\id 1CO - Carapana NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 CORINTIOS \toc1 Primera Carta de San Pablo a los Corintios \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt2 Primera Carta de San Pablo a los \mt1 CORINTIOS \c 1 \s1 Saludo \p \v 1-2 Yʉ, Pablo cawãmecʉcʉ, Dios cʉ̃ cabesericʉ yʉ caãnoi, yʉ piijowĩ, Jesucristo yaʉ apóstol cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ yʉ caãnipeere boʉ. Marĩ yaʉ Sóstenes mena ati cartare mʉjããrẽ woajoʉ yʉ átiya. Mʉjãã, jãã yarã Corinto macã macããna Diore catʉ̃goʉsari majã, Jesucristo jʉ̃gori Dios yarã caroarã caãnarẽ mʉjãã yʉ woajoya ati cartare. Bairi tunu tocãnacãpaʉ macããna Jesucristore caĩroari poari mena macããna mʉjãã caãnipeere boʉ, mʉjãã cʉ̃ãrẽ mʉjãã beseyupi. Bairi marĩ cʉ̃ãrẽ marĩ Quetiupaʉ, na cʉ̃ãrẽ na Quetiupaʉ majũ niñami, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo pʉame yua. \v 3 Bairi caãnijʉ̃goro atore bairo mʉjããrẽ ñiña: Marĩ Pacʉ Dios, bairi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena caroare mʉjãã na jonemoáto. Tunu bairoa caroa yericʉtaje cʉ̃ãrẽ na jonemoáto, ñiña. \s1 Bendiciones por medio de Cristo \p \v 4 Bairi tocãnacãnia, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” ñi jẽninucũña, Jesucristo jʉ̃gori Dios mʉjããrẽ caroaro majũ cʉ̃ caátiere ĩñarĩ. \v 5 Baipʉa Dios, Jesucristo mena jʉ̃gori nocãrõ majũ pairo netõrõ cʉ̃ caátibojarique cañurĩjẽrẽ mʉjãã joyupi. Bairo cʉ̃ caáto jʉ̃gori cʉ̃ yaye bʉsʉrique cʉ̃ãrẽ nemojãñurõ mʉjãã quetibʉjʉ masĩõ joroque ásupi Dios. Tunu bairoa cʉ̃ yaye caroa quetire cariape masĩrĩqũẽ cʉ̃ãrẽ mʉjãã joyupi. \v 6 Bairi caãnorẽ bairo cariape, “Ape yeri majũrẽ mʉjãã jogʉmi Dios,” mʉjãã yʉ caĩquetibʉjʉricarorea bairo baimajũcõãña merẽ yua. \v 7 Tore bairo mʉjãã caãno jʉ̃gori yua, ñe ũnie rʉsaeto tocãnacã wãme caroa macããjẽ átiãni masĩrĩqũẽrẽ mʉjãã cʉ̃gocõãña Jesucristo marĩ Quetiupaʉ nemo ati yepapʉ cʉ̃ cabauetaparo jʉ̃goye. \v 8 Bairi Dios pʉame tʉ̃goñatutuariquere mʉjãã jocõã nigʉmi ti rʉ̃mʉ catʉsari rʉ̃mʉ caãnopʉ. Bairo áticoa ninucũgʉmi Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo ati yepapʉ cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉrẽ, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjããrẽ, “Mʉjãã buicʉtiya,” qũĩẽtĩcõãto ĩ. \v 9 Bairi Dios pʉame roque caãnorẽ bairo cariape cʉ̃ caĩjʉ̃goyetiricarorea bairo caácʉ niñami. Cʉ̃, Dios pʉame roque mʉjãã piijowĩ, cʉ̃ macʉ̃ marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena jĩcãrõrẽ bairo mʉjãã caãniparore bairo ĩ. \s1 Divisiones en la iglesia \p \v 10 Yʉ yarã, yʉ bairãrẽ bairo caãna, marĩ Quetiupaʉ Jesucristo cʉ̃ catutuarije mena mʉjããrẽ ñiña: Jĩcãrõrẽ bairo tʉ̃goñanemorĩ masaricawoena, caroaro ãnicõãña. Ʉseanirõ ãña. Jĩcãrõrẽ bairo tʉ̃goñarĩ, jĩcãrõ tʉ̃ni ãmeo tʉ̃goñaña mʉjãã yeripʉ. \v 11 Atiere mʉjãã ñiña, yʉ yarã yʉ bairãrẽ bairo caãna, capee wãme mʉjãã cabaibotionucũrĩjẽrẽ Cloé ya poa macããna jʉ̃gori caqueti tʉ̃gonucũʉ̃ ãnirĩ. \v 12 Atore bairo jĩcããrã mʉjãã mena macããna na caĩnucũrĩjẽrẽ ĩgʉ ñiña: “Jãã, Pablore catʉ̃goʉsarã jãã ãniña,” tunu aperã cʉ̃ã: “Jãã, Apolos yarã jãã ãniña,” aperã cʉ̃ã: “Jãã, Pedro yarã jãã ãniña,” aperã cʉ̃ã: “Jãã roque Cristo yarã pʉame majũ jãã ãniña,” ĩ bʉsʉbotionucũñama. Jĩcã majãrẽ bairo mʉjãã bʉsʉetiya. \p \v 13 ¿Dopẽĩrã tore bairo mʉjãã ĩ bʉsʉpainucũñati? Jĩcãʉ̃ã niñami Cristo. Ricawatiri caãcʉ̃ mee niñami. ¿Yʉ, Pablo ato yucʉpãĩpʉ mʉjãã yaye wapare netõgʉ yʉ riayupari? ¿O, yʉ wãme mena ĩrĩ mʉjãã na bautizayupari? Bairo ápeyupa, tame. \v 14 Yʉ roque ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃rẽ mʉjãã yʉ bautizaepʉ baipʉa. Bairi Diopʉre, “Yʉ mena mʉ ñujãñuña,” ñi jẽninucũña. Baipʉa, Crispo, apei, Gayo cawãmecʉna roquere yʉa na yʉ bautizawʉ. \v 15 Torecʉ, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃, “Pablo wãme mena ĩrĩ, cabautizaecoricʉ yʉ ãniña,” ĩ masĩẽtĩñami. \v 16 Estéfanas ya poa macããna cʉ̃ãrẽ na yʉ bautiza royawʉ. Aperã noa ũnarẽ yʉ bautizaetiroyawʉ. \v 17 Baipʉa, Jesucristo yʉre bautiza rotijoemi. Cʉ̃ yaye queti, camasãrẽ cʉ̃ canetõrĩqũẽ queti roquere yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ. Ati ʉmʉrecóo macããjẽ tʉ̃goñarĩqũẽ jʉ̃gori tutuaro camasĩnetõmajũcõãʉ̃rẽ bairo yʉ cũẽmi baipʉa. Jesucristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariarique, wapa manorẽ bairo to tuaeticõãto ĩ, tore bairo yʉ cũwĩ Jesús. \s1 Cristo, poder y sabiduría de Dios \p \v 18 Cristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariarique caroa quetire cariape mee caãnierẽ bairo tʉ̃goñanucũñama yasiricaropʉ caápárã pʉame. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, atie caroa queti Dios catutuaʉ yaye queti pʉame marĩ cʉ̃ yarãrẽ cʉ̃ canetõpee majũ niña yua. \v 19 Torea bairo ĩ quetibʉjʉya tirʉ̃mʉpʉ Dios yaye bʉsʉrica tutipʉ na cawoatucũrĩqũẽ cʉ̃ã: \q1 “Masĩrĩ majãrẽ camasĩẽnarẽ bairo na ãnio joroque na yʉ átigʉ. \q1 Tunu bairoa caroaro catʉ̃gomasĩrãrẽ catʉ̃gomasĩẽnarẽ bairo na ãnio joroque na yʉ átigʉ,” ĩ woatuyupa. \p \v 20 Bairi ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ camasĩrĩ majã caãnimirĩcãrã pʉame camasĩẽna cabʉgoro macããnarẽ bairo tuagarãma. Apei, “Cajʉ̃gobuei yʉ ãniña,” caĩ cʉ̃ã torea bairo tuagʉmi. Torea bairo bʉsʉnetõmasĩẽtĩgʉmi ati ʉmʉrecóopʉ macããjẽrẽ masĩrĩ bʉtioro cabʉsʉbotionucũʉ̃ cʉ̃ã yua. ¡Dios pʉame ati ʉmʉrecóo macããjẽ na camasĩrĩjẽrẽ nemojãñurõ na masĩẽtio joroque na átiyami! \v 21 Nipetirijere caátimasĩ niñami Dios. Bairi mai ati ʉmʉrecóo macããna camasã na majũã na camasĩrĩjẽ mena cʉ̃rẽ na camasĩrõ boesupi Dios. Bairo pʉame boyupi: “Yʉ yaye quetire na catʉ̃goʉsaro jʉ̃gori na yʉ netõõgʉ,” ĩ cũjʉ̃goyupi. Bairo Dios cʉ̃ caĩmiatacʉ̃ãrẽ, “Cabʉgoro macããjẽ niña,” ĩ tʉ̃goñanucũñama aperã Diore camasĩẽna pʉame tie quetire. \p \v 22 Bairi judío majã cʉ̃ã Dios yaye quetire cariape tʉ̃gogarã jʉ̃goye, cʉ̃ yaye macããjẽ átijẽño ĩñorĩqũẽrẽ bʉtioro bonucũñama. Bairi aperã griego majã pʉame cʉ̃ã ati yepa macããjẽ masĩrĩqũẽ jetore bʉtioro tʉ̃goʉsaganucũñama. \v 23 Jãã pʉame roque yucʉpãĩpʉ na capapuaturicʉ Mesías yaye queti majũrẽ jãã quetibʉjʉnucũña camasãrẽ. Bairi ãnoa judío majã pʉame tiere tʉ̃goteejãñuñama. Aperã judío majã caãmerã pʉamerã cabʉgoro macããjẽrẽ bairo tuanucũña tie queti. \v 24 Bairo na cabaimiatacʉ̃ãrẽ, aperã Dios cʉ̃ capiiricarã, cʉ̃ cabesericarã judío majã, aperã judío majã caãmerã pʉamerẽ Mesías, Dios macʉ̃ catutuaʉ majũ niñami. Tunu bairoa, “Dios yayere camasĩ majũ niñami,” ĩ tʉ̃goñamasĩcõãñama. \v 25 Ati ʉmʉrecóo macããna, Dios tore bairi wãme átimasĩrĩ marĩ cʉ̃ canetõrĩqũẽrẽ cabʉgoro macããjẽrẽ bairo tʉ̃goñanucũñama. Bairo na caĩtʉ̃goñarĩjẽ cariape mee niña. Ati ʉmʉrecóo macããna na camasĩrĩjẽ nipetiro netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ niña tie Dios cʉ̃ caátimasĩrĩjẽ pʉame roque. Tunu bairoa Dios cʉ̃ catutuarijere caãnimajũrĩjẽ meerẽ bairo ati ʉmʉrecóo macããna na caĩñamiatacʉ̃ãrẽ, camasã na caátimasĩrĩjẽ netõjãñurõ catutuarije niña. \p \v 26 Yʉ yarã, merẽ mʉjãã tʉ̃goñamasĩrã. Ati ʉmʉrecóo macããna na caĩñajoro, camasĩẽna mʉjãã caãnimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjãã beseyupi Dios cʉ̃ yarãrẽ bairo yua. Bairi jĩcããrãcã jeto ninucũñama mʉjãã mena macããna carotimasĩrã. Tunu bairoa jĩcããrãcã jeto quetiuparã caãnipoa macããnarẽ bairo caãna cʉ̃ã ninucũñama mʉjãã watoare. Bairo caãna mʉjãã caãnimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjãã beseyupi Dios cʉ̃ yarãrẽ bairo yua. \v 27 Bairi, “Camasĩẽna niñama,” camasã na caĩrãrẽ na cũñupĩ Dios cʉ̃ yarã caãniparãrẽ. Ati yepapʉ macããjẽrẽ camasĩrã pʉame na camasĩmirĩjẽrẽ, “Wapa maa,” na ĩ tʉ̃goñaboboáto ĩ, tore bairo ásupi Dios. Tunu bairoa tutuaro cabaibotiorã, “Jãã catutuarije wapa maa,” na ĩ tʉ̃goñaboboáto ĩ, ati ʉmʉrecóo macããna catʉ̃goñatutuaenarẽ na beseyupi Dios cʉ̃ yarã ronarẽ. \v 28 Dios pʉame na beseyupi camasã aperã na caĩñaterãrẽ. Tunu bairoa ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ caboenarẽ na beseyupi. Bairo pʉame ĩgʉ ñiña: Dios na beseyupi ati yepapʉre ñe ũnie cawapa mánarẽ bairo camasã na caĩñarãrẽ. “Caãnimajũrã jãã ãniña,” ati yepapʉre caĩrãrẽ cabʉgoro macããnarẽ bairo na ãnio joroque átigʉ, tore bairo ásupi Dios. \v 29 Tore bairo Dios cʉ̃ caáto yua, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Yʉa, yʉ majũã caãnimajũʉ̃rẽ bairo caátijĩãtimasĩ yʉ ãniña,” ĩ tʉ̃goña botiomasĩẽtĩñami Dios cʉ̃ caĩñajoro. \v 30 Dios pʉame roque cʉ̃ macʉ̃ Jesucristo jʉ̃gori cʉ̃ mena macããna majũ mʉjãã ásupi. Tunu bairoa Jesucristo jʉ̃gori caroa wãme marĩ camasĩpee cʉ̃ãrẽ marĩ joyupi. Cʉ̃, Cristo jʉ̃gori marĩ carorije wapare marĩ canetõpee cʉ̃ãrẽ cũñupĩ Dios. Cʉ̃ yarã caroarã, cʉ̃ canetõõrĩcãrã majũ marĩ cũñupĩ Dios. \v 31 Bairi Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ atore bairo ĩ woatuyupa: “Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ caãnimajũʉ̃rẽ bairo catʉ̃goñaʉ pʉame, ‘Dios roque marĩ netõõrõ caãnimajũʉ̃ niñami,’ qũĩ tʉ̃goñamasĩcõãto Dios cʉ̃ãrẽ,” ĩ quetibʉjʉ woatuyupa. \c 2 \s1 El mensaje de Cristo crucificado \p \v 1 Torecʉ yʉ yarã, Dios camasãrẽ cʉ̃ camasĩõetaje ãme roquere cʉ̃ camasĩõrĩjẽ queti cariape macããjẽrẽ mʉjãã quetibʉjʉ etaʉ, camasĩnetõʉ̃rẽ bairo botioro mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉ ñesẽãẽpʉ̃. \v 2 Yʉ roque mʉjãã tʉpʉre ãcʉ̃, Jesucristo yucʉpãĩpʉ cariaricʉ yaye queti jetore mʉjãã yʉ quetibʉjʉwʉ. Ape wãme ricaati mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉepʉ, “Jesús yucʉpãĩpʉ na capapuaturicʉre na masĩáto,” ĩ. \v 3 Mʉjãã tʉpʉre etaʉ, caquetibʉjʉmasĩẽcʉ̃rẽ bairo yʉ tʉ̃goñawʉ̃. Bairo catʉ̃goñaʉ ãnirĩ tʉ̃goña uwiri yʉ nananucũwʉ̃, mʉjããrẽ quetibʉjʉgʉ yua. \v 4 Bairi topʉre mʉjããrẽ caroa quetire quetibʉjʉ ãcʉ̃, caroaro masiriyoeto jeto mʉjãã yʉ quetibʉjʉwʉ. Nocãrõ ati yepa macããna na camasĩbotiorije ũnie mena masĩrĩ, mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉepʉ, “Camasĩ majũ niñami Pablo,” yʉ mʉjãã caĩetiparore bairo ĩ. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori roque, “Pablo cariape quetibʉjʉyami,” mʉjãã ĩ tʉ̃goñao joroque yʉ ápʉ. Tunu bairoa Dios cʉ̃ catutuarijere áti ĩñorĩ, tore bairo mʉjãã ĩõ joroque yʉ ápʉ. \v 5 Tore bairo yʉ ápʉ, Dios cʉ̃ caátimasĩrĩjẽ, cʉ̃ catutuarijere ĩñarĩ bero, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuaparore bairo ĩ. Camasã ati yepa macããna na camasĩrĩjẽ macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, Dios mena mʉjãã catʉ̃goñatutuaro roquere yʉ boepʉ. \s1 Dios se da a conocer por medio de su Espíritu \p \v 6 Tore bairo quetibʉjʉmirãcʉ̃ã, aperã merẽ Diore caroaro cariape catʉ̃goʉsaricarã na caãmata, pairo Dios cʉ̃ camasĩõrĩjẽ mena jãã quetibʉjʉnucũña. Bairãpʉa, ati ʉmʉrecóo macããna camasĩrĩ majã, o quetiuparã camasĩrã cayasiparã na camasĩrĩ wãme ũnie mena mee jãã quetibʉjʉnucũña. \v 7 Dios yaye queti, camasãrẽ cʉ̃ camasĩõetaje masĩrĩqũẽrẽ mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉya. Marĩ camasĩẽtãjẽ, ati yepa caãniparo jʉ̃goyepʉa marĩrẽ caroaro majũ cʉ̃ canetõga jʉ̃goyetirique macããjẽ queti roquere jãã quetibʉjʉnucũña. \v 8 Atie wãme quetibʉjʉriquere ati ʉmʉrecóo macããna quetiuparã cariape tʉ̃goboca masĩẽsupa. Tore bairo tiere cariape catʉ̃gomasĩrã na caãmata, nocãrõ caroʉ́ caãcʉ̃ Jesucristore yucʉpãĩpʉ cʉ̃ papuatuetibujioricarãma. \v 9 Torea bairo ĩ quetibʉjʉ woatuyupa Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: \q1 “Dios pʉame cʉ̃rẽ camairãrẽ caroa majũrẽ na cʉ̃goyuyami. \q1 Camasã na caĩñaetaje, na catʉ̃goetaje, na catʉ̃goñacoteetaje majũrẽ na qũẽnoyuyami,” \q1 ĩ quetibʉjʉ woatuyupa ti tutipʉre. \m \v 10 Tierea Dios ãmerẽ yua marĩ masĩõ joroque átiyami cʉ̃ Yeri Espíritu Santo jʉ̃gori. Espíritu Santo pʉame nipetiro wãme caĩñamasĩpeyoʉ majũ niñami. Nocãrõ Dios cʉ̃ camasĩnetõnʉcãcõãrĩjẽrẽ, camasã na camasĩẽtĩẽ cʉ̃ãrẽ camasĩ majũ niñami Espíritu Santo pʉame. \p \v 11 Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, jĩcãʉ̃ camasocʉ cʉ̃ yeripʉ cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽrẽ marĩ masĩẽtĩña. Cʉ̃, caãcʉ̃ jeto cʉ̃ yeri cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽrẽ masĩ masĩñami. Torea bairo Dios yeri pũna Espíritu Santo jeto masĩñami cʉ̃ yeripʉ cʉ̃ caátiãnimasĩnucũrĩjẽ pʉamerẽ. \v 12 Bairi marĩ pʉame roquere ati ʉmʉrecóo macããna yeri pũna ũnie meerẽ marĩ jowĩ Dios. Cʉ̃ Yeri Espíritu Santo majũrẽ marĩ jowĩ. Cʉ̃ pʉame nocãrõ cañuʉ ãnirĩ tore bairo cʉ̃ Yeri majũrẽ marĩ jowĩ, cʉ̃ yaye macããjẽrẽ marĩ camasĩparore bairo ĩ. \v 13 Bairi jãã pʉame Espíritu Santo Dios Yeri majũ cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori jãã quetibʉjʉnucũña. Jãã majũã jãã catʉ̃goñarĩjẽ mena jãã camasĩjʉ̃goatáje meerẽ jãã quetibʉjʉnucũña. Bairi Espíritu Santo yaye masĩrĩqũẽ macããjẽ mena camasã aperã Espíritu Santorea cayericʉnarẽ na jãã quetibʉjʉ netõnucũña. \p \v 14 Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ ati yepa macããcʉ̃ Espíritu Santo cacʉ̃goecʉ pʉame cʉ̃ camasĩõgarijere boetinucũñami. Cabʉgoro macããjẽrẽ bairo tʉ̃gocõãnucũñami Espíritu Santo cʉ̃ caquetibʉjʉgarijere. Tunu bairoa tie quetire tʉ̃gomicʉ̃ã, tiere tʉ̃gomasĩ jĩãtietinucũñami. Espíritu Santo jʉ̃gori Dios yaye macããjẽrẽ marĩ masĩña. Bairo Espíritu Santore cacʉ̃goena pʉame roque cʉ̃ yayere tʉ̃gomasĩ jĩãtietinucũñama. \v 15 Bairi apei camasocʉ, Espíritu Santo Dios Yeri majũrẽ cacʉ̃goʉ tocãnacã wãme ati ʉmʉrecóo macããjẽ caroa wãmerẽ besemasĩñami. Bairi tunu noa ũna camasã Dios Yeri cacʉ̃goena pʉame qũĩñabese masĩẽnama cʉ̃ caátiãnierẽ. \v 16 Bairi torea bairo ĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: “Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ yeripʉ cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽrẽ masĩẽcʉ̃mi. Tunu bairo ni ũcʉ̃, Dios cʉ̃ caátipeere cʉ̃ quetibʉjʉpomasĩẽcʉ̃mi,” ĩ quetibʉjʉ woatuyupa Dios ya tutipʉ. Tore bairo cabaimajũcõãmiatacʉ̃ãrẽ, marĩ pʉame Espíritu Santo jʉ̃gori Cristo cʉ̃ catʉ̃goñarõrẽã bairo catʉ̃goñarã ãnirĩ Dios yaye macããjẽrẽ marĩ masĩcõãña. \c 3 \s1 Compañeros de trabajo al servicio de Dios \p \v 1 Toroque yʉ yarã, Espíritu Santo cʉ̃ caãnijʉ̃gorãrẽ bairo caãnarẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉ masĩẽpʉ̃. Baipʉa, ati ʉmʉrecóo macããna na catʉ̃goñarĩjẽrẽ bairo catʉ̃goñarĩqũẽcʉna ya wãmei caãnarẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉwʉ. Bairi cawĩmarãcãrẽ quetibʉjʉre bairo masiriyoetoaca yʉ quetibʉjʉwʉ mʉjããrẽ Cristo yaye queti pʉamerẽ yua. \v 2 Baipʉa, camasiriyoetie wãme jetore mʉjãã yʉ quetibʉjʉwʉ. Cawĩmaʉ caũpũʉ̃rẽ ũpẽcõãrẽ joʉre bairo yʉ ápʉ, mʉjããrẽ ʉgarique majũrẽ joricaro ũnorẽã yua. Bairi mʉjãã pʉame Jesucristo yaye queti camasiriyorijere mʉjãã tʉ̃gopeyo masĩẽtĩña mai. ¡Mʉjããrẽ rʉsamajũcõãña mʉjãã catʉ̃gomasĩpeyopee! \v 3 Bairi mai Dios yaye quetire mʉjãã tʉ̃gomasĩ peyoetiya, ati ʉmʉrecóo macããna na catʉ̃goñanucũrõrẽ bairo jeto mʉjãã catʉ̃goñarĩjẽ jʉ̃gori. Bairi ati ʉmʉrecóopʉre mai ãna, roro ãmeo ĩñatee, ãmeo ĩñaʉgo apeye ũnierẽ mʉjãã átiya. Ati ʉmʉrecóo macããna na catʉ̃goñarĩjẽ mena tʉ̃goñarĩ na caátinucũrõrẽ bairo jeto caátitʉ̃goñarã mʉjãã ãniña mai. \v 4 Bairi aperã jĩcããrã mʉjãã mena macããna atore bairo ĩnucũñama: “Yʉa, Pablore catʉ̃goʉsaʉ yʉ ãniña,” tunu apei pʉame: “Yʉa, Apolore catʉ̃goʉsaʉ yʉ ãniña,” ãmeo ĩ bʉsʉrique netõnucũñama. Tore bairo mʉjãã caĩata, ati ʉmʉrecóo macããna ya wãme catʉ̃goñarĩqũẽcʉna majũ mʉjãã ãniña mai. \p \v 5 Bairi yʉ, Apolos mena noa ũna mee jãã ãniña. Dios yaye quetire caquetibʉjʉrã, cʉ̃rẽ cajʉáti majãrẽ bairo caãna jãã ãniña. Jãã, mʉjããrẽ jãã quetibʉjʉwʉ marĩ Quetiupaʉre cariapea mʉjãã catʉ̃goʉsapeere yua. Bairi jãã pʉgarãpʉa marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caátirotijoricarore bairo jeto jãã átinucũña. \v 6 Yʉa, Jesucristo yaye quetire mʉjãã yʉ quetibʉjʉ jʉ̃gowʉ, otere otejʉ̃goʉre bairo. To bero Apolos pʉame mʉjãã quetibʉjʉnemoñupĩ, mʉjãã camasiritietiparore bairo ĩ, yʉ bero otere oco pioʉre bairo. Bairo cʉ̃ caáto, Dios pʉame roque nemojãñurõ cʉ̃ mena mʉjãã tʉ̃goñatutuao joroque ásupi, tii otei cabʉtiwãmʉátóre bairo yua. \v 7 Bairi yʉ ote jʉ̃goʉre bairo caquetibʉjʉjʉ̃goricʉ, tunu apei yʉ bero, tii otei caputiricʉ to bʉtiátó ĩ, caoco pioricʉre bairo caquetibʉjʉnemorĩcʉ̃ mena cabʉgoro macããnarẽ bairo jãã ãniña. Dios pʉame roque caãnimajũʉ̃ niñami. Cʉ̃ roque otei caputiwãmʉátóre bairo nemojãñurõ cʉ̃ mena mʉjãã tʉ̃goñatutuao joroque caácʉ majũ niñami. \v 8 Bairi caquetibʉjʉjʉ̃goricʉ, apei cʉ̃ bero quetibʉjʉnemorĩcʉ̃ mena jĩcãrõ tʉ̃nia nicõãñama. Bairo na caãnimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame narẽ, caroare na jogʉmi na paariquere ĩñarĩ cʉ̃ cajogaro jĩcãrõ tʉ̃nia. \v 9 Dios yaye quetire, yʉ, Apolos pʉgarãpʉa Diore caquetibʉjʉbojarã jãã ãniña. Bairi Apolos pʉame yʉ paarique bapa majũ niñami. Mʉjãã pʉame yua, Dios yarã cʉ̃ wese, cʉ̃ caoteri wesere bairo caãna mʉjãã ãniña. Tunu bairoa cʉ̃ wii roto cʉ̃ cawii qũẽnorõrẽ bairo mʉjãã ãniña. \p \v 10 Yʉ pʉame, “Yʉ yaye quetire caquetibʉjʉ jʉ̃goyecʉtipaʉ nigʉmi,” Dios cʉ̃ caĩrĩcʉ̃ majũ yʉ ãniña. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ wiire paariquere capaajʉ̃gomasĩrẽ bairo caãcʉ̃ caãnijʉ̃gorije ʉ̃tã rupaare capeojʉ̃goyecʉcʉre bairo yʉ ãniña. To beropʉre apei pʉame apeyere capeonemoʉsaʉre bairo niñami. Cʉ̃ pʉame yʉ berore quetibʉjʉnemoñami Dios yaye quetire. Bairãpʉa, tocãnacãʉ̃pʉa camasãrẽ quetibʉjʉri majã caroaro cariape jeto na caquetibʉjʉro ñuña. \v 11 Bairi Jesucristo ʉ̃tãã na cacũjʉ̃goricare bairo caãcʉ̃ yaye queti jetore yʉ quetibʉjʉnucũña. Bairi apei ricaati quetibʉjʉ buipeomasĩẽtĩñami. Jĩcãʉ̃ã niñami Jesucristo ʉ̃tãã caãnimajũrĩcãrẽ bairo caãcʉ̃. \v 12 Bairi camasã ʉ̃tãã caãnimajũrĩcãrẽ wii qũẽnorã, na cacũjʉ̃gorica buire tunu ape wãme ʉ̃tã oro, o ʉ̃tã plata, o ʉ̃tã nocãrõ caroa mena qũẽnomasĩñama. O tunu bairoa yucʉpãĩrĩ, apeye taa, o carupañorĩ ũnie mena ti wiire qũẽnobujiorãma. Torea bairo yua, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ caroa wãme oro ʉ̃tãrẽ bairo cabairije quetibʉjʉriquere quetibʉjʉyami. Apei pʉame ricaati wãme, taa ũnierẽ bairo cabairijere quetibʉjʉbujioʉmi camasãrẽ. \v 13 Bairi Dios pʉame catʉsari rʉ̃mʉ caãno tocãnacãʉ̃pʉrea na paariquere ĩñabesegʉmi yua. Ti rʉ̃mʉ caãno Dios pʉame peero mena atígʉmi. Bairo etari yua, tocãnacã wãme camasã na paariquere peero mena joecõña beseire bairo átigʉmi. \v 14 Torea bairo ni ũcʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrije Dios yaye caãmata, caroa majũrẽ cʉ̃ jogʉmi tie wapa yua. \v 15 Bairi tunu ricaati cʉ̃ paarique Dios yaye mee caãnie caãmata, cʉ̃ paarique pʉame taa wiire peero caʉ̃rerore bairo yasicoagaro. Baipʉa, caquetibʉjʉmirĩcʉ̃ pʉame caticõãgʉmi, apei cʉ̃ ya wii caʉ̃rõ, caatʉrutimasĩrĩcʉ̃rẽ bairo yua. \p \v 16 Mʉjãã, templo Dios ya wiire bairo caãna mʉjãã ãniña, Dios Yeri Espíritu Santo mʉjãã yeripʉ cʉ̃ caãno jʉ̃gori. ¿Tiere mʉjãã tʉ̃goña masĩẽtĩñati? \v 17 Ti wii, Dios ya wii pʉame caroa wii majũ niña. Ti wiirea bairo caãna cʉ̃ yarã majũã mʉjãã ãniña mʉjãã cʉ̃ã. Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã Dios ya wiire bairo caãnarẽ ricaati cʉ̃ caquetibʉjʉroyetuata, Dios pʉame popiye cʉ̃ baio joroque cʉ̃ átigʉmi. \p \v 18 Torecʉ, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃ cʉ̃ majũã qũĩto ãmerĩcõãto. Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ ati ʉmʉrecóo macããna na camasĩrĩjẽ ũnie jʉ̃gori aperã netõrõ camasĩmajũʉ̃rẽ bairo cʉ̃ catʉ̃goñabotioata, tie cʉ̃ camasĩrĩjẽrẽ cʉ̃ jãnacõãto. Tiere camasĩẽcʉ̃ majũrẽ bairo cʉ̃ áparo tunu. Tore bairo cʉ̃ caápata, cariapea masĩrĩqũẽ majũrẽ cʉ̃ jogʉmi Dios. \v 19 Dios pʉame roquere ati ʉmʉrecóo macããjẽ na camasĩrĩjẽ cabʉgoro macããjẽ, cawapa manie majũ niña. Torea bairo majũ ĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ na cawoatucũrĩqũẽ cʉ̃ã: “Dios, ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ camasĩrĩ majãrẽ, tie na camasĩrĩjẽ menaina na átimawijioregʉmi,” ĩ woatu cũñupã. \v 20 Tunu ape wẽẽpʉ ĩ woatunemoñupã: “‘Ati ʉmʉrecóo macããna masĩrĩ majã na catʉ̃goñarĩjẽ mena na camasĩãnie, cabʉgoro macããjẽ, cawapa manie niña,’ ĩñami marĩ Quetiupaʉ Dios,” ĩ woatuyupa Dios ya tutipʉ. \v 21 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ camasĩrẽ, catʉ̃goʉsaʉ majũ yʉ ãniña,” qũĩ botioeticõãto. Bairopʉa, jãã nipetiro jãã caquetibʉjʉrije mʉjãã yaye rotie jetoa niña. \v 22 Bairi yʉ, Pablo, apei Apolos, apei Pedro, bairi ati ʉmʉrecóo macããjẽ, marĩ cacatiãnie cʉ̃ã nipetiro mʉjãã yaye jeto niña. Tunu bairoa riarique, ati rʉ̃mʉ caãnie, ape rʉ̃mʉ caatípee nipetirijere cũñupĩ Dios. Tie nipetirije mʉjãã yaye jeto niña. \v 23 Bairi mʉjãã pʉame Cristo, jĩcãʉ̃ yarã mʉjãã ãniña. Cristo pʉame cʉ̃ã Dios yaʉ jetoa caãcʉ̃ niñami. Bairi, “Cʉ̃ yaʉ pʉame yʉ ãniña,” camasã ũnarẽ caĩẽtĩparã mʉjãã ãniña. \c 4 \s1 El trabajo de los apóstoles \p \v 1 Bairi jããrẽ, “Jesucristo cʉ̃ caátirotirijere caána, cʉ̃rẽ cajʉáti majã niñama,” caĩparã mʉjãã ãniña. Dios yaye queti camasãrẽ cʉ̃ camasĩõetaje ãme roquere cʉ̃ camasĩõgariquere Diore caquetibʉjʉbojarã jãã ãniña. \v 2 Tore bairo jĩcãʉ̃ paabojari majõcʉ cʉ̃ quetiupaʉ cʉ̃ caátirotirorea bairo caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni caátipaʉ niñami. Tore bairo cʉ̃ caáto, cʉ̃ quetiupaʉ pʉame caroaro ĩñaʉseanigʉmi cʉ̃ paariquere yua. \v 3 Bairi yʉre, “Pablo caroaro quetibʉjʉyami,” o “Roro quetibʉjʉyami,” yʉ mʉjãã caĩtʉ̃goñarĩjẽrẽ bʉtioro majũ yʉ tʉ̃goñamacãẽtĩña. Bairi noa ũna jĩcããrã ati yepa macããna quetiuparã cʉ̃ã ñiñabesemasĩẽtĩñama. Yʉ majũ cʉ̃ã tore bairo yʉ paariquere ñi besemasĩẽtĩña. \v 4 Baipʉa, yʉ paariquere roro yʉ tʉ̃goñaẽtĩña. Tore bairo catʉ̃goñaecʉ̃ nimicʉ̃ã, “Dios cʉ̃ caĩñajoro ñe ũnie cabui mácʉ̃rẽ bairo yʉ ãniña,” ñi masĩẽtĩña. Marĩ Quetiupaʉ pʉame roque ĩñacõñarĩ ñiñabesegʉmi cʉ̃ caborore bairo yua. \v 5 Bairi mʉjãã pʉame roque ti yʉtea caetaeto cajʉ̃goyea ñiñabeseeticõãña. Marĩ Quetiupaʉ pʉamerẽ cʉ̃ coteya. Cʉ̃ pʉame roque ati yepapʉre etari canaitĩãrõpʉ caãnarẽ bairo baujaeto na caátaje nipetirijere caroaro cabusuropʉ na ĩñapetio joroque átigʉmi. Tocãnacãʉ̃pʉrea camasã na yeri na catʉ̃goñarĩjẽrẽ marĩ ĩñopeyocõãgʉmi. Bairo átiri bero yua, tocãnacãʉ̃pʉrea, “Caroaro mʉjãã ápʉ,” na ĩgʉmi Dios cʉ̃ caĩparã cajesorãrẽ yua. \p \v 6 Yʉ yarã, mʉjãã yaye caãnipee caroaro mʉjãã canetõpeere ĩ, ati wãmerẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉya. Bairi yʉ, Apolos mena jãã cabairijere ĩcõñarĩ, mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉya. Tie jãã cabairijere mʉjãã pʉame ĩñacõñarĩ, Dios yaye woaturique caĩquetibʉjʉro netõjãñurõ ape wãme átibuipeo ãmerĩcõãña. Ricaati wãme mʉjãã átiãmerĩgarã. Bairi mʉjãã pʉame, “Jããrẽ caquetibʉjʉjʉ̃goʉ pʉame mʉjããrẽ caquetibʉjʉjʉ̃goʉ netõõrõ camasĩnetõʉ̃ niñami,” mʉjãã ĩ tʉ̃goña botioetinucũgarã. \v 7 Mʉjãã, aperã netõõrõ caãnimajũrã cañurã mee mʉjãã ãniña. Camasĩnetõõrã mee mʉjãã ãniña. Nipetirije mʉjãã cacʉ̃gorije mʉjãã camasĩrĩjẽ Dios mʉjããrẽ cʉ̃ cajorique jeto niña. Bairo Dios mʉjããrẽ cʉ̃ cajorique caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ¿nopẽĩrã mʉjãã majũ camasĩjʉ̃goriquere bairo mʉjãã tʉ̃goñañati? Bairo mʉjãã catʉ̃goñarĩjẽ ñuẽtĩña. \p \v 8 Bairo caãna ãnirĩ atore bairo mʉjãã tʉ̃goñanucũña: “Dios yaye nipetirijere jãã masĩña. Ñe ũnie jãã rʉsaetiya. Nipetirije jãã cabotʉ̃goñarĩjẽrẽ jãã cʉ̃gopeyocõãña. Pablojããrẽ na marĩ macãẽtĩña,” mʉjãã ĩnucũña topʉ jãã caãmerõ. Quetiuparã reyre bairo mʉjãã tʉ̃goñanucũña merẽ. ¡Bairãpʉa, cariapea rey masĩrĩqũẽrẽ bairo ñe ũnie rʉsaeto mʉjãã camasĩata, ñubujioro! ¡Jãã cʉ̃ã mʉjãã camasĩrĩjẽrẽ jãã tʉ̃gonemobujiorã, tame! \v 9 Bairo yʉ caĩrĩjẽ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, atore bairo ñi tʉ̃goñaña: “Jãã, Jesús yaye quetire Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricarã pʉamerẽ cabʉgoro macããna, catʉsaari majãrẽ bairo jãã cũñupĩ. ¿Dopẽĩ bairo roro cʉ̃ cayasioreparãrẽ bairo jãã cʉ̃ cũñuparĩ?” ñi tʉ̃goñaña. Bairi nipetiro ati yepa macããna, ʉmʉrecóo macããna ángelea majã cʉ̃ã popiye roro jãã cabairijere ĩñanucũrãma. \v 10 Jãã pʉame Cristo yaye quetire jãã caquetibʉjʉrije jʉ̃gori cabʉgoro macããna camasĩẽnarẽ bairo jãã tuaya camasã na caĩñajoro. Mʉjãã roque Cristo nocãrõ cañuʉ jʉ̃gori catʉ̃goñamasĩrã majũrẽ bairo mʉjãã tuaya na caĩñajoro. Tunu bairoa jãã pʉame catʉ̃goñatutuawẽpʉ̃ẽna jãã caãnimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjãã pʉame catʉ̃goñatutuarã majũ mʉjãã ãniña. Jããrẽ camasã jãã ĩñatejãñuñama. Mʉjãã pʉame roquere caroaro nʉcʉ̃bʉgoro mena mʉjãã ĩñanucũñama. \v 11 Bairi ãmepʉ̃ cʉ̃ãrẽ roro popiye jãã baiya. Roro jãã aʉa tãmʉocõã niña. Tunu bairoa oco etigarã, o juti cʉ̃goena roro popiye jãã tãmʉonucũña. Camasã cʉ̃ã roro popiye jãã baio joroque jãã átiepenucũñama. Jãã caãni wii majũ cʉ̃ãrẽ cacʉ̃goena jãã ãniña. \v 12 Bairi jãã jʉticoanucũña, popiye paamirã. Tunu apeyera camasã roro jãã na caĩtutiata, “Caroare cʉ̃ joáto Dios,” jãã ĩ yʉcoanucũña. Dios yarã jãã caãnoi, roro popiye jãã átiepenucũñama. Tunu bairoa tiere nocãrõ mena jãã nʉcãcõãnucũña. \v 13 Roro majũ camasã jãã bʉsʉpainucũñama. Bairo roro jãã na caĩmiatacʉ̃ãrẽ, caroa wãme mena na jãã yʉnucũña. Ati ʉmʉrecóo macããjẽ camasã na caboetiere na carerijere bairo jãã ĩñanucũñama aperã camasã ati ʉmʉrecóo macããna pʉame. Tore bairo cajʉ̃goyepʉa jããrẽ caĩepericarã ãmepʉ̃ cʉ̃ãrẽ torea bairo jãã ĩcõã ninucũñama mai. \p \v 14 Atie yʉ caquetibʉjʉwoatujorijere ĩñarĩ, “Na bobotʉ̃goñato,” ĩ mee yʉ woajoya. Yʉ pũnaarẽ bairo caãna, yʉ camairã mʉjãã caãno jʉ̃gori beyoʉre bairo mʉjãã ñi quetibʉjʉ woajoya. \v 15 Bairi nocãrõ capããrã pʉga wãmo petiro cãnacã mil cãrõ majũ Cristo yaye quetire cajʉ̃gobuerã na caãmata cʉ̃ãrẽ, yʉ pʉame roque mʉjãã pacʉre bairo yʉ tuaya. Yʉa, Cristo yaye quetire mʉjãã yʉ quetibʉjʉjʉ̃gowʉ. Yʉ jʉ̃gori Jesucristo mena mʉjãã tʉ̃goñatutuajʉ̃gowʉ, caroa queti camasãrẽ Dios cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire yʉ caquetibʉjʉro bero yua. \v 16 Bairo yʉ pũnaarẽ bairo mʉjãã caãno jʉ̃gori yua, yʉ caátiãnorẽ bairo mʉjãã cʉ̃ã yʉre ĩñacõrĩ caroaro mʉjãã caátiãno yʉ boya. \p \v 17 Tore bairo bori, mʉjãã tʉpʉ cʉ̃ yʉ joya Timoteore. Yʉ camai, Jesucristore caroaro cʉ̃ catʉ̃goʉsaro jʉ̃gori yʉ macʉ̃rẽ bairo caãcʉ̃rẽ cʉ̃ yʉ joya. Cʉ̃ pʉame Jesucristore cariape catʉ̃goʉsaʉ ãnirĩ nipetirije yʉ caquetibʉjʉricarorea bairo mʉjãã quetibʉjʉnemogʉmi. Noo yʉ caátópʉ ñubueri majãrẽ yʉ caquetibʉjʉnucũrõrẽã bairo Timoteo cʉ̃ã mʉjãã quetibʉjʉnemogʉmi. \v 18 Mai, aperã jĩcããrã mʉjãã mena macããna, “Merẽ caãnimajũrã marĩ ãniña. Pablo nemo marĩ quetibʉjʉ apéimi,” ĩ tʉ̃goñanucũñama. \v 19 Bairi marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ cabooata, tãmurĩã mʉjãã tʉpʉ ñiñañesẽãʉ̃ atígʉ tunu. Tore bairo mʉjããrẽ ĩñaʉ etaʉpʉ roque, cariapea Dios cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori caátimasĩrãrẽ, o ricaati caĩbʉsʉpainucũrã cʉ̃ãrẽ na ñiñabesegʉ. \v 20 Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ macããjẽ ati risero mena ãmeo bʉsʉnetõrĩqũẽ jeto mee niña. Dios cʉ̃ catutuarije jʉ̃gori jĩcãrõ tʉ̃ni marĩ caátiãnimasĩrĩjẽ majũ niña. \v 21 Bairi mʉjãã tʉpʉ etaʉ, ¿dope bairo yʉ caatóre mʉjãã boyati? ¿Roro popiye mʉjãã yʉ caatóre mʉjãã boyati? ¿O caroaro ĩñamairĩqũẽ mena mʉjãã yʉ cabocárore mʉjãã boyati? Caroaro mena mʉjãã yʉ cabocáro ñuña, yʉra. \c 5 \s1 Juicio sobre un caso de inmoralidad \p \v 1 Jĩcãʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃ carori wãme majũrẽ cʉ̃ caátiere jãã queti tʉ̃gonucũña. “Cʉ̃ pacʉ nʉmo, cʉ̃ mʉñorẽ roro átiepenucũñami,” jãã ĩ quetibʉjʉnucũñama. Ti wãme ñuetimajũcõãña. Aperã Diore camasĩẽna cʉ̃ã ti wãme ũnopʉrã áperimajũcõã nucũñama. \v 2 ¡Tore bairo mʉjãã mena macããcʉ̃ roro caãcʉ̃ mena nimirãcʉ̃ã, “Ñe ũnie carorije caáperã majũ jãã ãniña,” mʉjãã ĩ tʉ̃goña botionucũña! ¡Boori puari cayapapuapeere tore bairo mʉjãã ĩ tʉ̃goñanucũña! Bairi mʉjãã mena macããcʉ̃ rorije caátiãcʉ̃rẽ cʉ̃ wiyocõãña. Mʉjãã caneñarõpʉ cʉ̃ cʉ̃ã cʉ̃ ãmerĩcõãto yua. \v 3 Mai, yʉ pʉame mʉjãã tʉpʉ ãmerĩmicʉ̃ã, yʉ catʉ̃goñarĩjẽpʉa mʉjãã mena ãcʉ̃rẽ bairo yʉ ãnicõãña. Bairo mʉjãã tʉpʉ yʉ yeri mena caãcʉ̃ ãnirĩ carorijere caátiãnipaire Jesucristo cʉ̃ camasĩrĩjẽ mena cʉ̃ ñiñabesecõãña merẽ. \v 4 Diore ñubuerã mʉjãã caneñarõpʉ cʉ̃ãrẽ mʉjãã tʉpʉ yʉ ãnicõãnucũgʉ. Tunu bairoa Jesucristo cʉ̃ã cʉ̃ catutuarije mena mʉjãã tʉpʉ nicõãgʉmi. \v 5 Bairo topʉ neñarã yua, carorije caátipaire cʉ̃ wiyorocacõãña, wãtĩ ati rupaʉ cʉ̃ cacʉ̃gori rupaʉre cʉ̃ cayasiorocaparore bairo ĩrã. Baipʉa, cʉ̃ yeri pʉamerẽ netõõgʉmi Dios, marĩ Quetiupaʉ Jesús nemo cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉ caãno yua. \p \v 6 Bairo roro caátipairã mena nimirãcʉ̃ã, “Cañurã, carorije caáperã jãã ãniña,” mʉjãã caĩtʉ̃goñabotiorije ñuẽtĩña. Bairi merẽ, jĩcã wãme ĩrĩqũẽrẽ ĩrĩcãrõ pʉamata, mʉjãã masĩña: “Petoaca levadurare marĩ cajããmiatacʉ̃ãrẽ, pan qũẽnorĩcã bʉrʉare petiropʉ jesapeticoaya.” Torea bairo pairo bʉtinucũña roro mʉjãã caátipairije cʉ̃ã. \v 7 Bairi tie roro mʉjãã caátipairije mʉjããrẽ caroyeturijere tocãrõã jãnacõãña. Pascua bose rʉ̃mʉ caãno judío majã levadurare asuena pan cawãma trigo weta bʉrʉa mena na caqũẽnorõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ã caroa wãmerẽ átiãnajẽ pʉamerẽ átiãni wasoajʉ̃goya. Merẽ Jesucristo pʉame marĩ carorije wapare netõõgʉ, pajĩãecori riayupi. Cʉ̃rẽã, Pascua bose rʉ̃mʉ macããcʉ̃ oveja macʉ̃rẽ bairo Dios cʉ̃ cũñupĩ. Bairi ãmerẽ yua mʉjãã pʉame pan levadura caasua manierẽ bairo caãna mʉjãã ãniña, carorije cawapa mána ãnirĩ. \v 8 Bairi Pascua macããjẽ pan levadura caasua manie caʉgarãrẽ bairo carorije áperã ãnirotiya. Cariapea caroaro jeto átiãnirotiya ati yepa marĩ caãno ũno mai. Ricaati marĩ ãmerĩgarã. \p \v 9 Ape carta yʉ cawoarica cartapʉre mʉjããrẽ atore bairo ñi quetibʉjʉ woajowʉ: “Na rupaʉ mena roro caátiepepairã mena bapa cʉpericõãña,” ñi quetibʉjʉ woajomiwʉ̃. \v 10 Baipʉa, ati ʉmʉrecóo macããna carorije caátipairã, apeye ũnierẽ cʉ̃gomirãcʉ̃ã paijãñurõ cabonemonucũrã, cayajapairã, aperã na cawericarãrẽ caĩroapairã ũnarẽ na ricawati weyonetõmajũcõãña ĩ mee, tore mʉjãã yʉ quetibʉjʉ woatujowʉ. Tore bairo nipetiro roro caátipairãrẽ mʉjãã cawiti weyomajũcoagata, ati ʉmʉrecóore mʉjãã aweyocoabujiorã. \v 11 Bairo pʉame mʉjããrẽ ĩgʉ ñiwʉ̃: Caĩtopairã mena bapa cʉpericõãña. Na pʉame, “Jesucristore catʉ̃goʉsarã jãã ãniña,” ĩmirãcʉ̃ã, carõmia mena roro átiepepainucũñama. Tunu bairoa capee apeye ũnie cʉ̃gomirãcʉ̃ã, nemojãñurõ bonemonucũñama. Bairi tunu camasã na wericarã ũnarẽ ĩroayama. Na ũna roro yajapai, roro bʉsʉpai, cũmupai bainucũñama. “Na ũna mena bapacʉtiri ʉgarique ũnie cʉ̃ãrẽ ʉgaeticõãña,” ĩ quetibʉjʉgʉ ñiwʉ̃. \v 12-13 Bairi yʉ pʉame Diore caĩroaenarẽ na ñiñabesemasĩẽtĩña. Cʉ̃ majũ Dios pʉame na ĩñabesegʉmi, cʉ̃rẽ caĩroaena roro caátipairãrẽ. Mʉjãã roque mʉjãã mena macããna roro caánarẽ mʉjãã majũã na mʉjãã caĩñabesero ñuña. Bairi cʉ̃ pacʉ nʉmo, cʉ̃ mʉgõrẽ caátiepepaire mʉjãã watoare cʉ̃ wiyorocacõãña yua. \c 6 \s1 Pleitos ante jueces no creyentes \p \v 1 Jĩcããrã mʉjãã mena macããna cañuetiere ãmeo átiri bero, ¿dopẽĩrã tiere bʉsʉ qũẽnogarã aperã Diore camasĩẽna quetiuparã jueces tʉpʉ átí, mʉjãã bʉsʉ qũẽnogayati? ¿Dopẽĩrã Dios ya poa macããna ñubueri majã mena neñarĩ tiere mʉjãã bʉsʉ qũẽnoetiyati? Tore bairo roque boya. \v 2 Dios ya poa macããna roque Jesucristo mena ati ʉmʉrecóo macããna roro na caátajere ĩñabesegarãma. ¿Tiere mʉjãã masĩẽtĩñati? Bairo ati ʉmʉrecóo macããnarẽ caĩñabesemasĩparã nimirãcʉ̃ã, ¿dopẽĩrã ãmerẽ cabaimajũẽtĩẽãcã pʉamerẽ mʉjãã ĩñabesemasĩẽtĩbujiocʉti? \v 3 Merẽ mʉjãã masĩrã: Ángelea majã cʉ̃ãrẽ catʉsari rʉ̃mʉ caetaro na marĩ ĩñabesegarã. ¡Bairo caátiparã majũ ãnirĩ ati yepa marĩ caátiãnie roquere nemojãñurõ marĩ ĩñabesemasĩña! \v 4 Bairi ati ʉmʉrecóo macããjẽ roro ãmeo átajere mʉjãã caãmeoápata, ñubueri majã marĩ caátiãnierẽ camasĩẽnapʉ̃rẽ quetiuparã jueces roro mʉjãã caátiere na qũẽnorotieticõãña. Narẽ na ĩñabese rotieticõãña. \v 5 Atore bairo mʉjãã ñi quetibʉjʉya, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori mʉjãã catʉ̃goñaboboparore bairo ĩ. Bairi mʉjãã menarẽ ñubueri majã jĩcããrã, roro mʉjãã caãmeoĩrĩjẽrẽ cabʉsʉqũẽnobojamasĩrã ãnama. ¡Tame, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ ãcʉ̃mi tie ũnie cabaimajũẽtĩẽãcãpʉ̃rã cabʉsʉqũẽnomasĩ mʉjãã menarẽ! \v 6 Bairi ãmerẽ yua, jĩcã majã nimirãcʉ̃ã, mʉjãã majũ roro mʉjãã ãmeo átinucũña. Bairo átaje ñuẽtĩña. ¡Bairo mʉjãã caátie netõjãñurõ ñuetimajũcõãña quetiuparã jueces Diore camasĩẽna tʉpʉ mʉjãã cabʉsʉjãrenucũrĩjẽ roque! \p \v 7 Tore bairo roro mʉjãã majũ ãmeo ána, netõjãñurõ mʉjãã majũ royeturã mʉjãã átiya, tie wãmerẽ bairo mʉjãã caápata. ¿Dopẽĩrã roro ãmeo bʉsʉjãrĩcãrõ ũnorẽã, tie roro mʉjãã caátiere mʉjãã nʉcãcõã ãmerĩñati? “Ñugaro, cayajapairã marĩ yayere na yajacoáto,” mʉjãã caĩata, ¿to ñueticʉti? \v 8 Bairo ĩrĩcãrõ ũnorẽã, mʉjãã pʉame roro mʉjãã átipainucũña. Bairo caána ãnirĩ yua, mʉjãã mena macããna ñubueri majã yayerea mʉjãã ãmeo yajanucũña. \v 9-10 Tore bairo roro caátipairã petoaca ũno cʉ̃ãrẽ Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉre etaetigarãma. ¿Tiere mʉjãã masĩẽtĩñati? Bairi mʉjãã majũ roro ãmeo ĩtoepeeticõãña. Atore bairo carorijere caátipairã Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉre etaetigarãma: Roro carõmia mena caátiepepairã, aperã wericarãrẽ caĩroapairã, aperã na nʉmoa caãmerãrẽ caátiepepairã, aperã caʉ̃mʉa carõmio mena átato ũnorẽã na majũ roro caátiepepairã, o carõmia cʉ̃ã torea bairo caátiepepairã, aperã cayajapairã, aperã cʉ̃gomirãcʉ̃ã apeye ũnierẽ paijãñurõ cabonemopairã, aperã etiri cacũmupairã, aperã roro caĩbʉsʉpairã, aperã ĩtori caẽmapairã cʉ̃ã Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉpʉ ápérigarãma. \v 11 Torea bairo jĩcããrã mʉjãã mena macããna roro caátipairã ninucũwã. Cabaimirĩcãrã ãmerẽ yua carorijere caáperã Dios yarã cañurãrẽ bairo caãna mʉjãã ãniña. Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori ñe ũnie cawapa cʉ̃goenarẽ bairo mʉjãã tuaya. Tunu bairoa Espíritu Santo Dios Yeri jʉ̃gori tore bairo mʉjãã tuaya. \s1 La santidad del cuerpo \p \v 12 Aperã jĩcããrã camasã atore bairo ĩ tʉ̃goñarãma: “Ñe ũnie yʉ ẽñotaetiya. Bairi noo yʉ caborije yʉ átimasĩña,” ĩ tʉ̃goñarãma. Bairopʉa, cariape tore bairo baimiña. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, nipetiro marĩ caátijesorije jeto ãmerĩña. Bairo nipetiro yʉ caátigarije noo caborijere átimasĩmicʉ̃ã, yʉ caátie pʉame yʉre rotirore bairo caẽmʉnetõnʉcãata roque, ñuẽtĩña. \v 13 Tunu aperã jĩcããrã na rupaʉ caborore bairo caátiganucũrã ãnirĩ atore bairo ĩnucũñama: “Ʉgajãrĩcã poa macããjẽ niña ʉgarique. Tunu bairoa ʉgajãrĩcã poa cʉ̃ã, ʉgarique cajãñarĩ poa niña,” ĩ bʉsʉnucũñama camasã. Bairo na caĩrĩjẽ cariape niña bairopʉa. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame tie pʉga wãmepʉrea to yasio joroque átigʉmi, marĩ paaro, ʉgarique cʉ̃ãrẽ. Bairi marĩ rupaʉ cʉ̃ã carõmia mena roro marĩ caátiepepa rupaʉ mee niña. Marĩ rupaʉ pʉame marĩ Quetiupaʉ ya rupaʉ caãnipa rupaʉ majũ niña. Bairi tunu marĩ Quetiupaʉ pʉame marĩ rupaʉre caroaro caátipaʉ majũ niñami. \v 14 Marĩ Quetiupaʉ Jesucristore cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ catitunuo joroque ásupi Dios. Torea bairo marĩ cʉ̃ã cariacoatana nimirãcʉ̃ã, marĩ catitunuo joroque marĩ átigʉmi Dios nocãrõ cʉ̃ camasĩrĩjẽ jʉ̃gori. \p \v 15 Bairi marĩ rupaʉ pʉame Jesucristo mena macãã rupaʉ majũ niña. ¿Tiere mʉjãã masĩẽtĩñati? Tore bairo marĩ rupaʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ¿dopẽĩrã mʉjãã pʉame carõmio caʉ̃mʉa mena roro caepewapatao mena mʉjãã rupaʉre mʉjãã átiepenucũñati? ¡Di rʉ̃mʉ ũno tore bairo roro áperirotiya, tame! \v 16 Merẽ atiere mʉjãã masĩrã: Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ caʉ̃mʉ, carõmio caepewapatao mena roro cʉ̃ caápata, na pʉgarãpʉa jĩcã rupaʉre bairo roro caána tuayama. Bairi torea bairo ĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: “Na pʉgarãpʉa jĩcã rupaʉre bairo tuagarãma,” ĩ quetibʉjʉ woatuyupa. \v 17 Torea bairo ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ marĩ Quetiupaʉ Jesucristore catʉ̃goʉsaʉ pʉame, cʉ̃ mena macããcʉ̃ jĩcã rupaʉre bairo caãcʉ̃, cʉ̃ yerire cacʉ̃goʉ majũ tuayami. \p \v 18 Bairi tocãrõã jãnacõãña roro carõmio mena mʉjãã caátiepepainucũrĩjẽrẽ. Baipʉa, ape wãme jãñurĩã jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ roro cʉ̃ caápata, cʉ̃ rupaʉre royetumajũcõãʉ̃ mee átiyami. Apei carõmia mena roro caátiepepai roque cʉ̃ rupaʉre royetuʉ majũ átiyami. \v 19 Atore bairo mʉjãã masĩrã: Dios, Espíritu Santore mʉjãã joyupi. Bairi mʉjãã rupaʉ pʉame Dios ya wii templo wiire bairo caãni rupaʉ niña. Tie wiipʉre caãcʉ̃rẽ bairo Espíritu Santo pʉame mʉjããpʉre ninucũñami. Bairi mʉjãã majũã mʉjãã caboro carotiparã mee mʉjãã ãniña. \v 20 Dios yarã, cʉ̃ macʉ̃ yucʉpãĩpʉ pajĩãecori cʉ̃ cariarique wapa jʉ̃gori cʉ̃ cabesericarã majũ mʉjãã ãniña. Bairo cʉ̃ yarã caãna ãnirĩ, mʉjãã rupaʉ mena caroaro cariape átiri, Diore caĩroaparã roque mʉjãã ãniña. \c 7 \s1 Consejos sobre el matrimonio \p \v 1 Ãmerẽ mʉjãã ya carta mena yʉre mʉjãã cajẽniñawoatujoriquere mʉjãã yʉ quetibʉjʉgʉ. Baipʉa, caʉ̃mʉ ati ʉmʉrecóo macããcʉ̃ nʉmo mácʉ̃ã cʉ̃ caãnicõãta, ñumajũcõãbujioro. \v 2 Cabaimiatacʉ̃ãrẽ, camasã na majũ rupaʉ mena roro na caátiepepairije jʉ̃gori tocãnacãʉ̃pʉa na nʉmo majũ, o carõmio cʉ̃ã cõ manapʉ majũ cacʉ̃goparã niñama. \v 3 Bairi na pʉgarãpʉa, camanapʉ, canʉmo cʉ̃ã jĩcãrõ tʉ̃ni na ãnimasĩáto. Camanapʉcʉna, bairi canʉmocʉna ũna na caãmeoátiãninucũrĩjẽrẽ na átiãmarõ. \v 4 Carõmio camanapʉcʉco cõ manapʉ, cõ mena cʉ̃ caãnigaro, “Mʉ mena yʉ átigaetiya. Yʉ majũ yʉ rupaʉre yʉ rotimasĩña,” cʉ̃rẽ cõ ĩ netõẽtĩcõãto. Tunu bairoa caʉ̃mʉ canʉmocʉcʉ, cʉ̃ nʉmo, cʉ̃ mena cõ caãnigaro, “Mʉ mena yʉ átigaetiya. Yʉ majũ yʉ rupaʉre yʉ rotimasĩña,” cõ qũĩ netõẽtĩcõãto. \v 5 Bairi na pʉgarãpʉa na caãmeo átinucũrĩjẽrẽ cõ manapʉ cʉ̃ caátigaro boeticõã, o cʉ̃ cʉ̃ã boeticõã na ãmeo baieticõãto. Jĩcãrõ tʉ̃ni na ãmeo boáto. Bairãpʉa, Diore jẽnigarã, “Tocãrõ yoari yʉtea marĩ ãmeo áperigarã,” na caĩatato bero caãmata roque, tore bairo na ápericõãto. Na cacõrĩcã yʉtea caetaropʉ tunu ãmeo cʉ̃gogarãma. Tore bairo na caáto ñugaro. Na majũ na caátinucũrĩjẽrẽ tunu na caátinemoeticõãta, wãtĩ pʉame roro na átio joroque átiremi ĩrã, tore bairo átigarãma. \p \v 6 Atie nipetirije yʉ caĩrĩjẽrẽ mʉjãã átirotimajũʉ̃ mee ñiña. “Tore bairo mʉjãã caápata roque, ñumajũcõãbujioro,” ĩ, tore bairo yʉ quetibʉjʉya. \v 7 Yʉ majũpʉa, nipetiro yʉre bairo canʉmo mána jeto mʉjãã caãno yʉ bomiña. Baipʉa, Dios tocãnacãʉ̃pʉrea ricaati wãme, o ape wãme baiãnimasĩrĩqũẽ cʉ̃ãrẽ marĩ joyupi, cʉ̃ caborore bairo marĩ caátimasĩparore bairo ĩ. \p \v 8 Bairi cawãmarã, o cawapearã rõmirĩ cʉ̃ãrẽ atore bairo ñiña: Yʉrea bairo mʉjãã cʉ̃ã nʉmo cʉperi, o manapʉ cʉperi mʉjãã cabaiata, ñujãñuña, ñiña. \v 9 Bairãpʉa, tore bairo mʉjãã rupaʉre, nʉmo borã mʉjãã canʉcãjĩãtieticõãta, nʉmocʉti rotiya. O carõmia cʉ̃ã camanapʉ borã, manapʉcʉti rotiya. Nʉmocʉti, o carõmia cʉ̃ã manapʉcʉtiri ãmata, ñujãñuña. Carõmiorẽ bomicʉ̃ã, nʉmo mácʉ̃, o carõmio cʉ̃ã manapʉ mácõã cõ caãmata roque, ñuẽtĩña. \p \v 10 Carõmia, o caʉ̃mʉa cʉ̃ã merẽ cawãmo jiyaricarã roquere atore bairo yʉ átirotiya. Mai, yʉ majũ mee tore bairo yʉ átirotiya. Marĩ Quetiupaʉ roque tore bairo yʉ quetibʉjʉ rotiyami: Carõmio, mʉ manapʉre cʉ̃ pitiri cʉ̃ aweyoeticõãña. \v 11 Mai, dico ũcõ ape watoara cõ manapʉre capitirico cõ caãmata, nemo cõ manapʉ cʉpericõãto. Cabero cõ camanapʉ booata tunu, cõ manapʉ caãnijʉ̃gomirĩcʉ̃ mena bʉsʉqũẽnorĩ, cʉ̃ mena cõ tuacõãto tunu. Torea bairo caʉ̃mʉ cʉ̃ã cʉ̃ nʉmorẽ cʉ̃ rocaeticõãto. \p \v 12 Ape wãmerã mʉjããrẽ ñinemoña yʉ majũ yʉ catʉ̃goñarĩjẽ mena. Marĩ Quetiupaʉ yʉ cʉ̃ caĩquetibʉjʉ cũrotijorique macããjẽ mee niña bairopʉa: Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Diore catʉ̃goʉsaʉ nʉmo, cõ pʉame Diore catʉ̃goʉsaeco nimiocʉ̃ã, “Cʉ̃ mena caroaro yʉ ãnimasĩgo,” cõ caĩata, cõrẽ cʉ̃ pitieticõãto. \v 13 Tunu bairoa dico ũcõ carõmio Diore catʉ̃goʉsao manapʉ, cʉ̃ pʉame Diore catʉ̃goʉsaecʉ nimicʉ̃ã, “Cõ mena caroaro yʉ ãnigʉ,” cʉ̃ caĩmasĩata, cʉ̃rẽ cõ pitieticõãto. \v 14 Bairo carõmio Diore catʉ̃goʉsao mena jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ cʉ̃ canʉmo cʉpata, Diore camasĩẽcʉ̃ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cʉ̃ nʉmo jʉ̃gori cañuʉrẽ bairo qũĩñapeogʉmi Dios baipʉa. Tunu bairoa caʉ̃mʉ Diore catʉ̃goʉsaʉ mena jĩcãõ carõmio cõ camanapʉ cʉpata, Diore camasĩẽcõ cõ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, cõ manapʉ jʉ̃gori cañuorẽ bairo cõ ĩñapeogʉmi cõ cʉ̃ãrẽ Dios baipʉa. Tore bairo Dios cʉ̃ caĩñapeoeticõãta, na pũnaa pʉame Diore camasĩẽna pũnaarẽ bairo buiajʉ̃goyecʉticõãbujiorãma. Bairo cabaipee caãnimiatacʉ̃ãrẽ, camanapʉ, o canʉmo Diore na camasĩrõ jʉ̃gori, ñe ũnie cawapa cʉ̃goena pũnaa na caãniparore bairo jãñurĩ na ĩñapeogʉmi Dios baipʉa. \p \v 15 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Diore catʉ̃goʉsaecʉ camanapʉ, o catʉ̃goʉsaeco canʉmo cʉ̃ã bʉtioro ãmeo pitiriquere na cabooata, na ãmeo piticõãto. Ati wãme ũnierẽ tore bairo na caápata, camanapʉ Diore catʉ̃goʉsari majõcʉ, o canʉmo Diore catʉ̃goʉsari majõco ñe ũnie wapa cʉ̃goena tuacõãñama. Dios pʉame roque caroaro yeri jõrõ mʉjãã caãnipeere bojʉ̃goyeticũñupĩ. \v 16 Bairi, ¿dope bairo mʉjãã tʉ̃goñañati? Mʉ, canʉmo, mʉ manapʉ Diore catʉ̃goʉsaecʉre cʉ̃ mʉ carocaata, ¿dope bairo bairi Dios tʉpʉ cʉ̃ etao joroque mʉ átimasĩõati? Tunu bairoa, mʉ camanapʉ, mʉ nʉmo Diore catʉ̃goʉsaecore cõ mʉ carocaata, ¿dope bairo bairi Dios tʉpʉ cõ etao joroque mʉ átimasĩati? Bairo mʉjãã ãmeo átimasĩẽna. \p \v 17 Tocãnacãʉ̃pʉrea ricaati wãme jeto marĩ cabaiãnimasĩpee ũnierẽ Dios cʉ̃ cajoricaro jĩcãrõ tʉ̃nia átiãnimasĩña. Dios mʉjããrẽ cʉ̃ cabeseri rʉ̃mʉ mʉjãã caãnatõrẽã bairo ãnicõãña, mʉjãã carõmia manapʉ̃ãcʉna, o caʉ̃mʉa canʉmoacʉna cʉ̃ã. Dope bairo cabairije watoa caãnimiatacʉ̃ãrẽ, caroaro ãnimasĩcõãña. Atie yʉ caĩrĩjẽ nipetirijere yʉ átirotinucũña tocãnacãpaʉ macããna ñubueri majãrẽ. \v 18 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ rupaʉ macããtõrẽ cayisetarotiricʉ cʉ̃ caãno Diore cʉ̃ cabese ecoata, tiere cʉ̃ bobotʉ̃goñaeticõãto. Tunu bairoa cʉ̃ rupaʉ macããtõrẽ cayisetarotiecʉre Dios cʉ̃ cabesericʉ cʉ̃ caãmata, cabero cʉ̃ yiseta rotieticõãto. \v 19 Yisetarotirique ũnie, o yisetarotietaje cʉ̃ã caãnimajũrĩjẽ mee niña. Dios cʉ̃ caátirotirijere tʉ̃gopeori marĩ caátiãninucũrĩjẽ roque caãnimajũrĩjẽ niña. \v 20 Caãnijʉ̃goro Dios mʉjããrẽ cʉ̃ cabesejʉ̃goripaʉ dope bairo caãna mʉjãã caãnatõrẽã bairo tocãnacãʉ̃pʉa átiãnicõãña. \v 21 Bairi mʉrẽ Dios, ʉ̃mʉ paabojari majõcʉre bairo mʉ caãno, cʉ̃ cabesericʉ mʉ caãmata, tʉ̃goñarĩqũẽ paieticõãña. Baipʉa, jĩcã rʉ̃mʉ caãno mʉ quetiupaʉ ʉ̃mʉ mʉ caãnorẽ mʉ wiyobujioʉmi. Bairo mʉ quetiupaʉ cʉ̃ caápata, tãmurĩã mʉ witicoagʉ cʉ̃tʉre yua. \v 22 Marĩ Quetiupaʉre cʉ̃ catʉ̃goʉsajʉ̃gori rʉ̃mʉ caãno paabojari majõcʉ ʉ̃mʉrẽ bairo caãnacʉ̃ nimicʉ̃ã, ãmerẽ ʉ̃mʉrẽ bairo mee tuayami. Camasocʉ caroaro caãcʉ̃ Dios yaye macããjẽrẽ capaabojaʉ majũrẽ bairo niñami. Torea bairo apei caʉ̃mʉ cʉ̃ã Dios cʉ̃rẽ cʉ̃ cabeseri rʉ̃mʉ caãno paabojari majõcʉ mee caãnacʉ̃ nimicʉ̃ã, ãmerẽ Dios yayere paabojari majõcʉre bairo niñami. Dios ʉ̃mʉrẽ bairo tuayami yua. \v 23 Bairi mʉjãã, Dios yarã, cʉ̃ macʉ̃ yucʉpãĩpʉ pajĩãecori cʉ̃ cariarique nocãrõ pairo wapa jʉ̃gori cʉ̃ cabesericarã majũ mʉjãã ãniña. Bairi noa ũna ati ʉmʉrecóo macããna camasãrẽ carotiepe ecorãrẽ bairo baieticõãña. \v 24 Tore bairo cabairoi, yʉ yarã, tocãnacãʉ̃pʉa Dios mʉjããrẽ cʉ̃ cabeseri rʉ̃mʉ caãno, mʉjãã caãna wãmerẽã bairo nicõãña ãme cʉ̃ãrẽ Dios cʉ̃ caĩñajoro. \p \v 25 Apeyera, cawãmarã carõmia, o caʉ̃mʉa cʉ̃ã, manapʉ mána na caãnipeere jĩcã wãme ũno marĩ Quetiupaʉ mʉjãã cʉ̃ caátirotirijere mʉjãã yʉ caquetibʉjʉnetõpee maniña. Bairi, “Ti wãmerẽ mʉjãã átigarã,” ñi masĩẽtĩña. Bairo ĩ masĩẽtĩmicʉ̃ã, yʉ majũ yʉ catʉ̃goñarõ mʉjãã yʉ quetibʉjʉgʉ baipʉa. Marĩ Quetiupaʉ ñiñamairĩ, camasãrẽ canʉcʉ̃bʉgoecopaʉre bairo cʉ̃ cacũrĩcʉ̃ yʉ caãno jʉ̃gori, yʉ caĩquetibʉjʉrijere nʉcʉ̃bʉgorique mena mʉjãã tʉ̃goʉsagarã. \v 26 Yʉ catʉ̃goñaata ati yʉtea capee wãme cañuetie caãni yʉtea jʉ̃gori atore bairo boya: Caʉ̃mʉ cawãmaʉ nʉmo mácʉ̃ã cʉ̃ caãno ñuña. \v 27 O cʉ̃ canʉmo cʉpata, cʉ̃ nʉmorẽ cʉ̃ pitieticõãto. O nʉmo mácʉ̃ cʉ̃ caãmata cʉ̃ãrẽ, carõmiorẽ cʉ̃ macãẽtĩcõãto. \v 28 Tunu bairoa carõmiorẽ bócari cʉ̃ canʉmo cʉpata, roro ána mee átiyami. Tunu bairoa jĩcãõ cawãmao carõmio cʉ̃ã cõ camanapʉ cʉpata, roro áco mee átiyamo. Bairo na cabaimiatacʉ̃ãrẽ, ati yepapʉ na caãno capee wãme na caãnierẽ tʉ̃goñarĩqũẽ pairique nigaro. Tiere ĩ, yʉ pʉame aperã na canʉmo cʉtiere yʉ boojãẽtĩnucũña. \p \v 29 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩgʉ ñiña: Ati yʉtea merẽ catʉsari yʉtea niña. Yoaro mee peticoagaro ati ʉmʉrecóo. Bairo capetiparo jʉ̃goye caãnoi, caʉ̃mʉa canʉmoacʉna, o carõmia camanapʉ̃ãcʉna ãmeo cʉ̃goenarẽã bairo ãnicõãrĩ Diore cʉ̃ tʉ̃goʉsaya. \v 30 Tunu bairoa ãmerẽ booripuari caãna ʉseanirĩqũẽ mena na ãmarõ. Tie booripuarique capetipee niña. Aperã ʉseanirĩqũẽ mena caboserʉ̃mʉ qũẽnoãninucũrã cʉ̃ã cayapapuarãrẽ bairo na ãmarõ. Tie ʉseanirĩ na caãnie capetipee niña. Aperã pairo wapatiri cacʉ̃gorã cʉ̃ã tiere cacʉ̃goenarẽ bairo na ãmarõ. Tie na cawapaticʉ̃gorije cʉ̃ã capetipee majũ niña. \v 31 Aperã ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ ʉgaripeari tiere bʉtioro cabonucũrã cʉ̃ã tiere na jãnacõãto. Merẽ ati ʉmʉrecóo petigaro baiya. Nipetiro ati ʉmʉrecóo macããjẽ marĩ caĩñarĩjẽ cʉ̃ã manigaro yua. Bairi Dios pʉamerẽ na tʉ̃goʉsaáto. \p \v 32 Bairi yʉ roque nipetirije ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ bori mʉjãã catʉ̃goñarĩqũẽ pairijere yʉ netõõgamiña. Caʉ̃mʉ nʉmo mácʉ̃ caãcʉ̃ roque marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽ jetore tʉ̃goñanucũñami. Dios cʉ̃ caborije cʉ̃ caĩñajesorije ũnie nemojãñurõ átiãnimasĩnucũñami. \v 33 Apei canʉmocʉcʉ cʉ̃ nʉmo mena caãcʉ̃ pʉame roque ati ʉmʉrecóo macããjẽ jetore bʉtioro tʉ̃goñanucũñami. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ cʉ̃ nʉmo cõ caĩñajesorije jetore átinucũñami. \v 34 Capee wãme cʉ̃ catʉ̃goñamacããrĩjẽ ninucũña. Torea bairo carõmio camanapʉ mácõ, apeo di rʉ̃mʉ ũno camanapʉ mánaco cʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽ jetore tʉ̃goñanucũñama. Dios cʉ̃ caborije cʉ̃ caĩñajesorije ũnie nemojãñurõ átiãnimasĩnucũñama na ũna rõmirĩ pʉame. “Dios yarã rõmirĩ marĩ ãnigarã,” ĩrĩ bero, na yeri mena, na rupaʉ mena cʉ̃ã jĩcãrõ tʉ̃ni Diore qũĩroanucũñama. Apeo carõmio camanapʉcʉco pʉame ati ʉmʉrecóo macããjẽ jetore bʉtioro tʉ̃goñanucũñamo. Tunu bairoa cõ manapʉ cʉ̃ caĩñajesopee ũnie jetore átinucũñamo. \p \v 35 Atore bairo mʉjãã yʉ quetibʉjʉjoya, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori bero caroaro mʉjãã caãnimasĩpeere ĩ. Tutuaro mena mʉjãã caborije mʉjãã caátigarijere ĩ ẽñotaʉ mee, tore bairo ñi quetibʉjʉya. Dios mʉjãã caátiãnierẽ ĩñarĩ, qũĩñajeso joroque caroaro átiãña. Diore capaabojarãrẽ bairo nipetiro caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni átiãnimasĩña. \p \v 36 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ caʉ̃mʉ merẽ cabʉticoácʉ́ ãnirĩ cʉ̃ nʉmo roco caãnipao mena cawãmo jiyagaricʉ cʉ̃ caãmata, cõ mena cʉ̃ wãmojiyaáto. Tunu bairoa, “Yʉ canʉmocʉto ñugaro,” cʉ̃ caĩtʉ̃goñamasĩata, cʉ̃ nʉmo cʉparo. Tie nʉmo cʉtaje roro átaje mee niña. \v 37 Jĩcãʉ̃ apei caʉ̃mʉ nʉmo cʉtajere tʉ̃goñaecʉ̃ nipetirije cʉ̃ caboro cʉ̃ caátigarijere tʉ̃goñamasĩrĩ, “Yʉ nʉmo boetigʉ,” cʉ̃ yeri mena cʉ̃ caĩtʉ̃goñatutuatato bero caãmata, caroaro átiyami cʉ̃ cʉ̃ã baipʉa. \v 38 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ nʉmo roco caãnipao mena cʉ̃ cawãmo jiyaata, ñuña. Bairopʉa, cʉ̃ cawãmo jiyaeticõãta pʉame roque, ñunetõmajũcõãña. \p \v 39 Jĩcãõ carõmio cawãmo jiyarico, mai cõ manapʉ cʉ̃ cacatiro, cõ manapʉ mena macããcõ majũ niñamo. Cõ manapʉ cʉ̃ cariacoapata roque, nemo apei caʉ̃mʉ noo cõ caboʉre manapʉcʉti masĩñamo tunu. Baipʉa, cõ manapʉ caãnipaʉ pʉame Diore catʉ̃goʉsaʉ cʉ̃ caãno ñuña. \v 40 Bairo cõ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, “Netõjãñurõ caroaro nimasĩbujiomo, nemo cõ camanapʉ cʉpericoata roque,” ñi tʉ̃goñaña. Atie niña yʉ majũ yʉ catʉ̃goñarĩjẽ mena mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉrije yua. Baipʉa, yʉ masĩña yʉ cʉ̃ã Dios Yeri Espíritu Santo majũrẽ yʉ cacʉ̃gorijere. Bairi tore bairo yʉ quetibʉjʉya. \c 8 \s1 Los alimentos consagrados a los ídolos \p \v 1 Ãmerẽ tunu ape wãme camasã na cawericarãrẽ ñubuepeogarã, ʉgariquere na cajoemʉgõjorije macããjẽrẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉgʉ. Bairãpʉa, nipetiro tie macããjẽrẽ peeto mʉjãã masĩña. Tiere peeto masĩmirãcʉ̃ã, netõjãñurõ camasĩbotiorãrẽ bairo mʉjãã tʉ̃goñanucũña. Marĩ caãmeomairĩjẽ roque marĩ yeripʉ marĩ ãmeo mainemo joroque marĩ átiya, aperã marĩ yarãrẽ nemojãñurõ marĩ cajʉátimasĩparore bairo. \v 2 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ jĩcã wãmerẽ masĩẽtĩmicʉ̃ã, “Tiere camasĩ yʉ ãniña,” cʉ̃ caĩata, netõõrõ masĩẽcʉ̃ majũrẽ bairo caãcʉ̃ tuayami. \v 3 Torea bairo ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Diore masĩrĩ cʉ̃rẽ cʉ̃ camaiata, Dios pʉame cʉ̃ yaʉre bairo qũĩñanucũñami. \p \v 4 Bairi merẽ marĩ masĩña: Camasã ĩroagarã, na cawericʉ ũcʉ̃ ati yepapʉre ñe ũnie wapa maami. Jĩcãʉ̃ã niñami Dios marĩ caĩroapaʉ. Bairi, na cawericarãrẽ ĩroarã, waibʉtoa rii na cajoemʉgõjorije rʉsarijere marĩ caʉgaro dope bairo marĩ ápero. \v 5 Bairãpʉa, ati yepare, o ʉmʉrecóo cʉ̃ãrẽ capããrã, jʉ̃gũẽã na caĩrã ãnama. Na ũna jʉ̃gũẽã, quetiuparã ʉmʉrecóo majãrẽ bairo caãna capããrã niñama. \v 6 Bairo jʉ̃gũẽã capããrã na caãnimiatacʉ̃ãrẽ, marĩ pʉamerẽ, jĩcãʉ̃ã niñami Dios marĩ Pacʉ majũ. Cʉ̃, marĩ Pacʉ Dios, nipetirije ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ qũẽnoñupĩ. Marĩ cʉ̃ãrẽ, cʉ̃ã, marĩ qũẽnoñupĩ, cʉ̃ yarã marĩ caãniparore bairo ĩ. Tunu bairoa jĩcãʉ̃ã niñami Jesucristo marĩ Quetiupaʉ. Cʉ̃ jʉ̃gori nipetiro ati ʉmʉrecóo macããjẽ baiãnimasĩña. Cʉ̃ jʉ̃gori marĩ cʉ̃ã marĩ masacʉti ãniña. \p \v 7 Bairãpʉa, nipetiro atiere masĩẽtĩñama. Jĩcããrã camasã, aperã na cawericarã ũnarẽ caĩroajeyanucũmirĩcãrã ãnirĩ, na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã na cajoemʉgõjorije ũnie waibʉtoa riire ʉgari bero yua, “Roro majũ marĩ átiya,” ĩ tʉ̃goñarĩqũẽ painucũñama cayeri tʉ̃goñatutuawẽpʉ̃ẽna pʉame. \v 8 “Tie rii macããjẽrẽ ʉgari caroarã majũ marĩ ãnigarã, o tie rii macããjẽrẽ marĩ caʉgaepata, netõõrõ carorã majũ marĩ ãnigarã,” ĩ tʉ̃goña masĩã mano. Mai, Dios pʉame waibʉtoa riire aperã na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã na cajoemʉgõjorije macããjẽrẽ marĩ caʉgaro, o marĩ caʉgaeto jʉ̃gori mee marĩ besenucũñami. \p \v 9 Bairi mʉjãã pʉame maijʉ̃goya tore bairo mʉjãã caátimasĩrĩjẽrẽ. Aperã Dios mena catʉ̃goñatutuawẽpʉ̃ẽnarẽ roro átajere na átio joroque ápericõãña. \v 10 Mʉjãã merẽ cayeritutuarã ãnirĩ mʉjãã pʉame aperã na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã na cajoerʉgarije macããjẽrẽ na caroanurĩ wiipʉ mʉjãã caʉgaro, apei Diore caĩroaʉ cayeritutuaecʉ cʉ̃ã mʉjããrẽ ĩñacõrĩ ʉgabujioʉmi. Cʉ̃ yeripʉra, “Tie ũnierẽ caʉgaetipee niña,” ĩ tʉ̃goñamicʉ̃ã, ʉgabujioʉmi. \v 11 Bairo mʉjãã pʉame caátimasĩrã, cayeritutuarã nimirãcʉ̃ã, roro apei mʉjãã yaʉ cayeritutuaecʉ cʉ̃ yasio joroque mʉjãã átiya. Jesucristo cʉ̃ã cʉ̃rẽ netõõgʉ cʉ̃ riabojayupi. \v 12 Mʉjãã pʉame waibʉtoa riire caʉgamasĩrã, roro aperã mʉjãã yarã cayeritutuaena na tʉ̃goña yapapuao joroque mʉjãã átiya. Roro átajere Cristo cʉ̃ caĩñajoro mʉjãã átiãninucũña. \v 13 Tore bairo na jʉ̃gũẽã yaye macããjẽrẽ waibʉtoa riire yʉ caʉgarije jʉ̃gori roro yʉ yaʉre cʉ̃ baio joroque yʉ caápata, cariapea tie waibʉcʉ riire jĩcãni cʉ̃ã yʉ caʉgaĩñoeto, ñuña. Bairo yʉ caʉgaĩñoepata, roro cʉ̃ baio joroque cʉ̃ yʉ áperibujioʉ ĩ, tore bairo boya. \c 9 \s1 Los derechos de un apóstol \p \v 1 Jesús, cʉ̃ yaye quetire yʉ quetibʉjʉ rotijowĩ camasãrẽ. Bairi yʉ cʉ̃ã aperã apóstolea majã Jesús cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricarãrẽã bairo yʉ quetibʉjʉ masĩña Jesucristo yaye quetire. Mai, yʉ cʉ̃ã ñiñawʉ̃ marĩ Quetiupaʉ Jesucristore. Bairo caĩñarĩcʉ̃ ãnirĩ cʉ̃ yaye macããjẽrẽ capaaʉre bairo mʉjãã yʉ quetibʉjʉjʉ̃gowʉ marĩ Quetiupaʉ yaye quetire. Tie yʉ caátajere tʉ̃goñarĩ bero, apóstol yʉ caãnierẽ mʉjãã masĩrã. \v 2 Bairo yʉ cabairijere masĩmirãcʉ̃ã, mʉjãã mena macããna jĩcããrã Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ apóstol meerẽ bairo ñiñanucũrãma. Mʉjãã roque Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricʉ apóstol majũrẽ bairo yʉre caĩñaparã mʉjãã ãniña. Merẽ yʉ caquetibʉjʉriquere tʉ̃gori bero, cariape marĩ Quetiupaʉre mʉjãã catʉ̃goʉsarique jʉ̃gori, “Pablo apóstol niñami,” cariape mʉjãã ĩ masĩrã. \p \v 3 Bairi yʉ, apóstol yʉ caãnierẽ cabʉsʉpainucũrãrẽ atore bairo na ñi quetibʉjʉya: \v 4 Yʉ cʉ̃ã apóstol ãnirĩ, yʉre ʉgarique mʉjãã cajorijere ʉga, o eti, nipetiro yʉ átimasĩña. Yʉ cʉ̃ã aperã apóstolea majã na cawapatanucũrõrẽ bairo yʉ wapatamasĩña. \v 5 Tunu bairoa yʉ cʉ̃ã jĩcãõ Diore catʉ̃goʉsaore nʉmo cʉtiri yʉ mena cõ yʉ neámasĩña, bairo yʉ cabooata. Tore bairo átinucũñama aperã Jesucristo cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricarã apóstolea majã cʉ̃ã. O aperã, marĩ Quetiupaʉ bairã cʉ̃ã tore bairo átinucũñama. Torea bairo Pedro cʉ̃ã átinucũñami. \v 6 Yʉ, Bernabé mena, ¿jãã jetore ñubueri majã na jʉátinemomasĩẽtĩñati? ¿Jãã jeto, jãã majũ paari jãã caʉgapeere jãã wapatamasĩñati? Tore bairo jãã cʉ̃ãrẽ na cajʉátimasĩpee ãno. \p \v 7 Bairi ni ũcʉ̃ majũ soldaure bairo ãcʉ̃, cʉ̃ majũ paa wapatari quetiupaʉ gobiernorẽ paabojaecʉmi. Tiere mʉjãã masĩrã. Tunu bairoa ni ũcʉ̃ majũ ʉsere oterimajõcʉ cʉ̃ caãmata, cʉ̃ caoterique cabʉtiro ĩñarĩ tiere caʉgaecʉ majũ ãmeimi. Cabʉtiro, tie ʉsere ʉgamasĩñami. Tunu bairoa ni ũcʉ̃ majũ ovejare cacoteri majõcʉ na ũpẽcõãrẽ riperi bero, ¿tie cʉ̃ cajerijere cʉ̃ etieticʉti? Cʉ̃ cʉ̃ã tiere etimasĩñami. Bairi yʉ cʉ̃ã apóstol ãnirĩ nipetirije aperã apóstolea majã na caátore bairo yʉ átimasĩña. \v 8 Atie yʉ caquetibʉjʉrijere, “Camasã na camasĩrĩjẽ jʉ̃gori bairo ĩñami Pablo,” ñi tʉ̃goñaeticõãña. Atie yʉ caquetibʉjʉrorea bairo ĩ quetibʉjʉya Dios, Moisés ãnacʉ̃rẽ cʉ̃ caátiroticũrĩqũẽ cʉ̃ã. \v 9 Atore bairo ĩ quetibʉjʉ woatuyupa Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ na cawoaturica tutipʉre: “Wecʉ trigo rupaare cawãĩã ãmejoreire cʉ̃ risero jiya biaeticõãña. Cʉ̃ caáti wẽrĩjẽrẽ cʉ̃ cʉ̃ã cʉ̃ ʉgaáto,” ĩ woatuyupa ti tutipʉ. Mai, Dios pʉame wecʉare na ĩñamairĩ, tore bairo ĩ quetibʉjʉ woaturotiesupi. \v 10 Marĩ camasã roquere marĩ ĩñamairĩ tore bairo ĩ quetibʉjʉyupi. Marĩ, cʉ̃ yarã, caroaro marĩ caátiãnimasĩpeere ĩ jʉ̃gori, roticũrĩqũẽrẽ marĩ woaturoticũñupĩ Dios. Bairi atore bairo marĩ masĩña: Ni ũcʉ̃ catrigo jeetuʉ, o apei catrigo wãĩãʉ̃ cʉ̃ã cabero tie cʉ̃ paarique caãno, peeto cʉ̃ cacʉ̃gopeere tʉ̃goñarĩ tore bairo paanucũñami. \v 11 Bairi jãã, mʉjããrẽ Jesucristo yaye quetire mʉjãã yeripʉ oterãrẽ bairo tiere jãã quetibʉjʉjʉ̃gowʉ. Bairo jãã caquetibʉjʉrique jʉ̃gori, ¿tie wapa jããrẽ ʉgarique ũnie mena jãã mʉjãã cajʉátinemorõ to ñueticʉti? Ñurõ. \v 12 Aperã apóstolea majãrẽ mʉjãã cajʉátinucũrõ ñujãñuña. Cabaimiatacʉ̃ãrẽ, nemojãñurõ jãã roquere mʉjãã jʉátimasĩña, mʉjããrẽ jãã caquetibʉjʉjʉ̃gorique jʉ̃gori yua. \p Tore bairo caátimasĩparã nimirãcʉ̃ã, mʉjããrẽ jãã pajʉ̃goetinucũña. Jãã majũ popiye petiri bero, jãã caʉgapee, o jãã cacʉ̃gopee ũnierẽ jãã bócanucũña. Jesucristo yaye caroa quetire caroaro mena jãã caquetibʉjʉrijere caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã catʉ̃goʉsaparore bairo ĩrã, roro mʉjããrẽ jãã patowãcõẽtĩnucũña. \v 13 Merẽ atie cʉ̃ãrẽ mʉjãã masĩrã: Noa ũna sacerdote majã templo wii macããjẽrẽ capaanucũrã na caãmata, ti wii macããjẽ na cajorijere ʉgari paanucũñama. Bairo ĩgʉ ñiña: Noa ũna sacerdote majã altar mesapʉ waibʉtoa rii camasã Diore na cajorijere cajoemʉgõjobojanucũrã, to waibʉtoa na capajĩãtãna rii carʉsarijere ʉgamasĩnucũñama. Tiere mʉjãã masĩrã. \v 14 Torea bairo átirotiyupi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo cʉ̃ã: “Noa ũna caroa quetire caquetibʉjʉri majã na caãmata, ñubueri majã na cacʉ̃gorijere ʉgari quetibʉjʉgarãma camasãrẽ,” ĩcũñupĩ Jesús. \v 15 Tore bairo mʉjããrẽ ʉgariquere cajẽnimasĩbujiopaʉ nimicʉ̃ã, mʉjãã ñubueri majãrẽ tiere yʉ jẽnietinucũña. Tunu bairoa dise ũnie yʉ cabopacarije, o dinerore yʉ mʉjãã cajoparore bairo ĩ mee, atore bairo mʉjããrẽ ñi quetibʉjʉ woatujoya. ¡Yʉ roque yʉ caboro yʉ aʉa riamasĩña, Dios yaye macããjẽrẽ yʉ caquetibʉjʉ ãno ũno mai, aperã roro yʉre na cabʉsʉpaietiparore bairo ĩ, yua! \p \v 16 Mai, yʉ pʉame Dios yaye camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ quetire yʉ caquetibʉjʉrije jʉ̃gori, caãnimajũʉ̃rẽ bairo yʉ ãnitʉ̃goñaetinucũña. Yʉ paarique tie niña. Jesucristo yʉ cʉ̃ caquetibʉjʉrotirique majũ niña. ¡Bairo tiere yʉ caquetibʉjʉeticõãta, bopacooro yʉ tãmʉobujioʉ! \v 17 Bairi yʉ caborore bairo caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni camasãrẽ yʉ caquetibʉjʉata, merẽ marĩ Quetiupaʉ tie wapa yʉ cʉ̃ cajopee nicõãña. O yʉ caborore bairo mee caãmatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame roque tie paariquere yʉ cũñupĩ. Bairi yʉ quetibʉjʉ jãnamasĩẽtĩña Dios yaye quetire. \v 18 ¿Bairi ñerẽ yʉ wapatanucũñati? Yʉ pʉame Dios yayere quetibʉjʉ, caroaro yʉ tʉ̃goña ʉseaninucũña. Tiere cawapataʉre bairo caroaro, mʉjããrẽ wapa jẽnirĩcãrõ mano yʉ quetibʉjʉnucũña Dios camasãrẽ cʉ̃ netõõrĩqũẽ quetire. Bairo ĩgʉ ñiña: Yʉ, Dios yayere caquetibʉjʉ yʉ caãnie jʉ̃gori, yʉ caquetibʉjʉrije wapare mʉjãã yʉ jẽnietinucũña. “Yʉ paarique cawapa manie niña,” caĩrẽ bairo mʉjããrẽ apeye ũnierẽ jẽnimasĩmicʉ̃ã, mʉjãã yʉ jẽni pajʉ̃goetinucũña. \p \v 19 Tunu bairoa noa ũna na carotiepei mee yʉ ãniña. Bairo caãcʉ̃ nimicʉ̃ã, nipetiro ʉ̃mʉrẽ bairo yʉ tuaya, Jesucristore capããrã ũnapʉa na catʉ̃goʉsaparore bairo ĩ. \v 20 Bairi, yʉ yarã judío majã watoapʉ ãcʉ̃, yʉ cʉ̃ã na judío majã na caãnajẽ cʉtiere bairo yʉ ãninucũña. Na caãnajẽ cʉtore bairo ãnirĩ Cristo yaye quetire yʉ caquetibʉjʉro na tʉ̃goʉsao joroque ĩ, tore bairo yʉ bainucũña. Bairo pʉame ĩgʉ ñiña: Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ carotiecorã majũ na caãnierẽ, carotiecorã majũ na ãmerĩcõãto ĩ, yʉ cʉ̃ã tiere carotiecoʉre bairo ãnirĩ na yʉ quetibʉjʉnucũña. Baipʉa, cariapera Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ carotiecoʉre bairo majũ mee yʉ ãniña. \v 21 Tunu apeyera, aperã Moisés ãnacʉ̃ cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ carotiecoenarẽ na quetibʉjʉgʉ, na caãnajẽ cʉtiere bairo ãnirĩ na yʉ quetibʉjʉnucũña. Baipʉa cariapera, yʉ pʉame Dios cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ caácʉ majũ yʉ ãninucũña. Bairo caãcʉ̃ ãnirĩ Cristo cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ carotiecoʉre bairo majũ caãcʉ̃ yʉ ãninucũña. \v 22 Tunu bairoa aperã Dios mena mai caroaro catʉ̃goñatutuawẽpʉ̃ẽna watoapʉ ãcʉ̃, yʉ cʉ̃ã narẽ bairo tʉ̃goñarĩqũẽ cʉtiri na yʉ quetibʉjʉnucũña. Narẽ bairo yʉ cʉ̃ã ãnajẽ cʉtiri na yʉ caquetibʉjʉro caroaro na tʉ̃goʉsao joroque ĩ, tore bairo yʉ bainucũña. Ape wãme ĩrĩcãrõ pʉamata, atore bairo ĩgʉ ñiña: Noo camasã na caãni wãme cãrõ nipetiro yʉ cʉ̃ã caroaro mena ãnajẽ cʉti cõñamasĩrĩ na yʉ quetibʉjʉnucũña camasãrẽ Dios yaye quetire. Bairo ãnajẽ cʉtiri camasãrẽ yʉ caquetibʉjʉro bero, noa ũna jĩcããrã Diore tʉ̃goʉsari na canetõmasĩrõ yʉ bonucũña. \v 23 Tore bairo yʉ átinucũña, Dios yaye caroa quetire ñe ũnie mano caroaro mena na yʉ caquetibʉjʉmasĩparore bairo ĩ. Yʉ cʉ̃ã tore bairo quetibʉjʉri jĩcã wãme ũno Dios caroa cʉ̃ cajorijere cʉ̃gogʉ, jĩcãrõ tʉ̃ni caroaro mena yʉ átiãninucũña. \p \v 24 Ĩcõñarĩ mʉjãã yʉ quetibʉjʉpa mai. Mʉjãã masĩrã: Eperã atʉri majã atʉ ẽmʉetagarã, nipetiro caeperã jĩcãrõ atʉnucũñama. Bairo nipetiro na caatʉmiatacʉ̃ãrẽ, cayapapʉ jĩcãʉ̃ã atʉ ẽmʉetanucũñami. Cʉ̃ jeto cʉ̃ caatʉ ẽmʉetarije wapa ñemasĩnucũñami. Bairi mʉjãã cʉ̃ã caatʉrãrẽã bairo caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tʉ̃goʉsaya, Dios yayere caroa cʉ̃ jopeere mʉjãã caẽmʉetamasĩparore bairo ĩrã. \v 25 Tunu bairoa eperiquere caátimajã caãnigarã caroaro na rupaʉre maijʉ̃gonucũñama, na rupaʉ to roye tuaeticõãto, ĩrã. Tore bairo caroaro átimasĩnucũñama eperi majã, na caatʉẽmʉetajʉ̃gorije wapa pesarica beto laurel na caĩrĩcʉ pũũ mena qũẽnorĩcã beto ũnorẽ na cajopee caãnimiatacʉ̃ãrẽ yua. Ti beto pʉame yoaro mee jĩnicoamasĩña. Marĩ roque ti beto ũno meerẽ marĩ macããña. Bairi di rʉ̃mʉ ũno capetieti yerire marĩ Pacʉ Dios cʉ̃ cajopeere borã, tutuaro mena jĩcãrõ tʉ̃ni caroaro marĩ átiãninucũña. \v 26 Torecʉ, yʉ cʉ̃ã caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni Dios yʉ caátirotirore bairo caroaro yʉ átiãnimasĩnucũña. Yʉ caboroa, eperi majã mena caatʉre bairo nimicʉ̃ã, caatʉ cacaapee ĩñaecʉ̃rẽ bairo yʉ baietiya. Tunu bairoa caqũẽbueire bairo nimicʉ̃ã, cabʉgoroa caãmeo qũẽmacãʉ̃rẽ bairo yʉ ãmerĩnucũña. Torea bairo jĩcãrõ tʉ̃ni Dios yaye macããjẽrẽ ẽmʉetagʉ, caroaro yʉ átiãninucũña. \v 27 Torecʉ, bairo pʉame roque yʉ átinucũña: Yʉ rupaʉ mena bʉtioro yʉ caátiganucũrĩjẽrẽ ẽñotari, Dios yaye macããjẽ jetore caroaro tutuaro mena yʉ átinucũña. Bairo yʉ caátiãnicõãmata, aperãrẽ yʉ caquetibʉjʉyaparoro bero, Dios caroare yʉ cʉ̃ cajopee pʉame yasietigaro. \c 10 \s1 Consejos contra la idolatría \p \v 1 Bairi yʉ yarã, atiere masiritieticõãña: Jãã ñicʉ̃jãã ãnana pʉame desierto cayucʉmanopʉ na caátó, Dios pʉame oco buseri poa mena na maajʉ̃goyupi. Tunu bairoa tore bairo Dios cʉ̃ cajʉ̃goátó, nipetiro jãã ñicʉ̃jãã ãnana pʉame ria capairiya Caocojũãrĩya cawãmecʉtiyare Dios cʉ̃ catutuarije jʉ̃gori pẽña ásúpa Moisés ãnacʉ̃ mena. \v 2 Bairo oco poare ʉsaáná ria capairiya cʉ̃ãrẽ pẽñarĩ bero yua, Moisere catʉ̃goʉsarãrẽ bairo cawãmetuecoricarãrẽ bairo caãna tuayupa. \v 3 Tunu bairoa na nipetiro Dios cʉ̃ cajorije maná ʉmʉrecóo macããjẽ ʉgarique cañurĩjẽrẽ ʉgayupa. \v 4 Tunu etirique cʉ̃ãrẽ Dios cʉ̃ cajorije macããjẽrẽã etiyupa caroa macããjẽrẽ. Tie na caetirije oco pʉame caroa cañurĩjẽ ãñupã. Jesucristo pʉame ʉ̃tãrẽ bairo caãcʉ̃ caroare caocojoʉ ãnicõãñupĩ na mena desierto cayucʉmanopʉre. Bairi cʉ̃ cajorije macããjẽ oco caroare etiyupa jãã ñicʉ̃jãã ãnana pʉame, Moisés ãnacʉ̃ jʉ̃gori yua. \v 5 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, na nipetiro jãñurĩpʉa Dios na mena qũĩñajeso joroque áperimajũcõãñupã. Bairi cayucʉmano desiertopʉ na nipetiro ti tuti macããna riayasiyupa. Tie nipetirijere merẽ mʉjãã masĩrã. \p \v 6 Tore bairo jãã ñicʉ̃jãã ãnana marĩ bai ĩñojʉ̃goyupa, marĩ cʉ̃ã narẽ bairo ãmerẽ carorije macããjẽrẽ marĩ caĩñaʉgaripeaetiparore bairo ĩrã. Bairi narẽ bairo carorije macããjẽrẽ caboetiparã marĩ ãniña. \v 7 Torena, mʉjãã cʉ̃ã jãã ñicʉ̃jãã ãnana jĩcããrã, ati yepa macããna jʉ̃gũẽãrẽ na caĩroaricarore bairo, na ũnarẽ na ĩroaeticõãña. Torea bairo ĩ quetibʉjʉya Dios yaye woaturique cʉ̃ã: “Na, camasã pʉame ʉga, eti, áti yaparori bero neñarĩ, na jʉ̃gũẽrẽ cʉ̃ basapeo ʉseaniñupã noo na caboro yua,” ĩ quetibʉjʉ woatuyupa. \v 8 Bairi mʉjãã cʉ̃ã jãã ñicʉ̃jãã ãnana jĩcããrã carõmio mena roro na caátiepericarore bairo átiepeeticõãña. Bairo roro na caátie wapa jĩcã rʉ̃mʉa veintitrés mil cãrõ majũ na yasio joroque ásupi Dios. \v 9 Bairi marĩ cʉ̃ã, “Roro marĩ caátie wapare marĩ ĩñabeseecʉmi Cristo,” caĩbʉsʉetiparã marĩ ãniña. Tore bairo jãã ñicʉ̃jãã jĩcããrã Diore na caĩbʉsʉrije jʉ̃gori, ãña na na bacajĩãreo joroque ásupi Dios. \v 10 Tunu bairoa yasioropʉ Diore roro ĩ bʉsʉeticõãña. Jãã ñicʉ̃jãã ãnana pʉame jĩcããrã yasioropʉ roro ĩ bʉsʉnucũñupã Diore. Tore bairo roro na caĩbʉsʉrije jʉ̃gori na riao joroque caácʉ ángel pʉame na pajĩãreyupi. \p \v 11 Atie yʉ caquetibʉjʉrije nipetirije baiyupa jãã ñicʉ̃jãã ãnanarẽ. Tie roro na cabairiquere ĩñacõrĩ, roro marĩ cʉ̃ã marĩ caátinemoetiparore bairo ĩrã, tore bairo baiyupa. Bairi marĩ ati yʉtea catʉsari yʉtea macããna marĩ catʉ̃goñamasĩparore bairo ĩrã, tore bairo ĩ quetibʉjʉ woatucũñupã Dios ya tutipʉre. \v 12 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Dios cʉ̃ carotirore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni cʉ̃ caátiãnimasĩata, caroaro tʉ̃goñamasĩrĩ cʉ̃ ãmarõ, wãtĩrẽ cʉ̃ caĩtoecoetiparore bairo ĩ. \v 13 Mai, mʉjãã pʉame wãtĩ roro mʉjãã átio joroque cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ mʉjãã átieconucũña. Tie pʉame ati ʉmʉrecóo caãna camasã Dios ya poa macããna na canʉcãmasĩjĩãtietie majũ mee niña. Bairi mʉjãã pʉame, “Dios roque, roro wãtĩ marĩ cʉ̃ caátiganucũrĩjẽrẽ marĩ ẽñotabojagʉmi,” Dios mena ĩ tʉ̃goñatutuacõãña. Cʉ̃ pʉame, nocãrõ roro popiye mʉjãã baio joroque caátie caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tore bairo mʉjãã tãmʉo rotietigʉmi, cʉ̃ yarã mʉjãã caãnoi. Dios pʉame roque roro mʉjãã catãmʉobujiopeere ẽñotabojagʉmi. Bairo cʉ̃ caáto, roro caátiecoenarẽ bairo caroaro mʉjãã netõcoagarã yua. \p \v 14 Bairi yʉ yarã, yʉ camairã, ati yepa macããna jʉ̃gũẽãrẽ ñubuerique ũnie macããjẽrẽ tocãrõã jãnacõãña. \v 15 Mʉjãã, yʉ yarã, catʉ̃goñamasĩrãrẽ bairo atiere atore bairo mʉjãã yʉ quetibʉjʉya. Bairi mʉjãã majũã yʉ caĩquetibʉjʉrijere caroaro catʉ̃gobeseparã mʉjãã ãniña, roro átajere mʉjãã caátiecoetiparore bairo ĩrã. \v 16 Di rʉ̃mʉ ũno ñubuerã Jesucristo cʉ̃ caátajere tʉ̃goñarĩ ʉse ocore etigarã jʉ̃goye Diore cʉ̃ jẽnirĩ bero yua, “Jesucristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariírerique jʉ̃gori cʉ̃ canetõrĩcãrã marĩ ãniña,” ĩ tʉ̃goñarã marĩ átinucũña. Tunu bairoa pããrẽ batoori ʉgarã, “Capããrã nimirãcʉ̃ã, jĩcã rupaʉre bairo Jesucristo cʉ̃ caĩroari poa macããna majũ marĩ ãniña,” ĩ tʉ̃goñarã marĩ átinucũña. \v 17 Bairãpʉa, capããrã marĩ ãniña Jesucristo mena macããna. Bairo capããrã nimirãcʉ̃ã, nipetiro pan jĩcãrẽã marĩ Quetiupaʉ rupaʉre bairo caãnierẽ marĩ ʉganucũña. Bairo cʉ̃ rupaʉre bairo caãnie pããrẽ caʉgarã ãnirĩ marĩ Quetiupaʉ Jesucristo mena jĩcã rupaʉre bairo caãna marĩ tuaya yua. \p \v 18 Tʉ̃goñañijate Israel ya poa macããna na cabairiquere: Noa ũna sacerdote majã waibʉtoa Diore na cajorãrẽ cajoemʉgõ jobojanucũrã pʉame, tie macããjẽ waibʉtoa riire ʉganucũñama. \v 19 Mai, atie yʉ caĩrĩjẽ mena, “Aperã jʉ̃gũẽ ũcʉ̃ peeto ũno wapacʉcʉmi,” ĩ mee tore bairo yʉ quetibʉjʉya. Tunu bairoa, “Waibʉcʉ rii cabʉgoro caãnie, netõjãñurõ na jʉ̃gũẽãrẽ na cajorije pʉame caroa majũ niña,” ĩ mee tore bairo mʉjãã yʉ quetibʉjʉya. \v 20 Bairo pʉame ĩgʉ ñiña: Aperã, Diore camasĩẽna, na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã waibʉtoa riire na cajoemʉgõjonucũata, wãtĩãrẽ na ĩroarã átinucũñama. Diore ĩroarã mee tore bairo átinucũñama. Bairi yʉ pʉame wãtĩã yarã caãnarẽ bairo caãna mena mʉjãã cabapacʉtinemonucũrõ yʉ boetiya. \v 21 Tunu bairoa Jesucristo yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariaparo jʉ̃goye cʉ̃ cabuerã mena ʉse ocore cʉ̃ caetiriquere tʉ̃goñarĩ marĩ cʉ̃ã ʉse ocore etiri bero, wãtĩãrẽ ĩroarã na caetirije macããjẽrẽ marĩ caetiata, ñuẽtĩña. Tunu bairoa marĩ Quetiupaʉ pããrẽ, cʉ̃ cabuerã mena cʉ̃ caʉgariquere tʉ̃goñarĩ, marĩ cʉ̃ã Cristo ya mesapʉ ʉgari bero, tunu wãtĩãrẽ ĩroarã na caʉgarije macããjẽrẽ marĩ caʉgaata, ñuẽtĩña. \p \v 22 ¿Bairi mʉjãã pʉame marĩ Quetiupaʉ mʉjããrẽ qũĩñateo joroque roro cʉ̃ mʉjãã baibotiogayati? ¿Cʉ̃ netõrõ catutuarã majũ áto mʉjãã ãniñati? Mʉjãã baietiya. Bairi marĩ Quetiupaʉ jetore cʉ̃ marĩ caĩroaro ñuña. \s1 La libertad y el amor cristiano \p \v 23 Aperã jĩcããrã camasã atore bairo ĩ tʉ̃goñarãma: “Ñe ũnie, yʉ caátipeere ẽñotaetiya. Bairi noo yʉ caboro yʉ átimasĩña,” ĩ tʉ̃goñarãma. Cariapea tore bairo baiya. Bairopʉa, nipetiro tore bairo marĩ caátijesorije jeto mee ãniña. Baipʉa, nipetiro yʉ caátigarije noo caborijere yʉ caátimasĩpeyocõãta, ñujãñuña. Cabaimiatacʉ̃ãrẽ, tie nipetirijepʉa yʉ caátinucũrĩjẽ nemojãñurõ Dios mena yʉ tʉ̃goñatutuanemo joroque átimasĩẽtĩña. \v 24 Bairi marĩ majũ rupaʉ mena caroaro marĩ caãnipeere macãẽtĩrotiya. Aperã marĩ yarã caroaro na caãnipee ũnie pʉame roquere caátiparã marĩ ãniña. \p \v 25 Bairi tunu nipetiro waibʉtoa rii na cawapatiri arʉa macããjẽ waibʉtoa riire wapatiri mʉjãã caʉgaata, ñujãñuña. Bairãpʉa, tie riire na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã na cajoerʉgaátaje caãnie macããjẽrẽ masĩgatʉ̃goñaeticõãña, mʉjãã catʉ̃goñarĩjẽpʉ mʉjãã catʉ̃goñayapapuaetiparore bairo ĩrã. \v 26 Mai, ati ʉmʉrecóo, bairi nipetiro ati yepa caãnie cʉ̃ã Dios cʉ̃ caqũẽnorĩqũẽ, cʉ̃ yaye jeto niña. \p \v 27 Bairi ni ũcʉ̃ Diore catʉ̃goʉsaecʉ mʉjããrẽ cʉ̃ ya wiipʉ piijori cʉ̃ cajʉ̃goʉgaro, mʉjãã cabooata, nipetiro waibʉcʉ rii mʉjãã cʉ̃ canurĩjẽrẽ ʉgacõãña. Bairãpʉa, tie riire na jʉ̃gũẽãrẽ ĩroarã na cajoerʉgaátaje caãnie macããjẽrẽ masĩgatʉ̃goñaeticõãña, mʉjãã catʉ̃goñarĩjẽpʉ mʉjãã catʉ̃goñayapapuaetiparore bairo ĩrã. \v 28 Meerẽ tiere mʉjãã masĩña. Bairi jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjããrẽ, “Atie waibʉcʉ rii na cajoemʉgõjorije macããjẽ carʉsarije niña,” cʉ̃ caĩata, toroque tie riire ʉgaeticõãña. Mʉjããrẽ tiere caquetibʉjʉatacʉ cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽpʉ roro cʉ̃ tʉ̃goña yapapuaetio roque ĩrã, tiere ʉgaeticõãña. \v 29 “Mʉjãã pʉame tʉ̃goña yapapuari tiere ʉgaeticõãña,” ĩ mee ñiña. Aperã tie waibʉcʉ rii joemʉgõjorique macããjẽrẽ caʉgaetinucũrã pʉame bairo mʉjãã caátiere ĩñarĩ na catʉ̃goñayapapuaetiparore bairo ĩ, tore bairo yʉ quetibʉjʉya. \p Bairo yʉ caĩmiatacʉ̃ãrẽ, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ atore bairo ñi jẽniñabujioʉmi: “¿Dopẽĩ apei cʉ̃ yeri cʉ̃ catʉ̃goñarĩjẽpʉ cʉ̃ caátimasĩẽtĩẽ bui yʉ pʉame yʉ majũ yʉ caátimasĩrĩjẽrẽ yʉ átijãnabujiocʉti?” \v 30 Tunu bairoa, “‘Dios, yʉ mena mʉ ñujãñuña,’ Diore qũĩ jẽnirĩ bero, tie ʉgariquere yʉ caʉgamiatacʉ̃ãrẽ, ¿dopẽĩrã tie waibʉcʉ riire yʉ caʉgaro ĩñarĩ, roro na bʉsʉpainucũñati?” ĩ jẽniñabujioʉmi. \v 31 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjããrẽ atore bairo ĩgʉ ñiña: Waibʉtoa riire ʉga, etiriquere eti, o apeye ũnie mʉjãã caátinucũrĩjẽ cʉ̃ãrẽ ása, tore bairo mʉjãã caátie jʉ̃gori aperã cʉ̃ã Diore cʉ̃ na basapeo joroque mʉjãã caáto to cañuata. \v 32 Caroaro átiãnajẽcʉsa. Noa ũna camasã aperã roro na átio joroque átijʉ̃goeticõãña. Judío majã, aperã judío majã caãmerã ũna cʉ̃ãrẽ tore bairo áti ĩñoeticõãña. Aperã, marĩ yarã, Dios ya poa macããna cañubueri majã cʉ̃ãrẽ tore bairo roro na átio joroque ápericõãña. \v 33 Bairi yʉ cʉ̃ã tocãnacãni jãñurĩpʉa Dios cʉ̃ caĩñajesopee ũnie tocãnacã wãmerẽ yʉ átijʉ̃gonucũña. Yʉ majũ caroaro yʉ caãnipeere yʉ áperinucũña. Aperã roque caroaro na caãnimasĩpee ũnie pʉamerẽ jĩcãrõ tʉ̃ni na yʉ áti ĩñonucũña. Bairo yʉ caáto, na cʉ̃ã roro na caátaje wapare netõrĩ, Dios tʉpʉ na caetajĩãtiparore bairo ĩ, tore bairo yʉ cʉ̃ã yʉ átinucũña. \c 11 \p \v 1 Bairi, yʉ, Cristo cʉ̃ caátiere ĩñacõrĩ caroaro yʉ caátorea bairo mʉjãã cʉ̃ã caroaro yʉ caátiere ĩñacõrĩ átiãnajẽrẽ átiãnimasĩña. \s1 Las mujeres en el culto \p \v 2 Mʉjãã pʉame yʉre tʉ̃goñarĩ, mʉjãã yʉ caquetibʉjʉricarore bairo caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni caroa wãmerẽ mʉjãã áticõã ninucũña. Tiere queti tʉ̃gori mʉjãã mena yʉ ʉseaniña. \v 3 Mai, atie cʉ̃ãrẽ mʉjãã camasĩrõ yʉ boya: Cristo pʉame marĩ caʉ̃mʉarẽ caãnijʉ̃goʉ, carʉpoare bairo caãcʉ̃ niñami. Bairi tunu caʉ̃mʉ canʉmocʉcʉ pʉame carõmio, cʉ̃ nʉmorẽ caãnijʉ̃goʉ, cõ rʉpoare bairo caãcʉ̃ niñami. Dios, Cristore caãnijʉ̃goʉ, cʉ̃ rʉpoare bairo caãcʉ̃ cʉ̃ caãnorẽã bairo caʉ̃mʉ cʉ̃ã cʉ̃ nʉmorẽ caãnijʉ̃goʉ niñami. \v 4 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ caʉ̃mʉ Diore cʉ̃ jẽnigʉ, o Dios yaye macããjẽrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉparo jʉ̃goye, jutii asero, o apeye ũnie mena cʉ̃ rʉpoare peotori cʉ̃ cajẽniata, Cristo cʉ̃rẽ caãnijʉ̃goʉ, cʉ̃ rʉpoare bairo caãcʉ̃rẽ cʉ̃ nʉcʉ̃bʉgoecʉ átiyami. \v 5 Tunu bairo jĩcãõ ũcõ carõmio cʉ̃ã Diore cʉ̃ jẽnigo, o Dios yaye macããjẽrẽ cõ caquetibʉjʉparo jʉ̃goye cõ rʉpoare jutii, o apeye ũnie mena cõ capeotoeticõãta, cõrẽ caãnijʉ̃goʉ, cõ manapʉre cʉ̃ nʉcʉ̃bʉgoeco átiyamo. Cõ manapʉre cabotio ãnirĩ cõ poare cajuapere reecõãrĩcõrẽã bairo baiyamo yua. \v 6 Bairi jĩcãõ ũcõ carõmio cõ rʉpoare cõ capeotogaeticõãta, jicoquei cõ poare cõ cajuare peyocõãrotiro ñuña. Bairo átirotimiocʉ̃ã, cõ capoa tarotiataje, o cõ capoa juarepeyorotiatajere cõ cabobotʉ̃goñaata, toroque cõ rʉpoare cõ bʉgatoáto apeye ũnie mena yua. \v 7 Caʉ̃mʉ roque cʉ̃ rʉpoare cʉ̃ bʉgatoeticõãto. Mai, caʉ̃mʉ pʉame, Dios bauriquere bairo cabauʉ, Dios cʉ̃ caqũẽnojʉ̃goricʉ majũ niñami. Tunu bairoa Dios nocãrõ caroaro cʉ̃ caãnajẽ cʉtiere bairo cabauʉ majũ niñami, caʉ̃mʉ pʉame. Carõmio pʉame roque caʉ̃mʉ cʉ̃ caãnajẽ cʉtiere bairo cabauo majũ niñamo. \v 8 Bairi merẽ atore bairo marĩ masĩña: Mai, carõmio rupaʉ mena nerĩ cʉ̃ qũẽnoesupi Dios caʉ̃mʉrẽ. Caãnijʉ̃goricʉ caʉ̃mʉ waru õwãrõ macããtõ mena nerĩ roque carõmiorẽ cõ qũẽñoñupĩ Dios carõmio caãnijʉ̃goricore. \v 9 Carõmio jʉ̃gori mee caʉ̃mʉrẽ cʉ̃ qũẽnoñupĩ Dios. Caʉ̃mʉ jʉ̃gori roque carõmio caʉ̃mʉ mena caãnipaore cõ qũẽnoñupĩ Dios. \v 10 Bairo caʉ̃mʉ roca cõ carotimasĩrĩjẽ jʉ̃gori carõmio pʉame jutii asero ũno mena cõ rʉpoare bʉgatori caquetibʉjʉpao niñamo. Tunu bairoa ángelea majã cõ rʉpoare bʉgatori cõ caãno na caĩñajesoparore bairo ĩõ, tore bairo cõ caáto ñuña. \p \v 11 Tore bairo caroca carotimasĩõ carõmio cõ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ Cristo yaʉ carõmio jʉ̃gori mee caroaro caátiãnimasĩnucũʉ̃ mácʉ̃mi. Tunu bairo dico jĩcãʉ̃ ũcõ Cristo yao caʉ̃mʉ jʉ̃gori mee caroaro caátiãnimasĩnucũõ mácõmo. Na pʉgarãpʉa yeri ñajããõ joroque na caãmeo átipeere bojʉ̃goyupi Dios. \v 12 Merẽ cariape marĩ masĩña: Carõmio caãnijʉ̃goricore caʉ̃mʉ rupaʉ mena jʉ̃gori cõ qũẽnoñupĩ Dios. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, cabero caʉ̃mʉ pʉame tunu carõmio mena jʉ̃gori buiamasĩñami. Na pʉgarãpʉa Dios cʉ̃ caqũẽnorĩcãrã majũ niñama. \p \v 13 Bairi mʉjãã majũã tʉ̃goña beseya mʉjãã caátipee cañurĩjẽrẽ. Bairi, “Carõmio cõ rʉpoare apeye ũnie mena peotoeco Diore cõ cajẽnirõ ñurõ,” mʉjãã caĩata, ñuẽtĩña. \v 14 Merẽ, caʉ̃mʉa marĩ caãnajẽ cʉtiere camasĩrã marĩ ãniña. Bairi caʉ̃mʉ cʉ̃ poare juareecʉ, pairo bʉtiori cʉ̃ caãmata, boboojãñuña cʉ̃rẽ, poa yowerije cʉ̃ cacʉ̃goro jʉ̃gori yua. \v 15 Bairo marĩ caʉ̃mʉa pʉame marĩ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, carõmio roque cõ poare bʉtiori cõ caãno ñuña. Poa yowerije cʉ̃gori cõ caãnie cõ jesoye majũ ãno baiya. Cõ poa cayowerije pʉame cõ rʉpoare catorije cõ jesoye majũ Dios cʉ̃ cacũrĩqũẽ niña. \v 16 Bairo yʉ caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃gomicʉ̃ã, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Bairo mee niña,” caĩbʉsʉbotiogaʉre atore bairo cʉ̃ camasĩrõ yʉ boya: Jãã, caquetibʉjʉri majã, bairi aperã, Dios ya poa macããna ñubueri majã cʉ̃ã ape wãme marĩ caátiãnijʉ̃goatajere marĩ masĩẽtĩña. Tie yʉ caquetibʉjʉrije jetore marĩ masĩña. \s1 Abusos en la Cena del Señor \p \v 17 Mai, ato jʉ̃goye mʉjããrẽ yʉ cawoatujopeere tʉ̃goñarĩ mʉjãã mena yʉ ʉseanimasĩẽtĩña. Mʉjãã pʉame neñarĩ ñubuerã, Dios mena nemojãñurõ tʉ̃goñatutuao joroque mʉjãã caátiparo ũnorẽã, cʉ̃ mena mʉjãã caãnie to royetuao joroque roro mʉjãã átinucũña. \v 18 Caãnijʉ̃goro atore bairo ñi quetibʉjʉnucũñama jĩcããrã mʉjãã mena macããna: “Ñubuerã neñarã na majũ jĩcãrõ tʉ̃ni tʉ̃goñarĩ neñaetinucũñama. Na majũ ãmeo ricawatiri jĩcãrõ ñubuemasĩẽtĩnucũñama,” mʉjãã ĩnucũñama. Bairo yʉ na caĩquetibʉjʉnucũrĩjẽrẽ baipʉa cariapea yʉ tʉ̃goya. \v 19 Torea bairo mʉjãã baicõã ninucũgarã. Tore bairo mʉjãã cabairije cañuetie caãnimiatacʉ̃ãrẽ, mʉjãã catʉ̃goñaricawatirije jʉ̃gori yua, “¿Noa pʉame Jesucristore catʉ̃goʉsarã majũ na ãniñati?” marĩ ĩ masĩgarã. \v 20 Bairo ricawatiri, caroaro caãmerã ãnirĩ Jesucristo riagʉ jʉ̃goye cʉ̃ caʉgatʉsariquere tʉ̃goñarĩ ʉgarã, roro majũ átigarã, mʉjãã neñanucũña. Marĩ Quetiupaʉ riagʉ jʉ̃goye cʉ̃ cabuerã mena cʉ̃ caʉgatʉsaricarore bairo mee majũ mʉjãã átinucũña. \v 21 Mʉjãã pʉame ʉgaricapaʉ caetaro, tocãnacãʉ̃pʉa cajʉ̃goyea ʉgariquere jeeri pairo mʉjãã ʉgajʉ̃goye cʉtinucũña. Bairo cajʉ̃goyea mʉjãã caʉgaweyoroi, aperã pʉame bocáqueya cotenucũñama. Tunu bairoa cũmurĩ tʉ̃nipʉ aperã mʉjãã mena macããna cʉ̃ã ʉse ocore etinucũñama. \v 22 Bairi mʉjããrẽ ñiña: ¿Dopẽĩrã mʉjãã ya wiiripʉa ʉgariquere ʉga, o ʉse ocore eti, mʉjãã áperiyati, tore bairo átigamirãcʉ̃ã? Tunu bairoa, ¿dopẽĩrã Dios ya poa macããna ñubueri majãrẽ na mʉjãã nʉcʉ̃bʉgoetinucũñati? Tunu bairoa aperã, apeye ũnie cacʉ̃goena cʉ̃ã roro bobooro na majũ na tʉ̃goñao joroque mʉjãã átiya. Bairi, ¿ne ũnie pʉamerẽ mʉjãã ñicʉti? “¡Ñujãñuña! Caroaro majũ mʉjãã átiya,” ¿ñicʉti? Tore bairo roro mʉjãã caátiere ĩñarĩ, ¿dopẽĩ, “Ñujãñuña,” ñibujiocʉti? ¡Tore bairo ñiecʉ̃, tame! \s1 La Cena del Señor \r (Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20) \p \v 23 Mai, yʉ pʉame marĩ Quetiupaʉ yʉre cʉ̃ caquetibʉjʉricarorea bairo mʉjããrẽ atore bairo yʉ quetibʉjʉwʉ: Marĩ Quetiupaʉ Jesure cʉ̃ cabʉsʉjãbuitiri ñamia caãno, cʉ̃ pʉame cʉ̃ cabuerã mena neñarĩ cʉ̃ wãmopʉ pããrẽ neñupʉ̃. \v 24 Bairo ne yaparo Diore cʉ̃ jẽnirĩ bero carecomacã pebatori cʉ̃ cabuerãrẽ na nunirĩ, atore bairo na ĩñupʉ̃: “Atie pan yʉ rupaʉ niña. Mʉjããrẽ yʉ cariabojarije macããjẽ niña. Bairi mʉjãã cʉ̃ã cabero atore bairo yʉ caátajere tʉ̃goñarĩ pããrẽ mʉjãã bato ʉganucũgarã.” \v 25 Tunu bairoa ásupʉ Jesús: Pããrẽ ʉga yaparori bero, cʉ̃ wãmopʉ copa etirica bapare nerĩ atore bairo na ĩñupʉ̃ cʉ̃ cabuerãrẽ, “Atirʉ macããjẽ ʉse oco pʉame yʉ rií niña. Camasãrẽ netõõgʉ yʉ riacoagʉ. Bairo yʉ cariápee jʉ̃gori cawãma wãme camasãrẽ Dios cʉ̃ caátibojacũrĩjẽ niña. Bairi di rʉ̃mʉ ũno mʉjãã caetiri rʉ̃mʉ cãrõ ʉse ocore etirã, yʉ caátajere tʉ̃goñarĩ mʉjãã átinucũgarã,” ĩñupʉ̃ Jesús. \v 26 Bairi mʉjãã pʉame Jesucristo cʉ̃ caátajere tʉ̃goñarĩ pããrẽ ʉga, bairi ʉse oco cʉ̃ãrẽ mʉjãã caetinucũrõ cãnacãnia Jesucristo marĩ cʉ̃ cariabojariquere masĩrĩ áti ĩñorã mʉjãã átinucũña. Tore bairo áticõã ninucũña mai marĩ Quetiupaʉ ati yepapʉ cʉ̃ caatíparo jʉ̃goye. \s1 Cómo se debe tomar la Cena del Señor \p \v 27 Bairi caroaro ása. Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caátatore bairo pããrẽ ʉga, o ʉse oco cʉ̃ãrẽ eti, átimicʉ̃ã, nʉcʉ̃bʉgorique mano cʉ̃ caápata, roro ácʉ átiyami. Marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ rupaʉ mena roro popiye bairi yucʉpãĩpʉ cʉ̃ cariariquere nʉcʉ̃bʉgoecʉre bairo ácʉ átiyami. Bairi tore bairo cʉ̃ caápata, roro cʉ̃ caátie wapa pairo nigaro. \v 28 Bairo cabairo jʉ̃gori tocãnacãʉ̃pʉa na yeripʉ catʉ̃goñabeseparã niñama, marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽ pan, bairi ʉse oco cʉ̃ãrẽ na caetiparo jʉ̃goye mai. \v 29 Bairi mʉjãã yeripʉ caroaro tʉ̃goñajʉ̃goyetiena, Jesucristo yaye macããjẽrẽ ʉga, o eti, mʉjãã caápata, roro popiye mʉjãã cabaipee wapare macããrã nʉcʉ̃bʉgoricaro mano eti, ʉga mʉjãã átinucũgarã. \v 30 Tie jʉ̃gori mʉjãã mena macããna capããrã riaye painucũñama. Tunu aperã catutuaena cʉ̃ã ninucũñama. Tunu bairo tie jʉ̃gori aperã jĩcããrã mʉjãã mena macããna baireyupa. ¿Tiere mʉjãã masĩẽtĩñati? \v 31 Bairi marĩ majũã marĩ yeripʉ marĩ catʉ̃goñarĩjẽ mena roro marĩ caátinucũrĩjẽrẽ caroaro marĩ rupaʉre marĩ catʉ̃goñabesepeyocõãta roque, marĩ Quetiupaʉ pʉame marĩ yaye wapa, roro popiye marĩ baio joroque áperibujioʉmi. \v 32 Baipʉa, marĩ Quetiupaʉ pʉame roro popiye marĩ tãmʉo joroque cʉ̃ caápata, caroaro marĩ caãnipeere marĩ beyoʉ, tore bairo marĩ átinucũñami. Bairo marĩ cʉ̃ caáto jʉ̃gori marĩ pʉame ati ʉmʉrecóo macããna roro popiye cayasiparã mena roro marĩ catãmʉoetiparore bairo ĩ, tore bairo marĩ átinucũñami. \p \v 33 Bairo cabairoi, yʉ yarã yʉ camairã, di rʉ̃mʉ ũno neñapori Jesucristo riagʉ jʉ̃goye cʉ̃ caʉgariquere tʉ̃goñarĩ mʉjãã caʉgari rʉ̃mʉ caãno tocãnacãʉ̃pʉrea ãmeo yuri, jĩcãrõ ʉganucũña. \v 34 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃ bʉtioro majũ queyari mʉjãã caĩrõrẽ bairo cʉ̃ caboeticõãta, cʉ̃ ya wiipʉa cʉ̃ ʉgacõãto ʉgariquere. Mai, Dios pʉame neñapori mʉjãã caʉganucũrĩjẽrẽ cʉ̃ canʉcʉ̃bʉgoetie jʉ̃gori roro popiye cʉ̃ baio joroque cʉ̃ caáperiparore bairo ĩ, cʉ̃ ya wiipʉa cʉ̃ ʉgacõãto. Baipʉa, apeye yʉ caĩquetibʉjʉgarijere mʉjããrẽ ĩñaʉ ácʉ́pʉ, caroaro mʉjãã yʉ quetibʉjʉ qũẽnonemogʉ. \c 12 \s1 Los dones espirituales \p \v 1 Yʉ yarã, Espíritu Santo jʉ̃gori marĩ joyupi Dios tocãnacã wãme, caroa wãme marĩ caátiãnimasĩpeere. Tie macããjẽrẽ mʉjãã camasĩrõ yʉ boya. \p \v 2 Merẽ atiere mʉjãã masĩrã: Mai, Jesucristo yaye quetire catʉ̃goʉsarã mʉjãã caãniparo jʉ̃goye roro wericarã jʉ̃gũẽãrẽ caĩtoecorã majũ mʉjãã ãnimiwʉ̃. Cacaapee ĩñaena wericarã ũna cabʉsʉenarẽ na mʉjãã ĩroanucũwʉ̃. \v 3 Bairi atiere mʉjãã camasĩrõ yʉ boya: Ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “¡Jesure roro cʉ̃ baiáto!” caĩbʉsʉetipaʉ niñami, Dios Yeri Espíritu Santo jʉ̃gori cabʉsʉnucũʉ̃ cʉ̃ caãmata. Tunu bairo ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “¡Jesús yʉ Quetiupaʉ jĩcãʉ̃ã niñami!” ĩ masĩẽtĩñami Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije jʉ̃gori cʉ̃ yeripʉ cʉ̃ cabʉsʉeticõãta. \p \v 4 Bairi Dios yarã capããrã na caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tocãnacãʉ̃pʉrea ricaati jeto masĩrĩqũẽ caroa wãme na caátipeere jonucũñami Espíritu Santo. Bairo capããrãrẽ ricaati jeto caroa wãme na caátipeere cajonucũʉ̃ pʉame jĩcãʉ̃ã niñami Espíritu Santo. \v 5 Tunu bairoa capee wãmerĩ camasãrẽ na marĩ caátiroamasĩrĩjẽ ninucũña. Tie bairo marĩ caátimasĩnucũrĩjẽ pʉame jĩcãʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caátiroticũrĩqũẽ niña. \v 6 Tunu bairoa capee wãmerĩ cʉ̃ catutuarijere marĩ caáti ĩñopeere marĩ jonucũñami Dios. Bairo tocãnacãʉ̃pʉrea ricaati marĩ jomicʉ̃ã, Dios jĩcãʉ̃ã marĩ caátipee tocãnacã wãmerẽ marĩ quetibʉjʉnucũñami. \p \v 7 Dios pʉame cʉ̃ yarã caãna tocãnacãʉ̃pʉrea cʉ̃ Yeri Espíritu Santore jonucũñami, cʉ̃ jʉ̃gori nipetiro aperãrẽ caroaro marĩ caátiãnimasĩparore bairo ĩ. \v 8 Marĩ jĩcããrãrẽ cʉ̃, Espíritu Santo jʉ̃gori Dios pʉame masĩrĩqũẽ mena cʉ̃ yaye quetire marĩ quetibʉjʉo joroque átinucũñami. Tunu bairoa aperãrẽ Espíritu Santo jʉ̃gori nocãrõ camasĩpetirãrẽ bairo majũ na quetibʉjʉo joroque átinucũñami. \v 9 Jĩcããrã Espíritu Santo jĩcãʉ̃ jʉ̃gori catʉ̃goñatutuarã ninucũñama. Tunu bairoa aperã Espíritu Santo jʉ̃gori caroa wãme na caátipee Dios cʉ̃ cajorijere upari camasã cariarãrẽ na catiomasĩnucũñama. \v 10 Aperã jĩcããrã Dios yaye macããjẽ átijẽño ĩñomasĩrĩqũẽrẽ upanucũñama. Aperã Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere tʉ̃gori bero, caroa quetire quetibʉjʉnetõnucũñama camasãrẽ. Aperãrẽ Dios pʉame wãtĩ yaye macããjẽrẽ, o Espíritu Santo yaye macããjẽ quetibʉjʉriquere caroaro na catʉ̃gobesecõñamasĩpeere na jonucũñami. Aperãrẽ, apeye bʉsʉrique catʉ̃gomasĩã manierẽ na bʉsʉmasĩõ joroque átinucũñami Dios. Tunu bairoa aperãrẽ tie apeye bʉsʉrique caĩrĩjẽ catʉ̃goa manierẽ na quetibʉjʉ ãmewiyo joroque átinucũñami Dios. \v 11 Tie nipetiri wãme caroa marĩ caátipeere Espíritu Santo jĩcãʉ̃ jʉ̃gori tore bairo capee wãme marĩ átimasĩña. Cʉ̃, Espíritu Santo pʉame caroa wãme camasãrẽ na caátipeere cʉ̃ cajogari majã tocãnacãʉ̃pʉrea na jonucũñami. \s1 Todos pertenecemos a un solo cuerpo \p \v 12 Merẽ mʉjãã masĩña marĩ rupaʉ cabairijere: Marĩ rupaʉ pʉame jĩcã rupaʉ nimirõcʉ̃ã, capee wãme cʉtiricawatiya. Tore bairo Jesucristo ya poa macããna cʉ̃ã jĩcã rupaʉre bairo caãna marĩ ãniña. \v 13 Tore bairo noo caãna cãrõ judío majã, judío majã caãmerã, aperã ʉ̃mʉa rotiepericarã, o caroaro caãnicõãrã cʉ̃ã jĩcãʉ̃ rupaʉ caãniparãrẽ bairo Espíritu Santo jʉ̃gori cabautiza ecoricarã majũ marĩ ãniña. Tunu bairoa cʉ̃ yaʉ Espíritu Santo jĩcãʉ̃rẽã nipetiro cacʉ̃gorã marĩ ãniña. \p \v 14 Mai, marĩ rupaʉ pʉame jĩcã rupaʉ nimirãcʉ̃ã, capee wãme cʉtiricawatiya. \v 15 Bairi ĩcõñarĩ mʉjãã yʉ quetibʉjʉpa: Marĩ rʉpo, cabʉsʉmasĩrĩ rʉpo caãmata, atore bairo ĩbujioro: “Yʉa, wãmo mee ãnirĩ, rupaʉ macãã rʉpo mee yʉ ãniña,” ĩ bʉsʉbujioro. Bairo caĩrĩ rʉpo ãnirĩ rupaʉ macãã rʉpo ãnijãnacoa baietibujioro. \v 16 Tunu bairoa marĩ ãmorõ cabʉsʉmasĩrĩ ãmorõ caãmata, atore bairo ĩbujioro: “Yʉa, caapee mee ãnirĩ rupaʉ macã ãmorẽ mee yʉ ãniña,” ĩ bʉsʉbujioro. Bairo caĩrĩ ãmorõ ãnirĩ rupaʉ macãã ãmorõ ãnijãnacoa baietibujioro. \v 17 Bairi tunu marĩ rupaʉ petiro caapea jeto caãmata, ¿dope bairo marĩ tʉ̃gomasĩbujiocʉti? Tunu bairoa marĩ rupaʉ petiro, ãmoo ope jeto caãmata, ¿dope bairo apeye ũnie cajusurijere marĩ wĩnimasĩbujiocʉti? \v 18 Bairo cabairoi, Dios pʉame marĩ rupaʉre qũẽnojʉ̃goʉ, ti rupaʉ macããjẽ nipetirije mena marĩ caátimasĩpee, cʉ̃ cabororea bairo jĩcãrõ tʉ̃ni marĩ qũẽnoñupĩ. \v 19 Bairi marĩ rupaʉ macããtõ jĩcãrõ ũno jetore bairo marĩ rupaʉ caãmata, rupaʉ ãnijĩãti petietibujioro. \v 20 Bairo marĩ rupaʉ macããjẽ caátimasĩrĩjẽ capee cawãme cʉtiricawatimiatacʉ̃ãrẽ, cariapera marĩ rupaʉ pʉame jĩcã rupaʉa ãno baiya. \p \v 21 Bairo jĩcã rupaʉ caãno jʉ̃gori caapea pʉame cabʉsʉrica caãmata, wãmorẽ atore bairo ĩ masĩẽtĩbujioro: “Mʉ yʉ boetiya,” ĩ masĩẽtõ. Tunu bairoa marĩ rʉpoa pʉame rʉporire: “Mʉjãã yʉ boetiya,” ĩ masĩẽtõ. \v 22 Bairo pʉame marĩ bainucũña: Marĩ rupaʉ macããjẽ caátitutuaetiere bairo marĩ caĩñanucũrĩjẽ pʉamerẽ netõjãñurõ marĩ bomasĩnucũña. \v 23 Bairi tunu marĩ rupaʉ macããjẽ cabʉgoro macããjẽrẽ bairo marĩ caĩñanucũrĩjẽ pʉamerẽ netõjãñurõ caroaro maijʉ̃gori marĩ cʉ̃gonucũña. Tunu bairo marĩ rupaʉ macããjẽ bauro caãmerĩẽ pʉamerẽ caroaro marĩ jutii jãñatonucũña. \v 24 Tore bairo átimirãcʉ̃ã, bauro caãnie marĩ rupaʉ macããjẽ pʉamerẽ marĩ jutii jãñatoetinucũña. Dios pʉame jĩcãrõ tʉ̃ni caroaro áticũñupĩ marĩ rupaʉ macããjẽrẽ. Bairi marĩ rupaʉ macããjẽ, cabʉgoro macããjẽ marĩ camaijʉ̃goetie pʉame caroaro to caãnimasĩpeere boyupi Dios. \v 25 Marĩ rupaʉ jĩcã rupaʉ caãno jʉ̃gori nipetiro marĩ rupaʉ macããjẽ mena jĩcãrõ tʉ̃ni marĩ capaamasĩparore bairo ĩ, ricaati wãmerĩ jeto marĩ rupaʉ macããjẽrẽ cũñupĩ Dios. \v 26 Bairi jĩcãrõ ũno marĩ rupaʉ macããtõ cariaye tuata, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni marĩ ãnimasĩẽtĩña, apeye marĩ rupaʉ macããjẽ carʉsarije menarẽ. O tunu bairoa jĩcãrõ ũno marĩ rupaʉ macããtõ cariaye tuatatore marĩ caʉcoti catioata, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni ʉseanirĩ marĩ rupaʉ macããjẽ mena marĩ ãnimasĩña. \p \v 27 Baipʉa, atore bairo mʉjããrẽ ĩ quetibʉjʉ masĩõgʉ ñiña: Mʉjãã nipetiro Jesucristo yarã, cʉ̃ rupaʉre bairo caãna majũ mʉjãã ãniña. Bairo cʉ̃ rupaʉre bairo caãna ãnirĩ mʉjãã tocãnacãʉ̃pʉa cʉ̃ rupaʉ macããjẽ tocãnacã wãme caãniricawatirorea bairo caãna majũ mʉjãã ãniña. \v 28 Bairi Dios pʉame atore bairo cʉ̃ ya poa macããna ñubueri majã menarẽ na cũñupĩ: Caãnijʉ̃goro, cʉ̃ caquetibʉjʉrotijorã apóstolea majãrẽ na cũñupĩ. Na berore profeta majãrẽ na cũñupĩ. Na, profeta majã berore jʉ̃goñubueri majãrẽ na cũñupĩ Dios. Na berore aperã cʉ̃ yaye macããjẽ caroare caátijẽño ĩñoparãrẽ na cũñupĩ. O aperã cariarãrẽ cacatiori majã cʉ̃ãrẽ na cũñupĩ. Aperã camasãrẽ caroaro cajʉáti majã cʉ̃ãrẽ na cũñupĩ. O aperã ñubueri majã quetiuparã caãniparã, o aperã apeye bʉsʉrique catʉ̃gomasĩã manierẽ cabʉsʉmasĩparã cʉ̃ãrẽ na cũñupĩ Dios. \v 29 Bairãpʉa, tocãnacãʉ̃pʉa apóstolea majã ãnimasĩẽtĩñama. Tunu tocãnacãʉ̃pʉa profeta majã ãmerĩnucũñama. Tunu bairoa tocãnacãʉ̃pʉa cajʉ̃goñubueri majã ãnimasĩẽtĩñama. Tunu tocãnacãʉ̃pʉa Dios yaye macããjẽ caroare caátijẽño ĩñomasĩrã ãmerĩnucũña. \v 30 Tunu bairoa tocãnacãʉ̃pʉa Dios cʉ̃ catutuarijere upari, cariarãrẽ na catiomasĩẽtĩnucũñama. Tunu bairoa apeyera nipetiro camasã apeye bʉsʉriquere bʉsʉetinucũñama. Tunu apeyera jĩcããrã jeto apeye bʉsʉrique macããjẽrẽ tʉ̃gomasĩrĩ bero caĩrĩjẽrẽ camasãrẽ na quetibʉjʉ ãmewiyomasĩõnucũñama. \v 31 Bairi mʉjãã pʉame caroa wãme mʉjãã caátipeere Espíritu Santo cʉ̃ cajogarije macããjẽ netõjãñurõ caroaro jʉátimasĩrĩqũẽrẽ bootʉ̃goñarĩ caroaro átiãña. \s1 El amor \p Mai, yʉ pʉame mʉjããrẽ netõjãñurõ caroaro mʉjãã caátimasĩpeere mʉjãã yʉ quetibʉjʉnemogʉ: \c 13 \p \v 1 Yʉ pʉame aperã camasã bʉsʉriquere, o ángelea majã bʉsʉrique cʉ̃ãrẽ Dios yʉ cʉ̃ cajorije jʉ̃gori cabʉsʉmasĩ majũ nimicʉ̃ã, camasãrẽ camaiecʉ̃ yʉ caãmata, dope bairo caápei majũ yʉ ãniña. Ãpõã tii ũnorẽ roro capaapatowãcõʉ̃rẽ bairo caátiãcʉ̃ yʉ ãnibujioʉ. \v 2 Tunu bairoa Dios yʉ cʉ̃ caquetibʉjʉrijere camasãrẽ caquetibʉjʉnetõmasĩ yʉ ãnibujioʉ. O tunu bairoa nipetiro Dios cʉ̃ caátipee camasã na camasĩẽtĩẽ cʉ̃ãrẽ camasĩpeyoʉ yʉ ãnibujioʉ. O apeyera tunu tocãnacã wãme ñe rʉsaricaro mano caroaro camasĩpeti majũ yʉ ãnibujioʉ. Bairo caãcʉ̃ nimicʉ̃ã, camasãrẽ camaiecʉ̃ yʉ caãmata, dope bairo caápei majũ yʉ ãniña. Tunu bairoa nocãrõ netõõrõ tʉ̃goñatutuariquere cacʉ̃goʉ ãnirĩ ʉ̃tãʉ̃ ũnorẽ aperopʉ caárotimasĩ majũ nimicʉ̃ã, peeto ũno camasãrẽ yʉ camaieticõãta, cabʉgoro macããcʉ̃rẽ bairo majũ yʉ ãniña. \v 3 Tunu bairoa nipetiro yʉ cacʉ̃gorijere cabopacarãrẽ na yʉ batopeyocõãbujioʉ. Bairo na batomicʉ̃ã, narẽ caĩñamaiecʉ̃rẽ bairo yʉ catʉ̃goñaata, bairo áticũʉ̃ yʉ átibujioʉ. O aperãrẽ maietimicʉ̃ã, narẽ yʉ cariabojaata, wapa mano cabʉgoroa riaʉ yʉ baibujioʉ. \p \v 4 Mai, bairi ãmeo mairĩqũẽ pʉame atore bairo ãnajẽ cʉtaje niña: Roro aperã marĩ na caátimiatacʉ̃ãrẽ, na caĩrĩjẽrẽ, o na caátiere marĩ nʉcãcõãmasĩña. Tunu bairoa camasã mena caroaro átiãnajẽ niña. Tunu aperã na cacʉ̃gorije cʉ̃ãrẽ narẽ marĩ camaiata, marĩ ĩñaʉgomasĩẽtĩña. Tunu aperã netõjãñurõ, marĩ majũã tʉ̃goñarĩ aperãrẽ baibotiori marĩ caãmata, camasãrẽ camaiena marĩ ãniña. \v 5 Camasãrẽ caĩñamai pʉame camasãrẽ roro boborije ĩ bʉsʉetinucũñami. Tunu bairoa jĩcãʉ̃ã apeye ũnierẽ cabotʉ̃goñaʉrẽ bairo baietinucũñami. Ãmeo mairĩqũẽ pʉame ãmeo asiarique mee niña. Tunu bairoa ãmeo mairĩqũẽ pʉame yoaro marĩrẽ roro caátacʉ mena asiãnajẽ mee niña. \v 6 Bairi aperã camasã carorije macããjẽrẽ na caáto ĩñarĩ ʉseani tʉ̃goñaetinucũñama camasã caãmeomaimasĩrã pʉame. Caroaro cariape na caátiãnie pʉamerẽ ĩñajesori tʉ̃goña ʉseaninucũñama. \v 7 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasãrẽ camaimasĩ cʉ̃ caãmata, nipetiro popiye baimicʉ̃ã, caroaro tʉ̃goñanetõrĩ, caroaro maimasĩcõã ninucũñami. Tunu bairoa aperã roro na caátimiatacʉ̃ãrẽ, narẽ ĩñamairĩ na cʉ̃ã caroaro na caãnipeere masĩrĩ na mena cariape tʉ̃goñatutuacõãñami. “Caberopʉ caroaro átigarãma,” na ĩ tʉ̃goñarĩ na maicõã ninucũñami. Bairo caroaro na caãnipeere bori, cʉ̃ cʉ̃ã caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tie nipetiri wãme Dios cʉ̃ cajorijere átiãninucũñami. \p \v 8 Bairi ãmeo mairĩqũẽ di rʉ̃mʉ ũno capetietipee majũ niña. Jĩcã rʉ̃mʉ caãno camasã ape rʉ̃mʉ cabaipeere caquetibʉjʉmirĩcãrã quetibʉjʉ jãnacoagarãma. Tunu bairoa apeye bʉsʉrique cʉ̃ãrẽ bʉsʉjãnacoagarãma. Dios yaye quetire camasã na cabuenucũrĩjẽ cʉ̃ã cabero manigaro, merẽ jĩcãrõ tʉ̃ni nipetiro marĩ camasĩpetiro jʉ̃gori yua. \v 9 Ãme ati yʉteare Dios yaye macããjẽrẽ marĩ masĩpeyoetiya. Torena, cʉ̃ yaye queti cʉ̃ãrẽ jĩcãrõ tʉ̃ni marĩ quetibʉjʉ peyomasĩẽtĩña. Marĩ camasĩpeyojĩãtipee marĩ rʉsamajũcõãña mai. \v 10 Bairi ãme ati yʉtea caãno peeto masĩrĩ marĩ caquetibʉjʉãninucũmirĩjẽ peticoagaro, Jesucristo tunu etari nipetiro jĩcãrõ tʉ̃ni caãnierẽ marĩ cʉ̃ camasĩõrĩ rʉ̃mʉ caãno yua. \p \v 11 Ĩcõñarĩ mʉjãã yʉ quetibʉjʉpa: Mai, yʉ pʉame cawĩmaʉaca ãcʉ̃pʉ̃, cawĩmaʉ ya wãme bʉsʉ, tʉ̃goña, o tʉ̃goña besemasĩ yʉ baiãninucũwʉ̃. Bairo cabairicʉ nimicʉ̃ã, ãmerẽ cabʉcʉ niãcʉ̃, nipetiro cawĩmaʉ yʉ caãnajẽ cʉtajere yʉ cũpeyocõãwʉ̃. \v 12 Torea bairo ãmerẽ mai Dios yaye macããjẽ nipetirijere marĩ masĩpeyoetiya. Ẽñoorõ caroaro cabauetopʉ ĩñarãrẽ bairo caroaro marĩ masĩpeyoetiya mai. Bairo ãmerẽ baimirãcʉ̃ã, jĩcã rʉ̃mʉ caãno nipetiro, caãnorẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃ni cariape marĩ ĩñamasĩpeyocõãgarã. Mai, ati rʉ̃mʉ caãno nipetirore marĩ masĩpeyoetiya. Ape rʉ̃mʉ caãno roque Dios marĩ yerire jĩcãrõ tʉ̃ni cʉ̃ camasĩpeyororea bairo marĩ cʉ̃ã tocãnacã wãme Dios yaye macããjẽrẽ marĩ masĩpeyocõãgarã jĩcãrõ tʉ̃ni yua. \p \v 13 Bairopʉa, itia wãme niña tocãnacã rʉ̃mʉa caãnicõãninucũpee: Jesucristo mena tʉ̃goñatutuarique, bairi Dios marĩ cʉ̃ cajopeere marĩ cacoteãninucũrĩjẽ, bairi marĩ caãmeomairĩjẽ cʉ̃ã yua. Bairo itia wãme caãnimajũrĩjẽ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, jĩcã wãmea niña netõjãñurõ caãnimajũrĩjẽ: ãmeo mairĩqũẽ jeto. \c 14 \s1 El hablar en lenguas \p \v 1 Bairi mʉjãã pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa ãmeo maicõã ninucũña. Bairo caroaro caãmeomaimasĩrã ãnirĩ yua, caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo jʉ̃gori Dios cʉ̃ cajorijere caroa wãmerẽ bootʉ̃goñarĩ bʉtioro Diore cʉ̃ jẽniña. Ati wãmerẽ Diore mʉjãã cajẽniata roque, ñumajũcõãña: Dios mʉjãã cʉ̃ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero, Dios yaye quetire camasãrẽ mʉjãã caquetibʉjʉnetõpeere mʉjãã cajẽniata roque, ñuña. \v 2 Mai, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame, camasã mena bʉsʉ mee, Dios mena jeto bʉsʉ átinucũñami. Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasocʉ apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cabʉsʉrijere tʉ̃gomasĩẽtĩnucũñami. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori tore bairo bʉsʉnucũñami. Bairi ni ũcʉ̃ tie bʉsʉrique mena cʉ̃ caĩgarijere tʉ̃gomasĩẽtĩñami. \v 3 Apei Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasã ñubueri majãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ roque, na yeripʉ cariape na tʉ̃goʉsao joroque átimasĩnucũñami. Tunu bairo caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque jĩcãrõ tʉ̃ni na jʉátinemomasĩnucũñami. \v 4 Apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame cʉ̃ majũ yeri mena Diore nemojãñurõ cʉ̃ masĩõ joroque ácʉ átiyami. Apei, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ pʉame roque nemojãñurõ Diore na masĩõ na átimasĩnucũñami Dios yarã ñubueri majãrẽ. \p \v 5 Baipʉa, yʉ pʉame mʉjãã nipetiro apeye bʉsʉriquere mʉjãã cabʉsʉro bomicʉ̃ã, netõjãñurõ Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõrã ũna mʉjãã caãnie roquere yʉ bojããña. Apeye bʉsʉriquere bʉsʉmasĩrĩqũẽ netõjãñurõ ñuña Dios yaye quetire caquetibʉjʉnetõʉ̃ ãnajẽ pʉame roque. Bairopʉa, ñunetõbujioro, apeye bʉsʉrique caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃goãmewiyori bero, ñubueri majãrẽ na yeripʉ caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque marĩ caátimasĩata. \v 6 Bairi yʉ yarã, apeye bʉsʉrique mʉjãã catʉ̃goetie mena bʉsʉmasĩrĩ mʉjãã tʉpʉ yʉ caquetibʉjʉñesẽãta, dope bairo mʉjããrẽ yʉ áperibujioʉ. Dios jããrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere mʉjãã catʉ̃gorije mena bʉsʉri mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉata roque, ñujãñuña. Tunu bairo cariape macããjẽ jãã camasĩrĩjẽrẽ yʉ caquetibʉjʉata, ñujãñuña. Tunu bairoa Dios yaye macããjẽ quetire tʉ̃gori bero mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉnetõrĩjẽ, o caroaro mʉjãã caátiãnipeere yʉ caquetibʉjʉnucũrĩjẽ roque, ñumajũcõãña. \p \v 7 Tunu apeyera merẽ mʉjãã masĩña basarique macããjẽ cabairijere: Tõrõã, o paricaro arpa ũno ricaati wãme jeto cabʉsʉrique cʉ̃goeticõãta, tie wãmerẽ marĩ wãmeti masĩẽtĩbujiorã. \v 8 Tunu bairoa camasã na wapanarẽ na capajĩãrátípaʉre, putiricaro trompetare cʉ̃ caputimiatacʉ̃ãrẽ, baujaro wãmecʉto cabʉsʉeticõãta, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ wapanarẽ pajĩãʉ̃ ámasĩẽcʉ̃mi. \v 9 Torea bairo baiya, mʉjããrẽ apeye bʉsʉrique mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata. Mʉjãã cabʉsʉrije mʉjãã catʉ̃gomasĩrĩjẽ mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata roque, nipetirije mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro mʉjãã tʉ̃gopeyo masĩcõãña. ¡Tore bairo mʉjãã catʉ̃gorije bʉsʉrique mena mʉjããrẽ na caquetibʉjʉeticõãta, cabʉgoro bʉsʉrecõãrã átibujiorãma! \v 10 Merẽ marĩ masĩña. Ati ʉmʉrecóore capããrã niñama masapoari ricaati wãme jeto cabʉsʉnucũrã. Bairo capee bʉsʉrique caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tocãnacã wãme bʉsʉrique tiere cabʉsʉrã tʉ̃gomasĩrĩqũẽ niña. \v 11 Bairo jĩcãʉ̃ cʉ̃ ya poa macããjẽ bʉsʉrique mena yʉre cʉ̃ cabʉsʉro, yʉ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, yʉ pʉamerẽ apeye bʉsʉri majã ya poa macããcʉ̃rẽ bairo ñiñaʉmi. Tunu bairoa yʉre cabʉsʉ ũcʉ̃ pʉame, yʉ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, cʉ̃ cʉ̃ãrẽ apeye bʉsʉri majã ya poa macããcʉ̃rẽ bairo cʉ̃ ñiñabujioʉ. \v 12 Mʉjãã pʉame roque caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo cʉ̃ cajogarije macããjẽrẽ bʉtioro cajẽninucũrã mʉjãã ãniña. Bairo caãna ãnirĩ marĩ yarã Diore caĩroari poa macããnarẽ cajʉátinemopee ũnie pʉame roquere netõõrõ bootʉ̃goñanucũña, marĩ Quetiupaʉ mena na catʉ̃goñatutuanemoparore bairo ĩrã. \p \v 13 Yʉ caĩquetibʉjʉrore bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ cʉ̃ caãmata, tie cʉ̃ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃goãmewiyomasĩpee cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jẽniáto Diore. \v 14 Ni ũcʉ̃ Diore jẽni, apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cajẽniata, cʉ̃ yeripʉ Espíritu Santo cʉ̃ caãno jʉ̃gori jẽni átiyami. Bairo cʉ̃, Espíritu Santo mena jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽtĩñami cʉ̃ majũ rupaʉ pʉame. \v 15 Bairi, ¿dope bairo cʉ̃ átijẽnibujiocʉti? Bairo pʉame cʉ̃ áparo: Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ cʉ̃ jẽniáto. Tunu Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei basamicʉ̃ã, cʉ̃ cabasarije cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ Diore cʉ̃ basapeoáto. \v 16 Bairo Espíritu Santo mena jeto Diore cʉ̃ cajẽnibasapeoata, ni ũcʉ̃ apei tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi, tiere catʉ̃gojeyaetinucũʉ̃ ãnirĩ. Bairo catʉ̃goecʉ ãnirĩ cʉ̃ cʉ̃ã Diore mʉjãã cabasapeoro, mʉjãã jʉbasapeo nemomasĩẽcʉ̃mi. Tunu bairoa, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” ĩ jẽnimasĩẽcʉ̃mi, mʉjãã cajẽnirĩjẽrẽ cʉ̃ catʉ̃goeticõãta. \v 17 Diore mʉjãã cabasapeorije cañumajũcõãmiatacʉ̃ãrẽ, aperã catʉ̃gorã pʉamerẽ nemojãñurõ na yeripʉ Diore na tʉ̃goʉsao joroque mʉjãã átimasĩẽtĩña, tore bairo apeye bʉsʉrique mena jeto Diore mʉjãã cabasapeoata yua. \p \v 18 Yʉ pʉame apeye bʉsʉriquere mʉjãã netõjãñurõ yʉ bʉsʉmasĩña. Bairo cabʉsʉmasĩ ãnirĩ bʉtioro Diore, “Yʉ mena mʉ ñujãñuña,” cʉ̃ ñi basapeonucũña. \v 19 Bairo bʉsʉmasĩmicʉ̃ã, ñubueri majãrẽ quetibʉjʉ ãcʉ̃ pʉame, jĩcã wãmo cãnacã risero ũnoa yʉ quetibʉjʉganucũña, caroaro na catʉ̃gomasĩparore bairo ĩ. Capee risero pʉga wãmo petiro cãnacã mil cãrõ majũ apeye bʉsʉriquere yʉ cabʉsʉata, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gopeyomasĩẽtĩbujiorãma. \p \v 20 Torena, yʉ yarã, cawĩmarã na catʉ̃gomasĩjĩãtietore bairo baieticõãña. Cabʉtoa tʉ̃goñarĩcãrõrẽ bairo tʉ̃goñarĩqũẽ cʉtiri caroaro tʉ̃gomasĩpeyocõãña yʉ caquetibʉjʉrijere. Carorijere cawĩmarã na catʉ̃goʉsamasĩẽtõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ã carorije macããjẽ pʉame roquere ápericõãña. \v 21 Mai, Dios cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ na cawoaturica tutipʉ cʉ̃ãrẽ atore bairo ĩ, quetibʉjʉ woatuyupa: “‘Ape yepaa macããnarẽ yʉ pʉame na yʉ quetibʉjʉ rotijogʉ apeye bʉsʉrique mena yʉ ya poa macããna camasãrẽ. Bairo aperã jʉ̃gori yʉ caquetibʉjʉmiatacʉ̃ãrẽ, tie apeye bʉsʉriquere catʉ̃goena ãnirĩ nemojãñurõ yʉ yaye quetire tʉ̃goʉsaetigarãma,’ ĩñupĩ marĩ Quetiupaʉ,” ĩ woatuyupa. \p \v 22 Bairi apeye bʉsʉrique pʉame, aperã Diore camasĩẽnarẽ na yeripʉ cʉ̃ na tʉ̃goñamasacatio joroque átajere bairo ãno baiya. Merẽ Diore camasĩrĩcãrãrẽ nemojãñurõ Dios mena na tʉ̃goñanemo joroque átajere bairo mee niña. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero camasãrẽ quetibʉjʉ netõrĩqũẽ pʉame roque, ñubueri majãrẽ nemojãñurõ Diore na masĩnemo joroque átajere bairo ãno baiya. Diore camasĩgaena pʉamerẽ tore bairo átimasĩã maa marĩ caquetibʉjʉrije ũnie mena. \v 23 Bairi ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃ ñubueri majã ñubuerica wiipʉ neñapori nipetiro apeye bʉsʉrique jeto na cabʉsʉata, na caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi. O bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, tiere tʉ̃gori, “Camecʉ̃rãrẽ bairo bʉsʉyama,” ĩ tʉ̃goñabujioʉmi. \v 24 Nipetiro mʉjãã Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere cʉ̃ yaye quetire camasãrẽ na mʉjãã caquetibʉjʉnetõata roque, ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃, o bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã, mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro tʉ̃gopeobujioʉmi. Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori yua, roro cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ tʉ̃goñarĩ, cʉ̃ majũ yeripʉ caroa wãme átajere tʉ̃goña besejʉ̃gogʉmi, Diore camasĩẽcʉ̃ pʉame yua. \v 25 Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero yua, nocãrõ roro majũ cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ jãnarĩ caroa pʉamerẽ átijʉ̃gogʉmi. Bairo átiri yua, cʉ̃ rʉpopatuuri mena etanumurĩ Diore cʉ̃ basapeogʉmi. Mʉjãã cʉ̃ãrẽ, “Dios yarã niñama. Bairi cʉ̃ yaye macããjẽrẽ cariape quetibʉjʉrã átiyama,” ĩ tʉ̃goñamasĩgʉmi cʉ̃ yeripʉ yua. \s1 Háganlo todo decentemente y con orden \p \v 26 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩgʉ ñiña: Mʉjãã cañubueneñanucũrĩpaʉre, jĩcããrã salmos basarique mena Diore na basapeoáto. Aperã Dios yaye quetire na quetibʉjʉáto camasãrẽ. O aperã Dios cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori na camasĩrĩjẽ cʉ̃ãrẽ na quetibʉjʉnetõáto cañubueri majãrẽ. Tunu bairoa aperã cʉ̃ã apeye bʉsʉriquere na bʉsʉáto. O aperãrẽ tie apeye bʉsʉriquere tʉ̃goãmewiyori, tie caĩgarijere na quetibʉjʉáto Espíritu Santo jʉ̃gori. Bairo tie nipetirije tocãnacãʉ̃pʉa mʉjãã caátiãninucũrĩjẽ pʉame mʉjãã yeripʉ Dios yaye quetire nemojãñurõ tocãnacã rʉ̃mʉa mʉjãã masĩnemo joroque to caáto ñuña. \v 27 Bairi apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩrã na caãmata, pʉgarã, o itiarã cãrõã na bʉsʉnucũáto mʉjãã caneñarõpʉre. Tunu bairoa jĩcãʉ̃ bero jeto ãmeo wasoari na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere. Bairo apeye bʉsʉrique mena na cabʉsʉro bero, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere cʉ̃ quetibʉjʉ masĩõáto to caãna ñubueri majãrẽ. \v 28 Bairo jĩcããrã apeye bʉsʉriquere na cabʉsʉmasĩmiatacʉ̃ãrẽ, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere caquetibʉjʉãmewiyomasĩ cʉ̃ camanicõãta, apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã nipetiro na caneñarõpʉ na bʉsʉeticõãto. Na majũ riape, na yeri mena tʉ̃goñarĩ Dios cʉ̃ caĩñajoropʉ na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere. \p \v 29 Tunu tore bairo aperã Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũrã cʉ̃ã pʉgarã, o itiarã cãrõã na quetibʉjʉáto. Aperã na mena macããna narẽ bairo caquetibʉjʉmasĩrã na caãmata, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena na tʉ̃gobeseáto na caquetibʉjʉrijere, “¿Cariape na ĩñati?” ĩrã. \v 30 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, tipaʉ caãno Dios pʉame apei cʉ̃ bapa catʉ̃goruire Espíritu Santo jʉ̃gori cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiata, caquetibʉjʉ jʉ̃gomiatacʉ pʉame cʉ̃ quetibʉjʉ jãnacõãto. Bairo cʉ̃ cajãnarõ, cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiatajere quetibʉjʉ masĩgʉmi to catʉ̃gori majãrẽ yua. \v 31 Tore bairo na caátimasĩata, tocãnacãʉ̃pʉa jĩcãʉ̃ bero ãmeo wasoari jeto Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere na quetibʉjʉgarãma camasã cañubueri majãrẽ. Bairo na caátimasĩrõ yua, na, catʉ̃gori majã pʉame nemojãñurõ Dios yayere masĩjʉ̃gogarãma. Tunu bairoa yeri ñajãrĩqũẽ mena tʉ̃goʉsagarãma na caquetibʉjʉrijere. \v 32 Bairi ni ũcʉ̃ Dios yaye macããjẽrẽ camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ apei pʉame, aperã cʉ̃ baparã na caquetibʉjʉro ũno, caroaro tʉ̃goñatutuarique mena caĩñacotepaʉ niñami. Bairo cʉ̃ caápata, caroaro cʉ̃ cʉ̃ã quetibʉjʉ masĩgʉmi, cʉ̃rẽ quetibʉjʉricaro caetaro ĩñarĩ yua. \v 33 Mai, Dios pʉame roro mawijioro, o nʉcʉ̃bʉgorique mano marĩ caátie ũnierẽ ĩñajesoetinucũñami. Caroaro yerijõrõ jĩcãrõ tʉ̃ni átiãnajẽ pʉamerẽ ĩñajesonucũñami. \p Dios ya poa macããna na caátiãninucũrõrẽ bairo ãna, atore bairo mʉjãã caáto ñuña: \v 34 Carõmia mʉjãã cañubueneñarĩpaʉre neñarã bʉsʉena na tʉ̃goáto mʉjãã caquetibʉjʉrijere. Na bʉsʉrotieticõãña mʉjãã caneñarõpʉre nipetiro na catʉ̃gorore. Na manapʉ̃ã na cabairotirore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni na mena na tʉ̃gocõãmarõ. Tore bairo carõmia na cabaiãnipeere roticũñupĩ Dios cʉ̃ ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ. \v 35 Bairi carõmia pʉame jĩcã wãme ũno na camasĩnemogaata, na manapʉ̃ãrẽ na na jẽniñaáto na wiipʉ etarã na cajẽniñagarijere. Carõmio ũcõ neñarĩ ñubuericaropʉ petiro na catʉ̃goro cõ cajẽniñaata, jesoetiya. \p \v 36 Bairi merẽ atiere camasĩparã mʉjãã ãniña: Mʉjãã mee Dios yaye quetire mʉjãã masĩjʉ̃goyupa. Tunu bairoa mʉjãã jeto mee tie Dios yaye quetire mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃goyupa. \v 37 Bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ yʉ ãniña,” caĩ, o “Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori cariape caĩñabesemasĩ yʉ ãniña,” caĩ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, “Marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ carotirijere quetibʉjʉ átiyami Pablo,” ĩ tʉ̃goñamasĩcõãñami. \v 38 Bairo yʉ caquetibʉjʉjorijere cʉ̃ catʉ̃gogaeticõãta, ñubueri majã pʉame cʉ̃ cʉ̃ãrẽ nemojãñurõ cʉ̃ na ĩroaeticõãto. \p \v 39 Bairo cabairo jʉ̃gori yʉ yarã, yʉ camairã, mʉjãã pʉame Dios yaye quetire quetibʉjʉmasĩrĩqũẽrẽ netõjãñurõ Diore cʉ̃ jẽniña. Tunu bairoa apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã cʉ̃ãrẽ na bʉsʉjãna rotieticõãña. \v 40 Bairãpʉa, tocãnacã wãmerẽ ána, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena jĩcãrõ tʉ̃ni qũẽñorĩcãrõrẽ bairo átinutu ánája. \c 15 \s1 La resurrección de Cristo \p \v 1 Bairi ãmerẽ yʉ yarã, Dios yaye queti camasãrẽ cʉ̃ canetõõrĩqũẽ, mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉriquere mʉjãã yʉ quetibʉjʉnemopa mai. Tie mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉriquere tʉ̃gori bero, tie quetire mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃gowʉ. Tie quetire ãmerẽ caroaro mʉjãã tʉ̃goʉsacõã ninucũña. \v 2 Tunu bairoa tie Dios yaye quetire tʉ̃goʉsari bero, mʉjãã cʉ̃ã Dios cʉ̃ canetõrĩcãrã majũ mʉjãã ãniña, tie caĩrõrẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã caáticõãmata yua. Tore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni tie queti caĩrõrẽ bairo mʉjãã caátiãmerĩcõãta, cabʉgoroa caãnijʉ̃goripaʉre tie quetire mʉjãã tʉ̃goʉsabujioricarã. \p \v 3 Caãnijʉ̃goro mai, yʉ pʉame Jesucristo yʉ cʉ̃ caquetibʉjʉriquere mʉjãã yʉ quetibʉjʉ masĩõ jʉ̃gowʉ. “Jesucristo pʉame marĩ carorije wapare netõõgʉ, marĩ riabojayupi,” mʉjãã ñi quetibʉjʉwʉ. Atore bairo ĩña profeta majã na cawoatujʉ̃goyeticũrĩqũẽ cʉ̃ã Dios ya tutipʉre: \v 4 Cʉ̃ rupaʉri ãnajẽrẽ yaroca na caáto, itia rʉ̃mʉ bero cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, caticoasupi. Torea bairo ĩña Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ. \v 5 Bairo catiri bero, Pedrore cʉ̃ buiaeta jʉ̃goyupi Jesús. Cabero cʉ̃ cabuerã pʉga wãmo peti rʉpore pʉga pẽnirõ cãnacãʉ̃ caãnarẽ na buiaetayupi. \v 6 Cabero aperã capããrã marĩ yarã quinientos netõõrõ majũrẽ na buia ĩñoñupĩ Jesús. Na, Jesús cʉ̃ cabuia ĩñorĩcãrã nipetiro jãñurĩpʉa caticõãñama mai. Bairãpʉa, na mena macããna jĩcããrã bairecoásúpa. \v 7 To bero Santiagore cʉ̃ buiaeta ĩñoñupĩ Jesús. Cabero nipetiro cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoricarã apóstolea majãrẽ na buia ĩñoñupĩ Jesús. \p \v 8 To bero caãnitʉsaro majũ yʉ cʉ̃ãrẽ yʉ buiaeta ĩñowĩ Jesús. Bairo catʉsaropʉ cʉ̃ cabuia ĩñorĩcʉ̃ ãnirĩ jĩcãʉ̃ cawĩmaʉ cʉ̃ cabuiapa rʉ̃mʉ canetõrõ beropʉ cabuiaricʉre bairo caberopʉ Jesure catʉ̃goʉsaricʉ yʉ ãniña. \v 9 Bairi yʉ pʉame aperã apóstolea majã roca macããcʉ̃ majũrẽ bairo yʉ tuaya. Tunu bairoa apóstol nimicʉ̃ã, apóstol mee, cabʉgoro macããcʉ̃rẽ bairo yʉ tuaya, roro popiye na baio joroque Dios ya poa macããnarẽ yʉ caátaje jʉ̃gori. \v 10 Bairo roro caátacʉ yʉ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, Dios pʉame ñiñamairĩ, Jesús cʉ̃ carotire bairo majũ yʉ cũwĩ. Bairo yʉ cʉ̃ caĩñamairĩqũẽ pʉame cabʉgoro mee ãñupã. Bairi, bairo pʉame yʉ átinucũña: Aperã apóstolea majã netõjãñurõ Dios yaye yʉ cʉ̃ carotiriquere yʉ paanucũña. Baipʉa, yʉ majũ mee tore bairo yʉ átinucũña. Dios pʉame roque nocãrõ yʉre caĩñamai ãnirĩ bʉtioro yʉ jʉátinucũñami. \v 11 Baipʉa, “Yʉ pʉame na netõrõ yʉ quetibʉjʉya, o na pʉame yʉ netõrõ bʉtioro quetibʉjʉrãma,” ñi masĩẽtĩña. Tie caãnimajũrĩjẽ mee niña. “Jãã caquetibʉjʉrije, Dios yaye queti jĩcã wãmerẽã mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃goyupa,” mʉjãã ñi masĩcõãña. Tie roque caãnimajũrĩjẽ niña. \s1 La resurrección de los muertos \p \v 12 Mai, jãã pʉame, “Jesucristo cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, catitunucoasupi,” mʉjããrẽ jãã ĩ quetibʉjʉwʉ. Bairo jãã caĩquetibʉjʉrijere cariape mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃gowʉ. Bairo jãã caĩquetibʉjʉrijere cariape tʉ̃gomirãcʉ̃ã, ¿dopẽĩrã jĩcããrã mʉjãã mena macããna pʉame, “Cariaricarã nemo catitunu masĩẽtĩñama,” na ĩ bʉsʉnucũñati? \v 13 Bairo cariaricarã na cacatitunumasĩẽtĩcõãta, toroque Jesucristo cʉ̃ã na capajĩãrocaricaro bero catitunuetacʉmi. \v 14 Bairo Jesucristo cʉ̃ cacatitunuetimiatacʉ̃ãrẽ, tie quetire jãã caquetibʉjʉnucũrĩjẽ cʉ̃ã wapa mano. Tunu bairoa jãã caquetibʉjʉro bero, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije cʉ̃ã cawapa manierẽ bairo tuabujioro. \v 15 Tore bairo cabaiata, jãã tie quetire caquetibʉjʉri majã pʉame cabʉgoro macããjẽrẽ Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijorãrẽ bairo jãã tuabujiorã. Caĩtorãrẽ bairo, “Dios pʉame Cristore cʉ̃ catioyupi,” jãã ĩ quetibʉjʉbujiorã. Cariapea cariaricarã na cacatitununemoeticõãta, Dios cʉ̃ catioetibujioricʉmi Jesucristo cʉ̃ãrẽ. \v 16 Bairo cariaricarã na cacatitunumasĩẽtĩcõãta, toroque Jesucristo cʉ̃ã na capajĩãrocaricaro bero catitunuetacʉmi. \v 17 Bairo Cristo cʉ̃ cacatitunueticõãta, cʉ̃ mena mʉjãã catʉ̃goñatutuarije wapa manimajũcõãña. Mai, rorije caátipairã, carorije cawapacʉnarẽ bairo mʉjãã tuacõãña. \v 18 Tore bairo mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã cabaiata, aperã Cristore tʉ̃goʉsari cariaricarã cʉ̃ã canetõecoena, cayasirã majũrẽ bairo tuayama. \v 19 Jesucristo mena marĩ caãnajẽ cʉtie ati yepapʉ marĩ caãno ũno jeto to cañuata, aperã netõõrõ cabopacarã majũ marĩ tuabujiorã. \p \v 20 Cariape majũ niña: Cristo cariacoatacʉ cʉ̃ caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tunu cʉ̃ catitununemo joroque ásupi Dios. Cʉ̃, Cristo pʉame caãnijʉ̃goʉ, Dios macʉ̃ cariacoamirĩcʉ̃ nimicʉ̃ã, cacaticõãjʉ̃goricʉ majũ niñami. \v 21 Mai, jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ jʉ̃gori ati yepapʉre marĩ cariayasipee etajʉ̃goyupa. Torea bairo jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ jʉ̃gori cariacoatana nimirãcʉ̃ã, tunu marĩ cacatipee cʉ̃ã ãnijʉ̃goyupa ati yepapʉre. \v 22 Bairo Adán rorije cʉ̃ caátaje jʉ̃gori nipetiro cariaparã jeto marĩ ãniña. Torea bairo tunu Cristo jʉ̃gori nipetiro cʉ̃rẽ catʉ̃goʉsarã yeri capetietiere cacʉ̃goparã majũ marĩ ãniña. \v 23 Bairãpʉa, cõñarĩcãrõrẽ bairo tocãnacãʉ̃pʉa marĩ catinemogarã tunu. Bairi Jesucristo merẽ cariacoatacʉ nimicʉ̃ã, catijʉ̃goyupi. Cabero Cristo yarã cʉ̃ã ati yepapʉ nemo cʉ̃ catunuetari rʉ̃mʉ caãno nipetiro marĩ catipeticoagarã. \v 24 Bairo marĩ cabairo bero yua, ati yepa capetipa rʉ̃mʉ etagaro. Ti rʉ̃mʉ caãno Cristo pʉame quetiuparã ati yepa macããna carotimasĩrã, aperã cabauena catutuarã cʉ̃ wapana cʉ̃ãrẽ na netõnʉcãpeticõãgʉmi. Bairo na netõnʉcãpetiri bero, cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉre cʉ̃ pacʉ Diore cʉ̃ jogʉmi yua. \v 25 Mai, Cristo pʉame cʉ̃ pacʉre cʉ̃ cajoparo jʉ̃goye cʉ̃ carotiri yʉtea caãno cʉ̃ wapanarẽ bairo caãna cʉ̃ pesua nipetirore na netõnʉcãpeticõãgʉmi. \v 26 Catʉsaripaʉ majũ marĩ pesuʉre bairo caãnie riarique cʉ̃ãrẽ netõnʉcãcõãgʉmi Cristo. Bairi baiyasirique manigaro yua. \v 27 Dios pʉame cʉ̃ macʉ̃ Cristo nipetiro caãnierẽ cʉ̃ rotimasĩõ joroque cʉ̃ ásupi. Baipʉa, cʉ̃ pacʉ Diore cʉ̃ rotimasĩẽtĩñami Cristo. Cʉ̃ pacʉ pʉame roque cʉ̃ macʉ̃ Cristo nipetirore cʉ̃ rotimasĩõ joroque cʉ̃ caáto jʉ̃gori, cʉ̃ rotimasĩẽtĩñami cʉ̃ pacʉre. \v 28 Cristo nipetiro cʉ̃ wapana cʉ̃ pesuare cʉ̃ canetõnʉcãrõ bero majũ, cʉ̃ pacʉ Dios mena, Dios cʉ̃ carotimasĩrõrẽ bairo pʉgarãpʉa átijʉ̃gogarãma. Bairo cʉ̃ pacʉ Dios cʉ̃ caáto, cʉ̃ macʉ̃ Cristo cʉ̃ã cʉ̃ carotirore bairo átijʉ̃gogʉmi yua. Cʉ̃, Dios pʉame roque nipetirore carotimasĩjʉ̃goricʉ ãnirĩ nipetiro majũrẽ rotimasĩgʉmi. \p \v 29 Apeyera tunu, “Cariaricarã tunu catienama,” ĩ tʉ̃goñamirãcʉ̃ã, ¿dopẽĩrã aperã pʉame cariaricarã ãnana yaye rotie caãnipeere na bautiza rotibojanucũñati? Cariaricarã na cacatinemoeticõãta, dopẽĩrã cabʉgoroa na jʉ̃gori bautiza rotimasĩã mano. \v 30 Toroque, ¿dopẽĩrã jãã pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa cauwioro watoapʉ ãnarẽ bairo jãã uwi tʉ̃goña ãninucũñati? \v 31 Bairi yʉ yarã, yʉ pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa riariquere yʉ uwitʉ̃goña ãninucũña, yʉre aperã na caĩñatero jʉ̃gori. Marĩ Quetiupaʉ Jesucristore mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã catʉ̃goʉsarijere ĩñarĩ caroaro cariape nocãrõ yʉ catʉ̃goñaʉseanirõrẽã bairo cariape niña yʉ capopiye petirije cʉ̃ã yua. \v 32 Bʉtioro popiye yʉ tãmʉonucũña Efeso macããna, macãnʉcʉ̃ yaia cauwiorãrẽ bairo caãnarẽ na quetibʉjʉ ãcʉ̃. Bairo popiye tãmʉomicʉ̃ã, ñe ũnierẽ caápeire bairo yʉ tuacõãbujioʉ, yʉ yaye queti cabʉgoro macããjẽ to caãmata. Cariapea cariaricarã tunu na cacatinemoeticõãta, toroque jĩcããrã ĩrĩqũẽrẽ na caĩnucũrõrẽ bairo marĩ baibujiorã: “¡Yoaro mee, ñamirõcã ũnoa cariacoaparã ãnirĩ, marĩ caboro ʉga, eti, marĩ áticõãnirõã mai!” \p \v 33 Bairi mʉjãã pʉame aperãrẽ ĩtoecoeticõãña. Jĩcãʉ̃ cʉ̃ caĩrĩcãrõ pʉamata: “Carorã camasã mena marĩ cabapacʉpata, caroaro marĩ caátiãninucũmirĩqũẽrẽ marĩ masiriticoaya.” \v 34 Bairi mʉjãã pʉame caroaro átiãña. Carorije macããjẽrẽ átiãmerĩcõãña. Jĩcããrã mʉjãã mena macããna Diore camasĩẽna majũ niñama. Atore bairo mʉjããrẽ yʉ quetibʉjʉya, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gori mʉjãã catʉ̃goñaboboparore bairo ĩ. \s1 Cómo resucitarán los muertos \p \v 35 Bairo yʉ caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃gori, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ atore bairo ĩ tʉ̃goñabujioʉmi: ¿Dope bairo camasã riacoamirãcʉ̃ã, tunu na caticʉti? ¿Dope bairi rupaʉ pʉame na rupaʉ cʉticʉti? ĩ tʉ̃goñabujioʉmi. \v 36 ¡Tore bairo caĩjẽniñaʉ, catʉ̃goñamasĩẽcʉ̃ majũ niñami! Merẽ mʉjãã masĩña oterique cabairijere: Mʉjãã wesepʉ ote apeacã ũnorẽ mʉjãã caoteata, putigaro jʉ̃goye boa wecoaya. Tia caboawero beropʉ carupaʉ otei pʉame puti wãmʉáya yua. \v 37 Mai, carupaʉ caãnipaʉ meerẽ marĩ otenucũña. Ote apea, trigo apea ũno, o apeye caãnie ote ape rupaa caruparupaa pʉame roquere marĩ otenucũña. \v 38 Bairo marĩ caotero bero, Dios pʉame roque cʉ̃ caborore bairo to puti wãʉáo joroque átimasĩñami. Bairi yua, Dios pʉame tocãnacã wãme ote apea caãni wãmerẽã bairo, ti wãme jeto to puti wãmʉáo joroque átimasĩñami. \v 39 Nipetiro oterique, o apeye ũnie caãnie jĩcãrõrẽ bairo cabaurique cʉtie maniña. Jĩcããrã, marĩã camasã marĩ ãniña. Aperã waibʉtoa niñama. Aperã cawʉrã niñama na cʉ̃ã. Aperã wai cʉ̃ã ape rupaʉ cʉ̃goyama. \v 40 Torea bairo ati yepapʉre ape rupaʉ marĩ cʉ̃goya. Ape rupaʉ cʉ̃goyama ʉmʉrecóopʉ macããna cʉ̃ã. Caroa rupaʉ majũ cʉ̃goyama. Ati yepapʉ caãna cʉ̃ã caroa rupaʉ marĩ cʉ̃goya. Bairo caroa rupaʉ cʉ̃gomirãcʉ̃ã, ape wãme, ape wãme marĩ ãnimasĩña pʉgatua macããnapʉa. \v 41 Muipʉ ʉmʉreco macããcʉ̃, apei muipʉ ñami macããcʉ̃ cʉ̃ã ricaati jeto asiyarique cʉtinucũñama. Tunu bairoa ricaati asiyanucũñama ñocõã cʉ̃ã. Na cʉ̃ã jĩcã majãrẽ bairo nimirãcʉ̃ã, jĩcããrã ricaati wãme jeto asiyajonucũñama. \p \v 42 Torea bairo baiya cariaricarã tunu nemo na cacatirije cʉ̃ã. Marĩ cariaro bero, na cayari rupaʉ pʉame caboari rupaʉ majũ niña. Nemo cacatitunurĩ rupaʉ pʉame roque caboaetipa rupaʉ majũ niña. \v 43 Ãme mai marĩ cacʉ̃gori rupaʉ yoaro mee cayasipa rupaʉ niña. Nemo cacatitunupa rupaʉ roque netõõrõ caroa rupaʉ majũ nigaro. Marĩ cariaro bero, na cayari rupaʉ pʉame catutuaeti rupaʉre bairo niña. Nemo cacatipa rupaʉ roque catutuari rupaʉre bairo nigaro. \v 44 Marĩ cariaro bero na cayari rupaʉ pʉame ati yepa macããjẽrẽ bairo caãni rupaʉ niña. Nemo cacatipa rupaʉ pʉame caroa rupaʉ cariaetipa rupaʉ majũ niña. Ati yepapʉre caãni rupaʉ caãnorẽã bairo cariaetipa rupaʉ cʉ̃ã niña ʉmʉrecóopʉre. \p \v 45 Atore bairo ĩ quetibʉjʉya Dios ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ: “Caʉ̃mʉ caãnijʉ̃goricʉ, Adárẽ ati ʉmʉrecóo macããjẽrẽ bairo yeri cʉtajere cajoecoricʉ majũ cʉ̃ cũñupĩ Dios.” Bairo cʉ̃ cabaimiatacʉ̃ãrẽ, apei catʉsaʉ Adárẽ bairo caãcʉ̃, Cristo pʉame, ʉmʉrecóo macããjẽ yeri, yeri catiriquere cajoʉ majũ niñami. \v 46 Tore bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, ʉmʉrecóo macãã rupaʉ pʉamerẽ marĩ cʉ̃gojʉ̃goetiya. Ati yepa macãã rupaʉ roquere marĩ cʉ̃gojʉ̃goya mai. Caberopʉ ʉmʉrecóo macãã rupaʉre marĩ cʉ̃gojʉ̃gogarã yua. \v 47 Caʉ̃mʉ caãnijʉ̃goricʉ ati yepa macããjẽ ñerĩ mena cʉ̃ caqũẽnojʉ̃goricʉ ati yepa macããcʉ̃ ãñupĩ. Cabero caʉ̃mʉ caetaricʉ Cristo pʉame roque jõbui ʉmʉrecóo macããcʉ̃ niñami. \v 48 Bairi ati yepapʉ mai ãna, marĩ cacʉ̃gori rupaʉ pʉame caãnijʉ̃goricʉ, caʉ̃mʉ, ñerĩ mena caqũẽñoecoricʉre bairo carupaʉcʉna niñama camasã. Aperã ʉmʉrecóopʉ caãniparã pʉame Cristo ʉmʉrecóopʉ caatácʉ cʉ̃ cacʉ̃gori rupaʉre bairo, ʉmʉrecóo macãã rupaʉ majũ cacʉ̃goparã nigarãma. \p \v 49 Jĩcãʉ̃ caʉ̃mʉ, ñerĩ mena caqũẽnoecoricʉre bairo ãmerẽ marĩ cabaurique cʉtorea bairo cabero Jesucristo ʉmʉrecóo macããcʉ̃ cʉ̃ cabaurique cʉtiere bairo marĩ baurique cʉtigarã yua. \p \v 50 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩ quetibʉjʉgʉ ñiña: Camasã ati yepa macããna rii cʉti, õwãã cʉti na cabairi rupaʉ mena Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉpʉre etamasĩẽtĩñama. Tunu bairoa caboarije ũnie, ʉmʉrecóo macããjẽ caboaetie mena ãnimasĩẽtĩña. \v 51 Mai, cajʉ̃goyepʉre camasã na camasĩẽtãjẽrẽ mʉjãã yʉ quetibʉjʉ masĩõpa: Bairãpʉa, nipetiro marĩ riapeticoápérigarã. Tocãnacãʉ̃pʉa ape rupaʉ roquere marĩ wasoapeticoagarã. \v 52 Bibi ĩña pããrĩcãrõrẽ bairo jicoquei yua marĩ rupaʉ wasoapeticoagarã. Putiricaro trompeta catʉsarore putirique caocajoro majũ tore bairo marĩ baipeticoagarã. Bairo putiricaro trompeta caocajoro yua, nipetiro Dios yarã cariamirĩcãrã catibuiapeticoagarãma. Bairo catitunurĩ bero, pʉgani rianemoetigarãma yua. Bairo na cabairo, marĩ ti watoare caátiãna cʉ̃ã ape rupaʉ marĩ wasoacoagarã. \v 53 Ati rupaʉ marĩ caãnajẽ cʉtie caboari rupaʉre rocari yua, cawãma rupaʉ pʉamerẽ marĩ cʉ̃gojʉ̃gogarã. Marĩ rupaʉ ati yepapʉre cariamasĩrĩ rupaʉ nimirõcʉ̃ã, cawãma rupaʉ cariaeti rupaʉ majũ wasoacoagaro. \v 54 Bairo ati rupaʉ marĩ caãnajẽ cʉtie, marĩ rupaʉ ati yepapʉre cariari rupaʉ pʉame, caboaeti rupaʉ, o cariaeti rupaʉ cawasoaro bero yua, Dios ya tutipʉ na cawoaturicarore bairo baipeti etaro majũ baigaro. Mai, atore bairo ĩña ti tutipʉre: “Baiyasiriquere Dios netõnʉcã peyocõãgʉmi. Marĩ carianucũrĩjẽ ãninemoetigaro yua. \v 55 ¿Dope to baiyupari yua baiyasirique catutuarijere bairo caãnimirĩqũẽ? ¿Noopʉ catoaʉre bairo capũnirĩjẽ caãnimirĩqũẽ to ãniñati?” ĩ woatuyupa Dios ya tutipʉre. \v 56 Carorije ati yepa macããjẽ pʉame marĩ riayasio joroque caátie majũ niña. Tie pʉame manigaro. Tunu bairoa tirʉ̃mʉpʉ macããjẽ roticũrĩqũẽ carorijere marĩ masĩõ joroque caátie, marĩrẽ ĩñabeserore bairo caátie cʉ̃ã manigaro yua. \v 57 Dios pʉame roque riariquere marĩ netõnʉcãõ joroque marĩ átigʉmi marĩ Quetiupaʉ Jesucristo jʉ̃gori. ¡Bairi nocãrõ majũ Diore cʉ̃ marĩ cabasapeoro ñunetõmajũcõãña! \p \v 58 Bairo cabairo jʉ̃gori yʉ yarã, caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tocãnacã rʉ̃mʉa áticõã ninucũña. Marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽ paariquere nemojãñurõ jõpʉame átijʉ̃gonutu ánája. Merẽ mʉjãã masĩña marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ caĩñajoro cʉ̃ yaye macããjẽrẽ marĩ caápata, cabʉgoroa ãna mee marĩ átiya. \c 16 \s1 La colecta para los hermanos \p \v 1 Apeyera, marĩ yarã, marĩrẽ bairo Jesucristo mena catʉ̃goñatutuari majãrẽ mʉjãã cadinero neñobojapeere mʉjãã yʉ quetibʉjʉpa: Bairi Galacia yepa macããna ñubueri majã poari dinero neñorã na caátipeere yʉ caátiroticũrĩcãrõrẽ bairo mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã ápa. \v 2 Yerijãrĩcã rʉ̃mʉ caãno mʉjãã mena macããna jĩcãʉ̃ jeto cʉ̃ jericawoáto, cʉ̃ cawapataátajere ĩñacõñarĩ yua. Bairo cʉ̃ dinerore jericawori bero, cʉ̃ qũẽnocũ yucoteáto. Bairo mʉjãã caátimasĩata, yʉ pʉame etari, dinerore mʉjãã neñorotiricaro mano caroaro yʉ jemasĩbujioʉ. \v 3 Bairo yʉ pʉame mʉjãã tʉpʉ etaʉ, Jerusalẽpʉ tie mʉjãã caneñoataje dinerore na yʉ jeárotigʉ mʉjãã cabeseatana, mʉjãã cajogarãrẽ yua. Na pʉame marĩ yarã catʉ̃goʉsari majãrẽ tie dinerore na jeábojagarãma. Bairi cartaari cʉ̃ãrẽ na mena yʉ woajogʉ marĩ yarãrẽ. \v 4 Yʉ cʉ̃ã Jerusalẽpʉ yʉ caápée cañuata, na mena jĩcãrõ jãã ágarã. \s1 Planes de viaje de Pablo \p \v 5 Yʉ caátí yʉtea caãno Macedonia yepa macããnarẽ na ñiña netõájʉ̃gogʉ. Bairo topʉ etari bero netõácʉ́pʉ roque, mʉjãã Corinto macããnarẽ ñiñaʉ etagʉ. \v 6 Bairo mʉjãã tʉre etari yoaro jĩcã yʉtea ũno yʉ ãnibujioʉ. O ape watoa yʉ cabaiata, mʉjãã tʉpʉa puere yʉ netõõbujioʉ. Bairo yʉ cabaiata, mʉjãã pʉame noo mʉjãã cajʉátie mena yʉre mʉjãã jʉátijogarã, cabero noo yʉ caátópʉ tunu yʉ caátó yua. \v 7 Baipʉa, yoaro mee mʉjããrẽ ĩñanetõrĩqũẽ jeto yʉ átigaetiya. Yoaro jĩcã yʉtea cãrõ mʉjãã mena yʉ tuagatʉ̃goñaña, marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ cabooata. \v 8 Mai, Efeso macãpʉa yʉ tuacõãgʉ Pentecostés bose rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye. \v 9 Bairo ti rʉ̃mʉ caetaparo jʉ̃goye marĩ Quetiupaʉ yaye quetire caroaro majũ camasãrẽ yʉ caquetibʉjʉmasĩpee nigaro ti yʉteare. Yʉ paarique yasietigaro. Capããrã niñama atopʉre marĩ Quetiupaʉ yayere bʉtioro catʉ̃goʉsagarã. Bairo na cabaimiatacʉ̃ãrẽ, capããrã niñama aperã, yʉ pesuare bairo caãna, yʉ caquetibʉjʉrijere caboena cʉ̃ã. \p \v 10 Apeyera, mʉjãã tʉpʉ Timoteo cʉ̃ caetaata, caroaro mʉjãã mena cʉ̃ tʉ̃goña ʉseanio joroque ĩrã, caroaro jãñurĩpʉa cʉ̃ mʉjãã bocáwa. Cʉ̃ cʉ̃ã yʉrea bairo marĩ Quetiupaʉ yaye macããjẽrẽ paanucũñami. \v 11 Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ mʉjãã mena macããcʉ̃ cʉ̃ boeticõã cʉ̃ baieticõãto. Atore bairo pʉame cʉ̃ mʉjãã ápa: Caroaro ʉseanirĩqũẽ mena yerijõrõã cʉ̃ jʉátinemo joya, noo cʉ̃ caátópʉ cʉ̃ caátóre. Bairo mʉjãã caáto, yʉre ĩñaʉ atígʉmi atopʉre yua. Yʉ pʉame cʉ̃rẽ cʉ̃ coteãcʉ̃ yʉ átiya aperã marĩ yarã catʉ̃goʉsari majã mena. \p \v 12 Apei, marĩ yaʉ Apolos pʉamerã bʉtioro marĩ yarã mena mʉjããrẽ cʉ̃ ñiñañesẽã rotijomiwʉ̃. Bairo yʉ caárotimiatacʉ̃ãrẽ, ãmeacã majũrã mʉjãã tʉre ágaetiyami. Baipʉa, ape watoa cʉ̃ caágari rʉ̃mʉ yoaro meea mʉjãã tʉpʉ atígʉmi. \s1 Saludos finales \p \v 13 Bairi yʉ yarã, caroaro tʉ̃goña masacatiri ãña. Caroaro jĩcãrõ tʉ̃ni tocãnacã rʉ̃mʉa Jesucristo mena tʉ̃goñatutuacõã ninucũña. Yeri tutuarique mena tocãnacã rʉ̃mʉa caroa wãme jeto áticõã ninucũña. \v 14 Bairo nipetirije mʉjãã caátinucũrĩjẽrẽ mʉjãã caápata, caroaro ãmeo mairĩqũẽ mena átiãninucũña. \p \v 15 Yʉ yarã, merẽ mʉjãã masĩña Estéfanas ya poa, Acaya yepa macããna cajʉ̃goye tʉ̃goʉsajʉ̃gowã Jesucristo yaye quetire. Na pʉame ãmerẽ marĩrẽ bairo catʉ̃goʉsarã marĩ yarãrẽ na jʉátinemo ãninucũñama. \v 16 Bairi mʉjãã cʉ̃ã na ũna na carotirore bairo caroaro átiãña. O aperã to caãna, jãã capaarore bairo caána, cajʉátinucũrã na caĩrõrẽ bairo jĩcãrõ tʉ̃ni mʉjãã caáto yʉ boya. \p \v 17 Marĩ yarã Estéfanas, Fortunato, apei Acaico yʉ tʉpʉ na caetaro ĩñarĩ na mena yʉ ʉseaniña, mʉjãã pʉame yʉ mena mʉjãã caãmerĩmiatacʉ̃ãrẽ. \v 18 Na pʉame mʉjãã yʉre yeri ñuo joroque mʉjãã caátinucũrõrẽã bairo na cʉ̃ã yʉ tʉ̃goña ʉseanio joroque yʉ átiyama, yʉ tʉpʉ etari yua. Na ũna camasã tore bairo caátinucũrãrẽ caroaro na caĩroanucũparã mʉjãã ãniña. \p \v 19 Ñubueri majã poari Asia yepa macããna mʉjããrẽ ñurotijoyama. Aquila, cʉ̃ nʉmo Prisca bairi aperã cʉ̃ ya wiipʉ cañubueneñanucũrã cʉ̃ã marĩ Quetiupaʉ mena bʉtioro mʉjãã ñurotijoyama. \v 20 Ato macããna marĩ yarã ñubueri majã cʉ̃ã nipetiro mʉjãã ñurotijoyama. Bairi mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã mena macããnarẽ caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena ãmeo bocári tocãnacãʉ̃pʉa ãmeo jẽninucũña. \p \v 21 Yʉ, Pablo, yʉ majũpʉa atie catʉsarijere mʉjãã yʉ ñuroti woatujoya. \p \v 22 Bairi ni ũcʉ̃ Jesucristore camaiecʉ̃ cʉ̃ caãmata, roro popiye Dios cʉ̃ caátipaʉ cʉ̃ tuacõãto. ¡Marĩ Quetiupaʉ, tãmurĩ cʉ̃ apáro! \p \v 23 Marĩ Quetiupaʉ Jesucristo nipetiro mʉjããrẽ caroare cʉ̃ jonemoáto. \v 24 Nipetiro mʉjãã Jesucristo yarã mʉjãã cʉ̃ã mʉjãã caãno jʉ̃gori bʉtioro mʉjãã yʉ maiña. \p Tocãrõã niña atie queti yʉ cawoaturije.