\id ACT \h HECHOS \toc1 LOS HECHOS DE LOS APÓSTOLES \toc2 HECHOS \toc3 Hch. \mt1 LOS HECHOS \mt2 DE LOS APÓSTOLES \c 1 \s1 La promesa del Espíritu Santo \p \v 1 Tama ni jun cä tz'ibi najtäcäba, Teófilo, cä tz'ibi upete jini u täq'ui aj Jesús u chen y u ye'e' ixta que jinq'uin bixi isqui tä cielo. \v 2 Jinq'uin mach to ubix isqui tä cieloba, aj Jesús t'oc u poder ni Ch'u'ul Pixan u yälbi ni ajc'äncanob que u yaquijobba cua' u xe u chenob. \v 3 Uneba tzämsinti tä cruz, de ya'i cuxpi, y u ye'i uba cuxu bajca an u yajc'äncanob. U bon totoj ye'i uba uc'a tz'onintic. U yajne u ye'e' uba bajca anob ixta que tz'äcti cuarenta día. U tz'aycäbijob täcä cua' an bajca u chen manda Dios. \p \v 4 Jinq'uin ya'an t'oc unejob tomp'e, u yälbijob ca'da: \p ―Mach pasiquetla tä Jerusalén; pitänla najtäcä jini matän u yäli u xe u täscun cä Papba, jini cälbetlaba. \v 5 Uc'a aj Juanba toj chich cache' u chi c'ablesia t'oc ja'; anelaba a xe tä c'ablescanla t'oc Ch'u'ul Pixan. Mach ni' q'uen yo ta c'ablaquetla ca' jini. \s1 Jesús sube al cielo \r (Mr. 16.19‑20; Lc. 24.49‑53) \p \v 6 Jini u woyi ubajobba u c'atbijob ca'da: \p ―Cajnoja, ¿bada a sujtä quira a'benob tu c'äb aj Israelob u chen manda? \p \v 7 Une u yälbijob: \p ―Mach'an cua' uc'a a wina'tanla caq'uin u c'ote q'uin u chen Dios lo que u yäli u xe u chen. Sec' cä Papla une yuwi caq'uin u xe u chen, uc'a sec' une an u poder. \v 8 Pero anela a xe tä äc'bintela poder tu c'ote Ch'u'ul Pixan ta'wac'ola. Cua'tac acä chi no'onba, anela a xe a tz'aycunla tä Jerusalén, cachichcada tä Judea, tä Samaria, ixta tu jo u pancab. \p \v 9 Cuanta u yäli ca' jini, tu jutob chich bixi isqui tä cielo. Ochi tan bucla, säti tu jutob. \v 10 Ch'icwäni u jutob u chänen tu bixe tä cielo. Tajtzäc c'oti tä wa'tä bajca anob cha'tu winic t'oc u säsäc buc. \v 11 Jini cha'tu u yälbijob ca'da: \p ―Anela lo' galileo, ¿cua' uc'a a chänenla tä cielo? Jinchichba Jesús ni ajni t'oc anela abixi tä cieloba, ca' chich a chänila bixi tä cielo, che' chich u xe tä sujtä tä cha'num. \s1 Se escoge a Matías para reemplazar a Judas \p \v 12 Pasijob bajca an jini tz'ic u c'aba' Olivos, sutwänijob tä Jerusalén. U nät'an ni tz'ic jini t'oc tä Jerusalén ca' ta chap'e kilómetro, jin u nät'an que u ch'e' u chen xämba untu tu q'uin ch'ämbäji, ca' chich u yäle' ni ley. \v 13 Ochijob tan caj, t'äbijob tama u cha'täq'uib otot isqui bajca cuxlijob jinq'uin. Ajnijob ya' jini aj Pedro, aj Jacobo, aj Juan, aj Andrés, aj Felipe, aj Tomás, aj Bartolomé, aj Mateo, aj Jacobo ni ajlo' taj Alfeoba, aj Simón ni aj Zeloteba, y aj Judas ni u jitz'in aj Jacoboba. \v 14 Upete ni jinijob ayan tomp'e u c'ajalinob, mach u yäcta u c'ajti'inob Dios y u c'änti'inob. Ajnijob ya'i täcä ixictacob. Ajni ix María u na' aj Jesúsba, t'oc täcä u jitz'inob aj Jesús. \p \v 15 De ya'i ch'oyi aj Pedro tänxin u lotob, ca' ciento veinte u q'ue'nanob, y u yäli ca'da: \p \v 16 ―Anela hermanos, c'änä pasic toj ca' chich tz'ibi tä jun, jini u worin äc'bi Ch'u'ul Pixan aj David u tz'ibänba, jini u tz'ibi cache' u xe u chen aj Judas ajye'bij tuba machcatac u xe u q'ueche' aj Jesús. \v 17 Aj Judas yaquinti täcä nämte' t'oc no'on t'ocob, äc'binti täcä u patan t'oc no'on t'ocob. \v 18 Jini winic u mäni ump'e cab t'oc jini taq'uin u tojquiba ni noj tanä que u chiba bajca u yäq'ui tä c'äbä aj Jesucristo. Ya'i chich u tzämsi uba. Ti isqui, bich'i yäli tä cab, pa'tajqui, laj pasi u bel u näc'. \v 19 Upete aj Jerusalénob u yubijob cua' u chi pasa. Jin uc'a ni cab jini u ch'i u c'aba' tu t'anob unejobba Acéldama. U c'aba' jini cab tä yocot'anba Ch'ich' une. \v 20 Uc'a ya' chich tz'ibi tä jun tä salmoba ca'da: \q1 Waläctintic bajca cuxli, \q1 mach ajnic machca cuxlec ya'i. \m U yäle' täcä ca'da: \q1 Ajnic otro u ch'ämben u patan. \p \v 21 ’Ayanob wida machcatac paq'uin numi t'oc no'on t'ocob jinq'uin Cajnojala aj Jesús u yajne y u pase bajca anonla. \v 22 Jini ajnijob t'oc no'on t'ocob desde jinq'uin u chi c'ablesia aj Juan ixta que jinq'uin bixi aj Jesús isqui tä cielo täc jutlaba. C'änä ochic t'oc no'on t'ocob untu de ni jinijob tuba u yäle' cache' cuxpi chich aj Jesús. \p \v 23 De ya'i u yäc'bijob wa'lec cha'tu: untuba aj José, u yälbinte täcä aj Barsabás, u chap'elib u c'aba' aj Justo, y ni untuba aj Matías. \v 24 U c'änti'ijob Dios, y u c'atbijob ca'da: \p ―Ane Cajnoja, a wi chich cache' an u pixan upete. Ye'benon t'ocob camba de ni cha'tudaba a wo ane xic de u jelo aj Judas, \v 25 tuba ochic de a wajc'äncan y u ch'e' jini patan que u cänänti aj Judasba, uc'a aj Judas u tz'eji uba t'oc ni patan jini uc'a u tanä, tuba bixic une tu yajliba bajca u xe u ch'e' u castigo. \p \v 26 De ya'i u yäläsijob tuba u jiran machca u xe. Yäli tu c'äb aj Matías. Jin uc'a aj Matías äc'binti ochic t'oc ni otros once apóstolesjobba. \c 2 \s1 La venida del Espíritu Santo \p \v 1 Jinq'uin c'oti ni q'uin ta utic jini q'uin ch'uje u c'aba' Pentecostés, upete machcatac u tz'omben u t'an aj Jesús u woyi ubajob tomp'e. \v 2 Tajtzäc ti tä cielo ca' ump'e noj gran ic' tä bänäcne, ubqui tama entero ump'e ni otot bajca chumcajob. \v 3 U chänijob q'uen ac' ca' a wälä c'ac' bajca anob, y u pucli uba tuyac'ojob. \v 4 De ya'i Ch'u'ul Pixan ochi tuyac'ojob tuba u chen lo que yo u chen t'oc unejob. U täq'uijob u chen tzoqui' t'an, ca' chich u yäc'benob u yäle' ni Ch'u'ul Pixan. \p \v 5 Jimba q'uin jini ajnijob tä Jerusalén aj judíosob jini que mach u yäctajob u c'ajti'inob Diosba, ajtejob tä cabil cab. \v 6 Jinq'uin u yubijob tajbänäcna, u laj woyi ubajob ni noj q'uenel gente, y c'äsbäc'tijob, u yäle'ob cua' ti jini u chen pasa, uc'a u yubijob cache' cada juntu t'oc t'oc u t'anob. \v 7 Tajcolobijob, ch'icwäni u jutob, u yäle'ob: \p ―¿Mach quira aj galileojob upete ni jinda que mu' u t'anob? \v 8 ¿Cache'da jiq'uin acubinla no'onlaba cache' u chenob jini t'an que ch'ijonla t'ocba? \v 9 No'onla ajtelonla tä cabil cab, tä Partia, tä Media, tä Elam, tä Mesopotamia, tä Judea, tä Capadocia, tä Ponto, tä Asia, \v 10 tä Frigia, tä Panfilia, tä Egipto, tä Africa jini nätz'ä t'oc tä Cireneba. Ajtelonla tä Roma, aj judíojonla t'oc täcä ajtzib ochejob. \v 11 Ajtelonla tä Creta y tä Arabia. Cäpetela t'oc t'oc cä t'anla cä laj ubila cache' u chi Dios tan pitzi. \p \v 12 Upetejob tajch'icwäni u jutob, jobo u c'ajalinob, u maläc äle'ob ca'da: \p ―¿Cua' wäreca jinda? \p \v 13 Ajni täcä yebe que u tze'tanob, u yäle'ob ca'da: \p ―Ac'ac'a' chibälnijob. \s1 Lo que Pedro dijo a la gente \p \v 14 De ya'i aj Pedro wa'wäni t'oc ni oncejobba, t'oc noj t'an u yäli: \p ―Anela lo' judíos, y apetela tä Jerusalén, äc'ä a chiquinla, ubinla cua' cä xe cälbenetla. \v 15 Mach ajchibalon t'ocob ca' a wäle'la ane, uc'a u totaj ch'i a las nueve isapan. \v 16 Jinda ni u yäli aj Joel, ajt'an ta Dios oniba, ni u yäli ca'daba: \q1 \v 17 Cä xe cä chen tu xupiba q'uin, u yäle' Dios ca'da, \q1 cä xe cä pucben cä Pixan tuyac'o upetejob. \q1 A ch'ocob wincäre, a ch'ocob ixictac u xe u yäle'ob u t'an Dios. \q1 Ch'oc ajlo'ilba ca' a wälä u chänen cua' chichca, \q1 noxibilba u xe u chen naja tan u wäye. \q1 \v 18 Jimba q'uin jini täcä cä xe cä pucbenob cä Pixan tuyac'o cajpatanob y tuyac'o quixpatanob; \q1 u xe u yäle'ob u t'an Dios. \q1 \v 19 Cä xe cäq'ue' seña isqui tä cielo, y seña pancab: \q1 ch'ich' y c'ac' y butz' ca' yowox. \q1 \v 20 Q'uin u xe tä it'obnan, uj u sujtä ca' a wälä ch'ich'. \q1 Jinda u xe u chen pasa antes que c'otic jini q'uin que u xe tä te Cajnojala t'oc u noj poder. \q1 \v 21 Jinq'uinba, upete machcatac u c'atben Cajnojala que u japänba, u xe chich u japän. \p \v 22 Aj Pedro u yäli tä cha'num ca'da: \p ―Anela lo' Israel, ubinla ni t'anda: Jini winic aj Jesús aj Nazaretba, Dios chich u ye'betla cache' une u täsqui, uc'a u chi q'uen cua' chichca t'oc u poder, y u chi q'uen cua' chichca que mach bay u chi trebe u chen niuntu winic, y u chi täcä cua' chichca tuba chänintic. Dios chich u yäc'bi u chen ca' jini bajca anetla, ca' chich anela täcä a wila. \v 23 Jinchichba Jesús äc'qui ta' c'äbla ca' chich u yäq'ui Dios utic, uc'a che' chich worin ajni tu c'ajalin. Anelaba a q'uechila, a wäq'uila tu c'äb ajmalujlejob tuba u tzämsenob baja tä cruz. \v 24 Une chich ni u tz'osi Dios tan ajchämejob, y u pa'säbi u poder chämo tuyac'o uc'a mach u ch'ä colac paq'uin chämen. \v 25 Aj Jesús chich une ni u tz'aycun aj David oni jinq'uin u yäli ca'daba: \q1 Acä paq'uin chäni Ajnoja cache' ayan t'oc no'on. \q1 Uc'a ya'an täc noj, mach'an cua' u jobän cä c'ajalin. \q1 \v 26 Jin uc'a ch'a'ali cäjin tan cä pixan, y ch'a'a cäjin cä chen t'an. \q1 Cä cuerpo täcä u c'alin pitän u q'uini que a xe a tz'osen tan ajchäme. \q1 \v 27 Uc'a ane mach uxet a wäctan cä pixan tu yajliba ajchämejob. \q1 Ane mach uxet a wäq'ue' tä c'u'nan cä cuerpo täcä, no'on que a Ch'u'ul Winiconba. \q1 \v 28 Ane a ye'bon jini bij que u bixe bajca paq'uin cuxlec untu. \q1 Ane a xe a c'alin ch'a'alesbenon cäjin ajnicon bajca anet. \p \v 29 ’Anela cä lot, a wila chich cache' cä papla aj David chämi, mujqui, y ya'to an u mujquiba bajca anonla bada. \v 30 Uneba ajt'an ta Dios une, y yuwi chich cache' toj cua' u yälbi Dios. Dios u totoj älbi aj David cache' u xe u yäq'ue' untu de u natil ch'oc aj David ochic de ajnoja, ca' chich uneba. Jindaba aj Cristo une. \v 31 Aj David worin yuwi ni jini, jin uc'a u yäli cache' aj Cristo u xe tä cuxpan, y u pixan mach uxin tä äctinte tan u yajliba ajchämejob, y u cuerpo mach uxin tä c'u'nan. \v 32 Jinchichba Jesús Dios u cuxpesi, cäpete t'ocob cä chäni t'ocob cache' toj. \v 33 Dios chich u bisi tä cielo t'oc u poder. Y u ch'i tu c'äb u Pap ni Ch'u'ul Pixan ca' chich älbintiba, jin uc'a u puqui jini a chänila samiba, jini a ubilaba. \v 34 Mach jin aj David ni t'äbi tä cieloba. Uneba u yäli ca'da: \q1 Ajnoja Dios u yälbi Cajnoja: \q1 “Chumi' täc noj. \q1 \v 35 Pijnan cä'benet a tzupsäben u poder jini que mach yo u chänenetob. \q1 Ca' a wälä a xäc'teq'ue' t'oc a woc”. \p \v 36 ’Wina'tanla jiq'uin tu toja apetela, lo' Israel, cache' jinchichba Jesús que a tzämsilaba, Dios u yäc'bi ajnic de Ajnoja y de Cristo, jini cä pitänlaba. \p \v 37 Jinq'uin u yubijob ca'da, ch'ocomi u pixanob y u yälbijob aj Pedro t'oc ni otros ajc'äncanob tuba aj Jesucristoba ca'da: \p ―Cä lot, ¿cua' c'änä cä chen t'ocob jiq'uin? \p \v 38 Aj Pedro u yälbijob: \p ―Q'uexe a c'ajalinla tuba mach a ni' chen a tanäla, laj c'ablaquetla t'oc u c'aba' aj Jesucristo tuba pa'säbintiquetla a tanäla, y a xe a mätanla ni Ch'u'ul Pixan. \v 39 Uc'a ta'ala une jini u yäli Dios u xe u yäq'ue'ba, tuba a ch'ocob, tuba täcä upetejob machcatac an natba, upete machcatac Cajnojala Dios u xe u yacän tuba u japän uba. \p \v 40 Q'uen otros t'an täcä u bon älbijob, y u yäc'bijob c'ajalin ca'da: \p ―Tz'eje abala t'oc ni genteda que mach unum tu tojaba. \p \v 41 Machcatac u tz'ombi u t'an Dios jini u yäli aj Pedroba, c'ablesquintijob. Jinchichba q'uin ca' tuba uxp'e mil machcatac ochijob t'oc machcatac u tz'onänobba. \v 42 U nonoj sapijob ni c'ajalin u yäq'ui ni apóstoljobba, tomp'e u pixanob u lip'ijtanob waj tuba u c'ajti'inob cache' tzämsinti aj Jesús, y u c'änti'inob Dios. \s1 La vida de los primeros cristianos \p \v 43 Ch'icwäni u jut upetejob uc'a u chänenob cache' ni apóstoljob u chenob q'uen cua' chichca t'oc u poder Dios tuba chänintic. \v 44 Upete machcatac u tz'ombi u t'an Dios tomp'e ayan u c'ajalinob y mul tubajob upete cua' chichca que u cänäntanob. \v 45 U chone'ob cua' chichca que u cänäntanob, y u cabob. U puclanob t'oc upete machcatac c'änäjtac uc'a. \v 46 U paq'uin ajnejob upete q'uin tan noj ch'u'ul otot, y u mul lip'ijtanob waj tu yototob tuba u c'ajti'inob cache' tzämsinti aj Jesús. Tomp'e u c'uxnanob t'oc ch'a'aljin, y mach'an cua' que mach utz tu pixanob. \v 47 U ch'u'ul c'ajti'inob Dios. Upetejob ni gente yo u chänenob. Ajnoja u yäq'ue' q'ue'nac upete q'uin machcatac mu' u japän uba. \c 3 \s1 Un cojo es sanado \p \v 1 Aj Pedro nämte' t'oc aj Juan u bixejob tan noj ch'u'ul otot u horäji u c'änti'can Dios, tu yoche q'uin. \v 2 Ajni untu winic ajc'ol'oc que mach u ch'ä u chen xämba, uc'a che' chich u päncäbesi u na'. U lotob u täsen jini winic u yäq'ue'ob upete q'uin tu ti' noj ch'u'ul otot, u c'aba' u ti' jini noj ch'u'ul ototba Pitzi. U täsenob tuba u c'atben u matän jini machcatac u yoche tama noj ch'u'ul ototba. \v 3 Jini winic u chäni cache' ya' u te aj Pedro y aj Juan, y u xe tä ochejob tama noj ch'u'ul otot. U c'atbenob que u yäc'ben u matän. \v 4 Aj Pedro y aj Juan u chämbenob u jut, y aj Pedro u yäli ca'da: \p ―Chänenon t'ocob. \p \v 5 Uneba ch'icwäni u jut tuyac'o, u pitän cua' u xe tä äc'binte. \v 6 Aj Pedro u yäli: \p ―Mach cä cänänta säsäc taq'uin ni c'änc'än taq'uin ta cä'benet. Jini acä cänäntanba, acä'benet: t'oc u poder u c'aba' aj Jesucristo aj Nazaret, ch'oyen, chen xämba. \p \v 7 U q'uechbi tu c'äb tu nojba, u wa'atz'i. Seb laj ajni u muc' yoc. \v 8 Uneba wa'wäni tä sip'ajtäne y u chi xämba. Ochi t'oc unejob tan noj ch'u'ul otot. U chen xämba, u chen sip'ajtäne y u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 9 Upetejob u chänijob cache' u chen xämba, y cache' u ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 10 Yuwijob chich cache' jinchichba winic ni u chumtä u c'atän u matän ti' ni noj ch'u'ul ototba, jini u c'aba' Pitziba. C'ac'a' bäc'tijob, ch'icwäni u jutob u chänenob cua' u chi pasa ni winic. \s1 Discurso de Pedro en el Portal de Salomón \p \v 11 Jini winic que tz'äcälquiba ya' q'ueche u c'äb t'oc aj Pedro y aj Juan. Upetejob u woyli ubajob bajca anob pan noj ch'u'ul otot, bajca u yälcan cache' taj Salomón. Laj bäc'tijob. \v 12 U jiri ca' jini aj Pedro, u yälbijob ni gente ca'da: \p ―Anela lo' Israel, ¿cua' uc'a a bäc'tanla jinda? ¿Cua' uc'a a ch'icjatz'än a jutla täjcac'o t'ocob? ¿A wäle'la quira cache' t'oc cä poder t'ocob, o uc'a utzon t'ocob, cä'bi t'ocob u chen xämba jini winic? \v 13 U Dios aj Abraham, jinchichba Dios taj Isaac, taj Jacob y tuba upete cä noxi'paplajobba u yäq'ui tä chäncan u poder u Yajlo', aj Jesús une, jini a wäq'uila tä c'äbäba, jini mach a sapilaba jinq'uin aj Pilato u yoli u chaje'. \v 14 Anela mach a sapila jini Ch'u'ul Winic que ayan tu tojaba. A c'atila chajbintiquetla untu ajtzämsa. \v 15 A tzämsila ni machca u yäq'ue' cuxleconla. Ni jiniba Dios u cuxpesi tan ajchämejob. Cäpete cä chäni t'ocob cache' toj. \v 16 Ni winicda mu' a chänenla y a wila machca une, tz'äcälqui t'oc u c'aba' aj Jesús, uc'a u tz'ombi ca' chich aj Jesús u yäc'benonla cä tz'ombenla. Jin uc'a jini winic u c'alin pojli uba ca' chich mu' a chänenla apetela. \p \v 17 ’Y bada cä lot, no'on cuwi cache' uc'a mach'an a c'ajalinla a chila ca' jini. Jin uc'a che' chich u chijob täcä a wajnojala. \v 18 Dios u yäq'ui tä ute ca' chich u yälbi u worin äle'ob u yajt'anob oni, cache' aj Cristo, ni yaquinti tuba ajmandaba, u xe tä tz'ibajtescan. \v 19 Q'uexe a c'ajalinla jiq'uin, q'uexe a bijila, uc'a pa'säbintiquetla a tanäla y ca' jini ajnic ch'a'aljin ta' pixanla, jini u yäq'ue' Cajnojala Dios. \v 20 Une u xe u täscun tä cha'num aj Jesucristo, jini a ubila cache' u xe tä teba. \v 21 Aj Jesucristo c'änä ajnic tä cielo ixta que c'otic q'uin tuscac upete tu toja, ca' chich Dios u yäc'bi u yäle'ob upete u ch'u'ul ajt'anob, desde onijobba. \v 22 Aj Moisés u yälbi cä noxi'paplajob oni ca'da: “A Wajnojala Dios u xe u yäc'benetla untu u yajt'an, untu de a lotla, ca' chich u yäc'on. Anela a xe a ubinla upete cua'tac u xe u yälbenetla. \v 23 Machca chichca une que mach u tz'ombe jini u yajt'an Dios, u xe tä tzämsinte, mach u colesca t'oc u lotob”. \p \v 24 ’Ajt'an ta Dios u c'aba' aj Samuelba y upete ni ajt'anob ji'pät tijobba u yäli cua' u xe tä ajtä jimba q'uinobda. \v 25 Upete ni u yäc'bi Dios u yäle' u yajt'anob cache' u xe u yäq'ue'ba, ta'ala une. Dios u tusi t'oc cä noxi'papla cua' u xe u cherbenetla jinq'uin u yälbi aj Abraham ca'da: “U xe tä ch'u'ul chercan upetejob pancab, uc'a untu a natil ch'oc”. \v 26 Dios u täsqui u Yajlo' najtäcä bajca anetla anelaba tuba u ch'u'ul chenetla, tuba u yäc'benetla a q'uexe' a bijila y tuba u tz'eje'etla t'oc ni a chenla mach utzba. \c 4 \s1 Pedro y Juan delante de las autoridades \p \v 1 Aj Pedro y aj Juan mu'to u t'an t'oc caj, c'oti palejob taj judíosob bajca anob, c'oti u noja ajcänänya tuba noj ch'u'ul otot, c'otijob täcä aj saduceojob. \v 2 Cäräx'ijob uc'a xi tä älbinte caj cache' cuxpi aj Jesús, y che' chich u xe tä cuxpan ajchämejob. \v 3 U q'uechijob, u mäquijob preso ta päscab to, uc'a a'ochiq'uin. \v 4 Q'uen machcatac u yubijob ni t'an jini u tz'onijob, c'oti ca' tuba cinco mil wincäre. \p \v 5 Päscab u woyli ubajob tä Jerusalén ajnojajob tuba aj judíosob, y noxibilbajob, y machcatac yuwijob ni ley. \v 6 U woyli ubajob nämte' t'oc unejob täcä aj Anás u no' ajnoja pale, y aj Caifás, y aj Juan, y aj Alejandro y upete ni palejob. \v 7 U yäq'uijob tänxin unejob aj Pedro y aj Juan, u c'atbijob ca'da: \p ―¿Caxca t'oc u poder a tz'äcälila jini ajc'ol'oc? ¿Caxca u yäc'bet a chenla? \p \v 8 Aj Pedro, mäx ayan t'oc Ch'u'ul Pixan, u yälbijob: \p ―Anela ajnoja tuba caj, anela noxibilba tuba aj Israelob, \v 9 si jin uc'a a joc'on t'ocob, uc'a cä chi t'ocob utz t'oc untu c'ol winic, y si a wo a ubinla cache'da u pojli uba, \v 10 wina'tanla apetela jiq'uin, y co que u wina'tan täcä upete aj Israel, cache' t'oc u poder u c'aba' aj Jesucristo aj Nazaret, jini a tzämsila tä cruzba, jini Dios u cuxpesi tan ajchämejobba, jin uc'a an jinda winic que mu' a chänenlaba t'oc u yutzi. \v 11 Aj Jesús une ni ji'tun que anela ca' ajcheraj ototetla a choquilaba, y bada ca' a wälä ch'ämqui tuba äc'cac de mero u ch'ixma yoc otot. \v 12 Mach'an niuntu otro u ch'e' u japänonla, uc'a mach'an niump'e otro c'aba' tu yaba cielo cä'bintela tuba cä japän cäbala. \p \v 13 Jinq'uin u chänijob cache' mach bäc'tajob aj Pedro y aj Juan, yuwijob täcä cache' mach ajnijob u laj cäne' u t'an Dios ni tz'ibiba, y mach tä' yuwijob cua' chichca, tajch'icwäni u jutob u chänen. Ti tu c'ajalinob täcä cache' jini winicob jini nämte' ajnijob t'oc aj Jesús. \v 14 U chänijob täcä ni winic tz'äcälquiba cache' ya' wa'cajob t'oc, jin uc'a mach u pojlijob cua' u yäle'. \v 15 De ya'i u yälbijob pasic bajca woyojob, colobijob u maläc ch'e' u c'ajalinob. \v 16 U yäle'ob ca'da: \p ―¿Cache' cä xe cä cherbenla ni winicob jini? Uc'a upete aj Jerusalénob u yubijob cua' u chijob t'oc poder, y jinda mach u ch'ä cäle'la cache' mach toj. \v 17 Cola cä bäc'tesanla uc'a mach u ni' tz'aycunob aj Jesús, uc'a mach u ni' wina'tanob otrojob. \p \v 18 U joq'uijob tuba u yälbenob que mach u ni' äle'ob, y mach u ni' ye'e'ob ni tz'ita' u t'an Dios tu c'aba' aj Jesús. \v 19 Aj Pedro y aj Juan u p'alijob: \p ―Äläla anelaba, ¿caxca une yo Dios cä tz'omben t'ocob, anela quira o Dios? \v 20 Mach u ch'ä cäctan cäle' t'ocob cua'tac cä chäni, y cua'tac cubi t'ocob. \p \v 21 Sujli u yälbenob tä cha'num que mach u ni' tz'aycunob aj Jesús, uc'a u yolijob u bäc'tesanob. De ya'i u chajijob bixic. Mach u pojlijob cua' u cherbenob uc'a bäc'tajob t'oc caj, uc'a upetejob täcä u ch'u'ul c'ajti'inob Dios uc'a ni u chijobba. \v 22 Ni winicda que tz'äcälqui t'oc u poder Diosba, noxi' winic une, u cänäntan más de cuarenta año u edad. \s1 Los creyentes piden confianza y valor \p \v 23 Cuanta chajquintijob aj Pedro y aj Juan, sujnijob bajca an u lotob y u laj tz'aycäbijob upete cua'tac älbintijob, y cua'tac u yälijob u yajnojajob pale y noxibilba. \v 24 Jinq'uin u yubijob, tomp'e u c'ajalinob u chijob noj c'änti'ya uc'a u yubin Dios, u yälijob ca'da: \p ―Cajnoja, ane ni Dioset, ane a chi cielo y u pancab, ane a chi nab y upete cua'tac ayan. \v 25 Ane a wälbi u yäle' aj David a wajpatan oniba ca'da: \q1 ¿Cua' uc'a cäräx u numejob ni gente, y ni caj u päpä' äle'ob cua' chichca tan u c'ajalin? \q1 \v 26 Ajnojajob tuba u pancab u woyli ubajob nämte' t'oc nuc ajt'äbäla tomp'e tuyac'o Ajnoja Dios, \q1 y tuyac'o aj Cristo täcä, ni u täsquiba. \p \v 27 ’Uc'a toj chich cache' aj Herodes y aj Poncio Pilato nämte' t'oc aj gentilob y aj Israelob u woyli ubajob tama ni noj cajda tuba u jule' uba tuyac'o a Ch'u'ul Ajlo' aj Jesús, jini ane a yaquiba. \v 28 U woyli ubajob tuba u chenob ca' chich a woli ane uticba, y ca' chich worin ajni ta' c'ajalin. \v 29 Bada Cajnoja, iran cache' yo u bäc'tesanon t'ocob. No'on que a wajpatanon t'ocob, äc'benon mach bäc'tacon cäle' t'ocob a t'an. \v 30 Aneba sätz'ä a c'äb tuba a tz'äcälin c'ol winic, äc'ä tä ute cua' chichca t'oc poder y cua' chichca tä chäninte t'oc u c'aba' a Ch'u'ul Ajlo' aj Jesús. \p \v 31 Cuanta u chijob c'änti'ya, jini otot bajca u woyli ubajobba u niqui uba. Mäx ayanob t'oc Ch'u'ul Pixan, y mach u bäc'tijob u yäle' u t'an Dios. \s1 Todas las cosas eran de todos \p \v 32 Upetejob machcatac u tz'ombijob u t'an Dios tomp'e u c'ajalinob y tomp'e u pixanob. Niuntu mach u yälä si juntu tuba, cua' chichca que u cänäntan. Upete cua' chichca mul tubajob. \v 33 T'oc noj poder ni apóstoljob u tz'aycunob cache' cuxpi Cajnojala aj Jesús, y Dios u bon ch'u'ul chenob upetejob. \v 34 Niuntu de unejob mach c'änä uc'ajob niump'e cua', uc'a upetejob machcatac u cänäntan u cab, machcatac u cänäntan yotot, u chone', y ca' chich u chone'ob, che' chich u c'osenob u taq'uini. \v 35 Jini taq'uin u yäc'ben tu c'äb apóstoljob tuba u pucbenob machcatac c'änä uc'ajob. \v 36 Untu aj levita, u c'aba' aj José, tä Chipre u cab. Ni apóstoljobba u q'uexbijob u c'aba' u yäc'bijob u c'aba' aj Bernabé. Ni c'aba'daba u yäle' tä yocot'an ca'da: untu winic ajch'a'alesiajin une. \v 37 Uneba u cänänti ump'e u cab. U choni, y u täsi jini taq'uin tuba u yäc'ben tu c'äb ni apóstoljob. \c 5 \s1 El pecado de Ananías y Safira \p \v 1 Untu winic u c'aba' aj Ananías t'oc jit'oc u c'aba' ix Safira u chonijob ump'e u cab. \v 2 Nämte' t'oc jit'oc u jeq'ui tz'ita' u taq'uini jini cab. Jin uc'a mach tz'äcä u bisijob tuba u yäc'ben tu c'äb ni apóstoljob. \v 3 Aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―¿Cua' uc'a aj Satanás u yäc'bet ta' pixan a cherben jop'ojti' ni Ch'u'ul Pixan, y mach a wäq'ui tz'äcä u taq'uini ni cab? \v 4 ¿Mach quira ta'a chich ajni najtäcä? Jinq'uin a choni, ¿mach quira ta' c'äb ajni u taq'uini tuba a chen t'oc lo que a woli a chen? ¿Cua' uc'a jiq'uin ati ta' c'ajalin a chen ca' jini? Mach winicob a wälbi ni jop'ojti', Dios a cherbi jini jop'ojti'. \p \v 5 Jinq'uin u yubi ni t'anda aj Ananías, tenyäli tä cab, y chämi. Yäli noj bac'ät tuyac'o upete machcatac u yubi. \v 6 Ch'oyijob ni ch'octäc ajlo', u ch'ijob ni ajchäme u bisijob u muque'. \p \v 7 U chi ca' tuba uxp'e hora, de ya'i ochi jit'oc aj Ananías. Uneba mach yuwi cua' u chi pasa. \v 8 Aj Pedro u c'atbi täcä ca'da: \p ―Älbenon, ¿ca' chichda quira a choni ni cab? \p Une u yäli: \p ―Ca' chich jini. \p \v 9 Aj Pedro u yälbi cha'num: \p ―¿Cua' uc'a a tusila ca' jini a cha'tumala a wälila a sucpecän u Ch'u'ul Pixan Ajnoja Dios? Ubin u xämba ya' u te ti' otot machcatac ajni u muque' a wit'oc, u xe u bisanetob täcä. \p \v 10 Seb tenyäli jini ixic tu yoc aj Pedro, y chämi. Ni ch'octäc ajlo' ochijob u chänen cache' san chich achämi täcä. De ya'i u bisijob u muque' tu ch'ejpa jit'oc. \v 11 Upete machcatac a'uti u woylan ubajob y upete machcatac u yubijob cua' u chi pasa, laj bäc'tijob. \s1 Muchos milagros y señales \p \v 12 Ni apóstoljob u chi q'uen cua' chichca t'oc poder y q'uen cua' chichca tä chäninte tan caj. Upetejob tomp'e u c'ajalinob u woylan ubajob tu pan jini noj ch'u'ul otot jini, bajca u yälbinte cache' taj Salomónba. \v 13 Otrojob mach totoj yo ochicob t'oc. Cajba u yäle' cache' mäx utz cua' u chenob. \v 14 Q'ue'nijob machcatac u tz'onän Cajnojala. C'ac'a' q'ue'nijob wincäre, che' ixictac. \v 15 Jin uc'a u yäq'ue'ob c'ol winic tan bij, u yäq'ue'ob t'oc u tz'en u yäq'ue'ob t'oc u ch'a'lib, bay toca tu nume aj Pedro u tulaj q'ueche'ob u bo'oy ni ajc'ojpan y ca' jini u pojlen ubajob. \v 16 C'otijob täcä tä Jerusalén q'uen ajnätz'älajob tä yänäl caj u c'osenob machcatac c'ojojtac y machcatac mu' u tz'ibajtesanob tzuc pixan. Upetejob u pojli ubajob. \s1 Pedro y Juan son perseguidos \p \v 17 De ya'i cäräx'ijob u no' ajnoja pale y upete machca ya'anob t'oc, ni jinijobba aj saduceojob. Cäräx'ijob uc'a mach yojob u chänen cua' u chen ni apóstoljob. \v 18 U q'uechijob ni apóstoljob, u yäq'uijob tä mäjcan tan cárcel ta caj. \v 19 Jimba ac'äb untu ángelo tuba Ajnoja Dios u jäbbi u ti' bajca mäcäjob, u pa'sijob y u yälbijob ca'da: \p \v 20 ―Correla tama noj ch'u'ul otot, y älben upetejob machcatac ayan ya'i jini t'an que u yäle' cache' u ch'e' paq'uin cuxlecob. \p \v 21 U yubijob ca' jini, tu junch'äcnan ochijob tan noj ch'u'ul otot u ye'e' u t'an Dios. \p C'oti no' ajnoja pale y machcatac ya'an t'oc une, y u woyijob täcä ajt'äbälajob jini a'äc'c'ajalinob tuba aj judíosobba, che' chich täcä noxibilbajob. U täsquijob tä ch'ämcan ni machca mäjquijobba. \v 22 C'otijob ni ajc'äncanob bajca mäcä, pero mach u pojlijob. De ya'i sujnijob u yäle' cache' mach'anob. \v 23 U yälijob ca'da: \p ―Mäcä chich u ti' ni cárcel bajca mäjquijobba y ni ajcänänyajob ya' chich anob tu ti' täcä. Pero jinq'uin cä jäbi t'ocob, mach cä pojli t'ocob niuntu tama. \p \v 24 Jinq'uin u yubijob ni t'anda ni no' ajnoja ta pale, y u noja ajcänänya tuba noj ch'u'ul otot, y che' chich täcä ajt'äbälajob ta pale, u yälijob ca'da: \p ―Cache' to ti da u xe tä colan jinda. \p \v 25 C'oti untu bajca anob u yäle': \p ―Ubixtola, ni winicob a wäq'uila tä mäjcanba ya'anob tan noj ch'u'ul otot u ye'benob caj u t'an Dios. \p \v 26 De ya'i bixi ajnoja t'oc ajc'äncanob tuba u ch'e'ob y u täsenob bajca anob. Mach u cherbijob cua', uc'a bäc'tajob t'oc caj, mach xic tä julcanob t'oc ji'tun. \v 27 U täsijob u yäq'uijob tu pänte' ajt'äbälajob jini a'äc'c'ajalinobba. De ya'i u no' ajnoja pale u c'atbijob: \p \v 28 ―¿Mach quira cälbet t'ocob mach a ni' c'ajti'benla gente ni tz'ita' u t'an aj Jesús? Bada a laj ye'bila upete aj Jerusalénob. A wola a wäle'la cache' no'on t'ocob cä tzämsi t'ocob ni winic jini. \p \v 29 Aj Pedro y los demás apóstoljob u p'alijob ca'da: \p ―Más c'änä cä tz'omben t'ocob Dios que winicob. \v 30 U Dios cä paplajob oni u cuxpesi aj Jesús, jin chich ni a tzämsilaba, jini a sämbila u c'äb tä cruzba. \v 31 Uneba Dios u yäc'bi u poder tuba xic de Ajnoja y Ajjäpom, tuba u yäc'benob aj Israel u q'uexe' u c'ajalinob y tuba u pa'säben u tanäjob. \v 32 Une u yacon t'ocob tuba cäle' t'ocob cache' toj chich upete u t'an. Jin chich täcä u yäq'ue' tä wina'tinte ni Ch'u'ul Pixan, jini Dios u yäc'bi tuyac'ojob machcatac u tz'ombenba. \p \v 33 Jinq'uin u yubijob ca'da, c'ac'a' cäräx'ijob, y u yoli u tzämsenob. \v 34 Ch'oyi tänxin ajt'äbälajob jini a'äc'c'ajalinobba untu aj fariseo u c'aba' aj Gamaliel. Uneba u ye'e' ni t'an ta Dios tz'ibiba. Tä' olo u chänenob upetejob. Une u yäq'ui tä nebaj pa'sintejob ni apóstoljob. \v 35 De ya'i u yälbi u lotob ca'da: \p ―Anela lo' Israel, ch'ä a c'ajalinla utz cua' a xe a chenla t'oc ni winicob jini. \v 36 A wila cache' najtäcä ch'oyi aj Teudas u yäli cache' une ajnoja, ca' tuba cuatrocientos winicob u woyi ubajob t'oc une. De ya'i uneba tzämsinti, y upete machcatac u tz'ombi u laj pucli ubajob, y laj xupijob. \v 37 Ji'pat ch'oyi aj Judas u cab tä Galilea. Jimba q'uin jini mu' u laj tz'ibinte u c'aba' ni gente tuyac'o jun, y q'uen u bisi tu pat. De ya'i chämi une, y upete machcatac ajnijob t'oc u laj pucli ubajob täcä. \v 38 Y bada cälbenetla, a wäctanla ni winic jini, y mach a cherbenla cua'. Si tuba winicob ni c'ajalin jini que u yäq'ue'obba, y ni patan que u chenobba, u xe chich tä xupo une. \v 39 Si tuba Diosba, mach uxet a chenla cua'. Iranla mach me'ixto xiquetla a jule' abala tuyac'o Dios. \p \v 40 U tz'ombijob u t'an aj Gamaliel. De ya'i u joq'uijob ni apóstoljob, u jätz'ijob, y u yälbijob que mach u ni' tz'aycunob aj Jesús, y u chajijob. \v 41 Ni apóstoljob pasijob bajca an ajt'äbälajob, ch'a'a ujinob uc'a äc'quijob tä tz'ibajtescan uc'a u tz'ombenob aj Jesús. \v 42 Upete q'uin tan noj ch'u'ul otot, y tä otote, mach u yäctajob u yäle' y u ye'e' ni t'an tuba aj Jesucristoba. \c 6 \s1 Se nombra a siete diáconos \p \v 1 Jinq'uin q'ue'nijob machcatac u tz'omben Dios, aj griegojob cäräx'ijob t'oc aj hebreojob u yäle'ob que mach u chejob tu toja uc'a ni neba' ixictac tubajob mach u totoj äc'bintijob cua' chichca que u puquinte upete q'uin. \v 2 Jin uc'a ni doce apóstoljob u woyijob upete machcatac u tz'omben Dios y u yälbijob ca'da: \p ―Mach'an cua' uc'a cäctan t'ocob cä tz'aycun u t'an Dios uc'a ajnicon t'ocob cä pucän cua' chichca jini. \v 3 Bada jiq'uin cä lot, yacänla siete winic de a lotla, jini a wäle'la cache' utz u c'ajalinba, jini mäx ayanob t'oc ni Ch'u'ul Pixanba, jini mäx q'uen u c'ajalinobba, uc'a cä'ben t'ocob u chen jini patanda. \v 4 No'on t'ocobba cä xe cä chen segui cä chen t'ocob c'änti'ya, y cä paq'uin ye'benetla u t'an Dios. \p \v 5 Upete tä' u yoli u yubinob ca' jini. Jin uc'a u yaquijob aj Esteban, untu winic mäx u tz'omben u t'an Dios y mäx ayan t'oc ni Ch'u'ul Pixan. U yaquijob täcä aj Felipe, aj Prócoro, aj Nicanor, aj Timón, aj Parmenas, y aj Nicolás, une ajji'pät oche t'oc aj judíosob une, ya' ti tä Antioquía. \v 6 U c'osijob ni winicob jini bajca an apóstoljob. De ya'i ni apóstoljob u c'änti'ijob Dios, y u yäq'uijob u c'äb tuyac'ojob. \p \v 7 Q'ue'ni machcatac u yubi u t'an Ajnoja, y c'ac'a' q'ue'ni machcatac u tz'ombi Dios tä Jerusalén. Q'uen palejob täcä u tz'ombijob u t'an Dios. \s1 Toman preso a Esteban \p \v 8 Aj Estebanba, tä' utz u c'ajalin y q'uen u poder Dios tuyac'o. U chi q'uen cua' chichca ta chänintic y q'uen cua' chichca tuba u ye'e' u poder Dios tan caj. \v 9 Ch'oyi tä t'an t'oc aj Esteban yebe machcatac u woylan ubajob tama ni ch'uj taj judíosob, jini u yälbinte cache' aj libertinojobba. Che' chich täcä aj Cirenejob, aj Alejandríajob, aj Ciliciajob, y aj Asiajob. \v 10 Unejob mach uta tu c'ajalinob cache' u p'albenob u t'an aj Esteban, uc'a uneba q'uen u c'ajalin une, y ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi c'ajalin cua' u xe u yäle'. \v 11 Unejob jiq'uin u yäc'bijob c'ajalin yebe tuba u chen jop'ojti' u yäle' ca'da: \p ―Acubi t'ocob cache' ni winicda u yäle' tzuc t'an tuyac'o aj Moisés, y tuyac'o Dios. \p \v 12 U jóbijob caj y noxibilbajob y jini machcatac yuwi ni ley taj Moisésba, y u juli ubajob tuyac'o aj Esteban. U q'uechijob, y u täsijob bajca an ajt'äbälajob jini a'äc'c'ajalinobba. \v 13 U c'osijob täcä ni ajjop'ojti' tuba u yäle'ob ca'da: \p ―Jini winicda mach u yäcta u chen tzuc t'an tuyac'o jinda ch'u'ul otot y tuyac'o ni t'an tz'ibi uc'a aj Moisésba. \v 14 Cubi t'ocob u yäle' cache' jini aj Jesús aj Nazaretba u xe u jinesan jinda ch'u'ul otot y u xe u q'uexe' ni cua'tac u yäc'bonla cä chen aj Moisésba. \p \v 15 Upete ajt'äbäla machca ya' chumcajob, ch'icwäni u jutob tuyac'o aj Esteban, y u chänijob cache' u jut es ca' u jut untu ángelo ta Dios. \c 7 \s1 Defensa de Esteban \p \v 1 U no' ajnoja pale u c'atbi ca'da: \p ―¿Toj quira ni mu' u yäle'obba? \p \v 2 Une u yäli: \p ―Anela cä lot wincäre, anela ajt'äbäla, ubinla. Ni Dios ayan u poderba, c'oti bajca an cä papla aj Abraham oni jinq'uin ya'to an tä Mesopotamia, machto c'ax tä Harán. \v 3 U yälbi ca'da: “Pasen tama jini cabda, bajca an a familiajob, la'ix bajca cä xe cä ye'benet”. \v 4 Une pasi tu cab aj Caldeojob, cuxli tä Harán. Ya'i chich chämi u pap. De ya'i Dios u yäc'bi c'axic wida bajca cuxuletla bada. \v 5 Mach u yäc'bi ni tz'ita' cab wida tuba nonoj colac tu c'äb, ni unlip' tuba wa'lec t'oc untz'it yoc. Ni u yälbiba, cache' u xe chich u yäc'ben une, y ji'pat u xe chich tä colan tuba u ch'ocob cuanta chämi une. Machto an u ch'ocob jinq'uin u yälbi ca' jini. \v 6 Dios u worin älbi cache' u natil ch'ocob u xejob tä cuxtä nat tä yänäl cab. Ya'i u xe tä ajtäjob de ajpatan t'oc u yum, y u xe tä tz'ibajtescanob cuatrocientos años. \v 7 Dios u yäli täcä ca'da: “No'on cä xe cä'ben u toje' u tanäjob u yumob bajca u tz'ibajtesanob. Ji'pat u xe tä pasejob y u xe u ch'u'ul c'ajti'inonob wida”. \v 8 Dios u yälbi aj Abraham cua' u xe u chen por une. U yälbi u chen uba circuncisa tuba u ye'e' cache' u totoj tz'onän cua' u yäli Dios. Jin uc'a aj Abrahamba cuanta päncäbi aj Isaac u yajlo'ba, u chi circuncisa jinq'uin u tz'äctesi ocho día u päncäban. De ya'i aj Isaacba u pap aj Jacob, y aj Jacobba u pap ni doce cä noxi'paplajob oni. \p \v 9 ’Ni cä noxi'paplajob onidaba, cäräx'ijob, y mach u yoli u chänenob untu u jitz'in u c'aba' aj José. Jin uc'a u chombijob aj Egiptojob. Pero Diosba ya' chich ajni t'oc aj José. \v 10 Dios u japi t'oc upete tz'ibajtesia, u yäc'bi ajnic q'uen u c'ajalin tu pänte' aj Faraón, ajnoja tä Egipto. Aj Faraón tä' yoba u chänen. Jin uc'a aj Faraón u yäc'bi xic de ajch'och'oca ajnoja tä Egipto, y de ajch'och'oca ajnoja tan yotot täcä. \p \v 11 ’Jimba q'uinob jini ajni noj wi'na tä Egipto y tä Canaán täcä, y noj gran jitz'o. Cä noxi'paplajob mach u pojlijob niump'e cua' tä c'uxcan. \v 12 Jinq'uin u yubi aj Jacob cache' ayan tä choncan trigo tä Egipto, u täsqui cä noxi'paplajob u mäne'. Jindaba primer to bixijob ya'i. \v 13 Jinq'uin bixijob tä cha'num, u säcunob u chi conoce aj José. Ca' jini aj Faraón u yubi caba familia ni aj José. \v 14 De ya'i aj José u täsqui tä jo'can tuba ticob tä Egipto aj Jacob u pap chichba, t'oc upete u familiajob, u q'ue'nanob setenta y cincojob. \v 15 Jin uc'a bixi aj Jacob tä Egipto. Ya'i chämi une, y cä noxi'paplajob täcä. \v 16 Jinq'uin chämijob bisintijob tä mujcan tä Siquem. Ya' mujqui tama jini cab que aj Abraham u mämbijob t'oc taq'uin u ch'ocob aj Hamor aj Siquemba. \p \v 17 ’Jinq'uin anatz'äli q'uin tuba u chen Dios ni u yäliba, jini u totoj älbi aj Abraham cache' u xe u chenba, c'ac'a' q'ue'nijob chich u gente Dios tä Egipto. \v 18 De ya'i ch'oyi otro ajnoja que mach yuwi caxca une aj José. \v 19 Jini ajnoja uc'a mach utz u c'ajalin u tz'ibajtesi cä noxi'paplajob, y u cocoj äc'bijob u choque' u bijch'oc uc'a chämic y uc'a mach ni' q'ue'nacob. \v 20 Jimba q'uinob jini, päncäbi aj Moisés. Dios u chäni cache' pitzi ni ch'oc jini. Uxp'e mes tz'isinti tan yotot u pap. \v 21 Jinq'uin chojquiba, u jixic ch'oc aj Faraón u ch'i, y u tz'isi ca' mero u yajlo'. \v 22 Aj Moisés u laj cäni upete c'ajalin taj Egiptojob. Tä' pitzi u t'an y tä' utz cua'tac u chen. \p \v 23 ’Jinq'uin u tz'äctesi cuarenta año, ti tu c'ajalin xic u chänen u lotob, ni aj Israelobba. \v 24 Jinq'uin u chäni cache' untu u lot mu' u tz'ibajtesan aj Egipto, u japi. Tuba u japän, u tzämsi jini aj Egipto. Ca' jini u sutatz'bi u jelo jini que mu' u chenba. \v 25 Aj Moisésba u yäli tan u c'ajalin cache' jini u lotob yuwijob cache' Dios u yäc'bi u japänob. Pero unejobba mach yuwi si ca' jini. \v 26 Päscab c'oti bajca an cha'tu aj Israelob que mu' u buyajob. U yoli u yäq'ue' que mach u chenob buya, u yälbijob ca'da: “Cä lot, anelaba tomp'emp'e familiajetla. ¿Cua' uc'a a maläc tz'ibajtesan abala?” \v 27 Ni machca mu' u tz'ibajtesan u lotba u xälnoji aj Moisés, u yälbi ca'da: “¿Caxca u yäq'uet ane de ajnoja y de juez täc'a t'ocob? \v 28 ¿A wo quira a tzämsenon täcä ca' a tzämsi aj Egipto äc'bi?” \v 29 Jinq'uin u yubi ni t'an jini, putz'i aj Moisés tä yänäl cab u c'aba' Madián. Ya'i päncäbi cha'tu u yajlo'. \p \v 30 ’Jinq'uin tz'äcti cuarenta año u chen vida aj Moisés ya'i, ump'e q'uin ya'an bajca an jini tz'ic u c'aba' Sinaí, bajca mach cuxu niuntu. U chäni cache' ca' a wälä mu' u pule ump'e chäcch'ix, y tama jini noj c'ac' untu ángelo ta Dios u pequi. \v 31 Jinq'uin u chäni aj Moisés jini c'ac', tajch'icwäni u jut. U natz'i tuba u chänen utz, y ya'i u yubi u t'an Ajnoja Dios, u yäle' ca'da: \v 32 “No'on ni u Dioson a noxi'paplajob, u Dioson aj Abraham, aj Isaac y aj Jacob”. Jinq'uin u yubi aj Moisés chicchicna t'oc bac'ät y mach u ni' oli u chänen. \v 33 Ajnoja Dios u yälbi ca'da: “Pocho a pächi'oc ta' woc uc'a bajca ya' wa'caletba ch'u'ul cab une. \v 34 No'on acä chäni chich cache' mu' u tz'ibajtescanob cä ch'ocob ni ya'an tä Egiptoba. Acubi täcä u c'ämbajob, jin uc'a jacon cä japänob. Bada jiq'uin la'ix, cä xe cä täscunet tä Egipto”. \p \v 35 ’Jini aj Moisés mach u sapijobba, jini que u yälbijob ca'daba: “¿Caxca u yäq'uet de ajnoja y de juez täc'a t'ocob?”, jin une u täsqui Dios de ajnoja y de ajjäpom. Dios u täsqui u ángelo tuba u yälben cua' u xe u chen, jini que ajni tan chäcch'ix u pecänba. \v 36 Jimba aj Moisés u pa'si aj Israelob tä Egipto. Jinchichba aj Moisés u chi q'uen cua' chichca t'oc poder ta chänintic tä Egipto, y tama nab u c'aba' Chäcba y bajca ajnijob cuarenta año bajca mach cuxu niuntu. \v 37 Jinchichba aj Moisés ni u yälbi aj Israelob ca'daba: “Cajnojala Dios u xe u yäc'benetla untu u yajt'an, untu de a lotla, ca' chich u yäc'on no'onba. Une c'änä a tz'ombenla u t'an”. \v 38 Une chich ni u pequi ni ángelo ta Dios bajca an ni tz'ic tä Sinaí jinq'uin ajni t'oc ni noj q'uenel gente bajca mach cuxu niuntu, jini cä najtäcäl noxi'paplajobba. Une ni äc'binti ni t'an ta Dios tuba u yäc'benonla, jini t'an que u yäle' cache' u ch'e' paq'uin cuxleconlaba. \p \v 39 ’Cä noxi'paplajob mach u yolijob u tz'omben u t'an aj Moisés, y mach u sapijob. Tan u pixanob ayan ca' yo sujlecob tä Egipto. \v 40 U yälbijob aj Aarón ca'da: “Chen untu cä diosla tuba xic pänte' de no'onla, uc'a mach cuwila cada an jini aj Moisés u pa'sonla tä Egiptoba, jini u täsonla widaba”. \v 41 De ya'i u pätijob ca' untu ch'oc beq'uet tuba ajnic de u diosob. U cherbijob cherajbuc'a y ch'a'ali ujinob t'oc jini u dios que u chijob t'oc u c'äbba. \v 42 Jin uc'a Dios u tz'eji uba t'oc unejob, y u yäcti que u päpä' c'ajti'inob jini uj y q'uin y ajlucerojob ya'an tä cieloba. Ca' jini pasi toj jini u tz'ibi ajt'anob ta Dios oniba, ni u yäle' ca'daba: \q1 Anela lo' Israel, ¿no'on quira ni a cherbonla ni cherajbuc'a jini a chila ca' ta cuarenta año bajca mach cuxu niuntu? \q1 ¿Uc'a quira a wäc'benon no'on a tzämsila ni äläq'ui? \q1 \v 43 Mach une. Anelaba cachichcada que numetla a bisila u yoc ch'uj aj Moloc, \q1 y u yajlucero a diosla Renfán \q1 jini a päpä' chila tuba a c'änti'inla. \q1 Jin uc'a cä xe cäq'ue' bisintiquetla más pänte' de Babilonia. \p \v 44 ’Bajca mach cuxu niuntu ajni täcä tu c'äb cä noxi'paplajob oni jini ch'u'ul otot de noc' bajca u totoj chen t'an Diosba. Dios u yäq'ui tä ute, u yälbi aj Moisés u chen ca' chich ni u ye'biba. \v 45 Jini ch'u'ul otot de noc' äc'bintijob cä noxi'paplajobba, unejob chich u täsijob wida jinq'uin t'oc aj Josué u pa'si aj gentilob tan u cabob. Dios u pa'si aj gentilob tu jut cä noxi'paplajob. Ya'i coli ni ch'u'ul otot de noc' ixta u q'uini aj David. \v 46 Dios ch'a'ali ujin t'oc aj David. Aj David u c'ati bintic u chen ump'e ch'u'ul otot tuba Dios, jinchichba Dios que u ch'u'ul c'ajti'i täcä aj Jacobba. \v 47 Pero aj Salomón une ni äc'binti u cherben u yotot Diosba. \v 48 Ajt'an ta Dios oni u yäli cache' Cajnojala Isqui mach u yajwan tama otot jini u yute t'oc u c'äb winicba. U yäli cache' Dios u yäle' ca'da: \q1 \v 49 Cielo cä chumlib bajca cä chen manda, \q1 y u pancab ca' a wälä u läjquiba coc. \q1 ¿Cuaxca otot a xe a cherbenon? ¿Caxcada cä xe cä ch'e' cäba? Ca'da u yäle' Cajnojala Dios. \q1 \v 50 U yäle' täcä Cajnojala ca'da: \q1 ¿Mach quira no'on cä chi t'oc cä c'äb upete jinda? \p \v 51 U chi segui aj Esteban u yälbenob ca'da: \p ―Tzätz a pamla, y mach a tz'onäla t'oc a pixanla. Mach a ubila t'oc a chiquinla. Anelaba mach a tz'ombela ni Ch'u'ul Pixan. Ca' chich u chi a noxi'paplajob, che' chich a chenla täcä. \v 52 ¿Caxcamba ajt'an ta Dios mach u tz'ibajtesi a noxi'paplajob? U tzämsijob chich machcatac u worin äli cache' u xe tä te untu totoj Ajt'an ta Dios, jin une ni a wäq'uila tä c'äbäba y a tzämsila. \v 53 Anela ya'an ta' c'äbla u t'an Dios, uc'a ángelo ta Dios u yäc'bi a noxi'papla, y anela mach a tz'ombila. \s1 Muerte de Esteban \p \v 54 Jinq'uin u yubijob ca'da, c'ac'a' cäräx'ijob, cäch'äcna yejob t'oc cräxle tuyac'o aj Esteban. \v 55 Aj Estebanba mäx ayan t'oc Ch'u'ul Pixan. Ch'icwäni u jut tä cielo, u chäni cache' tä' pitzi bajca an Dios, u chäni täcä aj Jesús ya' wa'ca tu noj Dios. \v 56 U yäli ca'da: \p ―Ubinla, mu' cä chänen cache' jäbä ayan cielo, y u Yajlo' Dios que sutwäni de winicba ya' wa'ca tu noj Dios. \p \v 57 Unejob u chi noj t'anob de cräxle. U mäqui u chiquinob, y upetejob u juli ubajob tuyac'o. \v 58 U bisijob tu pat caj, u bon julijob t'oc ji'tun. Jin chich ni machcatac u julijob aj Esteban t'oc ji'tunba, u yäq'uijob u buc tu yoc untu winic u c'aba' aj Saulo. \v 59 Jinq'uin mu' u julcan aj Esteban t'oc ji'tun, une u c'änti'in Dios, u yäle' ca'da: \p ―Cajnoja Jesús, sapän cä pixan. \p \v 60 Nocwäni y u chi noj t'an ca'da: \p ―Cajnoja, mach a'benob u toje' ni tanäda. \p Jinq'uin u yäli ca'da, chämi. \c 8 \s1 Saulo persigue a la iglesia \p \v 1 Aj Saulo u yäli tan u c'ajalin cache' utz chich tzämsintic aj Esteban, y mach u japi. \p Jimba q'uin jini ajni noj tz'ibajtesia tuba machcatac u tz'omben Cajnojala Dios tä Jerusalén. Upete laj bixijob tä putz'e tä Judea y tä Samaria, sec' apóstoljob coli. \v 2 Ni winicob tä' u c'ajti'in Diosba tulaj c'otijob tuba u bisan u muque' c'äsi' aj Esteban, y u bon uc'tijob. \v 3 Aj Sauloba u c'ac'a' tz'ibajtesi machcatac u tz'omben Cajnojala Dios. U yoche tama otote, u cocoj bisan wincäre, che' ixictacob, y u mäque' tä cárcel. \s1 Predicación del evangelio en Samaria \p \v 4 Machcatac pasijob tä putz'e, cachichcada u bixejob u tz'aycun u t'an Dios. \v 5 Aj Felipeba bixi tä Samaria, y une u tz'aycäbenob ya'i cache' aj Cristo ni Ajjäpom. \v 6 Upetejob tomp'e u c'ajalinob u c'alin ubinob cua' u yäle' aj Felipe. U yubinob u t'an y u chänenob cua'tac u chen aj Felipe t'oc u poder Dios. \v 7 Machcatac u cänänti tzuc pixan tuyac'o, t'oc noj t'an pasi jini tzuc pixan. Q'uen machcatac ca' chämen u cuerpo y machcatac mach u ch'ä u chen xämba, upete ni jini u laj tz'äcäli aj Felipe. \v 8 Jin uc'a ayan noj ch'a'aljin tuba ni gente tama ni caj jini. \p \v 9 Ajni untu winic tama jini caj u c'aba' aj Simón. Uneba ajtz'a'taya. U sucpequijob aj Samariajob, uc'a u tz'aycun uba cache' tä' q'uen u c'ajalin. \v 10 Upetejob u tz'ombijob u t'an, bijch'oc y ajt'äbäla, u yäle'ob ca'da: \p ―Jinda winic machtajda u yäc'bi u poder Dios. \p \v 11 Upete u tz'ombijob uc'a bon jäläcni tama jini caj u sucpecänob t'oc u tz'a'taya. \v 12 Pero jinq'uin c'oti aj Felipe u tz'aycäbenob u t'an Dios y u yälbenob cache' Dios ni mero Cajnojala y cache' aj Jesucristo u japänob, u tz'onijob y c'ablijob, wincäre y che' ixictacob. \v 13 Aj Simón täcä u tz'oni ca' jini, c'abli, y u nume tu pat aj Felipe. Tajch'icwäni u jut u chänen cua' u chen y cua' u ye'e'. \p \v 14 Jinq'uin u yubijob ni apóstoljob ya'an tä Jerusalénba, cache' tä Samaria tz'ombinti u t'an Dios, u täsquijob ya'i aj Pedro t'oc aj Juan. \v 15 Jinq'uin c'otijob ya'i, u c'atbijob Dios que u yäc'benob aj Samariajob ni Ch'u'ul Pixan. \v 16 Uc'a mach to jac ni Ch'u'ul Pixan tuyac'o niuntu ya'i, sec' c'ablijob tu c'aba' aj Jesús. \v 17 Jinq'uin u yäc'bijob u c'äb tan u pamob, u ch'ijob chich ni Ch'u'ul Pixan. \p \v 18 Jinq'uin u chäni aj Simón cache' tu yäc'ben u c'äbob ni apóstoljob tan u pam ni gente u ch'e'ob ni Ch'u'ul Pixan, u subbijob taq'uin. \v 19 U yäle' ca'da: \p ―Äc'benonla täcä cä chen ca' jini, uc'a machca chichca cä'ben täcä cä c'äb tan u pam u ch'e' Ch'u'ul Pixan. \p \v 20 Aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Xupic a taq'uin t'oc ane, a wäle' ixti cache' matän ta Dios u tojcan t'oc taq'uin. \v 21 Ane mach a'bintet a wina'tan cache'da u yute jinda patan, uc'a a pixan mach tajtoj ayan tu jut Dios. \v 22 Q'uexe a c'ajalin y äctan jinda a tanä, c'atben Dios, bay toca u pa'säbet ni a tanä jini ati ta' c'ajalinba. \v 23 Uc'a aquiran que a cänäntan ump'e c'ajalin mach utz, ca' a wälä ump'e cosa tä' ch'aj, y ca' a wälä cächä anet t'oc a noj tanä. \p \v 24 Jinq'uin aj Simón u p'ali, u yäli ca'da: \p ―C'atbenla Cajnojala uc'a no'on, uc'a mach tic täjcac'o niump'e cua' ni a wäliba. \p \v 25 Jinq'uin ni apóstoljob u c'alin tz'ayqui u t'an Dios, sujlijob tä cha'num tä Jerusalén. Bajcatac numijob tama ni cab tä Samaria u tz'ayquijob cache' aj Jesucristo u ch'e' u japänob. \s1 Felipe y el hombre de Etiopía \p \v 26 Untu ángelo tuba Ajnoja Dios u pequi aj Felipe u yälben ca'da: \p ―Ch'oyen, cux bajca an jini bij tä sur, bajca mach cuxu niuntu, jini bij u te tä Jerusalén ixta tä Gazaba. \p \v 27 Aj Felipe ch'oyi, y bixi. U nuc'ti untu winic, u cab tä Etiopía. Uneba eunuco une, ajmanda tix Candace, ixnoja tuba aj Etiopíajob. Uneba u cänäntäben upete cua' chichca u cänäntan ni ixnoja jini. Ya' ati u ch'u'ul c'ajti'in Dios tä Jerusalén. \v 28 Sujtä u chen chumu tama u wawa'nib u tzique' jini jun u tz'ibi aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba. \v 29 Ch'u'ul Pixan u yälbi aj Felipe ca'da: \p ―Cux, natz'än jini wawa'nib. \p \v 30 Aj Felipe seb c'oti t'oc ancäre bajca an, y u yubi cache' mu' u tzique' jini jun u tz'ibi aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba. U c'atbi ca'da: \p ―¿A chen entende cua' mu' a tzique'? \p \v 31 Une u yäli ca'da: \p ―¿Cache' cä xe cä chen entende si mach'an machca u ye'benon? \p De ya'i u yäc'bi aj Felipe ochic tä chumtä tu ch'ejpa. \p \v 32 Jini jun u tzique'ba u yäle' ca'da une: \q1 Bisinti une tä tzämsinte ca' untu oveja, \q1 y ca' ch'oc oveja mach u che t'an tu pänte' ni machca u susben u tzutze, \q1 ca' jini une täcä mach u yäli niump'e cua'. \q1 \v 33 Une sojpätesqui, y mach cherbinti niump'e cua' tu toja. \q1 ¿Caxca une u xe u yäle' cache' utz cua' u chi a'ajtä pancab? \q1 Uc'a uneba tzämsinti. \p \v 34 Aj eunuco u yälben aj Felipe ca'da: \p ―Älbenon, ¿caxcone ni ca' ch'oc oveja, jini u yäli aj Isaíasba? ¿Une chich quira, o otro? \p \v 35 De ya'i aj Felipe u täq'ui u tz'aycun ni t'an jini ya' tz'ibiba. Ca' jini xi u yälben ni aj eunuco ni t'an tuba aj Jesucristo. \v 36 Tu bixejob tä bij, c'otijob bajca an ja'. Aj eunuco u yäli ca'da: \p ―Ya'anda ja'. ¿U ch'e' quira c'ablacon bada? \p \v 37 Aj Felipe u yäli ca'da: \p ―Si a totoj tz'onän t'oc a pixan aj Jesucristoba, u ch'e' chich. \p Une u p'ali: \p ―No'onba acä tz'onän chich cache' aj Jesucristo u Yajlo' Dios. \p \v 38 De ya'i u yäq'ui wa'lec ni wawa'nib, y u cha'tuma jaquijob tä ja'. Aj Felipe u c'ablesi jini aj eunuco. \v 39 T'äbijob tä cab. De ya'i ni Ch'u'ul Pixan tajnoja u ch'i aj Felipe u bisi. Aj eunuco mach ni' sujli u chänen. Ch'a'a ujin u chi segui u biji. \v 40 Aj Felipeba c'oti tä Azoto. Pasi ya'i, bixi tä cabil cab u tz'aycun cache' aj Jesucristo u japän untu ixta que c'oti tä Cesarea. \c 9 \s1 Conversión de Saulo \r (Hch. 22.6‑16; 26.12‑18) \p \v 1 Aj Saulo cada u sapän ic'ba, u yoli u bäc'tesan y u tzämsen machcatac u tz'onän Cajnojala Dios. De ya'i c'oti bajca an u no' ajnoja pale. \v 2 U c'atbi jun tuba u bisan bajca an ch'u'ul ototob ya'i tä Damasco tuba u jiran si u pojlen machcatac u bisan ni bij jini, winic o ixic, tuba u täsen cächä tä Jerusalén. \v 3 C'ote u chen tä Damasco, tajtzäc u chicti ump'e noj junch'äcni tä cielo bajca u bixe tä bij. \v 4 Päcyäli tä cab, y u yubi ump'e t'an que u yälben ca'da: \p ―Saulo, Saulo, ¿cua' uc'a a tz'ibajtesanon? \p \v 5 Une u yäli: \p ―Cajnoja, ¿caxcaba winiquet ane? \p Machca u chi t'an u yäli: \p ―No'on aj Jesúson jini a tz'ibajtesanonba. A sacän chich a yaj si a lomteq'ue' xec'onib. \p \v 6 Chicchicna t'oc bac'ät, aj Saulo u yäli: \p ―Cajnoja, ¿cuaxca a wo cä chen? \p Ajnoja u yälbi ca'da: \p ―Ch'oyen, cux tan caj. Ya'i a xe tä älbinte cua' c'änä a chen. \p \v 7 U lotob u xe t'oc aj Sauloba tajcolijob tä wa'tä sin t'an. U yubijob t'an, y mach cheque caxca najt'an. \v 8 Ch'oyi aj Saulo tä cab, u jäbi u jut, mach u ni' che chanä. Päyä u c'äb u bisijob tä Damasco. \v 9 Ajni ya'i uxp'e q'uin mach u che chanä, mach c'uxni y mach buq'ui. \p \v 10 Jimba q'uin jini ajni tä Damasco untu ajcänt'an ta Dios u c'aba' aj Ananías. Ajnoja Dios u pequi ca' tan u naja u yälbi ca'da: \p ―Ananías. \p Une u p'ali: \p ―Ya'anonda, Cajnoja. \p \v 11 Ajnoja u yälbi ca'da: \p ―Ch'oyen, cux tä calle u c'aba' Tajtojba, sacän tu yotot aj Judas untu winic u c'aba' aj Saulo, u cab tä Tarso, uc'a une mu' u chen c'änti'ya, \v 12 y mu' u chänen ca' tan u naja untu winic u c'aba' aj Ananías cache' u yoche u yäc'ben u c'äb tan u pam tuba sujlec u chen chanä. \p \v 13 Aj Ananías u p'ali: \p ―Cajnoja, q'uen machcatac u yälbon cache' jini winic q'uen malujle u cherbijob machcatac u tz'ombenetob tä Jerusalén. \v 14 Y ajnoja tuba palejob u yäc'bi u q'ueche' upete machcatac u ch'u'ul c'ajti'in a c'aba'. \p \v 15 Ajnoja Dios u yälbi ca'da: \p ―Cux, uc'a uneba acä yaqui tuba cajc'äncan, tuba u tz'aycun cä t'an bajca an aj gentilob, bajca an ajnojajob, y bajca an aj Israelob. \v 16 Uc'a cä xe cä ye'ben cache' u bon xe tä tz'ibajtescan uc'a u tz'aycun cä t'an. \p \v 17 Aj Ananías bixi, ochi tan otot, y u yäc'bi u c'äb tan u pam, u yälbi ca'da: \p ―Hermano Saulo, Cajnoja aj Jesús, jin chich ni u ye'i uba bajca atet tä bijba, u täscon uc'a u jäbe' uba a jut y a chen chanä, y mäx ajniquet t'oc Ch'u'ul Pixan. \p \v 18 Jinchichba rato jini yäli ca' u sul u jut, y sujli u chen chanä. De ya'i ch'oyi, y c'ablesqui. \v 19 C'uxni, u ch'i u muc' tä cha'num. Jäläcni tz'ita' aj Saulo bajca an ajcänt'anob ta Dios tä Damasco. \s1 Saulo predica en Damasco \p \v 20 De ya'i aj Saulo seb u täq'ui ajne tan ch'u'ul otot tubajob, u yäle' cache' aj Jesúsba Ajlo' ta Dios. \v 21 Upete machcatac u yubi u t'an tajch'icwäni u jutob u yubin, u yäle'ob ca'da: \p ―¿Mach quira jinda u tz'ibajtesijob tä Jerusalén machcatac u c'ajti'inob jini c'aba' taj Cristo, y jin uc'a ti wida, tuba u q'ueche' u bisan bajca an ajnojajob ta pale? \p \v 22 Aj Sauloba q'ue'ni u poder u yäle' u t'an Dios, u jobbijob u c'ajalin aj judíosob ni ya' laj cuxli tä Damascoba, uc'a u totoj ye'benob cache' aj Jesús ni aj Cristo que u täsqui Diosba. \s1 Saulo escapa de los judíos \p \v 23 Ji'pat aj judíosob u maläc ch'i u c'ajalinob tuba u tzämsen. \v 24 Aj Saulo u yubi cua' u yoli u cherbenob. Unejob u ch'uquijob tä q'uin y tä ac'äb tu ti' ni caj jini, tuba u tzämsenob. \v 25 De ya'i ac'äb u yajcänt'anob Dios u jäcsijob aj Saulo pat u bojte'i caj tan chach. \s1 Saulo en Jerusalén \p \v 26 Jinq'uin c'oti aj Saulo tä Jerusalén, u yoli ochic t'oc machcatac u tz'omben Dios ya'i. Unejobba bäc'tajob t'oc, uc'a mach u tz'onä si une täcä u tz'omben Dios. \v 27 U ch'i aj Bernabé u bisi bajca an ni apóstoljob, u tz'aycäbijob cache' aj Saulo u chäni Ajnoja tä bij y cache' u pequi, y cache' tä Damasco mach bäc'ti u tz'aycun aj Jesús. \v 28 De ya'i u yajnejob t'oc cachichcada tä Jerusalén. \v 29 Une mach bäc'ta u chen t'an tu c'aba' Cajnojala aj Jesús, u yajne täcä tä t'an t'oc jini aj judíosob que u chen griegojt'an. Unejobba u sacän cache' u tzämsenob. \v 30 Jinq'uin u yubi ca' jini u lotob, nämte' bixijob t'oc tä Cesarea. De ya'i u täsquijob tä Tarso. \p \v 31 Mach ni' an machca u tz'ibajtesan machcatac u tz'ombenob u t'an Dios tä Judea, tä Galilea, y tä Samaria täcä. Colijob ch'ijcab. U c'alin cänijob, y u numejob u ch'u'ul c'ajti'in Cajnojala. U ch'a'alesbijob ujin ni Ch'u'ul Pixan, y q'ue'nijob. \s1 Eneas es sanado \p \v 32 Jinq'uin aj Pedro u nume cachichcada u jiran machcatac u tz'omben u t'an Dios, c'oti täcä tä Lida u jiranob ya'i. \v 33 U nuc'ti ya'i untu winic u c'aba' aj Eneas, ocho año ya'an tä tz'en, mach u ch'ä u nicän uba. \v 34 Aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Eneas, aj Jesucristo u tz'äcälinet. Ch'oyen, ticän a tz'en. \p Une seb ch'oyi. \v 35 Upete aj Lidajob y aj Sarónob u chänijob, y u ch'ämbijob u biji Cajnojala. \s1 Resurrección de Dorcas \p \v 36 Ajni tä Jope untu ixic que u tz'omben u t'an Dios, u c'aba' ix Tabita. Tä griegojt'anba, ix Dorcas une. Jinda ixic utz cua' u paq'uin chen, y u täclen machca chichca une c'änä uc'a. \v 37 Jimba q'uinobda u q'uechi yaj, chämi. U mucsijob y u yäq'uijob tama u cha'täq'uib otot isqui. \v 38 Machcatac u tz'omben u t'an Dios u yubijob cache' ya'an aj Pedro tä Lida, mach nat t'oc tä Jope. U täsquijob cha'tu ajc'äncan u ch'oc pecän u yälben ca'da: \p ―Seb tiquet bajca anon t'ocob. \p \v 39 Ch'oyi aj Pedro, bixi t'oc unejob. Jinq'uin c'oti ya'i, u bisijob isqui tan otot. U xóyijob neba'täc ixictac tä uq'uejob, u ye'benob aj Pedro u buclajob jini u chuybijob ix Dorcas jinq'uin ya'to an t'oc unejobba. \v 40 Aj Pedro u yäq'ui tä pase upete, nocwäni u c'änti'in Dios. De ya'i u suti uba u chänen ixchäme, u yälben: \p ―Tabita, ch'oyen. \p Une u jäbi u jut, u chänen aj Pedro, ch'oyi tä chumtä. \v 41 Une u q'uechbi tu c'äb, u tz'osi. De ya'i u joq'ui machcatac u tz'omben u t'an Dios y neba'täc ixictac, u ye'benob cache' acuxpi. \v 42 Upetejob tä Jope u yubijob cua' uti. Q'uen machcatac u tz'onijob Cajnojala. \v 43 Ya' jini jäläcni aj Pedro tä Jope tu yotot aj Simón untu ajtz'äcäl pächi. \c 10 \s1 Pedro y Cornelio \p \v 1 Ajni untu winic tä Cesarea u c'aba' aj Cornelio, une ajnoja tuba cien soldado, jini u yälbinte aj Italianojobba. \v 2 Uneba tä' u c'ajti'in Dios, y mach yo u säte' t'oc Dios, y che' chich täcä upete machcatac ayan t'oc tan yotot. Uneba q'uen cua' chichca jini u sijbenob machcatac c'änä uc'ajob tan caj, y u paq'uin c'änti'in Dios. \v 3 Uneba u totoj chäni ca' tan u naja cache' tu yoche q'uin untu ángelo tuba Dios ochi bajca an, u pecän ca'da: \p ―Cornelio. \p \v 4 Uneba ch'icwäni u jut u chänen, bäc'ti, u yäli ca'da: \p ―¿Cuaxca jini, Cajnoja? \p Ni ángelo u yälbi: \p ―A c'änti'ya y cua'tac a sijbi a lot u yubi chich Dios, jin uc'a u c'ajti'inet. \v 5 Bada jiq'uin täscun tä Jope ajc'äncanob u yälben tic aj Simón, jini u c'aba' täcä aj Pedroba. \v 6 Ya' cuxu tu yotot aj Simón ni ajtz'äcäl pächi, jini ya'an yotot ti' nabba. Une u xe u yälbenet cua'tac c'änä a chen. \p \v 7 Bixi jini ángelo ta Dios u pequi aj Cornelioba. Aj Cornelio u joq'ui cha'tu u yajpatan y untu u soldado ni chäcäl ch'o'o t'oc Diosba. \v 8 U laj tz'aycäbijob upete cua'tac u chäni, de ya'i u täsquijob xic tä Jope. \p \v 9 Päscab, jinq'uin xämba to u chenob tä bij ni ajc'äncan, tz'ita' yo ta c'oticob ti' caj, aj Pedroba t'äbi pat otot isqui tänxin q'uin tä c'änti'ya. \v 10 Tä' jitz'o u chen, u yoli c'uxnan. Mu'to u yute cua' u c'uxe'. De ya'i u chäni ca' tan u naja \v 11 cache' cielo jäbä. Ya' jini u te tä jaque ca' a wälä ump'e noj noc', t'oc chäntz'it u täbi tu ch'ixma jäcsinti tä cab. \v 12 Tama jini noc' ya'an upete ajchäntec oc, y ni u jolän uba tä cab täcäba, y mut ajwile isqui. \v 13 U yubi ump'e t'an que u yälben ca'da: \p ―Ch'oyen Pedro, tzämsen, y c'uxu. \p \v 14 Aj Pedro u yäli: \p ―Mach une Cajnoja. Mach bay cä c'uxi niump'e cua' mach utz c'uxcacba, niump'e cua' xilaw. \p \v 15 Sutwäni u yubin ni t'an tä cha'num u yälben ca'da: \p ―Jini Dios u yäle' que utz c'uxcacba, mach a wäle' ane cache' xilaw. \p \v 16 Ca'da uti uxpetz'. De ya'i jini noj noc' ch'ämqui cha'num tä cielo. \v 17 Aj Pedro mu'to u ch'e' u c'ajalin cua' ti jini ni u chäniba, ajc'äncanob jini u täsquijob aj Cornelioba, tä bij tä bij ti u c'atänob ixta que c'otijob tu yotot aj Simón. \v 18 C'otijob u pecän ti' otot, u c'atänob si ya'an ya'i untu aj Simón u chap'elib u c'aba' aj Pedroba. \v 19 Aj Pedro mu'to u ch'e' u c'ajalin cuaxca jini u chäni, u yälbi ni Ch'u'ul Pixan ca'da: \p ―Ya'an uxtu winic u sacänet. \v 20 Ch'oyen, jaquen. Mach a wäle' mach xiquet t'oc. No'on acä täsquijob. \p \v 21 Jaqui aj Pedro bajca an ni winicob u täsqui aj Cornelioba u yälbijob ca'da: \p ―No'on ni a sacänonlaba. ¿Cua' a t'an atetla? \p \v 22 Unejob u p'alijob: \p ―Cajnoja t'ocob, aj Cornelio une, ajmanda ta cien soldado. Uneba untu winic que u chen tu toja, y mach yo u säte' t'oc Dios. Upete aj judíosob u yäle'ob cache' utz u c'ajalin. Untu ch'u'ul ángelo ta Dios u yälbi u täscunet tä jo'can tu yotot uc'a u yubin a t'an ya'i. \p \v 23 U yälbijob ochic u ch'e' ubajob. Päscab ch'oyi, bixijob t'oc une. U lotob tä Jope tulaj bixijob t'oc, u lotin. \p \v 24 Päscab c'otijob tä Cesarea. Aj Cornelio u woyi u familiajob y jini u lotob mäx nämä t'ocba u pijnanob aj Pedro. \v 25 Tu c'ote aj Pedro, pasi aj Cornelio u nuc'tan. Nocwäni tu yoc u c'änti'in. \v 26 Aj Pedro u yälbi ca'da: \p ―Ch'oyen. No'on täcä winicon chich, mach a c'änti'inon. \p \v 27 De ya'i ochi t'oc tä tz'aji. C'oti u chänen cache' q'uen woyo ayan. \v 28 U yälbijob ca'da: \p ―Anela a wila chich cache' aj judíosob mach u ch'ä u natz'än y mach u ch'ä xic bajca an machcatac ajpäpä'cabob. Diosba u yälbon que mach cä chen ca' jini, mach cälben niuntu cä lot cache' mach utz. \v 29 Jin uc'a jinq'uin a joc'on mach acäli mach ticon. Cä c'atbenet jiq'uin, ¿cuaxca tuba a täscon tä jo'can? \p \v 30 De ya'i aj Cornelio u yäli ca'da: \p ―Sami chämp'e q'uin ca' horada ochiq'uin ya'anon tä c'änti'ya täj cotot sin buc'a. Untu winic tutz'i bajca anon t'oc u c'äntz'alen buc. \v 31 U yälbon ca'da: “Cornelio, a c'änti'ya a'ubqui. Cua'tac a sijiba ya'an tu c'ajalin Dios. \v 32 Täscun tä Jope tä ch'ämcan untu aj Simón, u chap'elib u c'aba' aj Pedro, ya' cuxu tu yotot aj Simón, jini ajtz'äcäl pächiba, nätz'ä ti' nab yotot. Tu te uneba a xe a ubin cua' u xe u yäle'”. \v 33 Jin uc'a seb cä täsquet tä ch'ämcan. Utz chich atet. Jin uc'a ya'anon t'ocob cäpete t'ocob bada tu pänte' Dios, tuba cubin t'ocob upete cua'tac u yäc'bet a wäle' Dios. \s1 Discurso de Pedro en la casa de Cornelio \p \v 34 De ya'i u täq'ui t'an aj Pedro, u yäli ca'da: \p ―U te täj c'ajalin cache' toj que Dios mach u yänäl chäne untu pancab. \v 35 Cachichcaba cab machca u ch'u'ul c'ajti'in une y u chen tu toja, uneba u sapän chich. \v 36 Dios u täsqui tä älbinte aj Israelob jinda t'an, cache' aj Jesucristo une jini u yäq'ue' ch'a'aljinba. Uneba Ajnoja tuba upete. \v 37 Anela a wila chich jinda t'an, cua'tac laj numi tä älcan tä Judea. Najtäcä u yäli aj Juan cache' c'änä c'ablacob upete. De ya'i tä'qui tä älcan tä Galilea jinda t'an, \v 38 cache' Dios u yaqui aj Jesús aj Nazaret, y u yäc'bi u Ch'u'ul Pixan tuyac'o, u yäc'bi poder täcä. Une numi u chen utz t'oc upete, u tz'äcäli machcatac u tz'ibajtesan tzuc pixan, uc'a Dios ya' chich an t'oc une. \v 39 No'on cä chäni t'ocob upete cua'tac u chi tä Judea y tä Jerusalén. Jin une ni u tzämsijob, u sämbijob u c'äb tä cruz. \v 40 Ni jini u cuxpesi Dios u yuxp'elib q'uin, u yäq'ui tä totoj chäncan cache' cuxpi chich. \v 41 Mach upete u chänijob, sec' machcatac Dios u worin äli cache' u xe u chänen. No'on cä chäni t'ocob, nämte' c'uxnon y buc'on t'ocob t'oc cuanta cuxpi tan ajchämejob. \v 42 Aj Jesús u täscon cälben t'ocob upete caj u t'an Dios. U täscon cäle' t'ocob tu toja cache' une ni u yäq'ui Diosba tuba u yäle' catac an tu toja catac mach'an tu toja, ni cuxujobba y ni achämijobba. \v 43 Jinda une ni u yälijob upete ajt'anob ta Dios oniba, cache' upete machcatac u tz'ombenba, u xe tä pa'säbintejob u tanä t'oc u c'aba' aj Jesucristo. \s1 Reciben el Espíritu Santo los que no son judíos \p \v 44 Ya'to an tä t'an aj Pedro, ni Ch'u'ul Pixan ochi tuyac'o upete machcatac mu' u yubin jinda u t'an Dios que u yäle'ba. \v 45 Ni aj judíosob que u tz'omben Diosba, jini u lotob aj Pedro ti t'ocba, tajch'icwäni u jutob u chänen cache' Dios u yäc'bi aj gentilob ni Ch'u'ul Pixan. \v 46 Uc'a u yubijob cache' u chen yänäl t'anob y cache' u yäle'ob que utz cua' u chen Dios. \v 47 Aj Pedro u yäli ca'da: \p ―¿Caxca une u xe u yäle' mach utz c'ablacob t'oc ja' jindajob que äc'bintijob Ch'u'ul Pixan ca' chich bintonla? \p \v 48 U yäq'ui tä c'ablanob tu c'aba' Cajnojala aj Jesús. Jini aj gentilob u yälbijob colac aj Pedro chap'e uxp'e q'uin ya'i. \c 11 \s1 Informe de Pedro a la iglesia de Jerusalén \p \v 1 Ni apóstoljob y machcatac u tz'onijob ni ya'an tä Judeaba u yubijob cache' aj gentilob u sapijob täcä u t'an Dios. \v 2 Jinq'uin aj Pedro c'oti tä Jerusalén, aj judíosob u täq'ui u q'uejpanob aj Pedro. \v 3 U yäle'ob ca'da: \p ―¿Cua' uc'a ochet tan yotot ni winic mach jin aj judíosba? ¿Cua' uc'a c'uxnetob t'oc? \p \v 4 Aj Pedro u laj tz'ayqui tu toja upete cua'tac u chäni, u yäli ca'da: \p \v 5 ―No'on ya'anon tä Jope tä c'änti'ya, y cä chäni ca' tan cä naja cache' jaqui ump'e noj noc', t'oc chäntz'it u täbi tu ch'ixma, jäcsinti tä cielo, c'oti bajca anon. \v 6 Tajch'icwäni cä jut cä chänen. Cä chäni tama ajchäntec oc tuba u pancab, y te'el animajob, y jini u jolän uba tä cabba, y mut ajwile isqui. \v 7 Cubi ump'e t'an que u yälbenon ca'da: “Ch'oyen, Pedro, tzämsen, c'uxu”. \v 8 No'on cäli: “Mach une, Cajnoja. Mach bay cäq'ui tan cä ti' niump'e cua' mach utz c'uxcacba, niump'e cua' xilawba”. \v 9 Machca u chi t'an tä cielo u p'ali tä cha'num: “Jini Dios u yäle' que utz c'uxcacba, mach a wäle' ane cache' xilaw”. \v 10 Uxpetz' uti ca' jini. De ya'i ch'ämqui tä cielo tä cha'num. \v 11 Jinchichba rato c'oti tan otot bajca anon uxtu winic aj Cesareajob que täsquintijob u pecänon. \v 12 Ni Ch'u'ul Pixan u yälbon xicon t'oc, mach xicon cäle' cache' mach uxon. Ni seis winicobdaba ajnijob nämte' t'oc no'on, ochon t'ocob tan yotot jini winic. \v 13 Une u tz'aycäbon t'ocob cache' u chäni untu ángelo ta Dios ya' wa'ca tan yotot. Jini ángelo ta Dios u yälbi ca'da: “Täscun tä Jope tä ch'ämcan aj Simón jini u c'aba' täcä aj Pedroba. \v 14 Une u xe u yälbenet cache'da a xe a japän aba, aneba y upete machcatac an tan a wotot”. \v 15 Jinq'uin no'on cä täq'ui cä chen t'an, c'oti ni Ch'u'ul Pixan tuyac'ojob, ca' chich c'oti najtäcä täjcac'ola. \v 16 Jinq'uin cä c'ajna'ti u t'an Cajnojala, cache' u yäli ca'da: “Aj Juanba toj u chi c'ablesia t'oc ja'; anelaba a xe tä c'ablescanla t'oc Ch'u'ul Pixan”. \v 17 Dios u yäc'bijob jinchichba matän ca' chich u yäc'bonla jinq'uin cä tz'ombila Cajnojala aj Jesucristo. ¿Caxcajon no'onba tuba cäle' cache' mach utz cua' u chen Dios? \p \v 18 Jinq'uin u yubijob ca'da, tajch'icwäni u jutob, y u yälijob cache' utz cua' u chi Dios. U yälijob ca'da: \p ―¡Dios u yäc'bijob jiq'uin aj gentilob täcä u q'uexe' u c'ajalinob tuba paq'uin cuxlecob! \s1 La iglesia de Antioquía \p \v 19 Machcatac putz'ijob uc'a ni tz'ibajtesia jinq'uin tzämsinti aj Estebanba c'otijob ixta tä Fenicia, tä Chipre, y tä Antioquía. Mach u yälbijob machca ni t'an, sec' aj judíosob u yälbijob. \v 20 Tama jini machcatac putz'ijobba ajni aj Chiprejob y aj Cirenejob. Jinq'uin c'otijob tä Antioquía, u tz'aycäbenob täcä jini que mach jin aj judíosobba ni t'an utzba tuba Cajnojala aj Jesucristo. \v 21 U poder Cajnojala Dios ya'an t'oc unejob. Q'uen machcatac u tz'onijob, u ch'ämbi u biji Cajnojala. \p \v 22 Cua'tac uti c'oti tu chiquinob aj Jerusalénob ni machcatac a'uti u woylan ubajobba. U täsquijob aj Bernabé xic tä Antioquía. \v 23 Jinq'uin c'oti u chänen cache' utz u c'ajalin Dios t'oc unejob, ch'a'ali ujin. U c'alin äc'bijob c'ajalin upetejob. U yälbijob u c'alin äq'ue' u c'ajalinob t'oc Cajnojala, y paq'uin ajnicob t'oc. \v 24 Uc'a uneba untu winic utz u c'ajalin y mäx ayan t'oc Ch'u'ul Pixan, y mäx u tz'omben Dios täcä. Q'ue'nijob machcatac ochijob t'oc Cajnojala. \p \v 25 Ji'pat bixi aj Bernabé tä Tarso u sacän aj Saulo. U nuc'ti, y u täsi tä Antioquía. \v 26 Ump'e año u chijob t'oc machcatac a'uti u woylan ubajob ya'i, tä tz'ajijob t'oc, u ye'benob u t'an Dios u noj q'ue'na gente. Machcatac u tz'ombijob u t'an aj Cristo äc'binti u c'aba' cristianojob tä Antioquía najtäcä. \p \v 27 Jimba q'uinob jini ajt'anob ta Dios tä Jerusalén bixijob tä Antioquía. \v 28 De ya'i wa'wäni untu de unejob u c'aba' aj Agabo. U yäc'bi ni Ch'u'ul Pixan u yäle' cache' u xe tä te noj gran wi'na tu pancab. Che' chich ajni, jinq'uin aj Claudio ajnoja. \v 29 Machcatac u tz'omben u t'an Dios u ch'ijob u c'ajalin tuba u täscunob tä täclintejob u lotob tä Jerusalén, u yäq'ue'ob bäye chichca u ch'e' u yäq'ue'. \v 30 Che' chich u chijob. U täsquijob t'oc aj Bernabé y aj Saulo tuba u yäc'benob noxibilba tuba machcatac u tz'onän ya'i. \c 12 \s1 Muerte de Jacobo y encarcelamiento de Pedro \p \v 1 Jimba q'uinob jini aj Herodes ajnojaba u jup'i u c'äb u tz'ibajtesan yebejob machcatac a'uti u woylan ubajob. \v 2 U yäq'ui tä tzämsinte aj Jacobo, u säcun aj Juan, t'oc untz'it cuchillo. \v 3 U chäni cache' ch'a'ali ujinob aj judíosob uc'a u chi ca' jini, u täsqui tä q'uechcan täcä aj Pedro, tan ni q'uin ch'uje jinq'uin u c'uxcan ni waj mach jusuba. \v 4 U q'uechi, u jup'i tä cárcel, u yäq'ui chänwoy de achänchäntu ajcänänya tuba u cänäntan. U yoli u pa'sen tu nume paxcu', tuba u jiran ni gente si ayan u tanä y u tzämsen. \v 5 Aj Pedro ya' mäcä tä cárcel, machcatac a'uti u woylan ubajobba mach u yäctijob u c'änti'in Dios uc'a aj Pedro. \s1 Dios libra de la cárcel a Pedro \p \v 6 Päscab tu xe u pa'sen aj Herodesba, jinchichba ac'äb ya'an aj Pedro tä wäye tänxin cha'tu ajcänänya. Cächä ayan t'oc chatz'it u cächquiba. Ya'an täcä ajcänänyajob tu ti' cárcel u cänäntan. \v 7 U ángelo Ajnoja Dios c'oti ca'an, y ump'e noj junch'äcni u chicti tama cárcel. Jini ángelo ta Dios u niqui muc' tu ch'ejpa aj Pedro, u p'ixtesi u yälbi: \p ―Seb, ch'oyen. \p U cächquiba ajni tu c'äbba laj yäli tä cab. \v 8 Ni ángelo ta Dios u yälbi: \p ―Äc'ä a cächi' näc', äc'ä a pächi'oc. \p Che' chich u chi. U yälbi täcä: \p ―Äc'ä a buc tu pamba, la'ix täc pat. \p \v 9 Pasi, y bixi tu pat. Mach yuwi si toj ni u chi ni ángelo ta Diosba, u yäli bay u päpä' chäni. \v 10 Numijob bajca an najtäcäl ajcänänyajob, u jeli. Numijob bajca an u chap'elib ajcänänyajob, u jeli täcä. C'otijob tu ti' cárcel ni de palibba, jini u xe tan cajba, u juntu jäbi uba. Pasijob, u numsi untz'it calle. Jinq'uin ni ángelo ta Dios u yäcti. \v 11 U ch'i u c'ajalin aj Pedro, u yäli: \p ―Bada cuwi chich cache' Ajnoja Dios u täsqui u ángelo, y u pa'son tu c'äb aj Herodes, u pa'son tu c'äb upete aj judíosob, jini u pijnanob cua' cä xe tä cherbinteba. \p \v 12 Jinq'uin ti tu c'ajalin, bixi tu yotot ix María, u na' aj Juan; u chap'elib u c'aba' aj Juanba aj Marcos. Ya'i ya'an q'uen machcatac u woyi ubajob u c'änti'in Dios. \v 13 Aj Pedro c'oti u jätz'e' ti' bojte' päti. Pasi untu telom u yubin, u c'aba' ix Rode. \v 14 Jinq'uin u yubi cache' u t'an aj Pedro, uc'a ch'a'a ujin mach u jäbi ti' bojte'. Sutwäni t'oc ancäre tan otot, u yäle' cache' aj Pedro ya'an ti' bojte'. \v 15 Unejob u yälbi: \p ―Mach'an a c'ajalin. \p Uneba u yäle' cache' toj chich ni mu' u yäle'ba. De ya'i unejob u yäli: \p ―Untu ángelo ti que Dios u täsqui tuba u cänäntan aj Pedro. \p \v 16 Aj Pedro u bon pecänob. Jinq'uin u jäbijob y u chänijob cache' uneba, bäc'tijob. \v 17 Uneba u chen u c'äb uc'a u ch'inajnesanob, u tz'aycäbenob cache' Ajnoja Dios u pa'si tä cárcel, u yäli: \p ―Täscunla tä älbinte täcä aj Jacobo y cä lotla. \p De ya'i pasi aj Pedro, bixi. \p \v 18 Tu t'äbo q'uin mach medio noj jobole ajni bajca an ajcänänyajob, u yäle'ob cada wäreca axi aj Pedro. \v 19 Aj Herodes u täsqui tä saquinte aj Pedro, y mach pämi. Cuanta u c'atbijob ni ajcänänyaba, u täsqui tä tzämsintejob. Aj Herodes pasi tä Judea bixi tä Cesarea, y coli ya'i. \s1 La muerte de Herodes \p \v 20 Aj Herodes cäräx t'oc aj Tirojob, y t'oc aj Sidónob. Unejob tomp'e u c'ajalin c'otijob tu yotot aj Herodes. Najtäcä u ch'oc pequijob aj Blasto, untu mero u yajnoja ajpatan tuba aj Herodes. Unejobba u c'atänob mach ni' cäräx'ac aj Herodes t'oc unejob. Uc'a tu cäji jini ajmanda ya' u ch'e'ob upete cuaxca c'änä uc'ajob. \v 21 Aj Herodes u yaqui ump'e q'uin tuba u xoje' u pitzil buc y chunwänic tu noj chumlib u chen t'an tuba u yubin caj, y che' chich u chi. \v 22 Upetejob ni gente u yäli: \p ―Dios une ni mu' u t'anba, mach jin winic. \p \v 23 Seb ni ángelo tajnoja Dios u yäc'bi aj Herodes u yaj uc'a mach u c'ajti'i Dios. U laj c'uxbi u bec'ta noc', y chämi. \p \v 24 Ubqui u t'an Cajnojala cachichcada y c'ac'a' q'ue'ni machcatac u tz'onijob. \p \v 25 Aj Bernabé y aj Saulo pasijob tä Jerusalén, uc'a u tzupsi cua' u chenob ya'i, c'otijob cha'num tä Antioquía. U bisijob täcä tu patob aj Juan, jini u chap'elib u c'aba' aj Marcosba. \c 13 \s1 Bernabé y Saulo comienzan su trabajo misionero \p \v 1 Ajnijob t'oc täcä machcatac a'uti u woylan ubajob tä Antioquía ajt'anob ta Dios y ajye't'anob ta Dios: aj Bernabé, y aj Simón jini u yälbinte u c'aba' aj Nigerba, y aj Lucio jini u cab tä Cireneba, y aj Manaén jini ch'iji t'oc aj Herodes ajmanda tä Galileaba, y aj Saulo. \v 2 Jinq'uin unejob mu' u c'ajti'inob Dios sin buc'a, ni Ch'u'ul Pixan u yälbijob ca'da: \p ―Tz'ejbenon aj Bernabé y aj Saulo tuba u chen jini patan cä'bijob u chenba. \p \v 3 Najtäcä ajni c'änti'ya sin buc'a, y ji'pat u yäc'bijob u c'äb tan u pamob aj Bernabé y aj Saulo, y u täsquijob bajca u xe. \s1 Los apóstoles predican en Chipre \p \v 4 Cuanta u täsquijob ni Ch'u'ul Pixan, bixijob tä Seleucia. Pasijob ya'i, c'axijob tu pat nab c'otijob tama cab tä Chipre. \v 5 Cuanta c'otijob tama ni caj tä Salamina, u täq'ui u yäle'ob u t'an Dios tan u ch'u'ul ototob aj judíosob ya'i, aj Juan täcä u täclenob t'oc jini patan. \v 6 Numijob tama ni cab tä Chipre tama jini nab, ixta que c'otijob tä Pafos. Ya'i u nuc'tijob untu winic ajtz'a'taya, ajpäpä't'an u chen uba ca' totoj ajt'an ta Dios. Uneba aj judío une, u c'aba' aj Barjesús. \v 7 Jini winic ya'an t'oc ni ajmanda u c'aba' aj Sergio Paulo. Ni ajmanda jiniba, q'uen u c'ajalin une. Aj Sergio Paulo u joq'ui aj Bernabé y aj Saulo uc'a yo u yubin u t'an Dios. \v 8 Pero aj Elimas, jini ajtz'a'tayaba, uc'a che' u pase u c'aba' täcä, u juli uba tuyac'ojob, mach yo u chänenob, y u yälben aj Sergio Paulo que mach u tz'omben u t'anob. \v 9 Aj Saulo, jini u c'aba' täcä aj Pabloba, mäx ayan t'oc Ch'u'ul Pixan, y u chämben u jut. \v 10 U yälbi aj Elimas ca'da: \p ―Aneba q'uen a c'ajalin tuba a chen sucpecya, tuba a chen cua' chichca jini que mach utz, u yajlo'et diablo, mach a wo utic tu toja. Ane mach uxet a wäctan xic tajtoj ni bij tuba Ajnoja Dios. \v 11 Bada Ajnoja Dios t'oc u poder u xe u chenet castiga. A xe tä sujtä ajchoc', mach uni' xet a se'in chänen q'uin. \p De ya'i seb chich u bäli uba u chanä, sujli de ajchoc', pamajtan u nume u sacän caxca u päyben u c'äb. \v 12 Jini ajmanda u chäni cua' uti, u tz'oni. Tajch'icwäni u jut u yubin jinq'uin u ye'binte u t'an Dios. \s1 Pablo y Bernabé en Antioquía de Pisidia \p \v 13 Aj Pablo pasi t'oc u lotob tä Pafos, bixijob tunxe nab tä Perge tama cab tä Panfilia. Jinq'uin aj Juan u yäctijob, sutwäni une tä Jerusalén. \v 14 Aj Pablojobba pasijob tä Perge, c'otijob tä Antioquía tama cab tä Pisidia. Tu q'uin ch'ämbäji ochijob tan ch'u'ul otot tä chumtä u yubin u t'an Dios. \v 15 Najtäcä tzijqui ni ley y u t'an ajt'anob ta Dios oni, y ji'pat ajnojajob tuba ni ch'u'ul otot u täsqui tä c'atbintejob: \p ―Cä lot, si anela a wo a wäle'la cua' chichca jini tuba u yubinob ni caj, äläla. \p \v 16 Aj Pablo ch'oyi, u cherbi u c'äb ch'ijcäbacob, u yälbenob ca'da: \p ―Anela cä lot Israel y apetela machcatac a c'ajti'inla Dios, ubinla: \v 17 U Dios aj Israelob u yaqui cä paplajob, u q'ue'nesijob ya'to anob tan yänäl cab tä Egipto. Une u pa'sijob t'oc u poder ya'i. \v 18 Ca' ta cuarenta año Dios u chi casujob bajca mach cuxu niuntu. \v 19 Dios u tzupsi siete ajnojajob con to'o machcatac ayanob t'oc tama cab tä Canaán, u pucbijob aj Israel ni cab jini. \v 20 Y de ya'i u yäq'ui ajnic juezob ca' cuatrocientos cincuenta año ixta que juli aj Samuel pancab, jini ajt'an ta Diosba. \v 21 Jinq'uin u c'atbijob Dios ajnic untu mero u yajmanda. Dios u yäc'bijob aj Saúl, u yajlo' aj Cis, untu winic tuba u familia aj Benjamín tuba ajnic cuarenta año de u yajmandajob. \v 22 De ya'i Dios u pa'si ni jini, u yäq'ui aj David tuba xic de u yajmandajob. Dios u yäli cache'da ayan aj David jinq'uin u yäli ca'da: “Cä chäni cache' aj David u yajlo' aj Isaí untu winic tä' coba t'oc. U xe u chen upete ca' chich co no'on u chen”. \v 23 De u natil ch'ocob aj David Dios u yäq'ui aj Jesús tuba xic de Ajjäpom tuba aj Israelob, ca' chich u yäli u xe u chenba. \v 24 Mach to c'ot aj Jesús, aj Juan u yälbijob upete aj Israelob u q'uexe' u c'ajalinob tuba c'ablacob. \v 25 Jinq'uin aj Juan u chen u tzupsen u patan pancab, u yäli: “¿Caxcajon no'onba a wäle'la? Mach no'on une ni a wäle'laba. U te ji'pat que no'on untu, mach jinon niump'e cua' tuba cä p'ämben u täbi u pächi'oc”. \p \v 26 ’Anela cä lot, u natil ch'ocob aj Abrahametla, machcatac de anela a ch'u'ul c'ajti'inla Dios, Dios chich u täscäbetla jinda t'an tuba a japän abala. \v 27 Aj Jerusalénob y u yajnojajob mach yuwijob caxca une aj Jesús, y mach u chi entendejob u t'an ajt'anob ta Dios, jini u tzijcan upete q'uin ch'ämbäjiba. Jin uc'a u yäq'uijob tä chämo aj Jesús. Ca' chich ayan tz'ibi tä junba, che' chich u chijob. \v 28 Mach chich u pojläbijob niump'e u tanä tuba tzämsintic, pero u c'atbijob aj Pilato tuba u yäq'ue' tä tzämsinte. \v 29 Jinq'uin tz'äcti tä ute upete ca' tz'ibi tä jun de uneba, u pa'sijob tä cruz, y u muquíjob. \v 30 Pero Dios u cuxpesi tan ajchämejob. \v 31 Jini machcatac pasi t'oc aj Jesús tä Galilea c'oti t'oc tä Jerusalénba u bon chänijob chich cache' aj Jesúsba cuxu ayan. Unejob u yälbenob gente tu toja cache' u chänijob que cuxu ayan tä cha'num. \p \v 32 ’No'on t'ocob täcä cälbenetla jini t'an utzba, cache' Dios u chi chich ca' chich u yälbi cä noxi'paplajob u xe u chenba. \v 33 Ca' chich u yäli u xe u chen, u cherbonla bada uc'a u ch'ocobonla. U cuxpesi aj Jesús, ca' chich tz'ibi tama u chap'elib Salmo ni u yäle' ca'daba: “Ane Cajlo'et. Ane cä'bet cuxlequet bada”. \v 34 Dios u yäli täcä cache' u xe u cuxpesan tan ajchämejob uc'a mach xic tä c'u'nan u cuerpo, jinq'uin u yäli ca'da: “No'on cä xe cä ch'ämbenetla yajin ca' chich cä totoj älbi aj David cache' cä xe cä chenba”. \v 35 Jin uc'a u yäle' täcä otro Salmo ca'da: “Mach uxet a'ben c'u'nac a Ch'u'ul Winic”. \v 36 Toj chich aj David u chi pancab ca' chich u yoli Dios, de ya'i chämi, mujqui bajca mujqui u papob, y c'u'ni chich. \v 37 Jini u cuxpesi Diosba mach c'u'ni une. \v 38 Äc'ä ta' c'ajalinla, cä lot, ni cälbenetla, cache' une chich ni u pa'sen a tanälaba. \v 39 Une chich u yäq'ue' tu toja upete machcatac u tz'onän, uc'a mach colac t'oc niump'e u tanä. Ni ley taj Moisés mach u ch'ä u chen ca' jini, uc'a mach u ch'ä u yäq'ue' tu toja niuntu. \v 40 Iranla me'en, mach tic ta'wac'ola jini u yälijob ajt'anob ta Dios oniba, jinq'uin u yälijob ca'daba: \q1 \v 41 Iranla, anela que mach a wo a tz'ombenla Dios, ch'icwänic a jutla, y cuxla tä säto; \q1 uc'a no'on cä xe cä chen ump'e cua' chichca t'oc poder bajca anetla, \q1 que anela mach uxet a tz'onänla jinq'uin ajnic machca u tz'aycäbenetla. \m Ca'da u yäli Dios. \p \v 42 Tu pasejob aj Pablo tan ni ch'u'ul otot tuba aj judíosob, aj gentilob u ch'oc chi ubajob t'oc uc'a tz'aycäbinticob tä cha'num ni t'an jini tu yälo u q'uin ch'ämbäji. \v 43 Tu bixejob machcatac u woyli ubajob, q'uen aj judíosob y ajtzib ochejob t'oc jini aj judíosob, jini mäx u c'ajti'in Diosba, bixijob tu pat aj Pablo y aj Bernabé. Aj Pablo y aj Bernabé u chi t'anob t'oc, u bon älbijob u paq'uin tz'onänob Dios, uc'a utz u c'ajalin t'oc unejob. \p \v 44 Tu c'ote u q'uin ch'ämbäji tä cha'num, u woyli ubajob casi upete a'ajtäjob tan caj tuba u yubinob u t'an Dios. \v 45 Jinq'uin u chänijob ca' jini aj judíosob, c'ac'a' cäräx'ijob, mach yo u chänenob cua' u chen aj Pablo. U juli ubajob tuyac'o, u yälijob cache' mach toj lo que u yäle'. U yälbijob tzuc t'an täcä tuyac'o. \v 46 Aj Pablo y aj Bernabé sin bac'ät u yälbijob: \p ―Anela najtäcä älbintetla u t'an Dios, uc'a che' u yäq'ui Dios que utic. Anelaba mach a wo a ubinla, mach a wo äc'bintiquetla paq'uin cuxlequetla. Bada cä xe t'ocob bajca an aj gentilob. \v 47 Uc'a ca'da u yälbon t'ocob Ajnoja Dios: \q1 Cä'bet ajniquet ca' a wälä ajchictaya tuba aj gentilob, \q1 tuba a wälben cache' u ch'e' u japän ubajob upete a'ajtä pancab. \p \v 48 U yubijob ca' jini aj gentilob, ch'a'ali ujinob, u yälijob cache' utz u t'an Dios. Upete machcatac worin yaquinti tuba paq'uin cuxlecob u tz'onijob. \v 49 U t'an Ajnoja Dios ubqui tama upete ni cab jini. \v 50 Aj judíosobba u yäc'bijob c'ajalin ixictac jini mäx u c'ajti'in Diosba, jini toj u t'anba y noxibilbajob tan jini caj que mach u tz'ombenob u t'an aj Pablo. U yäq'uijob tä tz'ibajtescan aj Pablo y aj Bernabé, u pa'sijob tan u cabob. \v 51 Unejob u tiquijob yoc t'oc pupuj cab tuba u ye'e' cache' ni gente tama ni caj jini mach u sapijob u t'an Dios, bixijob tä Iconio. \v 52 Mäx ch'a'a ujinob machcatac u tz'ombijob chich u t'an Dios, y mäx ayanob t'oc Ch'u'ul Pixan. \c 14 \s1 Pablo y Bernabé en Iconio \p \v 1 Tä Iconio ochijob aj Pablo y aj Bernabé tan ch'u'ul otot taj judíosob, u tz'aycunob u t'an Dios. Jin uc'a q'uen aj judíosob u tz'onijob, u tz'onijob täcä aj griegojob. \v 2 Ni aj judíosob mach u tz'onijobba u jobbijob u c'ajalin aj gentilob u yäc'bijob ajnic jac' ujinob t'oc u lotob jini machca u tz'onijobba. \v 3 Mach uc'a jini bixicob. Tä' jäläcnijob ya'i. Mach u bäc'tijob u yäle' u t'an Ajnoja Dios, cache' utz u c'ajalin t'oc no'onla. Dios u ye'e' cache' toj u t'anob uc'a u yäc'bijob u chenob q'uen cua' chichca ta chänintic y tuba u ye'e' cache' an u poder Dios. \v 4 U jec'li ubajob cha'jec' ni caj. Unjec' ayan t'oc aj judíosob, y unjec' ayan t'oc ni apóstolesjob. \v 5 De ya'i aj judíosob y aj gentilob t'oc täcä u yajnojajob u yoli u tz'ibajtesanob y u jule'ob t'oc ji'tun. \v 6 U yubijob aj Pablo ca' jini, putz'ijob, y bixijob tä Listra y tä Derbe, jini chap'e caj jiniba ya'i chich tä Licaonia, y bixijob tu junxoyma cab. \v 7 Ya'i u tz'aycunob u t'an Dios. \s1 Apedrean a Pablo en Listra \p \v 8 Ajni untu winic tä Listra, mach u ch'ä u chen xämba. Paq'uin chumu ayan. Che' chich u päncäbesi u na'. Mach bay u chi xämba. \v 9 Jinda winic u yubi u t'an aj Pablo. Aj Pablo u chämbi u jut, u chäni cache' u tz'onän tuba u yäq'ue' uba. \v 10 U yäli t'oc noj t'an: \p ―Ch'oyen, wa'i'. \p Seb ch'oyi jini winic, y u chi xämba. \v 11 Jinq'uin u noj q'ue'na gente u chänijob cua' u chi aj Pablo, u yälijob t'oc noj t'an, tu t'anob aj Licaoniajob: \p ―¡Dios jaquijob bajca anon t'ocob, ca' winic! \p \v 12 Aj Bernabéba u yälijob cache' dios Júpiter, y aj Pabloba u yälijob cache' dios Mercurio uc'a une ni mero ajt'an. \v 13 De ya'i ni pale tuba ni dios Júpiter, jini u ch'uju ya'an ti' cajba, u täsi beq'uet y jit'i' nich te' tu ti' ch'uj uc'a u yoli une u chen cherajbuc'a t'oc caj tuba aj Pablo y aj Bernabé. \v 14 Jinq'uin u yubijob ca' jini aj Pablo y aj Bernabé, ni apóstolesjobba, u xet'ijob u buc, bixijob t'oc noj ancäre tama u noj q'ue'na gente. T'oc noj t'an u yälijob ca'da: \p \v 15 ―¡Cä lot! ¿Cua' uc'a a xe a chenla ca'da? No'on t'ocob winicon t'ocob ca' chich anela. Cälbenetla a wäctanla jini a päpä' chenlaba. Tz'ombenla ni Dios cuxuba, jini u chi cielo, u pancab y nab, y upete cua' chichca ayan. \v 16 Ajniba Dios u yäctijob upetejob tuba u päpä' ch'e' u bijijob. \v 17 Pero mach u yäcti u ye'e' cache' une ni Dios y u paq'uin chen utz t'oc no'onla. U yäc'benonla ja' isqui, u yäc'ben päc'äbi u chen u jut, u yäc'benonla na'aconla, y u tä' benonla ch'a'alac cäjinla. \p \v 18 Jinq'uin u yäli ca' jini aj Pablo y aj Bernabé, a la fuerza u q'uexbi u c'ajalinob tuba mach u cherbenob ni cherajbuc'a. \p \v 19 Yebe aj judíosob ya' tijob tä Antioquía y tä Iconio c'otijob tä Listra u yäc'ben c'ajalinob u noj q'ue'na gente. U yäc'bijob t'oc ji'tun aj Pablo, jolo u pa'sijob tan caj uc'a u yälijob cache' san chämi. \v 20 Machcatac u tz'ombi u t'an Dios u xóyijob aj Pablo. Une ch'oyi, ochi tan caj. Päscab bixi t'oc aj Bernabé tä Derbe. \p \v 21 U tz'ayquijob tama jini caj ni t'an ta Dios, y q'uen machcatac u tz'onijob. De ya'i sujnijob tä Listra, tä Iconio y tä Antioquía. \v 22 U yäc'bijob c'ajalin machcatac u tz'ombi u t'an Dios que mach bäc'tacob y mach sujlecob tu pat. U yälbijob täcä cache' c'änä tz'ibajtescaconla, uc'a ca' jini cochela bajca u chen manda Dios. \v 23 Cachichcada tä cabil cab u yäq'uijob ajt'äbälajob tuba u chen mandajob machcatac u tz'omben u t'an Dios. U c'änti'ijob Dios najtäcä sin buc'a, u yäc'bijob tu c'äb Ajnoja jini u tz'ombijobba. \s1 Pablo y Bernabé vuelvan a Antioquía de Siria \p \v 24 Numijob tä Pisidia, c'otijob tä Panfilia. \v 25 U tz'ayquijob u t'an Dios tä Perge, de ya'i bixijob tä Atalia. \v 26 Ya'i c'axijob tunxe nab tä Antioquía, bajca pasijob najtäcäba, bajca äc'quijob tu c'äb Dios uc'a ajnic utz u c'ajalin Dios t'oc unejob tuba jini patan. Y bada sujlijob uc'a u tzupsijob chich ni patan jini. \v 27 Jinq'uin c'otijob, u woyijob machcatac a'uti u woylan ubajob, u tz'aycäbijob cache'da u chi Dios t'oc unejob y cache' mäx q'uen cua' jini u chi. U tz'aycäbijob täcä cache' Dios u yäq'ui täcä que aj gentilob u tz'onän. \v 28 Aj Pablo y aj Bernabé tä' jäläcnijob ya'i t'oc machcatac u tz'omben Dios. \c 15 \s1 La reunión en Jerusalén \p \v 1 Yebejob tijob tä Judea c'otijob tä Antioquía u yälbenob ni machcatac a'uti u woylan ubajobba: “Si mach a wäq'ue' aba tä ute circuncisala ca' chich tz'ibi uc'a aj Moisés, mach u ch'ä a japän abala”. \v 2 Aj Pablo y aj Bernabé u bon chi t'an t'oc unejob. Machcatac a'uti u woylan ubajob u ch'i u c'ajalinob u täscunob aj Pablo y aj Bernabé tä Jerusalén, t'oc otrojob täcä, tuba u pecänob ni apóstolesjob y noxibilbajob uc'a u yubin si c'änä utic ca' u yäle'obba. \p \v 3 Machcatac a'uti u woylan ubajob bixi u yäctanob tä bij. Unejob numijob tä Fenicia y tä Samaria, u tz'aycunob cache' aj gentilob u ch'ämbi u biji Dios. Upete machcatac u tz'omben u t'an Dios laj ch'a'ali ujinob u yubinob. \p \v 4 C'otijob tä Jerusalén. Machcatac a'uti u woylan ubajob ya'i y apóstolesjob y noxibilbajob tuba machcatac u tz'onän u yosijob bajca anob. Unejob u tz'aycäbijob upete cua' u chi Dios, jini que Dios u yäc'bi u chenobba. \v 5 Yebe aj fariseojob machcatac u tz'onijobba ch'oyijob u yäle' ca'da: \p ―C'änä a'benob u chen ubajob circuncisa jini que mach jin aj judíosob, y a wälbenla u chenob ca' chich tz'ibi tama u jun aj Moisés. \p \v 6 U woyli ubajob ni apóstolesjob y noxibilbajob tuba u ch'e' u c'ajalinob cache'da u xe u chenob. \v 7 Najtäcä u bon chi t'anob. De ya'i ch'oyi aj Pedro, y u yäli ca'da: \p ―Anela cä lot, a wila chich cache' oni Dios u yacon cäle' ni t'an ta Diosba uc'a u yubin aj gentilob y uc'a u tz'onänob täcä. \v 8 Dios yuwi cache' ayan cä pixanla. Une u ye'i cache' u totoj tz'onijob uc'a u yäc'bijob ni Ch'u'ul Pixan ca' chich u yäc'bonla. \v 9 Dios mach u yänäl chänonla t'oc unejob. Dios u pocbijob u pixanob uc'a u tz'onijob. \v 10 Bada jiq'uin, ¿cua' uc'a a wola a jaq'uesbenla ujin Dios, ca' a wälä a'benla tu p'ixte' machcatac u tz'omben uneba ump'e u cuch, jini ni cä paplajob mach bay u chi trebe u cuche' ni no'onla täcä? \v 11 No'onla cä tz'onänla cache' cä japintela uc'a utz u c'ajalin Cajnojala aj Jesús t'oc no'onla y che' chich täcä t'oc aj gentilob. \p \v 12 Upetejob ch'ijcäbijob tuba u yubinob u t'an aj Bernabé y aj Pablo. Unejob u tz'ayquijob cua' u chi Dios, jini u yäc'bijob u chenob bajca an aj gentilobba, machtajda cua' chichca ta chänintic y cua' chichca jini u ye'e' u poder Dios. \v 13 Jinq'uin u tzupsi t'an aj Pablo y aj Bernabé, aj Jacobo u p'ali, u yäli ca'da: \p ―Anela cä lot, ubinla cä t'an. \v 14 Aj Simón Pedro u tz'ayqui cache' Dios u täq'ui u ch'ämben yajin aj gentilob tuba u sacän tamajob machcatac u xe u tz'omben. \v 15 Ca'da u pase toj ni u tz'ibi ajt'anob ta Dios oniba, jini u yäle' ca'daba: \q1 \v 16 Ji'pat, cuanta u tz'ombon aj gentilobba, cä xe tä sujtä cä ch'ämben yajin aj Israelob tä cha'num. \q1 Cä xe cä tzijibesan u yotot aj David, ni yäliba, cä xe cä tzutzän bajca mach utzba. \q1 Cä xe cä cha'num tz'osen. \q1 \v 17 Uc'a ca' jini upetejob u ch'e' u sacän Ajnoja, \q1 y upete aj gentilob u xe tä äc'binte u ch'u'ul c'ajti'inon. \q1 \v 18 Ca'da u yäle' Ajnoja Dios, jini machca u chen upete cua' chichcaba. \q1 Yuwi chich Dios chäcäl najtäcä cuaxca u xe u chen. \p \v 19 ’Jin uc'a no'on acäle' mach c'änä cä jaq'uesbenla ujinob aj gentilob, jini u ch'ämbi u biji Diosba. \v 20 Cä tz'ibänla jun tuba cälbenobla namás que u tz'eje' ubajob t'oc santu uc'a mach u päc'chin u pixanob t'oc, y u tz'eje' ubajob t'oc cherajtz'ijte', y mach u c'uxe' jini u chämo yätz'ä u luc'ubba, y mach u c'uxe'ob ch'ich'. \v 21 C'änä u chenob ca' jini uc'a aj Moisés desde oni ayan uc'a upete caj machca u ye'e' u t'an tama ch'u'ul otot, y u tzijcan u t'an upete u q'uin ch'ämbäji ―ca'da u yäli aj Jacobo. \p \v 22 De ya'i ni apóstolesjob y noxibilba y upete machcatac a'uti u woylan ubajob u yälijob cache' utz yaquintic machca u xe tä täsquinte tä Antioquía t'oc aj Pablo y aj Bernabé. U täsquijob aj Judas, jini u chap'elib u c'aba' aj Barsabásba, y aj Silas, uc'a unejob más an u c'ajalinob. \v 23 Ni jun u tz'ibijob tuba u bisanobba u yäle' ca'da: \p “No'on t'ocob apóstolon t'ocob t'oc noxibilbajob y t'oc machcatac a'uti u woylan ubajob wida, cä täscäbenet t'ocob ni junda t'oc u c'aba' Dios. Ajnic a wutzila, anela cä lot gentil bajca anetla tä Antioquía, y tä Siria y tä Cilicia. \v 24 Cubi t'ocob cache' yebejob pasijob wida c'otijob ya'i u jaq'uesan ajinla t'oc noj t'an, u jobbet a c'ajalinla u yälbetla cache' c'änä utiquetla circuncisa y a tz'ombenla ni ley taj Moisés. Unejobba mach no'on cä täsqui t'ocob. \v 25 Cä woyli cäba cä ch'e' cä c'ajalin t'ocob tuba cä yacän machca cä xe cä täscun t'ocob bajca anetla uc'a xicob nämte' t'oc aj Bernabé y aj Pablo cä yajben lotla. \v 26 Jinijob mach bäc'tijob tzämsinticob uc'a u tz'aycun Cajnojala aj Jesucristo. \v 27 Jin uc'a cä täsqui t'ocob aj Judas y aj Silas uc'a u yälbenetla t'oc u ti' täcä ca' chich tz'ibi tuyac'o ni jundaba. \v 28 Ni Ch'u'ul Pixan u yäli, y che' chich acäli t'ocob täcä, cache' utz mach bintiquetla ca' a wälä a noj cuchla. Sec' jinda ni c'änä a chenlaba: \v 29 Tz'eje abala t'oc cherajbuc'a y mach a c'uxe'la ch'ich', y jini u chämo yätz'ä u luc'ubba, y tz'eje abala t'oc cherajtz'ijte'. Si a tz'eje' abala t'oc jini acäle'ba, utz chich cua' a chenla. Jin chich namás cälbenetla”. \p \v 30 De ya'i täsquintijob ni ajc'äncanob, c'otijob tä Antioquía. U yäc'bi u woye' ubajob ya'i, y u yäc'bijob ni jun jini tuba u tzique'ob. \v 31 U tziquijob, ch'a'ali ujinob t'oc ni c'ajalin täscäbintijobba. \v 32 Aj Judas y aj Silas, uc'a unejob täcä ajt'anob ta Dios, u c'alin äc'bijob c'ajalin u lotob y u ch'a'alesbijob ujin t'oc ni noj q'uelen t'an u chijobba. \v 33 Chap'e uxp'e q'uin u chijob ya'i. U lotob ya'i u täsquijob tä cha'num bixic t'oc ch'a'aljin bajca an ni apóstolesjob. \v 34 Aj Silasba u yoli colac ya'i, y coli chich. \v 35 Aj Pablo y aj Bernabé täcä ya' colijob tä Antioquía u ye'e' u t'an Cajnojala, y nämte' t'oc q'uen u lotob u tz'aycun u t'an Dios. \s1 Pablo comienza su segundo viaje misionero \p \v 36 Ji'pat tz'ita', aj Pablo u yälbi aj Bernabé ca'da: \p ―Cola quiranla tä cha'num ni cä lotla, y upete caj bajcatac anumon cä tz'aycunla u t'an Cajnojala, quiranla cache' ayanob machcatac u tz'oni. \p \v 37 Aj Bernabé yoli u bisan aj Juan, jini u chap'elib u c'aba' aj Marcosba. \v 38 Aj Pabloba mach u yoli u bisan, uc'a une u yäctijob tä Panfilia sutwäni tu pat, mach u yoli xic t'oc unejob u chen ni patan jini. \v 39 Mach tomp'e u c'ajalinob, jin uc'a u jeq'ui ubajob. Aj Bernabé u ch'i aj Marcos, bixi t'oc, c'axi tunxe nab tä Chipre. \v 40 Aj Pablo u yaqui aj Silas, bixi t'oc. Najtäcä u lotob u yäc'bijob tu c'äb Ajnoja uc'a u cänäntanob, uc'a ajnic utz u c'ajalin Dios t'oc unejob. \v 41 Numi tama noj cab tä Siria y tä Cilicia uc'a u yäc'benob c'ajalin machcatac a'uti u woylan ubajob, uc'a ca' jini u c'alin tz'onänob. \c 16 \s1 Timoteo acompaña a Pablo y a Silas \p \v 1 Ji'pat c'oti tä Derbe y tä Listra. Ajni ya'i untu que u tz'omben u t'an Dios u c'aba' aj Timoteo, u yajlo' untu ix judía, untu ixic que u tz'omben u t'an Dios täcä. U papba aj griego une. \v 2 U lotob tä Listra y tä Iconio u yäle'ob cache' jini aj Timoteo u chen tu toja. \v 3 Jinda yo aj Pablo u bisan tu pat. U chi circuncisa uc'a ca' jini yojob utic ni aj judíosob ya'anob ya'iba, uc'a upete yuwi cache' u pap aj griego. \v 4 Tu numejob upete caj, u yäc'bijob u chenob ca' chich u yälijob utic ni apóstolesjobba y noxibilbajob tä Jerusalén. \v 5 U yäc'bijob u c'alin tz'onänob machcatac a'uti u woylan ubajob, y u bon q'ue'nanob upete q'uin. \s1 La visión que Pablo tuvo de un hombre de Macedonia \p \v 6 Numijob tä Frigia y tä Galacia uc'a ni Ch'u'ul Pixan mach u yäc'bijob u yäle' u t'an Dios tä Asia. \v 7 C'otijob tä Misia, u yoli xicob tä Bitinia. Ni Ch'u'ul Pixan mach u yäc'bijob xic ya'i. \v 8 Numijob ti' cab tä Misia, bixijob tä Troas. \v 9 Binti u chänen aj Pablo ac'äb ca' tan u naja, untu winic, u cab tä Macedonia, que ya' wa'ca bajca an. Jini winic u ch'oc pecän, u yälben: “Tiquet tä Macedonia tuba a täclenon t'ocob”. \v 10 Jinq'uin u chäni ca'da, seb cä saqui cache' bixicon t'ocob tä Macedonia, uc'a cä ch'i cä c'ajalin t'ocob cache' Dios yo que cälben t'ocob u t'an Dios machcatac ayan ya'i. \s1 Pablo y Silas en Filipos \p \v 11 Pason t'ocob tä Troas, cä ch'i t'ocob bij tajtoj tunxe nab tä Samotracia, y päscab c'oton t'ocob tä Neápolis. \v 12 De ya'i c'oton t'ocob tä Filipos, noj caj ya'i tä Macedonia que u yute manda tä Roma. Jäläcnon t'ocob chap'e uxp'e q'uin ya'i. \v 13 Tuyac'o ump'e q'uin ch'ämbäji pason t'ocob tan caj bixon t'ocob ti' pa', bajca u yute c'änti'ya. Chunwänon t'ocob, cä tz'aycäbi t'ocob u t'an Dios jini ixictac u woyli ubajobba. \v 14 Untu ixic u c'aba' ix Lidia ya'an u yubin. Uneba ixchon ic'puq'uen noc', ya' ti tä Tiatira, y u ch'u'ul c'ajti'in Dios. Cajnojala u jäbbi u pixan ni ixic jini tuba u yäq'ue' u c'ajalin u yubin cua'tac u yäle' aj Pablo. \v 15 C'abli t'oc machcatac an tan yotot. U ch'oc pecon t'ocob, u yäli: \p ―Si a wäle'la cache' cä totoj tz'ombi Cajnojala, xiquetla täj cotot, ya' chich u ch'e' colaquetla. \p U cocoj bison t'ocob ya'i. \p \v 16 Ump'e q'uin täc bixe t'ocob bajca u yute c'änti'ya pasi u nuc'tanon t'ocob untu telom ya'an untu tzuc pixan tuyac'o tuba u yäle' cua' u xe tä ajtä. U yumob q'uen u chen gana uc'a ni ixic jini, uc'a jini ixic u pa'sen suerte. \v 17 Jini ixic bixi tu pat aj Pablo y täc pat t'ocob, t'oc noj t'an u yäle' ca'da: \p ―Jinda winicob u yajpatanob ni Dios an isquiba, u yälbenetla camba ni bij tuba a japän abala. \p \v 18 Che' chich u bon chi upete q'uin. Jaq'ui ujin aj Pablo, u suti uba u yälben ni tzuc pixan ca'da: \p ―Cälbenet t'oc u c'aba' aj Jesucristo, pasen tuyac'o ni ixic jini. \p Pasi jinchichba rato. \p \v 19 U yumob ni ixic u chänijob cache' mach ni' an modo u chen gana, u q'uechijob aj Pablo y aj Silas, u bisijob tänxin caj bajca an ajmandajob. \v 20 U yäq'uijob tu pänte' ajmandajob, u yälbenob: \p ―Jinda winicob, aj judíosob, u jobben u c'ajalin cä lotla tan caj. \v 21 U yäle'ob cua' chichca jini utic que mach u ch'ä cä sapänla y ni cä chenla uc'a aj romanojonla. \p \v 22 De ya'i caj u juli uba tuyac'ojob. Ajmandajob u tzilbi u buc y u pa'säbijob tuyac'o, u täsquijob tä äc'binte t'oc te'. \v 23 Najtäcä u c'ac'a' bijob t'oc te', ji'pat u yäq'uijob tan cárcel, u yälbi ajcänän cárcel u c'alin cänäntanob uc'a mach xicob tä putz'e. \v 24 Cuanta älbinti ca' jini, u ch'i aj Pablo u yäq'uijob tama jini cárcel que ya'an más tama ni noj cárcelba, u net'bijob yoc tama lowo' te'. \p \v 25 Tänxin ac'äb aj Pablo y aj Silas ya'an tä c'änti'yajob y u chenob c'ay tuba Dios; machcatac ya' mäcäjob u yubijob. \v 26 Tajtzäc numi ump'e noj re'i ajchaban, u niqui uba mero u ch'ixma yoc ni cárcel, upete u mäcti' seb u laj jäbi uba. U laj p'äni uba täcä u cächquibajob upete. \v 27 P'ixi ajcänän cárcel u chänen cache' jäbäjtac u ti' cárcel, u päyi u machit u xe u tzämsen uba, uc'a u yäli cache' san laj putz'i machcatac mäcä. \v 28 Aj Pablo t'oc noj t'an u yäli: \p ―Mach a xeq'ue' aba, uc'a cäpete t'ocob ya'anon t'ocobda. \p \v 29 Ajcänän cárcel u c'ati cua' t'oc u chictan, de ya'i ochi tama cárcel, liclicna t'oc bac'ät, nocyäli tu yoc aj Pablo y aj Silas. \v 30 U nebaj pa'sijob u yälbenob ca'da: \p ―Anela cä lot, ¿cua' c'änä cä chen tuba cä japän cäba? \p \v 31 Unejob u yäli: \p ―Tz'omben Cajnojala aj Jesucristo y une u xe u japänet, aneba y che' chich täcä machcatac an tan a wotot. \p \v 32 U tz'aycäbijob u t'an Cajnojala tuba u yubin uneba y upete machcatac an tan u yotot täcä. \v 33 Jinchichba hora jini ac'äb u bisijob, y u pocbenob u yaj bajcatac u ch'ijob t'oc te'. Uneba c'ablesquinti y upete machcatac ya'anob tan yototba. \v 34 U bisijob tu yotot, y tusbinti cua' u c'uxe'ob. Ch'a'a ujin une y upete machcatac an tan yotot, uc'a u tz'ombijob Dios. \p \v 35 Tu t'äbo q'uin ajmandajob u täsquijob ajc'äncan u yälben ni ajcänän cárcel ca'da: \p ―Äctanob tä bixe ni winicob jini. \p \v 36 Ajcänän cárcel bixi u yälben aj Pablo ni t'anda: \p ―Ajmandajob u täsqui ajc'äncan u yälbenon cä pa'senetla. Bada jiq'uin ch'ä a bijila y pasenla, mach ni' an cua'. \p \v 37 De ya'i aj Pablo u yäli: \p ―Unejob u jätz'on t'ocob tänxin caj sin niump'e cä tanä t'ocob, aj romanojon t'ocob, u yäc'on t'ocob tan cárcel. ¿Bada yojob quira pasicon t'ocob mucu? Mach uxon tä pase t'ocob ca' jini. C'änä ticob une u pa'senon t'ocob. \p \v 38 Ajc'äncanob sujnijob u yälben ajmandajob. Bäc'tijob uc'a u yubijob cache' aj romanojob. \v 39 C'otijob ni ajmandajob u c'atben que u chen perdona t'oc lo que u cherbijob. U pa'senob, u ch'oc chen ubajob t'oc, u yälbenob que pasic tama ni noj caj jini. \v 40 De ya'i pasijob tama ni cárcel, bixijob tix Lidia. Aj Pablojob u chäni machcatac u tz'omben Dios, u yäc'bijob c'ajalin tuba u c'alin tz'onänob más, y pasijob ya'i. \c 17 \s1 El alboroto en Tesalónica \p \v 1 Numijob tä Anfípolis y tä Apolonia, c'otijob tä Tesalónica, bajca an ch'u'ul otot taj judíosob. \v 2 Aj Pablo, ca' chich nämä u chen, ochi tama ni ch'u'ul otot tuba ni aj judíosob. Uxp'e u q'uini ch'ämbäji ajni tä tz'ajijob t'oc, u c'ajti'benob ni ya' tz'ibi tan u jun Diosba. \v 3 U yälbenob y u ye'benob bajca tz'ibi tä jun cache' c'änäli tz'ibajtescac aj Cristo, y cuxpac tan ajchämejob. U yälbijob täcä: \p ―Jini aj Jesús mu' cälbenetlaba, aj Cristo une ni u täsqui Diosba. \p \v 4 Yebe aj judíos u tz'onijob, y u yoli ubajob t'oc aj Pablo y aj Silas. Tä' q'uen aj griegojob, jini nämäjob u c'ajti'in Diosba, y machtajda ixictac ixt'äbälajob tuba caj täcä. \v 5 Aj judíosob ni machcatac mach u tz'onäjobba cäräxtacob, mach yojob u chänen ca' jini. U saquijob ajmech'lejob jini wa'ajtan u numejobba y u woyijob q'uen. U jobbijob u c'ajalin caj y u xóybijob yotot aj Jasón uc'a u pa'senob aj Pablo y aj Silas tuba u bisbenob caj. \v 6 Mach u nuc'tijob aj Pablojob. U bisijob aj Jasón t'oc u lotob tä juezob ta caj, t'oc noj t'an u yälijob: \p ―Ni machcatac u jobben u c'ajalinob a'ajtä pancabba ajulijob täcä wida. \v 7 Ni winicob jini, aj Jasón u yosijob tan yotot. Unejob upetejob mach u tz'ombejob u t'an aj César, u yäle'ob cache' an otro ajnoja u c'aba' aj Jesús. \p \v 8 Jinq'uin u yubijob ca' jini, ni juezob y ni caj jobo ayan u c'ajalinob uc'a bäc'tajob. \v 9 U yäc'bijob u yäq'ue' taq'uin aj Jasón y u lotob uc'a mach xicob preso, y chajquijob chich. \s1 Pablo y Silas en Berea \p \v 10 Jin uc'a jimba ac'äb jini u lotob u täsqui aj Pablo y aj Silas bixicob tä Berea. C'otijob ya'i, ochijob tan ch'u'ul otot taj judíosob. \v 11 Unejobba más ti'i u c'ajalinob que ni ya'anob tä Tesalónicaba. U c'alin sapijob u t'an Dios y upete q'uin u sacän tama ni jun tz'ibiba u jiranob si che' chich tz'ibi. \v 12 Jin uc'a q'uen u tz'onijob, ix griegajob jini ixt'äbälajob ta caj y machtajda wincäre täcä. \v 13 Jinq'uin u yubijob aj judíosob tä Tesalónica cache' aj Pablo ya'an täcä tä Berea u tz'aycun u t'an Dios, bixijob täcä ya'i, y u yäc'bi u jobän ubajob ni caj. \v 14 Jini machcatac u tz'omben u t'an Diosba seb u täsquijob aj Pablo tu ti' nab. Aj Silas y aj Timoteo colijob ya'i. \v 15 Machcatac xi u yäctan aj Pablo u bisijob tä Atenas. A'äctayajob älbinti u yälbenob aj Silas y aj Timoteo seb bixicob bajca an Pablo. U yubijob ca' jini, seb pasijob. \s1 Pablo en Atenas \p \v 16 Aj Pablo ya'to an u pijnanob tä Atenas, jaq'ui ujin tan u pixan uc'a u chänen cache' jini caj tä' q'uen u santujob. \v 17 Jin uc'a tan ch'u'ul otot u tz'aycäbenob u t'an Dios aj judíosob y machcatac nämäjob u ch'u'ul c'ajti'in Dios. U tz'aycäben u t'an Dios täcä machcatac u nuc'tan upete q'uin tänxin caj. \v 18 Yebe ni machca tä' yo u yäle' cache'da u xe u pancabba, aj epicúreojob y aj estoicojob tä t'anob t'oc une. Yebe u yäle'ob: \p ―¿Cua' ti yo u yäle' ni ajt'an jini que mäx q'uen cua' u yäle'? \p Yebe u yäle'ob: \p ―Ca' a wälä ajt'an tuba tzijib diosob. \p Uc'a une u tz'aycäbenob aj Jesús y cache' u xe tä cuxpan ajchämejob. \v 19 U bisijob tä Areópago u yälbenob: \p ―¿U ch'e' quira cuwina'tan t'ocob cua' jini ni tzijib t'an a ye'e'ba? \v 20 Uc'a ane a'bon cubin t'oc cä chiquin t'ocob ni mach bay cubi t'ocobba. Co cuwina'tan t'ocob cuaxca ni jini. \p \v 21 Uc'a upete aj Atenasob y ajtejob nat ni ya' cuxujob ya'iba u numsen q'uin tä t'an, u yäle'ob o u yubinob cuaxca an tzijibba. \p \v 22 Aj Pablo wa'wäni tänxin Areópago, u yäli: \p ―Anela aj Atenas, aquiran cache' anela tä' a tz'onänla upete cua' chichca jini. \v 23 Uc'a täc nume tan caj cä chäni a ch'ujla, cä chäni täcä ya'an ump'e alta bajca tz'ibi tuyac'o ca'da: “Tuba ni dios mach uyut conoceba”. Jini a c'ajti'inla y mach a wila caxca uneba, jin une cä tz'aycäbenetla no'onba cache' ayan. \p \v 24 ’Jini Dios ni u chi u pancab y upete cua' anba, uc'a une Ajnoja tuba cielo y tuba u pancab, mach u yajwan tama ch'uj uti uc'a winicba. \v 25 Mach c'änä uc'a niump'e cua' äc'bintic uc'a winicob. Uneba u yäc'ben upetejob cuxlec, y u sapän ic', y upete cua' chichca täcä. \p \v 26 ’Uc'a Dios u yäq'ui sec' untu u pap a'ajtä pancab tuba cuxlecob tu pan entero ump'e u pancab. Une u yäq'ui cada tzäcä u jäläcnan untu pancab, y cada tzäcä u c'ote u cabob. \v 27 Bay toca u sacänob cache' u tz'omben Dios. Uneba mach chich nat an t'oc no'onla cäpetela. \v 28 Uc'a une cuxulonla, cä chen xämbala, y anonla. Ca' chich u yälijob täcä yebe ajtz'ib t'an ta'ala jini u yälijob ca'daba: “U ch'oconla Dios une”. \v 29 Si no'onla u ch'ocobonla Dios, mach utz cäle'la que Dios u c'ote t'oc ca' santo uti de c'änc'än taq'uin o de säsäc taq'uin o de ji'tun jini u chen winicba, jini ti tu c'ajalin winic cache' u chenba. \v 30 Dios mach se'en cäräx'i jinq'uin mach yuwijob cua' u chijob a'ajtä pancab. Bada u yälbenob upete a'ajtäjob pancab cachichcada ayanob cache' c'änä u q'uexe' u c'ajalinob. \v 31 Uc'a Dios u yaqui ump'e q'uin jinq'uin u xe u totoj iran catac an tu toja catac mach'an tu toja pancab. U yäq'ui u chen jini patan jini winic u yaqui uneba. U ye'bonla cache' toj u t'an jinq'uin u cuxpesi tan ajchämejob. \p \v 32 Jinq'uin u yubijob cache' u yäle', que acuxpi untu winic tan ajchämejob, yebe u tze'tanob, yebe u yäle'ob: \p ―Ta cä sujtä to cubin t'ocob a t'an cha'num. \p \v 33 De ya'i aj Pablo pasi bajca anob. \v 34 Yebe u tz'onijob, u yoli ubajob t'oc une. Aj Dionisio täcä jini a'äc'c'ajalin tama ni aj areópagojobba, y untu ixic u c'aba' ix Dámaris, y otrojob täcä u tz'onijob. \c 18 \s1 Pablo en Corinto \p \v 1 Ji'pat aj Pablo pasi tä Atenas c'oti tä Corinto. \v 2 U nuc'ti untu aj judío u c'aba' aj Aquila, tä Ponto u cab, mach to jäläcna pasi tä Italia t'oc ix Priscila jit'oc chichba, uc'a aj Claudio ni ajnoja tuba ni cab jini u yäq'ui tä pase upete aj judíosob tä Roma. Aj Pablo c'oti bajca anob. \v 3 Ya' cuxli t'oc unejob, tä patanob t'oc, uc'a jinchichba patan u chen aj Pablo, u chenob täcä. Uc'a u patan unejobba cheraj boch' de noc' une. \v 4 Upete u q'uin ch'ämbäji ajni tä t'an tan ch'u'ul otot, tuba u yäc'ben u tz'onänob aj judíosob y aj griegojob. \p \v 5 Jinq'uin c'otijob aj Silas y aj Timoteo, ya' tijob tä Macedonia, aj Pablo tomp'e u c'ajalin u yälbenob aj judíosob cache' aj Jesúsba aj Cristo une, ni u täsqui Diosba. \v 6 Aj judíosob u juli ubajob tuyac'o tä t'an, u yälbenob cua' chichca tzuc t'an. Aj Pablo u ch'i u buc tuyac'o u ticän, u yälbijob: \p ―Mach jin cä tanä chämiquetla, a tanäla chich. Bada cä bixe bajca an aj gentilob. \p \v 7 Pasi ya'i, bixi tu yotot untu winic u c'aba' aj Justo. Uneba mäx u c'ajti'in Dios. Ya'an yotot tu ch'ejpa ni ch'u'ul otot tuba aj judíosob. \v 8 Aj Crispo, une ajnoja ta ni ch'u'ul otot, u tz'ombi u t'an Cajnojala Dios, t'oc upete machcatac an tan yotot. Q'uen aj corintiosob täcä u yubijob, u tz'onijob, y c'ablijob. \v 9 De ya'i Cajnojala Dios u yälbi ac'äb aj Pablo ca' tan u naja: \p ―Mach bäc'taquet a tz'aycun cä t'an, mach ch'in ajniquet. \v 10 Uc'a no'on ya'anon t'oc ane, niuntu mach u ch'ä u cherbenet niump'e cua'; uc'a q'uen ya'an cäc'ajob tama ni caj jini que u xe u tz'ombenon. \p \v 11 U chi ya'i ump'e año y seis mes u ye'benob u t'an Dios. \p \v 12 Jinq'uin aj Galión juez tä Acaya, aj judíosob tomp'e ch'oyijob tuyac'o aj Pablo, u q'uechijob u bisijob ta juez. \v 13 U yäle'ob ca'da: \p ―Jinda winic u yäq'ue' tä päpä' c'ajti'can Dios, y mach ca' tz'ibi tan ley taj Moisés. \p \v 14 Tu xe u täq'ue' t'an aj Pablo, aj Galión u yälbi aj judíosob: \p ―Anela judíos, si fuera ayan u noj tanä, y si u chi cua' chichca malujle, ayan chich cua' uc'a tiquetla uc'a cubin. \v 15 Pero si tuba t'an, o tuba c'aba', o tuba ni ley ta'ala, iran anela ya'i si u chen tu toja, uc'a no'on mach co xicon de juez tuba ni cosa jini. \p \v 16 Jin uc'a u pa'sijob tan yotot. \v 17 De ya'i upete aj griegojob u ch'ijob aj Sóstenes, ajnoja ta ch'u'ul otot, u jätz'ijob tu pänte' yotot juez. Aj Galión mach u chi caso. \s1 Pablo vuelve a Antioquía y comienza su tercer viaje misionero \p \v 18 Aj Pablo jäläcni ya'i. De ya'i u laj äc'bi u c'aba' Dios machcatac u tz'omben u t'an Dios ya'i uc'a u bixe. Bixi tu pat nab tä Siria nämte' t'oc ix Priscila y aj Aquila. Tä Cencrea susinti aj Pablo, coli ajcotzompam, uc'a u chi ump'e promesa tu pänte' Dios. \v 19 C'oti tä Efeso. Ya'i aj Pablo u yäcti ix Priscila y aj Aquila. Une ochi tan ch'u'ul otot tä t'an t'oc aj judíosob. \v 20 U ch'oc chen ubajob t'oc uc'a colac t'oc unejob ya'i; une u yäli que mach ucol. \v 21 Tu bixe uneba u yäc'bijob u c'aba' Dios, u yälbenob ca'da: \p ―Tä' c'änä xicon cä numsen ni q'uin ch'uje tä Jerusalén u xe tä ajtäba. No'on cä xe tä sujtä bajca anetla, si Dios yo. \p De ya'i pasi tä Efeso. \v 22 C'oti tä Cesarea, pasi, bixi tä Jerusalén. U pequijob machcatac a'uti u woylan ubajob ya'i, de ya'i bixi tä Antioquía. \v 23 Jäläcni ya'i tz'ita', pasi, y u nume cada caj tä Galacia y tä Frigia u yäc'benob u c'alin tz'onänob upete machcatac u tz'omben Dios. \s1 Apolos predica en Efeso \p \v 24 C'oti tä Efeso untu winic aj judío, u c'aba' aj Apolos, ya' päncäbi tä Alejandría, q'uen u c'ajalin tuba u tz'aycun u t'an Dios, c'alin yuwi täcä u jun Dios ni tz'ibiba. \v 25 Jinda winic u cäni ni bij tuba Cajnojala. Tä' ch'o'o u yäle' y u c'alin ye'e' jini t'an tuba Cajnojala, sec' ni c'ablesia taj Juanba yuwi. \v 26 U täq'ui t'an sin bac'ät tama ch'u'ul otot. Jinq'uin u yubijob ix Priscila y aj Aquila, u bisijob tu yotot u ye'ben tu toja ni bij tuba Cajnojala. \v 27 Jinq'uin u yäli xic tä Acaya, u lotob u täclijob, u yäc'bijob u bisan jun tuba machcatac u tz'omben u t'an Dios ya'i tuba osintic. C'oti une ya'i, u täclijob tuba u c'alin cäne'ob machcatac u tz'oni uc'a utz u c'ajalin Dios t'oc unejob. \v 28 Une mach mucu u ye'benob aj judíosob bajca tz'ibi tama u jun Dios cache' aj Jesús aj Cristo une; unejobba mach u pojli niump'e cua' u p'alänob, uc'a une q'uen u c'ajalin. \c 19 \s1 Pablo en Efeso \p \v 1 Ya'to an aj Apolo tä Corinto, aj Pablo numi bajca an isquil cab c'oti tä Efeso. Ya'i u nuc'tijob machcatac u tz'omben u t'an Dios. \v 2 U yälbijob: \p ―¿A ch'ila quira ni Ch'u'ul Pixan jinq'uin a tz'onila? \p Unejob u p'ali: \p ―Mach to cubi t'ocob si ya'an Ch'u'ul Pixan. \p \v 3 Une u c'atbijob: \p ―¿Cache'da c'abletla jiq'uin? \p Unejob u yäli: \p ―C'ablon t'ocob ca' chich u yäli aj Juan c'ablac untu. \p \v 4 Aj Pablo u yäli: \p ―Aj Juan u chi ni c'ablesia jini tuba machcatac u q'uexe' u c'ajalinob, u yäli tz'ombintic jini ajte patiba, uc'a a wina'tanla machca une, aj Jesús une ni Cristoba. \p \v 5 U yubijob ca' jini, c'ablijob t'oc u c'aba' Cajnojala aj Jesús. \v 6 Jinq'uin aj Pablo u yäq'ui u c'äb tan u pamob, c'oti tuyac'ojob ni Ch'u'ul Pixan. U chijob yänäl t'an y u yälijob u t'an Dios. \v 7 Ni jinijob ca' doce winicob. \p \v 8 De ya'i aj Pablo ochi tan ch'u'ul otot. Sin bac'ät u yajne tä t'an ya'i uxp'e mes. U yälbenob tuba u tz'onänob cache'da ayan bajca u chen manda Dios. \v 9 Yebe tzätz'i u pixanob, mach u tz'onäjob. U cäräx älbenob u t'an Dios bajca an u yubin u noj q'ue'na gente. Jin uc'a aj Pablo u tz'eji uba bajca anob, u bisijob täcä machcatac u tz'omben u t'an Dios, y u ye'benob u t'an Dios upete q'uin tan ni escuela tuba untu winic u c'aba' aj Tiranno. \v 10 Ya'i u chi dos año u ye'e' ni t'an ta Dios. Jin uc'a upete machcatac cuxujob tä Asia, aj judíosob y aj griegojob, u yubijob jini t'an, cua' u chi y cua' u yäli Cajnojala aj Jesús. \v 11 Dios u yäc'bi aj Pablo u chen q'uen cua' chichca jini mach bay achänintiba. \v 12 Uc'a bisbintijob c'ol winic payu y ch'icnäc' jin chich ni u täli aj Pabloba, y u pojli ubajob, y tzuc pixanob pasi tuyac'ojob. \p \v 13 Yebe aj judíosob, ajwa'ajtänejob ni u yäle'ob cache' u ch'e' u pa'sen tzuc pixan tuyac'o untuba, u c'ajti'bijob u c'aba' aj Jesús Ajnojaba uc'a yojob u pa'sen tzuc pixan tuyac'o machca u cänäntan, u yäle'ob ca'da: \p ―Cälbenet pasiquet uc'a u c'aba' aj Jesús jini u yäle' aj Pabloba. \p \v 14 Ajni siete u yajlo' untu winic aj judío u c'aba' aj Esceva, uneba ajnoja tuba palejob, jin une ni u chenob ca'daba. \v 15 Pero ni tzuc pixanba u p'alänob ca'da: \p ―Cä chen conoce aj Jesús, cuwi camba aj Pablo. Anelaba, ¿caxcajetla? \p \v 16 Ni winic ya'an ni tzuc pixan tuyac'oba sip'yäli tuyac'ojob u q'ueche'ob, y más q'uen u muc' que unejob. Jin uc'a unejob pasijob tä putz'e tama ni otot jini sin buc y cho'ojtac u pächijob. \v 17 Upetejob machcatac cuxujtac tä Efeso u yubijob cua' uti, aj judíosob y aj griegojob täcä. Upetejob yäli bac'ät tuyac'ojob. Jin uc'a u ch'u'ul c'ajti'can u c'aba' Cajnojala aj Jesús. \p \v 18 Q'uen machcatac u tz'onijob u c'otejob u sube' u tanäjob u yäle' cua'tac u chijob. \v 19 Q'uen ajtz'a'tayajob täcä u täsijob u jun u pulijob tu jut upetejob. U pa'sijob cuenta jäyp'e u valor ni jun puliba, c'oti ca' cincuenta mil säsäc taq'uin. \v 20 Jin uc'a c'ac'a' q'ue'ni machcatac u yubi u t'an Cajnojala, u c'alin äq'ui u c'ajalinob t'oc. \p \v 21 Ji'pat aj Pablo yo xic tä Jerusalén. U ch'i u c'ajalin cache' najtäcä c'änä numic tä Macedonia y tä Acaya, jin uc'a u yäli ca'da: “Najtäcä cä xe ya'i, y ji'pat c'änä xicon tä Roma”. \v 22 U täsqui tä Macedonia cha'tu u yajtäclayajob, aj Timoteo y aj Erasto, uneba coli chap'e uxp'e q'uin tä Asia. \s1 El alboroto en Efeso \p \v 23 Ya'i ajni ump'e noj jobole machtajda uc'a ni t'an tuba Dios. \v 24 Uc'a ajni untu ajcheraj ch'uj t'oc yoco taq'uin, u c'aba' aj Demetrio. Une u cherben u p'i' ch'uj ix Diana. Ni patan jiniba, q'uen taq'uin u chen gana t'oc, y che' chich täcä u yajpatanob. \v 25 U woyijob u yajpatanob y machcatac jin chich u patan, u yälbijob: \p ―Cä lot, a wila cache' t'oc jini patanda u yajtä cä taq'uinla. \v 26 A chänila y a ubila cache' aj Pablo q'uen u yäc'bi u q'uexe' u c'ajalinob y u tz'eje' ubajob t'oc ni ch'uj jini, mach seq'uen aj efesiojob, q'uen täcä a'ajtä entero tä Asia, u yälbenob cache' mach jin dios jini u yute t'oc u c'äb winicba. \v 27 Mach utz u chenob ca' jini, cä patanla mach me'ixto mach olcac, u ch'uj cä noj diosla ix Diana mach me'ixto xic tä waläctinte, mach me'ixto xic tä pa'sinte bajca an de ixnoja. Upete aj Asiajob y upete a'ajtäjob pancab u yajna'tanob jini quixnojala. \p \v 28 Jinq'uin u yubijob ca' jini, c'ac'a' cäräx'ijob, u yälijob t'oc noj gran t'an: \p ―¡Mero noj ixnoja ix Diana tuba aj efesiojob! \p \v 29 U laj jobi uba caj, tomp'e bixijob t'oc noj ancäre tu yototi caj bajca u yajtä chanä, u cocoj bisijob aj Gayo y aj Aristarco, aj Macedoniajob, u lotob aj Pablo. \v 30 Aj Pablo yoli xic bajca anob, pero u yajcänt'anob mach u yäctijob xic. \v 31 Yebe aj Asiajob, ajnojajob, u lotob chich aj Pablo, u täsquijob tä cocoj älbinte mach xic tama u yototi caj. \v 32 Yebe u yäle' ump'e cosa, yebe u yäle' otra cosa, uc'a jobo u c'ajalinob machcatac woyojtac. U tajwoyi ubajob, q'uen mach yuwijob cua' uc'a u woyi ubajob. \v 33 Ch'ämqui aj Alejandro tama u noj q'ue'na gente, aj judíosob u xaläjnojijob más tu pänte'ob. Aj Alejandro u chi u c'äb ch'in ajnicob, uc'a u yoli u chen t'an tuba u japän aj judíosob uc'a ni jobole jini. \v 34 Jinq'uin u chänijob cache' une aj judío, tomp'e t'an pasi tuba upete, u yälijob t'oc noj t'an: \p ―¡Mero noj ixnoja ix Diana tuba aj efesiojob! \p U chi chap'e hora u yäle'ob ni t'an jini. \v 35 Jinq'uin ajtz'ib tuba ajnoja u yäc'bijob ch'ijcolobacob, u yäli ca'da: \p ―Anela cä lot tä Efeso, ¿caba winic mach yuwi cache' aj efesiojob u cänäntan mero ixnoja dios, ix Diana, u cänäntanob täcä ni santu ti tä Júpiterba? \v 36 Mach'an machca u ch'e' u yäle' que mach toj. Jin uc'a utz ch'in ajniquetla, mach a se'in chenla niump'e cua'. \v 37 Anela a täsila wida ni winicobda, unejobba mach u cherbijob cua' a diosla, mach u cäräx älbijob. \v 38 Si aj Demetrio y u lotob u cänäntanob buya t'oc machca chichca, ya'an bajca u yubcan, ya'an juez. Tan u maläc sublan ubajob. \v 39 Si a wola más que ni jini, bisanla tä ubcan tu pänte' juez, ca' chich u yäle' ley. \v 40 Mach me'ixto subcaconla uc'a ni jobole ajni samiba, uc'a mach uxin tä ajtä cua' cäle'la tuba cä japän cäbala t'oc. \p \v 41 U yälbijob ca' jini, de ya'i u täsqui bixicob. \c 20 \s1 Viaje de Pablo a Macedonia y a Grecia \p \v 1 Jinq'uin numi ni jobole, aj Pablo u joquí machcatac u tz'omben u t'an Diosba, u yäc'bijob c'ajalin, u mec'bi u luc'ubob uc'a u bixe. De ya'i pasi, bixi tä Macedonia. \v 2 Numi tama upete caj ya'i, u c'alin bijob c'ajalin t'oc machtajda t'an. De ya'i bixi tä Grecia. \v 3 U chi tres mes ya'i. Tu xe tä c'axe tunxe nab tä Siria, seb u ch'i u c'ajalin sutwänic tu pat numic tä Macedonia, uc'a aj judíosob u sacänob cache' u xe u cherbenob. \v 4 Bixijob u lotin tä Asia aj Sópater u cab tä Berea, y aj Aristarco y aj Segundo u cabob tä Tesalónica, y aj Gayo u cab tä Derbe, y aj Timoteo, y aj Tíquico y aj Trófimo u cabob tä Asia. \v 5 Unejob bixi pänte', c'oti u pitänon t'ocob tä Troas. \v 6 No'on t'ocobba colon t'ocob tä Filipos ixta que numi ni q'uin ch'uje jinq'uin u c'uxcan ni waj mach jusuba, de ya'i pason t'ocob. Numon t'ocob tama nab, cä chi t'ocob cinco día tä bij, c'oton t'ocob bajca anob tä Troas. Ya'i cä chi t'ocob siete día. \s1 Visita de Pablo a Troas \p \v 7 Tuyac'o najtäcäl q'uin tuba semana machcatac u tz'ombi u t'an Dios u woyi ubajob bajca u xe tä lip'ijtinte ni waj ca' chich u yäli aj Jesucristo uticba. Aj Pablo u ye'bijob u t'an Dios, uc'a une u xe tä bixe päscab. Jäläcni tä t'an ixta tänxin ac'äb. \v 8 Ajni q'uen cua' chichca u chictan bajca u woyli ubajob tama ni otot isqui. \v 9 Untu ch'oc ajlo' u c'aba' aj Eutico ya' chumli tä ventana tan ni otot. U q'uechi noj wäye, uc'a aj Pablo jäläcni tä t'an. Ya'an tä chinil wäye, ti isqui tu yuxtäq'uib otot, yäli tä cab. U tz'osijob chämen. \v 10 Jaqui aj Pablo, nocyäli tu ch'ejpa, u meq'ui, u yäli ca'da: \p ―Mach a chenla uq'ue, u pixan ya'to an t'oc une. \p \v 11 T'äbi aj Pablo tä cha'num, u lip'ijti waj, y u c'uxijob. Jäläcni tä t'an ixta tu junch'äcnan, de ya'i bixi. \v 12 U bisijob ni ajlo' jini tu yotot cuxu, tä' ch'a'a ujinob colijob. \s1 Viaje desde Troas a Mileto \p \v 13 No'on t'ocob ochon t'ocob tan barco, c'axon t'ocob tu pat nab, c'oton t'ocob tä Asón, uc'a cä ch'e' t'ocob aj Pablo ya'i, uc'a che' u yäli aj Pablo, xic tä cäble ixta ya'i. \v 14 Cä nuc'ti cäba t'ocob t'oc tä Asón, cosi t'ocob tan barco bixon t'ocob t'oc tä Mitilene. \v 15 Pason t'ocob ya'i. Päscab numon t'ocob ti' cab tä Quío, y otro päscab c'oton t'ocob tä Samos. Jäläcnon t'ocob tz'ita' tä Trogilio, päscab c'oton t'ocob tä Mileto. \v 16 Uc'a aj Pablo u ch'i u c'ajalin numic u jelän tä Efeso, uc'a mach mäx jäläcnac tä Asia. Une seb yo c'otic tä Jerusalén bay toca u ch'e' u numsen jini q'uin ch'uje ta Pentecostés ya'i. \s1 Discurso de Pablo a los ancianos de Efeso \p \v 17 U täsqui tä Efeso tä jo'can noxibilba tuba jini a'uti u woylan ubajobba ticob tä Mileto. \v 18 Jinq'uin c'otijob bajca an, une u yälbijob: \p ―Anela a wila chich cache' numon t'oc anela upete q'uin desde jinq'uin julon najtäcä tä Asia. \v 19 Cä cherbi u patan Cajnojala sin c'änä cäle' si cä chi, y t'oc machtajda cä c'äbjut, y t'oc q'uen tz'ibajtesia y cua' chichca jini u cherbonob aj judíosob. \v 20 Mach quisnäjon cälbenetla upete ni c'änäli a ubinlaba, cä ye'betla tänxin caj y tä otote. \v 21 Cälbijob tu toja aj judíosob y aj gentilob u q'uexe' u c'ajalinob tuba ajnicob t'oc Dios y u tz'ombenob Cajnojala aj Jesucristo. \v 22 Bada cä xe tä Jerusalén. Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'benon xicon, mach cuwi no'on cua' cä xe tä cherbinte ya'i. \v 23 Sec' jini cuwi, bajcatac anumon tä cabil cab ni Ch'u'ul Pixan u yälbenon cache' mu' cä pitinte tuba q'uechcacon, y tuba tz'ibajtescacon. \v 24 Mach cä che caso niump'e cua', mach cä cänänta cäba. Cua' coba, cä tzupsen numicon pancab t'oc ch'a'aljin, y cä tzupsen cä patan u yäc'bon cä chen Cajnojala aj Jesús, jini u yäc'bon cäle' u t'an Dios y cache' utz u c'ajalin Dios t'oc no'onlaba. \p \v 25 ’Bada cuwi cache' niuntu de anela bajcatac anumon cä tz'aycun cache'da an bajca u chen manda Dios mach uni' xet a chänenla cä jut tä cha'num. \v 26 Uc'a cä totoj älbenetla bada cache' mach jin cä tanä si chämiquetla sin que a tz'onänla y äc'bintiquetla a toji'tanä. \v 27 Uc'a mach quisnäjon cälbenetla upete u c'ajalin Dios. \v 28 Iran abala, iranla täcä upete machcatac a'uti u woylan ubajob, uc'a Ch'u'ul Pixan u yäq'uetla tuba a cänäntanla upetejob. Cänäntanla machcatac tuba Cajnojala Dios, jini u mäni t'oc u ch'ich'eba. \v 29 Uc'a cuwi chich que cuanta bixon no'onba, u xe tä oche bajca anetla machca chichca ca' cäräx ajlobo, mach uxin u taj chänen niump'e cua'. \v 30 Ixta a lotla täcä u xe tä ajtä machcatac u xe u yäle'ob cua' chichca jini mach jin tu tojaba, tuba u bisan tu patob machcatac u xe u yosen de u yajcänt'anob. \v 31 Jin uc'a cänäntan abala t'oc unejob, c'ajna'tanla cache' por uxp'e año ac'äb y tä q'uin mach cäcti cä'benetla c'ajalin apetela anela, ixta t'oc uq'ue. \p \v 32 ’Bada cä lot, cäq'ue'etla tu c'äb Dios y tu c'äb ni t'an jini que u yäle' cache' utz u c'ajalin Diosba, uc'a ni t'an jini an u poder tuba u yäc'benetla a chenla utz, y u yäc'benetla a matänla, jini que Dios u yäc'ben upete machcatac yäcä uc'a uneba. \v 33 Mach bay cä c'upi yoco taq'uin ni c'änc'än taq'uin ni u buc tuba niuntu cä lot. \v 34 Anela a wila chich cache' cä chi cäba mantene t'oc ni cä c'äbda, tuba cuaxcatac c'änä cäc'a y tuba cuaxcatac c'änä uc'ajob machcatac ajni t'oc no'on. \v 35 Cä c'ac'a' ye'betla cache' c'änä chich a chen a patanla tuba a täclenla machcatac mach u ch'ä u chen patan, y a c'ajna'tanla u t'an Cajnojala aj Jesús jinq'uin u yäli ca'da: “Más ch'a'a ujin machca u chen sijba que jini machca u mätanba”. \p \v 36 Jinq'uin u tzupsi u yäle' ca'da, nocwäni u c'änti'in Dios t'oc upetejob. \v 37 Upetejob u bon chi uq'ue, u mec'bijob u luc'ub aj Pablo, y u yäc'bijob u c'aba' Dios. \v 38 Ch'ocomi u pixanob uc'a jini t'an u yäliba, cache' mach uni' sutwan tä chämbinte u jut. De ya'i bixi u yäctanob tama barco. \c 21 \s1 Viaje de Pablo a Jerusalén \p \v 1 Pason t'ocob bajca anob, bixon t'ocob tajtoj pat nab, c'oton t'ocob tä Cos, y päscab tä Rodas, y de ya'i tä Pátara. \v 2 Cä pojli t'ocob ump'e barco que ya' u xe tä Fenicia, ochon t'ocob tama, bixon t'ocob t'oc. \v 3 Täc nume t'ocob tan nab cä chäni t'ocob ni cab tä Chipre, coli täc tz'ej t'ocob. C'oton t'ocob tä Tiro tama cab tä Siria, uc'a ni barco u xe u yäctan carga ya' jini. \v 4 Cä nuc'ti t'ocob machcatac u tz'omben u t'an Dios. Colon t'ocob t'oc ya'i siete día. Unejob Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u yälben aj Pablo que mach xic tä Jerusalén. \v 5 Cuanta numi ni siete día jini, pason t'ocob ya'i. Unejob ajnijob u yäctanon t'ocob upetejob t'oc jit'ocob y che' u bijch'ocob, ixta que mach pason t'ocob tama caj. Nocwänon t'ocob ti' nab tä c'änti'ya. \v 6 Cä maläc äc'bi cäba t'ocob u c'aba' Dios, unejob y no'on t'ocob. De ya'i ochon t'ocob tan barco, y unejobba sutwänijob tu yotot. \p \v 7 Pason t'ocob tä Tiro tu pat nab, c'oton t'ocob tä Tolemaida. Cä pequi t'ocob machcatac u tz'ombi u t'an Dios ya'i, cä chi t'ocob t'oc ump'e q'uin. \v 8 Päscab pason t'ocob, aj Pablo y cäpete t'ocob machcatac ayan t'oc une, c'oton t'ocob tä Cesarea. Ochon t'ocob tu yotot aj Felipe, jini u nume u tz'aycun u t'an Diosba, jini u tz'äctib ni siete u ch'och'oca ajc'äncanob taj Cristo, ya' wäyon t'ocob ya'i. \v 9 Jinda winic ya'an uc'a chäntu u jixic ch'oc telomilba, jini u yäle'ob u t'an Diosba. \v 10 Jäläcnon t'ocob ya'i. Jimba q'uinob jini c'oti untu ajt'an ta Dios u c'aba' aj Agabo, ya' ti tä Judea. \v 11 C'oti bajca anon t'ocob, u ch'ämbi u cächi' näc' aj Pablo, u cächi t'oc yoc y u c'äb, u yäli ca'da: \p ―Ch'u'ul Pixan u yäle': “Ca'da u xe tä cherbinte u yum ni cächi' näc'da; aj judíosob tä Jerusalén u xe u cäche'ob, u xe u yäq'ue'ob tu c'äb aj gentilob”. \p \v 12 Jinq'uin cubi t'ocob ca' jini, no'on t'ocob y a'ajtäjob ya'i cä ch'oc chi cäba t'ocob t'oc aj Pablo cälben mach xic tä Jerusalén. \v 13 Aj Pablo u p'ali: \p ―¿Cuaxca a wuc'tanla, a bäc'tesanla cä pixan? Uc'a no'on mach u che cächcacon, mach u che täcä tzämsinticon tä Jerusalén uc'a u c'aba' Cajnojala aj Jesús. \p \v 14 Mach cä chi trebe t'ocob cä q'uexben u c'ajalin, jin uc'a cäcti cälben t'ocob que mach xic. Cäli t'ocob: \p ―Cuxix, utic ca' yo Cajnojala Dios. \p \v 15 Ji'pat cä tusli cäba t'ocob, bixon t'ocob tä Jerusalén. \v 16 Yebe machcatac u tz'omben u t'an Dios tä Cesarea ajni u yäctanon t'ocob tä Jerusalén tu yotot aj Mnasón, tä Chipre u cab, untu najtäcäl ajcänt'an, uc'a ya'i cä xe tä wäye t'ocob. \s1 Pablo visita a Jacobo \p \v 17 C'oton t'ocob tä Jerusalén. Machcatac u tz'omben u t'an Dios ya'i u yoson t'ocob t'oc ch'a'aljin. \v 18 Päscab aj Pablo ochi t'oc no'on t'ocob bajca an aj Jacobo, y upete noxibilba ya' chich la'anob täcä ya'i, uc'a u woyli ubajob. \v 19 Najtäcä u pequijob t'oc ch'a'aljin, de ya'i xi u laj tz'aycäbenob upete cua'tac jini u chi Dios bajca an aj gentilob uc'a u patan une. \v 20 Jinq'uin u yubijob, u ch'u'ul c'ajti'ijob Dios. U yälbijob aj Pablo: \p ―A chäni, cä lot, jäyp'e mil aj judíosob u tz'oni, upetejob tä' yojob tz'ombintic ni ley. \v 21 Ane päpä' tz'ayquintet, y älbintijob cache' ane a wälbijob upete aj judíosob ni ya'anob bajca an aj gentilobba u tz'eje' ubajob t'oc ni ley taj Moisés, y a wälbijob täcä que mach c'änä u yäq'ue' tä ute circuncisa u bijch'oc, mach ni' c'änä u chenob jini a'uti u chenobba. \v 22 ¿Cache'da jiq'uin u xe tä ute? Ni noj q'uenel gente u xe chich u woye' ubajob, uc'a u xe u yubinob cache' ajulet. \v 23 Chen jiq'uin, ca' chich cä xe cälbenet t'ocob. Ya'an chäntu winic cä lotla que u xe u subbenob u matän Dios. \v 24 Nämte' a xe t'oc, y chen ca' chich u yäle' ni ley taj Moisés utic. Ane a xe a toje' jini matän que u xe u subbenob Diosba, uc'a u ch'e' jochbintic u pamob. Ca' jini upete u xe u wina'tanob cache' mach toj jini u yubijobba. U xe yuwina'tanob cache' ane täcä a tz'omben ni ley. \v 25 Aj gentilobba ni u tz'onijobba cä täscäbila jun tuba u yäle' cache' c'änä u chenob. Mach c'änä u chenob niump'e cua' de jinda, sec' c'änä u tz'eje' ubajob t'oc cherajbuc'a y t'oc cherajtz'ijte' y mach u c'uxe' ch'ich', y mach u c'uxe' jini u chämo yätz'ä u luc'ubba. \s1 Toman preso a Pablo en el templo \p \v 26 Aj Pablo bixi t'oc ni winicob jini. Päscab u täq'ui u chen ca' chich u yäle' ni ley. Ochi tan noj ch'u'ul otot tuba u yäle' caq'uin u xe tä tz'äctan q'uin tuba u subben u matän Dios y caq'uin u xe u yäq'ue'ob ni matän jini cada juntu de unejob. \p \v 27 Jinq'uin u chen u tz'äctesanob ni siete día jini, yebe aj judíosob ya' tijob tä Asia u chänijob aj Pablo tan noj ch'u'ul otot, u laj äc'bi u jobän ubajob upetejob tan caj, u juli ubajob tuyac'o u q'ueche'ob. \v 28 U chenob noj gran t'an: \p ―¡Anela lo' Israel, täclenon t'ocob! Jinda ni winic u nume cachichcada u yälbenob upetejob que mach tz'ombinticonla, y mach tz'ombintic ni ley taj Moisés, y mach ni' utic ca' chich nämä tä ute tama jinda ch'u'ul otot. U täsi täcä aj gentilob tama noj ch'u'ul otot, y ca' jini u päc'chi ni ch'u'ul ototda. \p \v 29 U chänijob najtäcä aj Trófimo ni aj Efesoba cache' u nume t'oc tan caj, jin uc'a u päpä' älijob cache' u yosi täcä tan noj ch'u'ul otot. \p \v 30 Jinq'uin u jobi uba upetejob tama caj, t'oc ancäre u woyli ubajob bajca an. U ch'ijob aj Pablo, u pa'senob tama noj ch'u'ul otot, de ya'i mäcbinti u ti' ni ch'u'ul otot. \v 31 Jinq'uin u chen u tzämsenob, bixi tä älbinte ajnoja tuba soldadojob cache' entero caj tä Jerusalén u jobi uba. \v 32 Ajnoja u joq'ui u soldadojob y u ch'och'oca ajmandajob, jini u chen manda cien soldadoba, c'oti bajca anob t'oc ancäre. U chänijob cache' u c'ote ajnoja y che' soldadojob, jinq'uin u yäcti u jätz'e'ob aj Pablo. \v 33 C'oti ajnoja u q'uechi, u yäq'ui tä cächcan t'oc chatz'it u cächquiba. U c'ati machca une, y cua' jini u chi. \v 34 Tama u q'ue'na gente yebe u yäle' ump'e cosa, yebe u yäle' otra cosa. Mach u ch'ä u c'ajalin ajnoja ta soldadojob cuaxca uc'a ajni ni jobole, u yäq'ui tä bisinte aj Pablo tu yototi soldado. \v 35 C'oti bajca u t'äbo untu tan otot, cuchu u bisi soldadojob aj Pablo uc'a mach xic caj u tzämsenob. \v 36 Uc'a u noj q'ue'na gente u bixejob tu pat, u yäle'ob t'oc noj gran t'an: \p ―¡Tzämsenla! \s1 Pablo hace su defensa delante de la gente \p \v 37 Tu yosenob aj Pablo tan u yototi soldado, une u yälben ajnoja: \p ―¿A'benon quira cä chen ump'e t'an t'oc ane? \p Une u p'ali: \p ―A wi tra a chen griegojt'an täcä. \v 38 ¿Mach quira ane ni aj Egiptojet, a tz'osi ump'e jo'yan jimba día numidaba, a bisi cuatro mil ajtzämsajob bajca mach cuxu niuntu? \p \v 39 Aj Pablo u yäli: \p ―No'on totoj aj judíojon, cä cäji tä Tarso, mero noj caj tä Ciliciaba. No'on co a'benon bada cä chen t'an cä pecänob jini gentejob jini ati täc patba. \p \v 40 U yäc'bi chich u chen t'an. Aj Pablo ya' wa'ca tu pam bajca u t'äbo untu tan otot, u cherbi u c'äb ni gentejob jini. C'ac'a' ch'ijcäbijob. Aj Pablo u pequijob tä hebreojt'an, u yäli ca'da: \c 22 \p \v 1 ―Anela cä lot wincäre, anela ajt'äbäla, ubinla cä t'an ni acä xe cälbenetlaba tuba cä japän cäba. \p \v 2 Jinq'uin u yubijob cache' u chen t'an tä hebreo, más c'ac'a' ch'ijcäbijob. Une u yäli ca'da: \p \v 3 ―No'on totoj aj judíojon, päncäbon tä Tarso ya'i chich tä Cilicia. Wida ton tä ch'ije tama ni cajda tä Jerusalén, y aj Gamaliel u ye'bon u t'an Dios. Ye'binton tu toja cua' u yäle' ni ley tuba cä noxi'paplajob. Tä' coli cä tz'omben Dios, ca' chich anela täcä bada a wo a tz'ombenla. \v 4 Numon tu patob machca u bisan ni bij jini tuba aj Jesús, ixta cäq'ui tä tzämsinte. Cä q'uechijob wincäre y che' ixictac täcä, cä jup'ijob tama cárcel. \v 5 U no' ajnoja pale y upete noxibilbajob täcä yuwijob chich cua'tac cä chi. Unejob u yäc'bon jun cä bisan cä'ben cä lotla, y abixon t'oc tä Damasco tuba cä q'ueche'ob täcä machcatac u tz'oni ya'i y cä täsenob tä Jerusalén tuba utic castigajob. \s1 Pablo cuenta de su conversión \r (Hch. 9.1‑19; 26.12‑18) \p \v 6 ’Tä bij, nätz'ä ta c'oticon tä Damasco, tänxin q'uin tajtzäc u chicti ca' ump'e noj gran junch'äcni tä cielo bajca cä xe. \v 7 Yälon tä cab, cubi ump'e t'an, u yälbenon: “Saulo, Saulo, ¿cua' uc'a a tz'ibajtesanon?” \v 8 No'on cä p'ali: “¿Caxcaba winiquet ane?” Une u yälbon: “No'on aj Jesúson aj Nazaretba, jini a tz'ibajtesanonba”. \v 9 Machcatac ajni t'oc no'on u chänijob ni junch'äcni, y bäc'tijob. Mach u yubijob u t'an ni machca u pecon. \v 10 De ya'i cäli ca'da: “Cajnoja, ¿cua' jini u ch'e' cä chen?” Ajnoja u yälbon: “Ch'oyen, cux tä Damasco. Ya'i a xe tä älbinte upete cua'tac c'änä a chen”. \v 11 No'on choc'on, mach u ni' ch'ä cä chänen niump'e cua', uc'a ni noj junch'äcni jini u täpi cä jut. Machcatac u xe t'oc no'on, päyä täj c'äb u bisonob tä Damasco. \p \v 12 ’Ajni untu winic u c'aba' aj Ananías. Jini winic tä' u tz'omben u t'an Dios jini u tz'ibi aj Moisésba. Upete aj judíosob ni cuxlijob ya'iba u yäle' cache' jini winic u chen tu toja une. \v 13 Une c'oti bajca anon, u natz'on, y u yälbon: “Hermano Saulo, jäbä a jut”. No'on jinchichba rato cä chi chanä y cä chäni une. \v 14 Une u yäli: “U Dios cä noxi'paplajob u worin yaquet tuba a wina'tan cua' yo une a chen y tuba a chänen jini winic an tu tojaba, y tuba a ubin u t'an täcä. \v 15 Uc'a ane a xe a wälben upetejob tu toja cua'tac a chäni y cua'tac a ubi. \v 16 Y bada, ¿cua' uc'a a wäctan tuba dali? Ch'oyen, äc'ä aba tä c'ablan. C'atben t'oc u c'aba' aj Jesús que u poque' a pixan uc'a pasic a tanä”. \s1 Pablo cuenta cómo fue enviado a los que no eran judíos \p \v 17 ’Jinq'uin sutwänon tä Jerusalén, ya'anon tä c'änti'ya tan noj ch'u'ul otot, ca' a wälä ump'e naja cä chi. \v 18 Cä chäni Cajnojala y u yälbon ca'da: “Seb pasiquet tä Jerusalén, uc'a mach uxin u tz'ombenetob bajca a xe a tz'aycun cä t'an”. \v 19 No'on cälbi: “Cajnoja, unejob yuwi chich cache' no'on numon bajca chichcada tan ch'u'ul otot cä jup'e' tan cárcel y cä jätz'e' machcatac u tz'ombet ane. \v 20 Jinq'uin ancäri u ch'ich'e aj Esteban, a wajt'an, no'on täcä ya'anon ya'i, cäli täcä utz tzämsintic, ixta cä cänäntäbijob u buc ajtzämsajob”. \v 21 Une u yälbon: “Cux, uc'a no'on cä xe cä täscunet nat bajca an aj gentilob”. \s1 Pablo en manos del comandante \p \v 22 Caj u yubijob u t'an aj Pablo ixta bajca tzäcä u c'ajti'i aj gentil. Jinq'uin u chijob noj gran t'an u yälijob: \p ―¡Tzämsenla ni winicda, mach u ch'ä ajnic cuxu! \p \v 23 U chijob noj awät, u pa'sen u bucob u welajtänesanob isqui, y u jule'ob pupuj cab isqui täcä de cräxle. \v 24 De ya'i ajnoja tuba soldadojob u yäq'ui tä osinte tan u yototi soldado. U yäli que jätz'cac tuba u yubin cuaxca uc'a u cherbijob ni gente ca' jini. \v 25 U cächijob t'oc seq'ue' pächi tuba u jätz'e'ob. Aj Pablo u yälbi ajmanda ta cien soldado ni ya' wa'ca ya'iba ca'da: \p ―¿U ch'e' quira a jätz'e'la untu winic aj romano sin c'änä ajnic u tanä? \p \v 26 Ajmanda ta cien soldado u yubi ca'da, bixi u yälben ni ajnoja ni t'an jini, u yäli ca'da: \p ―Iran cua' a chen. Uc'a ni winic jini aj romano une. \p \v 27 Ajnoja ta soldado c'oti bajca an aj Pablo, u c'atben ca'da: \p ―Älbenon, ¿aj romanojet quira ane? \p Une u yäli: \p ―Aj romanojon chich. \p \v 28 Ajnoja u p'ali: \p ―Q'uen taq'uin cä c'ac'a' toji tuba ajnicon de aj romano. \p Aj Pablo u yäli: \p ―Aj romanojon chich no'onba päncäbon. \p \v 29 Machcatac u xe u tz'ibajtesan aj Pablo seb u tz'eji ubajob. Ajnoja ta soldadojob täcä bäc'ti, uc'a u yubi cache' une aj romano, y uc'a u yäq'ui tä cächcan. \s1 Pablo delante de la Junta Suprema de los judíos \p \v 30 Päscab, uc'a yo u yubin tu toja cuaxca uc'a u jup'i ubajob u sube'ob aj judíosob, u chaji, u yäc'bi u woye' ubajob ajnoja ta palejob y upete ajt'äbälajob a'äc'c'ajalinob. U pa'si aj Pablo bajca ajni, u c'osi bajca anob. \c 23 \p \v 1 Aj Pablo u chänen jini u tomtä ajt'äbäla a'äc'c'ajalinob, u yäle': \p ―Anela cä lot, no'on tajtoj numon pancab tu jut Dios ixta bada, mach'an niump'e cua' u bäc'tesan cä pixan uc'a ni cä chiba. \p \v 2 Ajnoja tuba palejob, u c'aba' aj Ananías, u yälbijob machcatac ya' wa'cajob nätz'ä u yäc'benob tu choj. \v 3 Aj Pablo u yälbi: \p ―¡Dios u xe u chenet castiga, ane ajsusuccherialet! Ca' a wälä ump'e bojte' säq'uesquet. Ane quira ya' chumcalet a chänen si cä chen tu toja ca' chich u yäle' ley, y aneba mach a che tu toja ca' u yäle' ley uc'a a wäq'ue'on tä äc'binte täc choj. \p \v 4 Machcatac ajni ya'i u yälijob: \p ―¿U no' ajnoja pale tuba Dios a cäräx älben quira? \p \v 5 Aj Pablo u yäli: \p ―Mach cuwi, cä lot, si une ni no' ajnoja pale. Uc'a tz'ibi chich ayan tuyac'o jun ta Dios: “A wajnojala mach a cäräx älbenla”. \p \v 6 Yuwi aj Pablo cache' unjec' aj saduceo unjec' aj fariseo. Jin uc'a t'oc noj gran t'an u yäli bajca tomojob ajt'äbäla a'äc'c'ajalinob: \p ―Anela cä lot, no'on aj fariseojon, cä pap täcä aj fariseo. Uc'a no'on cä tz'onän chich cache' u xe tä cuxpan ajchämejob, jin uc'a u sube'onob. \p \v 7 Uc'a u yäli ca'da, aj fariseojob y aj saduceojob u maläc t'äbsijob buya. Jini que u woyli ubajobba u jec'li ubajob tä t'an. \v 8 Uc'a aj saduceojob u yäle'ob cache' mach'an cuxpesia, mach'an ángelojob ta Dios, y mach'an pixan. Aj fariseojob u yäle' ayan chich upete ni jini. \v 9 Ch'oyi ump'e noj gran jobole de t'an. Tulaj an aj fariseojob jini que u ye'e' ni ley taj Moisésba ch'oyijob tä t'an, u yäle'ob: \p ―Mach cä pojläbe t'ocob niump'e u tanä ni winicda. Si pixan u pequi, si ángelo ta Dios u pequi, mach u ch'ä cä jule' cäbala tuyac'o Dios. \p \v 10 Jinq'uin ch'oyi noj gran jobole, ajnoja ta soldadojob u bäc'ti uc'a u yäle' cache' aj Pablo u xe tä xit'inte, u yäq'ui ticob soldado tuba u pa'sen aj Pablo bajca anob tuba u bisanob tan u yototi soldadojob. \p \v 11 Jimba ac'äb päscab, Ajnoja Dios c'oti tä wa'tä bajca an, y u yälbi: \p ―Tz'onän, Pablo, ca' chich a totoj tz'aycon tä Jerusalén, che' chich c'änä a totoj tz'aycunon täcä tä Roma. \s1 Planes para matar a Pablo \p \v 12 Päscab tu t'äbo q'uin, yebe aj judíosob u woyli ubajob, u ch'i u c'ajalinob cache' mach to xin tä buc'a y cache' mach to xin tä c'uxnan ixta que mach u tzämsenob aj Pablo. \v 13 Ca' tuba cuarenta wincärejob jini u tusijob cua' u xe u chenobba. \v 14 Ni jinijob bixijob bajca an ajnojajob ta pale, bajca an noxibilbajob, u yälbijob: \p ―No'on cä ch'i cä c'ajalin t'ocob que mach to uxon tä c'uxnan ni uxon tä buc'a t'ocob ixta que mach cä tzämsen t'ocob aj Pablo. \v 15 Anela jiq'uin t'oc jini u tomtä ajt'äbäla a'äc'c'ajalinob, täscunla tä c'atbinte ajnoja tuba soldadojob u täscäbenetla aj Pablo tuba ic'ä, a wälbenla une cache' a wola a chen t'oc ump'e t'an tä cha'num tuba a ubinla más tu toja cua'tac jini u laj chiba. \p \v 16 Jinq'uin untu u yajlo' u chich aj Pablo u yubi cache' u yäle'ob, bixi, ochi tan u yototi soldadojob u yälben aj Pablo cua' u yubi. \v 17 Aj Pablo u joq'ui untu ajmanda ta cien soldado, u yälbi: \p ―Bisan ni ajlo'da bajca an ajnoja ta soldadojob, uc'a ayan cua' u xe u yälben. \p \v 18 De ya'i ni ajmanda ta cien soldadoba u ch'i u bisi bajca an jini ajnoja, u yälbi: \p ―Jini aj Pablo ya'an mäcäba u joc'on u yälbenon cä täsbenet ni ajlo'da, uc'a ayan cua' u xe u yälbenet. \p \v 19 Ajnojaba u q'uechbi u c'äb ni ajlo', u tz'eji uba t'oc, u c'atbi: \p ―¿Cuaxca a xe a wälbenon? \p \v 20 Une u yäli: \p ―Ni aj judíosobba tusu an uc'ajob cache' u xe u c'atbenet tuba ic'ä a täscun aj Pablo bajca an motojob ajt'äbäla a'äc'c'ajalinba ca' a wälä ayan cua' u xe u c'atbenob aj Pablo. \v 21 Ane mach a tz'ombenob, uc'a ya'an ca' tuba cuarenta winicob u ch'ucän tu biji, uc'a u tusti'ijob que mach uxin tä buc'ajob y mach uxin tä c'uxnanob ixta que mach u tzämsenob aj Pablo. Badaba u pitänob uc'a u yubin si a täscun. \p \v 22 Ajnoja ta soldadojob u yäc'bi bixic ni ajlo' jini, u yälbi: \p ―Mach xiquet a wälben niuntu si ajnet a wälbenon ni t'an jini. \s1 Envían a Pablo ante Félix el gobernador \p \v 23 De ya'i u joq'ui cha'tu ajmanda ta cien soldado, u yälbijob: \p ―Äc'ben u tuse' ubajob doscientos soldado tuba pasicob dali tu bixe ac'äb, xicob tä Cesarea, y setenta tä tzimim y doscientos t'oc u machitob. \v 24 P'ätcac täcä tzimim tuba u chumtan aj Pablo, bisintic taj Félix, gobiernoba, y u cänäntanob utz mach cherbintic niump'e cua' tä bij. \p \v 25 U tz'ibi ump'e jun u yäle' ca'da: \p \v 26 “No'on aj Claudio Lisiason cä tz'ibi ni junda tuba cä täscäbenet, ane mero ajnoja gobierno Félix, cälbenet ajnic a wutzi. \v 27 Jinda winic u q'uechijob aj judíosob tuba u tzämsenob. No'on c'oton t'oc cä soldadojob cä japi, uc'a cubi cache' aj romano. \v 28 Cä bisi bajca ayan u tomtä ajt'äbäla a'äc'c'ajalinob tubajob, uc'a cubin cua' uc'a u xe u sube'ob. \v 29 Cä pojli cache' u yälijob que u säti t'oc ni ley tubajob, mach u chi niump'e cua' tuba tzämsintic ni tuba mäjcac tä cárcel. \v 30 Jinq'uin älbinton cua' tusu uc'ajob aj judíosob tuba u cherbenob, seb cä täsqui bajca anet, cälbijob täcä ajsub que c'änä u yälbenet cuaxca uc'a u sube'ob. Jin chich namás acäle'”. \p \v 31 Soldadojob, ca' chich älbinti u chenob, u bisijob aj Pablo ac'äb tä Antípatris. \v 32 Päscab u yäq'uijob tä bixe t'oc ni ajxejob tä tzimim, unjec' tu yocobba laj sujlijob tu yototi soldadojob. \v 33 C'otijob tä Cesarea, u yäc'bijob gobierno ni jun jini, u yäq'uijob täcä aj Pablo tu pänte' ni gobierno. \v 34 Gobierno u tziqui ni jun. U c'ati cada u cab aj Pablo. U yubi cache' tä Cilicia u cab. \v 35 De ya'i u yäli: \p ―Cä xe cubin a t'an cuanta juli ajsubob. \p De ya'i u täsqui tä mäjcan tan u yotot aj Herodes. \c 24 \s1 Defensa de Pablo delante de Félix \p \v 1 Cinco día ji'pat, c'oti aj Ananías, ni no' ajnoja pale, t'oc yebe noxibilbajob y t'oc untu ajnumsajt'an u c'aba' aj Tértulo, u sube'ob aj Pablo t'oc gobierno. \v 2 Jo'qui aj Pablo. Aj Tértulo u täq'ui u sube' aj Pablo u yälben gobierno ca'da: \p ―Uc'a ane, anon t'ocob ch'ijcab sin que ajnic niump'e buya. Uc'a q'uen a c'ajalin, a wäq'ui tä ute jini utz tuba cajba. \v 3 Cäpete t'ocob cachichcada ajnicon t'ocob paq'uin ch'a'a cäjin t'ocob uc'a ni cua' chichca a chi utzba, ane tä' rete utz a c'ajalin, Félix. \v 4 Mach co cä tä' jaq'uesan ajin, pero co a ubin tz'ita' cua' cä xe cälbenet, uc'a cuwi chich que utz a c'ajalin. \v 5 Cä chäni t'ocob cache' ni winicda mäx q'uen u chen jini mach utzba, y une u t'äbsen buya bajcatac ayan aj judíosob bajca chichca ayanob pancab, y une ajnoja tuba jini u yälbinte cache' aj nazarenojobba. \v 6 Une u täq'ui u chen jini mach tu tojaba tama noj ch'u'ul otot; no'on cä q'uechi t'ocob, coli cä cherben t'ocob ca' chich u yäle' ley täc'a t'ocob. \v 7 Jini ajnoja ta soldadojob u c'aba' aj Lisiasba u jajbon täj c'äb t'ocob. \v 8 U täscon cälbenet t'ocob wida. Ane u ch'e' a c'atben cua' u chi, uc'a a wina'tan cuaxca uc'a cä subí t'ocob. \p \v 9 Aj judíosob che' chich täcä u yälijob, cache' toj chich ni u yäli aj Tértuloba. \v 10 Gobierno u cherbi u pam tuba u yäc'ben aj Pablo u chen t'an. Aj Pablo u yäli ca'da: \p ―T'oc ch'a'aljin cä chen jinda t'an tuba cä japän cäba, uc'a cuwi chich cache' ane bon jäläcnet de gobierno jimba cabda. \v 11 Ane u ch'e' a c'atben cachichca une uc'a a ubin cache' toj cä t'an, cache' mach to u cänänta doce día c'oton tä Jerusalén cä ch'u'ul c'ajti'in Dios. \v 12 Mach u nuc'tonob tä buya t'oc niuntu tama noj ch'u'ul otot, mach cä'bi u jobän ubajob tama ch'u'ul otot y ni tama caj. \v 13 Unejob mach u täsejob niump'e cua' tuba u ye'benetob si toj ni sub u jule'ob täjcac'o. \v 14 Jinda chich cä xe cälbenet, no'on cä ch'i ni bij jini u yäle' aj judíosob que mach jin tu tojaba. Ca' jini cä c'ajti'in u Dios cä noxi'papob, cä tz'onän upete cua' chichca ayan tuyac'o ley y upete cua' chichca tz'ibi uc'ajob ajt'anob ta Dios. \v 15 No'on cä tz'onän chich cache' Dios u xe u cuxpesan ajchämejob tä cha'num, machcatac u chi tu tojaba y machcatac täcä mach u chi tu tojaba. Aj judíosob täcä jin chich mu' u pitän. \v 16 Tä' co cä chen tu toja t'oc Dios y t'oc winicob täcä uc'a mach ajnic niump'e cua' u bäc'tesan cä pixan. \p \v 17 ’Numi más de chap'e uxp'e año, y bada julon tä cha'num cäctäbenob u matän cajcäbnajob, y cä'ben u matän Dios. \v 18 Jinq'uin ochon tama noj ch'u'ul otot tuba cä chen ca' u yäle' ni ley taj Moisés, u nuc'tonob yebe aj judíosob ya' tijob tä Asia. Mach motwänon t'oc gente, y mach ajni jobole täcä. \v 19 Jinijob c'änäli ticob täcä u yäle' si ayan cua' uc'a u sube'onob. \v 20 Jindajob täcä c'änä u yäle'ob si u pojläbonob cä tanä jinq'uin ajnon ya'i bajca ayan u tomtä ajt'äbäla a'äc'c'ajalinobba. \v 21 Bay uc'a xon cäle' bajca anob t'oc noj t'an ca'da: “No'on cä tz'onän chich cache' u xe tä cuxpan ajchämejob, jin uc'a täsinton wida sami”. \p \v 22 Jinq'uin aj Félix u yubi cua'tac a'älqui, uc'a c'alin yuwi chich cache'da an ni bij jini, u yäc'bi u pijnan ixta que c'otic aj Lisias. U yäli ca'da: \p ―Cuanta juli ajnoja ta soldadojob aj Lisiasba cä xe cä laj tzupsen cä c'atbenet cua'tac a chi mach utz. \p \v 23 Une u yäq'ui aj Pablo tu c'äb ajmanda ta cien soldado, u yäli que mach xic tä tä' mäjcan, y äc'bintic täcä u lotob ochic u pecän, y u täsbenob cua' chichca jini. \p \v 24 Chap'e uxp'e q'uin ji'pat, c'oti aj Félix t'oc jit'oc u c'aba' ix Drusila, ix judío une. U täsqui tä jo'can aj Pablo y u yubi cache' u yäle' aj Pablo cache'da u ch'e' tz'ombintic aj Jesucristo. \v 25 Aj Pablo u yäli camba ni u tojaba, u yäli mach bintic la'o cuerpo u chen cua' chichca yo de ni mach utzba, u yäli cua' une ni toji'tanä u xe tä ajtäba. Bäc'ti aj Félix, y u yäli ca'da: \p ―Bada u ch'e' bixiquet. Taxto u yajtä cä lugar cä xe cä joq'ue'et tä cha'num. \p \v 26 U yäli une bay aj Pablo u xe u yäc'ben taq'uin tuba u pa'sen. Jin uc'a u bon joq'ue' aj Pablo u chen t'an t'oc. \v 27 Jinq'uin tz'äcti chap'e año aj Félix mach ni' coli de ajmanda, ochi aj Porcio Festo. Aj Félixba u colesi mäcä aj Pablo uc'a yo u ch'a'alesben ujinob aj judíosob. \c 25 \s1 Pablo delante de Festo \p \v 1 C'oti aj Festo tama cab bajca u xe tä manda. U cänäntan uxp'e q'uin u c'ote, pasi tä Cesarea bixi tä Jerusalén. \v 2 Ajnojajob tuba palejob y ajnojajob taj judíosob c'otijob bajca an aj Festo uc'a u sube'ob aj Pablo. U ch'oc chen ubajob t'oc. \v 3 U c'atänob ump'e favor täscäbinticob aj Pablo ya'i tä Jerusalén. Uc'a ya' tusu uc'ajob si ticba u xe u ch'ucänob tä bij tuba u tzämsenob. \v 4 Aj Festoba u p'ali que aj Pablo ya'an mäcä tä Cesarea, y une chich u sujtä ya'i cha'num jimba díajobda. \v 5 U yäli ca'da: \p ―Machcatac de anela ayan más u c'ajalin, xic t'oc no'on. Si ayan u tanä ni winic jini, c'änä u yäle'ob. \p \v 6 Jäläcni ya'i t'oc unejob ca' tuba ocho o diez días. De ya'i sutwäni tä Cesarea. Päscab chunwäni tu chumlib juez, u täsqui tä jo'can aj Pablo tic bajca an une. \v 7 Jinq'uin c'oti aj Pablo bajca an une, jini aj judíosob ya' ti tä Jerusalénba u jup'i ubajob u xoyänob, u c'ac'a' sube'ob aj Pablo. Mach'an cua' u ye'e'ob cache' toj cua' u yäle'ob. \v 8 Aj Pabloba u yäli ca'da tuba u japän uba: \p ―Mach cä säti ni tz'ita' t'oc ley tuba aj judíosob, ni t'oc noj ch'u'ul otot täcä, y ni t'oc aj César. \p \v 9 Aj Festo yo u ch'a'alesben ujinob aj judíosob, u p'albi u t'an aj Pablo, u yäli ca'da: \p ―¿A wo xiquet tä Jerusalén uc'a ya'i xicon cubin a t'an quiran si a chi tu toja? \p \v 10 Aj Pablo u yäli: \p ―Ya' wa'calonda tu pänte' untu que aj César u yäq'ui tuba u chen manda. Uc'a ya'i c'änä ircac si acä chi tu toja. A wi chich aneba cache' no'on mach cä cherbi niump'e cua' aj judíosob. \v 11 Si ayan cä tanä, si ayan cua' uc'a tzämsinticon, acä chämo chich. Si mach toj niump'e cua' jini u yäle'ob tuba u sube'onobba, niuntu mach u ch'ä u yäq'ue'on tu c'äbob. Co a täscunon bajca an aj César uc'a u jiran une si ayanon tu toja. \p \v 12 Aj Festo najtäcä u c'atbi u ya'äc'c'ajalinob cua' u ch'e' u chen uneba, de ya'i u yäli: \p ―¿Bajca an aj César a wo cä täscunet? Bajca an aj César chich a xe. \s1 Pablo delante del rey Agripa \p \v 13 Ji'pat chap'e uxp'e q'uin, ajnoja u c'aba' aj Agripaba t'oc ix Berenice c'otijob tä Cesarea u jiran cua' u chen aj Festo. \v 14 C'ac'a' jäläcnijob ya'i. Aj Festo u yälbi ajnoja cache'da ayan aj Pablo, u yäli ca'da: \p ―Ya'an untu winic mäcä, aj Félix u colesi. \v 15 Jinq'uin ajnon tä Jerusalén, c'otijob bajca anon ajnojajob tuba palejob y noxibilba tuba aj judíosob u c'atänob bintic u toje' u tanä aj Pablo. \v 16 No'on cä p'ali ca'da: “Mach nämä aj romanojob u yäq'ue' tä tzämsinte niuntu, uc'a c'änä jo'cac najtäcä ajsub y ajsubcan, y ajsubcan u yäc'binte u chen t'an tuba u japän uba”. \v 17 Jin uc'a jinq'uin julijob wida, mach cä'bijob u ch'e' uba. Päscab chunwänon bajca cä chen manda, cä täsqui tä ch'ämcan ni winic jini. \v 18 Jinq'uin ch'oyijob ni ajsub jini, cäli no'on cache' u xe u sube'ob t'oc u noj gran tanä. Niump'e cua' mach ajni. \v 19 Unejob cäräxob t'oc aj Pablo sec' uc'a jini u tz'onänob unejobba, y uc'a untu aj Jesús que achämi, aj Pabloba u yäle' cache' cuxu ayan. \v 20 No'onba mach totoj cuwi cache' ayan ni cosada, jin uc'a cälbi xic tä Jerusalén, ya'i chich u ch'e' ircac si ayan tu toja. \v 21 Aj Pablo u c'ati colac wida ixta que mach bixic bajca an aj Augusto César tuba ubcac ya'i si an u tanä. Jin uc'a no'on cäq'ui colac mäcä uc'a u pitän caq'uin cä xe cä täscun bajca an aj César. \p \v 22 Jinq'uin aj Agripa u yälbi aj Festo: \p ―No'on täcä co cubin u t'an ni winic jini. \p Aj Festo u yäli: \p ―Ic'ä a xe a ubin. \p \v 23 Päscab aj Agripa t'oc ix Berenice u c'ac'a' jeli ubajob c'otijob bajca u xe tä ubcan u t'an aj Pablo, ochijob täcä ajnojajob ta soldado y ajt'äbälajob ta caj. De ya'i aj Festo u yäq'ui tä te aj Pablo. \v 24 Jinq'uin aj Festo u yäli ca'da: \p ―Ane cajnoja Agripa y apetela que ya' laj anetla wida, mu' a chänenla ni winicda. Jinda ni winic u c'atijob t'oc noj t'an upete aj judíosob tä Jerusalén y wida täcä, que mach colescac cuxuba. \v 25 No'onba mach cä pojläbi niump'e cua' tuba chämic. Une u c'ati täsquintic bajca an Augusto César. Jin uc'a cäli chich cache' cä xe cä täscun. \v 26 No'on mach cä pojläbi niump'e cua' tuba ni winicda uc'a cä tz'ibän tä jun tuba cälben cajnoja aj César cua' u chi. Jin uc'a cä täsi bada bajca a woyli abala, uc'a ane täcä a ubin, cajnoja Agripa, tuba cä chänenla si an u tanä, uc'a ajnic cua' cä tz'ibän. \v 27 Cäle' no'on mach'an u c'ajalin machca u täscun untu preso si mach u täscun tz'ibi tä jun cua' u chi. \c 26 \s1 Pablo presenta su caso ante el rey Agripa \p \v 1 De ya'i aj Agripa u yälbi aj Pablo: \p ―Bada u ch'e' chich a chen t'an ane. \p Aj Pablo u t'äbsi u c'äb, u täq'ui u chen t'an tuba u japän uba, u yäle' ca'da: \p \v 2 ―Ch'a'a cäjin uc'a ya'anetda a ubin ane, cajnoja Agripa, cua'tac cä xe cä laj äle', y cua' uc'a u subonob aj judíosob. \v 3 Uc'a ane a wi chich cua'tac jini nämä u chenob aj judíosob, cua'tac uc'a mach'an tomp'e u c'ajalinob. Jin uc'a cä c'atbenet mach jaq'uic ajin uc'a a xe a ubin cä t'an. \s1 La vida de Pablo antes de su conversión \p \v 4 ’Upete aj judíosob p'i'on to u chon conoce tä Jerusalén, bajca ch'ijon t'oc jinchichba cä lotob. \v 5 Yuwijob chich desde oni, si yo u yäle'obba, cache' no'on aj fariseojon cä chi chich tu toja täcä ca' chich a'uti u chenob aj fariseojob jini más u tz'onänob u t'an Diosba. \v 6 Bada uc'a cä tz'onän jini u yälbi Dios cä noxi'paplajob cache' u xe tä uteba, jin uc'a jo'con tuba ircacon si ayanon tu toja. \v 7 Jini doce u tomtä de no'on t'ocobba cä paq'uin c'ajti'in t'ocob Dios upete q'uin upete ac'äb. Cä pitän äc'binticon t'ocob jini u yäli Diosba. Uc'a no'on täcä cä tz'onän cache' cä xe tä äc'binte jini u yäli Diosba, jin uc'a u subonob aj judíosob, cajnoja Agripa. \v 8 ¿Cuaxca uc'a mach a wola a tz'onän cache' Dios u cuxpesan ajchämejob? \s1 Cómo Pablo antes perseguía a los cristianos \p \v 9 ’No'on cä ch'i cä c'ajalin cache' c'änä cä cherben cua' chichca jini mach utz machcatac u tz'omben u c'aba' aj Jesús aj Nazaret. \v 10 Y cä chi chich ca' jini tä Jerusalén. No'on cä mäqui tä cárcel q'uen machcatac u tz'omben u t'an Dios, uc'a ajnojajob pale u yäc'bonob cä chen. Jinq'uin tzämsintijob, no'on cäli täcä chämicob. \v 11 Che' chich täcä cä bon tz'ibajtesijob tama upete ch'u'ul otot, cä cocoj äc'bijob u yäle' cache' mach u ni' tz'ombejob aj Cristo. Uc'a tä' cäräxon t'oc unejob, bixon cachichcada tä natil cab cä tz'ibajtesanob. \s1 Pablo cuenta otra vez su conversión \r (Hch. 9.1‑19; 22.6‑16) \p \v 12 ’Jin chich cä t'an cä bixe jinq'uin tä Damasco. Täsquinton uc'a ajnojajob pale u yäc'bonob cä chen cua' chichca jini. \v 13 Cajnoja, jinq'uin bixe to cä chen tä bijba cä chäni tänxin q'uin ump'e noj junch'äcni tä cielo, más u c'ac'a' chictan que q'uin, u chicton con to'o ni u bixejob t'oc no'onba. \v 14 Jinq'uin cäpete t'ocob laj yälon t'ocob tä cab, cubi ump'e t'an u pecänon tä hebreojt'an, u yäle' ca'da: “Saulo, Saulo, ¿cua' uc'a a tz'ibajtesanon? A sacän chich a yaj si a lomteq'ue' xec'onib”. \v 15 No'on cä p'ali: “¿Caxcaba winiquet ane?” Ajnoja u p'ali: “No'on aj Jesúson, jini a tz'ibajtesanonba. \v 16 Ch'oyen, wa'i'. Uc'a jin tuba ton bajca anet, tuba cäq'ue'et a chen cä patan y a wäle' cua'tac a chäni y cua'tac cä xe cä ye'benet to. \v 17 Cä xe cä japänet tu c'äb aj judíosob, y tu c'äb aj gentilob, bajca cä xe cä täscunet. \v 18 Cä täscunet tuba a jäbtesan u jutob, tuba pasicob tan it'obni y ajnicob tan junch'äcni, tuba pasicob tu c'äb aj Satanás y ajnicob t'oc Dios, tuba pa'säbinticob u tanäjob y binticob u matänob t'oc machcatac yäcä uc'a Dios uc'a u tz'ombenonob”. \s1 Pablo obedece la visión \p \v 19 ’Jin uc'a, cajnoja Agripa, mach cäli que mach cä tz'onä ni t'an ti tä cieloba. \v 20 Cä tz'aycäbijob u t'an Dios najtäcä aj Damascojob, y aj Jerusalénob, y upete tä Judea y aj gentilob. Cälbijob u q'uexe' u c'ajalinob y u ch'e' ni bij ta Dios y u chenob tu toja ca' chich u chenob jini q'uexe ayan u c'ajalinobba. \v 21 Jin uc'a aj judíosob u q'uechonob tan noj ch'u'ul otot u yälijob u tzämsenonob. \v 22 No'on Dios u täclenon, jin uc'a ixta bada cä paq'uin älbenob tu toja ajbiq'uita y ajt'äbälajob u t'an Dios. Mach cäli niump'e otro t'an sec' jini u worin älijob ajt'anob ta Dios y aj Moisés cache' u xe tä ajtäba. \v 23 U yälijob, y che' chich cäli täcä, cache' aj Cristo u xe tä tz'ibajtescan, cache' une najtäcäl ajcuxpan tan ajchämejob tuba u yäc'benob u chänen ni junch'äcni ta Dios aj judíosob y aj gentilob. \s1 Pablo trata de convencer a Agripa de que se haga cristiano \p \v 24 Uc'a u yäli aj Pablo ca' jini tuba u japän uba, aj Festo t'oc noj t'an u yäli: \p ―¡Mach'an a c'ajalin ane Pablo! Uc'a q'uen cua' a tziqui, jin uc'a mach ni' tz'äcä a c'ajalin. \p \v 25 Aj Pablo u yäli: \p ―No'on mach ajlocojon, Festo, ane tä' rete utz a c'ajalin. Ni cäle' no'onba toj une, y t'oc chich cä c'ajalin. \v 26 Ajnoja Agripa yuwi upete jinda, mach quisnon cäle' bajca an une u yubin. Cuwi chich cache' une yuwi upete jinda, uc'a mach uti tan otot mucu. \v 27 ¿A tz'onän cua' u yäli ajt'anob ta Dios, aneba Agripa? No'on cuwi que a tz'onän chich. \p \v 28 De ya'i aj Agripa u yälbi aj Pablo ca'da: \p ―Tz'ita' yo a wäc'benon ochicon tuba u yajcänt'an aj Cristo. \p \v 29 Aj Pablo u yäli: \p ―Mach u che si tz'ita' yo o q'uen yo, yuwi Dios cache' tä' co ajniquet ca' chich ayanon, namás que mach ajniquet cächä, y mach sec' ane, apetela täcä machcatac ya'anetla a ubinla cä t'an bada. \p \v 30 Jinq'uin u tzupsi aj Pablo u yäle' ni t'anda, ch'oyi ajnoja, y gobierno, y ix Berenice, y upete machcatac ajni chumujob t'oc. \v 31 U tz'eji ubajob, u maläc chen t'anob u yäle'ob ca'da: \p ―Niump'e cua' mach u chi ni winic jini tuba chämic, ni tuba ajnic tä cárcel. \p \v 32 Aj Agripa u yälbi aj Festo: \p ―U ch'e' chajcac ica ni winic jini si fuera mach u c'atän xic bajca an aj César. \c 27 \s1 Pablo es enviado a Roma \p \v 1 Jinq'uin u ch'i u c'ajalinob cache' c'änä c'axicon t'ocob pat nab tä Italia, u yäq'uijob aj Pablo tu c'äb ajmanda ta cien soldado. Äc'qui tu c'äb täcä yebejob machcatac ayan preso ya'i. Ni ajmanda jiniba u c'aba' aj Julio une. Uneba ajmanda tuba ni cien soldadojob u c'aba' Augustojob. \v 2 De ya'i ochon t'ocob tama ump'e barco tuba aj Adramitiojob, bixon t'ocob t'oc. Jini barco ya' u xe tu pat nab tä cabil cab tä Asia. Aj Aristarco täcä bixi t'oc no'on t'ocob, uneba ya' u cab tä Tesalónica, tuba noj cab tä Macedonia. \v 3 Päscab c'oton t'ocob tä Sidón. Aj Julio utz u c'ajalin t'oc aj Pablo, u yäc'bi xic bajca an u lotob uc'a c'uxnescac ya'i. \v 4 Pason t'ocob ya'i tuba bixicon t'ocob pat nab, numon t'ocob tu pat cab tä Chipre, uc'a ic' u te täjcac'o t'ocob. \v 5 Numon t'ocob tama nab nätz'ä ti' cab tä Cilicia y tä Panfilia, c'oton t'ocob bajca an ni caj tä Mira tama cab tä Licia. \p \v 6 Ya'i ajmanda ta soldadojob u pojli ump'e barco tuba aj Alejandríajob que ya' u xe tä Italia, u yoson t'ocob tama. \v 7 Na'tan na'tan cä bixe t'ocob, c'ac'a' jäläcnon t'ocob tä bij, a la fuerza c'oton t'ocob ti' cab tä Gnido. Mach u yäcton t'ocob ic' bixicon t'ocob pänte', c'oton t'ocob ti' cab tä Creta nätz'ä t'oc caj tä Salmón. \v 8 A la fuerza numon t'ocob titiqui cab, c'oton t'ocob bajca an ump'e caj u c'aba' Buenos Puertos, nätz'ä t'oc ni noj caj tä Lasea. \p \v 9 C'ac'a' jäläcnon t'ocob ya'i. Ayan täcä u noj bac'ätib tuba ni bixibá jini tu pat nab, uc'a ac'oti u q'uini cäräx'ac nab, jin uc'a aj Pablo u yälbijob ca'da: \p \v 10 ―Cä lot, no'on cä chänen cache' si bixiconlaba u xe tä ajtä säto, cä xe cä choque'la cua' chichca jini, mach sec' carga y ni barco u xe tä säto, con to'o no'onla täcä. \p \v 11 Ajmanda ta soldadojob u tz'ombi jini machca u chen maneja barcoba y u yum barco täcä, y mach u tz'ombi jini u yäle' aj Pablo. \v 12 Jini caj ti' nab mach'an cada u ch'ujnanob u barco tuba u numsen u q'uini sisi. Jin uc'a q'uen u yälijob pasicob ya'i, bay toca u ch'e' c'oticob tä Fenice u numsen u q'uini sisi ya'i. Uc'a Fenice es ump'e caj ti' nab tuba cab tä Creta. U ti' jini caj ya'an tä weti q'uin. \s1 La tempestad en el mar \p \v 13 U täq'ui u yustan ump'e yoc säq'uic' tä sur. U yäle'ob cache' u ch'e' bixicob, u ch'ijob bij. U bixejob titiqui cab tä Creta. \v 14 Mach nonoj jäläcni, tajtzäc u suti uba ni ic' tuyac'ojob, que ya' ti tä norte. \v 15 Jinq'uin u suti uba ni ic' jini tuyac'o barcoba, mach u ch'ä cä bisan t'ocob bajca u te ic', cä chaji t'ocob bixic bajca u bisan ic'. \v 16 Numon t'ocob nätz'ä tu ti' ump'e p'i' cab, jini ya'an tama nabba, u c'aba' jini cab Clauda. A la fuerza cä t'äbsi t'ocob ni p'i' jucub tama barco. \v 17 Cuanta cä t'äbsi t'ocob ni p'i' jucub jini, u pu'cächijob ni barco t'oc sum. De ya'i u jäcsijob u noq'ui ni barco, taj che' chich u yäctijob tä bixe ni barco, uc'a u bäc'tijob julcac ya'i tä ji' tä Sirte. \v 18 T'elajtan u nume ni barco t'oc ic', jin uc'a päscab u täq'uijob u chocbenob u bel. \v 19 Tu yuxp'elib q'uin cä jup'i cä c'äb t'ocob cä choque' t'ocob cua' chichca u c'äncan tuba ni barco. \v 20 C'ac'a' jäläcni mach u chicta ni tz'ita' q'uin ni ajlucerojob, y machtajda ni noj ic' u te täjcac'o t'ocob. Cäli t'ocob cache' ixta no'on mach uxon cä japän cäba t'ocob. \p \v 21 C'ac'a' jäläcnon t'ocob sin c'ux, aj Pablo wa'wäni bajca anon t'ocob, u yäli: \p ―Cä lot, utzica si fuera a tz'ombenonla ajni, mach pasiconla tä Creta, machica a choquila niump'e cua', machica ajni niump'e cua' de säto täcä. \v 22 Bada cälbenetla mach bäc'taquetla, uc'a niuntu de no'onla mach uxon tä sätola, sec' barco u xe tä säto. \v 23 Uc'a sami ac'äb ac'oti bajca anon u ángelo Dios, jini cä Yum acä cherben u patanba. \v 24 U yälbon: “Pablo, mach bäc'taquet. C'änä chich c'otiquet bajca an aj César. Dios u xe u japän upete machcatac a bixe t'oc täcä”. \v 25 Jin uc'a cä lot, mach bäc'taquetla. Uc'a no'on cä tz'omben Dios cache' u xe tä ajtä ca' chich u yälbon. \v 26 Ni ic' ya' u xe u jule'onla tama ump'e p'i' cab tänxin nab. \p \v 27 Tu xupiba u chap'elib semana, jinq'uin u bisanon t'ocob ic' tama jini nab u c'aba' Adriático, tänxin ac'äb machcatac u bisan ni barco u yälijob cache' anatz'äli ti' cab. \v 28 U julijob ni palib tä ja' tuba u chänenob bäye u täm'an ja'. Jinq'uin u chänijob cache' u cänäntan veinte braza u täm'an. Bixijob pänte' cha'num tz'ita', u julijob ni palib tä ja' cha'num, u chänijob cache' u cänäntan quince braza u täm'an. \v 29 Bäc'tajob uc'a mach xicon tä c'ote t'ocob pan ji'tun, u julijob chäntz'it palib tä ja' tuba u cächquiba ni barco tu chun. Unejob seb tä' yojob junch'äcnac. \v 30 Ajpatan ta barco u yälijob putz'icob, mach colacob t'oc ni barco. U jäcsijob tä ja' ni yoc p'i' jucub uc'a u susuc chen ubajob cache' u xe u jule'ob otro palib tä ja' tuba u cächquiba tu pam barco. \v 31 Aj Pablo u yälbi ajmanda ta soldado y soldadojob täcä: \p ―Si jindajob mach ucol tama ni barco, anela mach uxin u ch'e' a japän abala täcä. \p \v 32 De ya'i ni soldadojob u sec'bijob u sumi ni p'i' jucub, u chajijob bixic. \p \v 33 U chen tä junch'äcnan, aj Pablo u yälbijob que c'uxnacob upete; u yäli ca'da: \p ―Atz'äcti chap'e semana sami a wäybetanla sin que c'uxnaquetla. \v 34 Jin uc'a cä c'alin älbenetla c'uxnaquetla uc'a ajnic a wutzila. Uc'a niuntz'it a tzucla mach uxin tä säto. \p \v 35 Jinq'uin u yäli ca'da, u ch'i waj, u c'ajti'bi u c'aba' Dios bajca anob upete u yubin, une u xot'i, y u täq'ui u c'uxe' najtäcä. \v 36 Upetejob ch'a'ali ujinob, y c'uxnijob täcä. \v 37 Cäpete t'ocob tan barcoba, ajni cä q'ue'nan t'ocob doscientos setenta y seis. \v 38 Na'ijob t'oc cua' tä c'uxcan. De ya'i u julijob ni trigo tä ja' uc'a u sop'esanob ni barco. \s1 Se hunde el barco \p \v 39 Jinq'uin pasi q'uin, mach u chi conocejob ni cab bajca ayanob. U chänijob untz'it u biji ja' que ayan u playaji. Cayi u jiranob si u ch'e' u yosenob ni barco ya'i. \v 40 U sec'bijob u sumi ni palib jini, u colesijob tama nab. U chajbijob u cächquiba u timón jini barco tuba u c'äne'ob ni timón. U t'äbsijob u nuc noq'ui barco ta bixicob u natz'änob cab. \v 41 C'otijob bajca an chap'e yoc ja'. Chunwäni ni barco tä ji'. U pamba laqui tä ji', mach u ni' nicä uba. U chunba t'oxqui uc'a ni noj gran t'olja'. \v 42 Soldadojob u yäli u tzämsenob jini preso u bisanobba uc'a mach xic u jule' ubajob tä nuxe y bixicob tä putz'e. \v 43 Ajmanda ta soldadoba, uc'a une yo u japän aj Pablo, mach u yäc'bijob u chen ca' jini. Une u yälbijob machca yuwi nuxe u jule' ubajob tä ja' najtäcä y t'äbicob tä cab. \v 44 Machcatac mach yuwi nuxeba u c'axe pan tabla o tu pam cua' chichca te' jini tuba barco. Ca' jini laj t'äbijob upetejob tä cab. \c 28 \s1 Pablo en la isla de Malta \p \v 1 Jinq'uin cä japi cäba t'ocob, xon cubin t'ocob cache' Malta u c'aba' ni cab jini tama nab. \v 2 A'ajtäjob ya'i tä' utz u c'ajalinob t'oc no'on t'ocob, u tz'äbijob ump'e c'ac', u yoson t'ocob cäpete t'ocob, uc'a mu' u yäc'ben ja' y che' sisi täcä. \v 3 De ya'i aj Pablo u woyi q'uen tiquin c'äb te' u yäq'ui tä c'ac'. Untz'it chan pasi tä putz'e uc'a ticäw c'ac', u tz'uybi u c'äb aj Pablo. \v 4 Jinq'uin a'ajtäjob ya'i u chänijob cache' ch'uyca ni chan tu c'äb, u maläc äle'ob: \p ―Jini winicda ajtzämsa chich. U japi uba tama nab, y badaba chan u xe u sutatz'ben u jelo jini u chiba, u xe tä chämo. \p \v 5 Aj Pablo u tiqui u c'äb uc'a u chajben u c'äb ni chan, y yäli ni chan tama c'ac'. Ni chanba mach u cherbi niump'e cua'. \v 6 Unejobba u yäle'ob cache' u xe tä sit'o, u pitänob yälic tajtzäc chämen tä cab. Bon colijob tä chanä u pitänob cua' u xe u chen pasa, y mach u chi pasa niump'e cua'. U q'uexi u c'ajalinob, u yälijob cache' aj Pabloba untu dios une. \p \v 7 Nätz'ä ya'i ya'an u cab ajnoja tuba ni cab jini tänxin nab. U c'aba' jini ajnoja aj Publio. Une u c'alin oson t'ocob tan yotot. Ya' wäyon t'ocob uxp'e q'uin, y u c'uxneson t'ocob. \v 8 U pap aj Publio ya'an tä tz'en c'ojo t'oc ticwa y t'oc ch'ich'näc'a. Aj Pablo ochi bajca an, u c'änti'i Dios, u yäq'ui u c'äb tu pam, y u pojli uba. \v 9 Uc'a uti ca'da, machcatac ayan c'ojo tama ni cab jini c'otijob bajca an aj Pablo, y u laj tz'äcälijob chich. \v 10 Unejob u c'ac'a' sijbon t'ocob noj q'uenel matän. Jinq'uin pason t'ocob ya'i, u yäc'bon cä bisan t'ocob cua' chichca jini c'änä cäc'a t'ocob. \s1 Pablo llega a Roma \p \v 11 Cä chi t'ocob uxp'e mes ya'i tä Malta. De ya'i bixon t'ocob t'oc ump'e barco tuba aj Alejandríajob ya' u numsi täcä u q'uini sisi tama ni cab jini. U bisanob tu pam ni barco u figura u diosob, Cástor y Pólux. \v 12 C'oton t'ocob tä Siracusa, cä chi t'ocob uxp'e q'uin ya'i. \v 13 De ya'i bixon t'ocob titiqui tu junxoyma ni cab jini, c'oton t'ocob tä Regio. Päscab ti ump'e yoc säq'uic' tä sur, y otro päscab cha'num c'oton t'ocob tä Puteoli. \v 14 Ya'i cä nuc'ti cä lot t'ocob. U ch'oc chen ubajob tuba u colesanon t'ocob t'oc unejob ya'i ump'e semana. Ji'pat de jini c'oton t'ocob tä Roma. \v 15 Jini machcatac u tz'omben u t'an Dios que ya'an tä Romaba u yubijob cache' cä te t'ocob, tijob u nuc'tanon t'ocob ixta tänxin caj tä Apio, y unjec' ixta tä Las Tres Tabernas. Jinq'uin aj Pablo u chänijob, u c'ajti'bi u c'aba' Dios, ch'a'ali ujin. \v 16 Jinq'uin c'oton t'ocob tä Roma, ajmanda ta soldadojobba u yäq'ui ni presojob tu c'äb untu ajnoja ta soldadojob. Aj Pabloba äc'binti u sacän ump'e otot wäyic u juntuma, sec' coli t'oc untu soldado que u cänäntan. \s1 Pablo predica en Roma \p \v 17 Tu yuxp'elib q'uin u c'ote aj Pablo ya'i, u joq'ui u yajt'äbäla aj judíosob. Jinq'uin u woyi ubajob, une u yälbijob: \p ―No'on cä lot, aj Jerusalénob u yäc'on preso tu c'äb aj romanojob. No'on mach cä cherbi niump'e cua' caj, mach cä säti t'oc ni u yäc'bon noxibilba cä chenlaba. \v 18 Aj romanojob u c'atbonob cua' cä chi, u yolijob u chaje'on, uc'a niump'e cua' mach pämi tuba tzämsinticon. \v 19 Aj judíosobba u yälijob mach chajcacon, jin uc'a no'on c'änäli cä c'atän täsquinticon bajca an aj César tuba u jiran une si cä chi tu toja, mach uc'a xicon cä sube' cä cäji. \v 20 Jin uc'a no'on cä joq'uetla tiquetla tuba cä pecänetla. Uc'a jini cä tz'onänla y cä pitänla uc'a aj Israelonlaba, jin uc'a ya'anonda preso. \p \v 21 Jinq'uin unejob u yäli: \p ―No'on t'ocob mach to täscäbinton t'ocob niump'e jun jini u te tä Judeaba uc'a cubin t'ocob cache'da anet ane; mach juli niuntu täcä cä lotla u yäle' si mach a chi utz. \v 22 No'on t'ocob mäx co cubin que a tz'aycäbenon t'ocob lo que a tz'onän ane. Cuwi chich t'ocob cache' cachichcada u yälcan cache' mach utz ni bij a bisan jiniba. \p \v 23 Unejob u yälbijob caq'uin u xe tä sujtäjob tä cha'num. Jinchichba q'uin u yälijobba, c'otijob chich q'uen tu yotot. Aj Pablo u chi t'an desde isapan ixta ac'äb, u yälbenob cache'da an bajca u chen manda Dios. Tuba u yäc'ben u tz'onänob, u yälbenob täcä tu toja cache'tacda u chi aj Jesús. U ye'benob cache'tacda u yäle' tan u jun aj Moisés de aj Jesúsba, y cache'tacda u yäle' tan u jun ajt'anob ta Dios täcä. \v 24 Yebe u tz'oni ni t'an jini, yebe mach u tz'oni. \v 25 Mach ayan tomp'e u c'ajalinob jinq'uin bixijob. Mach to bixob jinq'uin aj Pablo u yälbijob ca'da: \p ―Toj jini t'an ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi aj Isaías u yäle', uc'a ajt'an une tuba Dios. U yälbi cä noxi'paplajob ca'da: \q1 \v 26 Cux bajca an ni gente jini y älbenob: \q1 T'oc a chiquinla a xe a ubinla, y mach uxet a ubinla utz. \q1 T'oc a jut a xe a chänenla, y mach uxin tä oche ta' c'ajalinla cua' jini. \q1 \v 27 Uc'a ni genteda alaj tzätz'i u pixanob. Mach u totoj äc'ä u chiquinob tuba u yubin t'an. \q1 Ca' a wälä u mäqui u jutob y u chiquinob tuba mach u chänen cua' t'oc u jutob, y mach u yubin cua' t'oc u chiquin. \q1 Mach yojob ochic cä t'an tu pixanob. \q1 Mach yojob u q'uexe' u c'ajalinob tuba cä japänob. \m \v 28 Cälbenetla uc'a a wina'tanla, Dios u täsqui tä älbinte aj gentilob cache' u xe u japän ubajob. Unejobba u xe chich u yubinob. \p \v 29 Uc'a u yäli ca'da, aj judíosob pasijob, u maläc äle'ob cua' chichca jini, uc'a mach'an tomp'e u c'ajalinob. \p \v 30 Aj Pabloba u tz'äctesi chap'e año tu yotot bajca ayan u chen alquila, u yosi upete machcatac c'oti u pecän. \v 31 U yälbenob cache'da an bajca u chen manda Dios y une mach u ye'e mucu cua' chichca jini tuba Cajnojala aj Jesucristo. Niuntu mach u yälbi si mach utz u chen ni t'an jini.