\id GAL \h GÁLATAS \toc1 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS GÁLATAS \toc2 GÁLATAS \toc3 Gá. \mt2 LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS \mt1 GÁLATAS \c 1 \s1 Pablo escribe a las iglesias de Galacia \p \v 1 No'on aj Pablojon apóstoljon. Aj Jesucristo chich y cä Papla Dios, jini cä Papla que u cuxpesi aj Jesucristo tan ajchämeba, u yäc'bon xicon cä tz'aycun u t'an. Mach jin winic u yacon ni u täscon tuba cä chen ni patan jini. \v 2 No'on y upete ni quermanola que ya'anob wida t'oc no'on cä täscäbenetla ni junda anela que a tz'ombenla Dios ya'i tä Galacia. \v 3 Co que cä Papla Dios y Cajnojala aj Jesucristo u bon ch'u'ul chenetla y u yäc'benetla que ajniquetla utz. \v 4 Aj Jesucristo chich u yäq'ui uba tä chämo tä cruz tuba u toje' ni cä tanäla y tuba u japänonla t'oc ni cherajtanä pancab, uc'a che' chich u yoli cä Papla Dios que u chen ca' jini. \v 5 ¡Paq'uin ch'u'ul c'ajti'cac Dios, sin que äctintic tä ch'u'ul c'ajti'can! Che' chich utic. \s1 No hay otro mensaje de salvación \p \v 6 Cua' ti uc'a che' a chenla ca' jini, mäx seb mu' a wäctanla a tz'ombenla Dios tuba a sapänla otros päpä' t'an. Jini Dios a wäctanlaba jin une ni machca u yaquetla uc'a lo que u chi aj Cristo por anela. \v 7 Mach'an otro t'an ta Dios. Lo que u chen pasaba, tulaj ayan machca u jobän a c'ajalinla y mach u totoj ye'e u t'an aj Cristo, jini utzba t'an que u yäle' cache'da u ch'e' a japän abala. \v 8 Choco ajnic machca chichca que u ye'benetla otra manera tuba a japän abala, y mach uc'a a tz'onänla aj Cristo, ca' chich cä ye'betlaba. Choco ajnic, mach u che caxcone, si no'on, o si untu ángelo que ya' tic tä cielo. \v 9 Ca' chich cälbetla najtäcä, cä sujtä cä cha'num älbenetla: Si ajnic machca chichca u ye'benetla otra manera tuba a japän abala, y mach ca' ni a tz'onilaba, choco ajnic machca u chen ca' jini. \p \v 10 Jinq'uin cäle' ca' jini, ¿a wäle'la quira cache' no'on mu' cä chen lo que yo winic, o mu' cä chen lo que yo Dios? Si no'on mu' cä chen lo que yo winic, mach jin ajpatanon jiq'uin tuba aj Cristo. \s1 Cómo llegó Pablo a ser apóstol \p \v 11 C'ajti'inla, hermanos, cache' jini t'an cä ye'betla tuba a japän abalaba mach jin u t'an winic. \v 12 Mach jin winic u ye'bon; mach u ye'bon niuntu pancab. Aj Jesucristo mismo u ye'bon. \p \v 13 A wila chich cache'da cä chi najtäcä, jinq'uin mu'to cä tz'onän lo que u tz'onän aj judíosob. A wila chich cache' cä c'ac'a' tz'ibajtesijob machcatac u tz'omben u t'an Dios, ixta coli cä laj tzupsenob. \v 14 No'on más cä c'alin cäni que otros cä lotob que ton tä ch'ije t'ocba jini que u tz'onänob aj judíosobba, uc'a mäx ch'o'olon ajni cä chen upete jini u yäle' utic cä najtäcäl noxi'papobba. \v 15 Pero Dios u yacon jinq'uin mach to upäncäbon. U japon uc'a tä' utz u c'ajalin t'oc no'on. \v 16 U chi ca' chich u yoli uneba u chen jinq'uin u täsqui u Yajlo' tuba cä chänen, y tuba cä tz'aycäben u t'an bajca an ni gente que mach jin aj judíosobba. Jinq'uin u chon pasa ca'da, mach xon cä c'atben u yäc'benon c'ajalin niuntu. \v 17 Y mach xon tä Jerusalén bajca anob jini que ochijob de u yajc'äncanob Dios más najtäcä que no'onba. En lugar cä chen ca' jini, tätz'ä bixon tama ni cab tä Arabia tuba cä cäne' más cache'da an aj Cristo, y ji'pat sujlon tä Damasco. \p \v 18 Uxp'e año ji'pat que cä tz'ombi u t'an Dios, bixon tä Jerusalén tuba cä chen conoce aj Pedro. Jäläcnon ya' jini t'oc une quince días. \v 19 Pero mach cä chäni niuntu otro u yajc'äncanob Dios, sec' aj Jacobo, u jitz'in Cajnojala. \v 20 Cä totoj älbenetla tu jut Dios que upete ni cä tz'ibbenetlaba toj chich une, y mach jin jop'ojti'. \p \v 21 Ji'pat, bixon tama ni cab tä Siria y tä Cilicia. \v 22 Ni hermanojob tuba ni ch'uj bajca u c'ajti'can aj Cristo, ni ya'anob tama ni cab tä Judeaba, mach u chon conocejob. \v 23 Seq'uen u yubijob u yälcan de no'on ca'da: “Jini winic que mäx u tz'ibajtesanonla ajniba, bada u nume u tz'aycun cache' c'änä tz'ombintic u t'an aj Jesucristo, jinchichba t'an que mach u yoli tz'onintic ni tz'ita'ba”. \v 24 Y ca' jini u ch'u'ul c'ajti'ijob Dios uc'a lo que u chi Dios por no'on. \c 2 \s1 Los otros apóstoles aceptan a Pablo \p \v 1 Catorce año ji'pat, bixon cha'num tä Jerusalén nämte' t'oc aj Bernabé, y bixi aj Tito täc pat t'ocob. \v 2 Bixon ya'i uc'a Dios chich u yäc'bon cuwina'tan tan cä c'ajalin que c'änä xicon. Ya' jini tä Jerusalén cä motli cäba t'ocob seq'uen t'oc ajt'äbälajob tuba cä tz'aycäbenob cache'da mu' cä tz'aycun bajca an ni gente que mach jin aj judíosobba cua' u chi aj Cristo tuba u japänonla. Cä chi ca' jini uc'a mach coli sätic jini patan cä chi y jini que mu' cä chen t'oc u t'an Dios. \v 3 Yäli utz tu c'ajalinob, y mach u cocoj c'atijob täcä utic circuncisa aj Tito, aunque ajni machca u yoli utic, uc'a une mach jin aj judío. \v 4 Toj chich, algunos hermanos que mach u totoj tz'onä, mucul ochijob bajca anon t'ocob. Ni jinijob u yolijob que utic circuncisa aj Tito. Ochijob u ch'ucänon t'ocob tuba u chänenob cache'da cä tz'eje' cäbala t'oc cua' u chenob aj judíosob uc'a tomp'e anonla t'oc aj Cristo, y tuba u yäc'benon cä chen ca' chich u chenob une. \v 5 Pero ni tz'ita' mach u chi trebejob u jäcsen cä c'ajalin t'ocob, uc'a lo que coli t'ocob, que anela a chen segui a tz'onänla tu toja cache' a japän abala. \p \v 6 Ni ajt'äbälajob jini mach u yäc'bonob cä chen niump'e cua' tzijibba. Mach u che t'oc no'on si unejob es ajt'äbäla. Diosba mach u yänäl chäne niuntu. \v 7 En lugar de u yälbenonjob que mach utz lo que cä chen, unejob mismo ti tu c'ajalin cache' Dios chich une u yäc'bon cä chen ni patanda tuba cä tz'aycäben u t'an jini que mach jin aj judíosobba, ca' chich aj Pedro Dios u yäc'bi u tz'aycäben u t'an tama aj judíosob. \v 8 Jinchichba Dios que u täsqui aj Pedro u tz'aycäben u t'an tama aj judíosob, u täscon täcä tuba cä tz'aycäben u t'an tama ni gente que mach jin aj judíosobba. \p \v 9 Jin uc'a aj Jacobo y aj Pedro y aj Juan, jini mero ajt'äbälajobba, ti tu c'ajalinob cache' Dios chich u yäc'bon ni cä patanda, y u q'uechi cä c'äb y u c'äb aj Bernabé, tuba chänintic cache' no'on t'ocob ajc'äncanon chich t'ocob tuba Dios ca' chich unejob. Tubajob une utz ayan chich que no'on t'ocob cä tz'aycun t'ocob u t'an Dios tama ni gente que mach jin aj judíosobba, y unejobba u chen segui u tz'aycunob u t'an Dios bajca an aj judíosob. \v 10 Jinda namás u yälbonob que cä paq'uin täclen t'ocob ni pobrejilba, y jin chich tä' co cä c'alin chen t'ocob ixta bada. \s1 Pablo reprende a Pedro en Antioquía \p \v 11 Jinq'uin aj Pedro c'oti tama ni noj caj tä Antioquía, tu jut cä q'uejpi, uc'a mach utz cua' mu' u chen. \v 12 Najtäcäba aj Pedro nämte' u c'uxnan t'oc ni mach jin aj judíosobba, ixta ump'e q'uin jinq'uin tulaj c'otijob machcatac ti bajca an aj Jacobo. De ya'i cayi u tz'eje' uba t'oc ni mach jin aj judíosobba y u yäcti c'uxnac t'oc, uc'a bäc'ti mach xic jini circuncisa'ojob u jule' ubajob tuyac'o. \v 13 Che' chich täcä ni otros aj judíosob que u tz'omben u t'an Dios, u täq'ui u chenob ca' chich u chen aj Pedro, aunque yuwijob que mach utz u chenob ca' jini. Ixta aj Bernabé täcä ca' jini u chi. \v 14 Jinq'uin cä chäni no'on cache' mach u totoj chejob tu toja ca' chich u ye'e' u t'an Dios, jini u ye'e' cache' cä japän cäbalaba, cälbi aj Pedro tu jut upete hermanosjob ca'da: “Ane, que aj judíoset, y a chen ca' chich u chen jini que mach jin aj judíosob, ¿can uc'a a wo jiq'uin a cocoj äc'ben u chenob ca' chich u chen aj judíosob jini que mach jin aj judíosobba?” \s1 Los judíos, igual que todos, son salvados por fe \p \v 15 No'onla päncäbonla de aj judíos, y mach jin mero ajcherajtanäjonla ca' ni gente que mach jin aj judíosobba. \v 16 Badaba que cä tz'ombila u t'an Dios, cuwila chich cache' Dios mach u sapä niuntu uc'a u c'alin chen ca' chich u yäle' ni ley que u yäc'bonla aj Moisésba. Dios u sapänonla uc'a cä tz'onänla namás aj Jesucristo. Jin uc'a no'onla täcä cä tz'ombenla aj Jesucristo, uc'a si cä totoj tz'onänla, Dios u sapänonla, y mach uc'a cä chenla ca' chich u yäle' ni ley taj Moisés, uc'a niuntu mach u che trebe u c'alin chen ca' chich u yäle' ni ley utic, tuba u sapän Dios. \p \v 17 Si no'onla co que Dios u sapänonla uc'a cä tz'ombenla aj Cristo, y ca' jini u chectan cache' ajcherajtanäjonla täcä, ¿a wäle'la quira cache' aj Cristo une ni machca u yäc'benon cä chen cä tanäla? Mach une. \v 18 Si no'on sujlecon cä'benet a chenla lo que cäli que mach utz a chenla, entonces es ajcherajtanäjon chich. \v 19 Mach cä che trebe cä laj chen ca' chich u yäle' ni ley. Jin uc'a mach cä che trebe cä japän cäba ca' jini. Jinchichba ley ta Dios u ye'bon cache' aj Cristo ni machca u japänonla y ca' jini cä chen lo que yo Dios cä chen. \v 20 Jinq'uin chämi aj Cristo, ca' a wälä no'on chämon tä cruz nämte' t'oc. Jin uc'a ca' a wälä no'on mach ni' cuxulon. Aj Cristo une ni cuxu täjcac'o. Bajca cuxulon wida pancab, cuxulon uc'a cä tz'omben u Yajlo' Dios, jini que mäx u yajna'tanon ixta u yäq'ui uba tä chämo por no'onba. \v 21 Mach co cäle' que mach utz lo que u chi Dios por no'onla. Si fuera cä chen trebela cä c'alin chenla upete lo que u yäle' ni ley tuba u sapänonla Dios, mach ajni cua' uc'a jiq'uin chämic aj Cristo. \c 3 \s1 La ley o la fe \p \v 1 ¡Ajsinc'ajalinetla ixca, hermanos gálatas! ¿Caxcone u tz'a'ta'etla tuba mach a ni' tz'onänla ni totoj t'an ta Dios? Jinq'uin cä tz'aycäbetla u t'an Dios, cä totoj älbetla chich cache' aj Jesucristo une ni chämi por anela. \v 2 Älbenonla jiq'uin jinda: ¿Jaqui quira ta'wac'ola ni Ch'u'ul Pixan uc'a a chila ca' chich u yäle' ni ley taj Moisés? Mach une. Jaqui ta'wac'ola uc'a a tz'ombenla aj Jesucristo. \v 3 ¿Can uc'a jiq'uin asujletla mero ajsinc'ajalin? Si por u poder ni Ch'u'ul Pixan a japi abala, mach'an cua' uc'a jiq'uin a wäle'la que mach ni' c'änä ni Ch'u'ul Pixan tuba a chenla tu toja. \v 4 Mäx q'uen tz'ibajtesia a'äc'bintetla uc'a a tz'onila, pero upete ni jini mach u chi vale niump'e cua'. Utzica si mach ca' jini. \v 5 Jinq'uin Dios u yäc'benetla u Ch'u'ul Pixan, y u chen cua' chichca que mach bay chäninti bajca anetla que mach u ch'ä u chen niuntu winic, ¿can uc'a a wäle'la que u chen ca' jini? ¿Uc'a quira a chenla upete lo que u yäle' ni ley? Mach une. U chen uc'a a tz'ombenla aj Jesucristo. \p \v 6 Quiranla jiq'uin cua' u chi pasa t'oc aj Abraham. Aj Abraham u tz'ombi Dios, y Dios chich u sapi uc'a u tz'oni. \v 7 Jin uc'a c'änä a wina'tanla cache' ni mero u ch'ocob aj Abrahamba, jin une ni machcatac u tz'onän aj Jesucristoba. \v 8 U t'an Dios u yäli desde chäcäl najtäcä cache' jini gente que mach jin aj judíosobba, Dios u xe u sapänob uc'a u tz'onän aj Jesucristo. Che' chich worin älbinti aj Abraham desde chäcäl najtäcä, jini älbinti ca'daba: “Cä xe cä ch'u'ul chen upete a'ajtäjob pancab si u tz'ombenon ca' chich a tz'ombenon ane”. \v 9 Jin uc'a jiq'uin, upete machcatac u tz'omben Dios ca' chich u tz'oni aj Abraham, Dios chich u ch'u'ul chen. \p \v 10 Jini machcatac u yäle'ob que u japän ubajob uc'a u tz'omben ni ley taj Moisés, choco ayanob. Uc'a u t'an Dios u yäle' ca'da: “Upete machcatac mach u laj che cumpli upete lo que u yäle' ni ley, choco ayanob”. \v 11 Totoj cuwila chich que niuntu mach u ch'ä u chen upete lo que u yäle' ni ley tuba ajnic tu toja t'oc Dios. U t'an chich Dios u yäle' ca'da: “Dios u xe u yäc'ben paq'uin cuxlec machcatac ayan tu toja t'oc uc'a ni u tz'onänba”. \v 12 Ni ley taj Moisésba mach u yälä si sec' a tz'onän tuba a japän aba. U yäle' une ca'da: “Machca u chen cumpli upete jinda, u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec”. \p \v 13 Aj Cristo une machca u japonla t'oc ni castigo que u yäc'benonla ni ley jinq'uin cä säte'la t'oc. Une chich u ch'i ni castigo jini en lugar de no'onla, uc'a u yäle' ni u t'an Dios ca'da: “Choco chich upete machca u tzämsinte ch'uycächä tuyac'o te'”. \v 14 U chi pasa ca' jini uc'a ajnic cache'da u yäc'ben Dios ni gente que mach jin aj judíosob jini lo que Dios u yälbi aj Abraham que u xe u yäc'ben upete machcatac u tz'onän aj Cristo, y tuba u yäc'benonla täcä cäpetela jini Ch'u'ul Pixan que u yäli u xe u yäq'ue'ba, si cä totoj tz'onänlaba. \s1 La ley y la promesa \p \v 15 Hermanos, cä xe cälbenetla cache'da u chen untu winic pancab, uc'a tic ta' c'ajalinla cache' u chen Dios täcä. Jinq'uin untu winic u yäle' que u xe u chen cua' chichca jini, u chen ump'e jun t'oc u c'aba' uc'a chänintic cache' toj chich. Y si u chi ni jun jini, niuntu mach u ch'ä u yäle' que mach ni' utic, y niuntu mach u ch'ä u yäle' que c'änä utic más de lo que tz'ibi ayan. \v 16 Y Diosba u yälbi aj Abraham cua' u xe u chen t'oc untu u natil ch'oc. U t'an Dios mach u yälä si u xe u chen t'oc “u natil ch'ocob” aj Abraham. Lo que u yäle'ba: “t'oc untu a natil ch'oc”. Ni jiniba, aj Cristo une. \v 17 Ni cäle'ba, jinda une: Dios u yälbi aj Abraham cua' u xe u chen, y u ye'bi cache' totojtoj que u xe u chen. Aj Moisésba u yäq'ui ni ley cuatrocientos treinta años ji'pat. Jin uc'a ni ley jini mach u ch'ä u yäle' que mach toj lo que Dios u yäli que u xe u chen, y mach u ch'ä u yäq'ue' que mach tz'onintic. \v 18 Si lo que Dios u yäc'benonla, u yäc'benonla uc'a cä tz'ombenla ni ley taj Moisés, mach jin jiq'uin ni matän que Dios u yäli que u xe u yäc'ben aj Abrahamba. Pero Diosba u totoj äli chich que jini u xe u yäc'ben aj Abrahamba es matän chich une. \p \v 19 ¿Cua' tuba äc'qui jiq'uin ni ley taj Moisés? Ni ley taj Moisés äc'qui tuba u ye'e' camba mach utz utic. Ni jini u xe tä ajtä ixta que tic aj Cristo, jini que Dios u yäli que u xe u täscunba. Ni leyba, Dios u yäc'bi ángelojob tuba u numsäben aj Moisés, y aj Moisés u numsäbi ni gente. \v 20 Jinq'uin Dios u yälbi aj Abraham cua' u xe u chen, mach c'änäli niuntu tuba u numsäben u t'an. Diosba es untuntu, y une chich mismo u yälbi cua' u xe u chen. \s1 El propósito de la ley \p \v 21 ¿A wäle'la quira que Dios mach uni' xin u chen lo que u yäli uc'a u yäq'ui ni ley taj Moisés? U xe chich u chen Dios lo que u yäli. Si u ch'e'ica cä japän cäbala uc'a cä chenla ca' chich u yäle' ump'e ley, y ca' jini paq'uin cuxleconla, machica ni' c'änä u chen Dios otra manera tuba cä japän cäbala. \v 22 U t'an Diosba u yälbenonla cache' niuntu mach u ch'ä u laj chen cumpli cua' u yäle' ni ley tuba u japän uba, y upetejob an u tanä, uc'a ca' jini machcatac u tz'onän namás aj Jesucristo, u xe chich tä äc'binte lo que Dios u yäli u xe u yäq'ue'ba. \p \v 23 Jinq'uin mach to jul tu pancab aj Jesucristo, tu manda chich ni ley ajnonla, ixta que c'oti jini q'uin tuba chectac cache' cä japän cäbala uc'a cä tz'onänla aj Jesucristo. \v 24 Ni ley jiq'uin äc'bintonla ca' a wälä untu ajye'bij täc'ala, ixta que julic aj Cristo, uc'a ji'pat que julicba, Dios u sapänonla uc'a cä tz'ombenla aj Cristo. \v 25 Bada jiq'uin que ajuli aj Cristo tuba cä tz'onänla, mach ni' anonla tu manda ni ley. \p \v 26 Uc'a cä tz'onänla aj Cristo, u ch'ocobonla chich Dios, uc'a tubalonla chich aj Cristo. \v 27 Uc'a apetela que c'abletla uc'a a tz'ombila aj Cristo, sujletla chich ca' chich yo aj Cristo ajniquetla. \v 28 Mach u che t'oc Dios si aj judíojetla o si aj griegojetla, si t'oc a yumla o si mach'an a yumla, si winic o si ixic. Uc'a si tubaletla aj Cristoba, igualetla chich apetela. \v 29 Si tubaletla chich aj Cristo, tu jut Dios es u ch'ocobetla chich aj Abraham, y ca' jini u xe chich u yäc'benetla Dios lo que u yäli u xe u yäc'benetla. \c 4 \p \v 1 Lo que co cäle'ba, jinda une: Jinq'uin untu ajlo' p'i' to, si chämic u pap mach to uyäc'binti lo que u pap u yäli u xe u yäc'ben. Tuba chich upete lo que u pap u yäli u xe u yäc'ben, pero si p'i' to, mach to uyäc'binti y u colan ca' ajpatan tuba otro. \v 2 C'änä ajnic tu c'äb otro tuba u tz'isen, y u yäc'ben lo que c'änä uc'a ixta c'otic q'uin u laj ch'e' lo que u pap u xe u yäc'ben. \v 3 Ca' jini ajnonla t'oc Dios, jinq'uin mach to jul aj Cristo. Tu manda chich ni ley ajnonla tuba cä chenla lo que u yäc'benon cä chenla. \v 4 De ya'i jinq'uin c'oti q'uin tuba u yäc'benonla Dios lo que u xe u yäc'benonla, Dios u täsqui u Yajlo', tuba päncäbac ca' winic; y ajni de untu mero aj judío täcä tuba u chen ca' chich u yäle' ni ley. \v 5 Juli ca' jini tuba u japänonla tu manda ni ley, uc'a u sapänonla Dios ca' chich mero u ch'ocobonla. \p \v 6 Uc'a chectac cache' mero u ch'ocobetla Dios, Dios u täsqui u Ch'u'ul Pixan tuba ajnic ta' pixanla. Jinchichba Ch'u'ul Pixan que ya'an täjcac'ola u yälben Dios ca'da: “Cä Papet”. \v 7 Jin uc'a jiq'uin, anelaba mero u ch'ocobetla chich Dios. Mach ni' jin ca' ajpatanetla t'oc a yumla. Como u ch'ocobetla Diosba, u xe chich u yäc'benetla lo que u yäli u xe u yäq'ue' uc'a lo que u chi aj Cristo por no'onla. \s1 Pablo se preocupa por los creyentes \p \v 8 Jinq'uin mach to anetla t'oc Dios, tu manda chich ajnetla jini päpä' diosob que mach jin mero Diosba. \v 9 Badaba anela a sapila Dios, o mejor cäle' que Dios u sapetla. ¿Can uc'a jiq'uin a wo sujlequetla a chenla tä cha'num ca' chich a chila najtäcäba, jini que mach u che trebe ni tz'ita' u japänonlaba? \v 10 Uc'a anelaba a täq'ui a cänäntanla cua' chichca q'uin que u cänäntanob aj judíosobba, cua' chichca mes, cua' chichca päpä' q'uin ch'uj, y q'uin ch'uj tuba tzib año. \v 11 Tä' acä chen pensa que jini cä patan que cä chi bajca anetla mach uxin u chen servi ni tz'ita'. \p \v 12 Hermanos, chenla ca' chich cä chen no'on, uc'a no'on mach cäcta cä chen ca' chich co que a chenla. Mach cä ni' che upete jini u yäle' utic aj judíosob. Mach a cherbon niump'e cua' que mach utz. \v 13 A wila chich cache'da c'oton chäcäl najtäcä ya' jini tuba cä tz'aycäbenetla u t'an Dios tuba a japän abala. Jäläcnon ya' jini uc'a c'ojolon. \v 14 Jini yaj que cä cänäntiba tä' xilaw une, pero anelaba mach a xic'onla y mach a wälila si mach a ubinla cä t'an. Lo que a chilaba, a wosonla chich como si fuera untu ángelojon ta Dios, o como si fuera aj Jesucristojon. \v 15 ¿Cada axi jiq'uin ni ch'a'aljin que a cänäntila jimba q'uinob jini? No'on mismo cäle' que si fuera no'on u chon falta unxim cä jut jinq'uin, ixta a pa'sila ica unxim a jutla tuba a wäc'benon, si fuera u ch'e' a chenla ca' jini. \v 16 Badaba jiq'uin, ¿mach quira ni' a wo a bisan bij t'oc no'on uc'a xon cälbenetla tu toja? \p \v 17 Ni gente jini tä' yo que a bisanla bij t'oc, pero mach uc'a u täclenetla. Lo que yojob uneba, es a tz'eje' abala t'oc no'on tuba a bisanla bij sec' t'oc unejob. \v 18 Utz chich si ajnic machca u bisan bij t'oc anela, pero si utz u c'ajalin tuba u täclenetla, y tuba u paq'uin täclenetla, mach sec' jinq'uin ya'anon t'oc anela. \v 19 Hermanos, anela que no'on cä ye'betla u t'an Dios, mäx u ch'ocoman cä pixan cha'num por anela ca' chich untu ixic u ch'ocoman u pixan jinq'uin u c'ojpan t'oc u bijch'oc. U chen segui tä ch'ocoman cä pixan ixta que quiran que ajniquetla mero tu manda aj Cristo. \v 20 Utzica si ajnicon ya' jini t'oc anela bada, tuba cä ch'oc pecänetla. Mach uta ni tz'ita' täj c'ajalin cua' u ch'e' cä chen por anela. \s1 El ejemplo de Agar y Sara \p \v 21 Anela que a wo a chenla ca' chich u yäle' ni ley taj Moisés, älbenonla jiq'uin jinda: ¿Mach quira bay a ubila cua' u yäle' ni ley jini? \v 22 Ni ley jini u yäle' ca'da: Aj Abraham u cänänti cha'tu u ch'ocob. Untu u ch'oc tuba mero jit'oc, y otro untu tuba u jixpatan. \v 23 U yajlo' tuba u jixpatanba päncäbi ca' chich u päncäban upete bijch'oc pancab. Pero jini yajlo' tuba mero jit'ocba, päncäbi tuba pasic toj ca' chich Dios u yäli. \v 24 Jinda es tuba u ye'benonla cache'da anonla. Cada juntu de ni ixictac u ye'benonla ajump'e manera que Dios u chen por no'onla. Ix Agar, jini ixpatan tuba jit'oc aj Abrahamba, u ye'e' cache'da äc'binton t'ocob ni ley, que Dios u yäc'bi aj Moisés tu pam ni tz'ic tä Sinaí. Machca ayan t'oc ni ley jini, c'änä u chen ca' chich u yäle'. \v 25 Jini tz'ic tä Sinaí bajca äc'qui ni ley, ya'an tama noj cab tä Arabia. Ni aj judíosob machcatac äc'binti ni leyba, tu manda chich ni ley ayanob, con to'o u ch'ocob. \v 26 Pero no'onlaba que cä tz'ombenla aj Cristo, tubalonla chich, mach ni' an cua' uc'a cä chenla ca' chich u chenob aj judíosobba. \v 27 U t'an Dios u yäle' ca'da: \q1 Ch'a'alac ajin ane, ixic, que mach bay a mäti a tz'isa, ane que mach bay a cänänti a ch'ocob. \q1 Ajnic noj ch'a'aljin ta'a, ane que mach bay ch'ocomi a pixan t'oc a bijch'oc. \q1 Uc'a ni ixic u juntumaba, más q'uen u ch'ocob u xe tä ajtä que ni ixic ayan jit'ocba. \p \v 28 Hermanos, no'onlaba es ca' aj Isaac ayanonla. Une päncäbi uc'a Dios u yäli que ca' jini u xe u chen pasa. No'onla täcä Dios chich u yaconla uc'a che' chich u yäli. \v 29 Ca' chich u chi pasa jinq'uin u yajlo' ix Agar mach u yoli u chänen aj Isaac, jini ajlo' que päncäbi uc'a pasi toj lo que u yäli Diosba, che' chich ayanonla bada. Ni aj judíosob mach yo u chänenonla uc'a cä tz'ombenla aj Cristo y mach cä chela ca' chich u yäle'ob une. \v 30 A wila chich cua' u yäle' u t'an Dios, cache' Dios u yälbi aj Abraham ca'da: “Pa'sen tan otot u yajlo' ni ixpatan con to'o u na', uc'a une mach uxin tä äc'binte lo que aj Isaac u xe tä äc'binte”. \v 31 Jin uc'a jiq'uin hermanos, mach jinonla ca' u yajlo' jixpatan u jit'oc aj Abraham tuba ajniconla tu manda ni ley. No'onlaba es ca' u yajlo' mero u jit'oc aj Abraham tuba ajniconla de mero u ch'ocob Dios. \c 5 \s1 Sigan firmes en la libertad \p \v 1 Aj Cristo u pa'sonla tu manda ni ley. Chenla jiq'uin ca' chich u yäc'benet a chenla aj Cristo, y mach'an cua' uc'a ni' sujlequetla tu manda ni ley. \p \v 2 Ubinla jiq'uin. No'on aj Pablojon, cälbenetla que si anela a wola a ch'e'la ni circuncisión tuba a japän abala, mach ni' an cache'da u japänetla aj Cristo. \v 3 Co cälbenetla tä cha'num, que machca chichca u yäq'ue' uba tä ute circuncisa, c'änä chich u laj tz'omben upete lo que u yäle' ni ley taj Moisés, y si mach u laj chi, Dios mach u sapä. \v 4 Si anela a wäle'la que u ch'e' a laj chenla cua' u yäle' ni ley tuba u sapänetla Dios, mach'anetla t'oc aj Cristo, y mach u ni' ch'ämbetla yajin täcä Dios. \v 5 U poder ni Ch'u'ul Pixan täjcac'ola u yäc'benon cuwina'tanla cache' u sapänonla Dios uc'a cä tz'ombenla aj Jesucristo. \v 6 Si tubalonla chich aj Cristo, mach u che si circuncisa'ojonla, o si mach circuncisa'ojonla. Jini c'änä cä chenlaba, cä tz'ombenla aj Cristo, y si cä tz'ombenla aj Cristo, ca' jini u ch'e' cä yajna'tan cä lotla. \p \v 7 Anela utz a bixela t'oc lo que a tz'onänla. ¿Caxcone jiq'uin u yäc'betla a wäctanla a tz'onän ni totoj t'an ta Diosba? \v 8 Mach jin Dios mu' u yäc'benet a wäctan a tz'onänla, uc'a Dios chich u yaquetla tuba une. \v 9 Mach najyac ac'ala que tz'ita' cua' chichca pajba u pa'esan entero ni wolo' buc'a. \v 10 Cajnojala u yäc'bon totoj cuwina'tan chich cache' mach uxet a sapänla c'ajalin tuba otro. Dios chich u xe u yäc'ben u castigo cachichca une que yo u yäc'benet a jobän a c'ajalinla. \p \v 11 Ayan chich machca u yäle' que no'on acä ye'e' to cache' c'änä utic ni circuncisión. Si fuera ca' jini cä chen icaba, mach ica cäräx aj judíosob t'oc no'on. U yälo ica utz tu c'ajalinob jinq'uin cä ye'e' cache' chämi aj Cristo tä cruz. \v 12 Ni jinijob que u yäc'benet a jobän a c'ajalinla tuba a ch'e'la ni circuncisión, utz ica si nonoj laj xupicob. \v 13 Anela hermanos, Dios chich u pa'setla tu manda ni ley tuba a tz'ombenla aj Cristo. Y si Dios chich u pa'setla tu manda ni ley, mach'an cua' uc'a a chenla lo que u päpä' te ta' c'ajalinla que mach utz utic. Jini yo a chenlaba, a maläc täclen abala uc'a a yajna'tan abala. \v 14 Uc'a jini más yo Dios a chenlaba, jinda une: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan abala”. Y si ca' jini mu' a chen, mu' chich a chen cumpli t'oc ni ley. \v 15 Pero si anela a maläc chen buyala, si ca' jini a chenla, iranla mach me'ixto a maläc tzupsen abala. \s1 Los deseos humanos y la vida por el Espíritu \p \v 16 Lo que co cälbenetlaba, jinda une: Chenla ca' chich ni Ch'u'ul Pixan u yäc'benet a chenla, y mach a chenla ca' chich u päpä' te ta' c'ajalin anelaba. \v 17 Uc'a jini u päpä' te ta' c'ajalin a chenlaba, mach jin lo que yo ni Ch'u'ul Pixan a chenla. Y lo que yo ni Ch'u'ul Pixan a chenlaba, mach jin ca' u päpä' te ta' c'ajalin a chenla. Ca' jini chap'e a c'ajalinla y jin uc'a mach u ch'ä a chenla ca' chich a wo a chenla. \v 18 Si ni Ch'u'ul Pixan u chenetla manda, mach ni' anetla jiq'uin tu manda ni ley. \p \v 19 Cheque chich jini machcatac tä' yo u chen ca' chich u päpä' te tu c'ajalinba, jintacda une: Ayan u tz'ijte'ob, u chen cua' chichca tuba pa'sajquisinob y cua' chichca que u c'upän u chenob. \v 20 U ch'u'ul c'ajti'inob cua' chichca ca' Dios, u chen tz'a'tayajob, mach yo u chänenob u lot, u chen buyajob, ajsäwinob. Mäx seb u cäräx'anob, u chenob upete cua' chichca utz sec' tuba. U jec'lan ubajob. \v 21 U c'upänob cua' chichca u cänäntan u lot, ajtzämsajob, ajchibajob, u chenob cua' chichca mach utz que u yute tan q'uin ch'uje, y ca' chich jini u chenob q'uen cua' chichca que mach utz. Cä totoj älbenetla, ca' chich a'uton cälbenetla najtäcä, que upete machcatac u chen ca' jini, mach uxin bajca an Dios. \p \v 22 Pero si totoj ayan ni Ch'u'ul Pixan täjcac'ola tuba u chenonla manda, cä yajna'tan chich Dios y cä lotla, ch'a'a cäjinla, ch'ijcab cä c'ajalinla, sis cä c'ajalinla, utz cä c'ajalinla, cä täclen cä lotla, cä totoj chenla chich ca' chich cäle'la. \v 23 Cä c'älenla cua' chichca cä cherbintela que mach utz. Cäctan cäbala que u c'alin chenonla manda ni Ch'u'ul Pixan. Si cä chenla ca' jini, niump'e ley mach uxin u yäle' cache' mach utz cua' cä chenla. \v 24 Upete machcatac tuba chich aj Cristo, mach u ch'ä u yäctan uba u chen ca' chich u te tu c'ajalin u chen, uc'a ca' a wälä nämte' chämi t'oc aj Cristo tä cruz. \v 25 Ca' chich tomp'e anonla t'oc ni Ch'u'ul Pixan che' chich c'änä täcä cäctan cäbala u chenonla manda t'oc upete lo que cä chenla. \p \v 26 Mach yo que cä chen cäbala ca' untu ajnoja. Uc'a si cä chenla ca' jini, no'onla chich cä cäräx'esan cä lotla, y mach u bisa bij niuntu t'oc no'onla. \c 6 \s1 Ayúdense unos a otros \p \v 1 Hermanos, si ayan machca chichca que u säti t'oc Dios, anela que más ayanetla tu manda ni Ch'u'ul Pixan, c'änä chich a täclenla tuba u chen tu toja. Pero c'änä a chenla sin que ajnic jac' ajinla t'oc. Iranla täcä que mach xiquet a säte'la täcä t'oc Dios. \v 2 Maläc täclen abala uc'a a c'älenla cua' chichca tic ta'wac'ola. Ca' jini a chenla chich ca' chich yo aj Cristo a chenla. \p \v 3 Machca chichca que u yolin u chen uba fama, y mach toj lo que u yäle', une chich mismo u sucpecän uba. \v 4 Cada juntu c'änä u jiran si tu toja mu' u chen. Si ca' jini mu' u chen, u ch'e' ajnic u ch'a'aljin t'oc lo que u chen uneba, y mach c'änä u jiran si más utz u chen une que u lot. \v 5 Uc'a cada juntu c'änä u jiran si tu toja mu' u chen t'oc Dios. \p \v 6 Machca u cäne' u t'an Dios, c'änä u täclen jini machca u ye'e' t'oc upete lo que c'änä uc'a. \p \v 7 Mach a sucpecän abala. Uc'a Diosba, niuntu mach'an que u yälben que mach yuwi cua' u chen. Untu winic, lo que u päq'ue', jin chich u ch'uch'ben u jut. \v 8 Ca' jini no'onla. Si cä chenla upete lo que u te täj c'ajalinla cua' chichca que mach utz, uc'a cä chenla ca' jini, cä xe tä nonoj chämola. Pero si no'on cä chenla ca' chich yo ni Ch'u'ul Pixan cä chenla, uc'a cä chenla ca' jini, ni Ch'u'ul Pixan u xe u yäc'benon paq'uin cuxleconla. \v 9 Jin uc'a mach yo bo'ac cäjinla cä chenla tu toja. Si mach cäctanla cä chenla tu tojaba, Dios chich u xe u yäc'benonla ajniconla utz cuanta c'oti u q'uini. \v 10 Jin uc'a jiq'uin, bada que u ch'e' cä chenla utz t'oc cä lotla, c'änä chich cä chenla, pero más c'änä cä chenla t'oc machatac u tz'omben Dios. \s1 Advertencias y saludos finales \p \v 11 Iranla jiq'uin cache' t'oc nuc letra cä tz'ibän u xupiba ni junda tuba cä täscäbenetla. \v 12 Jini machcatac yo u yäc'benetla a ch'e'la ni circuncisión, u chenob namás uc'a ajnic machca u bisanob bij t'oc, y mach tz'ibajtescacob. Uc'a si u tz'aycun cache' chämi aj Cristo tä cruz, u xe tä tz'ibajtescanob. \v 13 Cuwila chich que unejob que u ch'i ni circuncisión, mach u che trebe u laj chen upete lo que u yäle' ni ley. Pero unejobba yojob que a ch'e'la ni circuncisión, uc'a ca' jini ajnic cache' u chen uba famajob uc'a u chi trebe u cocoj äc'benetla a ch'e'la. \v 14 No'onba mach co cä chen cäba fama t'oc niump'e cua'. Jini u yäc'benon cä ch'a'aljinba, jinda une, que chämi aj Jesucristo tä cruz tuba u japänonla. No'on ca' a wälä chämon nämte' t'oc aj Cristo, y ca' jini upete cua' chichca mach utz mach u ni' cänänta poder täjcac'o, y no'on täcä mach co cä chen niump'e cua' ca' jini. \v 15 Si tubalonla chich aj Cristo, mach u che si circuncisa'ojonla o si mach. Lo que c'änäba ajnic tzijib cä c'ajalinla. \v 16 Ajnic jiq'uin ch'ijcab u c'ajalinob upete machcatac u chen tu toja ca' chich acäliba y machcatac totoj tuba chich Diosba. Ajnic utz u c'ajalin Dios t'oc ni jinijob. \p \v 17 Mach co que ajnic machca u jaq'uesbenon cäjin. Ni tzoy cä cänäntan täjcac'o u ye'e' cache' mero ajpatanon chich tuba Cajnojala aj Jesucristo. \p \v 18 Hermanos, co que Cajnojala aj Jesucristo u ch'u'ul chenetla apetela. Che' chich u chen.