\id LUK \h SAN LUCAS \toc1 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN SAN LUCAS \toc2 SAN LUCAS \toc3 Lc. \mt2 EL SANTO EVANGELIO SEGÚN \mt1 SAN LUCAS \c 1 \s1 Prólogo \p \v 1 Cä yajben lot, Teófilo: Q'uen ayan machcatac u tz'ibijob tä jun cua'tac u totoj chi pasa bajca anonla tan cä cabla. \v 2 U tz'ibijob upete cua'tac ajni, ca' chich u tz'aycäbon t'ocob ni winicob que desde chäcäl najtäcä u chänijob cua'tac u chi pasaba. Jini winicob que u chänijobba äc'binti u tz'aycunob ni t'an tuba aj Jesucristo. \v 3 Cäli cache' utz täcä si no'on cä laj tz'ibbenet tä jun upete, uc'a no'onba najtäcä cä c'alin cäni tz'äcä tz'äcä cua'tac u chi pasa. \v 4 Cä chi ca' jini uc'a u ch'e' a wina'tan aneba cache' toj cua'tac a'utet tä tz'aycäbinte de lo que u chi pasa. \s1 Un ángel anuncia el nacimiento de Juan el Bautista \p \v 5 Ajni untu rey u c'aba' aj Herodes ya'i tama ni noj cab tä Judea. Ajni täcä jinq'uin untu pale tuba aj judíosob u c'aba' aj Zacarías. Nämte' u chen patan t'oc seq'uen u bajnimajob ni palejob que u ch'ämbi u c'aba' aj Abíasba, uc'a une täcä es untu de unejob. Jit'oc aj Zacaríasba u c'aba' ix Elisabet, y uneba es untu de u natil ch'ocob ni pale aj Aarón. \v 6 U cha'tumajob u chenob tu toja tu jut Dios. U tz'ombenob u t'an cä Yumla Dios. U chenob upete lo que u yäq'ui tä ute sin que u säte'ob t'oc. \v 7 Mach u cänäntijob niuntu u ch'ocob uc'a ix Elisabet mach u ch'ä u mätan u tz'isa, y u cha'tuma anoxibijob. \p \v 8 Ump'e q'uin ya'an aj Zacarías tä patan t'oc u lotob tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob, uc'a ac'oti q'uin u chen patanob seq'uen u bajnimajob. \v 9 Ni palejob nämäjob u pa'sen suerte tuba u jiranob caxca une u xe tä oche tama ni noj otot tuba cä Yumla Dios bajca ch'u'ul ayanba uc'a u pule' ni pom, y jinchichba q'uin jini u chi toca aj Zacarías ochic. \v 10 Jimba hora que mu' u pulcan ni pomba ya'an upete ni noj q'uenel gente päti u chen c'änti'yajob. \v 11 Tajtzäc tutz'i untu ángelo ta Dios bajca an aj Zacarías u juntuma. C'oti tä wa'tä tu noj tu ch'ejpa ni pulbenib. \v 12 Jinq'uin aj Zacarías u chäni ni ángelo jini, ti tu c'ajalin cua' ti jini y c'ac'a' bäc'ti. \v 13 De ya'i ni ángelo u yälbi ca'da: \p ―Zacarías, mach bäc'taquet; uc'a Dios u yubi na c'änti'ya, y a wit'oc ix Elisabet u xe u päncäbesan untu a wajlo'. Aj Juan a xe a wäc'ben u c'aba'. \v 14 Ane u xe tä c'ac'a' ch'a'alan ajin y q'uenob u xe tä ch'a'alan ujinob täcä tu xe tä päncäban; \v 15 uc'a na wajlo' jiniba Dios u xe u chänen cache' tu toja chich u chen. Mach uxin u yuch'en vino ni chij. Desde jinq'uin mu'to u päncäbanba ya' chich c'ac'a' an Ch'u'ul Pixan tuyac'o. \v 16 Uneba u xe u yäc'benob q'uen de u natil ch'ocob aj Israel sutwänicob u tz'ombenob tä cha'num u Yumob, jini Dios tubajobba. \v 17 Aj Juan u xe tä c'ote najtäcä tuba u tz'aycun ni Ajnoja que ya' u te tu patba. U xe tä c'ote u c'ajalin ca' taj Elías, ni ajt'an ta Diosba. U xe u chen t'an t'oc poder täcä ca' chich u chi aj Elías. Ca' jini u xe u yäc'ben ajnic tomp'e u c'ajalinob machcatac u chen buya t'oc u ch'ocob, y jini machcatac mach u tz'onäjobba u xe u yäc'ben sutwänic u c'ajalin ca' chich ayan u c'ajalin machcatac u chen utzba. Ca' jini u xe u to'esan u c'ajalinob ni gente tuba u c'alin sapänob u Yajnojajob. \p \v 18 De ya'i aj Zacarías u chi t'an u yälben ni ángelo ca'da: \p ―¿Cache'da cä xe cuwina'tan si toj ni jini a wäle'ba? Uc'a no'onba anoxibon y quit'oc täcä ach'upimi. \p \v 19 Ni ángelo u yälbi ca'da: \p ―No'onba aj Gabrielon. Paq'uin ayanon tu pänte' Dios tuba cä cherben lo que yo Uneba. No'on täsquinte acä chi cä lotänet tuba cä'benet ni razónda que u xe u yäc'benet ch'a'aljin. \v 20 Pero badaba, a xe tä colan a'uma', mach uni' xet a chen trebe a chen t'an ixta que mach c'otic q'uin tuba utic ni cälbetba, uc'a mach a tz'ombon cä t'an. U xe chich tä ute lo que cälbet jinq'uin u c'ote q'uin ta utic. \p \v 21 Ni gentejob ya'an u pitänob aj Zacarías. Uneba bon jäläcni tama ni ch'u'ul otot y ni gente u ch'e' u c'ajalin cua' uc'a wäre mach to pas. \v 22 Jinq'uin pasi mach u ni' ch'ä u chen t'an tuba u pecänob. U yäc'bi uba cuentajob que Dios u jäbtesbi u jut tuba u chänen ump'e cosa tama ni noj ch'u'ul otot. U cherben u c'äb u lotänob, pero mach u ni' ch'ä u chen t'an. \p \v 23 Jinq'uin c'oti q'uin u tzupsen u patan, bixi tu yotot. \v 24 Ji'pat de ni q'uinob jini ix Elisabet, jit'ocba, u mäti u tz'isa. De ya'i coli tan yotot cinco mes, mach uni' pas bajca. \v 25 Ix Elisabet u yäli tu c'ajalin ca'da: “Cajnoja u cherbon ca'da, uc'a badaba u ch'ämbon yajin tuba u pa'säbenon ni quisinle cä cänäntan tama ni cajda”. \s1 Un ángel anuncia el nacimiento de Jesús \p \v 26 Tz'ita' yo tuba c'otic seis mesba, u täsqui Dios untu ángelo u c'aba' aj Gabriel xic ump'e caj tama ni noj cab tä Galilea u c'aba' tä Nazaret. \v 27 U täsqui u lotän untu telom c'ätä an uc'a untu winic u c'aba' aj José. Aj José es untu de u natil ch'ocob ni rey aj David, y ni telomba u c'aba' ix María. \v 28 Ni ángelo ochi bajca ayan ix María u yälben ca'da: \p ―¡Tanet, mäx ti'i u c'ajalin Dios t'oc ane! Ane ayanet t'oc cä Yumla y une chich u xe u täclenet. Más ch'a'aljin a xe a cänäntan que otros ixictacob. \p \v 29 Jinq'uin u chäni c'äsbäc'ti uc'a u yubin cua' u yäli, y u ch'i u c'ajalin cua' uc'a wäreca u lotän ca' jini. \v 30 De ya'i ni ángelo u yälbi ca'da: \p ―María, mach bäc'taquet, uc'a mäx ti'i u c'ajalin Dios t'oc ane. \v 31 Ubixto, a xe a mätan a tz'isa, y a xe a päncäbesan untu a wajlo' y a xe a wäc'ben u c'aba' aj Jesús. \v 32 Uneba u xe de Ajnoja uc'a une chich u Yajlo' ni Dios, jini más Ajnoja que ayanba. Cä Yumla Dios u xe u yäc'ben ajnic de ajmanda ca' chich u najtäcäl noxi'pap oni, jini rey u c'aba' aj Davidba. \v 33 Une u xe tä nonoj colan u chen manda upete ni u noj q'uenel natil ch'ocob aj Jacob. Mach uxin tä xupo nunca u manda uneba. \p \v 34 De ya'i ix María u yälbi ni ángelo ca'da: \p ―¿Cache' ti da u xe tä ute cua' a wäle'ba? Uc'a no'onba mach'an quit'oc. \p \v 35 U p'albi ni ángelo ca'da: \p ―Ni Ch'u'ul Pixan u xe tä jaque ta'wac'o, y u poder ni Dios más Ajnojaba u xe u yäc'benet a mätan a tz'isa. Jin uc'a ni Ch'u'ul Ch'oc a xe a päncäbesanba, u Yajlo' chich Dios une. \v 36 Ubixto, a prima ix Elisabet täcä u mäti untu yajlo' tu ch'upimle. Ni ixic jiniba u yälcan que mach u ch'ä u mätan u tz'isa, y badaba u cänäntan seis mes c'ojo t'oc u bijch'oc. \v 37 Uc'a Diosba u ch'e' u chen upete cua' chichca. \p \v 38 De ya'i u yäli ix María ca'da: \p ―No'onba ixpatanon chich tuba cä Yumla. Tan u chen Dios t'oc no'on ca' a wäle'ba. \p De ya'i ni ángelo pasi ca'an une y bixi. \s1 María visita a Elisabet \p \v 39 Jinchichba q'uinob jini ch'oyi ix María, y seb bixi ump'e caj tä isquil cab ya'i tama ni noj cab tä Judea. \v 40 Ya'i ochi tan yotot aj Zacarías u yäc'ben u c'aba' Dios ix Elisabet. \v 41 Jinq'uin ix Elisabet u yubi u c'aba' Dios que c'oti u yäc'ben ix Maríaba, u niqui uba ni ch'oc tuyac'o ix Elisabet, y uneba c'ac'a' ochi Ch'u'ul Pixan tuyac'o. \v 42 Ix Elisabet u chi noj t'an u yäle' ca'da: \p ―Ane Dios u yaquet tuba ajnic más a ch'a'aljin que otros ixictacob, y Dios u yaqui täcä ni a Wajlo' a xe a päncäbesanba y u ch'u'ul chi. \v 43 ¿Caxcajon no'onba tuba tiquet a chänenon, ane que a xe de u na' Cajnoja? \v 44 Jinq'uin cubi cache' a wäc'benon u c'aba' Dios, tajtzäc u niqui uba ni ch'oc t'oc ch'a'aljin täjcac'o. \v 45 Ch'a'a ajin aneba uc'a a tz'oni cache' u xe tä pase toj chich lo que cä Yumla u täsquet tä älbinte. \p \v 46 De ya'i ix María u yäli ca'da: \q1 Tan cä pixan cä c'alin ben u c'aba' Dios uc'a lo que u cherbon. \q1 \v 47 Ni Dios Cajjäpomba, jin une u yäc'ben ch'a'alac ujin cä pixan, \q1 \v 48 uc'a une u ch'ämbon yajin, no'on que ixpatanon tubaba que mach jin cua'on une. \q1 Desde badaba upete ajji'pät ch'ije u xe u yäle'ob cache' mäx q'uen cä ch'a'aljin, \q1 \v 49 uc'a Dios, jini tä' q'uen u poderba, machtajda u chi por no'on. \q1 Ch'u'ul ayan u c'aba' uneba uc'a mach'an niump'e u tanä. \q1 \v 50 Upete machcatac mach yo u säte' t'oc Diosba, une chich u ch'ämbenob yajin. \q1 Che' chich u chi oni y che' chich u chen bada. \q1 \v 51 Ca' untu winic u ye'e' u muc' t'oc u c'äbba, ca' jini Dios u ye'i u poder. \q1 Y ca' untu winic u puc'jule' cua' chichca mach utzba, ca' jini Dios u yäc'bi u puclan ubajob jini machcatac u yäle' tan u c'ajalinob cache' q'uen u c'ajalinobba. \q1 \v 52 Dios u pa'säbijob u poder nuc ajnojajob y u yäc'bijob u poder machcatac ch'oc u pixanob. \q1 \v 53 Machca jitz'o u chen c'änä äc'bintic cua' u c'uxe' ixta que c'alin na'ac. Ca' chich jini täcä machcatac que tä' yo que Dios u täclenob, Dios u c'alin täclijob chich. \q1 Machca q'uen u taq'uin mach ni' c'änä uc'a äc'bintic más. Ca' chich jini täcä machcatac u yäle' tu c'ajalinob que mach c'änä uc'a u täclen Dios, Dios chich mach u yäc'bijob niump'e cua'. \q1 \v 54-55 Dios u täcli aj Israelob, ni machcatac u tz'omben u t'anba. \q1 Dios u c'ajti'in cache' une u worin älbi cä najtäcäl noxi'papla que une u xe u ch'ämbenob yajin. \q1 U yälbijob que une u xe u paq'uin ch'ämben yajin aj Abraham y upete u natil ch'ocob. \m Ca' jini u yäli ix María. \p \v 56 Ix María coli ya'i tu yotot ix Elisabet ca' ta uxp'e mes y de ya'i bixi tu yotot. \s1 Nacimiento de Juan el Bautista \p \v 57 C'oti q'uin tä c'ojpan ix Elisabet, y u päncäbesi untu yoc ajlo'. \v 58 U yajnätz'älajob y u familiajob u yubijob cache' Dios u c'ac'a' ch'ämbi yajin ix Elisabet y ch'a'ali ujinob t'oc une. \v 59 Jinq'uin tz'äcti ocho día, c'otijob u yäq'ue' ni ch'oc tä äc'binte ni seña tu cuerpo, jini u c'aba' circuncisiónba. De ya'i u yäli u yäc'benob u c'aba' u pap, aj Zacarías. \v 60 Pero u na' u yäli que mach. Aj Juan u xe u c'aba'. \p \v 61 Unejob u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a? Mach'an niuntu a familia u c'aba' ca' jini. \p \v 62 De ya'i u cherbi u c'äbob tuba u c'atben u pap cache'da yo uneba que xic u c'aba'. \v 63 Aj Zacarías u chi ump'e seña tuba u c'atän jun, y u tz'ibi ca'da: “Aj Juan u c'aba'”. De ya'i upete tajch'icwäni u jutob. \v 64 Jinchichba rato u jäbi uba u t'an y u täq'ui u nicän uba yac' y u chi t'an u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 65 Upete u yajnätz'älajob c'ac'a' bäc'tijob, y tama ni noj cab tä Judea cachichcada tä isquil cab u tz'ayquinte upete cua'tac u chi pasa. \v 66 Upete machcatac u laj ubijob cua'tac atz'ayquinti u muque' tan u pixanob. U maläc älijob ca'da: \p ―¿Caba winic wäreca u xe ni yoc ajlo' jini? \p Uc'a Dios ayan t'oc ni yoc ajlo' jini u täclen t'oc u poder. \s1 El canto de Zacarías \p \v 67 Aj Zacarías, u pap ni yoc ajlo'ba, c'ac'a' ajni Ch'u'ul Pixan tuyac'o y u chi t'an ca' untu ajt'an ta Dios, u yäle' ca'da: \q1 \v 68 Ch'u'ul ajnic cä Yumla, ni Dios tuba aj Israelobba, \q1 uc'a ati u jiranob u gente y u japänob. \q1 \v 69 Une u yäc'bonla untu Ajjäpom mäx q'uen u poderba, \q1 que es tuba u natil familiajob ni rey aj David, jini que ajni de u yajpatan Diosba. \q1 \v 70 Upete ni jiniba u yäc'bi Dios u yäle' u ch'u'ul ajt'anob, ni ajnijob oniba. \q1 \v 71 U yälijob cache' ni Ajjäpom jini u xe u japänonla t'oc machcatac u cräxna'tanonla y tu c'äb jini machcatac mach yo u chänenonla. \q1 \v 72-73 Dios u xe u chen ca' jini uc'a u ch'ämben yajinob cä najtäcäl noxi'papla, uc'a che' chich u worin älbijob que u xe u chen. \q1 U xe u chen ca' jini täcä uc'a u c'ajti'in ni ch'u'ul t'an u chiba, \q1 jini t'an que u totoj älbi cä papla aj Abraham que u xe u chenba. \q1 \v 74 Dios u yälbi aj Abraham que najtäcä u xe u pa'senonla tu c'äb machcatac u cräxna'tanonla. \q1 De ya'i u ch'e' cä cherbenla Dios lo que yo cherbintic sin que cä bäc'tanla niump'e cua', \q1 \v 75 y u ch'e' cä ch'u'ul c'ajti'inla Dios y cä chenla tu toja tu jut ixta que mach chämiconla. \q1 \v 76 Che' chich täcä aneba, cä ch'oc, a xe de ajt'anet tuba Dios, ni más Ajnoja que ayanba, \q1 uc'a ane a xe tä c'ote najtäcä de Cajnojala tuba a wäc'ben u to'esan u c'ajalinob ni gentejob, uc'a u sapänob ni Cajnojala tu xe tä teba. \q1 \v 77 Ane a xe a ye'benon t'ocob cache' u ch'e' utic perdona cä tanäla tuba cä japän cäbala, no'on que u yaconla Diosba. \q1 \v 78-79 Uc'a Dios mäx tä' u ch'ämbenonla yajin, u xe u täscäbenonla untu aj Ajtä tä cielo tuba u täclenonla. \q1 Uneba u c'ote t'oc ca' a wälä ump'e noj junch'äcni tuba u chictäben u biji untu tan it'obni. \q1 Ca' jini u xe u ye'benonla cua' c'änä cä chenla tuba c'oticonla tä cielo täc xe tä chämola. \q1 U xe u ye'benonla cache'da u ch'e' ajnic sis u c'ajalin Dios t'oc no'onla. \m Jinda tzäcä ni t'an u yäli aj Zacaríasba. \p \v 80 De ya'i ni yoc ajlo' jini ch'iji y c'ac'a' q'ue'ni u c'ajalin. Cuxli bajca mach cuxu niuntu ixta que mach c'otic q'uin tuba u ye'e' uba tama ni gente tä Israel. \c 2 \s1 Nacimiento de Jesús \r (Mt. 1.18‑25) \p \v 1 Jimba q'uinob jini ni rey u c'aba' aj Augusto César u yäq'ui tä ute ump'e ley que upete ni gente tä cabil cab c'änä xic u yäq'ue' tä tz'ibinte u c'aba'job. \v 2 A'uti ni najtäcäl censo jiniba jinq'uin ajni aj Cirenio de gobierno tä Siria. \v 3 De ya'i upetejob bixijob u yäq'ue' tä tz'ibinte u c'aba'job bajcatac ayan u cäjijob. \v 4 Aj José täcä pasi tä Nazaret tama ni noj cab tä Galilea y bixi tu cäji aj David u c'aba' tä Belén, ya'i tä isquil cab tama ni noj cab tä Judea. Bixi ya'i uc'a aj José es untu u natil ch'oc ni rey aj David. \v 5 Bixi nämte' t'oc ix María, c'ätä an uc'a uneba, tuba u yäq'ue' tä tz'ibinte u c'aba'job. Ix Maríaba c'ojo t'oc u bijch'oc une. \v 6 Jinq'uin ya'anob ya'iba c'oti q'uin tä c'ojpan t'oc u tz'isa. \v 7 U päncäbesi u yäxch'oc, untu ajlo'. De ya'i u tz'oti u na' t'oc ump'e welom noc', y u ch'a'atz'i tama bajca u c'uxnan beq'uet, uc'a mach ni' ajni lugar tama otot tuba u chen posajob. \s1 Los ángeles y los pastores \p \v 8 Nätz'ä t'oc ni caj jini ya'anob ajcänän oveja u wäybetanob u yanima bajca tomca tä wäye ac'äb. \v 9 Tajtzäc untu ángelo tuba cä Yumla Dios tutz'i bajca anob, y u pitzilan Dios u chicti bajca anob ca' a wälä ump'e junch'äcni, y c'ac'a' bäc'tijob. \v 10 De ya'i ni ángelo jini u yälbijob ca'da: \p ―Mach bäc'taquetla uc'a aton cälbenetla ump'e t'an cache' noj gran ch'a'aljin u xe tä äc'bintejob upete a'ajtäjob pancab. \v 11 Uc'a sami apäncäbi tu cäji aj David untu Ajjäpom ta'ala. Une ni Cristo, jini u yaqui Dios tuba Ajnojaba. \v 12 Uc'a a wina'tanla que toj ni mu' cälbenetlaba, a xe a pojlenla untu ch'oc tz'oto t'oc ump'e welom noc' ya' ch'a'ca tama bajca u c'uxnan beq'uet. \p \v 13 De ya'i tajtzäc ajni nämte' t'oc ni ángelo ta Dios jiniba q'uen a'ajtäjob tä cielo u ch'u'ul c'äyben u c'aba' Dios u yäle'ob ca'da: \q1 \v 14 ¡Cä ch'u'ul c'ajti'inla Dios ya'an isqui tä cieloba; \q1 tu pancabba u xe tä ajtä sis u c'ajalinob ni winicob que Dios tä' u yajna'tan! \p \v 15 Jinq'uin ni ángelojob pasi bajca anob bixijob tä cielo, ni ajcänän ovejajob u maläc älijob ca'da: \p ―Cola bada tä Belén cä chänenla jini u chi pasaba, ca' chich cä Yumla Dios u täscäbon tä älbintela. \p \v 16 De ya'i seb bixijob y u pojlijob ix María y aj José. Ya'an ya'i täcä ni ch'oc ya' ch'a'ca tama bajca u c'uxnan beq'uet. \v 17 Jinq'uin u chänijob ni ch'oc u tz'ayquijob cua'tac älbintijob tuba ni ch'oc jini. \p \v 18 Upete machcatac u yubijob cua'tac u yäle'ob ni ajcänän ovejajob, tajch'icwäni u jut u yubinob. \v 19 Ix Maríaba u laj äq'ui tu pixan upete ni t'an u yubiba, y u paq'uin c'ajti'in. \v 20 De ya'i ni ajcänän ovejajob sutwänijob bajca an u ovejajob u ch'u'ul c'ajti'inob Dios y u c'äybenob u c'aba' Dios uc'a upete ni u yubijob, upete ni u chänijob. Pasi toj ca' chich älbintijob. \s1 El niño Jesús es presentado en el templo \p \v 21 Jinq'uin tz'äcti ocho día u yäq'uijob ni ch'oc tä äc'binte ni seña tu cuerpo, jini u c'aba' circuncisiónba. U yäc'bijob u c'aba' jini ch'oc, aj Jesús. Jimba c'aba' jini u yäc'bi ni ángelo antes que u mätan tuyac'o u na'. \p \v 22 Jinq'uin tz'äcti q'uin tuba u chenob ca' chich u yäq'ui tä ute aj Moisés tama ni jun que u tz'ibiba, u bisijob ni ch'oc tä Jerusalén tuba u yäc'benob tu c'äb cä Yumla Dios ni ch'oc. \v 23 U chijob ca' jini uc'a tz'ibi ayan tama ni ley tuba cä Yumla ca'daba: “Upete ajlo'ilba yäx ch'ocba y upete u yäx al animajob ajlo'ba, c'änä äc'bintic tu c'äb cä Yumla Dios”. \v 24 Bixijob tä Jerusalén täcä tuba u subben Dios ni matän ca' chich ni ley taj Moisés u yäle' uticba. Ni ley jini u yäle' que subbintic cha'tu ixsäcpäcä, o si mach, cha'tu ixpaloma. \p \v 25 Ya' cuxli tä Jerusalén untu winic jinq'uin u c'aba' aj Simeón. Ni winic jiniba u chen tu toja y mäx u ch'u'ul c'ajti'in Dios. Une u c'alin pitän julic ni machca u yaqui Dios tuba u japän aj Israelobba, y ni Ch'u'ul Pixan ya'an t'oc une. \v 26 Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u wina'tan que une mach ucham antes de u chänen ni Cristo, jini u yaqui cä Yumla Dios tuba ajnic de Ajnojaba. \v 27 De ya'i aj Simeón bixi, ochi tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob, uc'a ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u chen ca' jini. De ya'i aj José y ix María u c'osijob ni ch'oc aj Jesús tama ni noj ch'u'ul otot jini tuba u subän ni ch'oc tu c'äb Dios ca' chich ni ley u yäq'ue' tä ute. \v 28 De ya'i aj Simeón u ch'ämbi tu c'äb ix María ni ch'oc tuba u meq'ue', y u ch'u'ul c'ajti'i Dios u yäle' ca'daba: \q1 \v 29 Bada Cajnoja, no'on que a wajpatanonba, u ch'e' chämicon t'oc ch'a'aljin uc'a pasi toj lo que a wäliba. \q1 \v 30 Uc'a bada acä chäni t'oc cä jut machca u xe u japänon t'ocob, \q1 \v 31 jin a wäq'ui tuba u chänenob upete a'ajtäjob pancabba. \q1 \v 32 Uneba u c'ote ca' ump'e junch'äcni tuba u ye'benob ni u toja ni gente que mach jin aj Israelob, \q1 y tuba ajnic olojob tä chäninte ni gente ta'aba, ni aj Israelobba. \p \v 33 Aj José y u na' ni ch'oc tajch'icwäni u jutob jinq'uin u yubijob cua'tac u yälcan de ni ch'oc. \v 34 De ya'i aj Simeón u c'atbi Dios que ajnic u yutzijob y u yälbi ix María, jini u na' aj Jesúsba, ca'da: \p ―Ubixto, ni ch'ocdaba Dios u yäq'ui tuba säticob q'uen gente tä Israel, uc'a tu xe u chänenob mach uxin u sapänob. Q'uen u xe u japän ubajob täcä, uc'a u xe u sapänob une. \v 35 Ca' jini u xe tä chectan cua'tac ayan tan u c'ajalinob q'uen ni gentejob. Y aneba täcä, María, u xe tä c'ac'a' ch'ocoman a pixan. Es ca' a wälä u c'uxcan u xeq'uita untz'it turutz'ni' machit que u xeq'ue' untu ixta tunxe u numeba. \p \v 36 Ajni ya' jini täcä ix Ana, untu ixt'an ta Dios. Uneba jixic ch'oc c'äsi' aj Fanuel de u familiajob aj Aser. Uneba ac'ac'a' ch'upimi. \v 37 Loto ajni oni t'oc jit'oc u chi vida t'oc siete años namás, y chämi jit'oc. Coli neba'. Badaba u cänäntan ochenta y cuatro años. Mach u tz'eji uba tä noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob. T'oc q'uin y t'oc ac'äb u c'ajti'in Dios y u chen c'änti'ya sin buc'a. \v 38 Jinchichba rato c'oti ix Ana bajca anob u yäc'ben u c'aba' Dios. De ya'i u täq'ui u chen t'an t'oc upete a'ajtäjob tä Jerusalén, jini machcatac u pijnanjob c'otic q'uin tuba japinticobba. Une u tz'aycäbenob cache'da u xe ni ch'oc jini. \s1 El regreso a Nazaret \p \v 39 Jinq'uin u tzupsi u chenob t'oc ni ch'oc upete cua'tac ni ley tuba cä Yumla u yäle' uticba, sutwänijob tu cäji tä Nazaret tama ni noj cab tä Galilea. \v 40 Ch'iji ni ch'oc y q'ue'ni u muc' y q'ue'ni u c'ajalin. Mäx utz u c'ajalin Dios t'oc une. \s1 El niño Jesús en el templo \p \v 41 U papjobba nämäjob xicob cada año tä Jerusalén tuba u numsenob ni q'uin ch'uje ta noj paxcu', jini q'uin ch'uje tuba aj judíosobba. \v 42 Jinq'uin aj Jesús u tz'äctesi doce añoba bixijob tä q'uin ch'uje tä Jerusalén ca' chich nämä u chenob. \v 43 Jinq'uin numi ni q'uin ch'uje jini, sujtä u chenob tu yotot, y aj Jesúsba coli tä Jerusalén, pero aj José y ix María mach yuwijob si coli ya'i. \v 44 Unejob u yäli tan u c'ajalinob que aj Jesús ya' u te t'oc ni gente, y u chijob entero ump'e q'uin tä xämba. De ya'i u täq'uijob u sacänob t'oc u familiajob y t'oc machcatac u chen conoceba. \v 45 Jinq'uin mach u pojlijob, sutwänijob tä cha'num tä Jerusalén u sacänob ya' jini. \p \v 46 De ya'i, jinq'uin tz'äcti uxp'e q'uin u te u sacänob, u pojlijob tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob. Uneba ya' chumca tänxinob machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés u yubin cua'tac u yäle'ob, y aj Jesús u c'atbenob cua'tac jini yo u yubin uneba. \v 47 Upete machcatac u yubijob cua' u yäle' aj Jesús tajch'icwäni u jut u yubinob cache' u p'alän y cache' q'uen u c'ajalin. \v 48 Jinq'uin aj José y u na' u chäni, c'äsbäc'tijob, y u na' u yälbi ca'da: \p ―Cä ch'oc, ¿cua' uc'a a cherbon t'ocob ca' jini? A pap y no'on c'ac'a' ch'ocomi cä pixan tuba cä sacänet t'ocob. \p \v 49 De ya'i aj Jesús u yälbi: \p ―¿Cua' uc'a a bon saconla? ¿Mach quira a wila cache' c'änä cä cherben u patan ni cä Pap ya'an tä cieloba? \p \v 50 Unejob mach u chi entendejob lo que u yälbijobba. \p \v 51 De ya'i bixijob t'oc tä Nazaret, y u laj tz'ombi u t'an u na' y u pap. U na'ba u laj äq'ui tu pixan upete cua'tac ajni. \v 52 De ya'i aj Jesús q'ue'ni u c'ajalin y no'i. Dios tä' yoba t'oc une y ni gentejob tä' nämtijob t'oc une täcä. \c 3 \s1 Juan el Bautista predica en el desierto \r (Mt. 3.1‑12; Mr. 1.1‑8; Jn. 1.19‑28) \p \v 1 Jinq'uin quince años u bixe u chen manda aj Tiberio César, jini mero ajnojaba, ya'an täcä aj Poncio Pilato u chen manda de gobierno tama ni noj cab tä Judea. Jinchichba q'uinob täcä ya'an aj Herodes u chen manda de rey tama ni noj cab tä Galilea, y aj Felipe, u yermano aj Herodesba, ya'an u chen manda de rey tama chap'e cab, u c'aba' tä Iturea y tä Traconite. Aj Lisaniasba, une ni rey tama ni noj cab tä Abilinia. \v 2 Jinchichba año täcä aj Anás y aj Caifás ya'anob de u yajnojajob pale tuba aj judíosob. Jimba q'uinob jini Dios u loti aj Juan, u yajlo' aj Zacarías, bajca ayan bajca mach cuxu niuntu. \v 3 De ya'i aj Juan bixi tä cabil cab nätz'ä t'oc ni río u c'aba' Jordán. Ya' jini u tz'aycäbijob ni gente cache' c'änä u q'uexe' u c'ajalinob tuba mach u ni' chen u tanäjob, y de ya'i c'ablacob uc'a utic perdona u tanäjob. \v 4 Une u chi ca' jini tuba pasic toj lo que u tz'ibi tä jun ni ajt'an ta Dios oni u c'aba' aj Isaías bajca u yäle' ca'daba: \q1 Ya'an untu winic u chen noj t'an bajca mach cuxu niuntu y u yäle' ca'da: \q1 “Tusbenla u biji bajca u te tä nume Cajnojala, to'esbenla u biji. \q1 Ca' a wälä ca' jini a to'esan a pixanla tuba a sapänla ni Cajnojala tu xe tä teba. \q1 \v 5 C'änä mulcac upete ch'en cab. Upete tz'ic y t'uchlom cab u xe tä jinescan. \q1 Ni bij locojtacba u xe tä colescanob tajtoj, y ni bij chelejtacba u xe tä jochinte tuba parejo'escac. \q1 \v 6 Upete machca chichca pancab u xe u chänenob ni Ajjäpom que u täsqui Dios tuba u japänonlaba”. \p \v 7 Q'uen gente bixijob tuba u c'ablesan aj Juan, y une u yälbijob ca'da: \p ―Anela ca' a wälä yal chanetla que u pase tä putz'e jinq'uin ya'an noj pule. ¿Caxca wäreca u yälbetla que a putz'tanla ni toji'tanä que Dios u xe u yäq'ue'ba? \v 8 Chenla cua' chichca utztacba ta chänintic que si a totoj q'uexi a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla. Mach a täq'ue' a wäle'la tan a c'ajalinla cache' a xe a japän abala uc'a a papla ane aj Abraham, uc'a cälbenetla que Dios, si u yolinicaba, u ch'e' u sutjatz'än ni ji'tunobda de u ch'ocob aj Abrahamba, jini machcatac u chenob ca' chich u chi uneba. \v 9 Cälbenetla täcä que badaba u chen tä c'ote u q'uini tuba äc'bintiquetla a toje' a tanäla si mach a chila tu toja. Es ca' a wälä untec te' que tz'ita' yo ta julcac tä cab. Uc'a upete ni te' que mach u che u jut utzba u xe tä tzepcan y u xe tä julcan tama c'ac'. \p \v 10 De ya'i ni gente u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cua' cä xe cä chen t'ocob jiq'uin? \p \v 11 Aj Juan u p'albijob ca'da: \p ―Machca u cänäntan chap'e u buc c'änä u yäc'ben ump'e machca mach u cänänta niump'e, y machca u cänäntan cua' tä c'uxcan c'änä u jeq'ue' tuba u yäc'ben machca mach u cänänta. \p \v 12 C'otijob ajcojtaq'uinob tuba u c'ablesanob aj Juan, y u yälbijob ca'da: \p ―Cä Maestro, ¿cua' c'änä cä chen t'ocob? \p \v 13 Aj Juan u yälbijob ca'da: \p ―Mach a coje'la más de lo que u yäle' ni ley tuba ni caj. \p \v 14 Ni soldadojob täcä u c'atbijob ca'da: \p ―No'on t'ocobba, ¿cuaxca c'änä cä chen t'ocob? \p Aj Juan u yälbijob ca'da: \p ―Mach a xuch'benla niuntu niump'e cua'. Mach a päpä' sube'la niuntu t'oc ni mach tojba. Ajnic ch'a'a ajinla t'oc lo que a tojcanla. \p \v 15 Ni gente ya'an u c'alin pitänob cua' u xe tä ute y u ch'e' u c'ajalinob que bay aj Juan ni Cristo, jini u yaqui Dios tuba ajmandaba. \v 16 Jin uc'a aj Juan u yälbi upetejob ca'da: \p ―Mach jinon no'on na wäle'la. No'on toj chich cä c'ablesanetla t'oc ja', pero u te untu täc pat más Ajnoja que no'on. No'onba mach jinon niump'e cua' tuba cä p'ämben u täbi u pächi'oc. Une u xe u c'ablesanetla t'oc Ch'u'ul Pixan, y u xe u to'esan a bijila bajca a chi a tanäla, ca' a wälä t'oc ump'e c'ac' que u pule'etla. \v 17 Ca' untu winic u sisän ni trigo t'oc u p'osi, ca' chich jini u chen u täq'ue' Cajnojala u jiran t'oc upete a'ajtäjob pancab. Ca' ni trigo que u tuscan tan u yajliba, ca' chich jini machcatac ayan tu tojaba u xe u bisan Cajnojala ca'an une. Jini machcatac mach'an tu tojaba, ca' chich u p'osi ni trigo, u xe tä julcanob tama ni c'ac' que mach u jira täpoba. \p \v 18 Q'uen t'an täcä u ye'bijob aj Juan ni gente tuba u ch'e' u c'ajalinob y u yälbijob ni t'an utz ta Diosba. \v 19 Jinchichba q'uinob aj Juan u q'uejpi ni rey u c'aba' aj Herodes uc'a u ch'i tuba jit'oc ix Herodías u jit'oc aj Felipe, jitz'in chich aj Herodesba. Aj Juan u q'uejpi täcä uc'a upete ni tanä que u chiba. \v 20 Aj Herodes u q'ue'nesi u tanä täcä uc'a u yäq'ui tä q'uechcan aj Juan u jup'e' tä cárcel. \s1 El bautismo de Jesús \r (Mt. 3.13‑17; Mr. 1.9‑11) \p \v 21 Jinq'uin upete ni gente c'ablesquintijob, che' chich täcä aj Jesús c'abli. Mu'to u chen c'änti'ya aj Jesúsba jinq'uin ni cielo u jäbi uba, \v 22 y jaqui ni Ch'u'ul Pixan tuyac'o, ca' a wälä untu ixsäcpäcä. De ya'i ubqui cache' Dios u chi ump'e noj t'an tä cielo u yäle' ca'daba: \p ―Ane cä yajben Ajlo'et. Ch'a'a cäjin t'oc ane. \s1 Los antepasados de Jesucristo \r (Mt. 1.1‑17) \p \v 23 Jinq'uin u täq'ui aj Jesús u chen lo que täsquinti u chenba, u cänäntan ca' treinta años u edad. Ca' chich u yälcan, aj Jesúsba ajlo' taj José. Aj Joséba ajlo' tuba aj Elí, \v 24 aj Elí ajlo' tuba aj Matat, aj Matat u yajlo' aj Leví, aj Leví u yajlo' aj Melqui, aj Melqui u yajlo' aj Jana, aj Jana u yajlo' aj José, \v 25 aj José u yajlo' aj Matatías, aj Matatías u yajlo' aj Amós, aj Amós u yajlo' aj Nahum, aj Nahum u yajlo' aj Esli, aj Esli u yajlo' aj Nagai, \v 26 aj Nagai u yajlo' aj Maat, aj Maat u yajlo' aj Matatías, aj Matatías u yajlo' aj Semei, aj Semei u yajlo' aj José, aj José u yajlo' aj Judá, \v 27 aj Judá u yajlo' aj Joana, aj Joana u yajlo' aj Resa, aj Resa u yajlo' aj Zorobabel, aj Zorobabel u yajlo' aj Salatiel, aj Salatiel u yajlo' aj Neri, \v 28 aj Neri u yajlo' aj Melqui, aj Melqui u yajlo' aj Adi, aj Adi u yajlo' aj Cosam, aj Cosam u yajlo' aj Elmodam, aj Elmodam u yajlo' aj Er, \v 29 aj Er u yajlo' aj Josué, aj Josué u yajlo' aj Eliezer, aj Eliezer u yajlo' aj Jorim, aj Jorim u yajlo' aj Matat, \v 30 aj Matat u yajlo' aj Leví, aj Leví u yajlo' aj Simeón, aj Simeón yajlo' aj Judá, aj Judá u yajlo' aj José, aj José u yajlo' aj Jonán, aj Jonán u yajlo' aj Eliaquim, \v 31 aj Eliaquim u yajlo' aj Melea, aj Melea u yajlo' aj Mainán, aj Mainán u yajlo' aj Matata, aj Matata u yajlo' aj Natán, \v 32 aj Natán u yajlo' aj David, aj David u yajlo' aj Isaí, aj Isaí u yajlo' aj Obed, aj Obed u yajlo' aj Booz, aj Booz u yajlo' aj Salmón, aj Salmón u yajlo' aj Naasón, \v 33 aj Naasón u yajlo' aj Aminadab, aj Aminadab u yajlo' aj Aram, aj Aram u yajlo' aj Esrom, aj Esrom u yajlo' aj Fares, aj Fares u yajlo' aj Judá, \v 34 aj Judá u yajlo' aj Jacob, aj Jacob u yajlo' aj Isaac, aj Isaac u yajlo' aj Abraham, aj Abraham u yajlo' aj Taré, aj Taré u yajlo' aj Nacor, \v 35 aj Nacor u yajlo' aj Serug, aj Serug u yajlo' aj Ragau, aj Ragau u yajlo' aj Peleg, aj Peleg u yajlo' aj Heber, aj Heber u yajlo' aj Sala, \v 36 aj Sala u yajlo' aj Cainán, aj Cainán u yajlo' aj Arfaxad, aj Arfaxad u yajlo' aj Sem, aj Sem u yajlo' aj Noé, aj Noé u yajlo' aj Lamec, \v 37 aj Lamec u yajlo' aj Matusalén, aj Matusalén u yajlo' aj Enoc, aj Enoc u yajlo' aj Jared, aj Jared u yajlo' aj Mahalaleel, aj Mahalaleel u yajlo' aj Cainán, \v 38 aj Cainán u yajlo' aj Enós, aj Enós u yajlo' aj Set, aj Set u yajlo' aj Adán, aj Adánba Dios u chi. \c 4 \s1 Tentación de Jesús \r (Mt. 4.1‑11; Mr. 1.12‑13) \p \v 1 Aj Jesús mäx an t'oc Ch'u'ul Pixan y pasi ya' jini bajca an ni río u c'aba' Jordán. Ni Ch'u'ul Pixan u bisi bajca mach cuxu niuntu. \v 2 Cuarenta q'uin aj Satanás u jiri si u chen trebe u yäc'ben u säte' aj Jesús. Aj Jesús mach u c'uxi niump'e cua' jimba q'uinob jini y ji'pat jitz'o u chen. \v 3 De ya'i aj Satanás u yälbi ca'da: \p ―Si ane es u Yajlo'et Dios, älben ni ji'tunda sutwänic de waj tuba a c'uxe'. \p \v 4 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―Tz'ibi ayan tuyac'o u jun Dios ca'da: “Mach sec' t'oc waj u yäc'binte cuxlec untu. U yäc'binte cuxlec täcä por u tz'omben upete u t'an Dios”. \p \v 5 De ya'i aj Satanás u bisi tu pam ump'e tz'ic nojba, y seb u laj ye'bi upete caj tu pancab. \v 6 Aj Satanás u yälbi ca'da: \p ―No'on cä xe cä'benet upete ni poder jini y ni pitzilan tubajob uc'a a'binton cä cänäntan no'on, y machca colin cä'benba, acä'ben chich. \v 7 Si a noctä täc pänte' a ch'u'ul c'ajti'inonba upete u xe tä colan ta'a. \p \v 8 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―Tz'eje aba t'oc no'on uc'a tz'ibi ayan tuyac'o u jun Dios ca'da: “A Wajnoja Dios a xe a ch'u'ul c'ajti'in y seq'uen Une a xe a cherben lo que yo utic”. \p \v 9 De ya'i aj Satanás u bisi tä Jerusalén y u yäq'ui isqui tu pat ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob y u yälbi ca'da: \p ―Si ane u Yajlo'et Diosba, julu aba tä cab. Mach uxin u chenet pasa niump'e cua', \v 10 uc'a tz'ibi ayan tuyac'o u jun Dios ca'da: \q1 Dios u xe u täscun u ángelojob tuba u cänäntanet. \m \v 11 Tz'ibi ayan täcä ca'da: \q1 T'oc u c'äbob u xe u ch'uye'et \q1 uc'a mach a jätz'e' a woc t'oc ji'tun. \p \v 12 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―Tz'ibi ayan täcä tuyac'o u jun Dios ca'da: “Mach a wiran si a wäc'ben u säte' a Wajnoja Dios”. \p \v 13 Jinq'uin aj Satanás u tzupsi u jiran si u yäc'ben u säte' aj Jesúsba u tz'eji uba t'oc une, u pitän caq'uin u ch'e' u jiran t'oc tä cha'num, bay u totoj äc'ben u säte'. \s1 Jesús comienza su trabajo en Galilea \r (Mt. 4.12‑17; Mr. 1.14‑15) \p \v 14 De ya'i aj Jesús sutwäni tama ni noj cab tä Galilea, y ajni u poder ni Ch'u'ul Pixan t'oc une. Cua'tac u chi aj Jesús laj ubqui tu junxoyma ni cab jini tä Galilea. \v 15 U ye'i u t'an Dios tama upete ni ch'uj taj judíosob ya'i tä Galilea, y upetejob u yäle'ob cache' mäx utz cua' u chen. \s1 Jesús en Nazaret \r (Mt. 13.53‑58; Mr. 6.1‑6) \p \v 16 C'oti tä Nazaret bajca ti tä ch'ije. Ca' chich nämä u chen, ochi tama ni ch'uj taj judíosob tu q'uini ch'ämbäji y ch'oyi u tzicbenob u jun Dios machcatac ya'an ya'i. \v 17 De ya'i äc'binti ni jun u tz'ibi ni ajt'an ta Dios u c'aba' aj Isaíasba. U jobi ni jun jini y u pojli jini parte bajca tz'ibi ayan ca'daba: \q1 \v 18 Ni Ch'u'ul Pixan tuba cä Yumla Dios ya'an täjcac'o, \q1 uc'a u yacon tuba cä tz'aycäbenjob pobrejilba ni t'an utzba ta Dios. \q1 U täscon tuba cä ch'a'alesben ujin machcatac triste u pixanob. \q1 U täscon tuba cä tz'aycäben machcatac ayan preso cache'da u xe tä chajcanob. \q1 U täscon tuba cä laj äc'ben u chen chanä ajchoc'. \q1 U täscon tuba cä japänob machcatac u tz'ibajtesan u yumob. \q1 \v 19 U täscon tuba cäq'ue' tä wina'tinte cache' c'oti q'uin que u xe tä ajtä ti'i u c'ajalin cä Yumla Dios tuba u japän machcatac sätä ayanobba. \p \v 20 De ya'i u tupi ni jun y u yäc'bi ni ajtäclaya, y ji'pat chunwäni u ye'e' u t'an Dios. Upetejob tama ni ch'uj tajch'icwäni u jut tuyac'o aj Jesús. \v 21 Aj Jesús u täq'ui u chen t'an u yälbenob ca'da: \p ―Jini t'an ta Dios a totaj ubilaba, bada apasi toj chich. \p \v 22 Upetejob u yäle'job cache' ti'i u pixan aj Jesús, y ch'icwäni u jutob u yubinob jini t'an mäx pitzi que u yäle'ba, pero u yälijob ca'da: \p ―¿Mach quira jinda winic u yajlo' aj José? \p \v 23 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Anela a xe chich a wälbenonla ni t'an u yäle' ca'daba: “Ajtz'ac, tz'äcälin aba a juntuma”. Ixti a xe a wälbenonla täcä: “Upete lo que acubi t'ocob que a chi tä Capernaum, chen ca' jini täcä wida tan a cab”. \p \v 24 De ya'i u yäli täcä ca'da: \p ―Toj cälbenetla que niuntu ajt'an ta Dios mach utz'ombinti cua' u yäle' tan u cabba. \v 25 Toj chich cälbenetla que ajni q'uen neba'täc ixictac tama ni cab tä Israel jinq'uin cuxu to aj Elías, jinq'uin mach u ni' äc'bi ja' tres año y seis mesba, jinq'uin ajni noj gran wi'na de jitz'o tu pancabba. \v 26 Pero aj Elías mach täsquinti bajca an ni neba'täc ixictacob jiniba, namás tasquinti tuba u täclen untu neba' ixic que u chen vivi tä Sarepta tama ni noj cab tä Sidón. \v 27 Che' chich täcä ajnijob q'uen tama ni cab tä Israel t'oc ni yaj u c'aba' lepra jinq'uin cuxu to ni ajt'an ta Dios aj Eliseoba, pero aj Eliseo mach u tz'äcäli niuntu de unejob seq'uen aj Naamán, u cab tä Siriaba. \p \v 28 Jinq'uin u yubijob ca' jiniba, upete ni ya'anob tama ni ch'uj jiniba, c'ac'a' cäräx'ijob. \v 29 De ya'i ch'oyijob u pa'senob tama ni caj. Ni caj jini ya' u chijob tu pam ump'e tz'ic, y u bisijob aj Jesús bajca an ni parte más isquiba tuba u tenjule'ob tu jäbtä ni tz'ic. \v 30 Pero mach u chi trebejob uc'a aj Jesús numi tänxin unejob y bixi. \s1 Un hombre que tenía un espíritu malo \r (Mr. 1.21‑28) \p \v 31 De ya'i aj Jesús jaqui bajca an ni caj tä Capernaum, ya'i tama ni noj cab tä Galilea, y cada u q'uini ch'ämbäjiba u ye'bijob u t'an Dios. \v 32 Ch'icwäni u jut u yubinob cua' u ye'e', uc'a u chi t'an ca' machca c'alin yuwi cua' u yäle'. \p \v 33 Ya'an tan ni ch'uj jinq'uin untu winic t'oc untu tzuc pixan tuyac'o y u chen noj gran awät. U yäle' ca'da: \p \v 34 ―Lo', äctanon t'ocob. ¿Cua' a xe a cherbenon t'ocob, Jesús aj nazarenojet? ¿Atet quira tuba a säte'on t'ocob? No'on cuwi chich machcajet aneba. Ane Ch'u'ul Winiquet ta Dios. \p \v 35 Aj Jesús u q'uejpi y u yälbi ca'da: \p ―¡Ch'in ajni', pasen tuyac'o ni winicda! \p De ya'i ni tzuc pixan u tenjuli ni winic tä cab tama ni gente y pasi tuyac'o sin que u chen lastima. \v 36 Upetejob c'äsbäc'tijob y u maläc äle'ob ca'da: \p ―¿Cua' wäreca t'an u chen ni winic jini? Une u chen manda tzuc pixanob t'oc poder y ca' untu totoj ajmandaba, y u tz'onänob chich pasic tuyac'o untu. \p \v 37 Cua'tac u chi aj Jesús laj ubqui tama upete cabil cab nätz'ä t'oc ni caj ya' jini. \s1 Jesús sana a la suegra de Simón Pedro \r (Mt. 8.14‑15; Mr. 1.29‑31) \p \v 38 De ya'i aj Jesús pasi tama ni ch'uj. Bixi y ochi tan yotot aj Simón. U nojna' aj Simónba c'ojo ayan t'oc noj gran ticwa, y u ch'oc chen ubajob t'oc aj Jesús bay u yäc'be u pojlen uba. \v 39 Tinwäni aj Jesús ca'an ni ixic u pa'säben tuyac'o ni ticwa, y u yäcti chich. Seb ch'oyi ni ixic jini y u cherben cua' u c'uxe'job y u yäc'benob. \s1 Jesús sana a muchos enfermos \r (Mt. 8.16‑17; Mr. 1.32‑34) \p \v 40 Tu xe tä pome q'uin upete machcatac u cänäntan ajc'ojpanob t'oc cua' chichca yaj jini u bisbijob aj Jesús. Aj Jesúsba u yäq'ui u c'äb tuyac'ojob y ca' jini u tz'äcälijob. \v 41 Pasi tzuc pixanob tuyac'o q'uen de ni ajc'ojpanob jini täcä u chen noj awätob u yäle'ob ca'da: \p ―Ane u Yajlo'et Dios. \p Pero une u q'uejpijob, mach u yäc'bejob u chen t'an, uc'a u chi conocejob que une ni Cristo, jini u yaqui Dios tuba ajmandaba. \s1 Jesús predica en Galilea \r (Mr. 1.35‑39) \p \v 42 Päscab tu junch'äcnanba aj Jesús pasi y bixi ump'e lugar bajca mach cuxu niuntu. Ni gente u saquijob y jinq'uin c'otijob bajca an u yolijob u yäc'ben nonoj colac t'oc unejob. \v 43 De ya'i une u yälbijob ca'da: \p ―C'änä xicon otro cajob täcä cä laj älbenob ni t'an utzba tuba u manda Dios, uc'a jin tuba atäsquinton. \p \v 44 De ya'i aj Jesús u tz'aycäbijob u t'an Dios tama ni ch'uj taj judíosob cachichcada tama ni noj cab tä Galilea. \c 5 \s1 La pesca milagrosa \r (Mt. 4.18‑22; Mr. 1.16‑20) \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús ya'an tu ti' ni nab u c'aba' Galilea, noj q'uenel gente u múlijob tuba u yubin u t'an Dios. \v 2 Aj Jesús u chäni que ya'an chap'e noj re'i jucub nätz'ä tu ti' ni nab, y ajq'uechbuch'obba mach'an tama ni jucub, san laj jaquijob u poque' u chimob. \v 3 De ya'i aj Jesús ochi tama ump'e jucub, ni tuba aj Simónba, y u yälbi que u noje' tz'ita' tä ja'. De ya'i chunwäni tama ni jucub u ye'benob ni gente u t'an Dios. \v 4 Jinq'uin u tzupsi u chen t'anba u yälbi aj Simón ca'da: \p ―Nojola ni jucub bajca tam ni ja' y julula ni chim tä ja' tuba a q'ueche'la ni buch'. \p \v 5 Aj Simón u p'albi ca'da: \p ―Cajnoja, entero ac'äb cä chi chäyba t'ocob, y mach acä q'uechi t'ocob cua', pero si ane a wäle'ba cä xe chich cä jule' tä ja' tä cha'num ni chim. \p \v 6 Jinq'uin u chijob ca' jiniba u c'ac'a' mäquijob noj q'uenel buch' ixta u täq'ui u xet'e' uba ni chim. \v 7 De ya'i u cherbijob u c'äb u lotob u joq'ue'ob, jini ya'anob tama otro jucubba, uc'a xicob u täclenob, y xijob chich y u c'ac'a' tulesijob u chap'elma ni jucub. Tulescac otro tz'ita'ba, u jome. \v 8 Jinq'uin u chäni aj Simón Pedro cua' uti, nocwäni tu yoc aj Jesús u yälben ca'da: \p ―Cajnoja, mach'an cua' uc'a a natz'änon, uc'a no'onba ajcherajtanäjon. \p \v 9 C'äsbäc'ti aj Simón Pedro y machcatac ya'an t'oc une uc'a u q'uechijob noj q'uenel buch'. Jin uc'a u yäli ca' jini. \v 10 C'äsbäc'tijob täcä u lotob aj Simónba, aj Jacobo y aj Juan, u cha'tumajob u ch'ocob aj Zebedeo. Aj Jesús u yälbi aj Simón ca'da: \p ―Mach bäc'taquet. Ajniba ajq'uechbuch'et, pero desde badaba cä'benet a sacän winicob tuba u tz'ombenonjob cä t'an, ca' a wälä ni buch' u q'uechcanba. \p \v 11 Jinq'uin u täsijob tä cab ni jucub u laj äctijob u patan y upete cua' u cänäntan y u tzäypätijob aj Jesús. \s1 Jesús sana a un leproso \r (Mt. 8.1‑4; Mr. 1.40‑45) \p \v 12 Ji'pat, jinq'uin aj Jesús ya'an tan ump'e caj c'oti untu winic mäx c'ojo t'oc ni yaj u c'aba' lepra, y jinq'uin u chäni aj Jesús nocwäni tu yoc y u chinjatz'i u pam tä cab u ch'oc chen uba t'oc. U yälbi ca'da: \p ―Noxi' winic, si a wolinicaba u ch'e' a tz'äcälinon. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u sätz'i u c'äb u täle' y u yälbi ca'da: \p ―Co chich cä tz'äcälinet, y bada a wäq'ui aba. \p Tajtzäc pasi ni yaj tuyac'o. \v 14 De ya'i aj Jesús u yälbi que mach u yälben niump'e cua' niuntu cua' uti t'oc une. Jini a xe a chenba, a xe a ye'e' aba tu jut ni pale tuba aj judíosob y a subben Dios ni matän jini u ye'e' cache' a pojli ababa, ca' chich u yäli aj Moisés uticba, uc'a u yuwina'tanob ni gente cache' a pojli chich aba. \p \v 15 Mäx u chi segui tä ubcan más pänte' cua'tac u chi aj Jesús. Jin uc'a u woyli ubajob noj q'uenel gente tuba u yubinob u t'an y tuba tz'äcälcacob t'oc cua' chichca yaj que u cänäntanobba. \v 16 Pero aj Jesús u paq'uin tz'eje' uba u bixe bajca mach'an machca tuba u chen c'änti'ya. \s1 Jesús sana a un paralítico \r (Mt. 9.1‑8; Mr. 2.1‑12) \p \v 17 De ya'i ump'e q'uin jinq'uin ya'an aj Jesús u ye'e' u t'an Dios, ya' chumcajob nätz'ä t'oc une aj fariseojob y machcatac u ye'e' ni ley que u tz'ibi aj Moisés. Jin jinijob ya' tijob tä cabil cabob tä Galilea y tä Judea y tama ni noj caj tä Jerusalén. U poder cä Yumla Dios ya'an tuyac'o aj Jesús tuba u tz'äcälin ajc'ojpanob. \v 18 De ya'i yebejob c'otijob t'oc untu ajc'ojpan chämen u cuerpoba ch'uyu uc'ajob tu pam ump'e u yoc ch'a'liba. U yoli u c'osenob u yäq'ue'ob tu pänte' aj Jesús. \v 19 Mach u pojlijob cache'da u ch'e' u yosenob uc'a mäx q'uen ni gente. De ya'i t'äbijob tu pat ni otot isqui u lowe'job, y u jäcsijob con to'o u ch'a'liba tänxin ni gente mero bajca ayan aj Jesús. \v 20 Jinq'uin u chäni aj Jesús cache' u tz'onänjobba u yälbi ni winic ca'da: \p ―Lo', a tanä alaj uti perdona. \p \v 21 De ya'i jini machcatac u ye'e' ni ley que u tz'ibi aj Moisés, nämte' t'oc aj fariseojobba, u täq'uijob u yäle' tu c'ajalinob ca'da: “Ni winic jini u päpä' chen uba cache' une ni Dios. U susuc äle' cache' u ch'e' u chen perdona u tanä untu”. \p \v 22 Aj Jesús yuwi cua' mu' u yäle' tan u c'ajalinob, y u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a päpä' chen pensala ca' jini tan a pixanla? \v 23 ¿Caxcamba quira más u ch'e' cälben ni ajc'ojpan, que u tanä a'uti perdona, o cälben que ch'oyic y u chen xämba? \v 24 Co que a wina'tanla cache' no'on que sutwänon de winicba cä cänäntan poder pancab tuba cä cherben perdona u tanä untu. \p De ya'i aj Jesús u yälbi najc'ojpan ca'da: \p ―Ane cälbenet, ch'oyen, ch'ä a ch'a'lib y corre cux ta' wotot. \p \v 25 Ni winic que chämen u cuerpoba tajtzäc u yäq'ui uba y wa'wäni tu pänte' ni gente y u ch'i ni u ch'a'lib, jini u ch'a'tiba, y bixi tu yotot u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 26 Upetejob mäx ch'icwäni u jut u chänenob y u ch'u'ul c'ajti'inob Dios. C'äsbäc'tijob y u yäle'ob ca'da: \p ―Mach bay ti täj c'ajalinla que si u ch'e' utic jini cä chänila samiba. \s1 Jesús llama a Leví \r (Mt. 9.9‑13; Mr. 2.13‑17) \p \v 27 Ji'pat de ni jini pasi aj Jesús y u chäni untu ajcojtaq'uin u c'aba' aj Leví ya' chumca bajca u cojcan taq'uin. U yälbi ca'da: \p ―Tzäypätinon. \p \v 28 De ya'i u yäcti u patan y upete cua' u cänäntan, ch'oyi y u tzäypäti. \p \v 29 Ji'pat, aj Leví u cherbi aj Jesús ump'e noj c'ux tu yotot. Ajnijob täcä q'uen ajcojtaq'uinob y otrosjob ya' chumca tä mesa nämte' t'oc unejob. \v 30 Jini machcatac u ye'e' ni ley que u tz'ibi aj Moisés y aj fariseojob u cäräx älbijob u yajcänt'anob aj Jesús y u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a chenla ni mach utzba? ¿Cua' uc'a a c'uxnanla y a buc'ala t'oc ajcojtaq'uinob y ajcherajtanäjob? \p \v 31 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Jini machcatac t'oc u yutziba mach c'änä uc'ajob ajtz'ac, seq'uen ni c'ojojtacba c'änä uc'a ajtz'ac. \v 32 Mach aton cä joq'ue' jini machcatac u päpä' äle' tu c'ajalinob que ayanob tu tojaba tuba u q'uexe' u c'ajalinob uc'a mach u ni' chenob u tanä. No'on aton cä joq'ue' ajcherajtanäjob tuba u q'uexe' u c'ajalinob uc'a mach u ni' chen u tanä. \s1 Le preguntan a Jesús sobre el ayuno \r (Mt. 9.14‑17; Mr. 2.18‑22) \p \v 33 De ya'i unejob u yälbi ca'da: \p ―U yajcänt'anob aj Juan ayan q'uen q'uin que mach u buc'ob mach u c'uxnajob, u chenob c'änti'ya, y che' chich täcä u yajcänt'anob aj fariseojob. A wajcänt'anob aneba u c'uxnanob y u buc'ajob chich upete q'uin. ¿Cua' uc'a a chenla ca' jini? \p \v 34 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿U ch'e' quira a wäc'benla mach c'uxnacob mach buq'uicob ajmajnintejob ca'an ump'e lotojan jinq'uin ya'to an ajlotojan t'oc unejob? Mach une. \v 35 Pero u xe tä c'ote q'uin que u xe tä pa'sinte bajca anob ni ajlotojan y u bisinte. Jinq'uinba u xe tä p'elaj ajtä q'uin que mach uxin tä c'uxnanob ni tä buc'ajob. \p \v 36 Che' chich täcä u yälbijob chap'e uxp'e t'an ca'da: \p ―Niuntu mach u seq'ue ump'e buc tzijibba tuba u tzutzän t'oc ump'e buqui jelemba, uc'a si u chen ca' jini, ni tzijibba mach uni' xin tä colan utz, y che' chich täcä ni u tzutzquiba mach uyal t'oc ni jelemba uc'a mach jin u lot. \v 37 Y niuntu mach u colo ni vino tzijibba tama ump'e pächi jelemba tuba u ch'ujnan, uc'a ni vino tzijibba u xe u tzalesan ni pächi jelemba y ni vino u xe tä wech'can tä cab y ni pächi u xe tä laj säto. \v 38 C'änä colcac ni vino tzijibba tama ni pächi tzijibba tuba mach sätic u chap'elma. \v 39 Y machca u yuch'en ni vino que a'onob'iba mach ni' yo u yuch'en ni tzijibba, uc'a u yäle' cache' más jätz'äcna jini que a'onob'iba. \c 6 \s1 Los discípulos recogen espigas en el día de descanso \r (Mt. 12.1‑8; Mr. 2.23‑28) \p \v 1 Ump'e u q'uini ch'ämbäji aj Jesús nume u chen bajca päc'ä ni trigo y u yajcänt'anob u c'äsbijob u jut ni trigo y u jaxi tan u pechc'äbob tuba u pa'säben u sulob y u c'uxe'ob. \v 2 Yebe aj fariseojob u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a chenla lo que ni ley taj Moisés u yäle' que mach u ch'ä utic tu q'uini ch'ämbäji? \p \v 3 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―¿Mach to quira a tziquila cua' u chi aj David y u lotob u nume t'ocba, jinq'uin jitz'o u chenobba? \v 4 Aj David ochi tama ni otot ta Dios y u ch'i ni waj u subbinte Diosba u c'uxe' y u yäc'bi täcä u c'uxe' machcatac ayan t'oc une. Ni ley que u tz'ibi aj Moisés u yäle' que mach u ch'ä u c'uxe' niuntu seq'uen palejob namás, pero aj David mach ajni u tanä uc'a u chijob ca' jini. \p \v 5 U yälbijob täcä ca'da: \p ―No'on que sutwänon de winicba ajnojalon chich täcä tuba cäle' cua' u ch'e' utic y cua' jini mach u ch'ä utic tu q'uini ch'ämbäji. \s1 El hombre de la mano seca \r (Mt. 12.9‑14; Mr. 3.1‑6) \p \v 6 Otro ump'e u q'uini ch'ämbäjiba aj Jesús ochi tama ni ch'uj taj judíosob u ye'e' u t'an Dios, y ya'an ya' jini untu winic que tz'u'mi untz'it u c'äb, ni u nojba. \v 7 De ya'i jini machcatac u ye'e' ni ley y aj fariseojob täcä u ch'ucänob u jiranob si u xe u tz'äcälin ni winic jini tuyac'o u q'uini ch'ämbäji, uc'a ajnic cache' u ch'e' u sube'ob. \v 8 Pero aj Jesús yuwi cua' an tu c'ajalinob y u yälbi ni winic que tz'u'mi u c'äbba ca'da: \p ―Ch'oyen, la'ix wida bajca anon t'ocob tä wa'tä. \p Ch'oyi y wa'wäni ya' jini ca' chich älbinti. \v 9 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Ump'e cosa cä xe cä c'atbenetla. ¿U yäle' quira ni ley que u tz'ibi aj Moisés cache' c'änä cä chenla cua' chichca utzba tu q'uini ch'ämbäji, o ni mach utzba? ¿U yäle' quira tz'äcälcac untu uc'a mach chämic, o äctintic untu tä chämo? \p \v 10 U chämbi u jut upetejob tu junxoyma, y de ya'i u yälbi ni winic ca'da: \p ―Sätz'ä a c'äb. \p Une u sätz'i u c'äb y u pojli uba jinchichba rato. Coli utz ca' chich ni otro untz'itba. \v 11 Unejob c'ac'a' cäräx'ijob u maläc ch'e' u c'ajalinob cua' u ch'e' u cherbenob aj Jesús. \s1 Jesús escoge a los doce apóstoles \r (Mt. 10.1‑4; Mr. 3.13‑19) \p \v 12 Jimba q'uinob jini aj Jesús bixi tu pam tz'ic u chen c'änti'ya, y u numsi ac'äb u c'änti'in Dios. \v 13 Jinq'uin t'äbi q'uin u joq'ui u yajcänt'anob, y u yaqui doce de unejob. Ni jinijob u yälbijob cache' ajc'äncanob tuba, jini u yälbinte cache' apóstolesjobba. \v 14 U yaqui aj Simón, jini u yäc'bi u c'aba' aj Pedro täcä; y aj Andrés, jitz'in aj Pedroba. U yaquijob täcä aj Jacobo y aj Juan, y aj Felipe, y aj Bartolomé, \v 15 y aj Mateo, y aj Tomás, y aj Jacobo jini u yajlo' aj Alfeoba, y aj Simón jini u yäläs c'aba' aj Zeloteba. \v 16 Che' chich täcä aj Judas jini u jitz'in aj Jacoboba, y aj Judas Iscariote que ji'pat u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba. \s1 Jesús enseña a mucha gente \r (Mt. 4.23‑25) \p \v 17 De ya'i jaqui t'oc unejob y c'oti tä wa'tä bajca parejo ni cab. Ya'an ya' jini täcä q'uen u yajcänt'anob y noj q'uenel gente que ya' tijob tä cabil cab tä Judea, y tama noj caj tä Jerusalén, y tu ti' nab tama ni cabob tä Tiro y tä Sidón. Unejob c'oti tuba u yubinob u t'an aj Jesús y tuba tz'äcälcacob t'oc ni yaj que u cänäntanobba. \v 18 Machcatac ajäläcni u tz'ibajtesanob cua' chichca tzuc pixanob tz'äcälquintijob täcä. \v 19 Upetejob u yolijob u täle' aj Jesús uc'a tuyac'o une u cänäntan jini poder tuba u tz'äcälin ajc'ojpanobba, y u tz'äcäli chich upetejob. \s1 La felicidad y la infelicidad \r (Mt. 5.1‑12) \p \v 20 De ya'i aj Jesús u chämbi u jut u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: \p ―Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela pobrejilba uc'a a sapila Dios tuba u chenetla manda. \p \v 21 ’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela que badaba a cänäntanla jitz'o uc'a a xe tä na'escanla. \p ’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela que badaba a chen uq'uela uc'a a xe a chen tze'nela. \p \v 22 ’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela jinq'uin winicob u cräxna'tanetla y u tz'eje' ubajob t'oc anela y u tz'ibajtesanetla, y jinq'uin winicob u yäle'ob que anela mach jin cua'etla, ca' a wälä untu ajmalujle. U xe u chenob ca' jini uc'a a tz'ombenonla cä t'an no'on que sutwänon de winic. \v 23 Jinq'uin a xe tä cherbintela ca' jini ch'a'alesan ajinla, c'alin ac'ojnenla de ch'a'aljin, uc'a tä cieloba a xe tä äc'bintela ump'e noj gran matän tuba u jelo lo que cherbintetla. Ca' chich mu' u tz'ibajtesanetla, che' chich täcä jinchichba u yajcäbnajob oni u tz'ibajtesijob ajt'anob ta Dios. \p \v 24 ’Anela ajtaq'uini, tä' lástimajetla uc'a badaba a nonoj cänäntila chich upete a ch'a'aljinla. \p \v 25 ’Anela machcatac mach u cherbet faltala niump'e cua' bada, tä' lástimajetla uc'a a xe tä jitz'anla. \p ’Anela machcatac a chen tze'nela bada, tä' lástimajetla uc'a u xe tä ch'ocoman a pixanla y a xe a chen uq'uela. \p \v 26 ’Lástimajetla si upetejob u yäle'ob cache' utz cua'tac a chenla. Ca' chich u yäle'ob cache' utz cua'tac a chenla, che' chich täcä jinchichba u yajcäbnajob oni u yälbijob jini machcatac u päpä' äle'ob cache' ajt'an ta Dios, y mach jin. \s1 El amor a los enemigos \r (Mt. 5.38‑48; 7.12) \p \v 27 ’Pero anela que mu' a ubinla cua' acäle'ba cälbenetla ca'da: Yajna'tanla machcatac u cräxna'tanetla. Cherbenla utz machcatac mach yo u chänenetla. \v 28 C'atben Dios que ajnic u yutzi jini machcatac u cäräx älbenetla. C'änti'ben Dios tuba machcatac u tz'ibajtesanetla. \v 29 Machca u cune'et ta' chojba sutän otro la'o a choj uc'a u cune' u chap'elma la'o a choj. Machca u jajbenet a jeli' sisi mach a wäle' que mach a wäc'be a buc täcä. \v 30 Machca chichca une u c'atbenet cua' chichca, äc'ben lo que u c'atän, y machca u ch'ämbenet cua' a cänäntanba, mach a cocoj c'atän u sutjatz'benet tä cha'num. \v 31 Ca' chich a wola que u cherbenetla machca chichca une cua' chichca utz, ca' jini c'änä a cherbenob täcä. \p \v 32 ’Si anela a yajna'tanla machcatac u yajna'tanetla namásba mach jin cua' une ta'ala, uc'a ajmalujlejob u yajna'tanob chich täcä machcatac u yajna'tanob unejob. \v 33 Si namás a cherbenla favor machcatac u cherbenetla favorba mach jin cua' une ta'ala, uc'a ca' chich jini u chenob täcä ajmalujlejob. \v 34 Si namás a wäc'benla u majnanob cua' chichca jini machcatac que a wäle'la que u xe u sutjatz'benetla tä cha'numba, mach jin cua' une ta'ala. Ajmalujlejob täcä u yäc'ben u majnanob cua' chichca jini u lotob, uc'a u yäle'ob cache' u xe tä sutjatz'bintejob tz'äcä lo que u yäq'uijob tä majninte. \v 35 Yajna'tanla jini machcatac mach yo u chänenetla. Chenla utz y äc'äla tä majninte cua' chichca sin que a pitänla äc'bintiquet a majnanla cua' chichca tuba u jelo. Si a chenla ca' jiniba Dios u xe u yäc'benetla ump'e a noj gran matänla. A xe a ye'e'la cache' u ch'ocobetla Dios, jini más Ajnoja que ayanba, uc'a uneba ti'i u pixan t'oc machcatac tzätz u pixan, y t'oc ajmalujlejob. \v 36 Ch'ämbenla yajin upetejob ca' chich cä Papla Dios u ch'ämben yajin upetejob. \s1 No juzguen a otros \r (Mt. 7.1‑5) \p \v 37 ’Mach a chenla ca' untu juez y a wäle'la cache' mach utz cua' u chen a lot, uc'a si a chenla ca' jiniba che' chich u xe u cherbenetla täcä Dios. Mach a wäc'benla u toje' u tanä a lot, uc'a si a chenla ca' jiniba Dios u xe u yäc'benet a toje' a tanäla täcä. Chenla perdona a lot uc'a u chenetla perdona täcä Dios. \v 38 Chenla sij y Dios u xe u yäc'benet a matänla täcä. Ca' untu winic u yäq'ue' ump'e medida de ixim tz'äcäba y u c'alin but'e' y u chec'än tuba u bisan más u belba ixta que mach u t'it'än uba tä cab, ca' chich jini Dios u xe u yäc'benet a matänla täcä. Ca' chich a p'isänla cua' chichca que a wäq'ue'laba, che' chich a xe tä p'isbintela cua' chichca que a mätanla. \p \v 39 Aj Jesús u yälbijob ump'e t'an täcä ca'da: \p ―¿U ch'e' quira untu ajchoc' u päyben u c'äb otro ajchoc'? ¿Mach quira u cha'tumajob u xe tä yälo tama ch'en? \v 40 Ca' chich jini täcä, machca u cäne' cua' chichca mach jin más ajnoja que jini machca u ye'benba, pero machca u c'alin cäni upeteba u xe tä colan ca' chich machca u ye'biba. \p \v 41 ’¿Cua' uc'a a wäle' cache' a chen trebe a chänen cache' tz'ita' u säte' a lot t'oc ump'e u tanä si ane mach a wäc'be aba cuenta cache' mäx malo cua' a chen aneba? Es ca' a wälä tan u jut a lot ya'an unlip' yoc xixom p'os, y tan a jut aneba ca' a wälä ya'an untz'it noj re'i jäyte'. \v 42 Ane mach u ch'ä a wälben a lot que a xe a täclen uc'a mach u ni' säte' si ane mach a wi cache' mäx malo cua' a chen aneba. Es ca' a wälä a wo a pa'säben jini xixom p'os que ya'an tan u jut, pero ane mach a chäne jini noj re'i jäyte' que ya'an tan a jut aneba. ¡Aneba ajsusutcheriajet! Najtäcä äctan a chen ni mach utzba tuba a chen tu toja y de ya'i a xe a chen trebe a täclen a lot u chen tu toja täcä. Es ca' a wälä najtäcä a pa'sen ane ni jäyte' tan a jut y de ya'i a xe a chen chanä utz tuba a chen trebe a pa'säben ni xixom p'os ya'an tan u jut a lotba. \s1 El árbol se conoce por su fruto \r (Mt. 7.15‑20; 12.33‑35) \p \v 43 ’Untec te' utzba mach bay u yäc'ä u jut que mach utztacba, y untec te' que mach utzba mach bay u yäc'ä täcä u jut utztacba. \v 44 Cada te' u yute conoce por u jut. Mach u ch'ä a pojlen ni higo tuyac'o te' ch'ix, y ni uva mach u ch'ä a pojlen tuyac'o chäcch'ix. \v 45 Ca' chich jini täcä, untu winic que ayan tu toja u yäle' ni utzba, uc'a ca' a wälä ch'uju ayan tu pixan cua' chichca utztacba, y ni winic mach'an tu tojaba u yäle' ni mach utzba, uc'a ca' a wälä ch'uju ayan tu pixan cua' chichca mach utz. \s1 Las dos bases \r (Mt. 7.24‑27) \p \v 46 ’¿Cua' uc'a a wälbenon cache' a wajnojalon y mach a che ca' chich cälbenet? \v 47 Cä xe cälbenetla cua' u c'ote t'oc untu winic que u te bajca anon u yubin cä t'an y u chen ca' chich cälbenba. \v 48 U c'ote t'oc ca' untu winic ajcheraj otot u joc'än mäx tam ni cab y u yäc'ben u chumliba ni otot tu pam ji'tun. De ya'i jinq'uin u te ump'e noj but'o y noj yocja' u jätz'e' uba tuyac'o ni otot y mach u che trebe u nicän, uc'a ya' chumca ni otot tu pam ni ji'tun. \v 49 Pero jini machca u yubin cä t'an y mach u che ca' chich cälbenba u c'ote t'oc ca' ni winic que u chi yotot taj chumu tu pancab. Mach u jóq'ui bajca u xe u yäc'ben u chumliba ni otot. De ya'i ti ump'e noj gran yocja' muc'ba y u jätz'i uba tuyac'o ni otot y seb yäli tä cab. Nonoj xupi tä jine ni otot jini. \c 7 \s1 Jesús sana al siervo de un oficial romano \r (Mt. 8.5‑13) \p \v 1 Jinq'uin aj Jesús u tzupsi u yälbenob ni t'an jiniba tuba u yubinob ni gente, ochi tama caj tä Capernaum. \v 2 Ya'an ya'i jinq'uin untu ajnoja ta cien soldadojob que u cänäntan untu u yajpatan que mäx yaj u yubin. Ni ajpatan jiniba c'ojo ayan, tz'ita' yo ta chämic. \v 3 Jinq'uin ni ajnoja jini u yubi u yälcan de aj Jesús, u täsquijob ajt'äbälajob tuba aj judíosob bajca an aj Jesús u ch'oc chen uba t'oc u yälben si u xe u tz'äcälben u yajpatan jini ajnoja. \v 4 Jinq'uin c'otijob ca'an aj Jesús u ch'oc chi ubajob t'oc u yälbenob ca'da: \p ―Co t'ocob a tz'äcälben u yajpatan uc'a mäx ti'i u pixan ni ajnoja jini. \v 5 Uneba u yajna'tan cä lotobla täj cabil cabla y u cherbon t'ocob ump'e ch'uj. \p \v 6 De ya'i aj Jesús bixijob t'oc, y jinq'uin natz'äjbäli bajca an ni otot, ni ajnoja jini u täsqui cha'tu uxtu u lotob xic u yälben aj Jesús ca'da: \p ―Cajnoja, mach a tz'ibajtesan aba tiquet, uc'a mach jin cua'on tuba ochiquet tan cotot. \v 7 Jin uc'a cäli que mach u ch'ä xicon no'on ca'anet täcä. Namás chen ump'e t'an y ca' jini cajpatan u xe u yäq'ue' uba. \v 8 Cuwi chich que u xe tä ute lo que a wäle' aneba, uc'a ixta no'on ayan soldadojob täj c'äb tuba cä chen mandajob. Untu cälben xic y u xe. Otro untuba cälben tic y u te. Cälben cajpatan que u chen cua' chichca patan y u chen chich, pero ayan machca u chenon manda täcä no'on. \p \v 9 Ch'icwäni u jut aj Jesús jinq'uin u yubi cua' u yäli ni ajnoja jini. De ya'i u suti uba bajca u tejob ni gente tu pat y u yälbijob ca'da: \p ―Cälbenetla cache' mach to cä pojle niuntu winic tama ni gente tuba aj Israelob que tä' u tz'onän ca' ni winicda. \p \v 10 Jinq'uin sutwänijob tan otot jini machcatac u täsqui ajnoja ta cien soldadoba, c'otijob u pojlen cache' u c'alin pojli uba najpatan jini que ajni c'ojoba. \s1 Jesús resucita al hijo de una viuda \p \v 11 Ji'pat tz'ita' aj Jesús bixi ump'e caj u c'aba' tä Naín. Bixi nämte' t'oc u yajcänt'anob y t'oc noj q'uenel gente. \v 12 Jinq'uin anatz'älijob tu ti' ni caj u chänijob cache' pase u chenob t'oc untu ajchäme u bisanob tuba u muque'. Ni ajchäme jini u juntul ajlo' u na', y uneba neba' ixic une. U tejob t'oc u lotin noj q'uenel gente ta ni caj. \v 13 Jinq'uin Cajnojala u chäni ni ixic jini, u ch'ämbi yajin y u yälbi ca'da: \p ―Mach a chen uq'ue. \p \v 14 De ya'i aj Jesús bixi u natz'än u täle' ni cajón. Jini machcatac u bisan ni ajchämeba wa'wänijob y aj Jesús u yälbi ni ajchäme ca'da: \p ―Lo', cälbenet: Ch'oyen. \p \v 15 De ya'i ch'oyi tä chumtä ni ajchäme y u täq'ui u chen t'an y aj Jesús u yäc'bi tu c'äb u na'. \v 16 Upetejob bäc'tijob y u ch'u'ul c'ajti'ijob Dios u yäle'ob ca'da: \p ―Untu mero no' ajt'an ta Dios ajuli bajca anonla. \p U yälijob täcä ca'da: \p ―Dios u ch'ämbi yajin ni gente tubaba uc'a mäx ti'i u c'ajalin t'oc unejob. \p \v 17 Ni t'an jiniba que u yälijob ni gente de lo que u chi aj Jesús laj ubqui tama upete ni cab tä Judea, y upete cabil cab tu junxoyma ya' jini. \s1 Los enviados de Juan el Bautista \r (Mt. 11.2‑19) \p \v 18 De ya'i u yajcänt'anob aj Juan c'otijob u yälben cua'tac ajni. \v 19 Aj Juanba u joq'ui cha'tu u yajcänt'an y u täsquijob ca'an aj Jesús tuba u c'atbenob ca'da: “¿Ane chich quira ni u yälcan cache' Dios u xe u täscunba, o c'änä cä pitän t'ocob otro?” \v 20 Jinq'uin c'otijob ni winicob ca'an aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Aj Juan ajc'ablesiaba u täscon t'ocob cä c'atbenet si ane chich quira ni u yälcan cache' Dios u xe u täscunba, o si c'änä cä pitän t'ocob otro. \p \v 21 Jinchichba hora aj Jesús u tz'äcäli q'uen ajc'ojpanob y jini machcatac u cänäntanob toyoben yaj. U pa'säbi tzuc pixan tuyac'o machcatac u cänäntan, y q'uen machcatac ajchoc' u tz'äcälbi u jut tuba u chen chanä. \v 22 U p'ali aj Jesús u yälbenob ca'da: \p ―Corre cuxla älben aj Juan cua'tac a chänila y cua'tac a ubila: ajchoc' a'äc'bintijob u chen chanä, ajc'ol'oc a'äc'bintijob u chen xämba, machcatac c'ojojtac t'oc ni yaj u c'aba' lepra u colescanob limpio u pächi, ajcoc a'äc'bintijob u yubin t'an, ajchämejob u yäc'binte sutwänicob tä cuxpan cha'num, y ni pobrejilba u tz'aycäbintejob ni t'an ta Dios. \v 23 Ch'a'a ujin jini machca u tz'onän y mach u cänänta jaq'uinle uc'a no'on. \p \v 24 Jinq'uin bixijob ni ajc'äncanob tuba aj Juan, aj Jesús u täq'ui u tz'aycäben ni gente de aj Juan ca'da: \p ―¿Cua' jini apaset a chänenla bajca mach cuxu niuntu? ¿Untu winic quira chap'e u c'ajalinba, ca' a wälä untz'it oj u nicän uba t'oc ni ic'? Cälbenetla que mach. \v 25 ¿Cua' jini ajnet a chänenla jiq'uin? ¿Untu quira winic c'alin jele t'oc u buc finoba? Cälbenetla que mach. Ubixto, machcatac u cänäntan u buc mäx pitziba y u numsen q'uin t'oc lo que u ch'a'alesben ujinba ya'anob tan yotot bajca cuxujob rey. \v 26 ¿Cua' jini ajnet a chänenla jiq'uin? ¿Untu quira ajt'an ta Dios? Toj chich, y cälbenetla que uneba täcä es más ajnoja que untu ajt'an ta Dios. \v 27 Tz'ibi ayan tan u jun Dios cua' u xe u chen aj Juan bajca u yäle' ca'daba: \q1 Ubixto, cä täscun ni cajc'äncan xic najtäcä que ane. \q1 Ca' untu winic u tuse' ni bij bajca u xe tä nume u yajnoja, ca' jini une u xe u yäc'ben u q'uexe' u c'ajalinob ni gente antes que tiquet uc'a mach u ni' chen u tanäjob. \m Ca' jini u yäle' ni an tz'ibiba. \v 28 No'on cälbenetla que tu pancabba niuntu ajt'an ta Dios más ajnoja que aj Juan ajc'ablesiaba, mach'an, pero desde badaba ni más ajch'och'ocaba que u sapän ochic tu manda Dios es más ajnoja une que aj Juan. \p \v 29 Jinq'uin u yubijob ca' jini upete ni gente y ajcojtaq'uinob u yäc'bi uba cuentajob cache' Dios u chen tu toja. Jin uc'a c'ablijob t'oc ni c'ablesia u chi aj Juanba. \v 30 Aj fariseojobba y machcatac u ye'e' ni ley mach u sapijob ni c'ajalin que Dios u yoli u yäc'benob uc'a mach u yäq'ui ubajob u c'ablesan aj Juan. \v 31 De ya'i Cajnojala u yäli ca'da: \p ―¿Cua' une u ch'e' cäle' que ca' jini ayanob ni gente ayan pancab badaba? ¿Cua' une u c'otejob t'oc? \v 32 U c'otejob t'oc ca' ni bijch'oc chumu tä cab tan bij tä alas u maläc joc'lan ubajob y u yäle'ob ca'da: “Custäbet t'ocob ämäy y mach a chila ac'ot. Cä c'äybet t'ocob ch'ocäl c'ay tajchäme y mach a chi uq'uela”. \v 33 Ca' chich jini täcä aj Juan ajc'ablesia juli y mach u c'uxi waj y mach u yuch'i vino y ane a wäle'la cache' u cänäntan tzuc pixan tuyac'o. \v 34 No'on que sutwänon de winicba julon pancab. Cä c'uxnan y cä buc'a y ane a wäle'la ca'da: “Chänenla untu winic mäx q'uen u c'uxnan y u chibälnan. Uneba mäx nämäjob t'oc ajcojtaq'uinob y ajcherajtanäjob”. Ca' jini a wäle'la. \v 35 Machcatac an q'uen u c'ajalin t'oc lo que u chenob u ye'e' cache' utz chich ni c'ajalin u cänäntanobba. \s1 Jesús en casa de Simón el fariseo \p \v 36 De ya'i untu aj fariseo u c'aba' aj Simón u yälbi aj Jesús xic tä c'uxnan t'oc une. Aj Jesús ochi tan yotot ni aj fariseo jini y t'elwäni tä mesa, uc'a che' chich nämäjob tä c'uxnan ca' jini. \v 37 Ajni untu ixic ixcherajtanä que cuxli tama ni caj jini. Jinq'uin u yubi cache' aj Jesús ya'an tä c'uxnan tu yotot ni aj fariseo, u täsi jätz'äcnib tama ump'e botella que pätqui de ni ji'tun u c'aba' alabastroba. \v 38 C'oti tä wa'tä tu pat bajca sätz'ä yoc u chen uq'ue. U t'ulesan u c'äbjut tu yoc y de ya'i u sucbi t'oc u tzuc y u tz'utz'ben yoc y u tatz'ben t'oc ni jätz'äcnib. \v 39 Jinq'uin u chäni ni aj fariseo u joq'ui tä c'uxnanba, u yäli tu c'ajalin uneba ca'da: “Si fuera mero ajt'an ta Dios ni winicda u chenica conoce machca une ni ixic que mu' u täle'ba, y cua'tac u chen, uc'a uneba ixcherajtanä”. \v 40 De ya'i aj Jesús u yälben ca'da: \p ―Simón, ya'an cua' cä xe cälbenet. \p Une u p'ali: \p ―Älä jiq'uin, Cajnoja. \p \v 41 Aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Cha'tu winic u cherben debe untu machca u yäq'ue' tä q'uexcan u taq'uin. Untuba u cherben debe quinientos denarios y ni otro untuba u cherben debe cincuenta. \v 42 Mach'an cua' t'oc u toje'ob y une u chi perdona u cha'tumajob. Älbenon jiq'uin caxcamba de unejob u xe u yajna'tan más ni u yum ni taq'uin. \p \v 43 Aj Simón u p'ali ca'da: \p ―Cäle' que ni cherbinti perdona másba. \p Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Toj chich a wäli. \p \v 44 De ya'i aj Jesús u suti u jut ca'an ni ixic y u yälben aj Simón ca'da: \p ―¿A chänen ni ixicda? Ochon tan a wotot y mach a wäc'bon ja' tuba cä poque' t'oc coc, pero uneba u poqui coc t'oc u c'äbjut, y u suqui t'oc u tzuc. \v 45 Aneba mach a tzucti'i cä c'äb, pero ni ixicda mach u yäcti u tz'utz'benon coc desde a'ochon. \v 46 Aneba mach a taybon cä pam t'oc loción, pero ni ixicdaba u taybon coc t'oc jätz'äcnib. \v 47 Jin uc'a cälbenet cache' a'uti perdona u noj q'uenel tanä u chiba uc'a mäx u yajna'tanon, pero jini machca u yute perdona tz'ita'ba, tz'ita' u yajna'tanon. \p \v 48 De ya'i u yälbi ni ixic ca'da: \p ―A tanä alaj uti perdona. \p \v 49 Machcatac ya' chumca t'oc tä mesa u täq'uijob u maläc äle'ob ca'da: \p ―¿Caxcaba winic wäre ni jinda que u chen perdona täcä u tanä untu? \p \v 50 De ya'i u yälbi ni ixic ca'da: \p ―Uc'a a tz'oni, a japi chich aba. Corre cux, y mach a ni' chen pensa cua'. \c 8 \s1 Mujeres que ayudaban a Jesús \p \v 1 Ji'pat aj Jesús numi tama upete noj caj y bit caj u tz'aycun u t'an Dios y u yäq'ue' tä ute conoce ni t'an utzba tuba u manda Dios. Ni doce winicob u yaquiba nämte' u numejob t'oc une. \v 2 Tulaj ayanob täcä t'oc une ixictacob, jini pa'säbinti tzuc pixan tuyac'ojobba, jini tz'äcälquijob t'oc yajba. Ajni ix María, u cab tä Magdala, uneba pa'säbinti siete tzuc pixan tuyac'o. \v 3 Ajni ix Juana, jit'oc aj Chuza, untu ajnoja tajpatan tuba aj Herodes. Ajni ix Susana y q'uen otrosob täcä que u yäc'bijob aj Jesús y ni doce u yajc'äncanob cua' chichca jini que u cänäntanob tuba u täclenob. \s1 El ejemplo del sembrador \r (Mt. 13.1‑9; Mr. 4.1‑9) \p \v 4 De ya'i u woyli ubajob noj q'uenel gente, y ya'to u tejob cada cabil cab tuba xicob ca'an aj Jesús. Une u ye'bijob u t'an Dios t'oc ump'e tz'aji ca'da: \p \v 5 ―Untu winic bixi u päq'ue' u päc'äbi. Mu'to u päq'ue'ba, ximaj yäli tan bij y ajnumejob u potz'ojteq'uijob, y ti ni mut u buq'ue'. \v 6 Ximaj yäli pan ji'tun cab y jinq'uin wetiba tiqui, uc'a mach ach' u caba. \v 7 Ximaj yäli tan ch'ix y ni ch'ixba nämte' ti tä ch'ije t'oc y u bisi yaba. \v 8 Ximaj yäli bajca an cab mejorba, y jinq'uin weti u c'ac'a' chi u jut. Por unxim que pä'quiba u yäq'ui cien u jut. \p Cuanta u tzupsi u yäle' aj Jesús ni jiniba, u chi ump'e noj t'an u yäle' ca'da: \p ―Machca u cänäntan u chiquin tuba u yubin c'änä chich u yäq'ue' u chiquin tuba u yubin cä t'an. \s1 El porqué de los ejemplos \r (Mt. 13.10‑17; Mr. 4.10‑12) \p \v 9 De ya'i u yajcänt'anob u c'atbijob cua' jini u yäle' ni tz'aji jini. \v 10 Une u yäli ca'da: \p ―Anela äc'bintetla a wina'tanla cache'da an u manda Dios, jini mach bay älbinti niuntuba. Otrosjob u yälbinte t'oc tz'aji cache'da an u manda Dios, uc'a jinq'uin u chänen cua' cä chenba mach uxin u yäc'ben uba cuentajob cua' jini, y jinq'uin u yubinob cä t'an mach uxin u chen entendejob. \s1 Jesús explica el ejemplo del sembrador \r (Mt. 13.18‑23; Mr. 4.13‑20) \p \v 11 ’Ni tz'aji jini u c'ote t'oc ca'da: Ni semillaba es u t'an Dios. \v 12 Jini ximaj yäli tama bijba u c'otejob t'oc ca' machcatac u yubinob u t'an Dios y de ya'i u te ni tzuc pixan y u pa'säben ni t'an jini tu pixanob tuba mach u tz'onänob y u japän ubajob. \v 13 Jini ximaj yäli tu pam ji'tunba u c'otejob t'oc ca' machcatac que jinq'uin u yubinob u t'an Diosba u sapänob t'oc ch'a'aljin. Jindajob ca' a wälä ni päc'äbi jini que mach'an u wi'. U tz'onänob chap'e uxp'e q'uin, pero jinq'uin u yajtä cua' u bäc'tesanobba u sujtä tu pat. \v 14 Jini ximaj yäli tan ch'ixba u c'otejob t'oc ca' machcatac u yubinob. De ya'i u ch'e' u bijijob. Ji'pat u jobän uba u c'ajalinob uc'a cua' chichca jini que c'änä u chenob. Tä' yojob u cänäntan q'uen u taq'uin. Tä' yojob u ch'a'alesan ujin t'oc cua' chichca pancab. Más u yäq'ue' tu c'ajalinob ni jini que u t'an Dios. Ca' chich ni päc'äbi que u ch'ije tan ch'ixba mach u c'ä'na u jut, che' chich täcä unejob mach u tä' tz'onäjob. \v 15 Jini ximaj yäli bajca an ni cab utzba u c'otejob t'oc ca' machcatac ti'i u pixan y tomp'e u c'ajalin, y jinq'uin u yubinob u t'an Dios u laj äq'ue' tu pixanob y mach u yäcta u chenob cua' chichca utztacba. Ni jinijob es ca' a wälä ni päc'äbi que mach u yäcta jutinba. \s1 El ejemplo de la lámpara \r (Mr. 4.21‑25) \p \v 16 ’Machca u tz'äbe' ump'e candil mach bay u nuquí t'oc ump'e p'et. Mach u jup'u täcä tu yaba tz'en. U yäq'ue' tu pam u chumliba. Ca' jini machcatac u yoche tama ni ototba u ch'e' u chänen u c'ac'a. \v 17 Ca' chich jini täcä, mach'an niump'e cua' mucu que mach pojlintic ji'pat, y mach'an niump'e mucul t'an que mach ubcac y tz'ayquintic cua' jini. \p \v 18 ’Ubinla utz jiq'uin, uc'a machca chichca u cänäntan cua' chichca u xe tä äc'binte más y machca chichca mach u cänänta cua'ba, ixta lo que u chen pensa que u cänäntanba u xe tä pa'säbinte. \s1 La madre y los hermanos de Jesús \r (Mt. 12.46‑50; Mr. 3.31‑35) \p \v 19 De ya'i c'oti u na' aj Jesús y jitz'inob bajca an, pero mach u chi trebe c'oticob ca'an une uc'a mäx net' net' t'oc noj q'uenel gente. \v 20 Älbinti aj Jesús ca'da: \p ―A na' y a witz'inob ya'anob päti y yojob u chen t'an t'oc ane. \p \v 21 Une u yälbijob ca'da: \p ―Machcatac u yubinob u t'an Dios y u tz'onänob, unejobba ca' a wälä ni cä na' y ni quitz'inob. \s1 Jesús calma el viento y las olas \r (Mt. 8.23‑27; Mr. 4.35‑41) \p \v 22 De ya'i ump'e q'uin aj Jesús ochi tama ump'e jucub t'oc u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: \p ―Cola tunxe nab. \p De ya'i pasijob ta bixicob. \v 23 Bixe to u chenobba, u q'uechi wäye aj Jesús. Tajtzäc pasi ump'e noj gran ic' tama ni nab y u täq'ui tule de ja' ni jucub. Por otro tz'ita'ba u jomesan. \v 24 Bixijob ca'an aj Jesús u p'isanob u yälbenob ca'da: \p ―¡Cajnoja, Cajnoja, acä chämola tä ja'! \p De ya'i p'ixi y u q'uejpi ni ic' y ni t'olja'. Ni ic' mach u ni' usti y ni t'olja' mach u ni' niqui uba. Colijob ch'ijcab. \v 25 Une u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a mach a tz'ombonla? \p Unejob c'ac'a' bäc'tijob y ch'icwäni u jutob. U maläc äle'ob ca'da: \p ―¿Caxcaba winic wäreca ni jinda que ixta ic' y ja' u chen manda y u tz'omben u t'an? \s1 El hombre endemoniado de Gadara \r (Mt. 8.28‑34; Mr. 5.1‑20) \p \v 26 De ya'i c'otijob tu cab aj gadarenojob, ni an tunxe nab tä Galileaba. \v 27 Jinq'uin t'äbo u chen tä cab u nuc'ti untu winic que ya' ti tama ni caj. Ni winic jini u cänäntan q'uen tzuc pixan tuyac'o. Anät'i q'uin que mach u ni' äc'ä u buc tuyac'o y mach ni' cuxu tan otot. Ni winic jini sec' bajca an u mucliba ajchämejob cuxu. \v 28 Jinq'uin u chäni aj Jesús, u chi awät y nocwäni tu pänte' u chen ump'e noj t'an u yäle' ca'da: \p ―¿Cuaxca a wo t'oc no'on, Jesús, ane u Yajlo'et ni mero Dios Ajnojaba? Cä cocoj c'atbenet que mach a tz'ibajtesanon. \p \v 29 Une u yäli ca' jini uc'a aj Jesús san chich u yälbi ni tzuc pixan que pasic tuyac'o ni winic. Ajniba cua' chichca hora u q'ueche', y u cänäntinte cächä t'oc cadena, pero une u ch'äctuc'än ni cadena y ni tzuc pixan u bisan bajca mach cuxu niuntu. \v 30 Aj Jesús u c'atbi cuaxca u c'aba'. Une u yäli cache' aj Legión. \p Ca' jini u c'aba' uc'a q'uen tzuc pixanob ya'an tuyac'o. \v 31 U ch'oc chi ubajob t'oc aj Jesús ni tzuc pixanob que mach u täscun xicob tu yajlibajob tama ni noj ch'en tä' tamba. \v 32 Ajni ya' jini noj q'uenel chitam que u c'uxnanob tu näc' ni tz'ic. Ni tzuc pixan u c'ac'a' c'atbijob aj Jesús que u yäctan ochicob tuyac'o ni chitam. U yäc'bijob chich ochicob tuyac'ojob ni chitam. \v 33 De ya'i ni tzuc pixanob pasijob tuyac'o ni winic y ochijob tuyac'ojob ni chitam. Jini u tomtä chitam jiniba t'oc noj ancäre jaquijob bajca chele ni tz'ic, bixijob tama nab y laj chämijob tä ja'. \p \v 34 Jinq'uin ajcänänchitamob u chänijob cua' ajni, pasijob tä putz'e u laj äle'ob tan caj y tä bij cua' u chi pasajob ni chitam. \v 35 De ya'i bixijob ni gente u chänenob cua' ajni y c'otijob ca'an aj Jesús. C'oti u pojlenob ni winic que ajnijob tzuc pixan tuyac'oba ya' chumca tu yoc aj Jesús u yubin u t'an. Ya'an u buc tuyac'o y tz'äcä u c'ajalin. C'ac'a' bäc'tijob ni gente. \v 36 Machcatac u chänijob cache'da tz'äcälqui jini winic u cänänti tzuc pixan tuyac'oba u tz'aycäbijob ni ajc'otejobba. \v 37 De ya'i upete ni gente tama upete ni cabil cab jini tuba aj gadarenojob u cocoj älbijob aj Jesús que u tz'eje' uba t'oc unejob, uc'a u c'ac'a' q'uechijob noj gran bac'ät. De ya'i aj Jesús ochi tama ni jucub y sutwäni cha'num bajca ati. \v 38 Ni winic que pasi tzuc pixan tuyac'oba u ch'oc chi uba t'oc aj Jesús u c'atben si u ch'e' colac nämte' t'oc une, pero aj Jesús u täsqui bixic u yälben ca'da: \p \v 39 ―Suti' ta' wotot y tz'aycäbenob cache' ac'ä mäx q'uen cua' chichca u chi Dios por ane. \p De ya'i une bixi u laj tz'aycun tama entero ump'e ni caj cache' ac'ä mäx q'uen cua' chichca u chi aj Jesús por une. \s1 La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús \r (Mt. 9.18‑26; Mr. 5.21‑43) \p \v 40 Jinq'uin sutwäni aj Jesús bajca chich ajniba ni noj q'uenel gente u chi recibijob t'oc ch'a'aljin uc'a upetejob ya'an u pitänob. \v 41 De ya'i untu winic u c'aba' aj Jairo, ajnoja tama ni ch'uj taj judíosob, c'oti tä noctä tu yoc aj Jesús u ch'oc chen uba t'oc u yälben que xic tu yotot, \v 42 uc'a u cänäntan untuntu jixic ch'oc de doce año u edad, y chämo u chen. Bixe u chen aj Jesús y noj q'uenel gente u net'e'ob bajca u bixe tä xämba. \p \v 43 Ajni tama ni gente untu ixic que u cänäntan doce año c'ojo t'oc ump'e yaj de ch'ich', y mach u chunwan ni ch'ich'. U laj säti upete u taq'uin t'oc ajtz'acob y mach u chi trebe u tz'äcälin niuntu. \v 44 Ni ixic jini ti tu pat aj Jesús u tälben u ti' u buc, y jinchichba hora que u tälbiba chunwäni ni ch'ich'. \p \v 45 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da: \p ―¿Caxca u tälon? \p Jinq'uin upete u yälijob que unejob mach u täli, aj Pedro y u lotob u yälijob ca'da: \p ―Cajnoja, mäx q'uen ni gente ya'anob junxoyma de ane u net'e'et, ¿y aneba a c'atän caxca u tälet? \p \v 46 Pero aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Ajni untu machca u tälon, uc'a cuwi chich cache' pasi täjcac'o poder. \p \v 47 Jinq'uin ni ixic u chäni cache' mach u ch'ä colac mucu, t'oc chicchicne c'oti tä noctä tu yoc aj Jesús u laj äle' tu pänte' upete ni gente cua' uc'a u täli, y cache' jinchichba hora jini u yäq'ui uba. \v 48 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Cä ch'oc, uc'a a tz'ombon, a wäq'ui aba. Corre cux y ajnic ch'ijcab a c'ajalin. \p \v 49 Jinq'uin mu'to u t'an aj Jesús c'oti untu winic que ya' ti tu yotot aj Jairo, ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob. U yälbi aj Jairo ca'da: \p ―San achämi a wixic ch'oc. Mach a ni' jaq'uesben ujin Cajnojala. \p \v 50 Jinq'uin u yubi aj Jesús cua' mu' u yälcan u yälbi aj Jairo ca'da: \p ―Mach bäc'taquet, toc'a a tz'ombenon y u xe u pojlen uba. \p \v 51 Jinq'uin c'oti aj Jesús tu yotot aj Jairo, mach u yäcti ochic niuntu t'oc une seq'uen aj Pedro, aj Jacobo, aj Juan, y u pap y u na' ni yoc ixoc. \v 52 Upetejob u yuc'tanob u chen uq'uel awätob, pero aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Mach a chen uq'uela uc'a mach chämen ayan, wäye u chen. \p \v 53 Unejob u tze'tanob uc'a yuwijob chich que chämen ayan. \v 54 Pero aj Jesús u q'uechbi tu c'äb y t'oc noj t'an u yälbi ca'da: \p ―Xoc, ch'oyen. \p \v 55 Sutwäni chich u pixan tuyac'o y seb ch'oyi. De ya'i aj Jesús u yälbijob que u yäc'ben cua' u c'uxe'. \v 56 U pap y u na' tajch'icwäni u jutob, pero aj Jesús u yälbijob que mach u yälben niuntu cua' u chi. \c 9 \s1 Jesús envía a los doce discípulos \r (Mt. 10.5‑15; Mr. 6.7‑13) \p \v 1 De ya'i u joq'ui ni doce u yajcänt'anob y u yäc'bijob poder tuba u chen trebe u pa'senob upete tzuc pixanob tuyac'o machcatac u cänäntan y tuba u tz'äcälin ni gente t'oc cua' chichca yaj jini u cänäntanobba. \v 2 De ya'i u täsqui bixicob u tz'aycunob cache'da an u manda Dios, y u tz'äcälin ajc'ojpanob. \v 3 U yälbijob ca'da: \p ―Mach a bisanla niump'e cua' tä bij, ni xojte', ni morral, ni waj, ni taq'uin, y mach a bisanla chap'e a bucla. \v 4 Cachichcamba otot ochiquetlaba colenla ya'i ixta que mach bixiquetla. \v 5 Cachichcada que mach yo u yosenetla, jinq'uin a xe tä pasela tama ni caj jini ticän ni pupujcab ya'an ta' woclaba tuba subcacob t'oc, uc'a ca' jini a xe a ye'e'la que ni caj jini mach u yolijob u tz'onän lo que a wäle'la. \p \v 6 De ya'i pasijob y bixijob tä cabil cab u tz'aycunob cachichcada ni t'an utzba cache'da an u manda Dios, y u tz'äcälin ajc'ojpanob. \s1 La muerte de Juan el Bautista \r (Mt. 14.1‑12; Mr. 6.14‑29) \p \v 7 Ni rey aj Herodes jinq'uin u yubi cua'tac u chi aj Jesús, u jobi uba u c'ajalin, uc'a ya'an machca u yäle'ob cache' c'äsi' aj Juan acuxpi tan ajchämejob. \v 8 Otrosjob u yälijob cache' ni ajt'an ta Dios aj Elías ajuli tä cha'num y otrosjob u yälijob cache' untu ajt'an ta Dios cuxli oniba acuxpi tä cha'num. \v 9 U yäli aj Herodes ca'da: \p ―No'on cäq'ui tä chunjätz'binte u pam aj Juan. ¿Caxca une ni winic jini jiq'uin que acubin u chen cua' chichca jini? \p Une tä' u yoli u chänen aj Jesús. \s1 Jesús da de comer a cinco mil hombres \r (Mt. 14.13‑21; Mr. 6.30‑44; Jn. 6.1‑14) \p \v 10 Jinq'uin sutwänijob tä cha'num ni ajc'äncanob bajca an aj Jesús u yälbijob cua'tac u chijob. De ya'i u ch'i u yajc'äncanob u tz'eji ubajob t'oc sec' unejob. Bixijob ump'e lugar bajca mach cuxu niuntu nätz'ä t'oc ump'e caj u c'aba' tä Betsaida. \v 11 Jinq'uin ni noj q'uenel gente u yubijob cache' ya'anob ya'i u tzäc'bijob u pat. Aj Jesús u yosijob bajca an y u yälbijob cua' an bajca u chen manda Dios, y u tz'äcäli machcatac c'änä uc'a tz'äcälcacob. \p \v 12 Jinq'uin pome u chen q'uin ni doce u yajc'äncanob c'otijob u yälbenob ca'da: \p ―Täscun bixicob ni gente uc'a xicob tä cabil cab y tä otote nätz'äba tuba u pojlen posa'a tuba wäyicob y tuba u sacän cua' u c'uxe'ob, uc'a wida bajca anonlaba mach'an otote. \p \v 13 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Äc'benla anela cua' u c'uxe'ob. \p Unejob u yälijob ca'da: \p ―Sec' cinco waj namás y cha'tu yoc buch' cä cänäntan t'ocob. Jinda mach u yäc'ä tuba upete ni genteda si mach bixicon cä mäne' t'ocob cua' u xe u c'uxe' ni gentejobda. \p \v 14 U q'ue'najob ni gente jini, ca' tuba cinco mil ajni seq'uen winicob. De ya'i u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Äc'ben chunwänicob a cincuenta a cincuentajob. \p \v 15 Ca' chich jini u chijob, u yäc'bijob chunwänic upetejob. \v 16 De ya'i aj Jesús u ch'i ni cinco waj y cha'tu buch' y u t'äbsi u jut isqui tä cielo u ch'u'ul chen ni waj. U taji y u yäc'bijob u yajcänt'anob tuba u yäc'benob ni gente. \v 17 Laj c'uxnijob upete y laj na'ijob. De ya'i u woyijob doce chach u colob ni waj y buch'. \s1 Pedro declara que Jesús es el Cristo \r (Mt. 16.13‑19; Mr. 8.27‑29) \p \v 18 Ji'pat ya'an aj Jesús tä c'änti'ya c'äsmucu y u yajcänt'anob ya'an t'oc une. Jinq'uin u tzupsiba, u c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxcajon no'onba u yäle'ob ni gente? \p \v 19 Unejob u p'alijob ca'da: \p ―Aj Juanet, a'i, ni ajc'ablesiaba. Otrosjob u yäle' cache' aj Elíaset, y otrosjob u yäle' cache' aneba untu ajt'anet ta Dios que ajni oniba y bada acuxpet tä cha'num. \p \v 20 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―¿Caxcajon a wäle' anelaba? \p Aj Pedro u p'ali ca'da: \p ―Ane ni Cristojet, ni u yaquet Dios tuba ajmandaba. \s1 Jesús anuncia su muerte \r (Mt. 16.20‑28; Mr. 8.30―9.1) \p \v 21 De ya'i aj Jesús u c'ac'a' älbijob que mach u yälbenob niuntu si une chich ni aj Cristo. \v 22 U yälbijob ca'da: \p ―No'onba que sutwänon de winic c'änä c'ac'a' tz'ibajtescacon. Ajt'äbälajob, u no' ajnojajob pale y machcatac u ye'e' ni ley u xe u yänäl chänenon. Cä xe tä tzämsinte y u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan. \p \v 23 Ji'pat aj Jesús u yälbi upetejob ca'da: \p ―Si ayan machca chichca de anela que a wo a ch'e' ni bij täc'aba, c'änä a wäctan a chen aba manda a juntuma y a täq'ue' a chen ca' chich co no'onba. C'änä a c'älenla upete q'uin cua' chichca tz'ibajtesia que a wäc'binte uc'a a tz'ombenon. Es ca' a wälä mach a bäc'ta a chen sufri ca' chich u chen sufri untu tuyac'o cruz. \v 24 Uc'a upete machca yo u chen uba manda u juntuma u xe tä säto, y upete machca u yäq'ue' uba täj c'äb tuba cä chen mandaba, une u japän uba. \v 25 ¿Cuaxca u pa'se t'oc untu winic si u laj chen gana upete cua' chichca ayan pancab, y uneba u nonoj säto u pixan? \v 26 Uc'a machca u quisnäjan t'oc no'on y uc'a ni cäle'ba, no'on que sutwänon de winicba cä xe tä quisnäjan t'oc une täcä jinq'uin cä xe tä te y u xe tä chäninte cä pitzilan, y u pitzilan cä Pap y u pitzilan ni ch'u'ul ángelojob ta Dios. \v 27 Cä totoj älbenetla que tulaj ayan widaba machcatac que mach uxin tä chämo ixta que mach u chänenob najtäcä u manda Dios. \s1 La transfiguración de Jesús \r (Mt. 17.1‑8; Mr. 9.2‑8) \p \v 28 U cänäntan ca' tuba ocho día ji'pat de ni t'anda que u chi aj Jesúsba, u bisijob aj Pedro, aj Juan y aj Jacobo y t'äbi tu pam ump'e tz'ic tuba u chen c'änti'ya. \v 29 Jinq'uin mu'to u chen c'änti'ya u yäni uba u jut y u buc sutwäni säc y c'äntz'alan. \v 30 Tajtzäc u chänijob cache' ya'an cha'tu winic u chen t'an t'oc une, untu aj Moisés y ni otro untuba aj Elías. \v 31 Tutz'ijob t'oc ump'e noj junch'äcni junxoyma de unejob, y u chi t'anob u yäle'ob cache' aj Jesús u xe tä tzämsinte tä Jerusalén antes de bixic tä cielo. \v 32 Aj Pedro y upetejob machcatac ya'an t'oc une tä' yojob wäye, pero mach chich uwayob, y u chänijob u pitzilan aj Jesús y u chänijob ni cha'tu winic que ya'anob t'oc une. \v 33 Jinq'uin ni winicob jini mu'to u tz'eje' ubajob t'oc aj Jesús, aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, utz chich ajniconla wida. Cola cä chenla uxp'e boch': ump'e ta'a, ump'e taj Moisés y ump'e tuba aj Elías. \p Aj Pedroba mach yuwi cua' u yäli. \v 34 Jinq'uin mu'to u yäle' ni t'anda jaqui ump'e bucla bajca anob y u laj bälijob. Tu yochejob tama ni bucla bäc'tijob. \v 35 De ya'i ubqui ump'e t'an tama jini bucla que Dios u yäle' ca'da: \p ―Jinda cä yajben Ajlo'. Ubinla u t'an uneba. \p \v 36 Jinq'uin ch'ijcäbi ni t'an u chänijob cache' aj Jesús coli u juntuma. Unejob mach u tz'ayqui ni tz'ita' y mach u yälbi niuntu jimba q'uinob jiniba cua'tac u chänijob. \s1 Jesús sana a un muchacho que tenía un espíritu malo \r (Mt. 17.14‑21; Mr. 9.14‑29) \p \v 37 De ya'i päscab, jinq'uin jaquijob bajca ajnijob tu pam ni tz'ic, pasijob noj q'uenel gente u nuc'tanob aj Jesús. \v 38 Tajtzäc untu winic tama ni gente u chi noj t'an ca'da: \p ―Maestro, tä' coba que a wiran cajlo'. Uneba untuntuba cajlo' cä cänäntan. \v 39 U taj tutz'e untu tzuc pixan u q'ueche' y tajtzäc u chen awät jini cajlo', y u cucän tä cab ni tzuc pixan u yäc'ben u chen u yomti'. U c'ac'a' c'ojpesan y a la fuerza u tz'eje' uba t'oc. \v 40 Cälbijob a wajcänt'anob que u pa'säbenob tuyac'o, pero mach u chi trebe u chenob. \p \v 41 U p'ali aj Jesús u yälben ca'da: \p ―¡Anela que ayanetla pancab badaba mach a tz'onäla cua' y mach utz cua' a chenla! ¿Ixta ca ti q'uin cä xe tä ajtä t'oc anela y ajnic sis cä c'ajalin t'oc anela tuba a tz'onänla? Täsen a wajlo' wida. \p \v 42 Jinq'uin ya'to u te ni yoc ajlo' ni tzuc pixan u juli tä cab y u c'ac'a' cuqui. De ya'i aj Jesús u q'uejpi ni tzuc pixan, u tz'äcäli ni yoc ajlo' y u sutjatz'bi u pap. \v 43 Upetejob tajch'icwäni u jutob u chänenob cua'tac u ch'e' u chen Dios. \s1 Jesús anuncia otra vez su muerte \r (Mt. 17.22‑23; Mr. 9.30‑32) \p Upetejob ju'lawujob to uc'a u chänijob upete cua'tac u chi aj Jesús, jinq'uin une u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p \v 44 ―Äc'ä a chiquinla tuba a c'alin ubinla ni cä xe cälbenetlaba: No'on que sutwänon de winicba cä xe tä ä'can tä c'äbä. \p \v 45 Pero unejob mach u chi entendejob ni t'an jini. Ca' a wälä u yälbijob ump'e bälä' t'an tuba mach u chen entendejob, y bäc'tajob u c'atben cuaxca u yäle' upete ni t'an u yäliba. \s1 ¿Quién es el más importante? \r (Mt. 18.1‑5; Mr. 9.33‑37) \p \v 46 De ya'i u täq'uijob najcänt'anob u maläc c'atänob caxca une wäreca de unejob más ajnoja. \v 47 Aj Jesús, uc'a yuwi chich cua' mu' u yäle' tan u c'ajalinob, u ch'i untu ch'oc u yäq'ue' tu ch'ejpa une. \v 48 U yälbijob ca'da: \p ―Machca chichca u sapän ni ch'ocda que u tz'ombenon cä c'aba', es ca' a wälä no'on u sapänon täcä, y machca chichca u sapänon no'onba, ca' a wälä u sapän machca u täsconba täcä, uc'a ni más ajch'och'oca de anelaba, une chich ajnoja. \s1 El que no está contra nosotros, está a nuestro favor \r (Mr. 9.38‑40) \p \v 49 De ya'i aj Juan u yäli ca'da: \p ―Maestro, cä chäni t'ocob untu que u c'ajti'benet a c'aba' jinq'uin u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca chichca jini, y no'on t'ocobba mach cä ni' äc'bi t'ocob u chen, uc'a une mach ayan t'oc no'on t'ocob. \p \v 50 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Mach a wälben que mach u ch'ä u chen ca' jini, uc'a machca mach u julu uba täjcac'olaba, t'oc no'onla ayan une. \s1 Jesús reprende a Jacobo y a Juan \p \v 51 Jinq'uin u chen tä tz'äctan q'uin tuba bixic isqui tä cielo, yuwi chich que c'änä bixic tajtoj tä Jerusalén, y bixi chich. \v 52 U täsqui u yajc'äncanob bixic pänte' bajca u xe tä nume. Unejob bixijob y ochijob tama ump'e caj tuba aj samaritanojob tuba u tuse'ob bajca u xe tä colan aj Jesús. \v 53 Ni aj samaritanojob jini mach u yosijob tan u cäji uc'a yuwijob cache' aj Jesús ya' u xe tä Jerusalén. \v 54 Jinq'uin u yajcänt'anob aj Jesús, jini u c'aba' aj Jacobo y aj Juanba, u chänijob ca' jini u yälijob ca'da: \p ―Cajnoja, ¿a wo quira cä chen manda t'ocob que tic c'ac' tä cielo y yälic tuyac'ojob u laj pule'ob, ca' chich u chi aj Elías oni? \p \v 55 De ya'i aj Jesús u suti uba u q'uejpanob u yäle' ca'da: \p ―Anela mach a wila caxcamba pixan u yäc'benet a wäle'la ca' jini. \v 56 Uc'a no'on que sutwänon de winicba mach aton tuba cä'ben sätic u pixan winicob, aton tuba cä japänob. \p De ya'i bixijob otro caj. \s1 Los que querían seguir a Jesús \r (Mt. 8.19‑22) \p \v 57 Jinq'uin bixe u chenob tä bij untu winic u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, acä tzäypätinet cachichcada xiquet. \p \v 58 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―A'uch ayan u ch'ena y mutob an u c'ub, pero no'on que sutwänon de winicba mach cä cänänta niump'e cotot bajca u ch'e' wäyicon no'on. \p \v 59 U yälbi aj Jesús otro untu ca'da: \p ―Tzäypätinon. \p Une u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, äctanon xicon cä muque' cä pap najtäcä. \p \v 60 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Äctan u muque' u yajchämejob jini machcatac mach äc'binti paq'uin cuxlecob, jini ca' a wälä ajchämejobba. Aneba, xiquet a tz'aycun cache'da an u manda Dios. \p \v 61 Otro untu u yäli täcä ca'da: \p ―Cajnoja, co cä tzäypätinet, pero äctanon xicon najtäcä cälbenob machcatac ya'an täj cotot que acä bixe. \p \v 62 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Machca u chen ara ump'e cab y yo u bisan tajtoj ni aradoba, mach u ch'ä u sutän u jut tu pat ―aj Jesús u yälbi ca' jini tuba tic tu c'ajalin cache' c'änä ajnic tomp'e u c'ajalin machca yo u cherben u patan Dios. \c 10 \s1 Jesús envía a los setenta \p \v 1 Ji'pat de ni jinda Cajnojala u yaqui otros setenta winicob y u täsquijob bixic najtäcä bajca u xe tä nume uneba täcä. A chacha'tu u täsquijob cada caj y upete cabil cab bajca u xe uneba ji'pat. \v 2 Jinq'uin mach to bixjobba aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Q'uen ayan machcatac u xe u tz'ombenon, pero mach jäytu ayan machcatac u tz'aycun cä t'an. Es ca' a wälä jinq'uin u c'ä'nan ump'e cho y ni ajc'ajbajob mach u che trebe u laj c'aje' uc'a mach jäytujob. Ca' chich u yum ni cho u täscun ajpatanob u laj c'aje' ni cho, ca' jini c'atbenla Dios que u täscun machcatac u xe u tz'aycäbenob cä t'an ni gente. \v 3 Corre cuxla. Ubixtola, cä täscunetla a tz'aycunla cä t'an bajca an winicob que mach yo u chänenetla, jini machcatac ca' a wälä ajlobo. Anelaba ca' a wälä ch'oc ovejajetla y unejob u xe u yolinob u tzämsenetla ca' ni ajlobo u tzämsen ni ch'oc oveja. \v 4 Mach a bisanla ch'uji' taq'uin, ni morral, ni pächi'oc, y niuntu mach a lotän tä tz'aji tä bij. \v 5 Cachichcamba otot ochiquetla, najtäcä a wäle'la ca'da: “Que Dios u yäc'benetla ajnic a wutzila tama ni ototda”. \v 6 Si ajnic ya' jini untu que tä' yoba u yubin cache' u ch'e' ajnic sis u c'ajalin Dios t'oc une, une u xe u sajbenet a t'anla. Si mach'an machca yo u yubin cache' u ch'e' ajnic sis u c'ajalin Dios t'oc uneba, mach u sajbet a t'anla. \v 7 Colenla tama jinchichba otot que ochiquetla y c'uxula y uch'enla lo que u yäc'benetla u yum ni otot, uc'a najpatan c'änä tojcac lo que u chen gana. Mach numiquetla tä otote a sacänla otro posa'a. \v 8 Cachichcamba caj ochiquetla y ajnic machca u yosenetlaba, c'uxula lo que u yäc'benet a c'uxe'la. \v 9 Tz'äcälinla najc'ojpanob que ayan ya' jiniba y älbenob ca'da: “Ac'oti q'uin tuba u chen manda Dios bajca anetla”. \v 10 Cachichcamba caj ochiquetla y mach ajnic machca u yosenetla, numenla tä callejob tan ni caj jini y äläla ca'da: \v 11 “Ixta ni pupujcab tan a cäjila que u tz'uyi coc t'ocobba, cä ticän t'ocob tuba subcaquetla t'oc, pero wina'tanla cache' ac'oti q'uin tuba u chen manda Dios bajca anetla”. Ca' jini a xe a wäle'la. \v 12 Cälbenetla cache' jinq'uin u xe tä c'ote q'uin que Dios u yäc'ben u toje' u tanä a'ajtäjob pancab, ni gente que ajnijob tama ni caj tä Sodoma más tz'ita' u xe tä äc'binte u toje' u tanä que ni gente tama ni caj jiniba. \s1 Los pueblos desobedientes \r (Mt. 11.20‑24) \p \v 13 ’¡Ac'ä mäx q'uen ni castigo ta'ala anela tä Corazín! ¡Ac'ä mäx q'uen ni castigo ta'ala anela tä Betsaida! Si fuera utic ica oni tama ni cajob tä Tiro y tä Sidón cua' chichca tuba chänintic u poder Diosba, ca' chich uti tama a cäjila, unejobba seb chunwänijob ica tu pam tz'i'tan y u xojijob ica u bucob de costal tuyac'o tuba u ye'e' cache' u q'uexi u c'ajalinob tuba mach u ni' chen u tanäjob. \v 14 Jin uc'a, jinq'uin u xe tä c'ote u q'uini toji'tanä, más tz'ita' u xe tä äc'binte u toje' u tanäjob ni gente tä Tiro y tä Sidón que anela. \v 15 Anela tä Capernaum, ¿a wäle'la quira cache' más utzetla que niump'e caj tu jut Dios? Cälbenetla que anela con to'o a cäjila a xe tä xupola t'oc quisinle. \p \v 16 U chi segui u yälben jini setenta u yajcänt'anob ca'da: \p ―Machca u yubin a t'anlaba, no'on une u yubin cä t'an täcä. Machca tz'eje u nume t'oc anela, tz'eje u nume t'oc no'on täcä, y machca tz'eje u nume t'oc no'onba tz'eje u nume t'oc Dios, ni u täsconba. \s1 Regreso de los setenta \p \v 17 Sutwänijob ni setentajobba jini t'oc ch'a'aljin bajca an aj Jesús y u yäle'ob ca'da: \p ―Cajnoja, ixta ni tzuc pixan u tz'ombenon cä manda t'ocob uc'a cä c'ajti'in t'ocob a c'aba' aneba. \p \v 18 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Toj chich une, no'on cä chäni chich aj Satanás que ya' ti isqui tä cielo ca' a wälä u lem chawäc tajjäplaw yäli tu pancab. \v 19 Ubixtola, no'on cä'betla poder a xac'äjteq'ue'la chan y sina, y a tzupsäben upete u muc' jini que mach yo u chänenetlaba, y niump'e cua' mach uxin u cherbenetla cua' chichca mach utzba. \v 20 Pero mach a ch'a'alesan ajinla uc'a ni tzuc pixanob u tz'ombenetla a manda. Ch'a'alesan ajinla uc'a a c'aba'la ya' tz'ibi ayan tä cielo. \s1 Jesús se alegra \r (Mt. 11.25‑27; 13.16‑17) \p \v 21 Jinchichba hora jini ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi ch'a'alac ujin aj Jesús. Y aj Jesús u yäli ca'da: \p ―No'on cä'benet uc'adios cä Pap, Ajnojalet tä cielo y tu pancab, uc'a a mucbijob ni cosajobda machcatac q'uen u c'ajalinob, machcatac mäx yuwijob cua' chichca, y a chectesbijob bijch'oc. Utz'an cä Pap, uc'a ca' jini a woli a chen. \p \v 22 ’Cä Pap u yäc'bon upete cua' chichca täj c'äb. Niuntu u juntuma u ch'e' yuwina'tan caxcajon no'onba; cä Pap namás yuwi. Y niuntu u juntuma u ch'e' yuwina'tan caxcamba cä Pap; no'on namás cuwi. U ch'e' yuwina'tanob täcä caxcamba cä Pap jini machcatac co cä'ben yuwina'tanobba. \p \v 23 De ya'i u suti u jut bajca an u yajcänt'anob u yälbenob u juntumajob ca'da: \p ―Ch'a'a ajinla ane uc'a mu' a chänenon y cua'tac acä chen. \v 24 Uc'a cälbenetla cache' q'uen ajt'anob ta Dios oni y ajnojajob que u chi mandajob tan a cabla u yolijob u chänenon ca' chich ane mu' a chänenonla y mach u chänonob. U yoli u yubinob cä t'an ca' chich ane mu' a ubinla cä t'an y mach u yubijob. \s1 Ejemplo del buen samaritano \p \v 25 De ya'i untu winic machca yuwi leyba, wa'wäni u jiran cache' u p'alän aj Jesús uc'a u ch'e' u sube'. U c'atbi ca'da: \p ―Maestro, ¿cua' c'änä cä chen tuba paq'uin cuxlecon? \p \v 26 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―¿Cua' une tz'ibi ayan tan ni ley? ¿Cache'da a tzique' ane? \p \v 27 Une u p'ali ca'da: \p ―“C'änä a yajna'tan a Wajnoja Dios con to'o a ch'a'aljin, con to'o a pixan, con to'o a muc' y con to'o a c'ajalin, y c'änä a yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba”. \p \v 28 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Utz chich a p'ali. Chen ni jinda, y a xe tä paq'uin ajtä cuxu. \p \v 29 Pero une mach u yoli u säte' t'oc u t'an y u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―¿Caxca une ni cä lot? \p \v 30 Aj Jesús u p'ali ca'da: \p ―Untu winic ti tä isquil cab tä Jerusalén, jaqui tä Jericó y u q'uechijob ajxuch'. U jajbijob u buc, u bon cunijob u choc tzämsijob, y de ya'i u yäctijob ca' jini y bixijob. \v 31 Ji'pat, u chi pasa que jaqui jimba bij jini untu pale, y jinq'uin u chäni, numi tunxe bij u jelän. \v 32 Che' chich täcä untu aj levita, jinq'uin c'oti nätz'ä ya' jini, u chäni, y numi tunxe bij u jelän. \v 33 Pero untu winic u cab tä Samaria que bixe u chen tu biji c'oti nätz'ä bajca an jini winic, y jinq'uin u chäni u ch'ämbi yajin. \v 34 Bixi u natz'än u bäc'ben u yaj y u colben tama u yaj aceite y vino. De ya'i u yäq'ui tu pat u tzimim y bixi t'oc ca'an ump'e otot bajca u chen posa untu y u c'alin cänänti. \v 35 Päscab jinq'uin bixe u chen u pa'si chap'e taq'uin u c'aba' denario, u yäc'bi u yum otot y u yälbi ca'da: “Cänäntäbenon ni ajc'ojpanda, y upete lo que a chen gasta de másba, täc sujtä cä xe cä tojbenet”. \v 36 De u yuxtumajob de ni jinijobba, ¿caxcamba a wäle' ni mero u lot tuba ni jini u q'uechijob ajxuch'ba? \p \v 37 Ni winic yuwi leyba u yälbi ca'da: \p ―Jini machca u ch'ämbi yajin. \p De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Corre cux, chen ca' chich jini täcä. \s1 Jesús en la casa de Marta y María \p \v 38 Jinq'uin bixe to u chenob tä bij aj Jesús ochi tama ump'e caj y untu ixic u c'aba' ix Marta u yosi tan yotot. \v 39 Ni ixicda u cänäntan untu u jitz'in u c'aba' ix María. Ix María chunwäni tu yoc aj Jesús u yubin u t'an. \v 40 Ix Martaba mäx q'uen u patan y c'oti u natz'än aj Jesús u yälben ca'da: \p ―Cajnoja, ¿a wäle' quira que utz cua' u chi quitz'in, u yäcton cä juntuma cä laj chen ni patan? älben jiq'uin que u täclenon. \p \v 41 Aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―Marta, Marta, mäx a chen pensa y mäx jac' ajin uc'a q'uen cua' chichca a chen. \v 42 Namás ump'emp'e cosa c'änä a chen. Ix María u yaqui jini más rete utzba. Jini u yaqui uneba niuntu mach uxin u pa'säben. \c 11 \s1 Jesús y la oración \r (Mt. 6.9‑13; 7.7‑11) \p \v 1 Unnum aj Jesús ya'an u chen c'änti'ya ump'e lugar, y jinq'uin u tzupsiba untu u yajcänt'an u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, ye'benon t'ocob cache' u yute c'änti'ya ca' chich aj Juan u ye'bi u yajcänt'anob. \p \v 2 Une u yälbijob ca'da: \p ―Jinq'uin a chen c'änti'yala, äläla ca'da: \q1 Cä Pap, bajca anet tä cielo, ch'u'ul ajnic a c'aba'. \q1 La'ix de Ajnoja, utic ca' chich a wo, cama' tä cielo, che' chich täcä pancab. \q1 \v 3 Benon t'ocob bada cä pa' waj cama' upete q'uin. \q1 \v 4 Chen perdona cä tanä t'ocob uc'a no'on t'ocob täcä cä chen perdona t'ocob upete machcatac u säte' t'oc no'on t'ocob. \q1 Mach a wäq'ue'on cä chen cä tanä t'ocob. Tz'eje'on t'ocob t'oc jini mach utzba. \p \v 5 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da: \p ―Si untu de anela ajnic untu a lot y xiquet ca'an tänxin ac'äb y a wälben ca'da: “Cä lot, äc'benon cä majnan uxq'ue waj, \v 6 uc'a untu camigo que bixe u chen tä viaje numi täj cotot y mach'an cua' cä'ben u c'uxe'”. \v 7 Desde tan otot u xe u p'alän ca'da: “Mach ajniquet a lotänon uc'a ni ti' otot mäcä ayan y cä bijch'oc ya'anob nämte' t'oc no'on tan cä wäyiba. Mach u ch'ä ch'oyicon cä'benet”. \p \v 8 De ya'i u yäli aj Jesús ca'da: \p ―No'on cälbenetla que mach uxin tä ch'oye u yäc'ben ni waj aunque es u yamigo. Pero u xe chich tä ch'oye u yäc'ben cua' chichca c'änä uc'a, uc'a u bon c'atben. \v 9 Y no'on cälbenetla ca'da: Bon c'atbenla Dios cua' chichca jini y une u xe u yäc'benetla chich. C'änä a chenla ca' u chen machca u bon sacän cua' chichca ixta que mach u pojlen, y Dios u xe u yäc'benetla chich lo que a c'atbenlaba. C'änä a chenla ca' u chen machca u bon jätz'e' ti' ump'e otot ixta que mach jäbbintic, y Dios u xe u yäc'benetla chich lo que a c'atbenlaba. \v 10 Uc'a upete machca u c'atänba u yäc'binte chich, y machca u sacän u pojlen, y machca u jätz'e' ti' otot u xe tä jäbbinte. \p \v 11 ’¿Si a wajlo' u c'atbenet u pa' wajba, a xe quira a wäc'ben ump'e ji'tun? Mach une. ¿Si u c'atbenet untu u pa' buch', en lugar de buch'ba, a xe quira a wäc'ben untz'it chan? Mach chich täcä. \v 12 ¿O si u c'atbenet ump'e u pa' säctoc'ba a xe a súbben quira untu sina? Mach chich uxet a chenla ca' jini. \v 13 Anela malojetla y a wila chich cache' u ch'e' a wäc'benla a bijch'ocla cua' chichca jini utztacba. ¿Mach quira cä Papla Dios täcä más u xe u yäc'ben Ch'u'ul Pixan machcatac u c'atben? \s1 Acusan a Jesús de tener el poder del demonio \r (Mt. 12.22‑30; Mr. 3.19‑27) \p \v 14 De ya'i ya'an aj Jesús u pa'sen untu tzuc pixan tuyac'o untu winic que u colesi a'uma'. Jinq'uin pasi ni tzuc pixan tuyac'o ni a'uma', u chi t'an y ni gente tajch'icwäni u jutob u chänen. \v 15 Yebe de unejob u yälijob ca'da: \p ―Une u pa'sen tzuc pixan tuyac'o untu uc'a aj Beelzebú, jini ajnoja tuba tzuc pixanob, u yäc'ben u poder. \p \v 16 Otrosjob, tuba ajnic cua' t'oc u sube'job, u c'atbijob que u ye'benob ump'e seña que u te tä cielo. \v 17 Pero une yuwi cua' an tu c'ajalinob y u yälbijob ca'da: \p ―Cachichcamba rey u xe tä xupo bajca u chen manda si jini machcatac u chen mandaba u jec'lan ubajob tä buya, y tan ump'e otot bajca u jec'lan ubajob tä buya mach u ni' ch'ä ajnicob tomp'e. \v 18 Si jini machcatac ya'an t'oc aj Satanásba u jec'lan ubajob tä buya, mach u ni' ch'ä u chen mandajob tomp'e. Jinda cälbenetla uc'a anela a wäle'la cache' cä pa'sen tzuc pixan tuyac'o untu uc'a aj Beelzebú u yäc'benon poder. \v 19 Si no'on cä pa'sen tzuc pixan tuyac'o untu uc'a aj Beelzebú u yäc'benon ni poderba, ¿caxca une jiq'uin u yäc'ben poder a wajcänt'anla tuba u pa'sen tzuc pixan? Jin uc'a unejob chich u xe u ye'benetla cache' mach toj cua' a wäle'la. \v 20 Pero si no'on cä pa'sen tzuc pixan tuyac'o untu uc'a Dios u yäc'benon poderba, ca' jini u ch'e' a wina'tanla que Dios u täq'ui bada u chen manda bajca anetla. \p \v 21 ’Jinq'uin untu winic q'uen u muc'ba y t'oc u tz'ombaba ya'an u cänäntan yotot, mach'an machca u täle' lo que u cänäntan. \v 22 Pero jinq'uin u te untu más an u muc' que uneba y u säte' une, u xe u jajben u tz'omba, jin u yäle' u japän uba t'ocba, y u pucän lo que u pa'säbi. \p \v 23 ’Machca mach'an t'oc no'onba contra de no'on ayan; y machca mach u täclon cä sacän winicob tuba u tz'omben Dios, une u yäc'ben u puclan ubajob. \s1 El espíritu malo que vuelve \r (Mt. 12.43‑45) \p \v 24 ’Jinq'uin ni tzuc pixan u pase tuyac'o untu winic u nume bajca mach'an machca u sacän bajca u ch'e' uba, y uc'a mach u pojleba u yäle' ca'da: “Acä sujtä tä oche bajca pason, ca' a wälä täj cotot”. \v 25 Jinq'uin u c'ote, u pojlen ni winic ca' a wälä ump'e otot que misi ayan y tusu an upete. \v 26 De ya'i u bixe y u täsen otros siete tzuc pixan más malo que une. U yochejob tuyac'o ni winic y u paq'uin ajtäjob ya' jini, y ji'pat ni winic jini u xe tä ajtä más peor que ajni najtäcäba. \s1 La felicidad verdadera \p \v 27 Jinq'uin mu'to u yäle' ni jiniba, untu ixic tama ni noj q'uenel gente u chi ump'e noj t'an u yäle' ca'da: \p ―¡Ch'a'a ujin machca u päncäbeset, y u tzu'set! \p \v 28 Une u yäli ca'da: \p ―¡Más ch'a'a ujinob machcatac u yubin u t'an Dios, y u tz'onän! \s1 La gente mala pide una señal milagrosa \r (Mt. 12.38‑42; Mr. 8.11) \p \v 29 Jinq'uin u c'ac'a' woyli uba ni gente net' net', aj Jesús u täq'ui u yäle' ca'da: \p ―Anela que cuxuletla badaba mäx malojetla. A c'atän cä ye'benetla cua' chichca uc'a a chänenla y a tz'onänla cache' u Yajlo' Dioson. Seq'uen jinda cä xe cä chen tuba a chänenla. Cä xe cä chen ca' chich Dios u chi t'oc aj Jonás. \v 30 Uc'a ca' chich Dios u chi t'oc aj Jonás tuba u chänenob a'ajtäjob tä Nínive oniba, ca' a wälä ca' jini Dios u xe u chen t'oc no'on täcä que sutwänon de winicba, tuba a chänenla anela que cuxuletla badaba. \v 31 Tu xe tä c'ote u q'uini ni toji'tanä, jinq'uin anela que cuxuletla badaba a xe tä ajtäla tu pänte' Dios tuba a ubinla cua'tac a xe tä äc'binte a toje'la, u xe tä c'ote ya' jini täcä jini ixmanda ajni oniba que u chen manda tama ump'e cab tä sur. U xe u yälbenetla cache' a sätila uc'a uneba ati ta tu xupiba u pancab tuba u yubin ni c'ajalin que u yäq'ue' ni rey aj Salomónba. Ubixtola, no'onba ya'anon wida, y más ajnojalon que ni rey aj Salomón. \v 32 Tu xe tä c'ote u q'uini ni toji'tanä, jinq'uin anela que cuxuletla badaba a xe tä ajtäla tu pänte' Dios tuba a ubinla cua'tac a xe tä äc'binte a toje'la, u xe tä c'ote ya' jini täcä jini a'ajtäjob tä Nínive. U xe u yälbenetla cache' a sätila uc'a unejob u q'uexi u c'ajalinob tuba mach u ni' chen u tanäjob jinq'uin aj Jonás u tz'aycäbijob u t'an Dios. Ubixtola, no'onba ya'anon wida, y más ajnojalon que aj Jonás. \s1 La lámpara del cuerpo \r (Mt. 5.15; 6.22‑23) \p \v 33 Aj Jesús u chi t'an tä cha'num u yäle' cache' u t'an uneba y cua'tac u chenba u c'ote t'oc ca' a wälä ump'e junch'äcni. U yäli ca'da: \p ―Niuntu mach u mucu ump'e candil tz'äbäba uc'a mach chänintic, y mach u yäc'ä yaba cajón täcä. U yäq'ue' tu chumliba tuba u chänenob u c'ac'a ni candil machca u yoche. \v 34 T'oc cä jutla u ch'e' cä chänenla ni junch'äcni. Si mach'an u cuenta cä jutla cä chen chanäla utz. Si choc' cä jutlaba mach cä chänela niump'e cua'. A pixanla ca' chich jini täcä. Si a wäq'ue' cua' chichca utz tan a pixanla, es ca' a wälä ya'anetla tan junch'äcni. Si a wäq'ue' cua' chichca mach utz tan a pixanla es ca' a wälä ya'anetla tan it'obni. \v 35 Jin uc'a, c'änä a chenla cua' chichca utzba uc'a ajnic junch'äcni tan a pixanla. Mach a täq'ue'la a chenla ni mach utzba y ca' jini a wäc'ben ni junch'äcni tan a pixanla sutwänic de it'obni. \v 36 Si a totoj chenla cua' chichca utzba sin que a chenla niump'e cua' mach utz, u xe tä c'ac'a' ajtä junch'äcni tan a pixanla. Es ca' a wälä ump'e candil ya' tz'äbäba que u chictanetla t'oc u c'ac'a. \s1 Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley \r (Mt. 23.1‑36; Mr. 12.38‑40; Lc. 20.45‑47) \p \v 37 Jinq'uin u tzupsi u chen t'anba untu aj fariseo u yälbi si yo c'uxnac t'oc, y ochi aj Jesús tan otot y chunwäni tä mesa tä c'uxnan. \v 38 De ya'i aj fariseo tajch'icwäni u jut u chänen que aj Jesús mach u poqui u c'äb tu xe tä c'uxnan, ca' chich u tz'onänob aj fariseojob que c'änä u chenob tu xejob tä c'uxnan. \v 39 Cajnojala u yälbi ca'da: \p ―Anela lo' fariseo, seq'uen a pächi a poque'la ca' chich a poque' ump'e pote o ump'e plato. Tan a pixanlaba xuch' namás a chen pensala y q'uen malujle ayan. \v 40 Anela mach'an a c'ajalinla. Jini machca u chi cua'tac ayan pancab, ¿mach quira une chich u chi täcä a pixanla? \v 41 Chenla utz t'oc cua' chichca a cänäntanla, y de ya'i u xe tä ajtä limpio a pixanla. \p \v 42 ’¡Tä' lástimajetla lo' fariseo!, uc'a a chenla cua' chichca mach tä' c'änä uticba, y jini tä' c'änä uticba mach a chela. De cada diez mazo de yerba buena ump'e a wäc'ben Dios. Che' chich a chenla täcä t'oc ni tiscoc y upete bänäla ta tz'acba, pero mach a che casola a chenla tu toja, y ni Dios täcä mach a yajna'tala. Jinda u yoli a chenla sin que a wäctanla a chenla ni najtäcäba. \p \v 43 ’¡Tä' lástimajetla lo' fariseo!, uc'a a wola äc'bintiquetla ni najtäcäl chumlib ya'an tu pänte'ba tama ni ch'uj taj judíosob y a wola u c'alin äc'benetla u c'aba' Dios cachichca une que u nuc'tanetla tan caj. \p \v 44 ’¡Tä' lástimajetla anela que a wila ni ley, y anela lo' fariseo! ¡Anela ajsusutcheriajetla! Anelaba ca' a wälä muclibaletla tajchäme que mach cheque bajca an, y winicob u numejob tu pam y mach yuwijob si u mucliba ajchäme, y ca' jini u xac'än ubajob. Ca' chich jini täcä mach cheque ni malujle que ayan tan a pixanla, y machcatac u yole' uba t'oc anela, ca' a wälä u päc'chin uba t'oc a tanäla ane sin que yuwina'tanob. \p \v 45 De ya'i u p'ali untu machca yuwi ni ley u yälben aj Jesús ca'da: \p ―Cajnoja, jinq'uin a wäle' ca' jiniba, ixta no'on t'ocob mach uyal utz täj c'ajalin t'ocob täcä. \p \v 46 Aj Jesús u yäli ca'da: \p ―¡Tä' lástimajetla täcä anela que a wila ni ley! Uc'a a q'ue'nesanla lo que u yäle' ni ley utic. Niuntu mach a täclela täcä tuba u chen lo que a wäle'la que c'änä uticba. Es ca' a wälä a wäc'benla ump'e cuch tu pat winicob que mach u c'äleba, y anela chich mach a tälbenla u cuchob, pero t'oc niuntz'it a ni'c'äbla tuba a täclenla u bisinte. \p \v 47 ’¡Tä' lástimajetla!, uc'a anela a cherben u noj pitzil boberajob tu pam bajca mujqui ni ajt'anob ta Dios, y a c'äsi' noxi'papla oni ni u tzämsijobba. \v 48 Anela a wila chich cua' u chijob a c'äsi' noxi'papla oni, y tan a pixanlaba a wäle'la cache' utz chich cua' u chijob, uc'a toj chich que unejob u tzämsijob ni ajt'anob ta Dios y anelaba a cherben u noj pitzil boberajob tu pam bajca mujqui. \p \v 49 ’Diosba yuwi chich upete cua'tac ayan. Jin uc'a u worin äli ca'da: “Cä xe cä täscäbenob ajt'anob y ajc'äncanob täc'a, y yebe de unejob u xe u tulaj tzämsenob y u xe u tulaj tz'ibajtesanob”. \v 50 Uc'a machcatac cuxujtac badaba u xe tä äc'binte u tojbenob u tanä jini machcatac u tzämsijob upete najt'anob ta Dios desde uti u pancab. \v 51 Machcatac de anela cuxuletla badaba a xe tä äc'binte a tojbenla u tanä machcatac u tzämsijob ni ajt'anob ta Dios desde jinq'uin tzämsinti aj Abel y upete machcatac ti tä tzämsintejob ji'pat ixta que tzämsinti aj Zacarías. Aj Zacaríasba tzämsinti une tänxin de ni noj ch'u'ul otot t'oc bajca an ni alta bajca u pulcan cua' chichca matän ta subbintic Diosba. \p \v 52 ’¡Tä' lástimajetla anela que a wila ni ley!, uc'a anela chich mach a wäctala ni gente u cäne'ob ni totoj c'ajalin utzba, jini t'an ta Diosba. Anela mach a cänila, y machcatac u yolijob u cäne'jobba anela mach a wäc'bila u cäne'job. \p \v 53 Jinq'uin aj Jesús mu'to u yäle' ni jindaba, naj fariseojob y machcatac yuwi ni ley u tz'ibi aj Moisés u täq'uijob u yälben cua' chichca jini y u sacänob tä buya tuba u yäc'ben u yäle' q'uen cua' chichca jini. \v 54 U yolijob u yäc'ben u yäle' cua' chichca mach jin u tojaba, y u pitänob ixta que mach ajnic cua' t'oc u sube'ob. \c 12 \s1 Jesús enseña contra la hipocresía \r (Mt. 10.26‑27) \p \v 1 Jinq'uin u woyli ubajob jäyp'exti mil de gente que u maläc lubnojlan ubajob, u täq'ui aj Jesús u yälben u yajcänt'anob najtäcä ca'da: \p ―Cänäntan abala t'oc ni aj fariseojob uc'a unejob ajsusutcheriajob. Machcatac u sapän cua'tac u ye'e'obba u sujtäjob de ajsusutcheriajob täcä ca' chich an unejob. Es ca' a wälä unlip' jusonib que u yä'can tama ni juch'ub waj de trigo y u laj xabän upete. \v 2 Mach ajniquetla ca' an unejob, jiq'uin, uc'a mach'an niump'e cua' que a chila mucu que mach uxin tä chectan, y jini a wälila que mach yuwi niuntu u xe tä laj wina'tinte chich. \v 3 Jin uc'a cua' chichca a wälila tama it'obni u xe tä ubcan tama junch'äcni, y lo que a wälbila t'oc sajab t'an tu chiquin untu tama otot u xe tä c'alin tz'ayquinte cachichcada tä otote. \s1 A quién se debe tener miedo \r (Mt. 10.28‑31) \p \v 4 ’Cälbenetla cä lot, mach a bäc'tanla machca u tzämsenetla y ji'patba mach ni' an cua' u cherbenetla más. \v 5 Cä xe cälbenetla camba ni u ch'e' a bäc'tanlaba. Bäc'tanla Dios, uc'a une an u poder u pa'säbenet a vidala, y ji'pat tuba u jule'etla tama noj ticäw c'ac' tä ute castiga. Une chich c'änä a bäc'tanla. \p \v 6 ’¿Mach quira cinco bit mut biq'uitba u choncan tuba chap'e bit centavo? Pero Dios mach u najyesa niuntu de unejob. \v 7 Ixta a tzucla tan a pamla tziquijtac ayan uc'a Dios upete. Mach bäc'taquetla, uc'a más a chen valela que noj q'uenel mutob. \s1 Los que reconocen a Jesucristo delante de la gente \r (Mt. 10.32‑33; 12.32; 10.19‑20) \p \v 8 ’Cälbenetla que upete machcatac u yäle' tu jut winicob cache' u chenon conoceba, no'onba que sutwänon de winicba cä xe cälbenob ni ángelojob ta Dios cache' cä chen conoce une täcä. \v 9 Machca u yäle' tu jut winicob que mach u chon conoceba, no'on cä xe cälben ni ángelojob ta Dios que no'on mach cä che conoce ni winic jini. \p \v 10 ’Upete machcatac u cäräx älbenon no'on que sutwänon de winicba u xe tä ute perdona, pero machca u cäräx älben ni Ch'u'ul Pixan mach uxin tä ute perdona. \p \v 11 ’Jinq'uin u xe u päye'etla tu pänte' ajt'äbälajob tama ni ch'uj taj judíosob, y tu pänte' juezob y ajnojajob ta caj, mach a chen pensala cache'da a xe a p'alänla, ni cua' u ch'e' a wäle'la. \v 12 Uc'a ni Ch'u'ul Pixan u xe u yäc'benetla ta' c'ajalinla jinchichba hora cua' jini c'änä a wäle'la. \s1 El peligro de las riquezas \p \v 13 De ya'i untu winic tama ni gente u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Cajnoja, älben cä säcun que u jeq'ue' t'oc no'on u taq'uini ni cab u colesbon cä c'äsi' pap t'ocobba. \p \v 14 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Lo', ¿caxca une u yäc'on de juez ta'ala o tuba cä pucbenetla cua' chichca jini que colesbintetla? \p \v 15 Aj Jesús u yäli täcä ca'da: \p ―Iranla que mach a c'upänla upete cua' chichca jini. Q'uen cua' chichca jini que u cänäntan untu winic mach jin lo que u yäc'ben cuxlec pancab t'oc ch'a'aljin. \p \v 16 De ya'i u tz'aycäbijob ump'e tz'aji u yäle' ca'da: \p ―U cab untu winic ajtaq'uini u yäq'ui c'ac'a' c'ä'nac u päc'äbi. \v 17 Najtaq'uini u yäli tu c'ajalin ca'da: “¿Cua' acä xe cä chen? Uc'a mach'an cada cä c'ac'a' ch'ujnan u jut cä päc'äbi”. \v 18 De ya'i u yäli tu c'ajalin ca'da: “Bada cuwi chich cua' acä xe cä chen. Cä xe cä jinesan u yototi u jut ni päc'äbi y cä xe cä tz'osen más nojba, y ya' jini cä xe cä ch'ujnan upete u jut cä päc'äbi y cua' chichca cä cänäntan. \v 19 De ya'i cä xe cäle' ca'da: Q'uen cua' chichca jini cä cänäntan y mach uxin tä se'en xupo. Cä xe cä ch'e' cäba, cä xe tä c'uxnan, cä xe tä buc'a, cä xe cä ch'a'alesan cäjin”. \v 20 Pero Dios u yälbi ca'da: “Aneba mach'an a c'ajalin. Jimba ac'äbda a xe tä chämo y a pixanba u xe tä bisinte. De ya'i ¿caxca tuba wäre u xe tä colan ni a ch'ujniba?” \v 21 Machca u woye' q'uen cua' chichca jini tubaba y mach u bisa bij t'oc Dios, uneba es ca' ni winic tama ni tz'ajidaba. \s1 Dios cuida a sus hijos \r (Mt. 6.25‑34) \p \v 22 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―Jin uc'a cälbenetla que mach a chen pensala por a vidala, cache' a xe a pojlen cua' a c'uxe'la; ni mach a chen pensala por a cuerpola, cache' a xe a pojlen a bucla tuba a wäq'ue' ta'wac'olaba. \v 23 A vidala más u chen vale que cua' a c'uxe'la y a cuerpola más u chen vale que ni a bucla. \v 24 Iranla jini mut u c'aba' ajtz'inub, mach u päc'ä cua' chichca de päc'äbi y mach u c'ä'nesa cua'. Mach u cänänta troja ni ch'uji' cua' chichca y Dios u yäc'benob cua' u c'uxe'. ¿Mach quira a chen valela más tu jut Dios que ni mutob jini? \v 25 Niuntu de anela mach u ch'ä a q'ue'nesan a vidala chap'e uxp'e q'uin pancab uc'a a päpä' chen pensa ta' c'ajalinla ca' jini. \v 26 Si mach a che trebe ni a wäle'la ixta ca jun tzäcä a xe a chen vidala, ¿cua' uc'a a päpä' chen pensa ta' c'ajalinla cua' a c'uxe'la y cua' a xoje' ta'wac'ola? \p \v 27 ’Iranla cache' u ch'ije ni te'el rosa, mach u che patan y mach u jälä noc', pero cälbenetla que ni rosa jiniba más pitzi une que u pitzilan ni rey aj Salomón jinq'uin u c'ac'a' jeli uba. \v 28 Si ca' jini Dios u yäc'ben u pitzilan ni bänäla que bada ya'an tä campo y ic'äba u julcan tama ni c'ac' tä pule, ¿mach quira más u xe u yäc'benet a bucla tuba a jele' abala t'oc? Anela mäx tz'ita' a tz'onänla. \v 29 Mach a chen pensala jiq'uin, por cua' a xe a c'uxe'la y cua' a xe a wuch'enla. Mach ajnic niump'e jaq'uinle ta' pixanla. \v 30 Uc'a upete ni jiniba, jin chich u sacänob ni gente pancab que mach u che conoce Diosba, pero a Papla Dios yuwi que c'änäjtac ac'ala cua' a c'uxe'la y cua' a jele' abala t'oc. \v 31 Pero anelaba, nonoj äc'ä abala tu c'äb Dios tuba u chenet mandala, y de ya'i upete cua' chichca jini c'änäjtac ac'ala a xe chich tä äc'bintela täcä. \s1 Riqueza en el cielo \r (Mt. 6.19‑21) \p \v 32 ’Anelaba tz'ita'etla, ca' a wälä ump'e u p'i' tomtä oveja, pero mach a bäc'tanla jini machcatac mach yo u chänenetlaba, uc'a a Papla Dios u yajna'tanetla y u yaquetla tuba ochiquetla tu manda. \v 33 Chonola cua'tac a cänäntanla y sijbenla u taq'uini ni pobrejilba. Sacänla cua' chichca u yäq'ue' Diosba, jini que mach uxin tä xupoba. Jintac une mäx choj u valor que mach uxupba a xe a woye'la tä cielo bajca mach uc'ot ajxuch' y bajca mach'an u wincäre tuba u c'uxe'. \v 34 Uc'a jini cua' chichca a bon c'upänlaba, sec' jin chich a xe a chen pensala. \s1 Hay que estar preparados \p \v 35 ’Ajniquetla ca' gente u laj tusi ubajob y tz'äbä ayan u candil u pijnan cua' chichca jini. \v 36 Ajniquetla ca' winicob que u pitänob sujlec u yajnoja que ya' xi bajca an lotojanba, uc'a tu xe tä c'oteba y u jätz'e' ti' ototba, tä' seb u xe u jäbbenob ti' otot. \v 37 Ch'a'a ujinob ni ajpatanob jini machcatac u yajnoja u xe u pojlen cache' p'ixijtac ayanob u pijnan tu xe tä c'ote uneba. Totojtoj cälbenetla u xe u xoje' u ch'icnäc' y u xe u yäc'ben chunwänicob tä mesa y de ya'i u xe u yäc'benob cua' u c'uxe'ob. \v 38 Ch'a'a ujinob ni ajpatanob jini si tic u yajnojajob y u pojlenob p'ixijtacob u pitänob cua' chichca hora jini que julicba. Mach u che cua' si u jule ac'äb a las diez o si julic tänxin ac'äb, unejob ya' chich an u pitänob. \v 39 Wina'tanla que si fuera u yum otot u wina'tan cua' hora u xe tä c'ote najxuch'ba, u totoj cänäntan ica y mach ica u yäcta tä oche ajxuch' tan yotot. \v 40 Anela täcä c'änä ajniquetla p'ixi a pijnanonla, uc'a no'on que sutwänon de winicba cä xe tä jule ump'e hora que anela mach a wila. \s1 El siervo fiel y el siervo infiel \r (Mt. 24.45‑51) \p \v 41 De ya'i aj Pedro u c'atbi ca'da: \p ―Cajnoja, ¿seq'uen no'on t'ocob quira a wälbenon t'ocob ni t'anda, o upetejob mu' a wälben? \p \v 42 Cajnojala u yäli ca'da: \p ―Jinda cäli tuba u yubinob upete machca u cänäntan u cargo ca' untu ajnoja ta patan que tä' q'uen u c'ajalinba y u chen ca' chich u yum u yäc'ben u chenba. Ni ajpatan que u chen ca' jiniba u yum u xe u yäc'ben u chen manda upete u yajpatanob tu yotot y tuba u yäc'benob cua' u c'uxe'ob tu horäji c'uxnan. \v 43 Ch'a'a ujin jini ajpatan jinq'uin u xe tä te u yajnoja u nuc'tan que mu' chich u chen patan ca' chich äc'binti u chen. \v 44 Totojtoj cälbenetla, une u xe u yäc'ben ni ajpatan jini u jiran upete cua'tac u cänäntan. \v 45 Pero si ni ajpatan jini u yäle' tan u c'ajalin que u yajnoja mach uxin tä se'en te, y de ya'i u täq'ue' u jätz'e' ni ajpatanob y ni ixpatanob, y uneba u c'uxnan y u buc'a y u chibälnan, \v 46 u yajnoja najpatan jiniba u xe tä c'ote ump'e q'uin jinq'uin mach'an u pitänba, ump'e hora que une mach yuwiba, y u xe u c'ac'a' äc'ben jatz' y u xe u yäq'ue' tä ute castiga nämte' t'oc machcatac que mach u tz'ombe u t'an uneba. \p \v 47 ’Untu ajpatan que yuwi lo que yo ni U yajnoja u chenba, pero si mach u chi jini patan y mach u tz'oni u chen ca' chich u yajnoja u yoli uticba, u xe tä c'ac'a' äc'binte jatz'. \v 48 Pero jini machca mach yuwi lo que yo utic u yajnojaba, y u chen cua' chichca jini tuba utic castigaba, u xe tä jätz'can tz'ita'. Upete machca chichca u yäc'binte q'uen, q'uen chich u xe tä c'atbinte täcä y jini machca chichca u yäc'binte q'uen cua' chichca tu c'äb tuba u cänäntanba, más q'uen u xe tä c'atbinte. \s1 Jesús es causa de división \r (Mt. 10.34‑36) \p \v 49 ’Jini aton cä chen no'onba es ca' a wälä aton cä tz'äbe' ump'e c'ac' tu pancab. Ni c'ac' jini ca' a wälä u xe u laj pule' cua' chichca mach utzba. Tä' coba cä tz'äbe' ni c'ac' jini mäx seb. \v 50 C'änä cä numsen ump'e noj gran tz'ibajtesia y mäx u ch'ocoman cä pixan ixta tu xupiba de upete cua' acä xe tä cherbinteba. \v 51 ¿A wäle'la quira que no'on aton tuba cä'ben ch'in ajnicob a'ajtäjob pancab? Cälbenetla que mach, no'onba aton tuba cä'benob u maläc tz'osen buyajob. \v 52 Uc'a desde badaba cincojob tan ump'e otot u xe u chenob buya, ni uxtuba tuyac'o ni cha'tu y ni cha'tuba tuyac'o ni uxtu. \v 53 U pap untu u jule' uba tuyac'o u yajlo', y u yajlo'ba tä buya t'oc u pap; u na' untu tä buya t'oc jixic ch'oc y u jixic ch'ocba tä buya t'oc u na'; y u nojna' untu tä buya t'oc u yälib y u yälibba tä buya t'oc u nojna'. \s1 Las señales de los tiempos \r (Mt. 16.1‑4; Mr. 8.11‑13) \p \v 54 U yälbi ni gente täcä ca'da: \p ―Jinq'uin a chänenla ni bucla que u ch'oye bajca u pome q'uinba anela seb a wäle'la que ya' u te ja', y che' chich u xe u chen ca' a wäle'laba. \v 55 Y jinq'uin u yustan ni ic' tä sur a wäle'la que mäx u xe tä ajtä p'ulewa, y toj chich une. \v 56 Anela ajsusutcheriajetla. A wila si u xe u yäc'ben ja' o si u xe tä ajtä p'ulewa jinq'uin a chänenla cache' u ch'oye bucla o cache' u yustan ic'. ¿Cua' uc'a mach uta ta' c'ajalinla jiq'uin cua' u xe tä ajtä t'oc ni cä ye'betla no'onba? \s1 Procura ponerte en paz con tu enemigo \r (Mt. 5.25‑26) \p \v 57 ’¿Cua' uc'a mach a che trebe a juntumala a wäle'la caxcamba u toja que Dios yo que a chenla? \v 58 C'änä a worin iranla cache'da u ch'e' ajniquetla utz tu jut Dios tuba mach u yäc'benet a toje' a tanäla. Es ca' a wälä mu'to a xe tä juez t'oc machca u sube'etba y a wiran si u ch'e' a tuse' t'oc tä bij, mach me'ixto xic u päye'et tä juez y ni juez u yäq'ue'et tu c'äb ni policía y ni policía u jup'e'et tä cárcel. \v 59 Cälbenet que si u chenet pasa ca' jiniba mach uxet tä pase ya'i ixta que mach a laj säte' upete a taq'uin a toje' t'oc multa. \c 13 \s1 Importancia de un cambio de actitud \p \v 1 Jinchichba q'uin ajni ya' jini cha'tu uxtujob machcatac u tz'aycäbijob aj Jesús cua' jini cherbintijob yebe aj galileojob. U tz'aycäbijob cache' jinq'uin mu'to u tzämsen animajob ni aj galileojob jini tuba u súbben Dios, ni gobierno aj Pilatoba u täsqui tä tzämsintejob y u ch'ich'eba u xac'bi t'oc u ch'ich'e ni animajob. \v 2 U p'ali aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿A wäle'la quira cache' naj galileojob jiniba cherbintijob ca' jini uc'a más q'uen u tanä u chijob que otros aj galileojob? \v 3 Cälbenetla que mach, y mach u chijob más q'uen u tanä täcä que anela. Pero si mach a q'uexe' a c'ajalin anelaba uc'a mach a ni' chen a tanäla, apetela a xe tä äc'bintela a toje' a tanäla täcä ta' xe tä chämola. \v 4 ¿O jini dieciochojobba, jini yäli noj isquil otot tu pamob tä Siloéba u tzämsijob, a wäle'la quira que más an u tanäjob que upete winicob que cuxlijob tä Jerusalénba? \v 5 Cälbenetla que mach, y mach u chijob más q'uen u tanä täcä que anela. Pero si mach a q'uexe' a c'ajalin anelaba uc'a mach a ni' chen a tanäla, apetela a xe tä äc'bintela a toje' a tanäla täcä ta' xe tä chämola. \s1 El ejemplo de la higuera sin fruto \p \v 6 Aj Jesús u yäli täcä ump'e t'an tuba u ye'e' cache' machcatac mach u tz'ombe u t'anba u c'ote t'oc ca' a wälä untec te' higo que mach u che u jutba. U yäli ca'da: \p ―Untu winic u cänänti untec te' higo päc'ä uc'a tan u caba u päc'äbi, y ati u sacben u jut y mach u pojli cua'. \v 7 De ya'i u yälbi u yajsispäc'äbi ca'da: “Ubixto, u cänäntan uxp'e año acajne cä sacben u jut ni te' higoda y mach cä pojläbi cua'. Julu tä cab. ¿Cua' uc'a päpä' ajnic u cräx päc'chin cä cab?” \v 8 Ajsispäc'äbi u yälbi ca'da: “Cajnoja, tan u yajtä jimba añoda täcä y cä xe cä cujben tu junxoyma u chun y cä'ben u ta' anima tuba äc'bintic u muc' ni cab, bay ca' jini u yäq'ue' u jut. \v 9 Si u yäq'ue' u jut unjabba utz chich, y si machba u ch'e' a jule' tä cab ji'pat”. \s1 Jesús sana en día de descanso a una mujer jorobada \p \v 10 Tuyac'o ump'e q'uin ch'ämbäji aj Jesús ya'an u ye'e' u t'an Dios tan ump'e ch'uj taj judíosob. \v 11 Ajni ya' jini untu ixic que u cänäntan dieciocho años c'ojo t'oc ump'e chere'yaj ta tzuc pixan. C'omocna u chen xämba, y mach u chi trebe ni tz'ita' wa'wänic tajtoj. \v 12 Jinq'uin u chäni aj Jesús ni ixic jiniba u joq'ui u yälbi ca'da: \p ―Xoc, mach ni' an ta'wac'o ni yaj que a cänäntanba. \p \v 13 De ya'i aj Jesús u yäq'ui u c'äb tuyac'o ni ixic tuba u tz'äcälin y seb u to'esi uba u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 14 Ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob cäräx'i uc'a aj Jesús u tz'äcäli untu ixic tu q'uini ch'ämbäji, y u yälbi ni gente ca'da: \p ―Ya'an seis q'uin ta semana jinq'uin u ch'e' utic patan. Tiquetla jiq'uin tu q'uini patanba tuba tz'äcälcaquetla y mach tuyac'o u q'uini ch'ämbäjiba. \p \v 15 De ya'i Cajnojala aj Jesús u p'albi ca'da: \p ―Ajsusutcheriajetla, ¿mach quira toj que cada juntu de anela a p'äne'la a beq'uet o a tzimim tu yajliba tu q'uini ch'ämbäji y a bisanla bajca u yäc'binte ja' u yuch'en? \v 16 Jinda ixic untu u natil ch'oc aj Abraham, ni yäcä uc'ajob Diosba. U cänänti dieciocho años c'ojo t'oc jinda yaj, es ca' a wälä cächä an uc'a aj Satanás. ¿Mach quira u ch'ä tz'äcälcac t'oc ni yaj u cänäntiba tu q'uini ch'ämbäji? \p \v 17 Jinq'uin u yäli aj Jesús ni t'anob jiniba u ch'i quisinob machcatac mach yo u chänenba, pero upete ni gente ch'a'ali ujinob uc'a upete cua' chichca tan pitzi que u chi aj Jesús. \s1 El ejemplo de la semilla de mostaza \r (Mt. 13.31‑32; Mr. 4.30‑32) \p \v 18 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Cä xe cälbenetla cache'da ayan u manda Dios. Cä xe cälbenetla cua' une ayan pancab que u c'ote t'oc. \v 19 U c'ote t'oc ca' a wälä unxim u yoc tz'utz' bec' mostaza que u ch'i untu winic tuba u päq'ue' tan u caba u päc'äbi. Ch'iji y c'oti ca' untec noj gran te'. Ji'pat ni mut ajwilejob isqui u chijob u c'ub tuyac'o u c'äb. \s1 El ejemplo de la levadura \r (Mt. 13.33) \p \v 20 Sutwäni u yäle' tä cha'num ca'da: \p ―Cä xe cälbenetla cua' une ayan pancab que u c'ote t'oc u manda Dios. \v 21 U c'ote t'oc ca' a wälä ni jusonib ta waj que u ch'i untu ixic y u yäq'ui tama ca' tuba cincuenta kilo de harina y u laj jusesi upete. \s1 La puerta angosta \r (Mt. 7.13‑14, 21‑23) \p \v 22 Ji'pat bixe u chen aj Jesús tä xämba tuba bixic tä Jerusalén y numi tama noj caj y bit caj u ye'e' u t'an Dios. \v 23 De ya'i ajni untu machca u c'atben ca'da: \p ―Cajnoja, ¿mäx tz'ita' quira machcatac u xe u japän uba? \p Aj Jesús u p'ali ca'da: \p \v 24 ―Ch'o'olesan abala a tz'ombenla Dios tuba a japän abala, uc'a cälbenetla q'uen machcatac u xe u yolin ochicob y mach uni' xin u chen trebejob. Es ca' a wälä a wo ochiquetla tama ump'e otot, pero u ti' ni ototba mäx p'i' u tan y c'änä a sacän cache'da u ch'e' ochiquet. \v 25 Jinq'uin u xe tä ch'oye u yum ni otot u mäque' u ti' ni otot, anela a xe tä colanla päti y a täq'ue'la a jätz'e'la u ti' ni otot y a wäle'la ca'da: “Cajnoja, jäbbenon t'ocob u ti' ni otot”. Pero une u xe u p'alän u yälbenetla ca'da: “Mach cä chet conocela, mach cuwi cada atetla”. \v 26 De ya'i ane a xe a täq'ue' a wäle'la ca'da: “Ta' pänte' aneba c'uxnon t'ocob y buc'on t'ocob, y ane a ye'i u t'an Dios tä calle tan cä cäji t'ocob”. \v 27 Pero une u xe u p'alän u yälbenetla ca'da: “Cälbenetla mach cä chet conocela, mach cuwi cada atetla, tz'eje abala t'oc no'on anela ajmalujlejetla”. Ca' jini a xe tä älbintela. \v 28 Anela a xe tä jup'canla tu yajliba ni toji'tanä y ya' jini a xe a c'ac'a' chen uq'uela y a cäch'äcnesan a wejla uc'a a xe a chänenla cache' aj Abraham y aj Isaac y aj Jacob y upete najt'anob ya' laj anob bajca u chen manda Dios. U bajnimajob unejob Dios u yaqui najtäcä y anelaba u natil ch'ocobetla. \v 29 U xe tä tejob gente täcä que mach yäcä uc'ajob Dios ajniba. U xe tä tejob bajca u pase q'uin y bajca u pome q'uin y tä norte y tä sur, y u xe tä chumtäjob tä c'uxnan bajca u chen manda Dios. \v 30 Ubinla, ayan machcatac u joq'ui Dios najtäcä, pero ji'pat mach uxin tä äc'binte ochicob bajca u chen manda Dios. Ayan täcä jini machcatac mach u joq'ui Dios najtäcä, pero ji'patba u xe chich tä osintejob bajca u chen manda Dios. \s1 Jesús llora sobre Jerusalén \r (Mt. 23.37‑39) \p \v 31 Jinchichba q'uin jini yebe aj fariseojob c'otijob u yälbenob aj Jesús ca'da: \p ―Corre cux, pasen wida uc'a aj Herodes yo u tzämsenet. \p \v 32 Une u yälbijob ca'da: \p ―Xiquetla y älbenla ni a'uch jini ca'da: “Ubixto, dali y ic'ä no'on acä pa'säben tzuc pixan tuyac'o machcatac u cänäntan y acä tz'äcälin ajc'ojpanob, y chabi to cä tzupsen cä patan”. \v 33 Pero no'on c'änä cä chen segui cä biji dali, ic'ä y chabi, uc'a mach'an cua' uc'a tzämsintic ajt'an ta Dios otro cab, seq'uen tama ni caj tä Jerusalén c'änä tzämsintic. \p \v 34 ’Anela cä lot tan caj tä Jerusalén, a tzämsenla ajt'anob ta Dios y a wäc'benla t'oc ji'tun machcatac u täsquintejob bajca anetla. ¡Jäypetz'ixti coli cä woye'etla ca'anon ca' ni na' piyo' u woye' yal tu yaba u wich', y mach a wolila! \v 35 Ubinlaba, Dios u waläcti bada ni noj ch'u'ul otot bajca a ch'u'ul c'ajti'ilaba. Cälbenetla que mach uni' xet a chänenonla ixta que mach c'otic q'uin jinq'uin a xe a wälbenonla ca'da: “Ch'u'ul ayan jini machca u teba, jini machca u täsqui cä Yumla Diosba”. \c 14 \s1 Jesús sana a un hombre que sufría de hinchazón \p \v 1 Ump'e u q'uini ch'ämbäji aj Jesús ochi tä c'uxnan tan yotot untu ajnoja tuba aj fariseojob, y ni aj fariseojobba u ch'ucänob. \v 2 De ya'i c'oti tu pänte' aj Jesús untu winic c'ojo t'oc ump'e yaj que u sit'esben u cuerpoba. \v 3 Aj Jesús u c'atbijob machcatac yuwi ni ley y aj fariseojob ca'da: \p ―¿U yäle' quira ni ley si u ch'e' tz'äcälcac untu ajc'ojpan tu q'uini ch'ämbäji? \p \v 4 Unejob tajch'ijcolobijob. De ya'i une u täli najc'ojpan u tz'äcälin y ji'pat u täsqui bixic. \v 5 De ya'i aj Jesús u yälbi naj fariseojob ca'da: \p ―Si anela a cänäntanla untu beq'uet ta patanba o untu tzimim que yälic tan ch'enba, ¿mach quira seb a xe a pa'senla, mach u che si es u q'uini ch'ämbäji? \p \v 6 Unejob mach u pojli cua' u yälbenob aj Jesús. \s1 Los invitados a la fiesta de bodas \p \v 7 Aj Jesús u yälbijob ump'e t'an machcatac jo'qui tä c'uxnan jinq'uin u chäni cache' u yaquijob jini chumlib tuba machcatac más oloba. \v 8 U yälbijob ca'da: \p ―Jinq'uin ayan machca u joq'ue'et bajca an ump'e lotojan, mach numiquet tä chumtä bajca u xe tä chumtäjob machcatac más oloba, mach me'ixto ajnic otro joc'o täcä que más olo tä chäninte que aneba. \v 9 De ya'i jini machca u joq'uetla a cha'tumala u te u yälbenet ca'da: “Äc'ben ni winicda jini chumlib a ch'iba”. De ya'i t'oc quisinle a xe tä nume tä chumtä bajca u chumtäjob machcatac mach tä' oloba. \v 10 Jinq'uin a jo'can bajca an lotojanba, xiquet tä chumtä bajca u chumtäjob machcatac mach tä' oloba, uc'a jinq'uin tu te machca u joq'uetba u yälbenet ca'da: “Cä lot, numen tä chumtä bajca u chumtäjob machcatac más oloba”. Ca' jini a xe tä c'alin olcan tu pänte' upete machcatac chumujtac t'oc ane tä mesa. \v 11 Uc'a upete machca u chäcäl chen uba cache' une es untu noj don winicba, u xe tä äc'binte xic de ajch'och'oca, y jini machca u yolin xic de ajch'och'ocaba u xe tä äc'binte xic de untu noj don winic. \p \v 12 Aj Jesús u yälbi täcä ni winic, jini u joq'ui tä c'uxnanba, ca'da: \p ―Jinq'uin a wäq'ue'la cua' tä c'uxcan o cua' tä uch'can, mach a joq'ue'la seq'uen a lotob, ni a witz'inob, ni a säcunob, ni a familiajob, ni a wajnätz'äla, jini machcatac an u taq'uinba, bay u xe tä sujtä u joq'ue'etob tä c'uxnan täcä, y ca' jini u sutjatz'benet u jelo. \v 13 Jinq'uin a tuse'la cua' tä c'uxcan joc'o ni pobrejilba, y machcatac balda'ojtac, y ajc'ol'oc y ajchoc'. \v 14 Ca' jini a xe a cänäntan ch'a'aljin, uc'a unejob mach u ch'ä u sutjatz'benet u jelo. Jin to q'uin a xe tä sutjatz'binte u jelo tu xe tä cuxpescan machcatac ni an tu tojaba ta paq'uin cuxlec. \s1 El ejemplo de la gran cena \p \v 15 Jimba u yubi ca' jini untu machca chumu tä mesa nämte' t'oc uneba, y u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―Ch'a'a ujinob chich machca u yochejob tä c'uxnan jinq'uin u xe tä ute ni noj gran c'ux bajca u chen manda Dios tä cieloba. \p \v 16 Pero aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Untu winic u worin täsqui tä älbinte q'uen u lotob cache' u xe u tuse' ump'e noj gran c'ux. \v 17 Tu c'ote ni hora tuba c'uxnacob u täsqui untu u yajc'äncan u yälben machcatac jo'quiba ca'da: “Xiquetla bada, a'i, uc'a san chich a'uti ni cua' tä c'uxcan”. \v 18 Upetejob u täq'uijob u yäle' cua' uc'a mach u ch'ä xic. Untu, ni najtäcäba u yäli ca'da: “No'on cä mäni ump'e cab y c'änä xicon cä chänen; cälbenet a chenon perdona que mach uxon”. \v 19 Otro untu u yäli ca'da: “No'on cä mäni cinco par de beq'uet ta patanba, y cä xe quiran si u chenob patan utz; cälbenet a chenon perdona que mach uxon”. \v 20 Otro untuba u yäli ca'da: “Atotaj lotojon to, y jin uc'a mach u ch'ä xicon”. \v 21 Jinq'uin sutwäni ni ajc'äncan jini u yäc'bi u wina'tan u yajnoja upete cache'tacda u yälijob ni machcatac jo'quiba. De ya'i cäräx'i najnoja ta ni otot jini y u yälbi u yajc'äncan ca'da: “Seb xiquet tänxin caj y papat caj y täsen wida pobrejilba, machcatac balda'ojtac, machcatac ajc'ol'oc y machcatac ajchoc'”. \v 22 Ji'pat najc'äncan u yäli ca'da: “Cajnoja, no'on acä chi ca' chich a wälbon y mach to laj tul otot”. \v 23 Najnoja u yälbi u yajc'äncan ca'da: “Corre cux tä noj bijob y tan pimi bajca an bit otote y a cocoj älben que ticob uc'a tulic cotot. \v 24 Uc'a cälbenetla cache' niuntu de ni winicob cä täsqui tä jo'canba mach uni' xon cä'ben ni tz'ita' u c'uxe'ob ni cua' tä c'uxcan jini”. \s1 Lo que cuesta seguir a Cristo \r (Mt. 10.37‑39) \p \v 25 Noj q'uenel gente u bixe t'oc aj Jesús y une u suti u jut u chänenob u yälbenob ca'da: \p \v 26 ―Machca chichca une u te bajca anon mach u ch'ä xic de ajcänt'an täc'a si mach u yolinon más que u yolin u pap y u na' y jit'oc y u bijch'oc y u jitz'inob y u säcunob y u chichob. Une täcä mach u ch'ä u bäc'tan chämo uc'a no'on. \v 27 Machca chichca une que mach yo u chen sufri ca' chich u chen sufri untu tuyac'o cruz mach u ch'ä xic de ajcänt'an täc'a. Machca chichca une que mach yo u ch'e' cä biji mach u ch'ä xic de ajcänt'an täc'a täcä. \v 28 Machca chichca de anela, si a wo a tz'osen ump'e isquil otot, ¿mach quira a chumtä najtäcä a pa'sen jäyp'e u xe u bisan uc'a a wiran si a cänäntan ni taq'uin tuba a tzupsen t'ocba? \v 29 Uc'a mach me'ixto a taj äc'ben u chumliba ni otot y mach a chen trebe a tzupsen. De ya'i upete machcatac u chänenba u xe u täq'ue' u tze'tanet. \v 30 U xe u yäle'ob ca'daba: “Ni winicda u täq'ui u tz'osen ump'e isquil otot y mach u chi trebe u tzupsen”. Che' u xe u yäle'ob. \v 31 Si untu rey u xe u chen jo'yan t'oc otro reyba, ¿mach quira najtäcä u chumtä u ch'e' u c'ajalin si t'oc diez mil soldadojob u chen trebe u yäc'ben uba t'oc ni jini u te tuyac'o t'oc veinte milba? \v 32 Y si mach u che trebeba, jinq'uin ni otro untu ya'to an natba u täscun ajc'äncanob u ch'oc chen ubajob t'oc u c'atben cuaxca ni yo uc'a mach ni' utic ni jo'yan. \v 33 Che' chich täcä, si anela a wo xiquetla de ajcänt'an täc'a, c'änä a bon ch'e' a c'ajalinla najtäcä ca' chich u chijob ni cha'tu winic, ni cäli samiba, uc'a jini machca mach u laj äctan upete cua' chichca u cänäntanba mach u ch'ä xic de ajcänt'an täc'a. \s1 Cuando la sal deja de estar salada \r (Mt. 5.13; Mr. 9.50) \p \v 34 ’Ni mero atz'amba mäx utz une. Ayan lo que mach jin mero atz'am que u säto u ch'och'anba. Si sätic u ch'och'anba mach'an cache'da äc'bintic u ch'och'an tä cha'num. \v 35 Mach u ni' che servi tuba niump'e cua'. Mach u che servi ni tuba ä'cac tu pam ni cab, ni tuba xabintic t'oc ni cab tuba u yäc'ben u muc' ni cab. Tä chojcan u xe. Co que ni cajcänt'anobba ajnicob ca' a wälä mero atz'am. Machcatac an u chiquin tuba u yubinba, c'änä u yäq'ue' u chiquin tuba u yubin cä t'an. \c 15 \s1 El ejemplo de la oveja perdida \r (Mt. 18.10‑14) \p \v 1 Ji'pat, mu' u natz'änob aj Jesús upete ajcojtaq'uinob y machcatac u säte'ob t'oc ni ley u tz'ibi aj Moisés tuba u yubinob u t'an. \v 2 Y aj fariseojob y machcatac yuwijob ni ley u patil älben aj Jesús ca'da: \p ―Jinda winic u sapän machcatac u säte'ob t'oc ni ley u tz'ibi aj Moisés y u c'uxnan nämte' t'oc unejob. \p \v 3 Jin uc'a aj Jesús u yälbijob ni t'anda: \p \v 4 ―Si untu de anela a cänäntan cien oveja y sätic untuba, ¿mach quira a xe a colesan ni noventa y nueveba tä campo y a bixe a sacän ni asätiba ixta que mach a pojlen? \v 5 Ta' xe a pojlenba a xe a wäq'ue' ta' p'ixte' t'oc ch'a'aljin. \v 6 De ya'i ta' c'ote ta' wototba a xe a täscun tä jo'can a lotob y a wajnätz'älajob y a wälben ca'da: “Ch'a'alac ajinla t'oc no'on uc'a cä pojli cä oveja ni sätiba”. \p \v 7 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Cälbenetla que ca' jini täcä ayan más ch'a'aljin tä cielo uc'a untu ajcherajtanä que u q'uexe' u c'ajalin tuba mach u ni' chen u tanäba que ni noventa y nueve ya' chich an tu tojaba que mach c'änä u q'uexe'ob u c'ajalinba. \s1 El ejemplo de la moneda perdida \p \v 8 ’Untu ixic que u cänäntan diez säsäc taq'uin, si u säte' ump'eba, ¿mach quira u xe u tz'äbe' gas y u misän tan otot tuba u c'alin sacän ixta que mach u pojlen? \v 9 Tu xe u pojlenba u xe u täscun tä jo'can u lotob y u jixnätz'älajob y u xe u yälben ca'da: “Ch'a'alac ajinla t'oc no'on uc'a cä pojli ni taq'uin cä sätiba”. \v 10 Ca' jini cälbenetla que ayan ch'a'aljin tu pänte' ajc'äncanob ta Dios uc'a untu ajcherajtanä u q'uexe' u c'ajalin tuba mach u ni' chen u tanäba. \s1 El ejemplo del hijo pródigo \p \v 11 Aj Jesús u yäli täcä ca'da: \p ―Untu winic u cänänti cha'tu u yajlo'. \v 12 U ch'och'oca de unejob u yälbi u pap ca'da: “Cä pap, äc'benon ni cä parte no'onba de upete cua' chichca a cänäntan”. De ya'i ni winic u pucbijob u cha'tumajob cua'tac u cänäntan. \v 13 Chap'e uxp'e q'uin ji'pat ni u ch'och'oca yajlo'ba u laj woyi u taq'uini de upete cua' chichca äc'binti y pasi bixi bajca an ump'e cab natba. Ya' jini u laj säti u taq'uin t'oc cua' chichca mach utz u chenba. \v 14 Jinq'uin u laj sätiba tutz'i ump'e noj wi'na de jitz'o ya'i jimba cab jini, y u täq'ui u na'tan jitz'o. \v 15 De ya'i bixi u ch'oc chen uba t'oc untu ajcäbna jimba cab jini uc'a u yäc'ben patan. Ni winic u täsqui tama u cab tuba u cänäntäben u chitam. \v 16 Uneba tä' u yoli u c'uxe' jini cua' u c'uxe' ni chitam uc'a na'ac, uc'a niuntu mach u yäc'be cua' u c'uxe' une. \v 17 De ya'i u ch'i u c'ajalin u yäle' ca'da: “¡Jäytu ti ajpatan ya'an tu yotot cä pap u cänäntan q'uen cua' u c'uxe', y no'onba ya'anonda tä chämo t'oc jitz'o! \v 18 Cä ch'oye bada cä bixe bajca an cä pap y cä xe cälben ca'da: Cä pap, acä säti t'oc Dios tä cielo y t'oc ane. \v 19 Mach u ni' ch'ä a wäle' cache' a wajlo'on; chenon ca' a wälä untu a wajpatan”. \v 20 De ya'i ch'oyi y bixi ca'an u pap. \p ’Jinq'uin ya'to u te natba u pap u chäni y u ch'ämbi yajin. Pasi u pap t'oc noj ancäre u mec'ben u luc'ub y u tz'utz'än. \v 21 U yajlo' u yälbi ca'da: “Cä pap, acä säti t'oc Dios tä cielo y t'oc ane. Mach u ni' ch'ä a wäle' cache' a wajlo'on”. \v 22 Pero u pap u yälbi u yajpatanob ca'da: “Seb täsenla ni buqui más pitziba y xojbenla tuyac'o. Äc'benla ump'e mopc'äb tu ni'c'äb y zapato tu yoc. \v 23 Täsenla ni ch'oc najom beq'uet poc'omba y tzämsenla tuba cä c'uxe'la, y cä ch'a'alesan cäjinla t'oc. \v 24 Uc'a ni cajlo'da cäli cache' chämi, y bada ca' a wälä cuxpi tä cha'num; sätä ajni y bada apämi”. De ya'i u täq'uijob u ch'a'alesan ujinob. \p \v 25 ’U yajlo' u nojaba ajni tä patan, y tu xe tä c'ote nätz'ä bajca an yotot u yubi ni c'ay y ac'ot. \v 26 De ya'i u joq'ui untu ajpatan u c'atben cua' jini mu' u yute. \v 27 Une u yälbi ca'da: “A witz'in ajuli, y a pap u tzämsi ni ch'oc najom beq'uet mäx poc'omba uc'a juli tä cha'num t'oc u yutzi y mach'an cua' u cäle'”. \v 28 De ya'i cäräx'i y mach u yoli ochic. Jin uc'a pasi u pap päti u ch'oc chen uba t'oc uc'a ochic. \v 29 Une u p'ali u yälben u pap ca'da: “Ubixto cä pap, jäyp'exti año cä te cä täclenet; mach bay cäli si mach cä tz'ombenet a t'an. Niunum mach bay a'bon untu ch'oc ajchibu tuba cä c'uxe' t'oc cä lotob. \v 30 Ni a wajlo' jini u laj sätbet u taq'uini a cab t'oc u lot ixictacba, y bada tu jule a tzämsäbi untu ch'oc najom beq'uet poc'omba”. \v 31 De ya'i u pap u yälbi ca'da: “Cä ch'oc, aneba paq'uin ayanet chich t'oc no'on; upete cua'tac cä cänäntanba es ta'a chich. \v 32 C'änä utic ump'e q'uin ch'uje y ch'a'alac cäjinla, uc'a ni a witz'inda, cäli cache' chämi, y bada ca' a wälä cuxpi tä cha'num; sätä ajni y bada apämi”. \c 16 \s1 El ejemplo del mayordomo que abusó de confianza \p \v 1 Aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob täcä ca'da: \p ―Ajni untu ajtaq'uini que u cänäntan untu ajnoja tuba u patan. Subqui tu pänte' u yum que mu' u laj sätben u taq'uin. \v 2 De ya'i u joq'ui u yälben ca'da: “¿Cuaxca jini acubin a chenba? äc'benon ni jun bajca a laj tz'ibi upete cua'tac a chi t'oc cä taq'uin, uc'a ane mach uni' xon cä'benet xiquet de ajnoja ta patan täc'a”. \v 3 De ya'i ni ajnoja ta patan u yäli tan u c'ajalin ca'da: “¿Cua' acä chen bada uc'a cä yum u pa'säbenon cä patan? Mach'an cä muc' tuba cä cujän cab, y u yäc'benon quisin ta xicon tä tentenbäji. \v 4 Bada cuwi chich cua' acä xe cä chen täc xe tä pa'säbinte cä patan tuba u yosenonjob tama u yototob u yajmanob cä yum”. \v 5 De ya'i u täsqui tä jo'can juntu ajuntu machcatac u cherben debe u yumba. U c'atbi ni najtäcäba ca'da: “¿Jäyp'e a cherben debe cä yum?” \v 6 Une u yälbi cache' cien barril de aceite. De ya'i u yälbi ca'da: “Ya'anda ni jun bajca tz'ibi na betba; seb chumi' y tz'ibän cache' cincuenta namás a cherben debe”. \v 7 Ji'pat u c'atbi otro untu ca'da: “¿Aneba, jäyp'e a chen debe?” Une u yäli cache' cien costal de trigo. De ya'i u yälbi ca'da: “Ya'anda ni jun bajca tz'ibi na betba; tz'ibän cache' ochenta namás a chen debe”. \v 8 Jini u yum u yälbi u yajnoja ta patan, jini u patil xuch'bi u taq'uinba cache' mäx q'uen u c'ajalin uc'a u pojli cache' u chen tuba utic mantene jinq'uin pa'säbintic u patan. No'on cälbenetla que ni gente pancab que mach u tz'ombe u t'an Diosba más an u c'ajalin cache'da u yajna'tan uba t'oc u lotob que u ch'ocob Dios. \p \v 9 ’No'on cälbenetla ca'da: Ni taq'uin pancab a'uti tä sätcan t'oc cua' chichca mach utzba, pero anela, chenla patanla t'oc a taq'uinla ca' chich c'änä a chenla tuba totoj ajnic a ch'a'aljinla tä cielo jinq'uin a xe tä chämola y a wosintela tama ni otote bajca a xe tä paq'uin ajtäla. Es ca' a wälä a chenla ca' chich u chi ni winic tä' q'uen u c'ajalinba tuba ajnic u yamigojob jinq'uin pa'säbinti u patanba. \p \v 10 ’Jini machca u chen tu toja t'oc jini mach u totoj che vale cua'ba u xe u chen tu toja täcä t'oc jini choj u valorba, y jini machca mach u che tu toja t'oc jini mach u totoj che vale cua'ba mach uxin u chen tu toja täcä t'oc jini choj u valorba. \v 11 Jin uc'a, si mach a chila tu toja t'oc jini taq'uin que a'uti tä sätcan t'oc cua' chichca mach utzba, Dios mach uxin u yäc'benet ta' c'äbla cua' chichca utztac que mach uxupba. \v 12 Si mach a chila tu toja t'oc cua' chichca ta Dios que ya'an ta' c'äblaba, une mach uxin u yäc'benetla jini cua' chichca que u xe tä nonoj colan ta'alaba. \r (Mt. 6.24) \p \v 13 ’Untu winic mach u ch'ä u yäq'ue' u pixan t'oc cha'tu u yum, uc'a untuba u xe u säte' t'oc y ni untuba u xe u yajna'tan. Untu u xe u tz'omben u t'an y ni untuba mach uxin u cherben caso. Mach u ch'ä a c'ajti'in Dios y a c'upän taq'uin täcä. \p \v 14 Aj fariseojob, jini u c'upänob taq'uinba, u yubijob upete ni u yäli aj Jesús y u tze'tijob. \v 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Anela a susut chenla cua' chichca jini tu pänte' winicob tuba a wäc'ben u yäle'ob que tu toja a chenla, pero Diosba yuwi cache'da an a pixanla. Ayan jini lo que winicob tä' yoba u chänenob utic pero Diosba mach yo u chänen ni tz'ita'. \s1 La ley y el reino de Dios \p \v 16 ’Oni ajni ni ley que u tz'ibi aj Moisés y cua'tac u tz'ibi ajt'anob ta Dios tuba u ch'e' cuwina'tanla lo que Dios yo utic. De ya'i c'oti aj Juan ajc'ablesiaba. Desde jinq'uinba u tz'ayquinte u t'an Dios y cache'da an u manda Dios; y q'uen ayan que u chen uba purajob u tz'omben Dios tuba ajnic tu manda uneba. \p \v 17 ’U xe chich tä xupo ni cielo y u pancab. Pero jini ley ta Diosba mach uxin tä c'ote q'uin que mach u ni' chen vale. \s1 Jesús enseña sobre el divorcio \r (Mt. 5.31‑32; 19.1‑12; Mr. 10.1‑12) \p \v 18 ’Upete machca chichca u waläctan jit'oc y lotojac t'oc otro ixicba u jup'e' u tanä de cherajtz'ijte', y machca chichca u lotojan t'oc ni ixic u waläcti jit'ocba u jup'e' u tanä de cherajtz'ijte' täcä. \s1 El hombre rico y Lázaro \p \v 19 ’Ajni untu winic ajtaq'uini que u jele' uba t'oc ic'puq'uen noc' y t'oc noc' utz u c'aba' linoba, y upete q'uin u tuse' q'uen cua' tä c'uxcan utztacba. \v 20 Ajni täcä untu winic u c'aba' aj Lázaro tenten uba t'oc noj q'uenel yaj tu pächi. Une ya' ch'a'ca ti' yotot najtaq'uini, \v 21 uc'a tä' yo u c'uxe' ni u xixoma cua' tä c'uxcan que u yälo tä cab bajca an najtaq'uini tä c'uxnan. Ixta wichu' u te u lec'ben u yaj. \v 22 De ya'i u chi pasa que chämi ni winic u nume tä tentenbäjiba y ángelojob ta Dios u bisijob bajca an aj Abraham. Chämi täcä najtaq'uini y mujqui. \v 23 Jinq'uin najtaq'uini ya'an tä pule tu yajliba ajchämejob u t'äbsi u jut y u chäni nat cache' ya'an aj Abraham nämte' t'oc aj Lázaro. \v 24 De ya'i u chi awät u yäle' ca'da: “Cä pap Abraham, ch'ämbenon yajin y täscun aj Lázaro u maje' u ni'c'äb tama ja' tuba u sis'esbenon cac', uc'a mäx c'ux acubin bajca u pule'on ni wele c'ac'da”. \v 25 Pero aj Abraham u yälbi ca'da: “Cä ch'oc, c'ajna'tan jinq'uin cuxulet toba äc'bintet upete cua' chichca tuba ajniquet utz, y che' chich täcä aj Lázaroba äc'binti upete cua' chichca mach utz. Badaba une u ch'a'alan ujin wida y ane a chen sufri ya'i. \v 26 Ya'an täcä ump'e noj gran ch'en entre de no'on t'ocob y anela, uc'a si ajnic machca u yolin pasic wida y c'axic bajca anet mach uxin u chen trebe, y niuntu mach u ch'ä pasic bajca anet y tic wida täcä”. \v 27 De ya'i najtaq'uini u yälbi ca'da: “Mäx cä c'atbenet jiq'uin, cä pap, que a täscun aj Lázaro tu yotot cä pap, \v 28 uc'a cä cänäntan cinco quitz'inob. Aj Lázaro u ch'e' u yälbenob cua' c'änä u chenob tuba mach ticob täcä wida tä tz'ibajtescanob”. \v 29 Aj Abraham u yälbi ca'da: “Unejob u cänäntan ni jun u tz'ibi aj Moisés y ni jun u tz'ibijob ajt'anob ta Dios. Jin u ch'e' u jiranob cua' u yäle' tuba u tz'onänob”. \v 30 Une u yäli jiq'uin ca'da: “Toj chich une cä pap Abraham, pero si cuxpac untu ajchäme y xic ca'anob u xe u q'uexe' u c'ajalinob uc'a mach u ni' chen u tanäjob”. \v 31 Aj Abraham u yälbi ca'da: “Si mach u tz'ombejob jini u t'an Dios u tz'ibi aj Moisés y ajt'anob ta Diosba, mach uxin u tz'onänob täcä si cuxpac untu tan ajchämejob”. \c 17 \s1 El peligro de caer en pecado \r (Mt. 18.6‑7, 21‑22; Mr. 9.42) \p \v 1 Aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―U xe chich tä ajtä machcatac u chen cua' chichca tuba u yäc'ben u säte' u biji untu, pero ac'ä mäx c'ux ni castigo u xe tä äc'binte jini machca u yäc'ben u säte' u biji untuba. \v 2 Mejorica u xe tuba si cächbintic ump'e cha' ta juch'i' buc'a tu luc'ub y julcac tama nab y mach u yäc'ben u säte' u biji untu machca mu'to u totaj tz'omben to u t'an Diosba. \v 3 Iran abala. \p ’Si a wermano u säte' t'oc ane q'uejpan. Y si u sujtä u q'uexe' u c'ajalinba, chen perdona. \v 4 Si siete vez ump'e q'uin u säte' t'oc aneba y siete vez u sujtä u yälbenet cache' u q'uexi u c'ajalin bajca u säti t'oc ane, c'änä chich a chen perdona. \s1 El poder de la fe \p \v 5 De ya'i u yajc'äncanob Cajnojala u yälbijob ca'da: \p ―Täclenon t'ocob cä tz'onän t'ocob más. \p \v 6 Cajnojala u yälbijob ca'da: \p ―Unxim bec' mostaza mäx tz'utz', pero u c'ac'a' ch'ije. Si a tz'onänla icaba, mach u che si mäx tz'ita' ca' a wälä unxim bec' mostazaba, u ch'e' a wälbenla ica ni te' sicómoroda: “Boco aba tä cab y xiquet a päq'ue' aba tä ja' tama ni nab”, u tz'ombenetla ica. \s1 El deber del que sirve \p \v 7 ’Si a cänäntanla untu ajpatan u cujän cab o u cänäntan ovejaba, jinq'uin u te tä jam u sujtä tan ototba, ¿a xe quira a wälben ca'da: “La'ix bada tä c'uxnan tä mesa”? Mach a chela ca' jini une. \v 8 ¿Mach quira a xe a wälben ca'da: “Cherbenon cua' tä c'uxcan, y de ya'i a xe a tuse' aba y a xe a wäc'benon cua' cä c'uxe' ixta que mach cä tzupsen c'uxnacon y buq'uicon, y ji'pat a xe tä c'uxnan aneba y tä buc'a”? \v 9 ¿A wälben quira uc'adios u chi najpatan jini uc'a u chi lo que a wäc'bi u chen? Cäle' que mach. \v 10 Ca' jini täcä anela, jinq'uin a tzupsen a chenla upete cua'tac a'bintet a chenla, c'änä a wäle'la ca'da: “Ajpatanon t'ocob mach utzba, uc'a cä chi t'ocob jin chich lo que äc'binton cä chen t'ocob namás”. \s1 Jesús sana a diez leprosos \p \v 11 Jinq'uin aj Jesús bixe u chen tä Jerusalén, numi tama ni cabob tä Samaria y tä Galilea. \v 12 Tu yoche tama ump'e yoc p'i' caj c'otijob u nuc'tan diez wincärejob c'ojojtac t'oc ni yaj u c'aba' lepra, y colijob nat tä wa'tä. \v 13 U chijob noj t'an u yäle' ca'da: \p ―¡Jesús, Ajnojalet, ch'ämbenon yajin t'ocob! \p \v 14 Jinq'uin une u chäni u yälbijob ca'da: \p ―Corre cuxla ye'e abala tu pänte' ni palejob tuba aj judíosob. \p Jinq'uin bixe to u chenobba, laj pasi ni yaj tuyac'ojob. \v 15 De ya'i untu de unejob, jinq'uin u chäni que u yäq'ui ubaba, sutwäni y u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Dios t'oc noj gran t'an. \v 16 Nocwäni tu yoc aj Jesús u chinjatz'i u jut tä cab u yälben uc'adios u chi. U cab uneba tä Samaria. \v 17 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―¿Mach quira diez ni tz'äcälquiba? ¿Cada an ni nueveba? \v 18 ¿Mach quira ajni machca sutwänic u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Dios seq'uen ni ajpäpä'cabda? \p \v 19 De ya'i u yälbi ni winic ca'da: \p ―Ch'oyen, corre cux, uc'a a tz'oni, jin uc'a a wäq'ui aba. \s1 Cómo llegará el reino de Dios \r (Mt. 24.23‑28, 36‑41) \p \v 20 Ji'pat aj fariseojob u c'atbijob aj Jesús caq'uin u xe tä c'ote q'uin u chen manda Dios pancab. Une u p'albijob ca'da: \p ―U manda Dios pancab mach uc'ot t'oc cua' chichca jini tuba a chänenla, ca' chich jinq'uin u c'ote untu rey. \v 21 Niuntu mach uxin u yäle' que si wida ayan o nanti ya'an, uc'a u täq'ui chich bada u chen manda Dios bajca anetla. \p \v 22 De ya'i u yälbi u yajcänt'anob ca'da: \p ―U xe tä c'ote q'uin a xe a wolin a chänenonla ca' chich a xe a chänenonla jinq'uin cä xe tä sujtä tä cha'num, no'on que sutwänon de winicba, pero mach to uxet a chänenonla. \v 23 U xe u yälbenetob anela ca'da: “Chänenla, ya'an wida”, o “Chänenla, ya'an jini”. No'on cälbenetla que mach xiquetla, y mach a tzäypätinla. \v 24 Uc'a ca' u lem chawäc u chictan de ump'e la'o tä cielo ta tunxeba, ca' chich jini täcä cä xe cä ye'e' cäba täc jule no'onba que sutwänon de winic. \v 25 Pero najtäcäba c'änä bon tz'ibajtescacon y ni winicob cuxujtac badaba mach uxin u sapänon. \v 26 Ca' chich ajni jinq'uin cuxu to aj Noé, che' chich u xe tä ajtä jinq'uin u xe tä c'ote q'uin sujlecon cha'num, no'on que sutwänon de winic. \v 27 C'uxnijob, buq'uijob, lotojijob, y u yäq'uijob u ch'ocob tä lotojan ixta que jinq'uin c'oti q'uin tuba ochic aj Noé tama ni noj re'i jucub u c'aba' arca. De ya'i ti noj but'o u laj tzämsenob upete. \v 28 Ca' chich jini täcä ajni jinq'uin cuxu to aj Lot. C'uxnijob, buq'uijob, u chi manob, u chonijob cua' chichca, u päq'uijob u päc'äbijob y u chijob otote. \v 29 Pero jimba q'uin jini que aj Lot pasi ya'i tä Sodoma yäli ump'e c'ac' y azufre que ya' ti tä cielo y u laj tzämsijob upete. \v 30 Ca' chich jini u xe u chen pasa täcä jinq'uin tajtzäc cä xe tä sujtä tä cha'num, no'on que sutwänon de winic. \p \v 31 ’Jimba q'uin jini machca mach'an tan yotot, y u c'ämbita ya'an tan ototba, mach ni' sutwänic tan otot u ch'e' u c'ämbita. Che' chich täcä machca ya'an tan pimi mach ni' sutwänic tu yotot. \v 32 C'ajna'tanla cache' jit'oc aj Lot, jinq'uin u suti uba u chänen tu patba, sutwäni de atz'am. \v 33 Machca chichca yo u japän uba u xe chich tä chämo, y machca chichca mach u bäc'ta chämoba u xe u japän uba. \p \v 34 ’Cälbenetla que jimba ac'äb jini täc xe tä sujtäba, cha'tu ajwäyejob u xe tä ajtä pan ump'e tz'en. Untu u xe tä ch'ämcan y ni otro untuba u xe tä colescan. \v 35 Cha'tu ixic u xe tä ajtä tä juch' nämte'. Untu u xe tä ch'ämcan y ni otro untuba u xe tä colescan. \v 36 Cha'tu u xe tä ajtä tan pimi y untu u xe tä ch'ämcan y ni otro untuba u xe tä colescan. \p \v 37 Jinq'uin u yubijob ca' jini, u yajcänt'anob u c'atbijob ca'da: \p ―Cajnoja, ¿cada u xe tä ajtäjob jini machcatac u colescanob? \p Une u yälbijob ca'da: \p ―U ch'e' a wina'tanla que anatz'äjbäli q'uin tuba äc'bintic u toje' u tanäjob machcatac que mach u ni' tz'ombe Diosba cachichcada que ajnicob, ca' chich ni ajma' u woylan ubajob cachichcada que ajnic najchämeba tuba u buq'ue'. \c 18 \s1 El ejemplo de la viuda y el juez \p \v 1 De ya'i aj Jesús u yälbijob ump'e tz'aji tuba u ye'benob cache' c'änä u paq'uin chenob c'änti'ya sin que jaq'uic ujinob. \v 2 U yälbijob ca'da: \p ―Ajni untu juez tan ump'e caj que mach u c'ajti'i Dios y niuntu winic mach u bäc'ta. \v 3 Ajni täcä tama ni caj jini untu neba' ixic que u bon ajne ca'an ni juez u yälben ca'da: “Japänon tu c'äb machca mu' u tz'ibajtesanon”. \v 4 Ni juez mach u yoli u chen ca' jini najtäcä, pero ji'pat tz'ita'ba ati tu c'ajalin ca'da: “Mach cä c'ajti'i Dios y niuntu winic mach cä bäc'ta täcä. \v 5 Pero ni neba' ixicda u jaq'uesan cäjin. Jin uc'a cä xe cä japän tu c'äb machca u tz'ibajtesan, uc'a si machba, u xe u chen segui u bon sujtä u ticwesbenon cä c'ajalin”. \p \v 6 De ya'i Cajnojala u yäli ca'da: \p ―Ca' jini u yäli ni juez que mach u che tu tojaba. \v 7 ¿Mach quira u cherbejob tu toja Dios jini machcatac u yaquiba, jini machcatac u c'ajti'benob u c'aba' t'oc q'uin y ac'äb? U cherbenob chich tu toja. ¿U jäläcnan quira tuba u yäc'benob cua' u c'atänob? Mach ujäläcna. \v 8 Cälbenetla que seb u xe u cherbenob tu toja. Pero jinq'uin cä xe tä sujtä, no'on que sutwänon de winic, ¿cä xe wäre cä pojlen machcatac u tz'onänob pancab? \s1 El ejemplo del fariseo y el cobrador de impuestos \p \v 9 Ajni yebejob machcatac u tz'onijob que unejob ayanob tu toja, y otrosjobba mach yo u chänenob. Jin jinijob aj Jesús u yälbijob ni t'anda: \p \v 10 ―Cha'tu winic bixijob tama ni noj ch'u'ul otot taj judíosob tuba u chen c'änti'yajob. Untuba aj fariseo y ni otro untuba ajcojtaq'uin. \v 11 Naj fariseoba ya' wa'ca une u chen c'änti'ya u juntuma ca'da: “Cälbenet uc'adios uc'a no'onba mach jinon ca' otros winicob, ajxuch'obba, ajmalujlejobba, ajcherajtz'ijte'ba, y mach jinon ca' najcojtaq'uin jini täcä. \v 12 Cha'petz' cada semana mach uc'uxnon y mach ubuc'on tuba cä c'ajti'in Dios. Upete lo que acä chen ganaba, de cada diez cua' chichca, ump'e acä'ben Dios”. Jintacda u yäli naj fariseo. \v 13 Najcojtaq'uinba ya' wa'ca nat y mach u yoli u t'äbsen u jut tä cielo. Namás u bon jätz'e' u pecho tuba u ye'e' cache' ch'ocomi u pixan uc'a u tanä, y u yäle' ca'da: “¡Dios, ch'ämbenon yajin ajcherajtanäjon!” \v 14 Cälbenetla que jinda winic Dios u yäc'bi colac tu toja tu bixe tu yotot, y ni otroba mach une, uc'a upete machca chichca u chen uba fama cache' u chen tu toja u xe tä quisnäjescan y machca u chen uba de ajch'och'ocaba u xe tä äc'binte xic de untu ajnoja. \s1 Jesús bendice a los niños \r (Mt. 19.13‑15; Mr. 10.13‑16) \p \v 15 De ya'i ajni machcatac u täsbijob aj Jesús bijch'oc tuba u yäq'ue' u c'äb tuyac'o u ch'u'ul chenob, pero jinq'uin u yajcänt'anob u chänijob ca' jini u q'uejpijob. \v 16 Pero aj Jesús u joq'uijob ni bijch'oc bajca an y u yäli ca'da: \p ―Äctanla ticob ni bijch'oc bajca anon y mach a ch'acbenla u biji uc'a ca' jinijob machca u yochejob t'oc Dios tuba utic manda. \v 17 Cälbenetla que si mach a sapäla u manda Dios ca' u sapän untu bijch'ocba mach uxet tä ochela t'oc Dios tuba u chenet mandala. Toj une ni cälbenetlaba. \s1 Un joven rico habla con Jesús \r (Mt. 19.16‑30; Mr. 10.17‑31) \p \v 18 De ya'i untu ajnoja tuba aj judíosob u yälbi ca'da: \p ―Maestro, utz a c'ajalin ane. ¿Cua' une c'änä cä chen tuba paq'uin cuxlecon? \p \v 19 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Niuntu mach'an utz u c'ajalin seq'uen Dios une. \v 20 A wi chich cua' u yäle' ni ley ta Dios: “Mach a cänäntan a tz'ijte'; mach a chen tzämsa; mach a chen xuch'; mach a sube' a lot t'oc jop'ojti'; olin a pap y a na'”. \p \v 21 Une u yäli ca'da: \p ―Upete ni jindaba cä laj tz'oni desde jinq'uin ch'ocon toba ixta bada. \p \v 22 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jiniba u yälbi ca'da: \p ―U colan to ump'e cosa a chen: chono upete lo que a cänäntan y laj pucben u taq'uini pobrejilba y a xe a cänäntan q'uen a matän tä cielo tä' choj u valorba, y la'ix bada tzäypätinon. \p \v 23 Jinq'uin u yubi ca' jini coli mäx triste uc'a tä' q'uen u taq'uin jini winic. \v 24 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' coli mäx triste u yäli ca'da: \p ―¡Mäx cach tuba ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios! \v 25 Untu ajcamello más seb u nume tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios. \p \v 26 Machcatac u yubijob jini que u yäli aj Jesús u yälijob ca'da: \p ―¿Caxca une u xe u ch'e' u japän uba jiq'uin? \p \v 27 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Lo que mach u ch'ä u chenob winicobba, Dios u ch'e' u chen. \p \v 28 Aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Ubixto, no'on t'ocob acä waläcti upete lo que cä cänäntan t'ocob tuba cä tzäypätinet t'ocob. \p \v 29 De ya'i une u yälbijob ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla que machca u yäcti yotot o u pap y u na', o u jitz'inob y u säcunob, o jit'oc o u bijch'oc uc'a u manda Dios, \v 30 u xe tä äc'binte q'uen más bada tu pancabba de lo que u yäctiba, y jini q'uin que u xe tä c'oteba u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec. \s1 Nuevamente Jesús anuncia su muerte \r (Mt. 20.17‑19; Mr. 10.32‑34) \p \v 31 De ya'i aj Jesús u ch'i ni docejob u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da: \p ―Ubixtola, bada cä bixela tä Jerusalén. Ya'i upete lo que u tz'ibijob ajt'anob ta Dios que u xe u chenon pasa no'on que sutwänon de winicba, u xe tä pase toj ca' chich tz'ibintiba. \v 32 Uc'a cä xe tä äc'can tu c'äb ni gente que mach jin aj judíosob y cä xe tä xic'can y tä tz'ibajtescan y cä xe tä tubinte. \v 33 U xe u jätz'e'onob y de ya'i u xe u tzämsenonjob y u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan. \p \v 34 Ni doceba mach u chi entendejob niump'e cua' de lo que u yäliba uc'a ca' a wälä mäcbinti u c'ajalinob, y mach u yäc'bi uba cuentajob lo que älbintijob. \s1 Jesús sana a un ciego de Jericó \r (Mt. 20.29‑34; Mr. 10.46‑52) \p \v 35 Jinq'uin aj Jesús c'oti nätz'ä tä Jericó ya'an untu ajchoc' que ya' chumca tu ch'ejpa bij tä tentenbäji. \v 36 Jinq'uin ni ajchoc' u yubi cache' nume u chen noj q'uenel gente bajca anba, u c'ati cua' jini ayan. \v 37 Ni gente u yälbijob cache' nume u chen aj Jesús, jini u cab tä Nazaretba. \v 38 De ya'i ni ajchoc' u chi noj awät u yäle' ca'da: \p ―¡Jesús, ane que u natil ch'oquet tuba ni rey aj David, ch'ämbenon yajin! \p \v 39 Machcatac u bixe pänte'ba u q'uejpijob uc'a ch'ijcäbac, pero une más noj gran awät u chen u yäle' ca'da: \p ―¡Ane que u natil ch'oquet tuba ni rey aj David, ch'ämbenon yajin! \p \v 40 De ya'i aj Jesús tajwa'wäni y u täsqui tä ch'ämcan, y jinq'uin c'oti ca'anba u c'atbi ca'da: \p \v 41 ―¿Cua' a wo cä cherbenet? \p Ni ajchoc' u p'ali ca'da: \p ―Cajnoja, co äc'binticon cä chen chanä. \p \v 42 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―¡Chänen jiq'uin! U jäbi uba a jut uc'a a tz'oni. \p \v 43 De ya'i seb u chi chanä y u tzäypäti aj Jesús u ch'u'ul c'ajti'in Dios, y upete ni gente u chänijob y u ch'u'ul c'ajti'bijob u c'aba' Dios. \c 19 \s1 Jesús y Zaqueo \p \v 1 De ya'i aj Jesús ochi tä Jericó y nume u chen tama ni caj jini. \v 2 Ajni ya'i untu winic u c'aba' aj Zaqueo, ajnoja une tajcojtaq'uinob y mäx q'uen u taq'uin. \v 3 Une tä' yoba u chänen caxcamba naj Jesús, pero mach u ch'ä u chänen uc'a ayan noj q'uenel gente y uc'a uneba com yoc. \v 4 De ya'i u chi ancäre pänte' y t'äbi tuyac'o untec te' u c'aba' sicómoro tuba u chänen aj Jesús, uc'a ya' jini u xe tä nume. \v 5 Jinq'uin aj Jesús c'oti ya' jini u chäni isqui u yälbi ca'da: \p ―Zaqueo, seb jaquen uc'a dali c'änä colacon ta' wotot. \p \v 6 De ya'i une seb jaqui y u sapi t'oc ch'a'aljin. \v 7 Jinq'uin u chänijob, upetejob u ju'läwanob tä t'an u yäle'ob cache' aj Jesús c'oti tä wawa'ne tu yotot untu winic ajcherajtanäba. \v 8 De ya'i aj Zaqueo wa'wäni y u yälbi najnoja ca'da: \p ―Ubin, Cajnoja, la mitad lo que cä cänäntanba cä xe cä'ben pobrejilba y si ayan machca chichca une cä'bi u toje' más de lo que c'änä u toje'ba, cä xe cä sutjatz'ben chämpetz' más de lo que cä ch'ämbiba. \p \v 9 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Bada machcatac ya'an tan yotot aj Zaqueo jäpä chich ayanob, uc'a aj Zaqueo u tz'ombi Dios ca' chich u tz'ombi Dios aj Abraham, u natil mam oniba. \v 10 No'on que sutwänon de winicba aton tuba cä sacän y cä japän machcatac sätä ayanobba. \s1 El ejemplo de las diez monedas \p \v 11 Ni gente u yubijob cua'tac u yäli aj Jesús, y de ya'i u täq'ui aj Jesús u yäle' ump'e t'an, uc'a nätz'ä ayan tä Jerusalén y uc'a ya'an tu c'ajalinob ni gente que tajtzäc u xe tä chectan cache' Dios u xe u chen manda ya'i. \v 12 Jin uc'a u yäli ca'da: \p ―Ajni untu ch'unic bixi ump'e cab nat tuba äc'cac de rey tuba u chen manda tu cab tu sujtä tä cha'num. \v 13 Najtäcä u joq'ui diez u yajpatan, y cada juntu u yäc'bijob ump'e taq'uin u yälbenob ca'da: “Chenla patanla t'oc ni jini ixta que sutwänicon tä cha'num”. \v 14 Pero u yajcäbnajob mach yojob t'oc y u täsquijob tu pat machcatac u xe u yäle' ca'da: “No'on t'ocob mach co t'ocob que ni winic jini xic de ajmanda täc'a t'ocob”. \v 15 Ji'pat, jinq'uin äc'qui de rey sutwäni tä cha'num y u yäq'ui tä jo'can u yajpatanob, jini machcatac u yäc'bi ni taq'uinba, tuba yuwina'tan jäyp'exca u chi ganajob t'oc ni taq'uin jini cada juntu. \v 16 C'oti bajca an ni u täsqui tä jo'can najtäcäba u yäle' ca'da: “Cajnoja, na taq'uin u chi gana diez veces u q'ue'nan lo que a'bonba”. \v 17 Une u yälbi ca'da: “Utz cua' a chi. Ane untu ajpatanet utz. Uc'a a chi ca' chich c'änä a chen t'oc jini tz'ita' cä colesbetba, acä xe cä'benet ta' c'äb diez caj tuba a chen manda”. \v 18 De ya'i c'oti otro untu u yäle' ca'da: “Cajnoja, na taq'uin u chi gana cinco veces u q'ue'nan lo que a'bonba”. \v 19 Ni winic jini täcä u yälbi ca'da: “Ane a xe a chen manda täcä cinco caj”. \v 20 Otro untu c'oti u yäle' ca'da: “Cajnoja, ya'anda na taq'uin cä ch'ujni tan ump'e payu. \v 21 Mäx bäc'ton t'oc ane uc'a ane untu winiquet que mach a ch'ämbe yajin a wajpatanob. A japän ni patan que u chi a lot, y a ch'uch'än lo que mach a päq'ui”. \v 22 De ya'i une u yälbi ca'da: “Ane untu ajpatanet mach utzba. T'oc jinchichba t'an a wäle'ba cä xe cälbenet si ayanet chich tu toja. Ane a wi cache' mach cä ch'ämbe yajin cajpatan, cache' cä japän ni patan que u chi cä lot y cä ch'uch'än lo que mach cä päq'uiba. \v 23 ¿Cua' uc'a jiq'uin mach a wäq'ui cä taq'uin tä banco, uc'a bada que asutwänonba cä ch'e' con to'o u gana?” \v 24 De ya'i u yälbijob machcatac ya' wa'cajob ya' jini ca'da: “Pa'säbenla ni taq'uin y äc'benla jini machca u cänäntan diez veces más de lo que äc'bintiba”. \v 25 Unejob u yälbijob ca'da: “Cajnoja, ¿cua' uc'a? Uneba u cänäntan diez veces más taq'uin bada de lo que äc'bintiba”. \v 26 Ni rey u p'ali ca'da: “Cälbenetla que upete machca u cänäntanba u xe tä äc'binte más, y jini machca mach u cänänta cua'ba, ixta lo que u cänäntanba u xe tä pa'säbinte. \v 27 Pero jini machcatac cäräx t'oc no'onba, jini machcatac mach u yolijob xicon de rey tubajobba, täsenla wida y chunjätz'benla u pamob täc pänte'”. \s1 Jesús entra en Jerusalén \r (Mt. 21.1‑11; Mr. 11.1‑11; Jn. 12.12‑19) \p \v 28 Jinq'uin u tzupsi u yäle' ni t'anda aj Jesús pasi bixi pänte' de u yajcänt'anob tuba u chen segui u biji tä Jerusalén. \v 29 Jinq'uin c'oti nätz'ä t'oc ni cajob tä Betfagé y tä Betania bajca an ni tz'ic u c'aba' Olivos, u täsqui pänte' cha'tu u yajcänt'anob. \v 30 U yälbijob ca'da: \p ―Cuxla tama ni caj ya'an pänte' jiniba. Ta' wochela ya'i a xe a pojlenla untu ch'oc burro cächä. Niuntu winic mach bay u chumti. P'änäla y täsenla wida. \v 31 Si ajnic machca u c'atbenetla cua' uc'a a p'äne'la, a xe a p'albenla ca'da: “Cajnojala c'änä uc'a”. \p \v 32 Machcatac täsquintiba bixijob y u pojlijob ca' chich aj Jesús u yälbijob. \v 33 Jinq'uin mu'to u p'äne'ob ni ch'oc burroba, u yumob u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a p'äne'la ni ch'oc burro? \p \v 34 Unejob u p'alijob ca'da: \p ―Cajnojala c'änä uc'a. \p \v 35 U täsbijob aj Jesús, y u jeli' sisijob u yäc'bijob tu pat ni ch'oc burro, y u yäc'bijob u chumtan aj Jesús. \v 36 Bajca u te tä nume aj Jesús ni gente u jäyijob u jeli' sisijob tan bij. \v 37 Jinq'uin c'otijob nätz'ä tu cheltä ni bij bajca u jaque untu tu pam ni tz'ic u c'aba' Olivos, upete u q'ue'nan u yajcänt'an u täq'uijob u ch'a'alesan ujinob y u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Dios t'oc noj gran t'an uc'a upete cua' chichca u chänijob que seq'uen Dios u ch'e' u chenba. \v 38 U yälijob ca'da: \p ―¡Ch'u'ul chere ayan ni reydaba que u täsqui cä Yumla Diosba! Uc'a uneba, sis'i u c'ajalinob aj Ajtä tä cielo t'oc no'onla. Ch'u'ul c'ajti'cac u c'aba' Dios. \p \v 39 De ya'i yebe aj fariseojob tama u q'ue'nan ni gente u yälbijob ca'da: \p ―Maestro, q'uejpan a wajcänt'anob. \p \v 40 Une u p'albijob ca'da: \p ―Cälbenetla que si jindajob ch'ijcäbacobba, ni ji'tun mäx seb u xe u chen awätob. \p \v 41 Jinq'uin c'oti aj Jesús nätz'ä u chänen ni caj, uc'ni uc'a ni caj jini. \v 42 U yäli ca'da: \p ―¡Anela tä Jerusalén, mäx coli que a wina'tanla bada cache'da u ch'e' ajnic sis u c'ajalin Dios t'oc anela por no'on! Pero mach a tz'onäla; jin uc'a mach u ch'ä a chen entendela. Es ca' a wälä bälbintet a jutla. \v 43 U xe tä c'ote q'uinob jinq'uin machcatac cäräxtac t'oc anela u xe u tz'osenob ump'e bojte' titiqui caj, u xe u xoymäque'etla y u xe u cänäntanetla junxoyma uc'a mach ajnic cada pasiquetla. \v 44 A cäjila u xe u laj jinesanob y upete machcatac ayan tama u xe u laj tzämsenob. Niump'e ji'tun tama ni caj mach uxin u colesanob tz'äjca tu pam u lot. U xe u chenob ca' jini uc'a anela mach a wina'tila caq'uin ajni ni Dios ca'anetla tuba u ch'ämbenet yajinla. \s1 Jesús purifica el templo \r (Mt. 21.12‑17; Mr. 11.15‑19; Jn. 2.13‑22) \p \v 45 De ya'i ochi tan u bojte'i ni noj ch'u'ul otot taj judíosob y u täq'ui u pa'senob päti upete machcatac u chen chonojob y machcatac u chen manob ya'i. \v 46 U yälbijob ca'da: \p ―Dios u yäq'ui tä tz'ibinte tä jun ca'da: “Cototba es tuba bajca u yute c'änti'ya”; pero anelaba a chila ca' a wälä u yajliba ajxuch'. \p \v 47 Aj Jesús u ye'bijob u t'an Dios ni gente upete q'uin tu pam noj ch'u'ul otot taj judíosob. U yajnojajob pale y machcatac yuwi ni ley y ajt'äbälajob tuba ni gentejob u sacänob cache'da u ch'e' u tzämsenob. \v 48 Mach u pojlijob cache'da u ch'e' u tzämsenob, uc'a upete ni gente u yäq'ue' u chiquin u c'alin ubinob u t'an aj Jesús. \c 20 \s1 La autoridad de Jesús \r (Mt. 21.23‑27; Mr. 11.27‑33) \p \v 1 Ump'e q'uin aj Jesús mu'to u ye'benob ni gente tu pam noj ch'u'ul otot taj judíosob y u tz'aycun ni t'an utzba ta Dios jinq'uin c'otijob ajnojajob palejob y machcatac yuwijob ni ley. C'otijob t'oc täcä ni noxibilbajob. \v 2 Unejob u yälbijob ca'da: \p ―Älbenon t'ocob caxca une u yäc'bet a chen upete ca' ni mu' a chenba. ¿Machca une u yälbet que u ch'e' a chen ca' jini? \p \v 3 Une u p'albijob ca'da: \p ―Cä xe cä c'atbenetla täcä ump'e cosa. \v 4 Älbenon si Dios u yäc'bi aj Juan u chen c'ablesia, o si winicob u yäc'bijob u chen c'ablesia. \p \v 5 Unejob u maläc ch'i u c'ajalin u juntumajob u yäle'ob ca'da: \p ―Si cäle'la cache' Dios u yäc'bi u chenba, une u xe u yälbenonla cua' uc'a mach cä tz'ombila. \v 6 Si cäle'la cache' winicob u yäc'bi u chen, upete ni caj u xe u yäc'benonla t'oc ji'tun uc'a unejob u totoj tz'onänob que c'äsi' aj Juan untu ajt'an ta Dios. \p \v 7 Unejob u p'alijob que mach yuwijob caxca une u yäc'bi aj Juan u chen c'ablesia. \v 8 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Ni no'on täcä mach uxon cälbenetla caxca une u yälbon que u ch'e' cä chen upete ni mu' cä chenba. \s1 El ejemplo de los trabajadores malvados \r (Mt. 21.33‑44; Mr. 12.1‑11) \p \v 9 De ya'i aj Jesús u täq'ui u yälbenob ni gente u t'an Dios t'oc ni tz'ajida: \p ―Untu winic u päq'ui noj q'uenel te'uva y u yäc'bijob tu c'äb machcatac u xe u cänäntäben, y une pasi bixi otro cab y jäläcni ya'i. \v 10 Jinq'uin c'oti q'uin ta c'ä'nac u jut ni te'uva u täsqui untu u yajpatan xic u c'atben ajcänän te'uvajob que u yäc'ben u parte de u jut ni te'uva. Ni ajcänän te'uvaba u cunijob ni machcatac c'oti u c'atänba y u täsquijob bixic sin que u yäc'ben niump'e cua'. \v 11 De ya'i u täsqui otro untu u yajpatan. Une täcä u cunijob y u cäräx älbijob y u yancäresijob sin que u yäc'ben niump'e cua'. \v 12 De ya'i u täsqui u yuxtulib u yajpatan, y unejob u chi lastimajob y u pa'sijob tama ni päc'äbi. \p \v 13 ’De ya'i u yum ni te'uva u yäli ca'da: “¿Cua' cä xe cä chen? Cä xe cä täscun cä yajben ajlo', bay toca tu chänenob u xe u tz'ombenob u t'an”. \v 14 Pero jinq'uin ajcänän te'uvajob u chänijob jini ajlo' u maläc älijob ca'da: “Ni ajlo'daba u xe tä colan de u yum ni cabda cuanta chämi u pap. Cola cä tzämsenla uc'a colac täc'ala u caba ni te'uva”. \v 15 De ya'i u pa'sijob tama u caba ni päc'äbi y u tzämsijob. ¿Cache'da a wäle'la jiq'uin u xe u cherbenob ni ajpatanob jini u yum ni te'uva? \v 16 U xe tä te u tzämsen najcänän te'uva jini y u yäc'ben tu c'äb otrosjob u caba ni te'uva. \p Jinq'uin u yubijob jinda, ni gente u yälijob ca'da: \p ―¡Dios mach a wira u yäq'ue' utic ca' jini! \p \v 17 De ya'i aj Jesús u chämbi u jutob u yäle' ca'da: \p ―¿Cua' ti jini ya'an tz'ibi tan u jun Dios jiq'uin, jini u yäle' ca'daba?: \q1 Jini ji'tun que u sutjatz'ijob ni ajcheraj ototob, \q1 jin une Dios u yäq'ui xic de u ch'ixma yoc otot. \m Ca' jini tz'ibi ayan tan u jun Dios. \v 18 Machca chichca une que yälic tuyac'o ni ji'tun jini u xe tä xulujtan u bäque, pero si ni ji'tun yälic tuyac'o machca chichca une u xe u juch'än. \s1 El asunto de los impuestos \r (Mt. 21.45‑46; 22.15‑22; Mr. 12.12‑17) \p \v 19 U yajnojajob palejob y machcatac yuwi ni ley u yolijob u q'ueche'ob jinchichba rato uc'a u yäc'bi uba cuentajob que aj Jesús u yäli ni tz'aji jini tuba u ye'benob que unejob u c'otejob t'oc ca' a wälä ni ajcänän te'uva malojobba. Mach u chijob ca' jini uc'a u bäc'tanob ni gente. \v 20 De ya'i u täsquijob machcatac u ch'ucänob, jini machcatac u susut chen ubajob que u chenob tu tojaba. U ch'uquijob tuba u jiranob si u xe u yäle' ump'e t'an tuba u sube'ob t'ocba, uc'a ca' jini u ch'e' u yäc'ben tu c'äb ajmandajob ta gobiernoba. \v 21 Jin uc'a u c'atbijob ca'da: \p ―Maestro, cuwi t'ocob que a wäle' y a ye'e' tu toja y mach a yänäl chäne niuntu. A ye'e' u biji Dios tu toja. \v 22 Älbenon t'ocob: ¿U ch'e' quira cä tojbenla derecho ni mero ajnoja rey, aj César, o mach? \p \v 23 Aj Jesús u yäc'bi uba cuenta que unejob u susut c'atbenob y u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wola a wäc'benon cä säte'? \v 24 Ye'benon ump'e ch'oc taq'uin. ¿Caxca u jut y u c'aba' ya'an tuyac'o? \p Unejob u p'alijob que tuba aj César. \p \v 25 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―Tojbenla aj César jiq'uin lo que es tuba, y äc'benla Dios lo que es tuba Diosba. \p \v 26 Mach u chi trebejob u yäc'ben u säte' t'oc u t'an tu pänte' ni gente. Tajch'icwäni u jutob u yubinob cache' u p'alän, y ch'ijcäbijob. \s1 La pregunta sobre la resurrección \r (Mt. 22.23‑33; Mr. 12.18‑27) \p \v 27 De ya'i c'otijob yebe aj saduceojob, jini machcatac u yäle' que mach uxin tä cuxpan ajchämejobba. Jin uc'a u c'atbijob aj Jesús ca'da: \p \v 28 ―Maestro, aj Moisés u yälbenonla tama ni jun u tz'ibiba que si chämic u yermano untu winic y u colesan jit'oc, pero mach'an u ch'ocobba, ni winic jini c'änä u ch'ämben jit'oc u c'äsi' hermano y u yäc'ben u mätan u tz'isa ni ixic tuba u tz'isben u bijch'oc, ca' a wälä tuba u yermano. \v 29 Ajni siete hermanojob. Ni hermano ajnojaba lotoji t'oc untu ixic, y ji'pat chämi y mach'an u ch'ocob. \v 30 U cha'tulib u ch'i y chämi täcä sin que ajnic u ch'ocob. \v 31 U ch'i täcä u yuxtulib, y che' chich täcä upete ni sietejob u ch'ijob ni ixic, y chämijob sin que u yäctan niuntu u ch'ocob. \v 32 Ji'pat chämi ni ixic täcä. \v 33 Tu xe tä cuxpan ajchämejob, jiq'uin, ¿caxcamba de unejob u xe u ch'e' de jit'oc ni ixic jini, uc'a upete ni sietejob u cänäntijob de jit'oc? \p \v 34 De ya'i aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Winicob y ixictacob pancab badaba u lotojanob y u lotojescanob. \v 35 Tu xe tä c'ote q'uin tuba cuxpac tan ajchämejob uc'a bixic tä cielo jini machcatac yäcä ayanobba, mach uni' xin tä lotojanob y mach uni' xin tä lotojescanob. \v 36 Mach u ni' ch'ä chämic tä cha'num, uc'a ca' a wälä u xe tä c'otejob t'oc ni ángelojob ta Dios. Unejob u ch'ocob Dios uc'a u xe tä cuxpanob tan ajchämejob. \v 37 Aj Moisés u tz'ibi tä jun cache' jinq'uin ajni bajca an ni chäcch'ix que ya'an tä puleba, u yäli que ni cä Yumla es u Dios aj Abraham, u Dios aj Isaac y u Dios aj Jacob. Jinq'uin u yäli ca' jini, une chich täcä u ye'i que ajchämejob u xe tä cuxpanob. \v 38 Uc'a Diosba mach jin Dios tuba ajchämejob. Uneba Dios tuba machcatac cuxuba. Uc'a unejob totoj cuxu ayanob tu jut Dios. \p \v 39 De ya'i yebe machcatac yuwijob ni ley u yälbijob ca'da: \p ―Maestro, utz chich a wäli. \p \v 40 U yälbijob ca' jini uc'a mach u ni' olijob u c'atbenob niump'e cua' más. \s1 ¿De quién es hijo el Cristo? \r (Mt. 22.41‑46; Mr. 12.35‑37) \p \v 41 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Cache'da u ch'e' u yäle'ob que ni Cristo, jini u yaqui Dios tuba ajmandaba, es u natil ch'oc ni rey aj David? \v 42 Uc'a tama ni jun u c'aba' Salmoba aj David chich u yäle' ca'da: \q1 Cä Yumla Dios u yälbi Cajnoja ca'da: \q1 “Chumi' täc noj, bajca c'änä chumlec machca olo tä chäninteba, \q1 \v 43 ixta que mach cä'benet ta' c'äb upete machcatac que mach yo u chänenetob”. \m \v 44 Aj David u yäle' ca' jini cache' ni Cristo es u Yajnoja une. ¿Cache'da jiq'uin es u natil ch'oc täcä? \s1 Jesús acusa a los maestros de la ley \r (Mt. 23.1‑36; Mr. 12.38‑40; Lc. 11.37‑54) \p \v 45 Upete ni gente ya'an u yubinob jinq'uin aj Jesús u yälbijob u yajcänt'anob ca'da: \p \v 46 ―Cänäntan abala t'oc machcatac yuwi ni ley, jini machcatac yo numicob t'oc u noj tamäl bucobba, jini machcatac tä' yojob äc'binticob u c'aba' Dios tan cajba. Unejob yojob chumlecob tuyac'o ni primer chumlib tama ni ch'uj tuba aj judíosob, y yojob numicob najtäcä tä c'uxnan bajca u yä'can ump'e c'uxba. \v 47 Unejob u jajbenob u yototob neba'täc ixictac y de ya'i u susuc jäläcnanob tä c'änti'ya tuba ajnic u famajob cache' tu toja ayanob. Jin jinijob más q'uen u xe tä äc'binte u castigojob uc'a ni tanä u chijobba. \c 21 \s1 La ofrenda de la viuda pobre \r (Mr. 12.41‑44) \p \v 1 De ya'i u t'äbsi u jut aj Jesús u chänen najtaq'uinijob que u yäq'ue'ob u matän bajca u yälo ni taq'uin. \v 2 U chäni täcä untu neba' ixic mäx pobreba u yäq'ue' chap'e ch'oc taq'uin. \v 3 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Totojtoj cälbenetla que ni pobre neba' ixic jiniba, ca' a wälä u yäq'ui más q'uen une que niuntu de unejob. \v 4 Uc'a upete unejob u yäq'ui tz'ita' de lo que u chi sobrajob, pero ni ixic jini que mach u cänänta cua'tac c'änä uc'a, u laj äq'ui upete lo que u cänäntan tuba u numsen t'oc q'uin. \s1 Jesús dice que el templo será destruido \r (Mt. 24.1‑2; Mr. 13.1‑2) \p \v 5 Ajni machcatac u yäle'ob cache' ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob jele ayan t'oc pitzil ji'tun y cua' chichca matän u sijijob ni gente. De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p \v 6 ―Jini que mu'to a chänenla badaba u xe tä c'ote q'uin que mach uxin tä colan niump'e ji'tun tz'äjca tu pam u lot. Upete u xe tä laj jinescan. \s1 Señales antes del fin \r (Mt. 24.3‑28; Mr. 13.3‑23) \p \v 7 Unejob u c'atbijob ca'da: \p ―Maestro, ¿caq'uin u xe tä ajtä na wäliba? ¿Y cua' u xe tä chäninte tuba wina'tintic si anatz'äjbäli q'uin tuba utic? \p \v 8 Une u yäli ca'da: \p ―Iranla que mach sucpequintiquetla, uc'a q'uen u xe tä tejob täj c'aba' u yäle' ca'da: “No'on ni Cristojon, ni u yacon Dios tuba ajmandaba”. U xe u yäle'ob täcä cache' anatz'äjbäli u xupiba q'uin. Mach me'ixto a tz'ombenla u t'anob. \v 9 Jinq'uin a ubinla que ayan jo'yan y buya, mach bäc'taquetla, uc'a upete ni jinda c'änä ajnic najtäcä, pero u xupiba upete mach to xin tä se'en te jinq'uin. \p \v 10 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―Q'uen cabil cab u xe u t'äbsen ubajob tä buya t'oc u lot. Y reyjob u xe u t'äbsen ubajob tä buya tuyac'o otro reyjob. \v 11 U xe tä ajtä noj gran ajchaban, y cachichcada u xe tä ajtä jitz'o y toyoben yaj. U xe tä ajtä noj gran bac'ät y noj q'uenel seña tä cielo. \p \v 12 ’Pero najtäcä de upete ni jinijobba a xe tä q'uechcanla y a xe tä tz'ibajtescanla y a xe tä äc'bintela tu c'äbob ajnojajob tama ni ch'uj tuba aj judíosob y a xe tä jup'canla tä cárcel. A xe tä bisintela tu pänte' reyjob y gobiernojob uc'a a tz'ombenonla cä c'aba' no'on. \v 13 Jinq'uin u xe u chenet pasalaba u ch'e' a wäle'la cache' no'on täsquinton tuba cä japän machcatac u tz'onän. \v 14 Ch'ä a c'ajalinla jiq'uin que mach a worin chen pensala cache'da a xe a p'alänla. \v 15 Uc'a no'on cä xe cä'benetla ta' c'ajalinla cache'da u ch'e' a p'alänla utz. Ca' jini machcatac u t'äbsi ubajob ta'wac'ola mach uxin u pojlenob cua' u yäle'ob. Mach uxin u chen trebejob täcä u yäle' que mach toj cua' a wäle'la. \v 16 Ixta a paplajob täcä, a säcunob, a witz'inob, a parientejob y a lotob u xejob u yäq'ue'etla tä c'äbä, y yebe de anela a xe tä tzämsintela. \v 17 Upetejob u xe u cräxna'tanetla uc'a a tz'onänla cä c'aba'. \v 18 Pero niuntz'it a tzuc tan a pamla mach uxin tä säto. \v 19 Si a c'älenla, u xe tä japinte a pixanla. \p \v 20 ’Jinq'uin a xe a chänenla noj q'uenel soldadojob tu junxoyma ni caj tä Jerusalén, wina'tanla que ac'oti u q'uini tä jinescan. \v 21 Jimba hora jini c'änä bixicob tu pam tz'ic tä putz'ejob machcatac ya'an tama ni cab tä Judea. Machcatac ya'an tama ni cajba c'änä pasicob, y mach ni' ochicob tama ni caj machcatac ya'an tä campoba. \v 22 Jimba q'uinob jiniba u xe tä sutjatz'bintejob u jelo por lo que u chijobba uc'a tz'äctac tä ute upete lo que tz'ibi ayanba. \v 23 ¡Ac'ä lástima machcatac an u tz'isa y machcatac mu'to u tzu'sen u ch'oc jimba q'uinob jini! Uc'a u xe tä ajtä noj gran tz'ibajtesia tama ni cab jini, y Dios u xe u ye'e' u cräxle t'oc ni gentejob jiniba. \v 24 U xe tä tulaj tzämsintejob t'oc machit, y machcatac u q'uechcanob u xe tä cocoj bisintejob cada cabil cab. Jini machcatac mach jin aj judíosob u xe u c'alin chen mandajob ni caj tä Jerusalén ixta que mach tz'äctac q'uin que mach uni' xin u chen mandajob u pancab. \s1 Cómo vendrá el Hijo del Hombre \r (Mt. 24.29‑35, 42‑44; Mr. 13.24‑37) \p \v 25 ’U xe tä ajtä señajob tuyac'o ni q'uin, tuyac'o ni uj y tuyac'o ajlucerojob, y tu pancabba u xe tä ajtä ump'e noj gran bac'ät cada cabil cab. U xe u sinlaj chen pensajob cua' chichca jini uc'a ni noj gran bänäcne u chen ni mar y ni t'olja'. \v 26 Winicob u xe tä choc chämojob t'oc bac'ät y por u chänenob cua'tac u te tuyac'o u pancab, uc'a upete cua'tac ayan u chictanob tä cielo u xe u laj säte' u bijijob. \v 27 De ya'i u xe u chänenonjob, no'on que sutwänon de winicba. Cä xe tä te tama ump'e bucla t'oc poder y q'uen cä pitzilan. \v 28 Jinq'uin ni jinijobba u täq'ue' u chen pasa, ch'a'alesan ajinla y mach bäc'taquetla, uc'a anatz'äjbäli q'uin tuba japintiquetla. \p \v 29 De ya'i u yälbijob ump'e tz'aji ca'da: \p ―Chänenla ni te' higo y upete ni te'ob. \v 30 Jinq'uin a chänenla u q'uexe' uba u yopoba, anela chich a wila que ya mero tuba wa'lec ni q'uin. \v 31 Che' chich täcä anela, jinq'uin a chänenla que mu' u yute ni cosajob jiniba, wina'tanla que u manda Dios anatz'äjbäli. \p \v 32 ’Totojtoj cälbenetla que ni gente cuxujtac jimba tiempo jiniba mach uxin tä laj chämojob ixta que mach laj utic upete ni jindaba. \v 33 Ni cielo y u pancabba u xejob tä xupo, pero ni cä t'an no'onba mach uxin tä xupo une. \p \v 34 ’Cänäntan abala, uc'a si machba, tajtzäc u xe tä c'ote ni q'uin jini y u xe u chenet pasala cua'tac ni cäli samiba. Es ca' a wälä ump'e cajquiba que tajtzäc u q'ueche' untu animal. Jin uc'a mach me'ixto a täq'ue' chibälnaquetla, ni a ch'a'alesan ajinla t'oc cua' chichca mach utz, ni a jaq'uesan ajinla täcä t'oc cua' chichca que c'änä utic, y ca' jini xiquet a yäne' a c'ajalinla. \v 35 Uc'a ni q'uin jini u xe tä c'ote tuyac'ojob upete a'ajtäjob tu pancab. \v 36 Paq'uin ajniquet a c'alin pitänla y paq'uin chen c'änti'yala tuba a chen trebe a japän abala t'oc upete ni jini que u xe tä teba, y tuba wa'wäniquetla täc pänte' no'on que sutwänon de winic. \p \v 37 Tä q'uin aj Jesús u ye'bijob u t'an Dios tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob, y ac'äbba u pase u colan tu pam ni tz'ic u c'aba' Olivosba. \v 38 Ic'sapanto upete ni caj u te ca'an une tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob tuba u yubinob u t'an. \c 22 \s1 Conspiración para prender a Jesús \r (Mt. 26.1‑5, 14‑16; Mr. 14.1‑2, 10‑11; Jn. 11.45‑53) \p \v 1 Anatz'äjbäli ni q'uin ch'uje jinq'uin u c'uxcan ni waj que mach jusuba. Ni q'uin ch'uje jiniba u c'aba' Noj Paxcu'. \v 2 De ya'i u yajnojajob pale y machcatac yuwijob ni ley u saquijob cache'da u ch'e' u tzämsenob aj Jesús mucu uc'a bäc'tajob t'oc ni gente. \p \v 3 De ya'i aj Satanás ochi tuyac'o aj Judas, jini u chap'elib u c'aba' aj Iscarioteba. Uneba es untu de ni doce ajcänt'anob taj Jesús. \v 4 Une bixi u lotän ajnojajob pale y ajnojajob tajcänänyajob tuba ni noj ch'u'ul otot cache'da u ch'e' u yäc'ben tu c'äbob. \v 5 Unejob ch'a'ali ujinob y u tuslijob que u xe u yäc'benob taq'uin. \v 6 Une u yäli que utz'an y u täq'ui u sacän cache'da u ch'e' u yäc'ben tu c'äbob jinq'uin mach'an gente ya' jini. \s1 La Cena del Señor \r (Mt. 26.17‑29; Mr. 14.12‑25; Jn. 13.21‑30; 1 Co. 11.23‑26) \p \v 7 De ya'i c'oti q'uin jinq'uin u c'uxcan ni waj mach jusuba. Jimba q'uin jini c'änäli tzämsintic untu ch'oc oveja tuba u yäc'benob ni u matän Dios tan ni paxcu'. \v 8 Aj Jesús u täsqui aj Pedro y aj Juan u yälbenob ca'da: \p ―Corre cuxla, cherbenonla ni ch'oc oveja tuba ni paxcu' uc'a cä c'uxe'la. \p \v 9 Unejob u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cada a wo cä chen t'ocob upete ni jini? \p \v 10 Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Ta' wochela tama ni caj a xe a nuc'tanla untu winic que u bisan ump'e p'u de ja'. Tzäypätinla ixta tama ni otot bajca u xe tä ocheba. \v 11 A xe a wälbenla u yum ni otot ca'da: “Ni Maestro u yälbenet ca'da: ¿Cada an ni cuarto bajca cä xe cä c'uxe' ni ch'oc oveja tuba ni paxcu' t'oc cajcänt'anob?” \v 12 De ya'i une u xe u ye'benetla ump'e noj cuarto tama u cha'täq'uib otot isqui. Ya'an upete ni c'ämbita tama. Ya' jini a xe a chenla. \p \v 13 De ya'i bixijob y u pojlijob ca' chich u yälbijob aj Jesús, y u chijob ni oveja tuba ni paxcu'. \p \v 14 Jinq'uin c'oti hora, aj Jesús chunwäni tä mesa. Chunwänijob nämte' t'oc une ni doce ajc'äncanob, jini u yälbinte apóstolesjobba. \v 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¡Mäx coli cä c'uxe' jini ch'oc oveja tuba ni paxcu' nämte' t'oc anela antes de tzämsinticon! \v 16 Uc'a cälbenetla que mach uni' xon cä c'uxe' ixta que mach c'otic u q'uini u chen manda Dios y u chectesan cua' uc'a u yäq'ui tä ute ni q'uin ch'uje u c'aba' Noj Paxcu'. \p \v 17 De ya'i u ch'i ni pote de c'äb uva, u yäc'bi u c'aba' Dios y u yäli ca'da: \p ―Dala, mul uch'enla. \v 18 Uc'a cälbenetla que mach uni' xon cuch'en ni c'äb uva ixta que mach c'otic u q'uini u laj chen manda Dios upete machcatac cuxujob pancab. \p \v 19 De ya'i u ch'i ni waj, u yäc'bi u c'aba' Dios, u taji y u yäc'bijob. U yäli ca'da: \p ―Jindaba cä cuerpo une que u yäc'can tuba tzämsintic por anela. Ca'da a xe a chenla tuba a c'ajti'inonla. \p \v 20 Najtäcä c'uxnijob y ji'pat aj Jesús u ch'i ni pote de c'äb uva täcä u yäle' ca'da: \p ―Jini c'äb uvadaba cä ch'ich'e une que u xe tä ancäran por anela. Cä ch'ich'e u xe u ye'e' cache' toj une jini Dios u yäli que u xe u yäq'ue' tä ute tzijibba. \p \v 21 ’Ubixtola, machca u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba ya'anda nämte' t'oc no'on tä mesa. \v 22 No'on que sutwänon de winic cä xe tä chämo ca' chich ti tu c'ajalin Dios chämicon; pero ¡ac'ä mäx c'ux ni castigo u xe tä äc'binte ni winic que u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba! \p \v 23 De ya'i u yajcänt'anob u täq'uijob u maläc c'atänob caxcamba de unejob u xe u chen ni jini que u yäle'ba. \s1 Se discute quién sería el más importante \p \v 24 Ji'pat ajni täcä ump'e jobole de t'an entre de ni ajcänt'anob tuba u jiranob caxca une wäre de unejob u xe más ajnoja. \v 25 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Reyjob tu pancab u chen ca' chich yo u cherbenob ni machcatac mu' u chen manda. Unejob que u chen mandajob ni genteba u yälcan cache' utz cua'tac u cherbenob ni gente. \v 26 Pero anela mach uxet a chenla ca' jini. Jini más ajt'äbäla de anelaba c'änä ajnic ca' ni más ajch'och'ocaba. Jini más ajnoja de anelaba c'änä ajnic ca' ni machca u cherben u patan u lotba. \v 27 ¿Camba más ajnoja, machca u chumtä tä mesa tä c'uxnan, o jini machca u täsben cua' u c'uxe'ba? Jini machca u chumtä tä mesa es más ajnoja, pero no'onba ya'anon t'oc anela ca' jini machca u täsen cua' tä c'uxcanba. \p \v 28 ’Anelaba paq'uin ajnetla t'oc no'on jinq'uin u chon pasa cua' chichca jini. \v 29 Jin uc'a no'on cä xe cä'benetla a chen mandala ca' chich cä Pap u yäc'bon no'on cä chen manda. \v 30 A xe chich tä c'uxnanla y tä buc'ala täc mesa bajca cä chen manda. A xe tä chumtäla y a xe a chen mandala u natil ch'ocob jini doce u yajlo' aj Israel ca' chich u chen manda untu rey. \s1 Jesús anuncia que Pedro lo negará \r (Mt. 26.31‑35; Mr. 14.27‑31; Jn. 13.36‑38) \p \v 31 De ya'i u yäli täcä Cajnojala ca'da: \p ―Simón, Simón, ubixto, anela c'ätä uc'aletla aj Satanás. Uneba yo u jiran si u ch'e' u yäq'ue'etla tä säto. Yo u jiran si a xe tä colanla ca' a wälä u p'osi ni trigo que u sisinteba. \v 32 Pero no'on cä chi c'änti'ya por ane que mach a wäctan a tz'ombenon. Jinq'uin a xe tä sujtä t'oc no'on tä cha'numba, a wäc'ben a wermanojob que u c'alin tz'onänob más. \p \v 33 Aj Simón u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, mach u che cua' t'oc no'on si bixicon nämte' t'oc ane tä cárcel o tzämsinticonla nämte'. \p \v 34 Aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Pedro, cälbenet que ajtze mach uxin u chen uq'ue dali ixta que mach a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce. \s1 Se acerca la hora de prueba \p \v 35 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Jinq'uin cä täsquetla sin ch'uji' taq'uin, sin morral y sin pächi'oc, ¿u chet quira faltala cua' chichca jini? Unejob u yälbi que mach u chi faltajob cua'. \p \v 36 Une u yälbijob ca'da: \p ―Pero badaba si a cänäntanla ch'uji' taq'uinba bisanla, y che' chich täcä a morral. Machca mach u cänänta untz'it machitba c'änä u chone' u jeli' sisi y u mäne' untz'it machit tuba u japän uba t'oc. \v 37 Uc'a cälbenetla cache' c'änä laj utic cumpli jini tz'ibi ayan tan u jun Dios de no'onba, jini u yäle' ca'daba: “Älqui cache' u xe tä cherbinte uneba ca' chich u cherbinte machcatac mach u tz'onä u manda Diosba”, uc'a lo que tz'ibi ayan de no'onba c'änä laj utic ca' chich u yäle'ba. \p \v 38 Unejob u yälbi ca'da: \p ―Cajnoja, ya'anda chatz'it machit. \p Une u yälbijob que an t'oc. \s1 Jesús ora en Getsemaní \r (Mt. 26.36‑46; Mr. 14.32‑42) \p \v 39 De ya'i pasi tama ni caj y bixi bajca an ni tz'ic u c'aba' Olivos, ca' chich nämä u paq'uin chenba. U yajcänt'anob u tzäypätijob. \v 40 Jinq'uin c'oti ya' jini u yälbijob ca'da: \p ―Chen c'änti'yala tuba a japän abala t'oc cherajtanä. \p \v 41 De ya'i u tz'eji uba t'oc unejob u nät'an ca' bajca u ch'e' julcac ump'e ji'tun. Nocwäni ya' jini u chen c'änti'ya. \v 42 U yäli ca'da: \p ―Cä Pap, si a woba, pa'säbenon ni tz'ibajtesiada, pero mach a chen cama' co no'onba, chen cama' chich a wo aneba. \p \v 43 De ya'i tutz'i untu ángelo que ya' ti tä cielo u yäc'ben u muc'. \v 44 C'ac'a' ch'ocomi u pixan, ca' a wälä chämo u chenba, y más u c'ac'a' chen c'änti'ya. De ya'i c'ac'a' xi tä bulich'an y u t'ule tä cab jini bulich ca' a wälä noj q'uenel ch'ich'. \p \v 45 Jinq'uin u tzupsi u chen c'änti'ya, ch'oyi y bixi bajca an u yajcänt'anob. C'oti u pojlen que wäye u laj chenob uc'a ch'ocomi u pixanob. \v 46 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a wäyela? Ch'oyenla y chen c'änti'yala uc'a a japän abala t'oc ni cherajtanä. \s1 Llevan preso a Jesús \r (Mt. 26.47‑56; Mr. 14.43‑50; Jn. 18.2‑11) \p \v 47 Jinq'uin mu'to u t'anba c'oti noj q'uenel gente. C'oti täcä jini winic u c'aba' aj Judasba, uneba untu de ni docejob, u bixe pänte' tuba u ye'ben u bijijob ni noj q'uenel gente. U natz'i aj Jesús tuba u tz'utz'än. \v 48 Pero aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Judas, ¿t'oc ump'e tz'utz'om a wäq'ue'on quira tä c'äbä, no'on que sutwänon de winic? \p \v 49 Machcatac ya'an t'oc aj Jesús, jinq'uin u chänijob cua' u xe u chen pasaba u c'atbijob aj Jesús ca'da: \p ―Cajnoja, ¿cä'ben t'ocob quira t'oc machit? \p \v 50 De ya'i untu de unejob u tzepi untu u yajpatan u noj ajnoja pale y u chunjätz'bi u chiquin tu nojba. \v 51 Pero aj Jesús u yäli ca'da: \p ―An t'oc, äctanla. \p Y u tälbi u chiquin y u yäq'ui uba. \v 52 De ya'i aj Jesús u pequi ajnojajob pale y ajnojajob tajcänän ch'u'ul otot tuba aj judíosob y ajt'äbälajob, jini machcatac tijob u q'ueche'ob. U yälbijob ca'da: \p ―¿Apasetla t'oc machit y t'oc te' täjcac'o ca' machca u pase u q'ueche' ajxuch'ba? \v 53 Jinq'uin ajnon nämte' t'oc anela cada q'uin tama ni noj ch'u'ul otot mach a sätz'i a c'äbla a q'ueche'onla. Pero badaba c'oti hora tuba a chenla lo que a wola. Jinda ni hora tuba u ye'e' u poder jini ajnoja tuba it'obniba, jini aj Satanásba. \s1 Pedro niega conocer a Jesús \r (Mt. 26.57‑58, 69‑75; Mr. 14.53‑54, 66‑72; Jn. 18.12‑18, 25‑27) \p \v 54 De ya'i unejob u q'uechijob u bisanob tu yotot mero ajnoja palejob. Aj Pedro u tzäypäti, pero nat. \v 55 De ya'i ajni machcatac u tz'äbijob c'ac' nätz'ä pan otot y chunwänijob u junxoyma. Aj Pedro chunwäni täcä nämte' t'oc unejob. \v 56 De ya'i untu ixpatan u chäni aj Pedro bajca chumca ti' c'ac'. Une ch'icwäni u jut tuyac'o y u yäli ca'da: \p ―Jinda winic ajni nämte' t'oc aj Jesús täcä. \p \v 57 Aj Pedro u yäli que mach toj. U yäli ca'da: \p ―Ixic, mach cä che conoce. \p \v 58 Ji'pat tz'ita' otro untu u chäni y u yäli ca'da: \p ―Ane es untu de unejob. \p Aj Pedro u yäli ca'da: \p ―Lo', mach jinon. \p \v 59 Ji'pat ca' ump'e hora, otro untu u totoj äli ca'da: \p ―Toj chich, jinda winic ajni t'oc une nämte', uc'a u cab une tä Galilea. \p \v 60 Aj Pedro u yäli ca'da: \p ―Lo', mach cuwi cua' a wäle'. \p Jinq'uin mu'to u t'an aj Pedro, u chi uq'ue ajtze. \v 61 De ya'i Cajnojala u suti uba u chänen aj Pedro, y aj Pedro u c'ajti'i jini t'an u yälbi Cajnojala ca'daba: “Antes que u chen uq'ue ajtze a xe a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce”. \v 62 Aj Pedro pasi päti y u c'ac'a' chi uq'ue. \s1 Se burlan de Jesús \r (Mt. 26.67‑68; Mr. 14.65) \p \v 63 Machcatac ya'an u cänäntan aj Jesús u tze'tijob y u jätz'ijob. \v 64 U mäcbijob u jut t'oc payu, u cunijob tu jut y u yälbenob ca'da: \p ―Si ajt'anet ta Dios älä machca u cunet. \p Ca'da u yälbijob. \v 65 U bon chijob tzuc t'an u cäräx älbenob. \s1 Jesús delante de la Junta Suprema \r (Mt. 26.59‑66; Mr. 14.55‑64; Jn. 18.19‑24) \p \v 66 Jinq'uin junch'äcniba u laj woyi ubajob ni noxibilbajob tuba ni caj y ajt'äbälajob ta pale y machcatac yuwijob ni ley y u bisijob bajca an a'äc'c'ajalinob tubajob. U c'atbijob ca'da: \p \v 67 ―¿Ane quira ni Cristojet, jini u yaquet Dios tuba a chen manda aj Israelobba? älbenon t'ocob. \p Une u p'albijob ca'da: \p ―Si cälbenetla cache' jinon mach uxet a tz'onänla. \v 68 Y si no'on cä c'atbenetla si jinonba, mach uxet a p'albenonla y mach uxet a chaje'onla. \v 69 Pero desde badaba no'on que sutwänon de winic cä xe tä chumtä tu ch'ejpa Dios, jini an u poderba. Cä xe tä chumtä tu noj bajca c'änä chumlec untu que tä' olo tä chäninteba. \p \v 70 Upete u c'atbijob ca'da: \p ―¿Ane quira u Yajlo'et Dios jiq'uin? \p Aj Jesús u p'albijob ca'da: \p ―Anela a totoj äle'la cache' u Yajlo'on Dios. Jinon chich. \p \v 71 De ya'i unejob u yälijob ca'da: \p ―¿Cua' tuba c'änä cä sacänla más ajsubob? Watoda acubila cache' une u yäli t'oc u ti'. \c 23 \s1 Jesús ante Pilato \r (Mt. 27.1‑2, 11‑14; Mr. 15.1‑5; Jn. 18.28‑38) \p \v 1 De ya'i ch'oyijob upete ni gente y u bisijob aj Jesús tu c'äb aj Pilato. \v 2 Ya'i u täq'uijob u sube'ob u yäle'ob ca'da: \p ―Ni winicda cä pojli t'ocob u ye'benob ni gentejob tan cä cabla ump'e bij que mach utzba. U yäle' que mach utz cä tojbenla derecho cä reyla aj César. U yäle' que uneba ni Cristo, jini rey que Dios u yaqui tuba u chen manda aj Israelob. \p \v 3 De ya'i aj Pilato u c'atbi aj Jesús ca'da: \p ―¿Ane quira ni reyjet tuba aj judíosob? \p Une u p'albi ca'da: \p ―Jinon chich ca' mu' a wäle'ba. \p \v 4 De ya'i aj Pilato u yälbijob ajnojajob palejob y ni noj q'uenel gente ca'da: \p ―No'on mach cä pojläbe niump'e u tanä ni winicda. \p \v 5 Unejob más u c'ac'a' sube'ob u yäle'ob ca'da: \p ―Une u jobben u c'ajalinob ni gente. U ye'benob ump'e bij que mach utz tama upete ni cab tä Judea desde tä Galilea ixta wida tä Jerusalén. \s1 Jesús ante Herodes \p \v 6 Jinq'uin aj Pilato u yubi cache' u yälijob ni t'an jini, Galilea, u c'ati si ya' chich u cab ni winic jini. \v 7 Jinq'uin u yubi aj Pilato cache' tä Galilea chich u cab aj Jesús, u täsqui bajca an aj Herodes, uc'a aj Herodesba, une ni u chen manda ya'i tä Galilea. Aj Herodes ya'an tä Jerusalén täcä jimba q'uinob jini tä wawa'ne. \v 8 Jinq'uin aj Herodes u chäni aj Jesús mäx ch'a'ali ujin, uc'a anät'i q'uin que tä' yoba u chänen. A'uti u yubin q'uen cua' chichca que u chen ni winic jini y u yoli u chänen jini que u chen aj Jesús que niuntu winic mach u ch'ä u chenba. \v 9 Aj Herodes u bon c'atbi q'uen cua' chichca jini, pero aj Jesús mach u p'albi cua'. \v 10 U yajnojajob palejob y machcatac yuwi ni ley ya' wa'ca ayanob täcä u bon sube'ob. \v 11 Aj Herodes y u soldadojob täcä u tze'tijob y u xiq'uijob. De ya'i u xojbijob ump'e u noj buc c'äntz'alanba ca' u c'äne' untu rey y u täsquijob tä cha'num ca'an aj Pilato. \v 12 Jimba q'uin jini aj Herodes y aj Pilato sis'i u c'ajalinob, uc'a ajniba u maläc cräxna'tan ubajob. \s1 Jesús es sentenciado a muerte \r (Mt. 27.15‑26; Mr. 15.6‑15; Jn. 18.38―19.16) \p \v 13 De ya'i aj Pilato u täsqui tä jo'canob ajnojajob pale y ajt'äbälajob y upete ni gente. \v 14 U yälbijob ca'da: \p ―Anela a täsbonla ni winicda uc'a a wälila cache' u ye'ben ni gente ump'e bij mach utzba. No'on cä bon c'atbi cua' chichca ta' pänte'la y mach cä pojläbi niump'e u tanä cama' a sube'laba. \v 15 Aj Herodes täcä mach u pojläbi niump'e u tanä. Jin uc'a u täsqui bajca anonla tä cha'num. Ubixtola, ni winicda mach'an u tanä ta tzämsintic. \v 16 Acä xe cäq'ue' tä jätz'can jiq'uin, y ji'pat cä xe cä chaje'. \p \v 17 Cada q'uin ch'uje aj Pilato c'änä u chaje' untu de ni ya'anob tä cárcelba, jini machca u c'atän gente chajcacba. \v 18 Pero upete ni gente tomp'e u chi noj gran t'anob u yäle'ob ca'da: \p ―¡Bisan ni winicda tä tzämsinte! ¡Co t'ocob que a chaje' aj Barrabás! \p \v 19 Aj Barrabásba ya'an tä cárcel uc'a u t'äbsi buya tuyac'o machcatac u chen manda ni caj jini y uc'a u chi tzämsa. \v 20 Jin uc'a aj Pilato u yoli u chaje' aj Jesús, y u pequijob tä cha'num ni gente. \v 21 Pero más muc' u chi noj gran t'anob ni gente u yäle' ca'da: \p ―¡Tzämsintic tä cruz! ¡Tzämsintic tä cruz! \p \v 22 De ya'i aj Pilato u yälbijob u yuxpetz'ib ca'da: \p ―¿Cua' uc'a? ¿Cuaxca u chi? Mach cä pojläbi niump'e u tanä ta tzämsintic. Jin uc'a acä xe cäq'ue' tä jätz'can y ji'pat cä chaje'. \p \v 23 U c'ac'a' chijob t'anob u c'atänob tzämsintic tä cruz. Ni gente y ajnojajob pale u c'ac'a' chi awätob ixta que mach ch'ijcäbac aj Pilato. \v 24 De ya'i aj Pilato u yäq'ui tä ute ca' chich u c'atänob upete ni gente. \v 25 U chaji ni winic que u c'atijob chajcacba, jini ajni tä cárcel uc'a u t'äbsi buya tuyac'o machcatac u chen manda ni cajba, y uc'a u chi tzämsaba. Aj Pilato u yäq'ui aj Jesús tu c'äbob tuba u cherbenob ca' chich yojob u cherbenba. \s1 La crucifixión \r (Mt. 27.32‑44; Mr. 15.21‑32; Jn. 19.17‑27) \p \v 26 Jinq'uin mu'to u bixejob t'ocba u q'uechijob untu winic u c'aba' aj Simón, u cab tä Cirene. Ya' ati tan pimi, bixe u chen tu yotot. U yäc'bijob u bisan tu pechquem u cruz aj Jesús. Aj Jesús u bixe pänte', y une u te pati t'oc ni cruz. \p \v 27 Noj q'uenel gente u bixe tu pat aj Jesús. Noj q'uenel ixictac täcä u bixejob u yuc'tanob. C'ac'a' ch'ocomi u pixanob uc'a aj Jesús. \v 28 Aj Jesús u suti uba u chänenob u yälbenob ca'da: \p ―Anela ixictac tä Jerusalén, mach a wuc'tanonla, uc'tan abala y uc'tan a bijch'ocla. \v 29 Uc'a u xe tä c'ote q'uin que u xe tä älcan ca'da: “Más utz tubajob ni ixictac que mach u ch'ä u mätan u tz'isa, jini machcatac mach'an u bijch'ocba, jini machcatac mach bay u tzu'si niuntu u ch'ocba”. Ca' jini u xe tä älcan uc'a ni noj gran tz'ibajtesia que u xe tä yälo tuyac'o a cäjila. \v 30 Jimba q'uinob jini gente u xe u yälbenob ni nuc tz'icjob ca'da: “Yäliquetla täjcac'o t'ocob uc'a a tzämsenon t'ocob”. Bit tz'icob u xe u yälbenob ca'da: “Mule'on t'ocob”. \v 31 Si no'on mach'an cä tanä, ca' a wälä untec te'on cuxuba, y u cherbenonjob ca'da, ¿cua' jini a wäle'la u xe tä cherbinte machcatac tä' malojobba, jini ca' a wälä untec te'job chäc tiquinba? \p \v 32 U bisijob otros cha'tu winic täcä nämte' t'oc aj Jesús tuba u tzämsenob, uc'a unejob u c'ac'a' sätijob t'oc ni ley tuba ni cab jini. \v 33 Tu c'otejob ya'i bajca u yälbinte u c'aba' tä Calavera u sämbijob u c'äb aj Jesús tä cruz. Che' chich täcä u chijob t'oc jini que u c'ac'a' sätijob t'oc ni ley tuba ni cajba. U yäq'uijob untu tu noj aj Jesús y otro untuba tu tz'ej. \v 34 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da: \p ―Cä Pap, cherbenob perdona u tanäjob jini machcatac mu' u tz'ibajtesanonjobba, uc'a mach yuwijob cua' mu' u chenob ―ca'da u yäli aj Jesús. \p U bucla aj Jesúsba u yäläsijob uc'a u jiranob caxcatac une u xe u ch'e'. \v 35 Ya' wa'cajob ni gente u chänenob. Jini ajt'äbälajob u tze'tijob aj Jesús u yäle'ob ca'da: \p ―U japi otrosjob. Quiranla si u japän uba u juntuma si toj cache' une ni Cristo, jini u yaqui Diosba tuba u chen manda aj Israelob. \p \v 36 Ni soldadojob täcä u te u natz'änob tuba u susuc subbenob c'äb pajäla tuba u yuch'en. Ca' jini u bon xiq'uijob. \v 37 U yälbijob ca'da: \p ―Si reyjet ane tuba aj judíosob, japän aba jiq'uin a juntuma. \p \v 38 Ajni täcä tu pam ni u cruz aj Jesús unq'ue jun tz'ibi tä griegojt'an, tä latin y tä hebreojt'an u yäle' ca'da: “Jinda ni Rey tuba aj judíosob”. \p \v 39 Untu de ni winic que u tä' säti t'oc ni ley tuba ni cab jiniba, bajca ch'uyca tä cruz u täq'ui u bon cäräx älben aj Jesús. U yäli ca'da: \p ―Si aneba ni Cristojet que u yaquet Dios tuba a chen mandaba, japän aba jiq'uin a juntuma y japänon t'ocob täcä. \p \v 40 Ni otro untuba u q'uejpi u yälben ca'da: \p ―¿Ni ane mach a bäc'tan Dios? ¿Mach quira mu' a wute castiga cama' mu' u yute uneba? \v 41 No'onla utz chich ayan tz'ibajtescaconla ca'da uc'a mu' cä'binte cä toje'la jini cua' chichca cä chila mach utzba, pero ni winicda niump'e cua' mach u chi que mach utzba. \p \v 42 De ya'i jini winic u yälbi aj Jesús ca'da: \p ―C'ajti'inon ta' xe tä te a chen mandaba. \p \v 43 De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da: \p ―Totojtoj cälbenet que daliba q'uin a xe tä ajtä nämte' t'oc no'on bajca ni u yälbinte u c'aba' tä paraísoba. \s1 Muerte de Jesús \r (Mt. 27.45‑56; Mr. 15.33‑41; Jn. 19.28‑30) \p \v 44 Desde tänxin q'uin hasta las tres de la tarde yäli ump'e noj gran it'obni tu pancab. \v 45 U bäli uba u jut q'uin y tajqui u noq'ui ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob. \v 46 De ya'i aj Jesús u chi noj gran t'an u yäle' ca'da: \p ―Cä Pap, cä'benet ta' c'äb cä pixan. \p Jimba rato que u yäli ni t'an jini, chämi. \p \v 47 Tu chänen ni ajnoja ta cien soldadoba cua'tac ajni u täq'ui u ch'u'ul c'ajti'ben u c'aba' Dios. U yäli ca'da: \p ―Totojtoj jinda winic mach ajni niump'e u tanä. \p \v 48 Upete ni gente que c'otijob tä chanä, jinq'uin u chänijob cua'tac u chi pasa, sutwänijob tu pat u jätz'e' u pechojob uc'a ach'ocomi u pixanob. \v 49 Upete machcatac u chen conoce aj Jesús, y che' chich täcä ni ixictac, jini machcatac ti tu patob desde tä Galileaba, nat wa'cajob u chänen cua'tac u yute. \s1 Jesús es sepultado \r (Mt. 27.57‑61; Mr. 15.42‑47; Jn. 19.38‑42) \p \v 50 Ajni untu winic u c'aba' aj José que u chen vivi tä Arimatea, ump'e caj tama ni noj cab tä Judea. Uneba untu a'äc'c'ajalinob tuba aj judíosob y es untu winic utz u c'ajalin y tu toja u chen. \v 51 Une u pitän u chänen u manda Dios, y mach u tz'oni u chen täcä ca' chich u yäli u lotob u cherbenob aj Jesús. Une u yäli que mach utz cua' u chijob. \v 52 Une bixi ca'an aj Pilato u c'atän si u yäc'ben u cuerpo c'äsi' aj Jesús. \v 53 De ya'i aj José u jäcsäbi u cuerpo tä cruz, u tz'oti t'oc ump'e noj welom noc' y u yäq'ui tama ump'e mucliba que ya' lowo tu näc' ump'e tz'ic de ji'tun. Tama ni mucliba jini mach to bay umujca niuntu. \v 54 U muquijob tuyac'o ni q'uin que u tuse' ubajob tuba u q'uini paxcu' päscab, y u chen tä c'ote u horäji u tä'can u q'uini ch'ämbäji. \p \v 55 Ni ixictacob, jini machca tijob tu pat aj Jesús desde tä noj cab tä Galileaba, bixijob tu pat aj José u chänen ni mucliba, y cache' ch'a'atz'inti u cuerpo c'äsi' aj Jesús tama ni mucliba. \v 56 De ya'i ni ixictacob sutwänijob tu pat, y c'otijob u chenob jätz'äcnib y cua' chichca u tz'aca tuba u tatz'benob t'oc u cuerpo untu ajchäme. De ya'i u ch'i ubajob tu q'uini ni ch'ämbäji ca' chich u yäle' utic ni ley taj Moisés. \c 24 \s1 La resurrección de Jesús \r (Mt. 28.1‑10; Mr. 16.1‑8; Jn. 20.1‑10) \p \v 1 Ni najtäcäl q'uin ta semana mäx ic'sapanto c'otijob t'oc otros ixictacob täcä bajca an ni mucliba. U bisijob jini jätz'äcnib que u chijobba. \v 2 C'oti u chänenob cache' aquitz'qui ni noj ji'tun tu ti' mucliba. \v 3 Ochijob y mach u pojlijob u cuerpo ni Cajnojala aj Jesús. \v 4 Mu'to u bäc'täl ch'e' u c'ajalinob cua' ajni jinq'uin c'oti tä wa'tä tu ch'ejpajob cha'tu ángelojob, ca' a wälä winic, t'oc u säsäc buc c'äntz'alanba. \v 5 C'ac'a' bäc'tijob ni ixictacob y u chinjatz'i u pam u chänen tä cab. De ya'i ni ángelojob u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a a sacänla tan ajchämejob ni machca cuxu anba? \v 6 Mach ni' an wida; acuxpi une. C'ajti'inla cua'tac u yälbetla jinq'uin ya'to an tama ni noj cab tä Galilea. \v 7 U yäli cache' une que sutwäni de winicba c'änä äc'cac tu c'äbob ajcherajtanäjob, tzämsintic tä cruz y de ya'i u xe tä cuxpan u yuxp'elib q'uin. Ca' jini u yäli. \p \v 8 De ya'i ni ixictacob u c'ajti'ijob ni t'anob jini que u yäli aj Jesúsba. \v 9 De ya'i pasijob ya'i bajca an ni mucliba y bixijob u tz'aycäbenob ni once ajcänt'anob upete ni jini que a'utiba. U yälbijob täcä upete ni otrosjob. \v 10 Ix María, u cab tä Magdalaba, ix Juana, ix María, u na' aj Jacoboba y otros ixictacob nämte' t'oc unejob, jimba ixictacobda unejob machcatac u tz'aycäbijob ni u yajc'äncanob aj Jesús cua'tac u chi pasa. \v 11 U yajc'äncanob aj Jesús u yäli tan u c'ajalinob cache' päpä' t'an u chenob jini ixictacob jini y mach u tz'ombijob cua' u yäle'ob. \p \v 12 Lo que u chi aj Pedroba, ch'oyi bixi t'oc ancäre bajca an ni mucliba. Jinq'uin u jup'i u pam u chänen tama, niump'e cua' mach u chäni sec' jini säsäc welom noc'. Sutwäni tu yotot u bäc'täl ch'e' u c'ajalin uc'a cua' ti jini ajni. \s1 En el camino a Emaús \r (Mr. 16.12‑13) \p \v 13 Jinchichba q'uin jini cha'tu u yajcänt'anob aj Jesús bixe u chenob bajca an ump'e p'i' caj u c'aba' tä Emaús. U nät'an ni caj jini t'oc tä Jerusalén ca' ta chap'e hora de xämba. \v 14 Tä bij u bixe tä tz'ajijob u tz'aycunob cua'tac alaj uti. \v 15 Jinq'uin tz'aji to u chenob y u maläc ch'e' u c'ajalinob cua' ajni, aj Jesús chich u natz'ijob u bixe nämte' t'oc unejob. \v 16 Unejobba ca' a wälä bälbinti u jutob uc'a mach u chen conocejob. \v 17 Aj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿Cua' tz'aji na bixe a chenla por to'o bij? ¿Cua' uc'a triste anetla? \p \v 18 Untu de unejob, jini u c'aba' aj Cleofasba, u p'albi ca'da: \p ―¿De upete ajpäpä'cabob que ayan tä Jerusalén, sec' ane quira colet que mach a wi cua'tac u chi pasa ya'i jimba q'uinobda? \p \v 19 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' une u chi pasa? \p Unejob u yälbijob ca'da: \p ―Ajni untu winic u c'aba' aj Jesús, u cab tä Nazaret. Uneba untu ajt'an ta Dios. Dios y upete ni gente u chänijob cache' q'uen u poder tuba u chen cua' chichca, y cua' chichca u yäle'ba t'oc poder chich täcä. \v 20 De ya'i ajnojajob ta pale täc'ala y ajt'äbälajob täc'ala u yäq'uijob tä tzämsinte y u tzämsijob chich tä cruz. \v 21 No'on t'ocobba cäli t'ocob cache' une u xe u japän aj Israelob tu c'äb machcatac mach yo u chänenobba. Badaba, sami atz'äcti uxp'e q'uin que u yute upete ni jinda cäle'ba. \v 22 Che' chich täcä yebe de cä lot t'ocob ixictacobba u c'äsbäc'teson t'ocob. Bixijob sami tu junch'äcnan bajca an u mucliba. \v 23 Mach u pojläbijob u cuerpo c'äsi' aj Jesús. Jin uc'a sutwänijob ca'anon t'ocob u yäle'ob cache' u chänijob ángelojob que u ye'i ubajob tu pänte'job u yälbenob cache' cuxu ayan. \v 24 Tulaj bixi cä lot t'ocob bajca an ni mucliba. U pojlijob chich que toj ca' chich u yäli ni ixictacob jini, pero aj Jesúsba mach u chänijob. \p \v 25 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―Tzätz a pamla. Mach u se'en och tan a c'ajalinla tuba a tz'onänla upete cua'tac u yälijob ajt'anob ta Dios oni. \v 26 ¿Mach quira c'änäli tz'ibajtescac ca' jini ni machca u yaqui Dios tuba u chen mandaba, y ji'pat u ch'e' jini poder que u xe u cänäntanba? \p \v 27 De ya'i u laj chectesbijob cua'tac tz'ibinti tan u jun Dios, jini u yäle' cache'da u xe u chen pasa uneba. Najtäcä u täq'ui u yälbenob cua' u tz'ibi aj Moisés, y de ya'i u chi segui u yälbenob cua' u tz'ibi upete ajt'anob ta Dios. \p \v 28 De ya'i c'ote u chenob ca'an ni caj bajca u xejobba, y aj Jesús u chi uba cache' ya' u xe más pänte'. \v 29 Unejob u cocoj älbijob ca'da: \p ―Colen t'oc no'on t'ocob uc'a mäx a'ochiq'uin y u chen tä pome q'uin. \p De ya'i ochi tan otot y coli t'oc unejob. \v 30 Ji'pat chunwäni aj Jesús nämte' t'oc unejob tä c'uxnan. U ch'i ni waj u c'atben Dios que u ch'u'ul cherben ni waj jini. De ya'i u taji ni waj y u pucbijob. \v 31 Jimba rato jiniba u chi conocejob que es aj Jesús. Es ca' a wälä u jäbi uba u jutob uc'a u chänen. Seb ch'äbsäti tu jutob. \v 32 Unejob u maläc älijob ca'da: \p ―¿Mach quira yäli ump'e sisicne täc pixanla jinq'uin u lotonla täc tela t'oc tä bij nämte', jinq'uin u chectesbonla cua' u yäle' ni jun ta Dios? \p \v 33 Jinchichba hora ch'oyijob y sutwänijob tä Jerusalén. U pojlijob cache' woyo ayanob ni once ajc'äncanob taj Jesucristo y machcatac ayan t'oc unejob. \v 34 Upetejob u yäle'ob ca'da: \p ―Totojtoj chich cache' acuxpi Cajnojala y u ye'i uba bajca an aj Simón. \p \v 35 De ya'i ni cha'tujobba u tz'ayquijob cua' u chi pasajob tä bij y cache' u chi conocejob aj Jesús jinq'uin u taji ni waj. \s1 Jesús aparece a los discípulos \r (Mt. 28.16‑20; Mr. 16.14‑18; Jn. 20.19‑23) \p \v 36 Jinq'uin mu'to u maläc tz'aycunob jini cua'tac ajni, tajtzäc wa'yäli aj Jesús tänxin de unejob. U yälbijob ca'da: \p ―Tanetla, ajnic a wutzila. \p \v 37 Unejob sispomi u cuerpojob uc'a c'ac'a' bäc'tijob. Ti tu c'ajalinob cache' mu' u chänenob untu päpä' pixan. \v 38 Aj Jesús u yälbijob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a bäc'tetla? ¿Cua' uc'a a sinlaj chen pensala cua' chichca jini? \v 39 Chänenla cä c'äb y coc cache' no'on chich. Täle'onla y chänenla, uc'a untu päpä' pixan mach u cänänta u bec'ta ni u bäque ca' chich a chänenla cä cänäntan no'onba. \p \v 40 Jinda u yäli y de ya'i u ye'bijob u c'äb y yoc bajca bajli. \v 41 Tä' ch'a'a ujinob y tajch'icwäni u jutob, pero mach u se'en tz'onijob si es aj Jesús chich, uc'a u yälijob bay mach toj. De ya'i aj Jesús u c'atbijob ca'da: \p ―¿A cänäntanla quira cua' tä c'uxcan wida? \p \v 42 De ya'i unejob u yäc'bijob unxot' ch'atä' buch' y ump'e u p'ul te'el chab. \v 43 Aj Jesús u ch'i u c'uxe' tu jutob. \v 44 De ya'i u yälbijob ca'da: \p ―Jinq'uin ya'to anon nämte' t'oc anela cälbetla ni t'anda: C'änä pasic toj upete jini ayan tz'ibi tan u jun Dios que u yäle' cache'da cä xe cä chen pasa no'on, jini u tz'ibi aj Moisés y ajt'anob ta Diosba, y ca' chich u yäle' täcä ni jun u c'aba' Salmoba. \p \v 45 De ya'i u jäbtesbi u c'ajalinob uc'a u chen entendejob ni u t'an Dios que tz'ibi ayanba. \v 46 U yälbijob ca'da: \p ―Ca' jini ayan tz'ibi que c'änä chich bon tz'ibajtescac jini u yaqui Dios tuba ajmandaba y cuxpac tan ajchämejob u yuxp'elib q'uin. \v 47 Tz'ibi ayan chich täcä cache' c'änä tz'ayquintic u c'aba' aj Jesucristo uc'a u q'uexe' u c'ajalin untu tuba mach u ni' chen u tanä, y cache' u cherbinte perdona u tanä machca u tz'onän. U xe tä tä'can u tz'ayquinte tä Jerusalén y de ya'i u xe tä tz'ayquinte upete cabil cab tu pancab. \v 48 Upete ni jindaba a totoj chänila chich t'oc a jutla. \v 49 Ubixtola, no'on chich cä xe cä täscäbenetla jini machca u yäli cä Pap que u xe u täscäbenetlaba. Colenla jiq'uin tama ni noj caj tä Jerusalén ixta que mach a mätan ta'wac'ola ni poder que u te tä cieloba. \s1 Jesús sube a los cielos \r (Mr. 16.19‑20; Hch. 1.9‑11) \p \v 50 De ya'i pasijob tä Jerusalén y aj Jesús u bisijob ixta tu bijle tä Betania. De ya'i u t'äbsi u c'äb u ch'u'ul chenob. \v 51 Jinq'uin mu'to u ch'u'ul chenobba u täq'ui t'äbo isqui y che' chich bisinti tä cielo. \v 52 Unejob u ch'u'ul c'ajti'ijob y ji'pat sutwänijob tä Jerusalén t'oc noj gran ch'a'aljin. \v 53 U paq'uin woyli ubajob tama ni noj ch'u'ul otot tuba aj judíosob u c'äybenob u c'aba' Dios y u yälbenob que uc'adios u chi por unejob. Ya' tzäcä ni junda.