\id HEB \h HEBREOS \toc1 LA CARTA A LOS HEBREOS \toc2 HEBREOS \toc3 He. \mt2 LA CARTA A LOS \mt1 HEBREOS \c 1 \s1 Dios ha hablado por medio de su Hijo \p \v 1 Oniba Dios a'uti u täscun u yajt'anob tuba u yälbenob cä najtäcäl noxi'papla u t'an. Cada juntu de ni ajt'anob jiniba, Dios u yälbi cache'tacda u xe u yäle'. Mach ump'e manera täcä u chi Dios tuba u pecänob. \v 2 De ya'i ac'oti q'uin u täscun u Yajlo', aj Jesucristo, tuba u tzupsen u laj älbenonla upete cuaxca c'änä cuwina'tanla. Une chich u chi upete cua' an tu pancab y tä cielo ca' chich Dios u yäc'bi u chen. Dios u yäc'bi upete tu c'äb täcä. \v 3 Uneba tä' pitzi, ixta taj säjq'uelan, ca' chich an u pitzilan Dios. Ca' chich an Dios, che' chich an täcä. T'oc u poder u t'an u yäc'ben ajnic tu lugar upete cua'tac ayan. Jinq'uin u tzupsi u chen upete cuaxcatac c'änä utic tuba u toje' cä tanäla, t'äbi tä cielo y chunwäni tu noj cä noj Papla Dios, jini más Ajnojaba. \s1 El Hijo de Dios es superior a los ángeles \p \v 4 Dios u yäc'bi xic más ajnoja que ni ángelojob, uc'a une u yälbi cache' mero u Yajlo'. \v 5 Niuntu ángelo mach bay a'uti Dios u yälben ca'da: \q1 Ane Cajlo'et. \q1 Sami chich cä'bet cuxlequet. \m Mach ángelo täcä u yäli Dios jinq'uin u yäli ca'da: \q1 No'on cä xe de u Pap. \q1 Une u xe de Cajlo'. \m \v 6 Che' chich täcä jinq'uin u täsqui u juntul Ajlo' pancab, Dios u yäli ca'da: \q1 Upete ni ángelojob ta Dios c'änä u ch'u'ul c'ajti'inob. \m \v 7 Dios u yäle' cache' u chen t'oc u ángelojob jinq'uin u yäle' ca'da: \q1 Jinq'uin cä c'äne' ni cä ángelojob tuba u cherbenon cä patan, \q1 cäq'ue' chänintic cache' chichca coli cäq'ue' chänintic, \q1 ca' a wälä ic', y ca' a wälä c'ac'. \m \v 8 Dios u yäle' cache' u chen t'oc u Yajlo' täcä jinq'uin u yäle' ca'da: \q1 Ane chich ni Dioset. A xe a paq'uin chen manda. \q1 A c'alin chen tu toja bajca a chen manda. \q1 \v 9 Ane tä' a wo a chen tu toja, y mach a wo a chen ni mach utz uticba. \q1 Jin uc'a Dios, ni Dios ta'aba, u yäc'bet más a poder que niuntu \q1 jinq'uin u yäc'bet más a ch'a'aljin que niuntu. \m \v 10 Dios u yäli täcä ca'da: \q1 Ane, Ajnojalet, chäcäl najtäcä a chi u pancab y cielo. \q1 Ane chich a chi t'oc a c'äb. \q1 \v 11 Ni jinijob u xe tä xupo une. Aneba paq'uin anet. \q1 Upete ni jinijob u xe tä jelman ca' a wälä ump'e buc. \q1 \v 12 Ane chich a xe a tz'eje' ca' chich ump'e buc täcä u chojcan jinq'uin mach ni' utz. \q1 Mach uni' xin tä colanob ca' chich ayan. \q1 Pero aneba mach u yänä uba a jut. \q1 Mach uxet tä noxiban. \m \v 13 Pero Dios mach bay u yälbi niuntu u ángelo ca'da: \q1 Chumi' täc noj ixta que mach cä laj pa'säben u poder jini que mach yo u chänenetba. \m \v 14 Upete jini u ángelo Dios u yajpatan chich une. Dios u täscun tuba u täclen t'oc cua' chichca que c'änä uc'ajob jini machcatac u yaqui uneba tuba u nonoj japän. \c 2 \s1 No hay que descuidar la salvación \p \v 1 Jin uc'a c'änä cä c'alin äq'ue' cä c'ajalinla t'oc u t'an Dios jini a'uton cubinlaba, uc'a mach xicon cä tz'eje' cäbala t'oc. \v 2 Cuwila chich cache' toj jini t'an u yäc'bi Dios u yäle' u ángelojob, y upete machcatac mach u tz'ombi, upete machcatac u sätijob t'oc, äc'binti chich u toje'ob u tanä. \v 3 No'onlaba jiq'uin ¿cache'da u ch'e' cä japän cäbala si mach cä sapäla ni jäpom que u yäc'benonla Diosba, jini más utzba? Cajnojala u täq'ui u ye'e' najtäcä cache'da u ch'e' u japänonla Dios, y badaba machcatac u yubijob u t'an u ye'benonla täcä. \v 4 Dios chich u ye'i täcä cache' toj u t'anob uc'a u yäc'bi u chenob q'uen cua' chichca ta chänintic y q'uen milagros y q'uen cua' chichca täcä que mach bay uyut pancab. U yäc'bijob täcä ni matänob que u yäq'ue' Ch'u'ul Pixanba, cachichca une u yoli u yäc'ben. \s1 Jesucristo, hecho como sus hermanos \p \v 5 Jini u pancab que mu' cäle'la badaba, jini que ya'to u xe tä ajtäba, Dios mach u yäc'bi tu manda ángelojob. U yäc'bi tu manda aj Cristo. \v 6 Ayan chich bajca u yäle' tama u jun Dios ca'da: \q1 Aneba cä Dios, ¿caxcajon t'ocob tuba a c'ajti'inon t'ocob? \q1 ¿Caxcajon t'ocob tuba ajniquet a wiranon t'ocob? \q1 Mach jinon t'ocob niump'e cua' y mach cä cänänta t'ocob poder ta' pänte'. \q1 Pero ane a yajna'tanon t'ocob chich. \q1 \v 7 Ane a wäc'bon ajnicon t'ocob más ajch'och'oca que ni ángelojob. \q1 Pero a xe a wäc'benon ajnicon t'ocob más ajnoja que unejob. \q1 Ane a wäc'bon t'ocob chich cä pitzilan, y a wäc'bon t'ocob cä poder. \q1 Ane a wäc'bon t'ocob cä chen manda u pancab, y upete jini a chi t'oc a c'äbba. \q1 \v 8 Upete a laj äc'bon chich t'ocob cä chen manda t'ocob. \m Ca' jini u yäle' tan u jun Dios. Quiranla jiq'uin que upete chich u laj äc'bonla Dios cä chen mandala y mach acoli niump'e cua' que Dios mach u yäc'benonla cä chen mandala. Pero quiranla täcä que mach to u nonoj laj äc'bonla täj c'äbla ni manda jini. \v 9 Bada quiranla cua' u chi aj Jesús. Dios u yäc'bi nebaj ajnic más ajch'och'oca que ni ángelojob jinq'uin ajni pancab. Pero badaba Dios chich u yäc'bi u pitzilan y u yäc'bi u poder uc'a jini tz'ibajtesia de chämo que äc'bintiba. Uc'a utz u c'ajalin Dios, jin uc'a u täsqui aj Jesús tuba chämic. Chämi une tuba u ch'e' u japän ubajob upete machcatac ayan pancab uc'a mach nonoj chämicob. \p \v 10 Dios u chi upete cua' chichca que ayanba tuba ch'u'ul c'ajti'cac Une. Uc'a Une, paq'uin ayan chich upete cua' chichca. Dios u täsqui aj Cristo pancab tuba chämic uc'a no'onla. Uc'a chämi chich aj Cristo por no'onla, mach u che falta niump'e cua' que c'änä u chen aj Cristo tuba u japänonla. Utz chich u chi Dios ca' jini, tuba u bisan tä cielo q'uen u ch'ocob de machcatac ayan pancab. \v 11 Aj Cristo une ni u chenonla ca' yo Dios ajniconla. Une chich es u Yajlo' Dios, y no'onla täcä que a'utonla ca' yo Dios ajniconla es u ch'ocobonla Dios. Jin uc'a mach u quisnäja aj Cristo u yälbenonla cache' u yermanojonla. \v 12 Aj Cristo u yälbi Dios ca'da: \q1 Cä xe cä laj tz'aycäben quermanojob a c'aba'. \q1 Tänxin noj q'uenel gente cä xe chich cä ch'u'ul c'ajti'inet t'oc c'ay. \m \v 13 U yäli täcä ca'da: \q1 Cäq'ue' chich cä c'ajalin que Dios u xe u täclenon. \m Otro unnum u yäli ca'da: \q1 Iranba, ya'anonda no'on t'oc u ch'ocob Dios que u yäc'bonba. \p \v 14 Ca' chich no'onla ayan cä bec'tala y cä ch'ich'ela, che' chich täcä aj Cristo. Jinchichba bec'ta y ch'ich'e que cä cänäntanla no'onla que u ch'ocobonla Diosba, u cänäntan täcä. Ca' jini u ch'e' chämic uc'a no'onla, y chämi chich, tuba u tzupsäben u poder ni diablo, uc'a ni diablo une u yäq'ue' cä chen cä tanäla tuba chämiconla. \v 15 Ca' jini aj Cristo u japän täcä jini u bäc'tan chämoba, jini paq'uin bäc'ta t'oc chämoba tuba mach u ni' bäc'tan une. \v 16 Cuwila chich cache' aj Cristo mach ati tuba u japän u ángelojob Dios. Uneba ati tuba u japän u natil ch'ocob aj Abraham. \v 17 Tuba u ch'e' u japänob, jin uc'a c'änäli ajnic ca' chich ayan u yermanojob. Ca' jini u ch'e' ajnic mero totoj Ajnoja Pale täc'ala tu pänte' Dios. Ni mero Anoja Pale täc'ala laj yuwi chich upete cua'tac cä chen sufrila pancab, uc'a une täcä u chi sufri. U chen täcä upete tu toja t'oc no'onla. T'oc lo que u chiba jinq'uin chämi tä cruzba u chenonla es ca' a wälä mach ni' jin ajcherajtanäjonla uc'a ca' jini sis'ac u c'ajalin Dios t'oc no'onla. \v 18 Uneba an u poder u japänonla t'oc upete jini que yo u yäc'benon cä säte'la, uc'a une chich täcä u chi sufri ca' no'onla jinq'uin ajni machca que u yoli u yäc'ben u säte'. \c 3 \s1 Jesús es más importante que Moisés \p \v 1 Bada jiq'uin hermanos, anelaba que tubaletla Dios, que a sapbila chich u t'an Dios ca' chich acä chi täcä jinq'uin u yäc'bon cubinlaba, tic ta' c'ajalinla cache'da an aj Cristo Jesús, ni u täsqui Diosba, jini mero Ajnoja Pale que acä tz'onänlaba. \v 2 Uneba tu toja chich u chi ca' chich Dios u yäc'bi u chen, ca' chich aj Moisés täcä u chi tu toja ca' chich äc'binti u chen t'oc upete u ch'ocob Dios. \v 3 Pero aj Cristoba más ajnoja une que aj Moisés, ca' chich untu ajcheraj otot más u tz'ayquinte que otot. \v 4 Uc'a upete otot ayan chich machca u chen. Pero jini machca u chi upete cua' chichca que ayanba, Dios une. \v 5 Toj chich que aj Moisés u chi tu toja t'oc upete u ch'ocob Dios. Pero uneba ajpatan une, tuba u yäle' lo que Dios u xe u yäq'ue' tä wina'tinte. \v 6 Ni aj Cristoba mero u Yajlo' u yum ni otot. Jin uc'a más u chen manda une que aj Moisés. U yum ni otot Dios une, y no'onlaba u ch'ocobonla. Totoj anonla chich de u ch'ocob Dios si mach cäcta cä tz'ombenla ixta tu xupiba q'uin y si bon ajnic ch'a'a cäjinla uc'a cä pijnanla sujlec aj Cristo cha'num. \s1 El descanso para el pueblo de Dios \p \v 7 Tic ta' c'ajalinla cua' u yäle' ni Ch'u'ul Pixan jinq'uin u yäle' ca'daba: \q1 Ta' xe a ubinla u t'an Dios badaba, \q1 \v 8 mach a tzätz'esan a pixanla ca' u chijob aj Israel \q1 jinq'uin mach u tz'ombijob u t'an, \q1 y ya'i jinq'uin ajnijob bajca mach cuxu niuntuba \q1 u jobi uba u c'ajalinob u päpä' älbenob Dios que u chen cua' chichca tuba u jiranob si u chen trebe u chen. \m \v 9 Dios u yäle' täcä ca'da: \q1 Ya'i a najtäcäl noxi'paplajob u chänijob chich cache' cä chi t'oc unejob cuarenta año, cache' q'uen cä poder. \q1 Pero u päpä' saquijob cua' chichca tuba u jiran si cä chen trebe cä chen y tuba u jiranob si toj chich cä t'an. \q1 \v 10 Uc'a u chijob ca' jini, cäräx'on t'oc unejob. \q1 Cäli tan cä c'ajalin ca'da: “U nume u chen cua' chichca jini, ca' chich u päpä' te tu pixanob u chen y mach u ch'i ni bij täc'aba”. \q1 \v 11 Jin uc'a cä totoj äli ca'da jinq'uin cäräx'on: “Mach uxin tä ochejob tama ni cab cäli cä xe cä'ben bajca u xe u ch'e' ubajobba”. \m Ca' jini u yäli Dios. \p \v 12 Iranla jiq'uin hermanos, mach me'ixto ajnic machca chichca de anela que mach a totoj tz'onäla. Uc'a machca mach u totoj tz'onäba, mach utz u c'ajalin y u tz'eje' uba t'oc ni Dios cuxuba. \v 13 Jin uc'a c'änä chich a maläc äc'ben abala c'ajalin upete q'uin, bada que u ch'e'toba, uc'a mach xiquet a chenla jini ca' a wälä que utz, que u yäq'ue' utic cherajtanäba, y ca' jini tzätz'ac a pixanla. \v 14 No'onlaba tomp'e anonla t'oc aj Jesucristo, si cä paq'uin tz'onänla ixta tu xupiba q'uin ca' chich cä täq'ui cä tz'onänlaba. \p \v 15 Tic ta' c'ajalinla tä cha'num ni u t'an Dios u yäle' ca'daba: \q1 Ta' xe a ubinla u t'an Dios, \q1 mach a tzätz'esan a pixanla ca' u chijob aj Israel jinq'uin mach u tz'ombijob u t'an. \m \v 16 ¿Caxcatac une ni jinijob u yubijob u t'an Dios y mach u tz'ombijob? ¿Mach quira jini que u laj japijob aj Moisés tu c'äb aj Egiptoba? Unejob chich. \v 17 ¿Caxcatac t'oc xi tä cäräx'an Dios cuarenta año? ¿Mach quira t'oc jini machcatac u sätijob t'ocba, jini machcatac chämijob ya'i bajca mach cuxu niuntu? T'oc unejob chich. \v 18 ¿Caxcatac une u yäli Dios que mach uxin u yosen tama jini cab bajca u xe u ch'e' ubajobba? ¿Mach quira jini machcatac mach u tz'ombi u t'anba? Unejob chich. \v 19 Quiranla jiq'uin que mach u chi trebe ochicob tama jini cab uc'a mach u totoj tz'onijob. \c 4 \p \v 1 C'änä na'tän numiconla t'oc bac'ät täc pixanla, mach me'ixto cä tulaj säte'la ni jini u yäc'benonla Diosba, bajca u yäli Dios que u xe u yäc'benonla tuba ochiconla cä ch'e' cäbala. Mach cä säte'la bada que ayan to cache' ochiconla. \v 2 Uc'a no'onla täcä bada atz'aycäbintonla ni u t'an Dios ca' chich tz'aycäbinti aj Israelobba. Jini t'an u yubijob unejobba mach u chi vale ni tz'ita' uc'a mach u tz'onijob. \v 3 Pero no'onla que acä tz'onilaba cä xe chich tä ochela bajca u yäli Dios que u xe u yäc'benon cä ch'e' cäbalaba. Diosba u yäli ca'da: \q1 Uc'a cäräxon t'oc unejob, cä totoj äli \q1 que mach uxin tä ochejob tama ni cab bajca cäli cä xe cä'ben u ch'e' ubajobba. \m Mach uc'a mach ajni ni cab jini. U chi chich Dios bajca cä ch'e' cäbala desde jinq'uin u chi upete u pancab. \v 4 Ya'an bajca tz'ibi tan u jun Dios cache' seis días u chi Dios u pancab, y de ya'i u ch'i uba. U yäle' ca'da: \q1 Dios u tzupsi upete u patan y tu yoche jini siete día, u ch'i uba. \m \v 5 De ya'i u yäli Dios täcä tama u jun ca'da: \q1 Mach uxin tä ochejob tama ni cab bajca cä xe cä'ben u ch'e' ubajob. \m \v 6 Ya' chich an machca u xe chich tä oche bajca u ch'e' ubajob, pero ni jini machcatac tz'aycäbintijob najtäcä ni u t'an Diosba mach ochijob uc'a mach u tz'onijob. \v 7 Dios u yäq'ui otro ump'e q'uin cha'num tuba u ch'e' ochiconla mero bajca cä xe cä ch'e' cäbala. Cuwila chich cache' toj, uc'a c'ac'a' jäläcni u chi pasa aj Israelob jinq'uin Dios u yäc'bi aj David u yäle' ca'da, ca' chich ni acäli najtäcäba: \q1 Ta' xela a ubin u t'an Dios badaba, \q1 mach a tzätz'esan a pixanla. \m \v 8 Jini ch'ämbäji u yäc'benonla Diosba, si fuera sec' jini cab que aj Josué u pucbijob aj Israelobba, machica u ni' äc'bi Dios aj David u yäle' cache' ya'an otro ump'e q'uin tuba ochiconla bajca cä xe cä ch'e' cäbala. \v 9 Jin uc'a cuwila que ya'an otro ch'ämbäji tuba machcatac u totoj tz'omben Dios. \v 10 Machcatac u yoche tä ch'ämbäji, jini u yäc'benonla Diosba, ya' chich u xe u nonoj äctan u patan tuba u ch'e' uba, ca' chich Dios u tzupsi u patan y u ch'i uba. \v 11 C'änä jiq'uin cä c'alin sacänla cache' u ch'e' ochiconla tä ch'ämbäji, jini u yäq'ue' Diosba, uc'a mach xicon cä säte'la ca' u chijob aj Israelob jini mach u tz'onijobba. \p \v 12 Uc'a u t'an Diosba tä' utz une que u yäq'ue' paq'uin cuxleconla, y q'uen chich u poder. Ca' chich untz'it machit que ayan yej u chap'elma la'oba más u chen tzep une ixta u tzepe' cä bäquela, ca' jini ayan u t'an Dios, u chen trebe ochic tan cä c'ajalinla ixta tan cä pixanla. U ye'e' chich täcä cache'da an upete cä c'ajalinla y cache'da an tan cä pixanla. \v 13 Mach'an niump'e cua' que Dios u chi que ajnic mucu tu jut une. Upete cua' chichca u laj chänen une. Jimba Dios une ni acä xela tä c'ote tu pänte'ba tuba cä laj älbenla cua'tac acä chila. \s1 Jesús es el gran sumo sacerdote \p \v 14 Bada jiq'uin ayan untu cä no' Ajnoja Palela que bixi tä cieloba, jini aj Jesús u Yajlo' Diosba. Jin uc'a c'änä cä paq'uin tz'onänla. \v 15 Ni cä no' Ajnoja Palela jini ajni täcä pancab ca' chich no'onla. Bon cherbinti cua' chichca tuba äc'bintic u säte', y mach u chi ni tz'ita' u tanä. Jin uc'a yuwi chich cache' u ch'ämbenonla yajin jinq'uin cä säte'la. \v 16 Jin uc'a yo chich cä c'änti'inla Cajnojala Dios sin niump'e bac'ät uc'a une mäx utz u c'ajalin t'oc no'onla. U ch'e' chich cä c'atbenla que u ch'ämbenonla yajin y que u täclenonla t'oc cua' chichca que c'änä cäc'ala. \c 5 \p \v 1 Jinq'uin untu u yaquinte tuba xic de no' ajnoja pale tuba aj Israelob, winic chich u yaquinte tuba xic tu pänte' Dios u chen lo que c'änä u chen tuba winicob pancab. U subben u matän Dios y cua' chichca que u tzämsinte tuba u tanä winicob. \v 2 Ni palejob jini u yute tenta täcä y u säte' t'oc Dios. Jin uc'a yuwi chich cache' u ch'ämben yajin machcatac mach totoj an u c'ajalinba y u säte' t'oc Diosba. \v 3 Uc'a une täcä es ajcherajtanä, c'änä u subben najtäcä u matän Dios uc'a u tanä uneba, y de ya'i u subben u matän Dios uc'a u tanä u yajcäbnajob, jini aj Israelobba. \p \v 4 Niuntu mach u ch'ä xic de no' ajnoja pale si Dios mach u yacä. C'änä chich yaquintic ca' chich Dios u yaqui aj Aarón. \v 5 Che' chich täcä aj Cristo mach une u pa'si tu c'ajalin xic de no' ajnoja pale. Dios une ni u yaquiba, jini u yälbi ca'daba: \q1 Ane Cajlo'et. \q1 Sami chich cä'bet cuxlequet. \m Ca' jini chich tz'ibi tama u jun Dios. \v 6 Ca' chich jini u yäle' otro unnum täcä tan u jun ca'da: \q1 Ane ni mero palejet que mach'an a xupiba. \q1 Ni paleji que a cänäntan es ca' u cänänti aj Melquisedec. \m \v 7 Jinq'uin ajni aj Cristo de winic pancab, t'oc uq'ue u bon c'ajti'in Dios y u chen c'änti'ya t'oc uq'uel t'an, uc'a yuwi chich que Dios an u poder tuba u japän uc'a mach chämic. Dios chich u yubi u c'änti'ya y u täcli chich, uc'a uneba tä' yoba u chen ca' chich yo Dios. \v 8 Uneba es u Yajlo' chich Dios, pero c'ac'a' tz'ibajtesquinti. Ixta jinq'uin tz'ibajtesqui, u laj tz'ombi chich u manda Dios, y ca' jini u jiri cache' u ch'e' laj tz'ombintic u manda Dios. \v 9 Cuanta u laj tz'ombi upete u manda Dios, une coli de mero ajjäpom tuba upete machcatac u tz'omben uneba, uc'a paq'uin ajnicob jäpä. \v 10 Dios chich u yäq'ui ajnic de untu mero ajnoja pale. Ca' chich ni paleji que u cänänti aj Melquisedec, che' chich äc'binti täcä. \s1 Peligro de renunciar a la fe \p \v 11 Q'uen to tuba cä laj älbenetla de ni paleji jini. Pero mach cä pojle cache' cä ye'benetla uc'a mach a totoj äc'ä a c'ajalinla tuba a cäne'la. \v 12 Ajäläcni que a sapila u t'an Dios y a'utet a ubinla. Ac'oti chich q'uin tuba pasiquetla a ye'benla otrojob u t'an Dios. Pero anelaba mach a chela ca' jini. C'änä to machca u ye'benetla cha'num jini ye'bintetla najtäcäba. Asujletla ca' a wälä untu ch'oc que mu'to u chu'nanba jini mach to u che trebe u c'uxe' we'e. \v 13 Uc'a ni machca mu' u chu'nanba ch'oc une y mach to an u c'ajalin. Ca' jini täcä machca mach u yäc'ä u c'ajalin tuba u cäne' u t'an Dios mach yuwi cua' une tu toja. \v 14 Pero ni jini machca u c'uxe' ni we'eba, uneba ano'i une. Ca' jini täcä, machca u c'alin cäni u t'an Dios yuwi chich cua' jini utz y cua' jini mach utz tuba u chen, uc'a ayan chich u c'ajalin tuba u yacän. \c 6 \p \v 1 Jin uc'a mach colaconla t'oc sec' jini u t'an aj Cristo que cä cänila najtäcäba. C'änä cä cäne'la más de u t'an aj Cristo uc'a ajnic más tz'äcä cä c'ajalinla. Ca' untu ajcheraj otot, mach sec' u chen u tä'quiba ump'e otot, c'änä u tz'osen ixta isqui. Che' chich no'onla täcä t'oc lo que cä cänila. Mach'an cua' uc'a cä cäne'la tä cha'num ni cä cänila najtäcäba. Ni cä cänila najtäcäba, jintacda une: Cäctan cä chen jini mach u che vale cua' tu jut Diosba, jini u yäq'ue' chämiconlaba, y cä tz'ombenla Dios. \v 2 Cä cänila täcä cua' uc'a u c'ablescan untu, y cua' uc'a u yä'can u c'äb ajt'äbäla tan u pam untu, y cache' u xe tä cuxpan ajchämejob, y cache' Dios u xe u nonoj iran upetejob cua' u chijob pancab, tuba u yäc'ben u toje' u tanäjob machcatac mach u tz'onijobba. \v 3 Cä xe chich cä cäne'la más, si Dios yo. \p \v 4 Bada cä xe cäle' cache'da ayanob ni machcatac jäbtesbinti u c'ajalin najtäcäba, machcatac u sapijob ni matän que Dios u yäq'ue', jini que ya' ti tä cieloba, jini machcatac u sapijob ni Ch'u'ul Pixan tuyac'oba, \v 5 jini machcatac u sapi u t'an Dios t'oc ch'a'aljinba, jini machcatac u sapi tz'ita' ni poder que u xe u yäq'ue' Dios ji'patba. \v 6 Si jinijob nonoj sujlec tu patob, mach ni' an cache'da q'uexbintic u c'ajalin cha'num uc'a t'oc lo que u chenba ca' a wälä u sujtä u yäq'ue' tä bajcan tä cruz tä cha'num u Yajlo' Dios, y u xiq'ue' une tu jut machcatac pancab. \v 7 Machcatac u chenob ca' yo Dios u c'otejob t'oc ca' ni cab utz que u ch'u'ul chen Diosba. Uc'a ni cab jini u yuch'en ni ja' que u paq'uin yälo tuyac'oba y u ch'ijesan ni päc'äbi utzba que u ch'ämben u jut machca u päq'ui. \v 8 Pero machcatac u nonoj sujtäjob tu patba u c'otejob t'oc ca' jini cab u tz'isen chäcch'ix y päpä' ch'ixil bänäla. Mach utz ni cab jini tuba niump'e cua' une, Dios chich u xe u choque', y ji'patba, u xe u yäq'ue' tä pulcan t'oc c'ac'. \s1 La esperanza que nos mantiene firmes \p \v 9 Anelaba cä yajben lot, san cälbetla cua' u xe tä cherbinte machcatac u nonoj sujtäjob tu pat, pero cuwi chich que anela mach uxet a chenla ca' jini. A xe chich a c'alin cäne'la jini u yäq'ue' nonoj ajniquetla jäpäba. \v 10 Dios tu toja chich u chen. Jin uc'a mach uxin u najyesan cache' a chenla tu toja uc'a a yajna'tanla uneba, y mach uxin u najyesan cache' a yajna'tan machcatac an t'oc Dios y a täclenla chich. Ixta bada che' chich mu' a chenla. \v 11 Tä' coba que cada juntu de anela ajniquetla ch'o'o a c'alin pitänla äc'bintiquetla jini u yäli Dios que u xe u yäc'benetlaba ca' chich ch'o'olet täcä a chenla tu toja t'oc a lotob. \v 12 Mach ajniquetla t'oc tz'uble. Chen ca' chich u chijob machcatac mu' u yäc'binte jini u yäli Dios que u xe u yäc'benba. Unejobba u yäc'binte lo que u xe u yäc'ben Diosba uc'a u tz'onijob y uc'a u c'alin pitijob ixta que laj äc'bintic. \p \v 13 Jinq'uin Dios u yälbi aj Abraham cache' u xe u chen t'oc une, u yäli cache' toj u t'an uc'a une chich ni Dios, y uc'a mach'an niuntu más ajnoja que une. \v 14 U yäli Dios ca'da: “Totojtoj cä bon xe cä ch'u'ul chenet y cä xe cä c'ac'a' q'ue'nesan a ch'ocob”. \v 15 Aj Abraham u c'alin piti lo que u yälbi Dios que u xe u chen t'oc uneba. Mach ajni ni tz'ita' jaq'uinle tan u pixan. U chi chich Dios ca' chich u yälbi u xe u chenba. \v 16 Untu cä lotla pancab u c'ajti'in u c'aba' Dios uc'a cuwina'tanla que toj chich cua' u yäle'. Uc'a si u c'ajti'in u c'aba' Dios, mach jin jop'ojti' cua' u yäle'. \v 17 Dios tä' yoli u ye'e' cache' toj u t'an, y cache' jini u yäliba mach uxin u q'uexe' uba nunca. Jin uc'a u yäli cache' toj chich u t'an uc'a une ni Dios. Ca' jini u yäc'bi yuwina'tan machcatac u yubi u t'an cache' u xe chich u chen ca' chich u yäliba. \v 18 Jini que u yäli Diosba mach jin jop'ojti'. Diosba mach u ch'ä u chen u jop'ojti', uc'a une chich ni Dios. Cuwila cache' toj u t'an mach sec' uc'a u yälbonla cua' u xe u yäc'benonla, uc'a täcä u yälbonla cache' toj u t'an. Jin uc'a cä cänäntanla ump'e noj gran ch'a'aljinla, no'onla que cä tz'eji cäbala t'oc cherajtanä tuba cä ch'e'la upete ni jini que u yäc'benonla Dios, jini cä c'alin pitänlaba. \v 19-20 Jini cä pitänlaba, jin une u yäq'ue' paq'uin colaconla t'oc lo que cä tz'onänla, y u yäq'ue' que mach sujleconla täc pat. Es ca' a wälä ump'e jucub que cächä ayanba, que mach u nicä uba. Cuwila chich que cä xe tä äc'bintela ni cä pitänlaba uc'a aj Jesús ya' chich an bajca an Dios. Ya'i ochi aj Jesús tuba u numsen cä t'anla bajca an Dios. Une worin ochi ya'i, ajye'bij täc'ala, uc'a u ch'e' ochiconla täcä ya'i bajca mach u ch'ä ochiconla ajniba. Aj Jesús ni yäcä uc'a Dios tuba paq'uin ajnic ni mero no' ajnoja pale täc'ala. Ca' chich ni paleji que u cänänti aj Melquisedec, che' chich u cänäntan une täcä. \c 7 \s1 Jesús, sacerdote de la misma clase que Melquisedec \p \v 1 Jini aj Melquisedecba, rey tuba aj Salemjob, y pale une tuba ni mero Dios ya'an tä cieloba. Jinq'uin aj Abraham ya' ti u chen gana ni jo'yan que u chi t'oc otros reyjobba, sujtä u chen jinq'uin aj Melquisedec pasi u nuc'tan, y u ch'u'ul chi. \v 2 De cada diez cua' chichca que u japi aj Abraham bajca u chi gana ni jo'yanba, ajump'e u yäc'bi aj Melquisedec. Jini c'aba' Melquisedecba u yäle' ca'da tä yocot'an: “Untu rey que u chen tu toja”. Une ni rey tama ni caj tä Salem, y jini c'aba' Rey de Salemba u yäle' ca'da: “Untu rey que u yäq'ue' ajnic ch'ijcab u c'ajalin gente”. Ca' jini ajni aj Melquisedec. \v 3 Upete palejob tuba aj Israelob tz'ibi chich tä jun u c'aba' u pap y u c'aba' u na'. Tz'ibi tä jun caxcatac u ch'ocob. Tz'ibi tä jun caq'uin päncäbijob y caq'uin chämijob. Aj Melquisedecba mach ca' jini. Uneba pale, pero mach upam tuyac'o jun caxca une u pap y caxca une u na'. Mach upam tuyac'o jun si an u ch'ocob. Mach tz'ibi tä jun caq'uin päncäbi y mach tz'ibi si chämi. Ca' a wälä paq'uin cuxu une. Jin uc'a cäle'la cache' u Yajlo' Dios pale chich ca' aj Melquisedec, uc'a ni paleji que u cänäntan mach'an u xupiba. \p \v 4 Ch'ä a c'ajalinla jiq'uin, cache' aj Melquisedec más an u poder une que cä najtäcäl noxi'papla aj Abraham, uc'a jinq'uin u nuc'tiba, de cada diez cua' chichca que aj Abraham u jajbi ni reyjob bajca u chi gana ni jo'yanba, u yäc'bi ajump'e tuba aj Melquisedec. \v 5 Machcatac de aj Leví que u yäc'can de pale, Dios u yäc'bijob ump'e manda tuba u c'atbenob ni gente ajump'e de cada diez cua' chichca que u cänäntanob. Jini machcatac u toje'ba, u familiajob chich une, u natil ch'ocob chich aj Abraham täcä. \v 6 Jini aj Melquisedec mach jin de u familiajob aj Leví, pero aj Abraham u yäc'bi ajump'e de cada diez cua' chichca que u japi bajca u chi gana ni jo'yan. De ya'i aj Melquisedec u ch'u'ul chi aj Abraham. Jinchichba aj Abraham Dios u yälbi cache' u xe u c'ac'a' q'ue'nesben u ch'ocob y u xe u ch'u'ul chen upetejob tu pancab por u ch'ocob. \v 7 Cuwila que es untu ajnoja que u ch'u'ul chen untu ajch'och'oca. Mach'an machca u ch'e' u yäle' que mach ca' jini u yute. \v 8 Aj Levíjobba u ch'e'ob chich ajump'e de cada diez cua' chichca que u cänäntan untu, y cuwila chich que unejobba u chämojob. Pero jini aj Melquisedec que u ch'i ajump'e de cada diez cua' chichca que u japi aj Abrahamba mach u yälä tama u jun Dios si chämi. \v 9 Jini jump'e de cada diez cua' chichca que aj Abraham u yäc'bi aj Melquisedecba, es ca' a wälä aj Levíjob u yäq'uijob. Ni aj Levíjobba, unejob ni u yäc'bintejob ajump'e de cada diez cua' chichca badaba. \v 10 Pero cäli cache' aj Levíjob u yäq'uijob une uc'a aj Abrahamba u natil papob chich une. Jini aj Levíjobba mach to päncäbajob jinq'uin pasi aj Melquisedec u nuc'tan aj Abraham. \p \v 11 Jinq'uin äc'binti ni gente ni ley, äc'bintijob täcä tama jini ley ni palejob aj Leví cua'tac u xe u chen por ni caj. Si uc'a lo que u chenob ni pale aj Levíjobba u ch'e' ajnic untu tu toja tu jut Dios, ¿cua' uc'a jiq'uin c'änäli ch'oyic otro untu pale ca' chich ni paleji que u cänänti aj Melquisedecba? ¿Cua' uc'a jiq'uin mach ch'oyi otro pale ca' chich ni paleji que u cänänti aj Aarónba jini u pap aj Levíjobba? \v 12 Si aj Levíjob mach ni' jin pale, c'änä chich täcä q'uexcac ni ley. \v 13 Jini cälila que ochi de u jelo aj Levíjobba, ni Cajnojalaba, otro u familiajob une. Niuntu de jini familia mach ajni u cherben u patan Dios bajca an ni alta ca' chich u chi aj Levíjobba. \v 14 Cuwila chich que Cajnojala aj Jesucristo päncäbi de u familiajob aj Judá. Ni familiajob jiniba mach bay u yäli aj Moisés que osinticob de pale. \p \v 15 Más u te täj c'ajalinla cache' Dios u q'uexi ni ley jinq'uin cä chänila cache' ch'oyi otro untu pale ca' chich ni pale aj Melquisedecba. \v 16 Uneba ochi de pale uc'a paq'uin ayan u poder y mach bay uxin tä chämo. Ochi une de pale mach ca' u yäle' ni ley, uc'a une mach jin u ch'ocob aj Leví. \v 17 Tz'ibi chich ayan täcä tama u jun Dios cache'da an aj Jesús, u yäle' ca'da: \q1 Ane paq'uin palejet. \q1 Ca' chich ni paleji que u cänänti aj Melquisedecba, che' chich a cänäntan täcä. \m \v 18 Quiranla jiq'uin cache' ni ley jini que ajniba pa'säbinti u poder tuba u yäc'benonla cä chen lo que u yäle', uc'a mach u che trebe u yäq'ue' ajniconla tu toja tu jut Dios y mach u ni' che vale. \v 19 Ni ley taj Moisésba mach u yäq'ui niuntu tu toja. Badaba Dios u yäc'bonla ump'e manera más utz que ni ley jinq'uin u täsqui aj Jesucristo. Bada cä tz'onänla y mach'an cua' u mäq'ue' cä bijila tuba c'oticonla ixta bajca an Dios. \p \v 20 Jinq'uin Dios u yäq'ui aj Cristo ochic de cä noj palela, u yälbi cache' toj chich u t'an uc'a une chich ni Dios. \v 21 Ni otros palejobba, mach u yäli Dios ni t'an jini jinq'uin ochijob de pale. Pero jinq'uin Dios u yosi aj Cristo de paleba, u yäli jini t'an tuba tz'onintic. Tz'ibi chich ayan ca'da: \q1 Cajnojala u totoj äli, y mach u sutwan u q'uexe' u c'ajalin: \q1 “Ane paq'uin palejet. \q1 Ca' chich ni paleji que u cänänti aj Melquisedec, che' chich a cänäntan täcä”. \m \v 22 Jin uc'a jinq'uin Dios u täsqui aj Jesús tuba ajnic de cä palela, ca' jini cuwila cache' toj u t'an, que u yäq'ui chich otro ump'e manera más utz que ni leyba tuba cä nonoj japän cäbala. \v 23 Ni otros paleba q'uen ajnijob, uc'a mu' u chämo untu, u yoche otro u jelo. Uc'a u chämojobba mach u ch'ä u chen segui de pale. \v 24 Aj Cristoba, uc'a mach ucham une, mach u ch'ä u ch'e' otro ni paleji que u cänäntan uneba. \v 25 Jin uc'a ayan chich u poder aj Cristo tuba u nonoj japän t'oc u tanä machca chichca u c'atben Dios perdón uc'a chämi aj Cristo por no'onla. U ch'e' u japänonla uc'a täcä paq'uin cuxu ayan tuba u c'atben Dios por no'onla. \p \v 26 Une chich ni no' ajnoja pale que c'änä cäc'ala, uc'a une ch'u'ul chere uc'a Dios, uneba mach bay u säti t'oc Dios, uneba mach xäc'ä u c'ajalin t'oc niump'e cua' mach utzba, uneba mach bay u chi u tanäba, uneba Dios u yosi ixta más isqui que tä cielo. \v 27 Uneba mach c'änä u subben u matän Dios upete q'uin ca' u chijob ni otros ajnoja palejob. Uc'a ni palejob jiniba upete q'uin najtäcä u subben u matän Dios por u tanäjob y ji'pat u subben u matän Dios por u tanä ni caj. Aj Cristoba tonnum u subbi u matän Dios. Ni matän u subbi Diosba, une chich mismo, jinq'uin u yäq'ui uba tä chämo tä cruz. \v 28 Jini u yosinte de ajnoja palejob ca' chich u yäle' leyba, winicob une que mach totoj an tu toja. Pero jini machca Dios u yosi de Cajnojala Paleba jinq'uin u yäli jini t'an que mach u q'uexe' ubaba, paq'uin an chich tu toja une. U Yajlo' chich Dios. Jin une ni u yosi Dios ji'pat que ni leyba. \c 8 \s1 Jesús abogado de un nuevo pacto \p \v 1 Jinda une ni más c'änä cuwina'tanla, que ya' chich an untu no' ajnoja pale täc'ala, ca' chich ni mu' cäle'ba. Ya' chumca une tu noj Dios tä cielo, jini mero Cajnojalaba. \v 2 Uneba mu' u cherben u patan Dios tä cielo tama jini ch'uj bajca más ch'u'ul chere uc'a Diosba, jini mero ch'uj que u chi Diosba, jini que mach jin winic pancab u chiba. \v 3 Upete no' ajnoja pale tuba aj Israelob u yosinte tuba u subben u matän Dios y ni u tzämsinte tuba u jelo cä tanälaba. Aj Cristo täcä c'änä ajnic cua' u yäc'ben Dios tuba u jelo cä tanäla. \v 4 Si Cristo colac ica pancabba, mach ica äc'binti ochic de pale, uc'a ya' chich an ni palejob que u subben u matän Dios, jini u yäle' ley taj Moisés que äc'binticba. \v 5 Jini palejob tuba aj Israelobba u chi patanob tama ump'e ch'uj que u yäq'ui tä ute Dios tu pancab tuba tic täj c'ajalinla cache'da an ni mero ch'uj ya'an tä cieloba. Uc'a jinq'uin aj Moisés tu xe u chen ni ch'u'ul otot de noc' ajniba, Dios u yälbi ca'da: “Iranba, chen upete ca' chich a chäni, jini cä ye'bet wida pan tz'icba”. Jin uc'a jini ch'uj u yäq'ui tä ute Dios pancabba es ca' u yetz' une ni ya'an tä cieloba. \v 6 Aj Cristo a'binti ump'e patan más utz que u patan ni palejob pancab. Une ni ajnumsajt'an täc'ala t'oc Dios, tuba u chen cumpli jini u yäli Dios que u xe u chenba, ump'e tzijib t'an une. Jini u yäli Dios que u xe u chenba, más utz une, uc'a más utz täcä ni u yäli u xe u yäq'ue'ba. \p \v 7 Si fuera jini u yäq'ui Dios ta utic najtäcäba u yäq'ue' untu tu toja, machica u yäli Dios otro tzijib t'an cache' u ch'e' cä japän cäbala. \v 8 Jinq'uin Dios u chäni cache' mach u chijob tu toja aj Israelob, u yäli ca'da: \q1 Ubinlaba, u yäle' Cajnojala Dios: U xe tä c'ote u q'uini \q1 jinq'uin acä xe cä chen cumpli t'oc u ch'ocob aj Israel y u ch'ocob aj Judá jini tzijib t'an acäliba tuba u japan ubajob. \q1 \v 9 Mach ca' ni cä'bi u chenob u najtäcäl noxi'papobba \q1 jinq'uin ca' a wälä cä päybi u c'äbob tuba cä pa'senob tama ni noj cab tä Egiptoba. \q1 Uc'a unejobba mach u chi cumplijob t'oc no'on, jin uc'a xon cä waläctanob. \q1 Ca' jini u yäle' Cajnojala Dios. \q1 \v 10 Ji'pat de ni q'uinobdaba, jinda une ni cä xe cä chen t'oc u ch'ocob aj Israelobba: \q1 Cä xe cä'benob cä manda tu c'ajalinob \q1 y cä xe cä tz'ibbenob tu pixanob. \q1 No'on cä xe tä colan de u Diosob. \q1 Unejobba u xe tä colanob de cä gentejob. \q1 Ca' jini u yäle' Cajnojala Dios. \q1 \v 11 Niuntu mach c'änä u ye'ben u lot cache'da an ni Cajnojala \q1 y niuntu mach c'änä u ye'ben u jitz'inob ni u yälbenob cache' c'änä u sapän Cajnojala. \q1 Uc'a upete u xe chich u chenon conocejob desde bijch'oc ixta ajt'äbälajob. \q1 \v 12 Cä xe chich cä ch'ämben yajinob y cä cherbenob perdona lo que u chijob que mach tu tojaba. \q1 Mach uni' xon cä c'ajti'in ni u tanäjob que u chijobba. \m \v 13 Jinq'uin Dios u yäli cache' an otro tzijib t'an, une chich u yäq'ui que mach ni' c'änä utic ni t'an najtäcäba. Es ca' a wälä onob'i ni t'an u yäq'ui najtäcäba. Cuwila chich cache' cua' chichca que u onob'anba o u noxibanba, tz'ita' chich yo tuba nonoj xupic. \c 9 \s1 El santuario terrenal y el santuario celestial \p \v 1 Badaba jiq'uin quiranla cache' najtäcäba Dios u yälbijob cache'da u ch'e' u ch'u'ul c'ajti'inob Dios. U yäq'ui tä ute ump'e u ch'uj wida pancab. \v 2 Jini ch'uj uti de noc'ba, ca'da ajni une: Ni najtäcäl cuarto u yälbinte cache' ch'u'ul chere ayan. Ya' jini ajni u chumli' chäb. Ajni täcä ni mesa bajca u yä'can ni waj tu pänte' Dios. \v 3 Tu pat u chap'elib ni noc' sänäba, ya'i chich tama ni noj ch'u'ul otot, u yälbinte une cache' más ch'u'ul chere uc'a Dios. \v 4 Ya'i bajca u yälbinte cache' más ch'u'ul chere uc'a Diosba, ajni ump'e puli' pom que uti de oro. Ajni ump'e caja täcä bäc'ä entero ump'e de oro. Jini caja jini u ch'ujniba u t'an Diosba, tuba chich u ye'e' cua' u chi Dios t'oc ni gente. Tama ni caja jini ajni ump'e yoc p'i' jotz de oro, ya'i äc'qui tama ni maná, jini waj que ti tä cieloba. Tama ni caja ajni täcä jini u yoc te' aj Aarón que butziba. Ajni täcä jini paläb ji'tun bajca tz'ibi uc'a u t'an Dios. \v 5 Tu pam jini caja ajni cha'tu ángelo de oro t'oc u wich' u c'aba' querubinesjob, jini u ye'e' cache' an u pitzilan Diosba. U bäle'ob t'oc u wich' u mäcpam jini caja bajca u licbinte ch'ich' tuba utic perdona ni tanä que utiba. De upete ni jinijob, mach u ch'ä cä laj tz'aycun bada cua' uc'a u yäq'ui Dios tä ute. \p \v 6 Ca' jini uti ni ch'u'ul otot jini. Tama ni najtäcäl cuarto tuba ni ch'uj jini, u paq'uin ochejob ni palejob u chen ni patan tama ni ch'uj. \v 7 Tama ni u chap'elib cuartoba sec' ni no' ajnoja pale u yoche ump'e q'uin cada año. Mach u ch'ä ochic si mach u bisa jini ch'ich', jini u subben Dios tuba u tanä uneba y tuba ni tanä que u chenob ni gente. \v 8 Ca' jini ni Ch'u'ul Pixan u yäc'benon cuwina'tanla cache' jinq'uin ya'to an ni najtäcäl cuarto de ni ch'uj de noc'ba, mach to jäbbintonla jini bij tuba ochiconla bajca más ch'u'ul chere uc'a Dios. \v 9 Upete ni jini u ye'e' cua' yo Dios tic täj c'ajalinla badaba. Tama ni ch'uj jini subbinti u matän Dios y tzämsäbinti animajob. Ni jini mach u ch'ä u yäq'ue' tu toja u pixan ni machca u subänba. \v 10 Uc'a jindaba ley tuba cua' tä c'uxcan y cua' tä uch'can y cua' chichca tä pojcan, upete sec' tuba jini u yute pancabba. Dios u yäq'ui ca' jini ixta que mach c'otic u q'uini laj q'uexcac upete cua' chichca. \p \v 11 Badaba juli aj Cristo de mero no' ajnoja pale tuba u chen upete jini más utztacba. Bajca u chen aj Cristo ca' jiniba, tama ump'e ch'uj une más utz, jini mach jin winic pancab u chiba. Mach jin tuba u pancab täcä. \v 12 Jinq'uin ochi aj Cristo bajca ni más ch'u'ul chere uc'a Diosba, mach u bisi u ch'ich'e lo' ajchibu ni u ch'ich'e beq'uet. Seq'uen u ch'ich'e chich uneba ochi t'oc. Tonnum ochi sin c'änä sujlec tä oche tä cha'num, uc'a u nonoj japonla chich. \v 13 Cä najtäcäl noxi'papla u licbinte ch'ich' tuyac'o jinq'uin u säti t'oc Dios. U ch'ich'e beq'uet y u ch'ich'e lo' ajchibu y u tz'i'täni terom beq'uet u licbinte tuyac'ojob ajni tuba ajnic utz tu jut Dios tuba u ch'e' ochic cha'num tama noj ch'uj u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 14 Si ni jini u chi vale ajniba, más chich u chen vale u ch'ich'e aj Cristo tuba u laj pa'säbenon cä tanäla. Uneba u subi uba tu c'äb Dios sin niump'e u tanä, ca' chich u yäc'bi u chen ni Ch'u'ul Pixan que paq'uin an y mach'an u xupibaba. Jin uc'a u ch'ich'e uneba u chen vale chich tuba u laj pa'sen täj c'ajalinla jini cä chenla que u yäq'ue' chämiconlaba. Ca' jini u ch'e' cä cherbenla u patan ni Dios cuxuba. \p \v 15 Aj Cristoba jiq'uin u cherbonla cuaxca c'änä utic por no'onla tuba u sapänonla Dios, ca' chich u yäli Dios que c'änä utic jinq'uin u yäc'bonla ni tzijib t'an. Ca' jiniba ni yäcäjtac uc'a Diosba u xe chich tä nonoj äc'binte jini u yäli Dios que u xe u yäc'benobba. Uc'a chämi aj Cristo, u pa'säben u tanäjob machcatac u säti t'oc jini u yäli Dios najtäcä cache' c'änä uticba. \v 16 Jinq'uin u tz'ibän untu tuyac'o jun cache'da u ch'e' puquintic lo que u cänäntan tu xe tä chämoba, mach u ch'ä puquintic si cuxu to ni u yum. C'änä chich chämic najtäcä. \v 17 Ump'e jun ca' jiniba u yute chich ca' chich u yäle' cuanta chämi ni machca u tz'ibiba. Mach u che vale si cuxu to machca u tz'ibiba. \v 18 Che' chich täcä quiranla cache' jini najtäcäl t'an que u yäli Diosba mach u chi vale sin que mach chämic niump'e cua' y licbintic u ch'ich'e tuba utic ca' chich u yäle' ni t'an jini. \v 19 Uc'a cuwila chich cache' u chi aj Moisés. Najtäcä u yälbijob upete ni gente u t'an Dios, y upete jini manda que u yäq'ui Diosba. De ya'i u ch'i u ch'ich'e beq'uet y u ch'ich'e lo' ajchibu, y u ch'i täcä ja'. U ch'i chächäc noc' jini uti de u tzutze ovejaba, y jini bäläna u yälbinte cache' hisopoba tuba u licän t'oc, y u liqui tuyac'o ni jun bajca tz'ibi u t'an Dios y u liqui täcä tuyac'o upete ni gente. \v 20 U yäli ca'da: “Ni ch'ich'da cä licbenetlaba, tuba u ye'benetla cua' u xe u chen Dios por anela, y cua' jini yo Dios que a chenla täcä”. \v 21 Ca' chich jini u licbi ch'ich' täcä ni ch'uj de noc' y upete jini ch'u'ul c'ämbita que ya'an tamaba. \v 22 Ni ley u yäle' cache' casi upete chich c'änä utic ca' jini t'oc ch'ich' tuba ajnic utz tu jut Dios. Si mach'an ch'ich'ba, mach u pa'sinti cä tanäla. \s1 El sacrificio de Cristo quita el pecado \p \v 23 C'änäli chich jiq'uin licbintic ch'ich' ni ch'uj que uti pancabba, jini que u ye'e' cache'da u xe tä ute ni u xejob tä cieloba. Pero ni u xejob tä cieloba no'onla une, jin uc'a c'änäli tzämsintic aj Cristo. Uc'a c'änä chich untu u matän Dios más utz que ni subbinti ajniba, tuba u yäq'ue'onla ajniconla utz tu jut Dios. \v 24 Uc'a aj Cristo mach ochi de pale tama jini ch'uj que u chi winicob pancabba, jini ch'uj que u ye'e' cache'da an ni mero ch'uj tä cieloba. Uneba ochi tama ni mero cielo tuba xic bajca an Dios u chen t'an por no'onla. \v 25 Mach u chi ca' u chijob ni otros no' ajnoja pale tuba aj Israelob. Unejobba cada año u yochejob tama ni ch'uj bajca ni más ch'u'ul chere uc'a Diosba t'oc ch'ich' que mach jin tubaba. Aj Cristoba tonnum u yäq'ui uba tä chämo de u matän Dios. \v 26 Si fuera u bon subän ubaba, mach unnum ica c'änäli bon tz'ibajtescac dende uti u pancab. Mach ca' jini u chi. Badaba tompetz' juli tu pancab jinq'uin tz'äcti jini q'uin tuba utic jini Dios u yäli najtäcäba. Juli tuba u yäq'ue' uba tä tzämsinte tuba u laj pa'sen cä tanäla. \v 27 Cuwila chich cache' Dios u yäq'ui chämic unnum namás winic pancab. Ji'pat Dios u xe u jiran upete si u chi tu toja o si mach u chi tu toja. \v 28 Che' chich täcä aj Cristo tzämsinti tonnum tuba u pa'säben u tanäjob q'uenjob pancab. U xe tä te cha'num mach tuba u subän uba cha'num uc'a ni tanä. U xe tä te tuba u bisan y u nonoj japän machcatac u pijnanba. \c 10 \p \v 1 Ni ley taj Moisésba u ye'benonla tz'ita' jini cua' chichca utztac que u xe u yäc'benonla Diosba. Ni ley mach u yäc'bonla une. Ni jiniba es ca' a wälä u yetz' une ni u xe u yäq'ue' Diosba. Jin uc'a ni ley mach u ch'ä u yäq'ue' tu toja jini machcatac u c'ote tu pänte' Dios u subben u matän cada año. \v 2 Si u yäq'ui ica tu toja machcatac u subben jini matän ta Dios, mach ica ni' an cua' uc'a sujlec u subänob otro matän tuba u tanäjob. Si fuera nonoj ajnic ica limpiojobba, mach ica u yälä tan u c'ajalin täcä cache' mach to yut perdona u tanäjob. \v 3 Jini matän que u subbijob Dios cada añoba, jin une ni u ye'benob cache' unejobba ajcherajtanäjob une. \v 4 Uc'a u ch'ich'e beq'uet y u ch'ich'e ajchibu mach u che trebe u nonoj pa'sen ni tanä. \p \v 5 Jin uc'a jinq'uin juli aj Cristo pancab, u yälbi Dios ca'da: \q1 Mach a woli tzämsäbintiquet beq'uet. \q1 Mach a woli subbintiquet a matän de u ch'ich'e ajchibu. \q1 Aneba a wäc'bon ajnic cä cuerpo tuba a matän. \q1 \v 6 Mach u ch'a'alesbet ajin jini a matän que u pulcanba. \q1 Mach u ch'a'alesbet ajin jini a matän que subbintet uc'a u tanäjobba. \q1 \v 7 Jin uc'a cäli ca'da: “Ya'anonda, cä Dios. Ajulon tuba cä chen ca' chich a wo ane uticba. \q1 Che' chich u yäle' tama ni tupu' jun ta Dios oniba”. \m \v 8 Quiranla jiq'uin cua' uc'a aj Cristo u yälbi Dios ca'da: “Mach a woli tzämsäbintiquet beq'uet. Mach a woli subbintiquet a matän de u ch'ich'e ajchibu. Mach a woli jini a matän que u pulcanba. Mach a woli jini a matän que subbintet uc'a u tanäjobba. Mach u ch'a'alesbet ajin upete ni jini, jini u yäle' ley uticba”. \v 9 De ya'i u chi segui u yäle' ca'da: “Ya'anonda cä Dios. Julon tuba cä chen ca' chich a wo ane uticba”. T'oc upete ni u yäliba, u yäle' que mach ni' utic jini u yäq'ui tä ute Dios najtäcäba. Une chich mismo u jelolesi ni u yäq'ui Dios tä ute najtäcäba. \v 10 Uc'a che' u yoli Diosba, apojqui cä pixanla tuba ajniconla seq'uen tuba une. Ni jiniba uti uc'a aj Jesucristo u yäq'ui u cuerpo de u matän Dios tonnum jinq'uin chämi tä cruz. \p \v 11 Ni palejob tuba aj Israelob u yajne upete q'uin tan ni noj ch'u'ul otot u chen ni patanob. Wa'a u bon subben u matän Dios, jini que mach u ch'ä u pa'säben u tanä untuba. \v 12 Aj Cristo tonnum u subbi Dios ump'emp'e u matän tuba ni cä tanäla. De ya'i chunwäni tu noj Dios. \v 13 Ya' jini u pitän ixta que Dios u laj pa'säben u poder jini machcatac mach yo u chänen uneba. \v 14 Uc'a t'oc jini ump'e matän que u subbi Diosba u yäq'ui paq'uin ajnic tu toja jini machcatac seq'uen tuba Diosba. \v 15 Ni Ch'u'ul Pixan u ye'benonla täcä cache' toj jini acäliba, uc'a une u yäli ca'daba: \q1 \v 16 Jinda ni cä xe cä chen t'oc unejobba cuanta numi ni q'uinob jiniba, u yäle' Cajnojala Dios: \q1 Cä xe cäq'ue' cä t'an tu pixanob, \q1 y cä xe cä tz'ibbenob cä t'an tu c'ajalin. \m \v 17 U yäli täcä ca'da: \q1 Mach uni' xon cä c'ajti'in u tanäjob \q1 y ni bajca u sätijob t'oc no'on mach uni' xon cä c'ajti'in täcä. \m \v 18 Uc'a bajca Dios u laj pa'sen tanäba, mach ni' c'änä subbintic niump'e matän tuba ni tanä. \s1 Debemos acercarnos a Dios \p \v 19 Bada jiq'uin cä lot, uc'a chämi aj Jesucristo y ancäri u ch'ich'e, äc'bintonla ochiconla sin bac'ät bajca más ch'u'ul chere uc'a Diosba. \v 20 Aj Jesucristo ni paq'uin cuxu anba u nonoj jäbbonla ni tzijib bij tuba ochiconla mero bajca an Dios bajca cä xela tä ajtäla paq'uin cuxu. Bada mach ni' an ni noc' que u mäque' cä bijila ca' ajni sänä tama ni noj ch'u'ul otot tuba mach ochic untu bajca u yajtä Dios. Une chich ni u yosenonla. Cuxu ayan une. \v 21 Ya'an untu cä no' ajnoja palela que äc'bintonla no'onla que tubalonla Dios. \v 22 Jin uc'a c'änä cä natz'änla Dios tomp'e cä c'ajalinla y cä totoj tz'onänla. Ajnic limpio cä pixanla sin que colac niump'e cua' mach utz täj c'ajalinla, y poco ajnic cä cuerpola t'oc ja' utzba. \v 23 Ajnic tomp'e cä c'ajalinla t'oc lo que cä tz'onilaba, sin que ajnic chap'e cä c'ajalinla. C'änä cä c'alin pijnanla jini Dios u yäli u xe u yäc'benonlaba, uc'a toj chich u t'an une, y u xe chich u yäq'ue'. \v 24 C'änä quiranla cache' u ch'e' cä maläc ch'o'olesan cäbala tuba cä chenla tu toja, y cä maläc yajna'tan cäbala. \v 25 Yebe u yäctan u woylan ubajob u ch'u'ul c'ajti'in Dios. No'onlaba mach cäctanla cä woylan cäbala. C'änä cä maläc äc'ben cäbala c'ajalin tuba cä chen segui cä woylan cäbala. Más c'änä cä chenla ca' jini jinq'uin quiranla cache' anatz'äjbäli q'uin tuba sujlec aj Jesucristo. \p \v 26 Si no'on cä tz'onila y cuwila caxcamba u toja, y de ya'i cä bon chen cä tanäla uc'a tä' co cä chenlaba, mach ni' an otro matän que u ch'e' subbintic Dios tuba jini tanä. \v 27 Pero jini acoliba, jin une ni mero noj bäc'täl castigo que u xe u yäq'ue' Diosba, y jini noj gran wele c'ac' que u xe u pule' jini machcatac mach yojob u chänen Diosba. \v 28 Machca u säti t'oc jini ley que Dios u yäc'bi aj Moisés u tz'ibänba, tzämsinti une sin que ch'ämbintic yajin jinq'uin ajni cha'tu uxtu u sube'. \v 29 Bada jiq'uin, tic ta' c'ajalinla cache' más c'ux ni castigo u xe tä äc'binte machcatac mach u sapä u Yajlo' Dios, ca' a wälä u xac'äjteq'ue' tä cabba, machcatac u yäle' cache' mach utz jini u ch'ich'e aj Jesucristo que äc'qui tuba u pa'säben u tanäjobba y machcatac u xiq'ue'ob ni Ch'u'ul Pixan que utz u c'ajalin t'oc no'onlaba. \v 30 Cuwila chich machca u yäli ca'da: “No'on ni machca u yäq'ue' castigo. No'on cä xe cä'ben u toje' u tanäjob”. Ca' jini u yäli Cajnojala Dios. De ya'i u yäli cha'num ca'da: “Ajnoja Dios u xe u jiran si an tu toja ni gente”. \v 31 Tä' bäc'täbi yäliconla tu c'äb ni Dios cuxuba tuba u chenon castigala. \p \v 32 C'ajti'inla jiq'uin ni q'uin a numsilaba. Jinq'uin a totaj tz'onilaba, q'uen tz'ibajtesia a bon chi sufrila, y a c'älila chich. \v 33 Tänxin caj cäräx älbintetla y bon tz'ibajtesquetla. Jinq'uin mach u cherbintet anelaba, pero a täclila chich machcatac cherbintijob ca' jini. \v 34 A ch'ämbila yajin täcä machcatac mäjquijob tä cárcel. A c'älila t'oc ch'a'aljin jinq'uin laj jajbintetla cua' a cänäntanla, uc'a a wila chich cache' ya' a cänäntanla jini más utzba tä cielo, jini que mach'an q'uin tuba xupicba. \v 35 Mach a tz'eje' abala t'oc ni a tz'onänlaba, uc'a ya' chich an ump'e noj matän mäx utzba tuba äc'bintic machcatac u totoj tz'onänba. \v 36 C'änä a c'älenla chich cua' chichca jini sin que jaq'uic ajinla, y a c'alin chenla ca' chich yo Dios utic, uc'a si a chenla ca' jiniba, a xe chich tä äc'bintela jini u yäli Dios que u xe u yäc'benetlaba. \v 37 Uc'a u t'an Dios u yäle' ca'da: \q1 Tz'ita' yo tuba tic aj Jesucristo jini u yäli Dios que u xe tä teba. \q1 Mach uxin tä jäläcnan. U xe chich tä te. \q1 \v 38 Jini machca an tu tojaba, u xe chich tä paq'uin ajtä cuxu uc'a jini u tz'onänba. \q1 Si sujlec tu patba, mach uxin u ch'a'alesan cäjin. \m Ca' jini u yäli Dios. \v 39 No'onlaba mach uxon tä sujtä täc patla tuba sätic cä pixanla. No'onlaba cä totoj tz'onanla chich tuba ajnic jäpä cä pixanla. \c 11 \s1 La fe \p \v 1 Machcatac u totoj tz'onänba, jin une ni totoj yuwi cache' u xe tä äc'binte jini u pijnanba, y totoj yuwi chich täcä cache' ayan jini mach bay to u chäne t'oc u jutba. Ca' jini ayan une ni machca u tz'onänba. \v 2 Uc'a u totoj tz'ombijob lo que u yäli Dios ni winicob oniba, jin uc'a Dios u yäli cache' utz chich u chijob. \p \v 3 Uc'a cä tz'onänla jini u yäli Diosba, cuwila chich que t'oc u t'an u chi cielo y u pancab y upete cua' chichca que ayan. Jin uc'a ni acä chänenlaba Dios u chi sin que u c'äne' niump'e cua'. Toca u yäli ajnic y ajni chich. Y jini t'an u yäliba mach u ch'ä cä chänenla. \p \v 4 Aj Abel, uc'a u c'alin tz'ombi Diosba, u subbi ump'e u matän más utz que jini u subbi Dios aj Caínba. Dios chich u sajbi jini matän, y u yäli cache' tu toja ayan. Aj Abelba chämi chich, pero t'oc lo que u chiba, ixta bada u ye'benonla cache' mäx c'änä chich cä tz'ombenla Dios. \p \v 5 Aj Enoc, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, bisinti tä cielo sin que chämic. U bon saquijob y mach u pojlijob uc'a Dios chich u bisi. Jinq'uin mach to bisintiba, Dios chich u yäli cache' mäx ch'a'a ujin uc'a aj Enoc. \v 6 Niuntu mach u ch'ä u ch'a'alesben ujin Dios si mach u tz'onä. Upete machca yo u ch'u'ul c'ajti'in Dios c'änä u tz'onän chich que ayan Dios. C'änä u tz'onän täcä cache' Dios tä' utz u c'ajalin t'oc machcatac u sacän cache' u tz'omben uneba. \p \v 7 Aj Noé u c'alin tz'ombi Dios jinq'uin Dios u worin älbi cache' u xe u chen jini mach bay to chänintiba. Jin uc'a u chi ni noj barco tuba u japän uba con to'o u ch'ocob. Cheque chich cache' niuntu pancab mach u chijob tu toja tu jut Dios ca' u chi aj Noéba. Aj Noéba Dios u yäli cache' tu toja chich ayan tu jut, uc'a u tz'oni. \p \v 8 Aj Abraham u c'alin tz'ombi Dios jinq'uin Dios u yälbi pasic bajca an. Jin uc'a u tz'oni y pasi chich sin que yuwina'tan cada u xe. Aj Abraham pasi ya'i tuba u ch'e' jini cab que Dios u yäli u xe u yäc'benba. \v 9 Aj Abraham, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, cuxli ca' untu ajnatil cab tama ni cab jini que Dios u yälbi que u xe u yäc'benba, uc'a ya'to an u yumob ni cab jini. Ya'i cuxli tama ump'e u yoc boch' de noc', y che' chich täcä aj Isaac y aj Jacob. Unejob täcä Dios u yälbijob que u xe chich u yäc'ben jini cab ca' chich u yäli u xe u yäc'ben aj Abrahamba. \v 10 Aj Abrahamba u pijnan une ni mero cab bajca an ni otote que mach uxin tä jine nuncaba, jini que Dios chich u chiba ca' chich ajni tu c'ajalin u chenba. Ni mu' cäle'daba, cielo une. \p \v 11 Ixta ix Sara, jini mach u ch'ä u mätan u tz'isaba, u mäti chich u tz'isa, uc'a une täcä u c'alin tz'ombi Dios. U päncäbesi untu u yajlo' tan u ch'upimle uc'a u tz'oni cache' toj chich u t'an jini machca u yälbi que che' u xe u chen t'oc uneba. \v 12 Jin uc'a de untu winic que atä' noxibi y mach ni' jin u q'uini u yäc'ben u tz'isa u jit'ocba, c'ac'a' q'ue'ni u natil ch'ocob ca' u q'ue'nan aj lucerojob tä cielo y ca' u q'ue'nan ji' ti' nab, que mach'an machca u chen trebe u tzique'. \p \v 13 Upete ni jinijobba laj chämijob sin que äc'binticob ni u yäli Dios u xe u yäc'benba. Mach u yäcti u tz'onänjob. U c'alin tz'onijob chich cache' u xe chich tä totoj äc'bintejob, y t'oc noj ch'a'aljin u c'alin pijnan äc'binticjob. U yälijob cache' ajnatil cabob, y ni u pancabba mach jin mero u cabob. \v 14 Uc'a upete machca u yäle' ca' jiniba u yäq'ue' tä wina'tinte cache' unejobba u nume u sacänob ni mero u cäjiba. \v 15 Si fuera u chen pensa ica jini u cäji bajca pasijobba, ajni chich cache' sujlecob tä cha'num. \v 16 Pero unejobba tä' u yolijob u pojlen ump'e u cäji más utzba, jini ya'an tä cieloba. U c'alin tz'ombijob chich Dios, jin uc'a Dios täcä t'oc ch'a'aljin u sapijob tuba ajnic de u Diosob y u cherbijob chich jini u cäji u nume u sacänobba. \p \v 17 Jinq'uin Dios u yoli u jiran si aj Abraham u totoj tz'omben u t'anba, u yälbi que u ch'e' jini u yajlo' tuba u subben de u matän. Aj Abrahamba u yoli chich ixta u tzämsen aj Isaac tuba u subben de u matän Dios, uc'a u c'alin tz'omben chich Dios. Aj Abrahamba, une ni u yälbi Dios cache' u xe u c'ac'a' q'ue'nesben u natil ch'ocobba, pero u yoli chich u subben de u matän Dios u juntul ajlo'. \v 18 Jinchichba u yajlo' aj Abraham ni u yäli Dios jinq'uin u yälbi aj Abraham ca'daba: “Aj Isaac une u xe ni mero u pap a ch'ocob”. \v 19 Aj Abraham ti tu c'ajalin y u tz'oni chich cache' Dios u cänäntan ixta jini poder tuba u tz'osen aj Isaac tan ajchämejob. Ca' jini ca' a wälä chämi chich y de ya'i Dios u sutatz'bi tä cha'num cuxu. \p \v 20 Aj Isaac täcä, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, u ch'u'ul chi aj Jacob y aj Esaú, y u yälbijob cua'tac u xe tä ajtä t'oc unejob ji'pat. \v 21 Aj Jacob, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, jinq'uin chämo u chen, u ch'u'ul chi cada juntu u ch'ocob aj José, y de ya'i u ch'u'ul c'ajti'i Dios, xälq'ueche uc'a tuyac'o u bordón. \v 22 Aj José, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, jinq'uin chämo u chen u yäli cache' u xe tä pasejob u ch'ocob aj Israel ya'i tä Egipto. U yälbijob täcä que tu pasejob u bisbenob u bäque tuba u muque'ob tan u cäji. \p \v 23 U pap y u na' aj Moisés u c'alin tz'ombijob Dios jinq'uin päncäbi aj Moisés y u chänijob cache' jini ch'oc tä' pitzi. Jin uc'a u muquíjob uxp'e mes tuba mach tzämsintic. Mach u bäc'tijob jini manda que u yäq'ui reyba cache' c'änä tzämsintic. \v 24 Aj Moisés, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, jinq'uin no'iba, mach u yoli colac tu c'äb jixic ch'oc aj Faraón. Mach u yoli u chen segui colac de u majan ch'oc, \v 25 pero u yaqui cache' más utz tz'ibajtescac nämte' t'oc u gente Dios. Mach u yoli colac bajca an jini ch'a'aljin que u yäq'ue' cherajtanä ya'i tan yotot aj Faraónba, jini ch'a'aljin tuba ump'e rato namásba. \v 26 U yäli cache' más utz tz'ibajtescac une ca' chich ni tz'ibajtesia que u xe tä äc'binte aj Cristoba, y mach ajnic tuba uneba jini noj q'uenel taq'uin tuba aj Egiptojobba, uc'a uneba seq'uen jini u xe u yäq'ue' Diosba, jin chich namás u pijnan. \v 27 Aj Moisés, uc'a u c'alin tz'ombi Dios, u yäcti Egipto. Mach u bäc'ti u cräxle ni rey. Mach sujli tu pat ni tz'ita' t'oc lo que u tz'onän, uc'a une es ca' a wälä u chänen Dios, jini niuntu mach u ch'ä u chänenba. \p \v 28 Uc'a u c'alin tz'ombi Dios, aj Moisés u yäq'ui tä tzämsinte ni ch'oc oveja tuba u matän Dios y u ch'ich'e jini ch'oc oveja u yäli que licbintic cada u ti' yototob aj Israel, uc'a tu te ni ajc'äncan ta Dios ajtzämsaj yäxch'ocba, mach u tzämsäbenob u yäxch'ocob ca' u xe u tzämsäben u yäxch'ocob aj Egiptojobba. \v 29 Aj Moisés t'oc aj Israelob, uc'a u c'alin tz'ombijob Dios, c'axijob tä tiquin cab tama ni nab u c'aba' Chächäc Nabba. Pero aj Egiptojobba, jinq'uin u yoli c'axicob täcä, sujli u yole' uba ni ja' t'oc u lot, y laj chämijob tä ja'. \p \v 30 Uc'a u c'alin tz'ombijob Dios aj Israelobba, laj jini u mäjquiba jini caj tä Jericó, cuanta u yäc'bi bueltajob u junxoyma ni caj siete día. \v 31 Ix Rahab, jini ixic u chen gana ajni t'oc ni tz'ijte'ba, uc'a u c'alin tz'ombi Dios mach tzämsinti nämte' t'oc machcatac mach u tz'ombe Diosba, uc'a une ch'inch'in u yosi tan yotot uc'a mach q'uechcacob jini machcatac c'oti u jiran cache'da an ni caj jiniba, y u japijob. \p \v 32 ¿Cua' más cä xe cäle' jiq'uin? Uc'a mach ni' an tiempo tuba cä laj tz'aycäbenetla cua'tac u chi aj Gedeón, aj Barac, aj Sansón, aj Jefté, aj David, y che' chich täcä aj Samuel y upete u yajt'anob Dios. \v 33 Uc'a u c'alin tz'ombijob Dios, u chi trebejob u chen gana jo'yanob t'oc ni nuc cajob, u chijob tu toja bajca u chi manda ni gente, äc'bintijob chich ni u yäli Dios que u xe u yäc'benobba, u chi trebe t'oc baläm uc'a mach u c'uxe'ob. \v 34 U pa'säbijob u poder c'ac' uc'a mach u pule'ob. U japi ubajob jinq'uin u xe tä tzämsintejob t'oc machit. Dios u yäc'bijob sujlec u muc' jini mach'an u muc' ajniba. Mach u bäc'tijob u chen jo'yan, u laj putz'tesijob jini ajnatil cabob que u te tuyac'ojobba. \v 35 Ixictacob cuxpesbinti u yajchämejob. Otrojob u yäcti ubajob tä c'ac'a' äc'binte t'oc te' ixta chämicob. Mach u sapi japinticob, uc'a mach u yolijob u yäctan u c'alin tz'omben Dios. Uc'a unejobba Dios chich une ni u pijnan tuba u cha'num cuxpesanob, uc'a más rete utz une. \v 36 Otrojob u c'älijob cäräx älbintic y jätz'cacob. Cächquijob täcä y äc'qui tan cárcel. \v 37 Otrojobba bon äc'bintijob t'oc ji'tun. Otrojob pa'tajquijob t'oc machit. Otrojob c'ac'a' cherbintijob cua' chichca tuba ircac si u ch'e' äc'bintic u säte' t'oc Dios, y otrojob tzämsintijob xeq'ue. Otrojobba numijob tä tentenbäji cachichcada t'oc u bucob de u pächi oveja y ajchibu. Mach u cänäntijob cua' chichca c'änä uc'ajob. Tä' lástimajob. C'ac'a' tz'ibajtesquijob. \v 38 Numijob tä putz'ajtäne bajca mach cuxu niuntu, tan yäxoma, tama nuc ch'en, y tama nuc loven cab tu näc' tz'ic. Ni winicob jiniba tä' utz une tu jut Dios, pero ni ajtz'ibajtesiajobba u yäli que mach utz ajnicob pancab. \v 39 Upete ni winicob jini que u c'alin tz'ombijob Diosba, Dios chich u yäli cache' tu toja u chijob, pero mach to laj äc'bintijob jini u yäli Dios que u xe u yäc'benobba. \v 40 Diosba ajni uc'a ump'e noj matän täc'ala más utzba, que mach äc'bintijob uneba, uc'a Diosba u yoli u yäc'benob nämte' t'oc no'onla. \c 12 \s1 Fijemos la mirada en Jesús \p \v 1 Upete ni jinijob que u c'alin tz'ombijob u t'an Diosba, u ye'benonla cache' no'onla täcä c'änä cä c'alin tz'ombenla Dios. Unejobba q'uenob, es ca' a wälä ump'e noj bucla u junxoyma de no'onla. Jin uc'a jiq'uin, cola cäctanla ni cherajtanä cachichcada u yäc'benon cä säte'laba, y upete cua' chichca que mach u yäcta cä c'alin tz'ombenla Dios, jini ca' a wälä noj cuch que mäx alba, jini mach u ch'ä cä chen ancärela t'ocba, uc'a ca' jini cä c'alin chen seguila ni bij ta Dios que u yäc'bonla badaba. \v 2 Ch'iclec cä jutla seq'uen tuyac'o aj Jesús. Une ni ajpäybij tuba machcatac u tz'onän, y une u ye'benonla cache' cä xe cä laj tz'onänla, y u tzupsen u yäc'benonla jini u yäli Dios cache' u xe u yäq'ue'ba. Aj Jesús u c'äli chich ni tz'ibajtesia tä cruz, mach u chi caso ni quisinle que u yäq'ue' ni chämo tä cruzba, uc'a uneba u c'alin pitän ni ch'a'aljin que u xe tä äc'binte tä cieloba. Badaba ya' chunwäni tu noj bajca u chen manda Dios. \p \v 3 C'änä chich a wäq'ue' ta' c'ajalinla cache' aj Jesús u c'äli upete cua' chichca mach utz que u cherbijob ajcherajtanäjob, uc'a mach jaq'uic ajinla y sujlequetla ta' pat. \v 4 Anelaba, c'änä a c'älenla chich täcä y mach a wäctan abala a chen a tanäla. A bon tz'ibajtescanla chich uc'a a tz'ombenla Dios, pero mach to tzämsintetla niuntu, ca' chich tzämsinti aj Cristo. \v 5 Anelaba a najyesila ni c'ajalin que ye'bintetla, bajca Dios u yälbenetla cache' u ch'ocobetlaba, jini u yäle' ca'daba: \q1 Cä ch'oc, mach a wäle' que mach a sapä ni c'ajalin que u yäc'benet Dios tuba a chen tu tojaba. \q1 Mach jaq'uic ajin jinq'uin u q'uejpanet. \q1 \v 6 Uc'a Cajnojala Dios, machca chichca tä' u yajna'tanba, u yäc'ben chich c'ajalin, \q1 y upete machca chichca que u yosen de u yajlo' ca' a wälä u yäc'ben chich jatz' jinq'uin u säte' t'oc une. \m \v 7 C'älenla chich cua' chichca que u cherbenetla Dios tuba u yäq'ue' a chenla tu tojaba. Dios u cherbenetla ca' jini uc'a u ch'ocobetla chich. Niuntu ajlo' mach'an que u pap mach u yäc'ben c'ajalin. \v 8 Si anelaba mach u yäc'betla c'ajalin Dios tuba a chenla tu toja ca' chich u yäc'bintejob upete bijch'oc, mach jin mero u ch'ocobetla Dios jiq'uin. Yänä a papla une. \v 9 Cä papla pancab u yäc'bonla chich c'ajalin t'oc jatz' y t'oc q'uejpaya, y cä sapila chich. ¿Cua' uc'a jiq'uin mach cä sapäla ni c'ajalin u yäq'ue' cä Papla tä cieloba tuba paq'uin cuxleconlaba? Más rete c'änä cä sapänla ni c'ajalin jini. \v 10 Jini cä papla pancabba, jinq'uin bijch'oconla toba, u yäc'benonla c'ajalin ca' chich u te tu c'ajalin uneba. Jini c'ajalin u yäc'benonla Diosba tä' c'änä chich cäc'ala tuba ajniconla más utz y mach ajnic niump'e cä tanäla, ca' chich an uneba. \v 11 Cuwila chich cache' jinq'uin mu'to cä'bintela c'ajalin t'oc jatz' mach jin niump'e ch'a'aljin uc'a c'ux cubinla une. Ji'patba, u yäq'ue' chich ump'e ch'a'aljin y u yäq'ue' ajnic tu toja upete machca u c'alin sapänba. \s1 El peligro de rechazar la voz de Dios \p \v 12 Jin uc'a c'änä ajniquetla ch'o'o t'oc ni a tz'onänlaba y mach ajniquetla ca' a wälä jini machca mach'an u muc' u c'äb tuba u t'äbsen, y mach'an u muc' yoc tuba wa'lec. \v 13 Ajnic tontz'it a bijila t'oc ni a tz'onänlaba uc'a mach u tz'eje' uba ni tz'ita' jini que mach tä' ch'o'o t'oc lo que u tz'onän. Ni jinijobba es ca' a wälä untu ajc'ol'oc que c'äyc'äyna u chen xämba y c'änä tz'äcälcac une uc'a u chen xämba utz. Jin uc'a c'änä a täclenob tuba u chenob tu toja y mach sujlecob tu pat. \p \v 14 Maläc ajnic sis a c'ajalinla t'oc upete a lotla y mach ajniquet tä buya t'oc niuntu. Ajniquetla sin niump'e a tanäla, uc'a machca t'oc u tanäba mach uxin u chänen Dios. \v 15 Cänäntan abala jiq'uin, mach me'ixto ajnic machca chichca u säte' jini matän que u yäq'ue' Diosba. Cänäntan abala, mach me'ixto ajnic machca chichca t'oc ump'e c'ajalin mach utzba, tuba u yäc'benet a säte'la y ca' jini u yäc'ben u säte' q'uenjob. Ni jinijobba es ca' a wälä u wi' ch'ajäl bänäla, que jinq'uin u weteba u pase ch'aj y u ch'a'esan täcä upete cua' chichca jini. \v 16 Mach me'ixto ajnic machca de anela de ajtz'ijte'bajob. Mach me'ixto ajnic machca de anela que u c'upän cua' chichca tuba u pancab, ca' u chi aj Esaúba. Aj Esaú yäxch'oc tuba aj Isaac, y u xe tä äc'binte ump'e u matän tä' utz une. Pero jini u xe tä äc'binteba u chombi otro t'oc ump'e cua' tä c'uxcan. \v 17 A wila chich cache' ji'pat, jinq'uin aj Esaú tä' u yoli que u ch'u'ul chen u pap, mach u ni' ch'u'ul chi, uc'a mach ni' ajni cache' u q'uexe' u c'ajalin cha'num t'oc lo que u chi. Ixta t'oc uq'ue u bon saqui cache' u q'uexe' u c'ajalin, pero mach ni' ajni cache'da. \p \v 18 Anelaba mach a natz'ila ump'e tz'ic que u ch'e' tälcanba ca' chich ni u natz'ijob aj Israelob oniba, jinq'uin Dios u yäc'bijob ni ley y u ye'i u poder. Uc'a ni tz'ic jiniba, tili noj c'ac' tuyac'o. Che' chich täcä ajni noj it'obni, mach u ni' chicti q'uin, y ajni noj gran ic' täcä. \v 19 Mach bintetla a ubin jinq'uin ustinti ni noj corneta, y ni noj t'an ca' chich u yubijob unejobba. Jini machcatac u yubijobba u cocoj c'atijob mach ni' ajnic jini t'an tuba u yubinob. \v 20 Unejob mach u ch'ä u tä' ubinob sin que mach ajnic bac'ät tuyac'ojob. Dios u yäli que mach utz tälcac ni tz'ic jini, y si ixta untu anima täcä t'äbic tu pam ni tz'ic jiniba, c'änä tzämsintic t'oc ji'tun o xec'cac. Jin uc'a u bäc'tijob une. \v 21 An chich u noj bac'ätib jini u chänijob oniba, uc'a ixta aj Moisés täcä u yäli ca'da: “Tä' bäc'ton ixta chicchicnalon”. \p \v 22 Pero jini a'bintet anelaba, ajniquetla t'oc ni Dios cuxuba, jini que ya'an t'oc u noj q'uenel ángelojobba. Ni Dios jiniba ya'an tä cielo, jini ca' a wälä noj tz'ic tä Siónba, y ca' a wälä noj caj tä Jerusalén. \v 23 Äc'bintetla ajniquetla nämte' t'oc upete u ch'ocob Dios, jini ya' tz'ibijtac u c'aba'job tä cieloba. Äc'bintetla ajniquetla bajca an ni Dios, jini ajmanda tuba upeteba. Äc'bintetla ajniquetla bajca an u pixanob jini ya'anob chich tu tojaba, jini äc'binti chich ni u yäli Dios u xe u yäc'benba. \v 24 Äc'bintet ajniquetla t'oc aj Jesús, jini ajnumsajt'an tuba ni tzijib t'an que u yäli Diosba. Une ni tzämsinti tä cruz. Ancäri u ch'ich'e uc'a u toje' cä tanäla. Ca' jini u ch'ich'e aj Cristo más u chen vale que u ch'ich'e aj Abel. Uc'a bajca tzämsinti aj Abel, quiranla cache' Dios u yäc'bi u toje' machca u tzämsi. Pero uc'a chämi aj Cristo, quiranla cache' Dios u chen perdona machca u tz'onän. \p \v 25 Iranla, mach a wäle'la que mach uxet u sapänla u t'an ni machca u pecänetlaba. Uc'a si mach u chi trebe u japän ubajob jini aj Israelob que mach u sapijob ni c'ajalin que äc'bintijob wida pancabba, ¿cache'da jiq'uin u ch'e' cä japän cäbala no'onlaba si mach cä sapäla ni c'ajalin u te ixta tä cielo tuba äc'binticonlaba? \v 26 Jinq'uin Dios u chi t'an ajniba, u niqui u pancab. Badaba u worin älbonla ca'da: “Acä xe cä nicän otro umpetz' tä cha'num u pancab, y mach sec' u pancab, ixta cielo täcä cä xe cä nicän”. \v 27 Jinq'uin u yäli que u xe u nicän u pancab otro umpetz' tä cha'numba, yo u yäle' une cache' u xe tä c'ote q'uin ta pa'sintic upete jini cua' chichca que u ch'e' niquinticba, jini uti t'oc c'äbiba, uc'a paq'uin colac jini mach u nicä ubaba. \v 28 Jini cab bajca cä xe tä paq'uin cuxtäla que u yäc'bonla Diosba, bajca u chen manda uneba, mach u ch'ä niquintic une. Diosba paq'uin Ajnoja une. Jin uc'a c'änä cälbenla Dios que uc'adios u chi. C'änä cä c'alin ch'u'ul c'ajti'inla ca' chich yo uneba. Sec' t'oc Dios ajnic cä c'ajalinla sin que cä susuc chen cäbala t'oc. \v 29 Uc'a cä Dioslaba u xe u laj tzupsen ni mach utzba, ca' chich ump'e noj c'ac' u laj pule' upete cua' chichca mach utzba. \c 13 \s1 Cómo agradar a Dios \p \v 1 Mach a wäctan a maläc yajna'tan abala, anela que a tz'ombenla aj Cristoba. \v 2 Mach a najyesanla cache' c'änä a c'alin osenla tan a wototla machca chichca que u tz'omben u t'an Dios. Ca' jini u chijob oni, ixta ángelojob ta Dios u yosijob tan yotot. Jinq'uin u yosijobba, mach yuwina'tijob si u ángelo Dios. \p \v 3 C'ajti'inla jini machcatac mäcä presoba. Ch'ämbenla yajin, ca' a wälä anela täcä ya' mäcäletla. Ch'ämbenla yajin machcatac u tz'ibajtescanob, ca' a wälä anela täcä mu' a cherbintela ca' jini, uc'a anela täcä ya'to anetla pancab. \p \v 4 Utz chich lotojaquetla, y c'änä a cänäntan abala, y mach a chen niump'e cua' tuba a wäq'ue'la pasic a quisinla. Dios chich u xe u chen castiga upetejob machca mach u lotojajob y ayanob ca' a wälä lotojobba, y jini machcatac u sacän u tz'ijte'ba. \p \v 5 Mach a c'upänla tuba ajnic más a taq'uin. Ajniquetla ch'a'a ajinla t'oc lo que a cänäntanla badaba. Uc'a Dios u yäli ca'da: “Mach uxon cä waläctanet y mach uxon cäctanet a juntuma”. \v 6 Uc'a Dios u yälbenonla ca' jini, cuwila cache' toj chich täcä jinq'uin cäle'la ca'da: \q1 Cajnojala Dios une ni cajtäclaya. \q1 Mach uxon cä bäc'tan ni tz'ita' cua' chichca jini que yo u cherbenon winic. \p \v 7 C'ajti'inla machcatac u ye'betla u t'an Dios. Tic ta' c'ajalinla cache'da u c'alin tzupsi u patan pancab, jini u yäc'bi Dios u chenobba. C'alin tz'onänla ca' chich u tz'onijob unejobba. \p \v 8 Aj Jesucristo mach u q'uexe' uba cache'da an une. Ca' chich an äc'bi, che' chich an bada, y che' chich paq'uin an upete q'uin. \v 9 Mach a wäctan aba tä sucpequinte t'oc cua' chichca que u päpä' ye'can que mach jin tu tojaba, jini mach bay a ubilaba. Dios ni machca u yäq'ue' ajnic tu toja cä pixanla, uc'a tä' utz u c'ajalin t'oc no'onla. Mach jin cherajbuc'a que u yäq'ue' ajnic tu toja cä pixanla, uc'a machcatac u chi ca' jiniba, mach u chijob niump'e cua'. \p \v 10 Cä cänäntanla ump'e cä altala, pero mach jin ca' ni alta u cänäntijob ni palejob taj Israelob oniba. Unejobba mach u ch'ä u c'uxe'ob ni matän ta Dios que äc'qui tu pam ni alta täc'ala. \v 11 Uc'a ni noj ajnoja pale taj Israelobba jinq'uin u subben ni anima tuba u matän Dios uc'a ni tanäba, sec' u ch'ich'e u ch'ämben tuba u bisan tama ch'uj, y u cuerpo ni anima jiniba u bisinte ta pulcac tu pat caj. \v 12 Aj Jesús täcä bisinti tu pat caj Jerusalén tuba tzämsintic y ancäri u ch'ich'e tuba u pa'sen cä tanäla uc'a ca' jini ajniconla seq'uen tuba Dios. \v 13 C'änä chich ajniconla t'oc aj Jesús jiq'uin, ca' a wälä cä xela täcä pat caj bajca tzämsinti, mach jaq'uic cäjinla jiq'uin cä ch'e'la ni xic'om ca' chich äc'binti uneba. \v 14 Uc'a mach paq'uin an wida cä cäjila. No'onlaba cä c'alin pitänla jini cä cäjila que ya'to u xe tä ajtäba. \v 15 Jin uc'a jiq'uin c'änä cä paq'uin subbenla u matän Dios tu c'aba' aj Jesucristo. Jini matän cä subbenlaba, jinda une: Cä ch'u'ul c'ajti'benla u c'aba' Dios t'oc cä ti'la y cälbenla que uc'adios u chi por no'onla. \v 16 Mach a wäctanla a chenla tu toja y a maläc täclen a lotla. Jinda une ni matän que tä' yoba Dios cherbintic. \p \v 17 Tz'ombenla u t'an machcatac u ye'benetla u t'an Dios, äctan u chenet mandala. Unejob mach u yäcta u paq'uin iran cua' c'änä uc'a a pixanla, uc'a unejob täcä c'änä u yälben Dios cua'tac u chijob tuba u yäc'benet a japän abala. Tz'ombenla, uc'a u ch'e' u chenob ni patan jini t'oc ch'a'aljin y mach t'oc jaq'uinle. Si u chenob t'oc jaq'uinleba, jini u chenobba mach u täcletla ni tz'ita' t'oc ni a tz'onänlaba. \p \v 18 C'atbenla Dios por no'on t'ocob. Totoj cuwi chich t'ocob cache' täj c'ajalin t'ocob mach'an niump'e cua' que u yäle' que mach acä chi t'ocob utz. Jin ni tä' coba, cä chen t'ocob upete tu toja. \v 19 Tä' coba a totoj c'atbenla Dios por no'on uc'a seb ajnic cache' sujlecon bajca anetla. \s1 Bendición y saludos finales \p \v 20 Dios chich u yäq'ue' ajnic ch'ijcab cä c'ajalinla. Une chich u cuxpesi tan ajchämejob ni Cajnojala aj Jesucristo, jini mero Cajcänänyala que u paq'uin cänäntanonla, ca' chich ajcänän oveja u cänäntan u yanimajob. Ochi de Cajcänänyala uc'a ancäri u ch'ich'e tuba tz'äctac tä ute ni tzijib t'an que u yäq'ui Diosba, que mach uni' xin tä xupoba. \v 21 Co que jinchichba Dios u yäc'benet a c'ajalinla tuba a chenla upete cua' chichca utz ca' chich yo Dios uticba. Co que Dios u yäc'benet a chenla tu toja uc'a ajniquetla utz tu jut une. Aj Jesucristo ni machca u xe u ye'benetla a chenla ca' jini. Une jiq'uin ni c'änä paq'uin ch'u'ul c'ajti'cac sin que äctintic tä ch'u'ul c'ajti'can. Che' chich utic. \p \v 22 Anela hermanos tä' co que a c'alin äq'ue' a chiquinla a ubinla ni c'ajalin cä tz'ibbetladaba, uc'a mäx tz'ita' une cä tz'ibbetla. \v 23 Cälbenetla uc'a a wina'tanla cache' cä lotla aj Timoteo mach ni' an preso. Si tic ica seb bajca anon, nämte' cä xe t'oc cä chänenetla. \p \v 24 Äc'benla u c'aba' Dios upete a wajnojalaba, y upete machcatac an t'oc Dios. Machcatac u tz'onänjob tä Italia u täscäbenetla u c'aba' Dios. \p \v 25 Ajnic utz u c'ajalin Dios t'oc apetela. Che' chich ajnic.