que u cänänti cha'tu u yajlo'. U pequi ni yajlo' u nojaba, u yälbi ca'da: “Cä ch'oc, corre bada tä patan tama u caba cä päc'äbi”. \v 29 Une u p'ali ca'da: “Mach uxon”. De ya'i ji'pat u q'uexi u c'ajalin, y bixi chich. \v 30 Ni winic u pequi u yajlo' u ch'och'ocaba, u yälbi täcä xic tä patan. Une u yäli cache' u xe chich. De ya'i mach xi. \v 31 ¿Caxcamba de ni cha'tu ajlo' jini u chi ca' chich u yoli u pap u chen? \p Unejob u yäli: \p ―Ni ajnojaba. \p Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla cache' ajcojtaq'uinob y jini ixictacob u nume u sacän u tz'ijte'obba más u xe u ch'e' ochicob bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba, y mach anela. \v 32 Uc'a c'oti aj Juan bajca anetla u ye'e' ni bij tu tojaba y mach a tz'onila. Ajcojtaq'uinob y ixictacob ixtz'ijte'bajobba u tz'onijob chich. Anelaba, aunque a chänila ca' jini, mach a q'uexi a c'ajalinla tuba a tz'onänla. \s1 El ejemplo de los trabajadores malvados \r (Mr. 12.1‑12; Lc. 20.9‑19) \p \v 33 ’Ubinla otro ump'e tz'aji: Ajni untu winic que q'uen u cab. U päq'ui ump'e u noj caba u päc'äbi. De ya'i u bojte'i u junxoyma. U jóq'ui ump'e noj ch'en bajca u xe tä yätz'can u jut ni päc'äbi. U tz'osi ump'e torres bajca u yajtä tu pam uc'a u cänäntan ni päc'äbi jini. De ya'i u yäc'bi tu c'äb otros ajpatanob tuba u cänäntäben, y uneba bixi nat. \p \v 34 ’Jinq'uin natz'äli u q'uini tuba c'ä'nac u jut ni päc'äbi, jini u yum u caba päc'äbiba u täsqui u yajc'äncanob tuba u ch'ämben u jut ni päc'äbi bajca an ni ajpatanob u ch'uch'än. \v 35 Jinq'uin c'otijob ni ajc'äncanob jini, ni ajpatanob u q'uechijob. Untu u cunijob t'oc te', otro u tzämsijob, y otro u yäc'bijob t'oc ji'tun. \v 36 Jini u yum päc'äbi sujli u täscun otros u yajc'äncan tä cha'num, más q'uen que ni u täsqui najtäcäba. Jini ajpatanob che' chich u cherbijob täcä ca' chich u cherbijob ni najtäcäba. \p \v 37 ’Ji'pat u täsqui u yajlo', uc'a jini winic u yäli: “U xe chich u yubinob u t'an, uc'a cajlo'”. \v 38 Pero jini ajpatanobba, jinq'uin u chänijob u yajlo' ni winic, u maläc älijob ca'da: “Jindaba une u xe tä colan de u yum ni u caba ni päc'äbi. Cola cä tzämsenla jiq'uin uc'a colac täc'ala ni cab jini”. \v 39 De ya'i u q'uechijob, u pa'sijob tama u caba ni päc'äbi y u tzämsijob. \v 40 Tu xe tä te jiq'uin u yum ni u caba päc'äbi, ¿cua' a wäle'la u xe u cherbenob najpatanob jini? \p \v 41 U yajnojajob pale y noxibilbajob u p'alijob ca'da: \p ―Jini ajpatanob malojobba u xe u laj tzämsen sin que u ch'ämben yajin, y u xe u yäc'ben tu c'äbob otros ajpatan ni u caba päc'äbi, jini machcatac u xe chich u yäc'ben u jut ni päc'äbi u yum tu xe u chen u jutba. \p \v 42 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Mach to quira bay a tziquila ni jun ta Dios tz'ibiba, ni u yäle' ca'daba: \q1 Ni ji'tun u yälijob ajcheraj otot cache' mach utzba, \q1 jin une ni ch'ämqui tuba mero u ch'ixma otot. \q1 Ajnoja chich u chi ni jini, tä' utz tä chäninte. \m \v 43 Bada cälbenetla cache' anelaba a xe tä pa'sintela tu manda Dios, y u xe tä osintejob jini gente que u chenob ca' chich yo Dios uticba. \v 44 Machca u päcteq'ue' ni ji'tun jini y yälic tu pam, u xe chich tä xulujtan u bäque. Pero machca yälic ni ji'tun tuyac'oba, ni ji'tun u xe u nonoj muxän une. \p \v 45 Jinq'uin u yubijob u yajnoja palejob y aj fariseojob jini tz'aji que u yäli aj Jesúsba, ti tu c'ajalinob cache' de unejob une ni mu' u yäle'ba. \v 46 Jinq'uin unejob u yoli u q'ueche'ob aj Jesús, sujli u bäc'tanob ni gente, uc'a ni genteba u yäle'ob cache' aj Jesúsba ajt'an ta Dios une. \c 22 \s1 El ejemplo de la fiesta de bodas \p \v 1 Aj Jesús u yälbenob otro ump'e tz'aji tä cha'num, u yäli ca'da: \p \v 2 ―Jini bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba, u c'ote t'oc ca' untu ajnoja pancab jinq'uin u chen ump'e q'uin ch'uje tuba u lotojesan u yajlo'. \v 3 U täsqui u yajpatanob u joq'ue' ni machcatac pequinti xic tä c'uxnanobba. Pero unejob mach u sapijob xic. \v 4 De ya'i sujli cha'num u täscun otros u yajpatan u joq'ue'ob, u yälbijob jini u yajpatan ca'da: “Älbenla ni machca pequintijob tic tä c'uxnanobba ca'da: Ubinlaba, listo ayan ni cua' tä c'uxcan. Cäq'ui tä tzämsinte ni beq'uet ixta con to'o ni más poc'omtacba. Listo ayan upete. La'ixla jiq'uin tä c'uxnan”. \v 5 Pero unejob mach u tz'oni xicob. Untu bixi tä patan tan u cab. Otro bixi bajca an u chono. \v 6 Y otrosjobba, u q'uechijob u yajpatan ni ajnoja jini, u bon tz'ibajtesijob ixta u tzämsijob. \v 7 Jinq'uin u yubi ni ajnoja cua' uti, c'ac'a' cäräx'i. U täsqui u soldadojob tuba u tzämsen ni ajtzämsajob jini, y u pulben u cäjijob. \v 8 De ya'i ni ajnoja u yälbi u yajpatanob ca'da: “Totoj listo chich an ni cua' tä c'uxcan, y upete machcatac cä joq'ui tic tä c'uxnanba mach u ch'ä ticob uc'a mach u chijob tu toja. \v 9 Cuxla jiq'uin cachichcada bajca an noj bij, y upete machcatac a nuc'tanla, täsenla tä c'uxnanob”. \v 10 Pasijob ni ajpatanob jini cachichcada bajca an noj bij, u nuc'tijob q'uen, y u laj täsijob, nämte'ob t'oc jini utz u c'ajalinob y jini mach utz u c'ajalinobba. Tuli chich ni otot de ajjo'canob, bajca u xe tä c'uxnanob. \p \v 11 ’De ya'i ochi ni ajnoja u chänenob ni jula'job. U chäni que ya'an tä c'uxnan täcä untu winic que mach u q'uexi uba utz ca' tuba xic ca'an lotojan. \v 12 U yälbi ca'da: “Cä lot, ¿cua' uc'a ochet ane wida sin que a q'uexe' aba ca' tuba xiquet ca'an lotojanba?” Ni winicba mach u pojli cache' u p'alän. \v 13 De ya'i ni ajnoja u yälbi u yajpatanob ca'da: “Cächbenla yoc y u c'äb, y ch'ä julula päti tan it'obni. Ya'i u xe u chen uq'ue y u xe u chen cäch'äcne yej”. \v 14 Uc'a cälbenetla cache' q'uen ni u jo'canobba, y mäx tz'ita' u yaquinte tuba colacobba. \s1 El asunto de los impuestos \r (Mr. 12.13‑17; Lc. 20.20‑26) \p \v 15 De ya'i bixi u woylan ubajob aj fariseo tuba u ch'e' u c'ajalin cache'da u ch'e' u yäc'ben u säte'ob aj Jesús t'oc cua' chichca t'an, uc'a u sube'ob. \v 16 De ya'i u täsqui u yajcänt'anob bajca an aj Jesús, nämte' t'oc aj herodianojob, u yälben ca'da: \p ―Maestro, cuwi t'ocob que ane tä' a wo utic tu toja y a totoj ye'e' täcä ni bij ta Dios. Mach a bäc'ta niuntu winic. Mach u che cachichca une que tic u yubin a t'an. \v 17 Älbenon t'ocob jiq'uin, ¿cache'da a wäle' ane? ¿Utz quira cä tojben t'ocob aj César ni derecho u chen cobraba, o mach utz? \p \v 18 Aj Jesúsba yuwi chich cua' an tan u c'ajalinob, u yälbijob ca'da: \p ―Anela ajsusuccheriajetla, ¿cua' uc'a a sacänla cache' a'benonla cä säte'? \v 19 Ye'benonla ni taq'uin que a toje'la t'oc ni derechoba. \p Unejob u numsäbijob ump'e taq'uin. \v 20 Aj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxca u jut ya'an tuyac'o, y caxca u c'aba' ya' tz'ibi tu pamba? \p \v 21 Unejob u yäli: \p ―Taj César. \p Aj Jesús u yälbijob: \p ―Äc'ben aj César lo que es tuba aj César. Äc'ben Dios lo que es tuba Dios. \p \v 22 Tajch'icwäni u jutob u yubin cua' u p'ali aj Jesús. De ya'i u yäctijob t'an y bixijob. \s1 La pregunta sobre la resurrección \r (Mr. 12.18‑27; Lc. 20.27‑40) \p \v 23 Jinchichba q'uin jini c'otijob bajca an aj Jesús aj saduceojob, jini mach u tz'onä si u cuxpan ajchämejobba, u yälbenob ca'da: \p \v 24 ―Maestro, aj Moisés u yäli ca'da: “Si untu winic chämic y u colesan u jit'oc sin u bijch'oc, u jitz'in chich ni winic jini c'änä lotojac t'oc ni neba' ixic, uc'a ca' jini tu xe u tz'isen u bijch'oc es ca' a wälä u bijch'oc ni winic chämiba”. \v 25 Ajni untu winic que u cänänti siete u yajlo'. Ni najtäcäba lotoji, de ya'i chämi y mach u colesi u bijch'oc. Ni ixic coli tuba u jit'oc jitz'in. \v 26 Che' chich u chi pasa täcä ni u cha'tulibba. Chämi sin que ajnic u ch'ocob. Che' chich u chi pasa täcä u yuxtulib, y che' chich y che' chich ixta que laj chämijob ni sietejob. \v 27 Ji'pat chämi täcä ni ixic. \v 28 Tu xe tä cuxpan ajchämejob jiq'uin, ¿caxcamba de ni sietejob jini u xe tä colan de mero jit'oc ni ixic, uc'a upetejob laj ajni chich de jit'ocob? \p \v 29 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―Sutu a chen entendela, uc'a anela mach totoj a wila ni jun tz'ibi ta Diosba, y cache'da an u poder ni Dios. \v 30 Jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, mach uni' xin tä lotojanob, ni winic mach uxin u yäq'ue' jixic ch'oc ta lotojac täcä, uc'a upete u xe tä ajtä ca' ni ángelo tuba Dios ni ya'anob tä cieloba. \v 31 ¿Mach to quira bay a tziquila lo que Dios u yäq'ui tä tz'ibinte tuba u yälbenetla cache' u xe tä cuxpan ajchämejob? Uc'a une u yäli ca'da: \v 32 “No'on ni u Dios aj Abraham, u Dios aj Isaac, y u Dios aj Jacob”. Uneba mach jin Dios tuba ni ajchämejob que mach uxin tä cuxpan tuba paq'uin cuxlecob. Dios une tuba ni u xe tä paq'uin ajtä cuxujobba. \p \v 33 Jinq'uin u yubi ni gente ni t'anda, tajch'icwäni u jutob uc'a u yubin cua' ni u ye'e'ba. \s1 El mandamiento más importante \r (Mr. 12.28‑34) \p \v 34 Jinq'uin aj fariseojob u yubi cache' aj saduceo mach u chi trebe u p'alben u t'an aj Jesús, u motli ubajob cha'num. \v 35 Untu de unejob que tä' yuwi ni ley, u yälbi ca'da, tuba u jiran si u yäc'ben u säte': \p \v 36 ―Maestro, ¿camba ni u manda Dios ni más c'änä cä tz'onänlaba, jini ya' tz'ibi tama u junba? \p \v 37 Aj Jesús u yäli ca'da: \p ―“A xe a yajna'tan a Wajnoja Dios con to'o a ch'a'aljin uc'a tä' a wo a chenla, con to'o a pixan, con to'o a c'ajalin”. \v 38 Jinda une ni u manda Dios más c'änä ta tz'oninticba. \v 39 U chap'elibba es ca' chich jini täcä. U yäle' ca'da: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane”. \v 40 Si jini chap'e u manda Dios a laj tz'onänba, a chi chich cumpli upete ni ley taj Moisés y ni u tz'ibi ajt'anob ta Dios oniba. \s1 ¿De quién es hijo el Cristo? \r (Mr. 12.35‑37; Lc. 20.41‑44) \p \v 41 Jinq'uin ya'to an aj fariseojob bajca an aj Jesús, une u c'atbijob ca'da: \p \v 42 ―¿Cache'da a wäle'la ane, caxca une naj Cristo jini u yaqui Dios tuba ajnojaba? ¿Caxca u yajlo'? \p Aj fariseojob u p'ali ca'da: \p ―U yajlo' aj David une. \p \v 43 Aj Jesús u yälbenob: \p ―¿Cua' uc'a jiq'uin ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u yäle' aj David cache' u Yajnoja? Uc'a aj David u yäli ca'da: \q1 \v 44 Ajnoja Dios u yälbi Cajnoja: \q1 “Chumi' täc noj \q1 ixta que cä tzupsäben u poder ni machcatac mach yo u chänenetba, \q1 ca' a wälä a xäc'teq'ue'ob tä cab”. \m \v 45 Bada jiq'uin, si aj David u yälben aj Cristo cache' u Yajnoja, ¿cache'da a wäle'la jiq'uin cache' u yajlo'? \p \v 46 Niuntu mach u che trebe u p'alben u t'an. Niuntu mach u ni' oli u c'atben niump'e cua' desde jimba q'uin jini. \c 23 \s1 Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley \r (Mr. 12.38‑40; Lc. 11.37‑54; 20.45‑47) \p \v 1 De ya'i aj Jesús u yälbijob ni gente y ni u yajcänt'anob ca'da: \p \v 2 ―Jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba y aj fariseojob nämä tä paq'uin chumtä bajca u ye'e' ni u t'an Dios u tz'ibi aj Moisésba. \v 3 Jin uc'a cälbenetla, c'änä chich a ubinla cua' u yäle' y a chenla ca' chich u yälbenetla a chenla. Pero mach a chenla ca' chich u chenob unejobba, uc'a q'uen cua' u yäle' que utz utic y unejobba mach u che. \v 4 Uc'a unejob ca' a wälä u cäche' ump'e noj cuch tä' alba que mach u totoj ut trebe tä bisinte, y u yäc'benob tu pechquem winicob tuba u bisan, y unejobba ni t'oc untz'it u ni'c'äb mach yo u täle'. \v 5 Upete ni u chenob uneba, tuba chich chänintic pancab. U cäche'ob tu jut y tu c'äb ump'e cua' chichca nojba que tz'ibi u t'an Dios tuyac'o. U jele' ubajob t'oc u noj buc que ayan u noj tamäl jelquiba tu ti'ba. \v 6 Tä' yojob chumlec bajca an ni chumlib más utzba bajca u xe tä c'uxnanob. Tä' yojob chumlec bajca an ni chumlib más pitzi tu pänte' ni gente tama ni ch'uj taj judíosob. \v 7 Tä' yojob täcä utic saludajob tä calle, y tä' yojob älbinticob cache' maestrojob. \p \v 8 ’Pero anelaba, mach a wäctanla que otros u yälbenetla cache' maestrojetla; uc'a untuntu ni a maestrolaba, aj Cristo une. Y apete anelaba hermanojetla. \v 9 Mach xiquet a päpä' älbenla cachichca une pancab cache' a papla täcä, uc'a untuntu ni a Paplaba, jin une ni ya'an tä cieloba. \v 10 Mach a wäctan älbintiquetla cache' ajnojaletla, uc'a untuntu ni ajnojaba, aj Cristo une. \v 11 Machca yo xic más ajnoja de anela c'änä sujlec de a wajpatanla. \v 12 Uc'a machca u chen uba ca' noj don winicba, u xe tä quisnäjescan. Machca u chen uba ca' ajch'och'oca, u totoj xe tä sujtä de noj don winic. \p \v 13 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Uc'a anela ca' a wälä a mäcbenla u ti' bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba tuba mach ochic ni gente. Anela mach uyochetla, y mach a wäctala täcä ochic ni machcatac yo ochicob. \p \v 14 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Uc'a anela tä' a wo a ch'ämbenla cua' chichca u cänäntan neba'täc ixictac, a susuc chen aba cache' tu toja ayanetla t'oc a noj c'änti'yala. Jin uc'a más c'ux ni toji'tanä a xe tä äc'bintela. \p \v 15 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Ixta tunxe nab, ixta tunxe u pancab a numela tuba a q'uexben u c'ajalin untu tuba ochic t'oc anela. Ca' jini machcatac u yoche t'oc anela, a xe a wäc'ben u yosen más q'uen u tanä que anela tuba u toje' tan noj c'ac'. \p \v 16 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla! Anelaba ajye'bijetla pero ca' a wälä ajchoq'uetla, uc'a a wäle'la ca'da: “Machca u c'ajti'ben u c'aba' ni noj ch'u'ul otot tuba tz'onintic que u xe u chen cua' chichca jini que u yäle' que u xe u chenba, mach c'änä u chen si mach yo. Pero machca u c'ajti'in ni c'änc'än taq'uin ya'an tan noj ch'u'ul ototba jinq'uin u yäle' que u xe u chen cua' chichca jini, c'änä chich u chen une ca' chich u yäle'ba”. \v 17 ¡Ajsinc'ajalinetla y ajchoq'uetla! ¿Camba más utz, ni c'änc'än taq'uin, o ni noj ch'u'ul otot que u yäq'ue' ch'u'ul ajnic ni c'änc'än taq'uin que u yälo tama tuba äc'bintic Dios? \v 18 A wäle'la täcä ca'da: “Si untu u c'ajti'ben u c'aba' alta tuba tz'onintic que u xe u chen cua' chichca, mach c'änä u chen si mach yo u chen. Pero si untu u c'ajti'ben u c'aba' ni matän que u subbinte Diosba tuba tz'ombintic u t'an, c'änä chich u chen jini u yäle' que u xe u chenba”. \v 19 ¡Ajsinc'ajalinetla y ajchoq'uetla! ¿Caxcamba jiq'uin más utz, u matän Dios, o jini alta que u yäq'ue' ch'u'ul ajnic jini matän que u yäc'can tu pamba tuba äc'bintic Dios? \v 20 Co cälbenetla, machca u c'ajti'in ni alta tuba tz'ombintic u t'an, u c'ajti'in chich täcä con to'o upete ni u yäc'can tu pamba. \v 21 Y machca u c'ajti'ben u c'aba' ni noj ch'u'ul ototba, u c'ajti'in chich täcä con to'o u c'aba' u Yum. \v 22 Machca u c'ajti'ben u c'aba' cielo, u c'ajti'ben u c'aba' täcä u chumlib Dios bajca u chen manda, con to'o ni Dios que ya' chumu tu pam ni u chumlibba. \p \v 23 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que tä' a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Uc'a anelaba a wäc'benla chich lo que es tuba Diosba, ajump'e de cada diez mazo ni yerba buena, ni anís, y ni cuminos. Pero ni más c'änä a chenlaba, mach a chela une, jini u yäle' tan u manda Dios ca'daba: “Ajniconla tu toja, ajnic utz cä c'ajalinla, y cä tz'onänla”. Jintacda ni c'änä a chenlaba sin que a wäctan a chenla ni cäli najtäcäba. \v 24 ¡Ajye'bijetla pero ca' a wälä ajchoq'uetla! Jini que mach tä' c'änäba, a tz'onänla chich a chenla, pero jini más tä' c'änäba, mach a chela. Es ca' a wälä jinq'uin u yälo untu a'uch'a' tan a buc'alaba, a c'alin sisänla une, y si a chänenla untu noj ajcamello tan a buc'alaba, mach a che caso a pa'senla. Con to'o jin a buq'ue'la. \p \v 25 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que tä' a wila ni ley taj Moisés, y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Anela a chen aba cache' tu toja ayanetla. Anela ca'da anetla, ca' jinq'uin a poque'la ni t'ub y ni plato, seq'uen tu pat namás, y u cababa a colesbenla tama. Ca' jini an tan a pixanla, a chen pensa a chen xuch'la y a chenla lo que u te tan a c'ajalinla a chenla, ni mach utzba. \v 26 Anela choc' aj fariseo, poco najtäcä tama ni t'ub, uc'a ca' jini colac poco ixta tu pat. Uc'a si a wäq'ue' tä pojcan a pixanla, a xe a chen trebe a chenla tu toja. \p \v 27 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla anela que tä' a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! Anela ca' a wälä u noj mucliba ajchämejob, que atotaj säq'uesquiba. Tu patba cheque cache' tä' pitzi, pero tamaba tulu ayan de u bäque ajchäme y de c'unen bec'ta que tä' xilaw. \v 28 Anela täcä ca' jini anetla. Tu jut winicob a chänintela cache' tu toja ayanetla, pero tan a pixanlaba q'uen susuccheria y q'uen malujle ayan. \p \v 29 ’¡Ac'ä tä' lástimajetla, anela que tä' a wila ni ley taj Moisés y aj fariseojob! ¡Ajsusuccheriajetla! A cherbenla u noj mucliba ajt'anob ta Dios y a pitzilesbenla u noj mucliba jini machcatac u chi tu tojaba. \v 30 A wäle'la täcä ca'da: “Si fuera cuxleconla jinq'uin cuxlijob cä najtäcäl noxi'papla, machica cä täclila u tzämsenob najt'anob ta Dios”. \v 31 Uc'a a wäle'la ca' jiniba, a wäq'ue' tä wina'tintela cache' u ch'ocobetla chich ni machcatac u tzämsijob najt'anob ta Dios. \v 32 Anela täcä, chenla jiq'uin jini a wo a chenla, y ca' jini nonoj tzupsen a chenla jini u täq'ui u chen a najtäcäl noxi'paplaba. \p \v 33 ’¡Ca' a wälä noj chanetla! ¡U ch'ocobetla chan! Mach'an cache'da a xe a chen trebe a japän aba t'oc ni noj toji'tanä tan c'ac' tä infierno. \v 34 Bada jiq'uin, ubinla: No'on cä xe cä täscun bajca anetla ajt'anob ta Dios. Cä xe cä täscun machca q'uen u c'ajalinob, cä xe cä täscun jini que tä' yuwijob u t'an Diosba. Unejobba a xe a tulaj tzämsenob y a xe a tulaj äq'ue'la tä cruz. Y otros a xe a jätz'e'la tama a ch'ujla y otros a xe a tz'ibajtesanla tä cabil cab. \v 35 Jin uc'a u xe tä yälo ta'wac'ola ni toji'tanä bajca tzämsinti pancab machcatac u chi utzba, desde jinq'uin tzämsinti aj Abel, ni u chi tu toja tu jut Diosba, ixta jinq'uin chämi aj Zacarías, u yajlo' aj Berequías jini tzämsintiba bajca an a ch'ujlaba tu ch'ejpa ni altaba. \v 36 Totojtoj cälbenetla cache' upete ni tanä jiniba anela täcä a xe a toje'la. \s1 Jesús llora sobre Jerusalén \r (Lc. 13.34‑35) \p \v 37 ’¡Anela tä Jerusalén, anela que a tzämsenla ajt'anob ta Dios, y a wäc'benla t'oc ji'tun machcatac Dios u täscun bajca anetla! Jäynumixti coli cä mote'etla con to'o a ch'ocob, ca' chich untu na' piyo' u mote' u ch'oc tu yaba u wich', y anelaba mach a wolila cä chen ca' jini t'oc anela. \v 38 Ubinlaba, ni bajca anetlaba con to'o a noj ch'u'ul ototlaba Dios chich u waläcti. \v 39 Uc'a totojtoj cälbenetla, desde bada mach uni' xet a chänenonla ixta que jinq'uin a xe a wäle'la ca'da: “Ch'u'ul ayan jini u te tu c'aba' Cajnojala”. \c 24 \s1 Jesús dice que el templo será destruido \r (Mr. 13.1‑2; Lc. 21.5‑6) \p \v 1 Jinq'uin pasi aj Jesús tama ni noj ch'u'ul otot, bixe u chen, u natz'i u yajcänt'anob tuba u ye'benob u pitzilan ni noj ch'u'ul otot jini. \v 2 Uneba u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―¿A chänenla upete ni jini? Totojtoj cälbenetla cache' mach uxin tä colan niump'e ji'tun tz'äjca tu pan u lot sin que mach jinescac. \s1 Señales antes del fin \r (Mr. 13.3‑23; Lc. 21.7‑24; 17.22‑25, 31) \p \v 3 Jinq'uin ya' chumca tu pam ni noj tz'ic u c'aba' Olivasba, u natz'i u yajcänt'anob u c'atbenob u juntuma ca'da: \p ―Älbenon t'ocob, ¿caxca q'uin u xe u chen pasa ni a wäliba? ¿Cua' jini u xe tä chäncan uc'a wina'tintic cache' ya' a te, y cache' atz'äcti q'uin tuba xupic u pancab? \p \v 4 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da: \p ―Iranla jiq'uin, mach me'ixto ajnic machca u sucpecänetla. \v 5 Uc'a q'uen u xe tä te täj c'aba', u yäle'ob ca'da: “No'on naj Cristojon”, y q'uen u xe u sucpecänob. \v 6 A xe a ubinla cache' an jo'yan pancab y cache' u xe tä ajtä täcä cachichcada pancab. Iranla jiq'uin que mach u bäc'tesanetla, uc'a c'änä chich que u chen pasa najtäcä ni jini. Pero mach to jin u xupiba u pancab ni jini. \v 7 Uc'a u xe tä ch'oye jo'yan. Ump'e noj cab u xe u jule' uba tuyac'o otro noj cab. Untu ajnoja u xe u jule' uba tuyac'o otro ajnoja. U xe tä ajtä noj toyoben yaj. U xe tä ajtä wi'na. U xe tä ajtä noj gran ajchaban cachichcada tu pancab. \v 8 Pero upete ni jindaba, u tä'quiba to ni noj tz'ibajtesia que u xe tä ajtäba. \p \v 9 ’Jinq'uinba, a xe tä äc'canla tu c'äb machca u tz'ibajtesanetla, y a xe tä tzämsintela. Y upetejob mach uxin u yolin u chänenetla uc'a a tz'ombenonla. \v 10 Jinq'uinba, q'uen u xe tä ajtä machca u xe tä sujtä tu patob. U xe tä ajtä q'uen machca u yäq'ue' tä c'äbä u lot. U xe tä ajtä q'uen machca u maläc cräxna'tan ubajob t'oc u lot. \v 11 Y u xe tä ch'oye jimba q'uin jini q'uen ajjop'ojti'ob u yäle' cache' ajt'an ta Dios, y q'uen machca u xe u sucpecän. \v 12 Uc'a u xe tä c'ac'a' q'ue'nan ni malujle pancab, jin uc'a q'uen u xe u yäctan u yajna'tan ubajob. \v 13 Machca u c'älen upete ni jini ixta tu xupiba, sin sujlec tu pat, Dios u xe u japän. \v 14 U xe tä tz'ayquinte cachichcada pancab cache'da an bajca u chen manda Dios tuba u yubinob upete a'ajtä pancab. Ji'pat de jinda, u xe tä c'ote u xupiba q'uin pancab. \p \v 15 ’A xe a chänenla u yute cua' chichca mach utz tama ni ch'u'ul otot ixta u yäq'ue'ob cua' chichca tuba ch'u'ul c'ajti'cac en lugar de Dios, jini que mach yo Dios u chänenba. Jin une ni u yäli aj Daniel, ajt'an ta Dios oniba cache' u xe u chen pasa ―machca u tzique', c'änä u chen entende―. \v 16 Jinq'uinba, machcatac ya'an tan noj cab tä Judea, c'änä pasic tä putz'ejob pan noj tz'ic. \v 17 Machca ya'an tu pam u cha'täq'uib otot isqui, mach ni' sujlec tan yotot u ch'e' cua' chichca. \v 18 Machca ya'an tä patan tan pimi, mach ni' sujlec u ch'e' u buc tan yotot. \v 19 Ac'ä tä' lástimajob ni ixictac machcatac c'ojo t'oc u tz'isaba jimba q'uinob jini, y machcatac ch'oc to u bijch'ocba. \v 20 C'atbenla Dios jiq'uin, que mach u chen pasa tu q'uini sisi, ni tu q'uini ch'ämbäji jinq'uin c'änä pasiquet tä putz'ela. \v 21 Uc'a jimba q'uinob jiniba u xe tä ajtä noj gran tz'ibajtesia, jini que mach bay ajni desde jinq'uin uti u pancabba ixta bada, y mach uxin tä sujtä tä ajtä ca' jini. \v 22 Si fuera Dios mach u tz'ita'esan ica ni q'uin jini, niuntu mach uxin u japän uba t'oc chämo. Pero uc'a machcatac u yaqui Diosba, u xe chich u tz'ita'esan ni q'uinob jini. \p \v 23 ’Si machca chichca u yälbenetla jiq'uin ca'da: “Iranla, ya'anda naj Cristo”, o “Iranla, ya'an nanti”, mach a tz'onänla. \v 24 Uc'a u xe tä te machca u päpä' äle' cache' une naj Cristo, o cache' une ajt'an ta Dios, y u xe u chenob q'uen cua' chichca ta chänintic, y q'uen milagros tuba u jiran si u chen trebe u sucpecänob täcä ixta jini machcatac yäcä an uc'a Dios. \v 25 Bada jiq'uin, acä worin älbetla. \v 26 Jin uc'a jiq'uin, si u yälbenetla machca chichca ca'da: “Ubinla, ya'an nanti bajca mach cuxu niuntu ni aj Cristo”, mach xiquet a chänenla. O si u yälbenetla: “Ya'an mucu tama ump'e otot”, mach a tz'ombenla. \v 27 Uc'a ca' chich a chänenla u lem ni chawäc u pase tä weti q'uin u chictan ixta tä pomi q'uin, ca' jini täcä u xe u chen pasa jinq'uin cä xe tä te no'on, que sutwänon de winic. \v 28 Uc'a cachichcada ajnic cua' chichca chämen, ya'i chich u xe u motlan uba ni ajma' tuba u c'uxe'. \s1 Cómo vendrá el Hijo del Hombre \r (Mr. 13.24‑37; Lc. 21.25‑33; 17.26‑30, 34‑36) \p \v 29 ’Cuanta laj tz'äcti u chen pasa ni tz'ibajtesia jiniba, seb u xe tä it'obnan ni q'uin. Ni uj mach uxin u chictan. Ajlucerojob tä cielo u xe tä yälo. Upete ni ya'an tä cielo q'uen u muc'obba u xe tä laj niquinte. \v 30 Jinq'uin u xe tä chectan tä cielo cache' ya' cä te no'on que sutwänon de winic. Jinq'uinba, upete a'ajtäjob pancab u xe u chen uq'uejob. U xe u chänenonjob, no'on que sutwänon de winic, cache' cä xe tä te tama ump'e noj bucla tä cielo t'oc cä poder y t'oc cä noj pitzilan. \v 31 Cä xe cä täscun cä ángelojob t'oc noj corneta tuba u mote'ob ni machcatac yäcäjtac uc'a Diosba, cachichcada ajnicob ixta tu chämp'elma u jo u pancab, desde tu jo cielo ixta tunxe u jo cielo. \p \v 32 ’Tic ta' c'ajalinla cua' u ye'benetla ni te' higo. Jinq'uin a chänenla u pase u nuc', y u ch'oc yopin, a wila chich cache' mach ni' q'uen yo ta wa'lec noj ticäw q'uin. \v 33 Che' chich täcä, jinq'uin a chänenla que u chen pasa upete ni jini, a xe a wina'tanla que jin ni mero u q'uini ta sujlecon. \v 34 Totojtoj cälbenetla que mach to laj cham ni gente ya'an badaba jinq'uin u xe u chen pasa upete ni jini. \v 35 Ni cielo y u pancab u xe tä xupo. Ni cä t'anba mach uxin tä colan niump'e sin que mach laj utic cumpli. \p \v 36 ’Niuntu mach yuwi camba q'uin ni camba hora u xe u chen pasa ni jinijob. Ni ángelojob ta Dios täcä ya'an tä cieloba mach yuwijob. Seq'uen cä Pap une ya'an tu c'ajalin. \p \v 37 ’Ca' chich u chi pasa tu q'uini aj Noé, che' chich u xe u chen pasa täc xe tä te no'on que sutwänon de winic. \v 38 Jinq'uin mach to an ni noj lup, ni a'ajtäjob pancab u c'uxnanob, u buc'ajob, u lotojanob, y u yäq'ue' u jixic ch'ocjob tä lotojan, ixta jimba q'uin que ochi aj Noé tama u noj jucub. \v 39 Mach se'in ti tu c'ajalinob cua' u xe u chen pasa ixta que jimba q'uin jini que c'oti chich ni noj lup y u laj tzämsi chich upetejob. Ca' jini u xe u chen pasa täc xe tä te no'on que sutwänon de winic. \v 40 Jimba q'uin jini cha'tu winic u xe tä ajtä tä patan; untu u xe tä ch'ämcan, y untuba u xe tä colescan. \v 41 Cha'tu ixic u xe tä ajtä tä juch'ob. Untu u xe tä ch'ämcan y untuba u xe tä colescan. \p \v 42 ’Wäybetanla jiq'uin, uc'a mach a wila cua' hora u xe tä te ni a Wajnojala. \v 43 Tic ta' c'ajalinla, jiq'uin, si fuera u yum ump'e otot yuwina'tan ica cua' hora u xe tä c'ote ajxuch', uneba u wäybetan y mach u yäcta ochic ni ajxuch' tan yotot. \v 44 Jin uc'a cälbenetla anela täcä cache' c'änä ajniquetla listo, uc'a no'on que sutwänon de winic cä xe tä te ump'e hora que anela mach a wina'tala. \s1 El siervo fiel y el siervo infiel \r (Lc. 12.41‑48) \p \v 45 ’¿Caxcaba ajpatan jiq'uin, que u paq'uin chen ca' chich u yälbinte u chen, y an u c'ajalin? Jin une u yum otot u yäc'bi tu c'äb upete cua' chichca tuba u yäc'ben cua' u c'uxe' ni otros ajpatanob tu horäji. \v 46 Noj ch'a'aljin tuba ni ajpatan jini jinq'uin u c'ote u chänen u yum otot cache' mu' u chen ca' chich u yäc'bi u chenba. \v 47 Totojtoj cälbenetla cache' niump'e cua' mach uxin tä colan sin que mach u yäc'ben tu c'äb jini u yajpatan tuba u chen manda. \v 48 Pero si mach utz u c'ajalin jini ajpatan y u yäle' tan u pixan ca'da: “Cä yumba mach to uxin tä se'in te”, \v 49 y si u täq'ue' u cune' ni otros ajpatanob, y u bon chibälnan t'oc ajchibajob y u bon c'uxnanob t'oc, \v 50 u yum ni ajpatan jini u xe tä te ump'e q'uin jini que mach mu' u pijnan, y ump'e hora que mach yuwi une. \v 51 Y u xe u yäc'ben ump'e noj toji'tanä tä' c'uxba. U xe u chen castiga nämte' t'oc ni ajsusuccheriajob. Ya' jini u xe u chen uq'ue, y u xe u chen cäch'äcne yej. \c 25 \s1 El ejemplo de las diez muchachas \p \v 1 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u xe tä ajtä ca'da une: Ajni diez telomilba que ya'an u pijnanob ajlotojan t'oc u candil tu c'äbob. \v 2 Cinco de unejobba q'uen u c'ajalinob, y cinco de unejobba mach totoj an u c'ajalinob. \v 3 Jini mach totoj an u c'ajalinobba u bisijob u candil, pero mach u bisijob más gas. \v 4 Jini q'uen u c'ajalinobba u bisijob u candil y u bisijob täcä u botella de gas. \v 5 C'ac'a' jäläcni najlotojan, mach se'in c'oti. Ti wäye tu jutob y laj wäyijob. \v 6 Tänxin ac'äb u yubijob ump'e noj t'an ca'da: “¡Iranla, ya' u te ni ajlotojan! Seb xiquet a nuc'tanla”. \v 7 Jinq'uin u yubijob, ch'oyijob ni telomilba jini u chen listujob u candil. \v 8 Ni mach totoj an u c'ajalinobba, u yälbijob ni más q'uen u c'ajalinob ca'da: “Benon t'ocob tz'ita' a gasla, uc'a mu' u täpo ni cä candil t'ocob”. \v 9 Jini q'uen u c'ajalinobba u p'albijob ca'da: “Cux mänä ta'ala bajca u choncan uc'a mach xic u chen falta täc'a t'ocob ni ta'ala täcä”. \v 10 Mientras bixi u mäne'ob ni gas, c'oti ajlotojan. Jini listo ayan u pijnanobba ochijob t'oc nämte' najlotojan tama otot bajca u xe tä c'uxnanob. De ya'i mäcbinti u ti' ni otot. \v 11 Ji'pat c'otijob täcä ni telomilba bixi u mäne' u gasba, u yäle' ca'da: “¡Cajnoja, Cajnoja! Jäbbenon t'ocob ti' ni otot”. \v 12 Ni ajlotojan u p'ali ca'da: “Totojtoj cälbenetla, anelaba mach cä chet conocela”. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Wäybetanla jiq'uin, uc'a anela mach a wila camba q'uin ni cua' hora cä xe tä sujtä, no'on que sutwänon de winic. \s1 El ejemplo de los talentos \p \v 14 ’Ni gente que ya'an tu manda ni Dios ya'an tä cieloba, es ca' u yajpatanob untu winic. Jini winic tu bixe nat u joq'ui u yajpatanob, y u yäc'bi tu c'äbob u taq'uin. \p \v 15 ’Untu u yäc'bi cinco mil de säsäc taq'uin. Otro untu u yäc'bi chap'e mil. Otro untu u yäc'bi ump'e mil. U yäc'bi cada juntu ca' chich an u c'ajalin tuba u q'ue'nesan ni taq'uin. De ya'i bixi nat ni winic. \v 16 Jini u ch'i cinco mil de säsäc taq'uinba, bixi u sacän cua' u chen t'oc ni taq'uin. U chi gana t'oc otros cinco mil más. \v 17 Che' chich täcä u chi ni u ch'i chap'e milba. U chi gana täcä otros chap'e. \v 18 Jini u ch'i ump'e milba, bixi t'oc y u chi ump'e noj ch'en tuba u muque' ni taq'uin u yäc'bi u yumba. \p \v 19 ’Cuantu c'ac'a' jäläcni u bixe u yum ni ajpatanob jini, sujli tä cha'num, u jiran cua'tac u chi ni ajpatanob t'oc jini taq'uin. \v 20 Jinq'uin c'oti jini u ch'i cinco mil de säsäc taq'uinba, u täsi otros cinco mil, u yäle' ca'da: “Cä yum, cinco mil de säsäc taq'uin a wäc'bonba, iran ya'anda otros cinco mil acä chi gana t'oc”. \v 21 U yum u yälbi ca'da: “Utz chich, mejor cajpatanet, a chi chich tu toja. T'oc tz'ita' a chi tu toja. Bada q'uen cä xe cä'benet ta' c'äb, ch'a'alesan ajin ca' chich ch'a'a cäjin no'on”. \v 22 C'oti täcä jini u ch'i chap'e milba u yäli ca'da: “Cä yum, ni chap'e mil de säsäc taq'uin que a'bonba, iran cache' acä chi gana t'oc otros chap'e”. \v 23 U yum u yälbi ca'da: “Utz chich, mejor cajpatanet, a chi chich tu toja. T'oc tz'ita' a chi tu toja. Bada q'uen cä xe cä'benet ta' c'äb, ch'a'alesan ajin ca' chich ch'a'a cäjin no'on”. \v 24 Ji'pat c'oti täcä ni u ch'i ump'e milba u yäli ca'da: “Cä yum, ti täj c'ajalin cache' tä' cäräxet, a laj ch'ämben u jut ni päc'äbi que u päq'ui a wajpatanob, bajca mach a päq'ui cua' y bajca mach a t'it'i cua'. \v 25 Jin uc'a bäc'ton y cä ch'i ni taq'uin que a'bonba cä muqui yaba cab. Badaba cä täsbet uc'a ta'a chich une”. \v 26 U p'ali u yum ni ajpatan, u yälbi ca'da: “Aneba, tz'ubet, mach a che servi ta cajpatan. Ti ta' c'ajalin cache' no'on cä laj ch'ämben u jut bajca mach cä päq'ui, y bajca mach cä t'it'i cua'. \v 27 Jin uc'a yoli a wäq'ue' cä taq'uin ti'o banco, uc'a bada que asujlonba cä pa'sen une con to'o ni u chi gana ya'iba”. \v 28 De ya'i u yum ni ajpatan u yälbi machcatac ya'anob nämte' t'oc ca'da: “Jajbenla jiq'uin ni taq'uin, y äc'benla ni machca u cänäntan diez milba. \v 29 Uc'a machca u cänäntanba, u xe tä äc'binte más, y mach uxin u chen falta tuba. Ni machca mach u cänäntaba, ixta lo que u cänäntanba u xe tä pa'säbinte. \v 30 Pa'senla jini ajpatan que mach u che serviba. Julula päti tan it'obni. Ya'i u xe u chen uq'ue y u xe u chen cäch'äcne yej”. \s1 El juicio de las naciones \p \v 31 ’Täc te no'on que sutwänon de winic, t'oc cä noj pitzilan y t'oc upete ni ch'u'ul ángelojob ta Dios, cä xe tä chumtä tä manda t'oc noj poder. \v 32 De ya'i u xe u laj woye' uba täc pänte' upete ni a'ajtäjob pancab. Y no'on cä xe cä laj jec'lanob, ca' chich u jeq'ue' u oveja t'oc ajchibu ni ajcänänya. \v 33 Cä xe cäq'ue' ni oveja täc noj, ni ajchibu täc tz'ej. \v 34 Jinq'uin no'on de Ajnojalon cä xe cälbenob ni an täc nojba: “La'ixla, anela que cä Pap u ch'u'ul chetla. Ta'ala chich une bajca u chen manda ni Dios, jini u worin tusbetla desde jinq'uin uti u pancabba. \v 35 Uc'a cä na'ti jitz'o, y a c'uxnesonla. Cä na'ti tiquin ti'a, y a buc'sonla. Numon ca' untu ajpäpä'cab, y a wosonla tan a wotot. \v 36 Ajnon sin buc, y a wäc'bonla cä buc. Ajnon c'ojo, ajnet a wiranonla. Ajnon tä cárcel, ajnet a chänenonla”. \v 37 De ya'i ni machcatac an tu tojajobba u xe u yäle'ob ca'da: “Cajnoja, ¿caxca q'uin cä chänet t'ocob a na'ti jitz'o y cä'bet t'ocob cua' a c'uxe'? ¿O a na'ti tiquin ti'a y cä'bet t'ocob cua' a wuch'en? \v 38 O ¿caq'uin cä chänet t'ocob ca' untu ajpäpä'cab y coset t'ocob tan cotot? ¿O sin buc y cä'bet t'ocob a buc? \v 39 O ¿caq'uin cä chänet t'ocob c'ojo o tä cárcel y ajnon quiranet t'ocob?” \v 40 Y no'on ni Ajnojalonba cä xe cä p'albenob ca'da: “Totojtoj cälbenetla, jinq'uin a ch'ämbila yajin untu de ni quermanojobda ni más u ch'och'ocajobba no'on chich une a ch'ämbonla yajin”. \p \v 41 ’De ya'i cä xe cälbenob täcä ca'da ni machcatac ya'an täc tz'ejba: “Tz'eje abala t'oc no'on. Anela choco anetla uc'a Dios. Cuxla tama ni noj c'ac' que mach uxin tä täpo nuncaba, jini worin uti tuba aj Satanás con to'o u yajc'äncanobba. \v 42 Uc'a cä na'ti jitz'o, y mach a'bonla cua' cä c'uxe'. Cä na'ti tiquin ti'a, y mach a'bonla cua' cuch'en. \v 43 Numon de ajpäpä'cab y mach a wosonla tan a wotot. Ajnon sin buc y mach a'bonla cä buc. Ajnon c'ojo y ajnon tä cárcel, y mach ajnet a wiranonla”. \v 44 Unejob täcä u xe u p'alän ca'da: “Cajnoja, ¿caxca q'uin cä chänet t'ocob a na'tan jitz'o, a na'tan tiquin ti'a, o numet de ajpäpä'cab o ajnet sin buc, ajnet c'ojo, o tä cárcel, y mach cä cherbet t'ocob lo que c'änä cherbintiquet?” \v 45 No'on cä xe cä p'albenob ca'da: “Totojtoj cälbenetla, jinq'uin mach a cherbila untu de ni más ajch'och'ocajobdaba lo que c'änä cherbintic, no'on täcä mach a cherbonla”. \v 46 Unejobba u xe tä äc'binte ni toji'tanä que mach uxup nuncaba. Y ni machcatac an tu tojaba u xe tä äc'binte paq'uin cuxlecob. \c 26 \s1 Planes para prender a Jesús \r (Mr. 14.1‑2; Lc. 22.1‑2; Jn. 11.45‑53) \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús u tzupsi u yäle' upete ni t'anda, u yälbi u yacänt'anob ca'da: \p \v 2 ―A wila chich cache' chabi u tä'can ni q'uin ch'uje ta paxcu', y no'on que sutwänon de winicba cä xe tä äc'can tä c'äbä tuba äc'cacon tä cruz. \p \v 3 Jinchichba q'uin jini ni ajnojajob pale, y jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba y ajt'äbälajob tuba ni caj u woyi ubajob pan otot tuba ni mero no' ajnoja pale u c'aba' aj Caifásba. \v 4 Cayi u ch'e' u c'ajalinob tuba u jiran cache' u ch'e' u q'ueche' aj Jesús t'oc sucpecya y u tzämsenob. \v 5 U yälijob täcä: \p ―Mach yo cä q'ueche'la tama ni noj q'uin ch'ujeba, uc'a mach xic u jobän uba ni caj. \s1 Una mujer unge a Jesús \r (Mr. 14.3‑9; Jn. 12.1‑8) \p \v 6 Ya'an aj Jesús tä Betania, tama yotot jini aj Simón, jini ajni c'ojo t'oc c'unen pächiba, ni yaj u c'aba' lepraba. \v 7 C'oti bajca an aj Jesús untu ixic t'oc untz'it yoc botella de pitzil ji'tun tu c'äb, tulu t'oc jätz'äcnib tä' choj u valorba. U ch'i u colbi tan u pam aj Jesús bajca chumca tä c'uxnan. \v 8 Jinq'uin u chäni u yajcänt'anob cua' uti, cäräx'ijob, u yälijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a cräx uti ni jätzäcnib jini? \v 9 Uc'a ni jini u yoli choncac choj ca' chich u chen valeba y pucbintic u taq'uini ni pobrejilba. \p \v 10 Yuwi chich aj Jesús cua' mu' u yäle'ob, u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a jaq'uesben ujin ni ixicda? Tä' utz ni cua' u cherbonba. \v 11 Uc'a ni pobrejilba, ya' chich paq'uin an t'oc anela. No'onba mach paq'uin anon t'oc anela. \v 12 Uc'a jinq'uin u coli ni jätz'äcnib jini täjcac'o, u worin chi une ca' jini tuba jinq'uin cä xe tä mujcan. \v 13 Totojtoj cälbenetla, cachichcada tu pancab tz'ayquintic ni t'an ta Diosba, ya' chich u xe tä tz'ayquinte täcä cua' u chi ni ixicda. \s1 Judas traiciona a Jesús \r (Mr. 14.10‑11; Lc. 22.3‑6) \p \v 14 Untu de ni doce u yajcänt'an aj Jesús u c'aba' aj Judas Iscarioteba, bixi bajca an u yajnojajob pale. \v 15 U yälbijob ca'da: \p ―¿Jäyp'e a wo a wäc'benonla tuba cä'benetla ta' c'äb aj Jesús? \p Unejob u tzicbi treinta säsäc taq'uin. \v 16 Desde jimba hora jini aj Judas cayi u sacän cache'da u yäq'ue' tä c'äbä aj Jesús. \s1 La Cena del Señor \r (Mr. 14.12‑25; Lc. 22.7‑23; Jn. 13.21‑30; 1 Co. 11.23‑26) \p \v 17 Primer q'uin de ni q'uin ch'uje, jini q'uin que u c'uxe'ob ni waj sin jusonibba, u natz'i u yajcänt'anob aj Jesús u yälbenob ca'da: \p ―¿Cada a wo cä tuse' t'ocob tuba a c'uxe' ni cua' tä c'uxcan ta paxcu'? \p \v 18 Uneba u yäli ca'da: \p ―Cuxla tan caj tu yotot untu winic, y älbenla ca'da: “Ni Maestro u yäle' ca'da: Tz'ita' yo ta tz'äctac ni q'uin tuba tzämsinticon. Ta' wotot cä xe cä c'uxe' ni cua' tä c'uxcan ta paxcu' t'oc cajcänt'anob”. \p \v 19 Ni ajcänt'anob u chijob chich ca' chich u yälbi aj Jesús u chenob, y u tusijob ni cua' tä c'uxcan ta paxcu'. \p \v 20 Cuanta ochi ac'äb, chunwäni tä c'uxnan t'oc ni doce u yajcänt'anob. \v 21 Mu'to u c'uxnanobba, u yäli ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla, untu de anela u xe u yäq'ue'on tä c'äbä. \p \v 22 C'ac'a' ch'ocomi u pixanob, u täq'ui u juntu äle'ob ca'da: \p ―¿No'on wäreca, Cajnoja? \p \v 23 Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―Jini nämte' u jup'e' u c'äb t'oc no'on tan platoba, une ni u xe u yäq'ue'on tä c'äbä. \v 24 Toj chich une, no'on que sutwänon de winicba cä xe tä cherbinte ca' chich u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba. Pero ¡ac'ä tä' lástima jini winic u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba! Más utzica tuba jini winic si fuera mach päncäbac. \p \v 25 De ya'i aj Judas jini que u xe chich u yäq'ue' tä c'äbäba, u yäli ca'da: \p ―¿No'on wäreca, Maestro? \p Aj Jesús u yälbi: \p ―Ane chich a totoj äli. \p \v 26 Jinq'uin mu'to u c'uxnanobba, aj Jesús u ch'i ni waj, u ch'u'ul chi. De ya'i u taji, u yäc'bi u yajcänt'anob, u yälbijob ca'da: \p ―Da, c'uxula. Jindaba cä cuerpo une. \p \v 27 U ch'i täcä ni vaso, u ch'u'ul chi, u yäc'bijob, u yälbijob ca'da: \p ―Uch'enla apetela ni jinda. \v 28 Jindaba cä ch'ich'e une, u ye'e' cua' u xe u chen Dios por anela, ca' chich u yäli jinq'uin u yäc'bonla ni tzijib t'an. Jini ch'ich'daba u xe tä ancäran uc'a pa'säbintic u tanäjob q'uen a'ajtäjob pancab. \v 29 Bada cälbenetla cache' mach uni' xon cuch'en cha'num u c'ab ni jut uvada, ixta jimba q'uin jini jinq'uin cä xe cuch'enla ni tzijib c'äb uva ya'i bajca an u chen manda cä Papba. \s1 Jesús anuncia que Pedro lo negará \r (Mr. 14.26‑31; Lc. 22.31‑34; Jn. 13.36‑38) \p \v 30 Cuanta u chijob c'ay pasijob ya'i, bixijob tu pam ni noj tz'ic u c'aba' Olivas. \v 31 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Apetela a xe a waläctanonla jimba ac'äbda. Uc'a tz'ibi chich ayan ca'da: “Cä xe cä tzämsen najcänän oveja y ni u oveja u xe u laj puclan uba”. \v 32 Y cuanta cuxponba, cä xe tä c'ote tä Galilea najtäcä no'on; anelaba ji'pat. \p \v 33 Aj Pedro u p'ali, u yälbi ca'da: \p ―Mach u che si upete u waläctanetob, pero no'onba mach bay uxon cä waläctanet. \p \v 34 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Totojtoj cälbenet: Jimba ac'äbdaba, antes de u chen uq'ue ajtze, ane a xe a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce. \p \v 35 Aj Pedro u yäli ca'da: \p ―Mach u che si tzämsinticon t'oc ane, pero mach uxon cäle' que mach cä chet conoce. \p Che' chich u yäli upete u yajcänt'anob ca' jini. \s1 Jesús ora en Getsemaní \r (Mr. 14.32‑42; Lc. 22.39‑46) \p \v 36 De ya'i c'oti aj Jesús t'oc u yajcänt'anob tama ump'e bojte' bajca an päc'äbi. U c'aba' ya'i Getsemaní. U yälbijob ca'da: \p ―Chumi'ixtola wida, no'onba cä ne' xe nanti cä chen c'änti'ya. \p \v 37 U bisi aj Pedro y u cha'tuma u ch'ocob aj Zebedeo. U täq'ui tä c'ac'a' ch'ocoman u pixan ixta uc'ni u pixan. \v 38 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Ac'ä mäx u ch'ocoman cä pixan uc'a cä na'tan cache' cä xe tä chämo. Colenla wida, wäybetanla t'oc no'on. \p \v 39 Bixi más pänte' tz'ita', de ya'i nocwäni u chinjatz'i u pam tä cab u chen c'änti'ya, u yäle' ca'da: \p ―Cä Pap, si u ch'e', japänon t'oc ni tz'ibajtesiada, sin que cä ch'e'. Pero mach utic ca' co no'onba; utic chich ca' a wo aneba. \p \v 40 De ya'i sujli bajca an u yajcänt'anob, y u chänijob cache' mu' u wäye. U yälbi aj Pedro ca'da: \p ―¿Niump'e hora mach a chi trebe a wäybetanla t'oc no'on? \v 41 Wäybetanla jiq'uin, y chen c'änti'yala, uc'a mach tic ta'wac'ola cua' u yäc'benet a säte'la. A pixanlaba yo chich u chen tu toja, pero a cuerpola mäx u säte'. \p \v 42 Bixi tä cha'num u chen c'änti'ya, u yäle' ca'da: \p ―Cä Pap, si mach u ch'ä a japänon t'oc ni tz'ibajtesiada sin que mach cä ch'e', chen ca' chich a wo ane. \p \v 43 Sutwäni tä cha'num aj Jesús y u chänijob cache' ya'anob tä wäye, uc'a tä' wäye yo u jutob. \v 44 U yäcti tä wäyejob, bixi u chen c'änti'ya u yuxpetz'ib. U yäle' tan u c'änti'ya ca' chich u yäli najtäcä. \v 45 De ya'i sutwäni tä cha'num bajca an u yajcänt'anob, u yälbijob ca'da: \p ―Wäyenla bada y ch'ä abala. ¡Iranla! Bada ac'oti u horäji tuba äc'cacon tu c'äb ajcherajtanäjob no'on que sutwänon de winic. \v 46 Ch'oyenla, cola. Iranla, ya' u te jini machca u xe u yäq'ue'on tä c'äbä. \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mr. 14.43‑50; Lc. 22.47‑53; Jn. 18.2‑11) \p \v 47 T'an to u chen aj Jesús, c'oti aj Judas, untu de ni docejobba. C'oti nämte' t'oc une noj q'uenel gente t'oc u machit y t'oc u te' tu c'äb. Ni gente jiniba ajnojajob ta pale y ni ajt'äbäla ta caj u täsquijob. \v 48 Aj Judas, jini u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba, u worin älbijob ni gente ca'da: \p ―Machca a chänenla cä xe cä tz'utz'änba jin une. Q'uechela. \p \v 49 De ya'i seb u natz'i aj Jesús, u yälbi ca'da: \p ―Tanet, Maestro. \p Y u tz'utz'i. \v 50 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Cä lot, ¿cua' a t'an atet ane? \p De ya'i c'oti noj q'uenel gente u juli uba tuyac'ojob aj Jesús y u q'uechijob. \p \v 51 Untu de ni ya'anob t'oc aj Jesúsba u jup'i u c'äb u päye' u machit bajca an tu pat, u yäc'bi t'oc untu u yajpatan ni mero no' ajnoja pale. U chunjätz'bi u chiquin. \v 52 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Suti' äc'ä na machit tu pat, uc'a upete machcatac u tzämsen u lot t'oc machitba, t'oc machit u xe tä tzämsinte täcä. \v 53 ¿A wäle' quira cache' mach u ch'ä cä c'atben cä Pap bada tuba u täscun más de doce mil ángelojob u japänon? Si cä c'atben ica, u täscun chich. \v 54 Pero si ca' jini, ¿cache'da jiq'uin a wäle'la que u xe tä tz'äctan tä ute jini worin tz'ibi tama u jun Dios cache' c'änä tz'ibajtescaconba? \p \v 55 Jinchichba rato jini aj Jesús u yälbijob ni gente ca'da: \p ―¿A wäle'la quira cache' ajxuch'on jin uc'a atetla t'oc a machit y t'oc a te'la ta' c'äb tuba a q'ueche'on? Upete q'uin acä chumtä tama noj ch'u'ul otot cä ye'e' u t'an Dios y mach a q'uechonla. \v 56 Pero upete mu' u chen pasa ca'da uc'a tz'äctac tä ute ca' chich u tz'ibi ajt'anob ta Dios oniba. \p De ya'i upete u yajcänt'anob aj Jesús u waläctijob y laj putz'ijob. \s1 Jesús delante de la Junta Suprema \r (Mr. 14.53‑65; Lc. 22.54‑55, 63‑71; Jn. 18.12‑14, 19‑24) \p \v 57 Ni machcatac u q'uechi aj Jesúsba u bisijob tu yotot aj Caifás, mero noj ajnoja pale. Ya'i chich worin woyo ayanob täcä jini que tä' yuwijob ni ley taj Moisésba y ni ajt'äbälajob ta caj. \v 58 Aj Pedroba u natil tzäypäti aj Jesús ixta que c'oti can yotot mero no' ajnoja pale. Jinq'uin ochi ya'i pan otot, chunwäni nämte' t'oc ni ajcänän ch'u'ul ototob tuba u chänen cua'tac u xe u chen pasa. \p \v 59 Ni noj ajnojajob pale, y ni ajt'äbälajob, y upete ni aj äc'c'ajalinob u sacänob machca u sube' t'oc ump'e jop'ojti' tuba u yäq'ue' tä tzämsinte aj Jesús. \v 60 C'otijob chich q'uen u yäle' ni jop'ojti', pero mach u pojlijob niump'e que u yäq'ue' chämic. Ji'pat c'oti cha'tu u yäle' ump'e jop'ojti'. \v 61 U yälijob ca'da: \p ―Ni winicda u yäli ca'da: “No'on cä chen trebe cä jinesan ni noj ch'u'ul otot ta Dios, y uxp'e q'uin cä sujtä cä tz'osen”. \p \v 62 Wa'wäni mero no' ajnoja pale, u yälben aj Jesús ca'da: \p ―¿Mach a pojle cache' a xe a p'alän? ¿Mu' a ubin cache' mu' u yäle'ob tuba u sube'etob t'oc? \p \v 63 Aj Jesúsba mach u p'ali niump'e cua' une. Ni mero no' ajnoja pale u yälbi ca'da: \p ―Ni Dios cuxuba mu' u chänen. Totoj älbenon t'ocob si ane ni aj Cristojet, u Yajlo'et Dios. \p \v 64 Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―Ane chich a wäle' que jinon. Co cälbenetla täcä cache' a xe chich a chänenonla, no'on que sutwänon de winic, cache' cä xe tä chumtä tu noj ni Dios an u poderba, y cache' cä xe tä te täcä tama ump'e bucla tä cielo. \p \v 65 Jinq'uin u yubi ca' jini, ni mero no' ajnoja pale u tzili u buc de cräxle u yäle' ca'da: \p ―Tanä chich uc'a u yäli cache' mero u Yajlo' Dios. ¿Cua' tuba c'änä cäc'ala más machca u sube'? Iranla jiq'uin bada, anela chich a ubila u tanä. \v 66 ¿Cache' a wäle'la ane? \p Unejob u p'ali: \p ―C'änä chich tzämsintic une. \p \v 67 De ya'i u tubbijob u jut y u jätz'ijob, y otros u cunijob. \v 68 U yälbenob ca'da: \p ―Ane que a wäle' cache' aj Cristojet, pa'sen ta' c'ajalin caxca une u cunet. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mr. 14.66‑72; Lc. 22.56‑62; Jn. 18.15‑18, 25‑27) \p \v 69 Aj Pedroba ya' chumca päti pan ni otot. C'oti untu ixpatan bajca an une u yälben ca'da: \p ―Ane täcä nämte' ajnet t'oc aj Jesús ni u cab tä Galileaba. \p \v 70 Aj Pedro tu pänte' upete machca u yubinob u yäli que mach toj. U yäli ca'da: \p ―Mach cuwi cua' jini mu' a wäle'. \p \v 71 Pasi tä wa'tä ti' bojte'. Ya' jini otro untu ixic u chäni. Ni ixic u yälbi ni machcatac ya'an ya'i ca'da: \p ―Jini winicda täcä nämte' ajni t'oc aj Jesús jini u cäji tä Nazaretba. \p \v 72 Aj Pedro u yäli tä cha'num cache' mach toj ixta u c'ajti'bi u c'aba' Dios uc'a tz'onintic. U yäli ca'da: \p ―Mach cä che conoce ni winic jini. \p \v 73 Ji'pat tz'ita' machcatac ya'anob ya'i u natz'ijob aj Pedro u yälbenob ca'da: \p ―Totojtoj chich, ane täcä es untu de unejob. A t'an u ye'e' cache' jinet. \p \v 74 De ya'i aj Pedro u täq'ui cräxt'an ixta u c'ajti'ben u c'aba' Dios uc'a tz'onintic cache' mach toj. U yäli ca'da: \p ―Mach cä che conoce ni winic jini. \p Jimba rato u yäli ca' jini u chi uq'ue ajtze. \v 75 De ya'i aj Pedro ti tu c'ajalin u t'an aj Jesús ni u yälbi ca'daba: “Mach to u che uq'ue ajtze, aneba a xe a wäle' uxpetz' cache' mach a chon conoce”. De ya'i pasi päti aj Pedro y u c'ac'a' chi uq'ue. \c 27 \s1 Jesús es entregado a Pilato \r (Mr. 15.1; Lc. 23.1‑2; Jn. 18.28‑32) \p \v 1 Päscab ic'sapan upete ni ajnoja palejob y ni ajt'äbälajob ta caj u woyli ubajob tuba u ch'e' u c'ajalinob cache' u xe u yäq'ue' aj Jesús tä tzämsinte. \v 2 Cächä u bisijob aj Jesús bajca an ni gobierno, u c'aba' aj Poncio Pilato. \s1 La muerte de Judas \r (Hch. 1.16‑19) \p \v 3 De ya'i aj Judas, jini machca u yäq'ui tä c'äbäba, jinq'uin u chäni cache' u xe tä tzämsinte aj Jesús, ch'ocomi u pixan y sutwäni u sutatz'ben ni treinta säsäc taq'uin ni no' ajnoja palejob y ni ajt'äbälajob ta caj. \v 4 U yälbenob ca'da: \p ―Ump'e noj tanä chich acä chi, cäq'ue' tä tzämsinte untu que mach u chi u tanä. \p Unejob u p'albijob ca'da: \p ―¿Cua' päq'uin täc'a t'ocob? ¿Caxto une u chet manda a chen ca' jini? \p \v 5 U jinjuli tä cab ni säsäc taq'uin tama noj ch'u'ul otot. Pasi une, bixi u ch'uy cäche' uba tu luc'ub tuba chämic. \p \v 6 Ni noj ajnoja palejob u ch'i ni treinta säsäc taq'uin, u yälijob ca'da: \p ―Mach utz cäq'ue'la ni taq'uinda tama bajca u yälo taq'uin tan ch'u'ul otot, uc'a u tojquiba une machca u yäq'ui tä tzämsinte untu winic. \p \v 7 U ch'i u c'ajalinob u mäne' ni cab bajca u yälbinte cache' u cab ajpätp'etba tuba u muclibajob ajtejob nat que u chämojob ya'iba. \v 8 Jin uc'a jini cab u ch'i u c'aba' Ch'ich' y che' chich u yälbinte ixta bada. \v 9 Ca' jini tz'äcti tä ute ni t'an u yäli ajt'an ta Dios oni u c'aba' aj Jeremíasba, jinq'uin u yäli ca'da: “U ch'ijob ni treinta säsäc taq'uin u valor ni winic chonquiba. Uc'a ca' chich jini u yälijob aj Israel que u xe u toje'ob. \v 10 U ch'ijob ni taq'uin y u mänijob t'oc ni cab bajca u yälbinte cache' u cab ajpätp'et. Ca' jini uti ca' chich u yälbon Cajnojala utic”. \s1 Jesús ante Pilato \r (Mr. 15.2‑5; Lc. 23.3‑5; Jn. 18.33‑38) \p \v 11 Wa'ca aj Jesús tu pänte' ni gobierno, y ni gobiernoba u c'atbi ca'da: \p ―¿Ane quira ni Ajnojalet tuba aj judíosob? \p Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―Toj chich une, ane chich a wäli. \p \v 12 Jinq'uin u c'ac'a' sube'ob ni ajnojajob ta pale y ni ajt'äbälajob ta caj, uneba mach u p'ali niump'e cua'. \v 13 De ya'i aj Pilato u yälbi ca'da: \p ―¿Mach quira a ubi cua'tac u yäle'ob tuba u sube'etob? \p \v 14 Aj Jesúsba mach u p'ali niump'e t'an. Jin uc'a ni gobierno tajch'icwäni u jut u chänen ca' jini. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mr. 15.6‑20; Lc. 23.13‑25; Jn. 18.38―19.16) \p \v 15 Ni gobierno nämä u chaje' untu preso tama ni q'uin ch'uje ta paxcu', cachichcone que u c'atän ni caj chajcac. \v 16 Ajni mäcä jimba q'uinob jini untu winic u c'aba' aj Barrabás, que upete yuwi cua'tac u chi. \v 17 Jinq'uin moto ayanob ni gente, aj Pilato u yälbijob ca'da: \p ―¿Caxcamba winic a wo cä chajbenetla, aj Barrabás o aj Jesús, ni u yälbinte aj Cristoba? \p \v 18 Uc'a yuwi chich aj Pilato cache' u yäc'bijob aj Jesús tu c'äb uc'a mach yo u chänenob. \p \v 19 Jinq'uin ya' chumca aj Pilato bajca u chen manda, jit'oc u täscäbi tä älbinte ca'da: “Aneba mach a jup'e' aba a cherben cua' chichca ni winic jini que ayan tu tojaba, uc'a cä najli ni winic jini sami ac'äb, y c'ac'a' ch'ocomi cä pixan”. \p \v 20 Pero ni ajnojajob ta pale y ni ajt'äbälajob ta caj u yäc'ben c'ajalinob ni gente que u c'atänob chajcac aj Barrabás, y aj Jesúsba tzämsintic. \v 21 De ya'i u yäli tä cha'num ni gobierno ca'da: \p ―¿Caxcamba de ni cha'tujobba a wola cä chajbenetla? \p Ni gente u yälijob ca'da: \p ―Aj Barrabás co t'ocob a chajbenon t'ocob. \p \v 22 Aj Pilato u yälbijob ca'da: \p ―¿Cuaxca cä xe cä chen jiq'uin t'oc jini aj Jesús ni u yälbinte aj Cristoba? \p Upete u p'alijob ca'da: \p ―¡Tzämsintic tä cruz! \p \v 23 Ni gobierno u yäli: \p ―¿Caba tanä jiq'uin u chi? \p Unejob u chi más muc' noj t'an, u bon äle'ob ca'da: \p ―¡Tzämsintic tä cruz! \p \v 24 U chäni aj Pilato cache' mach u che trebe u japän, y upete lo que u chenba u yäc'ben u jobän uba más ni gente. Jinq'uin u chäni ca' jini, u ch'i ja' tuba u poque' u c'äb tu jut ni gente, u yäle' ca'da: \p ―Mach cä jup'u cäba no'on cäq'ue' tä tzämsinte ni winicda que an tu tojaba. Iranla ane cua' a cherbenla. \p \v 25 U p'ali upete ni gente, u yäli ca'da: \p ―Si ayan u tojquiba u chämo ni winic jini, tan u yälo täjcac'o t'ocob y tuyac'o cä ch'ocob t'ocob. \p \v 26 De ya'i ni gobierno u chajbijob aj Barrabás. U yäq'ui tä jätz'can aj Jesús, de ya'i u yäc'bijob tu c'äb ni soldadojob tuba u yäq'ue'ob tä cruz. \p \v 27 De ya'i ni soldadojob ta ni gobierno u bisijob aj Jesús tama u yotot jini gobierno, y upete ni soldadojob u woyli ubajob u junxoyma de une. \v 28 U laj pa'säbi u bucob aj Jesús tuyac'o, u xojbijob tuyac'o ump'e u noj chäclowen buc. \v 29 U yäc'bijob tan u pam ump'e u corona de jit'ib ch'ix, y u yäc'bijob untz'it oj u q'ueche' t'oc u noj. U noctäjob tu pänte', u susuc ch'u'ul c'ajti'inob, u yälbenob ca'da: \p ―¡Cä ch'u'ul c'ajti'inet ane, Ajnoja tuba aj judíosob! \p \v 30 U tubänob y u ch'ämbenob ni oj ya'an tu c'äbba, u yäc'benob t'oc tan u pam. \v 31 Cuantu xiq'uijob, u pa'säbijob tuyac'o ni u noj chäclowen buc, y u xojbijob ni u buc tuba chichba. De ya'i u bisijob tuba u yäq'ue'ob tä cruz. \s1 La crucifixión \r (Mr. 15.21‑32; Lc. 23.26‑43; Jn. 19.17‑27) \p \v 32 Jinq'uin bixe u chenob, u nuc'tijob untu winic, tä Cirene u cab, u c'aba' aj Simón. U cocoj äc'bijob u bisben u cruz aj Jesús. \p \v 33 C'otijob bajca ni u yälbinte cache' Gólgotaba, ni u yäle' tä yocot'an cache' bajca u yajtä u bäcpam ajchäme. \v 34 Jinq'uin c'otijob, u yäc'bijob aj Jesús vino xäbä t'oc ch'ajäl ja' tuba u yuch'en. Uneba u mitz'ti'i, y mach u ni' oli u yuch'en. \p \v 35 Cuanta u yäq'uijob tä cruz, u puclijob u buc, y u yäläsijob u jiran caxca une u xe u ch'e'. Jinq'uin u chijob ca' jini, pasi toj jini u yäli ajt'an ta Dios oni jinq'uin u yäli ca'daba: “U puclijob ni cä buc, y u yäläsijob tuba u jiran caxca une u xe u ch'e' ni cä buc tu pamba”. \v 36 De ya'i chunwäni ni soldadojob u cänäntanob. \v 37 U tz'ibijob bajca u yäle' cua' uc'a tzämsinti y u yäc'bijob tu pam u cruz u yäle' ca'da: “Jindaba aj Jesús ni Ajnoja tuba aj judíosob”. \p \v 38 U yäq'uijob täcä tä cruz cha'tu ajxuch' nätz'ä bajca an une, untu tu noj y untu tu tz'ej. \v 39 Machcatac u numejob ya'i u xiq'ue'ob, u cherben u pamob, \v 40 u yäle'ob ca'da: \p ―Ane a wäle' cache' a jinesan ni noj ch'u'ul otot, y uxp'e q'uin a tz'osen cha'num, japän aba jiq'uin. Si totoj u yajlo'et Diosba, jaquen bajca anet tä cruz. \p \v 41 Ca' chichda täcä ni ajnojajob ta pale, y jini machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisésba, y ni aj fariseojob, y ni ajt'äbälajob ta caj u bon xiq'ue'ob, u yäle'ob ca'da: \p \v 42 ―Otrosjob u japi, y uneba mach u ch'ä u japän uba. Si totoj Ajnoja tuba aj Israel, jaquic jiq'uin bajca an tä cruz bada, uc'a cä tz'ombenla chich. \v 43 U yäq'ui uba tu c'äb Dios, tax u japän bada jiq'uin si tä' yo Dios t'oc une, uc'a une chich u yäli ca'da: “No'on u Yajlo'on chich Dios”. \p \v 44 Ca' jini chich täcä u bon xiq'ue'ob ni ajxuch'ob, ni ya'anob nämte' t'oc tä cruzba. \s1 Muerte de Jesús \r (Mr. 15.33‑41; Lc. 23.44‑49; Jn. 19.28‑30) \p \v 45 Desde tänxin q'uin ixta ochiq'uin yäli it'obni tu pancab. \v 46 Jinq'uin ochiq'uin aj Jesús u chi noj gran t'an, u yäle' ca'da: \p ―Elí, Elí, ¿lama sabactani? ―ni t'andaba ca'da u yäle' une: Cä Dios, cä Dios, ¿cua' uc'a a waläcton? \p \v 47 Tulaj ayanob ya'i machcatac u yubi ca' jini, u yälijob ca'da: \p ―Aj Elías une mu' u joq'ue', ni ajt'an ta Diosba. \p \v 48 Jinchichba rato jini, ancäri untu de unejob tuba u ch'e' ump'e tz'u'i' ja'. U maji tama pajäl vino. De ya'i u läqui tuyac'o untz'it oj, u yäc'bi tu ti' aj Jesús tuba u yuch'en. \v 49 Otrojobba u yäli ca'da: \p ―Äctaxtola quiranla si u te aj Elías u japän. \p \v 50 Aj Jesús u chi noj gran c'ämbäl awät cha'num, y chämi. \v 51 Jinchichba rato jini ni noj noc' tama ni ch'u'ul otot jini u ch'äcmäque' tamaba tajqui tänxin, desde isqui ixta emä. Noj ajchaban u niqui u pancab, y ni ji'tun laj tzali u juntuma. \v 52 U jäbi uba u mucliba ajchämejob. Q'uen machcatac chämi oni que tuba chich Diosba cuxpijob. \v 53 Pasijob tan u muclibajob cuanta cuxpi aj Jesús, y c'otijob tama ni noj ch'u'ul caj tä Jerusalén. Q'uen machcatac u chänijob. \p \v 54 Ni ajmanda tuba cien soldadojob, t'oc ni soldadojob que ya'an nämte' t'oc u cänäntanob aj Jesús, jinq'uin u chänijob upete cua' chichca que u chi pasa y ni noj ajchaban, c'ac'a' bäc'tijob, u yäle'ob ca'da: \p ―Totojtoj chich ni winicda u Yajlo' chich Dios. \p \v 55 Ya' ajnijob ya'i täcä q'uen ixictacob u natil chänenob, jini que u tzäypätijob chich aj Jesús desde tä Galilea, jini nämäjob u cherben cua'tac c'änä uc'aba. \v 56 Ajni tama ni ixictacob jini täcä ix María Magdalena, y ix María jini u na' aj Jacobo y aj Joséba, y ajni täcä u na' u ch'ocob aj Zebedeo. \s1 Jesús es sepultado \r (Mr. 15.42‑47; Lc. 23.50‑56; Jn. 19.38‑42) \p \v 57 Tu pome q'uin c'oti untu winic ajtaq'uini u c'aba' aj José, u cab tä Arimatea. Jini winic täcä ajni de u yajcänt'an aj Jesús. \v 58 C'oti une bajca an aj Pilato, u c'atben si u yäc'ben u cuerpo c'äsi' aj Jesús. De ya'i aj Pilato u yäq'ui tä äc'binte ni cuerpo. \v 59 De ya'i aj José u ch'i ni cuerpo, u tz'oti t'oc ump'e noj säsäc noc'. \v 60 U muquí tama ump'e noj tzijib mucliba, que une chich u yäq'ui tä ute tu näc' noj ji'tun tuba mujcac une. U cuqui ump'e noj ji'tun, u mäcbi t'oc u ti' ni mucliba. De ya'i bixi tu yotot. \v 61 Ya' ajni ya'i ix María Magdalena, y otra ix María täcä, chumujob tu pänte' ni mucliba. \s1 La guardia delante del sepulcro de Jesús \p \v 62 Päscab, ji'pat que numi jini q'uin que u tuse' ubajob tuba ni q'uin ch'ämbäji u woyli ubajob ni ajnojajob pale nämte' t'oc aj fariseojob bajca an aj Pilato. \v 63 U yälbijob ca'da: \p ―Noxi' winic, cä c'ajti'in t'ocob cache' jini ajjop'ojti', jinq'uin cuxutoba, u yäli ca'da: Cä xe tä chämo, y u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan. \v 64 Täscun jiq'uin machca u cänäntanob u ti' ni mucliba ixta que tz'äctac uxp'e q'uin, uc'a mach me'ixto tic u yajcänt'anob ac'äb u xuch'änob ni cuerpo y xic u yälbenob ni caj ca'da: “Acuxpi tan ajchämejob”. Ca' jini u xe tä ch'oye otro ump'e noj jop'ojti' más peor que ni najtäcäba. \p \v 65 Aj Pilato u yälbijob: \p ―Ya'an jini ni ajcänänyajob. Correla y chenla ca' chich a chen pensala ane uc'a c'alin cänäntintic utz u ti' ni mucliba. \p \v 66 Unejob bixijob u c'alin mäcben utz u ti' ni mucliba, u sanäjcäche' uc'a mach xic u jäbe' niuntu, y u yäq'uijob ni ajcänänya täcä tuba u c'alin cänäntan. \c 28 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mr. 16.1‑8; Lc. 24.1‑12; Jn. 20.1‑10) \p \v 1 Jinq'uin numi ni q'uin ta ch'ämbäji, c'otijob ix María Magdalena nämte' t'oc otro ix María u chänenob ni mucliba. Mu'to u junch'äcnan ni najtäcäl q'uin ta semana. \v 2 Ajni ump'e noj gran ajchaban, uc'a jaqui untu ángelo tuba ajnoja, que ya' ti tä cielo. C'oti bajca mujqui aj Jesús, u pa'sen ni noj ji'tun y chunwäni tu pam. \v 3 U chen chanä u jut ca' u lem chawäc. U bucba taj säctz'ucan. \v 4 Ni ajcänänyajob, jinq'uin u chänijob ni ángelo jini, chicchicnajob ixta choc chämijob de bac'ät. \v 5 Jini ángelo u yälbijob ni ixictac ca'da: \p ―Mach bäc'taquet anelaba. No'on cuwi cache' a sacänla aj Jesús, jini tzämsinti tä cruzba. \v 6 Mach ni' an wida, uc'a san cuxpi, ca' chich u yäliba. La'ixla y chänenla bajca ajni ni Cajnojala. \v 7 Seb correla jiq'uin y älbenla u yajcänt'anob cache' acuxpi tan ajchämejob. Une u xe tä c'ote najtäcä que anela tä Galilea. Ya' jini a xe a chänenla. Jin chich namás cä t'an aton. \p \v 8 De ya'i ni ixictac seb pasijob bajca an ni mucliba c'äs bäc'tajob to y t'oc noj ch'a'aljin. Bixijob t'oc noj ancäre u tz'aycäbenob ni u yajcänt'an aj Jesús. \v 9 Jinq'uin bixe to u chenobba, pasi aj Jesús tä bij u nuc'tanob. Une u pequijob. Ni ixictacobba u natz'ijob. Nocyälijob u mec'ben yoc y u ch'u'ul c'ajti'inob. \v 10 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Mach bäc'taquetla. Corre cuxla y älben ni quermanojob que bixicob tä Galilea. Ya' jini u xe u chänenonjob. \s1 Lo que contaron los soldados \p \v 11 Jinq'uin bixe to u chenobba, tulaj pasi ni ajcänänyajob tuba mucliba y bixijob tan caj u tz'aycäbenob ni no' ajnojajob pale upete cua' u chi pasa. \v 12 Ni no' ajnojajob pale u woyli ubajob t'oc ni ajt'äbälajob ta caj tuba u c'alin ch'e' u c'ajalinob cua' u xe u chenob. U yäc'bijob q'uen taq'uin ni soldadojob, u yälbenob ca'da: \p \v 13 ―Anelaba a xe a wäle'la ca'da: “U yajcänt'anob aj Jesús c'otijob ac'äb jinq'uin mu' cä wäye t'ocob y u xuch'ijob ni u cuerpo”. \v 14 Si u yubin ni gobierno ca' jini y cäräx'ac t'oc anelaba, no'on t'ocob cä xe cä sis'esben u c'ajalin t'ocob uc'a cä japänetla. \p \v 15 Ni soldadojobba u sapijob ni taq'uin y u chijob ca' chich c'alin älbintijobba. Y ni t'an jiniba u tz'aycun aj judíosob ixta bada. \s1 El encargo de Jesús a los apóstoles \r (Mr. 16.14‑18; Lc. 24.36‑49; Jn. 20.19‑23) \p \v 16 Ni once ajcänt'anobba bixijob tä Galilea tu pam ni noj tz'ic bajca chich u worin älbi aj Jesús xicjobba. \v 17 Jinq'uin u chänijob, u ch'u'ul c'ajti'ijob. Tulaj ajnijob täcä que mach u totoj tz'onijob si une. \v 18 De ya'i aj Jesús u natz'ijob, y u pequijob, u yälbenob ca'da: \p ―Äc'binton upete poder tuba cä chen cua' chichca tä cielo y tu pancab. \v 19 Jin uc'a cälbenetla bada que xiquetla cachichcada tä cabil cab tu pancab tuba a tz'aycunla cä t'an uc'a u tz'onänob. C'ablesanla t'oc u c'aba' cä Papla, t'oc u c'aba' u Yajlo' cä Papla, y t'oc u c'aba' ni Ch'u'ul Pixan. \v 20 Älbenob cache' c'änä u laj tz'onänob upete ni cä manda cälbetlaba. C'ajti'inla que ya' chich anon t'oc anela upete q'uin ixta tu xupiba u pancab. Che' chich ajnic.