\id ROM - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h ROMANOS \toc1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Roma \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Roma \c 1 \s1 Re nabey tak tzij chin re carta re' \p \v 1 Yen Pablo jun rusamajel re Jesucristo, roma ja re Dios re xvayon vichin che xinoc apóstol. Reja' xinrucha' chin che nintzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha. \p \v 2 Re Dios xubij chique re je rusamajela' re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique che can xtiquitz'ibaj re xtubij reja' chique, y can quire-va xbanataj.\x + \xo 1.2 \xt Ro 3.21; 16.26.\x* Roma re profetas re' can xquitz'ibaj-va can re xubij re Dios chique chupan re vuj richin re Dios. \v 3 Y re xubij re Dios chique re achi'a' profetas re xe'c'ue' ajuer can, can chij-va re Ruc'ajol, y re' ja re Kajaf Jesucristo. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, y reja' jun rey-rumam can re Rey David.\x + \xo 1.3 \xt Mt 1.1.\x* \v 4 Y tak re ru-cuerpo xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i',\x + \xo 1.4 \xt Hch 13.33.\x* can xk'alajin che reja' Ruc'ajol re Dios y can santo-va ancha'l re Dios. Y xk'alajin chuka' che c'o ru-poder. \v 5 Y re Jesucristo can xuban utzil chaka chin che xojoc apóstoles.\x + \xo 1.5 \xt Ef 3.8.\x* Quire' xuban chaka roma xrajo' che pa rube' reja' nakatzijoj re ruch'abal chach ronojel re ruch'ulef.\x + \xo 1.5 \xt Hch 9.15.\x* Reja' nrajo' che conojel-ta re vinak ye'niman richin y chuka' xtiquinimaj-ta rutzij. \v 6 Y yex chuka' xixrayoj re Jesucristo chin xixoc richin reja'.\x + \xo 1.6 \xt 1 Co 1.2, 24.\x* \p \v 7 Y nintak-a re carta re' chiva yex hermanos re yixc'o chupan re tenemit rubini'an Roma. Re Dios camas yixrajo' y mare' xixrayoj chin xixoc rajc'ual. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo, y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic. \s1 Re Pablo nrajo' niba chiquitz'etic re hermanos jec'o pa Roma \p \v 8 Nabey ninjo' nintioxij cha re Dios ivoma yex.\x + \xo 1.8 \xt Fil 1.3.\x* Yintioxin cha re Dios roma can che jun ruch'ulef nitzijos-va che yex can katzij-va ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Y xaxe roma re Jesucristo tak yintiquir yintioxin cha re Dios. \v 9 Re Dios re ninsamajij riq'uin ronojel vánma, chin nintzijoj re utzulaj ruch'abal re nich'o chij re Ruc'ajol, reja'\x + \xo 1.9 \xt Stg 4.15.\x* can rutaman che yen nojel tiempo nimban orar pan ive'.\x + \xo 1.9 \xt 1 Ts 1.2; Flm 4.\x* \v 10 Y chuka' can ninc'utuj cha re Dios che xtuban-ta chua che xquintiquir-ta xquinapon iviq'uin, vo xa quire' nrajo' reja'. Roma q'uiy tiempo tinrayij-va-pa che yinapon iviq'uin. \v 11 Camas nrayin che yimba chi'itz'etic, roma ninjo' yixinto' chin che yex c'o-ta más nitamaj riq'uin re Espíritu Santo, chin che más niban confiar-ivi' riq'uin re Dios.\x + \xo 1.11 \xt Ro 15.29.\x* \v 12 O re más otz rubixic ja che yoj nakato-ki' chin che más nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Yex yinito' yen chin che yen nimban más confiar-vi', y yen yixinto' yex chin che niban más confiar-ivi'. Quire' xtakaban roma can junan kaniman re Jesucristo iviq'uin. \p \v 13 Hermanos, ninjo' che yex nitamaj che yen q'uiy bey ninojin che yimbinak-ta chila' iviq'uin,\x + \xo 1.13 \xt Ro 15.23; 1 Ts 2.18.\x* pero man yintiquirnak-ta.\x + \xo 1.13 \xt Hch 16.7.\x* Re ninrayij yen ja-ta che yex nitamaj más chij re ruch'abal re Dios, can ancha'l nbanon quiq'uin je q'uiy vinak re xa man je israelitas-ta. Y riq'uin re' chuka' yex can-ta xtivachin re utzulaj ch'abal pa tak ic'aslen. \v 14 Can nic'atzin-va che yen nintzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak griegos y chique re man je griegos-ta. Nic'atzin che nintzijoj chique re vinak camas quina'oj y chique chuka' re camanak quina'oj.\x + \xo 1.14 \xt Sal 40.9; Mr 8.38; 1 Co 9.16.\x* \v 15 Mare' yen camas ninjo' nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chila' pa Roma re itenemit yex. \s1 Re ru-poder re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha \p \v 16 Yen man yinq'uex-ta nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, roma c'o ru-poder. Y ja ch'abal re' re nucusaj re Dios chin ye'rucol chach re quimac re ye'niman richin.\x + \xo 1.16 \xt Sal 110.2; 1 Co 1.18; 2 Co 10.4; 2 Ti 1.8; 1 P 4.16.\x* Re ch'abal re' nabey xtzijos chique re israelitas, c'are' xtzijos chuka' chique re man je israelitas-ta. \v 17 Re ch'abal chin re Dios nusekresaj chakavach andex rubanon re Dios chaka chin che manak kamac ndel chach. Ja tak nakanimaj reja', y can nakaban confiar-ki' riq'uin. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin\x + \xo 1.17 \xt Hab 2.4; Ro 3.21.\x* re Dios. \s1 Camas c'ayef quic'aslen re man quiniman-ta re Dios \p \v 18 Re Dios yacatajnak ruyoval chiquij re vinak re man otz-ta quic'aslen chach. Roma re vinak re' camas itzel quic'aslen y man niquijo-ta che nibiyin rutzijol re katzij ch'abal.\x + \xo 1.18 \xt Hch 17.30.\x* Mare' re Dios can xtuya-va re castigo pa quive'. \v 19 Roma c'o cosas re xe'tiquir xquitamaj chij re Dios, roma re Dios can xusekresaj-va chiquivach. \v 20 Re Dios man nitz'et-ta. Jac'a re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas re xe'ruban, can ye'tz'et y jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach. Desde que tak re Dios xuban re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach y chuka' che re ru-poder man niq'uis-ta. Can k'alaj-va che c'o Dios,\x + \xo 1.20 \xt Hch 14.17; 17.24-27; Ro 2.14.\x* mare' re vinak re' man xque'tiquir-ta xtiquibij: Yoj man jun kamac roma man jun xbin chaka che c'o Dios. \v 21 Roma re vinak re' can quitaman che c'o Dios, pero xa jac'a reje' cama-va niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios,\x + \xo 1.21 \xt 2 R 17.15; Sal 106.13.\x* y can man ye'tioxin-ta cha, xa ja re man jun quijkalen xa jare' re ye'quinojij, xa je nacanak y re cánma xa pa k'oko'm c'o-va. \v 22 Niquibij che camas quina'oj y xa man quire-ta, xa camas je nacanak,\x + \xo 1.22 \xt Jer 10.14.\x* \v 23 roma man niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios re man nicom-ta. Xa ja re dioses re ye'com jare' re niquiyala' quik'ij. Roma can je'quibanon qui-imágenes vinak, qui-imágenes re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', qui-imágenes re cumatz y qui-imágenes re chicop cajcaj cakan. Y jare' re niquiyala' quik'ij.\x + \xo 1.23 \xt Dt 4.15-19.\x* \p \v 24 Mare' re Dios xe'ruya' can, y can xuya' k'ij chique che tiquic'uaj-na re itzel c'aslen, roma can ja-va re' re nurayij re cánma, can xk'ax rue' re etzelal xquiban. Y re etzelal re xe'quibanala' quiq'uin re nic'aj chic quichibil\x + \xo 1.24 \xt Lv 18.22; Sal 81.12; Hch 7.42; 1 Co 6.18.\x* camas niq'uixbisan, \v 25 roma man xquijo-ta xquitzekelbej re katzij Dios, man xquiya-ta ruk'ij y man xquisamajij-ta, xa ja re cosas re je'rubanon re Dios, xa jare' re xquiyala' quik'ij y xe'quisamajij.\x + \xo 1.25 \xt Is 44.20; Am 2.4.\x* Y ja re katzij Dios re ruc'amon che ninimersas rube' nojel tiempo.\x + \xo 1.25 \xt 1 Ts 1.9.\x* Amén. \p \v 26 Y roma quire' niquiban, re Dios xe'ruya' can, che kas que'c'uax-na roma re itzel tak rayibal re c'o pa tak cánma, re camas niq'uixbisan.\x + \xo 1.26 \xt Gn 19.5; Jud 10.\x* Roma jec'o ixoki' man chic xe'quijo-ta achi'a', xa ja chic mismo quivach-qui' ixoki' xquic'uala-ka-qui'. \v 27 Y quire' chuka' re achi'a', jec'o re man chic xe'quijo-ta ixoki', xa ja chic mismo quiq'uin achi'a' xquic'uaj-va-qui'. Camas itzel tak banabal re xe'quiban, y can man xe'q'uex-ta tak xe'quibanala' re banabal re', reje' can xquijach-qui' chupan re etzelal re xquirayij. Y can ja-yan re qui-cuerpo re xbano sufrir roma re itzel bey xquic'uaj. \p \v 28 Reje' xquinojij che camanak ndoc-va niquitamaj rach re Dios. Mare' re Dios xe'ruya' can, y xuya' k'ij chique che tiyojtaj-na re quina'oj y tiquibanala-na re man ruc'amon-ta.\x + \xo 1.28 \xt Ef 5.4.\x* \v 29 Re cánma can nojnak riq'uin ronojel banabal re man je choj-ta. Mare' re achi'a' y re ixoki' can niquicanola-qui' chin ye'macun. Can itzel ye'quitz'at re nic'aj chic vinak. Can nojel tiempo niquirayij che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas. Y camas niquirayij che q'uiy etzelal niquiban chique re vinak. Camas itzel niquitz'at jun chic vinak roma otz c'o. Ye'quimisan. Niquibanala' ayoval. Ye'quik'ol vinak. Can man jun cosa tiquitz'at o niquic'axaj, cha'nin niquijal rubixic. \v 30 Xe vinak ye'quitzojola' y ye'quiyok'. Niquitzelaj re Dios. Can nak'ax rue' niquiban roma c'o ba' quik'ij. Camas niquinimersaj-qui'. Nojel tiempo niquinojij andex rubanic re etzelal niquijo' niquiban.\x + \xo 1.30 \xt Nm 10.35; Dt 7.10; Sal 81.15.\x* Man niquinimaj-ta quitzij re quite-quirta'. \v 31 Je nacanak. Can man niquiban-ta cumplir re niquibij. Hasta re cajc'ual man ye'quijo-ta y ni xe-ta re quite-quirta'. Man niquijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, y man niquicuy-ta rumac jun vinak tak c'o jun cosa nuban chique. \v 32 Reje' quitaman che re Dios nubij, re ye'bano etzelal qui tak re', can ruc'amon che ye'com.\x + \xo 1.32 \xt Dt 17.6.\x* Pero astapa' quitaman, can man nuya-ta pena chique chin niquiban ronojel rach etzelal qui tak re', y chuka' camas ye'qui'cot tak c'o nic'aj chic vinak quire' ye'bano. \c 2 \s1 Re Dios can pa rubiyal nuban juzgar \p \v 1 Pero yex nuvinak israelitas, vo xa nina' che camas ik'ij y nibij che man otz-ta quibanabal re vinak re ye'bano mac qui tak re', man otz-ta quire' niban. Roma yex xa ja chuka' quire' yixtajin chubanic, y man tibij che man jun imac.\x + \xo 2.1 \xt Mt 7.1, 2.\x* \v 2 Can kataman che re Dios can ye'ruban castigar conojel vinak roma re mac je'quibanalon. Can ancha'l rubanic re quimac, can quire' rubanic re castigo nuya' chique.\x + \xo 2.2 \xt 1 Ts 4.6.\x* \v 3 Y yex can nina' che camas ik'ij, mare' tak nibij che man otz-ta re quibanabal re vinak re ye'bano mac qui tak re'. Y yex xa can ja chuka' quire' yixtajin chubanic. Y yex ninojij che re Dios man xtuya-ta re i-castigo roma re mac yixtajin chubanic.\x + \xo 2.3 \xt Pr 11.21.\x* \v 4 Yex ancha'l xa man k'axnak-ta pan ive' anchique roma re Dios camas otz iviq'uin y anchique roma reja' can nucuy re mac y nicoch'on.\x + \xo 2.4 \xt Ex 34.6; Ef 1.7; 2 P 3.9.\x* Chivach yex can otz che niban xabanchique mac re nijo' niban y reja' man jun castigo nuya' chiva. Pero xa man quire-ta. Reja' camas otz runa'oj iviq'uin roma nrajo' che niya' can rubanic re mac. \v 5 Xa jac'a yex camas covernak re ivánma. Man nijo-ta niya' can rubanic re mac. Y riq'uin re', camas castigo nimol chivij.\x + \xo 2.5 \xt Stg 5.3.\x* Can xtika re ruyoval re Dios pan ive' chupan re k'ij tak reja' xtuban juzgar. Y reja' can choj-va nuban juzgar. \v 6 Roma can ancha'l re kabanabal can quire' re castigo re xtuya' re Dios chaka\x + \xo 2.6 \xt Mt 16.27.\x* cada jun. \v 7 Vo xa nojel tiempo nakac'uaj jun c'aslen otz, re Dios xtuya' re c'aslen re man niq'uis-ta chaka.\x + \xo 2.7 \xt 2 Co 4.17; Jud 21; Ap 2.7.\x* Jac'a re' re xtuya' re Dios chaka yoj re can nakarayij yoje'c'ue' chila' chicaj chin nojel tiempo, y chire' can xtiya' kak'ij. \v 8 Jac'a vo xaxe re nakajo' yoj nakaban, can xtika-va re ruyoval pa kave'. Y camas-va re castigo xtika pa kave'.\x + \xo 2.8 \xt Is 3.11.\x* Quire' xtiban chaka vo xa man nakanimaj-ta re nubij re katzij ch'abal chaka, vo xa ja re man otz-ta xtakaban.\x + \xo 2.8 \xt 2 Ts 2.12.\x* \v 9 Conojel vinak re ye'bano etzelal, camas c'ayef xtiquiban pasar, xtiquitaj tijoj-pokonal. Y pa quive' re israelitas xtika-va nabey re castigo y xtika chuka' pa quive' re man je israelitas-ta.\x + \xo 2.9 \xt 1 P 4.17.\x* \v 10 Y conojel vinak re ye'bano re otz, xque'bec'ue' chila' chicaj y can xtiya' quik'ij.\x + \xo 2.10 \xt 1 P 1.7.\x* Y can nojel tiempo re cánma otz xtuna'. Y ja re israelitas re nabey xtiban quire' chique y c'are' chique chuka' re man je israelitas-ta. \v 11 Roma re Dios can junan nuban chaka konojel.\x + \xo 2.11 \xt Job 34.19; Lc 20.21.\x* \p \v 12 Yoj re yoj israelitas can ja re Dios xyi'o re ley chaka, y vo xa yojmacun, re Dios can ja ley re' re nucusaj chin nuya' re castigo pa kave'. Jac'a re vinak re man c'o-ta re ley re' quiq'uin,\x + \xo 2.12 \xt Lc 12.47, 48.\x* vo xa ye'macun, can xtika-va chuka' re castigo pa quive', pero man nicusas-ta re ley re' chin che ye'ban juzgar. \v 13 Re vinak re xaxe niquic'axaj re nubij re ley re xuya' re Dios y man niquiban-ta re nubij, c'o quimac ndel chach re Dios. Jac'a re ye'bano re nubij re ley, man jun quimac ndel chach re Dios.\x + \xo 2.13 \xt Stg 1.22.\x* \v 14 Re vinak re man je israelitas-ta c'o bey niquiban re nubij re ley, astapa' man quic'axan-ta re andex nubij. Y roma quire' niquiban, can nik'alajin che re pa tak cánma can c'o re nisekresan chiquivach andex re otz y andex re man otz-ta. Ancha'l che can c'o re ley pa tak cánma. \v 15 Ancha'l che ja re ley re tz'iban pa tak cánma, y jare' re nibin chique andex re otz y andex re man otz-ta. Y reje' otz nuna' re cánma tak ja re otz niquiban, y tak niquiban re man otz-ta re cánma can nuna' che nik'axo. Reje' can quitaman vo xa otz o man otz-ta re ye'tajin chubanic. \v 16 Y can quire' chuka' xtuna' re cánma chupan re k'ij tak xtiban juzgar pa quive'. Can xtapon re k'ij tak xtiban juzgar pa quive' conojel vinak y xtiquic'ul rajal re quimac,\x + \xo 2.16 \xt Jn 5.22; Ap 20.12.\x* y c'o mac re xe'quibanala' pan eval y c'o re xe'quibanala' man pan eval-ta. Pero re Dios ja re Jesucristo re xtucusaj chin nuban juzgar ronojel re'. Quire' nubij re utzulaj ch'abal chin re Dios re nintzijoj re nibex evangelio cha. \s1 Re israelitas y re qui-ley \p \v 17 Yex nuvinak, re camas yixqui'cot tak nibex israelitas chiva, ninojij che xixcolotaj-yan chach re imac roma re Dios chiva yex xuya-va re ley. Y chuka' can nina' che camas ik'ij roma nibij che yix rutenemit re Dios.\x + \xo 2.17 \xt Mr 3.11; Jn 8.41; Ro 9.6.\x* \v 18 Yex nibij che yixtijox cha re ley, y mare' tak itaman andex nrajo' re Dios che nakaban, y chuka' itaman andex re otz y andex re man otz-ta.\x + \xo 2.18 \xt Dt 4.8; Neh 9.13, 14; Sal 147.19, 20; Lc 12.47; Jn 13.17; 1 Co 8.1, 2.\x* \v 19 Y yex ninojij che can yixtiquir nic'ut re utzulaj bey chiquivach re can ancha'l je moyi' roma man jun quitaman chij re Dios, y yixtiquir nisekresaj quibey re jec'o pa k'oko'm, \v 20 ye'tijoj re vinak re man quitaman-ta re ruch'abal re Dios, y ye'tijoj chuka' re ac'ola'. Roma chiva yex yi'on-va re ley re niyi'o na'oj y c'o ronojel katzij chupan.\x + \xo 2.20 \xt 2 Ts 3.5.\x* \v 21 Yex nibij che ye'tijoj nic'aj chic vinak. ¿La man como otz-ta che ja yex\x + \xo 2.21 \xt Mt 23.3.\x* re nitijoj-ka-ivi' nabey? Roma nibij chique re vinak che man otz-ta re elak'. Y yex ¿can katzij como che man yixelak'-ta? \v 22 Yex nibij chique re achi'a' re c'o quixiylal che man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij chique re ixoki' re c'o quichijlal che man tiquiya' k'ij che ndoc chic jun ache quiq'uin. Y yex ¿anchique roma can niban re mac re'? Yex nibij che can que'tzelas re imágenes re xa vinak je'banayon-ka. ¿Y anchique roma yex man niban-ta quire'? ¿Anchique roma nilek'aj re cosas re c'o chupan re jay\x + \xo 2.22 \xt Mal 3.8.\x* re anche' ye'c'ue-va re imágenes? \v 23 Yex can nina' che camas ik'ij roma c'o re ru-ley re Dios iviq'uin. ¿Y anchique roma man niban-ta re nubij re ley re', chin niya' ruk'ij re Dios? \v 24 Roma can katzij nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak re man je israelitas-ta niquiyok' rube' re Dios tak niquitz'at re kabanabal yoj re yoj israelitas.\x + \xo 2.24 \xt 2 S 12.14; Is 52.5; Ez 36.20.\x* Quire' nubij re tz'iban can. \p \v 25 Yoj re yoj israelitas can banon re circuncisión chaka. Re' camas otz, pero vo xa nakaban ronojel re nubij chupan re ley re xuya' re Dios chaka. Y vo xa man nakaban-ta, can man jun ndoc-va che banon re circuncisión chaka,\x + \xo 2.25 \xt Ga 5.3.\x* xa yoj junan quiq'uin re man banon-ta re circuncisión chique. \v 26 C'o-ta jun ache man israelita-ta y man banon-ta re circuncisión cha, y reja' can nuban re nubij re ley, chach re Dios can ancha'l che banon re circuncisión cha.\x + \xo 2.26 \xt Hch 10.34.\x* \v 27 Y re ache re' can nuban-va re nubij chupan re ley, astapa' man banon-ta re circuncisión cha. Y mare' yex nuvinak israelitas re man niban-ta re nubij re ley, can k'alaj che man otz-ta re itz'amon rubanic roma can pan ik'a' c'o-va re ley y banon re circuncisión chiva.\x + \xo 2.27 \xt Mt 12.41.\x* \v 28 Yex can yix israelitas-va y banon re circuncisión chiva, pero man xe-ta re' nrajo' chin che nik'alajin che yix rutenemit re Dios.\x + \xo 2.28 \xt Mt 3.9; Jn 8.39; Ga 6.15.\x* \v 29 Roma chach re Dios re can je katzij rutenemit, ja re vinak re c'o jun cánma ch'ajch'oj. Can ancha'l che banon re circuncisión pa tak cánma. Y re circuncisión re' jare' re niban roma re Espíritu Santo y mana-ta re circuncisión re tz'iban chupan re ley. Y jac'a re vinak re banon re circuncisión pa tak cánma, jare' re ye'ka chach re Dios y astapa' man ye'ka-ta chiquivach re vinak.\x + \xo 2.29 \xt Jn 1.47; Ro 7.6; Col 2.11.\x* \c 3 \p \v 1 Y q'uiba' yex ninojij che yoj re yoj israelitas man jun ventaja kac'uan roma re ch'abal c'a nimbij-ka y che re circuncisión man jun otz nuc'am-pa chaka. \v 2 Pero man quire-ta, roma q'uiy cosas otz nuc'am-pa chaka. Y ninataj-apo re nabey, y re' ja che re Dios can xuya' re ruch'abal\x + \xo 3.2 \xt He 5.12.\x* pa kak'a'. \v 3 Y manak modo nakabij che roma camas je q'uiy kavinak re man xquinimaj-ta,\x + \xo 3.3 \xt He 4.2.\x* mare' re Dios man xtuban-ta re rubin.\x + \xo 3.3 \xt Nm 23.19.\x* \v 4 Man quire-ta. Re Dios can katzij-va nich'o y man jun bey xtutz'uc-ta tzij, astapa' conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef ye'tz'ucu tzij, pero re Dios can man jun bey xtutz'uc-ta tzij. Ancha'l nubij re tz'iban can roma re Rey David. Y reja' quire' rubin can: \q1 Vo xa jec'o vinak niquibij che man katzij-ta re nabij,\x + \xo 3.4 \xt Jn 3.33.\x* man quire-ta. \q1 Roma can xtik'alajin chiquivach che can katzij-va re nabij.\x + \xo 3.4 \xt Job 40.8; Sal 62.9.\x* \q1 Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. \p \v 5 Q'uiba' yex ninojij che man jun nuban vo xa yoj nakaban re etzelal. Roma tak yoj nakaban re etzelal jare' tak re vinak más ye'qui'cot riq'uin re Dios roma jare' tak nik'alajim-pa che re Dios camas otz roma manak etzelal nuban ancha'l yoj. Ndel che tzij che re mac nakaban c'o otz nuc'am-pa roma nuban chique re vinak che más otz niquitz'at re Dios. Pero man tinojij che man otz-ta tak re Dios yojruban castigar roma re etzelal nakaban. Y re na'oj re' xa quiq'uin vinak pitinak-va. \v 6 Roma man katzij-ta re niquinojij. Roma xe-ta xa katzij re niquinojij, re Dios man-ta nitiquir nuban juzgar pa kave' yoj re yoj vinak.\x + \xo 3.6 \xt Gn 18.25; Job 34.17; Sal 9.8.\x* \p \v 7 Chuka' man tinojij che re Dios man otz-ta nuban tak nubij aj-maqui' chiva y yixruban juzgar roma re tz'ucuj-tzij niban. Y astapa' yex nibij che re tz'ucuj-tzij niban can c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Ndel che tzij che re tz'ucuj-tzij niban yex can nuban chique re vinak che ye'qui'cot riq'uin re Dios, roma reja' man nuban-ta ancha'l niban yex, y mare' niquiya' ruk'ij reja'. \v 8 Man tinojij che re banoj-etzelal c'o otz nuc'am-pa cha re Dios. Roma re ye'nojin quire' y niquibij che can otz niban re etzelal, can ruc'amon che nika re castigo pa quive'.\x + \xo 3.8 \xt Ro 5.20; 6.1, 15; Jud 4.\x* Y jec'o chuka' ye'bin chakij yoj che can quire' nakabij y nakanojij, y re' xa man katzij-ta. \s1 Man jun vinak nitiquir nibin che manak rumac \p \v 9 Y vocame ninjo' nimbij chiva, che mana-ta yoj re yoj israelitas re más otz kac'aslen chach re Dios, y mana-ta chuka' yoj re más otz kac'aslen que chiquivach re man je israelitas-ta. Ancha'l ximbij-yan-ka chiva, che conojel vinak, israelitas y man je israelitas-ta, conojel je'kejnak chuxe' re mac.\x + \xo 3.9 \xt Ro 1.28; Ga 3.22.\x* \v 10 Quire' chuka' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Man jun vinak re choj-ta ruc'aslen. Y can man jun.\x + \xo 3.10 \xt Sal 14.1.\x* \q1 \v 11 Man jun re can k'axnak-ta pa rue' andex re' re otz \q1 y chuka' man jun re nicanon-ta chin re Dios. \q1 \v 12 Xa mana-ta re rubey re Dios xquicha' chin che xquitzekelbej-ta, xa can man otz-ta re quic'aslen. \q1 Y man jun vinak re nibano-ta re otz. Can man jun. \q1 \v 13 Y rion tz'ucuj tak tzij niquibij. \q1 Je ancha'l cumatz re can ye'quimisan riq'uin re quich'opobal. \q1 Can ye'quimisan riq'uin re quich'abal, roma re pa quichi' can ancha'l jul quichin anama'i'.\x + \xo 3.13 \xt Sal 5.9; 140.3; Jer 5.16; Mt 23.27, 28.\x* \q1 \v 14 Can nojel tiempo itzel ye'ch'o chiquij re vinak, can q'uiy re tzij ye'quibila'. \q1 Y re tzij re ye'quibila'\x + \xo 3.14 \xt Sal 10.7.\x* can nuban cha re avánma che nik'axo. \q1 \v 15 Can man niquipokonaj-ta ye'quimisan. Roma can man jun ch'et andex tiban-apo chique, can jonanin ye'ba chin ne'quibana' camic.\x + \xo 3.15 \xt Pr 1.16.\x* \q1 \v 16 Y re anche' ye'c'ue-va niquiyala' can bis y k'axomal. \q1 \v 17 Man quitaman-ta andex rubanic re bey re anche' tak re avánma can otz nuna'. \q1 \v 18 Can man niquixibij-ta-qui' chach re Dios.\x + \xo 3.18 \xt Gn 20.11; Sal 36.1; Lc 23.40.\x* \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \p \v 19 Y yoj kataman che re nubij re ley re tz'iban ajuer can, chaka yoj re yojc'o chuxe' re ley nich'o-va. Mare' can man jun vinak nitiquir nibin che man jun rumac. Can conojel re jec'o chach re ruch'ulef tiene que ye'bapon chach re Dios.\x + \xo 3.19 \xt Ez 16.63; Ro 2.2.\x* \v 20 Quire' nimbij roma can man jun vinak re can rubanon ronojel nubij re ley. Y mare' re ley man nitiquir-ta nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Re ley xaxe nitiquir nuc'ut chakavach che yoj can yoj aj-maqui'.\x + \xo 3.20 \xt Sal 143.2; Ro 7.7.\x* \s1 Re andex rubanic chin che man jun kamac ndel chach re Dios \p \v 21 Y vocame re Dios nuc'ut chakavach andex rubanic chin che man jun kamac ndel chach reja'. Y re' can c'o chuka' chupan re ley y quire' chuka' quibin can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Pero vocame re Dios nuc'ut chakavach che man rutzij-ta re ley tak man jun kamac ndel chach.\x + \xo 3.21 \xt He 11.4.\x* \v 22 Re Dios can nuc'ut chakavach che xabanchique vinak re niniman re Jesucristo, man jun rumac ndel chach re Dios.\x + \xo 3.22 \xt Col 3.11.\x* Yoj can junan kabanon konojel, \v 23 roma can konojel xojmacun\x + \xo 3.23 \xt Ga 3.22.\x* y naj xojc'ue-va cha re Dios re c'o ruk'ij. \v 24 Pero roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, mare' tak man jun kamac ndel chach. Y can man jun rajal nuc'utuj chaka,\x + \xo 3.24 \xt Ef 2.8.\x* y re' xa roma re Cristo Jesús xcom pa kaq'uixel chin che xutoj re kamac. \v 25 Re Dios xutak-pa re Jesucristo chin xcom y xbiyin re ruq'uiq'uel, roma ja reja' re xkalen ronojel rumac re vinak.\x + \xo 3.25 \xt Lv 16.15.\x* Re niniman richin re Jesucristo nicuyutaj rumac. Re Dios can runojin-va che nutak-pa re Jesucristo, y mare' nik'alajin che re Dios can ja re choj xuban che man xuya-yan-ta rajal re quimac cada jun re vinak re xe'c'ue' ajuer can. \v 26 Re Dios xutak-pa re Jesucristo, mare' nik'alajin che re Dios can ja chuka' re choj nuban kaq'uin yoj chupan re tiempo re', che man jun kamac ndel chach roma kaniman re Jesús. \p \v 27 Mare' manak modo che camas kak'ij nakana'\x + \xo 3.27 \xt 1 Co 1.29.\x* y ni xe-ta xtakabij che camas otz re kac'aslen. Yoj man xojcolotaj-ta xaxe roma camas otz re kabanabal, xa xojcolotaj roma xkanimaj re Jesús. \v 28 Y quire', nik'alajin che xabanchique vinak re niniman richin re Jesús, man jun rumac ndel chach re Dios,\x + \xo 3.28 \xt Ga 2.16.\x* astapa' man rubanon-ta-pa re nubij re ley re xuya' re Dios. \p \v 29 Yoj man yojtiquir-ta nakabij che re Dios xaxe kachin yoj re yoj israelitas, roma re Dios qui-Dios chuka' re man je israelitas-ta. \v 30 Xaxe jun Dios c'o, y ja reja' re nibano chique re ye'niman richin che man jun quimac ndel chach,\x + \xo 3.30 \xt Ro 10.12; Ga 3.8.\x* vo xa ja re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, o vo xa ja re man je israelitas-ta re man banon-ta re circuncisión chique. \v 31 Q'uiba' nak'ax pan ive' che re ye'niman re Jesús niquiban cha re ley re xuya' re Dios che manak rajkalen, pero xa man quire-ta. Re kaniman chic re Jesús, jare' re can katzij yojniman chin re ley.\x + \xo 3.31 \xt Sal 119.126; Jer 8.8, 9; Mt 5.17; 15.6; Ro 4.14.\x* \c 4 \s1 Re Abraham man jun rumac xel roma xunimaj re Dios \p \v 1 Re Abraham re kamoma' yoj re yoj israelitas, ¿andex como xuban reja' chin xcolotaj? \v 2 Re Abraham man jun rumac xel chach re Dios, pero man roma-ta che reja' camas cosas otz xe'rubanala'.\x + \xo 4.2 \xt Ro 3.27, 28.\x* Xe-ta xa roma re', xtiquir-ta xubij che camas ruk'ij. Pero re Dios nubij che man roma-ta re' tak re Abraham man jun rumac xel chach reja'. \v 3 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Abraham can xunimaj re Dios, y mare' re Dios xuban cha che man jun rumac xel chach.\x + \xo 4.3 \xt Gn 15.6; Ga 3.6; Stg 2.23.\x* Quire' nubij re tz'iban can. \v 4 Re vinak re can nisamaj, can nuch'ac rajal re rusamaj. Re nuch'ac man choj-ta quire' nisipas-a cha, xa can ruch'acon-va. \v 5 Jac'a re yacolotaj, re' sí xaxe tal choj quire' nisipas,\x + \xo 4.5 \xt Hch 13.39; Ga 2.16.\x* y man jun vinak re can xtitiquir xtucol-ka-ri' rion, roma camas nisamaj. Astapa' jun vinak man choj-ta re ruc'aslen,\x + \xo 4.5 \xt Jos 24.2.\x* pero vo xa nunimaj re Dios, re Dios can nuban cha che man jun rumac ndel chach reja'. \v 6 Y chuka' re David rubin can che otz-quibanoj re vinak re niban chique roma re Dios che man jun quimac ndel chach,\x + \xo 4.6 \xt 2 Co 5.19, 21; Ap 5.9.\x* roma xquinimaj\x + \xo 4.6 \xt Jer 23.6; 1 Co 1.30.\x* y man roma-ta che camas xe'samaj. \v 7 Re David ja quire' xubij: \q1 Otz-quibanoj re vinak re can cuyutajnak chic re itzel tak quibanabal, y can man ninatax-ta chic re quimac.\x + \xo 4.7 \xt Sal 32.1, 2.\x* \q1 \v 8 Otz-quibanoj re xtibex chique roma re Ajaf Dios che man jun mac xtiquikalej. \q1 Ja quire' rubin can re David. \p \v 9 ¿Andex como nuc'ut re tzij re' chakavach? Re tzij re' nuc'ut chakavach che man xe-ta yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka re camas kak'ij. Man quire-ta. Xa can quire' chuka' re man je israelitas-ta, re man banon-ta re circuncisión chique, reje' chuka' camas quik'ij, re nic'atzin ja che takanimaj re Dios. Ancha'l xuban re Abraham. Reja' xunimaj re Dios y mare' re Dios xuban cha che man jun rumac xel. \v 10 Y tak re Dios xuban cha re Abraham che man jun rumac xel chach, re Abraham c'amaje-na tiban re circuncisión cha. \v 11 Y re circuncisión re xban cha, xa jun seña chin nik'alajin che man jun rumac xel chach re Dios roma xunimaj.\x + \xo 4.11 \xt Gn 17.11.\x* Roma reja' camanak-va rumac elinak chach re Dios tak c'amaje-na tiban re circuncisión cha, y mare' nibex che reja' quirta' conojel re ye'niman richin re Dios\x + \xo 4.11 \xt Ex 12.13; Lc 19.9; Ro 9.6; Ga 3.7, 29.\x* y niban chique che man jun quimac ndel chach, astapa' man banon-ta re circuncisión chique. \v 12 Y re Abraham karta' chuka' yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, pero vo xa kaniman re Dios can ancha'l re xunimaj-a reja' tak c'amaje-na tiban re circuncisión cha. \s1 Re Dios xaxe chique re ye'niman richin nuya-va re rusujun \p \v 13 Re Dios xubij cha re Abraham che xtuya' re ruch'ulef pa ruk'a', y chibil chique re je rey-rumam can.\x + \xo 4.13 \xt Gn 12.3; 17.4, 5, 16; 22.17; 28.14; Sal 2.8; Ga 3.29.\x* Re Dios xubij quire' cha re Abraham roma can katzij runiman re Dios y man jun rumac xel chach reja', y man roma-ta che can rubanon re nubij re ley chin re Moisés. \v 14 Xe-ta xa ja re ye'bano re nubij re ley re ye'c'ulu re sujun can roma re Dios,\x + \xo 4.14 \xt Ga 3.18.\x* entonces manak-ta ndoc-va che kaniman re Dios, roma can man jun cosa nuc'am-pa chaka re rusujun can re Dios. \v 15 Pero xa man quire-ta. Re ley xaxe nusekresaj che yoj can man nakaban-ta re nubij. Y mare' tak nika re ruyoval re Dios pa kave'.\x + \xo 4.15 \xt Ro 7.5, 10; 2 Co 3.7, 9; Ga 3.10.\x* Y xe-ta man-ta c'o re ley, man-ta nibex chakij che yoj can man nakaban-ta re nubij re ley. \p \v 16 Re Dios xaxe chique re ye'niman richin nuya-va re rusujun. Nuya' chique roma reja' camas otz runa'oj.\x + \xo 4.16 \xt Ro 3.24; 9.8.\x* Y can nuya-va chique conojel re ye'niman\x + \xo 4.16 \xt Col 3.11.\x* richin, vo xa je israelitas re niquiban re nubij re ley o vo xa man je israelitas-ta re manak re ley re' quiq'uin. Re nic'atzin xaxe tiquinimaj ancha'l xunimaj re Abraham. Roma reja' jare' re karta' konojel re kaniman re Dios. \v 17 Ancha'l nubij re Dios chupan re tz'iban can. Reja' nubij cha re Abraham: Can nimban chava che yatoc quirta' q'uiy tenemit. Quire' xubij re Dios cha re Abraham, tak xuc'ut-ri' chach. Y re Abraham xunimaj re Dios,\x + \xo 4.17 \xt 1 Ti 6.13.\x* y ja Dios re' re nibano chique re anama'i'\x + \xo 4.17 \xt Ef 2.1.\x* che ye'c'astaj, y ja chuka' Dios re' re can rutaman ronojel re xtibanataj y nubij che c'o cosas xque'banataj can ancha'l che xe'banataj-yan. \p \v 18 Re Abraham can xunimaj c'a che can xtibanataj-va re xbex cha roma re Dios, astapa' reja' xtiquir-ta xubij che c'ayef roma camas chic re'j. Pero reja' can xunimaj-va re xubij re Dios cha che ndoc quirta' q'uiy tenemit y xque'c'ue' je q'uiy rey-rumam.\x + \xo 4.18 \xt Gn 15.5.\x* \v 19 Re Abraham c'o chic la'k jun ciento rujuna' che' tak xbex quire' cha. Y roma camas chic re'j, reja' rutaman che cama-va ye'c'ue-ta rajc'ual, y rutaman chuka' che re ruxayil rubini'an Sara cama-va nalan-ta. Pero man riq'uin re' che man-ta xunimaj re Dios, reja' can xunimaj-va re xbex cha.\x + \xo 4.19 \xt Gn 17.17.\x* Y can xunimaj che quire' xtibanataj. \v 20 Y can riq'uin ronojel ránma ruyaben che re Dios can nuban re xubij cha y man jun bey xubij-ta-ka pa ránma che man la'k xtibanataj-ta re nyaben, xa can xuban más confiar-ri' che can xtibanataj-va y can xuya' ruk'ij re Dios. \v 21 Re Abraham can jabal-va rutaman che re Dios camas ru-poder, mare' can xtuban-va re rubin. \v 22 Y roma re Abraham xunimaj re', re Dios xuban cha che man jun rumac xel chach. \p \v 23 Y re' tz'iban can\x + \xo 4.23 \xt 1 Co 10.11.\x* chupan re ruch'abal re Dios, pero tak xtz'ibas, can man xe-ta chin che nik'alajin andex rubanic tak re Abraham man jun rumac xel chach re Dios,\x + \xo 4.23 \xt 2 Ti 3.16.\x* man quire-ta. \v 24 Xa can chin chuka' nuc'ut chakavach yoj re andex rubanic tak man jun kamac ndel chach re Dios. Vo xa nakanimaj re Dios, reja' nuban chaka che man jun kamac ndel chach. Y re Dios jare' re xc'asom-pa richin re Kajaf Jesús chiquicojol re anama'i'.\x + \xo 4.24 \xt 1 P 1.21.\x* \v 25 Re Jesucristo can roma re kamac yoj tak xjach chin che xquimisas y c'are' xc'astaj-pa chin che man jun kamac ndel chach re Dios.\x + \xo 4.25 \xt Is 53.5; Dn 9.24; 1 Co 15.17; He 9.28; 1 P 1.21; 3.18; 1 Jn 1.7.\x* \c 5 \s1 Yoj re kaniman re Jesucristo man jun kamac ndel chach re Dios \p \v 1 Camanak-va c'a kamac ndel chach re Dios roma kaniman re Kajaf Jesucristo. Y xa roma reja' tak junan chic kavach riq'uin re Dios.\x + \xo 5.1 \xt Is 32.17.\x* \v 2 Roma xkanimaj reja', mare' xkac'ul re utzil pitinak riq'uin re Dios. Riq'uin re Jesucristo kabanon-va confiar-ki'\x + \xo 5.2 \xt 1 Co 15.1; He 3.6.\x* y ja reja' chuka' yojcusan-apo riq'uin re Dios. Can yojqui'cot roma kayaben re k'ij tak junan xkoje'c'ue' riq'uin re Dios. Y reja' can c'o ruk'ij. \v 3 Y man xe-ta c'a yojqui'cot roma kayaben re k'ij tak xkoje'c'ue' riq'uin re Dios, xa can yojqui'cot chuka' tak nakak'asaj tijoj-pokonal,\x + \xo 5.3 \xt Mt 5.11.\x* roma kataman che re tijoj-pokonal nuban chaka che más nakatamaj yojcoch'on. \v 4 Y vo xa yojcoch'on, can nik'alajin che kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios. Y tak nik'alajin che can kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios,\x + \xo 5.4 \xt Stg 1.3, 12.\x* re' nuban chaka che más yojqui'cot nakayabej-apo re utzil re pitinak riq'uin re Dios. \v 5 Y can katzij-va xtakac'ul re kayaben, roma re Dios camas yojrajo'. Y yoj yojtiquir nakatamaj che camas yojrajo', roma ja re Espíritu Santo re ruyi'on pa tak kánma jare' re nibin chaka.\x + \xo 5.5 \xt 2 Co 1.22.\x* \p \v 6 Yoj man yojtiquir-ta nakacol-ki' kayon, mare' tak xapon re k'ij che re Jesucristo xcom koma yoj.\x + \xo 5.6 \xt He 9.26.\x* Reja' xcom koma konojel yoj re yoj vinak, re man otz-ta kac'aslen chach re Dios. \v 7 Xe-ta xa ja yoj, man-ta nakajo' yojcom pa ruq'uixel jun chic vinak, astapa' choj ruc'aslen. O q'uiba' c'o jun re man nupokonaj-ta nicom pa ruq'uixel jun chic re otz ruc'aslen. \v 8 Pero re Jesucristo xcom koma yoj,\x + \xo 5.8 \xt 1 P 3.18.\x* astapa' yoj can yoj aj-maqui'. Y riq'uin re', re Dios xuc'ut chakavach che camas yojrajo'.\x + \xo 5.8 \xt Jn 15.13.\x* \v 9 Re Jesucristo xcom koma tak c'a yoj aj-maqui' che'. C'alapa' vocame che man-ta xkojrucol\x + \xo 5.9 \xt 1 Ts 1.10; 1 Jn 1.7.\x* chach re castigo, tak xa ja reja' re xbano che man jun kamac xel chach re Dios, roma xcom y xbiyin ruq'uiq'uel koma yoj. \v 10 Tak rubanon can, can xkatzelaj-va re Dios. Pero xa roma re Ruc'ajol xcom koma yoj, mare' tak junan chic kavach xkaban riq'uin re Dios.\x + \xo 5.10 \xt 2 Co 5.18.\x* Reja' xutak-pa re Ruc'ajol chin xcom koma, y c'a katzelan-na re Dios che'. Y vocame roma junan chic kavach kabanon riq'uin, can k'alaj che xkojcolotaj chin nojel tiempo, roma re Jesucristo nojel tiempo\x + \xo 5.10 \xt Jn 14.19.\x* c'as. \v 11 Matiox cha re Kajaf Jesucristo, che xa roma re rusamaj reja' tak yojqui'cot riq'uin re Dios. Can rusamaj c'a chuka' reja' tak junan chic kavach kabanon riq'uin re Dios.\x + \xo 5.11 \xt 2 Co 5.18.\x* \s1 Re xuban re Adán y re xuban re Cristo \p \v 12 Re mac xoc chach re ruch'ulef xa roma jun ache. Y re ache re' ja re Adán. Y re xuc'am-pa re mac can jac'a re camic.\x + \xo 5.12 \xt Gn 2.17; 3.1-24; 1 Co 15.21, 22.\x* Mare' conojel vinak tiene que ye'com, roma conojel je aj-maqui'. \v 13 Tak re Dios c'amaje-na tuya-pa re ley, re mac can c'o-va chic chach re ruch'ulef, xa jac'a man k'alajnak-ta. Roma xaxe anche' c'o-va ley,\x + \xo 5.13 \xt Ro 4.15; 1 Jn 3.4.\x* xaxe chire' re can jabal k'alaj tak jun vinak nuban jun mac. \v 14 Y tak c'amaje-na tic'ue' re ley, astapa' man k'alaj-ta che c'o mac, pero can xk'alajin-va roma conojel vinak xe'com, can pa ruk'a' c'a re camic xe'c'ue-va. Re Adán xcom, quire' chuka' re Moisés, y quire' chuka' re nic'aj chic vinak can xe'com, astapa' man junan-ta quimac riq'uin re rumac re Adán. Re xuban re Adán man otz-ta xuc'am-pa, y re xuban re Cristo rion otz xuc'am-pa, quire' nik'alajin tak nakatz'at re quibanabal. \p \v 15 Re xuban re Adán man junan-ta riq'uin re xuban re Jesucristo, roma re Jesucristo\x + \xo 5.15 \xt Is 53.11; Mt 20.28; 26.28; He 9.28; 1 Jn 2.1.\x* can xojrucol chach re kamac. Xa roma re mac re xuban re Adán, mare' konojel yoj re yoj vinak xojoc pa ruk'a' re camic. Pero re xuban re Jesucristo, rion otz nuc'am-pa chaka konojel re kaniman chic reja'. Xa roma re utzil xuban re Jesucristo, y xa roma chuka' re utzil xuban re Dios kaq'uin, mare' xojcolotaj. Can ancha'l tak nakac'ul jun cosa re nisipas chaka. \v 16 Re xuc'am-pa re Adán, can man junan-ta riq'uin re xuc'am-pa re Jesucristo. Re Adán xaxe riq'uin re nabey mac xuban chach re Dios, can conojel chuka' vinak xe'tz'ebelan riq'uin, y mare' tak niban juzgar pa quive', chin niquic'ul rajal re quibanabal. Pero re xuban re Jesucristo kaq'uin camas rajkalen, roma man xe-ta chic roma re jun nabey mac tak xpa, xa can xpa roma ronojel mac. Y yoj man xojsamaj-ta chin xojcolotaj, xaxe tal choj quire' xusipaj chaka, y re' nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. \v 17 Xaxe roma re rumac re Adán, mare' tak conojel vinak xe'oc pa ruk'a' re camic. Y kataman che re samaj xuban re Jesucristo camas nem re ru-poder, y mare' can k'alaj che re ye'c'ulu re nusipaj, can xque'c'ase' chin nojel tiempo, y re' ja re yacolotaj chach re amac. Can nuban-va chique che man jun quimac ndel chach re Dios. Y xque'c'ase' xa roma re utzil re pitinak riq'uin reja' y junan xtiquiban gobernar riq'uin re Jesucristo. \p \v 18 Xa roma re mac re xuban re Adán, mare' tak re Dios nuya' re castigo pa quive' conojel vinak. Pero roma re Jesucristo can choj re rubanabal, mare' tak conojel\x + \xo 5.18 \xt He 2.9.\x* vinak re ye'niman richin, man jun quimac ndel chach re Dios y niquivel re c'aslen re man niq'uis-ta. \v 19 Roma re Adán can man xunimaj-ta rutzij re Dios, mare' conojel vinak xe'oc aj-maqui'. Jac'a re Jesucristo can xunimaj-va rutzij re Dios, y mare' camas je q'uiy vinak man jun quimac ndel chach re Dios, roma niquinimaj re Jesucristo. \p \v 20 Tak re Dios xuya' re ley, can xe'bek'alajim-pa más re mac.\x + \xo 5.20 \xt Lc 7.47; Jn 15.22; Ga 3.19.\x* Y roma can xe'bek'alajim-pa re mac, chuka' más xk'alajim-pa re utzil pitinak riq'uin re Dios.\x + \xo 5.20 \xt 1 Ti 1.14.\x* \v 21 Conojel re vinak can xe'oc pa ruk'a' re mac, mare' can xe'oc chuka' pa ruk'a' re camic. Pero xa roma re utzil re xpa riq'uin re Dios c'o ru-poder, mare' c'o kac'aslen re man niq'uis-ta, roma re utzil re' nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. Y ronojel re' xa roma re Kajaf Jesucristo. \c 6 \s1 Yoj can xojcom-yan chach re mac, vocame can jac'a re c'aslen re c'o riq'uin re Jesucristo kac'uan \p \v 1 ¿Andex como xtakabij vocame? ¿La otz como che c'a yojmacun\x + \xo 6.1 \xt Ro 3.8.\x* chin che más nik'alajin re utzil pitinak riq'uin re Dios?\x + \xo 6.1 \xt Ro 5.21.\x* \v 2 Man otz-ta. Yoj xa kayi'on chic can re mac. Xa can ancha'l che xojcom-yan,\x + \xo 6.2 \xt Ga 6.14.\x* y mare' man otz-ta chic che c'a yojmacun. \v 3 Roma yoj kataman che re bautismo jare' re seña che yoj can xojcom junan riq'uin re Jesucristo,\x + \xo 6.3 \xt 1 Co 15.29.\x* roma jun kabanon riq'uin.\x + \xo 6.3 \xt Col 3.3.\x* \v 4 Tak xojban bautizar, can ancha'l che xojcom riq'uin, y tak reja' xmuk, can ancha'l che xojmuk chuka' riq'uin. Y mare' yojtiquir nakabij che tak reja' xc'astaj-pa roma re ru-poder re Karta' Dios, yoj chuka' xojc'astaj riq'uin,\x + \xo 6.4 \xt Col 2.12.\x* y vocame kac'uan jun c'ac'a c'aslen. \p \v 5 Roma vo xa can jun chic kabanon riq'uin re Jesucristo roma xcom, can jun chic chuka' kabanon riq'uin\x + \xo 6.5 \xt Fil 3.10.\x* roma xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. \v 6 Tak rubanon can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero can ancha'l che xojbajex riq'uin re Jesucristo cho cruz,\x + \xo 6.6 \xt Ga 2.20.\x* y mare' re itzel c'aslen re' xq'uis y xojcolotaj pa ruk'a' re mac.\x + \xo 6.6 \xt Col 2.11.\x* \v 7 Yoj re can ancha'l che xojcom riq'uin re Jesucristo, can man jun c'a kamac ndel chach re Dios. \v 8 Yoj ancha'l xa can xojcom riq'uin re Jesucristo, y mare' kataman che yojc'ase' riq'uin.\x + \xo 6.8 \xt Jn 14.19; 2 Co 5.1; 2 Ti 2.11.\x* \v 9 Y kataman chuka' che re camic manak chic ruk'a' cha re Jesucristo. Reja' xc'astaj,\x + \xo 6.9 \xt Ap 1.18.\x* y man chic xticom-ta. \v 10 Tak reja' xcom, jare' tak xuch'ac re mac.\x + \xo 6.10 \xt He 9.28.\x* Reja' xaxe jun bey xcom,\x + \xo 6.10 \xt He 10.10.\x* y vocame c'as y nuya' ruk'ij re Dios. \v 11 Y yoj man c'a takamistaj che jun kabanon riq'uin re Jesucristo\x + \xo 6.11 \xt 1 Co 6.20; Col 3.3.\x* re Kajaf. Can ancha'l che xojcom junan riq'uin y mare' re mac xcanaj-yan can. Y chuka' can ancha'l che xojc'astaj-pa junan riq'uin y mare' nakaya' ruk'ij re Dios.\x + \xo 6.11 \xt Ga 2.19.\x* \p \v 12 Mare' man c'a takaya' k'ij che ndoc re mac kaq'uin, chin che mana-ta re itzel tak rayibal re ye'c'uan kachin.\x + \xo 6.12 \xt Ef 4.22.\x* \v 13 Tak rubanon can, yoj can yoj quiminak chupan re mac. Jac'a vocame man chic quire-ta, roma kac'uan chic jun c'ac'a c'aslen. Mare' takajacha-ki' pa ruk'a' re Dios chin che nakaban re nrajo' reja', chin che re kak'a-kakan ye'cusas roma re Dios chubanic re choj. Y man takaya' k'ij che ndoc re mac kaq'uin, chin che re kak'a-kakan man que'cusas chubanic re man otz-ta y re man choj-ta. \v 14 Re mac, can man jun chic ruk'a' chaka, roma xojcolotaj-yan.\x + \xo 6.14 \xt Mt 1.21; Tit 2.14.\x* Man chic nakaban-ta confiar-ki' riq'uin re ley,\x + \xo 6.14 \xt Ga 5.18.\x* xa ja chic riq'uin re utzil pitinak riq'uin re Dios. \s1 Man otz-ta che yojc'ue' chuxe' rutzij re mac \p \v 15 Pero vocame yex itaman che xa roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios tak yojcolotaj\x + \xo 6.15 \xt 1 Co 9.21; 2 Co 7.1; Ga 2.17, 18; Ef 2.8, 10.\x* y man roma-ta re ley. Y vo xa roma re' yex ninojij che c'a otz che yixmacun, man quire-ta. \v 16 Yex can itaman che xabanchique vinak nuban rusamaj jun chic\x + \xo 6.16 \xt Jn 8.34.\x* vinak, can nic'ue' chuxe' rutzij re rajaf re samaj. Mare' yoj vo xa can xtakaya-ki' chuxe' rutzij re mac, can xkojoc-va pa ruk'a' re mac y xkojruc'uaj pa camic. Pero vo xa xtakaya-ki' chuxe' rutzij re Dios, can xkojoc-va pa ruk'a' reja' y xkojruc'uaj chupan jun c'aslen choj. \v 17 Pero matiox cha re Dios che yex riq'uin ronojel ivánma ninimaj rutzij re Dios. Can yixc'o chic chupan re ruch'abal re Dios. Tak rubanon can, xixc'ue' chuxe' rutzij re mac. \v 18 Jac'a vocame man chic yixc'o-ta pa ruk'a' re mac, xa can yix rusamajela' chic re Dios\x + \xo 6.18 \xt Lc 1.74, 75; 1 Co 7.22; Ga 5.1; 1 P 2.16.\x* y can ic'uan chic jun c'aslen choj. \v 19 C'ayef chin che nak'ax pan ive' ronojel re', y mare' xincusaj re ejemplo chij re vinak re can nuban rusamaj jun chic vinak. Tak rubanon can, yex xiya' k'ij che xoc re mac iviq'uin, y re ik'a-ivakan can xe'cusas chubanic re etzelal. Jac'a vocame nic'atzin che re ik'a-ivakan ye'cusas roma re Dios chubanic re choj, chin che can-ta ch'ajch'oj re ic'aslen chach re Dios. \p \v 20 Tak xixc'ue' chuxe' rutzij re mac, yex can man ba' xinojij che nic'atzin nic'uaj jun c'aslen choj chach re Dios.\x + \xo 6.20 \xt Gn 2.17; Jn 3.14; 1 P 1.3.\x* Xa can yix libres xina'. \v 21 Y tak xic'uaj re itzel c'aslen re', ¿andex como xuc'am-pa chiva? Vocame tak ne'ka re itzel c'aslen re' chi'c'o'x, yixq'uex, roma pa ruq'uisibal re c'aslen re' xa camic nuc'am-pa. \v 22 Vocame re mac can man jun chic ruk'a' chiva, xa can yixc'o chic chuxe' rutzij re Dios, y mare' tak ic'ulun chic jun c'aslen ch'ajch'oj. Y pa ruq'uisibal nuc'am-pa re c'aslen re man niq'uis-ta. \v 23 Re rajal nuya' re mac chaka, ja re camic. Jac'a re Dios ja re c'aslen re man niq'uis-ta re nusipaj chaka. Y ja c'aslen re' re nisipas chaka roma jun kabanon riq'uin re Kajaf Jesucristo. \c 7 \s1 Re ley xaxe tak c'a yoj c'as, c'o modo yojc'ue' chuxe' rutzij \p \v 1 Hermanos, yex can itaman andex nubij re ley re xuya' re Dios, y chuka' itaman che jun vinak xaxe tak c'a c'as, jare' tak nic'ue' chuxe' rutzij re ley. \v 2 Ancha'l nubij chupan re ley, tak jun ixok c'ulan, can ximon riq'uin re ruchijil y man nitiquir-ta nujach-ri' riq'uin, tak c'a c'as che'. Pero vo xa nicom-a re ruchijil, c'ajare' tak xtujach-ri' riq'uin.\x + \xo 7.2 \xt 1 Co 7.39.\x* \v 3 Vo xa xtic'ue' riq'uin jun chic ache tak c'a c'as re ruchijil, re ixok re' can nimacun.\x + \xo 7.3 \xt Mt 5.32; Mr 10.12; Lc 16.18; He 13.4.\x* Pero vo xa quiminak chic re ruchijil, re ley man nubij-ta che xajan tak nic'ule' chic riq'uin jun ache. \p \v 4 Hermanos, yoj chuka' quire' kabanon. Roma tak re Jesucristo xcom, yoj chuka' can ancha'l che xojcom riq'uin. Y mare' man yojc'o-ta chic chuxe' re ley,\x + \xo 7.4 \xt Ga 2.19; 5.18; Ef 2.15; Col 2.14.\x* xa can yoj richin chic re Jesucristo, re xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Y roma yoj richin chic re Jesucristo, nivachin re kac'aslen, can ancha'l nrajo' re Dios\x + \xo 7.4 \xt 2 Co 11.2; 1 P 2.24.\x* chaka. \v 5 Tak rubanon can, ja re itzel tak rayibal re xe'kabanala', y re ley nubij che man otz-ta re itzel tak rayibal re'. Pero roma quire' nubij re ley, xe'bec'astaj-pa más re mac re xe'karayij, y re mac xa camic nrayoj pa kave'.\x + \xo 7.5 \xt Stg 1.15.\x* Re mac can xe'rucusaj-va c'a re kak'a-kakan. \v 6 Tak rubanon can, xojc'ue' chuxe' re ley, jac'a vocame xojcolotaj-yan y can xojcom-yan chach re ley. Tak rubanon can, xkasamajij re Dios riq'uin re ley re tz'iban can. Jac'a vocame nakasamajij re Dios riq'uin re c'ac'a c'aslen yi'on chaka roma re Espíritu Santo.\x + \xo 7.6 \xt Jn 4.23; Ga 5.22.\x* \s1 Can c'ayef rubanon re mac chaka \p \v 7 Q'uiba' nak'ax pan ive' y nibij che re ley can man otz-ta, pero xa man quire-ta. Re ley nic'atzin chin nusekresaj re mac.\x + \xo 7.7 \xt Ro 3.20.\x* Xe-ta xa manak ley, yen man-ta ntaman andex re' re mac. Ancha'l tak nubij re ley: Man tarayij che aviq'uin-ta rat c'o-va re c'o riq'uin jun chic\x + \xo 7.7 \xt Ex 20.17; Dt 5.21; Jos 7.21; Mi 2.2.\x* vinak. Y roma quire' nubij, yen ntaman che vo xa xtimban quire', yimacun chach re Dios. Xe-ta man-ta quire' nubij re ley, man-ta ntaman che mac re quire' naban. \v 8 Pero roma chupan re ley quire' nubij, mare' xc'astaj-pa re mac re c'o pa vánma.\x + \xo 7.8 \xt 1 Co 15.56.\x* Xe'c'astaj-pa ronojel re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin. Mare' xe-ta man-ta c'o re ley,\x + \xo 7.8 \xt Ro 4.15.\x* re mac re c'o pa vánma can-ta quiminak. \v 9 Re ajuer can, tak c'amaje-na tak'ax pa nue' re ley, yen xinojij che c'o nuc'aslen. Jac'a re k'ij tak xk'ax pa nue' re nubij re ley, xc'astaj-pa re mac re c'o pa vánma, y c'are' xinabej che camanak-va nuc'aslen, xa can yin quiminak chach re Dios. \v 10 Re ley re xuya-pa re Dios can nuc'ut c'a andex rubanic chin navel re c'aslen.\x + \xo 7.10 \xt Lv 18.5.\x* Pero yen man xinvel-ta re c'aslen. Pa ruq'uixel che xinvel-ta re c'aslen, xa ja re camic xinvel\x + \xo 7.10 \xt Ez 20.13; 2 Co 3.7.\x* roma man xintiquir-ta ximban re nubij re ley. \v 11 Y quire' xinc'alvachij roma re mac re c'o pa vánma. Re mac can xinruk'ol-va, y re mac can xucusaj re ley chin che xinruquimisaj. \p \v 12 Re ley can lok'olaj-va, can otz-va y choj re nubij.\x + \xo 7.12 \xt Sal 19.8; 1 Ti 1.8.\x* \v 13 Pero man tinojij che ja re utzulaj ley jare' re xc'amo-pa re camic chua. Roma re xc'amo-pa re camic chua xa ja re mac, roma xuban chua che man xinimaj-ta re nubij re utzulaj ley. Y riq'uin re' re ley xuc'ut chinoch andex re' re mac, y riq'uin re' nik'alajin che re mac cama-va otz-ta. \p \v 14 Kataman che re ley riq'uin re Dios pitinak-va. Jac'a yen xa yin jun vinak re yinc'o pa ruk'a' re mac.\x + \xo 7.14 \xt Gn 37.27, 36; 1 R 21.20, 25.\x* \v 15 Can man c'a nimban-ta re otz, re ninjo' che nimban, xa ja re nintzelaj jare' re nimban\x + \xo 7.15 \xt Ga 5.17.\x* y re' ja re mac. Can man nak'ax-ta pa nue' re nc'alvachin. \v 16 Re mac re nimban, can man ninjo-ta che nimban, y can man nika-ta chinoch, y riq'uin re' nik'alajin che re ley can otz-va. \v 17 Y mare' yintiquir nimbij che man can-ta nayon yen yimbano re mac, xa can ja chic c'a re mac re c'o pa vánma re nibano chua che yimacun. \v 18 Yen xa yin jun vinak re can man jun cosa otz c'o pa nuc'aslen.\x + \xo 7.18 \xt Gn 8.21.\x* Ninjo' nimban re otz, pero xa man yintiquir-ta nimban. \v 19 Astapa' ja re otz re ninjo' nimban, pero man nimban-ta. Y re mac re man ninjo-ta nimban, xa jare' re ne'mbana-pa nabey. \v 20 Mare' ximbij-yan che man can-ta nayon yen re yimbano re mac, roma yen can man ninjo-ta nimban re mac. Xa ja re mac re c'o pa vánma jare' re nibano chua che yimacun. \p \v 21 Y yen nintz'at che nojel tiempo quire' nibanataj. Roma xa can ancha'l chic ley, roma tak ninjo' nimban re otz, cha'nin nik'alajim-pa re mac re c'o pa vánma. \v 22 Re vánma camas-va niqui'cot riq'uin re ru-ley re Dios.\x + \xo 7.22 \xt Sal 1.2; 119.16, 24, 35; Is 51.7; 2 Co 4.16.\x* \v 23 Pero ntaman che c'o chic jun ley re ec'uayon vichin, y re ley re' ja re mac re can ye'rucusaj re nuk'a-vakan, y re ley re' nuban ayoval riq'uin re otz re nurayij re vánma.\x + \xo 7.23 \xt Ga 5.17.\x* Can yinc'o-va c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij re ley chin re mac. \p \v 24 C'ayef re nc'alvachin, roma re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin xa camic niquic'am-pa chua. ¿La camanak como jun re yincola-ta pa ruk'a' re mac re'?\x + \xo 7.24 \xt Ro 6.6.\x* \v 25 Matiox cha re Dios che re Kajaf Jesucristo xinrucol. Roma man-ta re Jesucristo, yen c'a yin c'o-ta pa ruk'a' re ru-ley re mac, roma re itzel tak rayibal re jec'o viq'uin. Y astapa' can c'o-ta re rayibal viq'uin chin che yinc'ue' pa ruk'a' re ru-ley re Dios, pero man-ta re Jesucristo, astapa' camas-ta re rayibal c'o viq'uin, cama-va-ta yintiquir yinc'ue' pa ruk'a' re ru-ley re Dios.\x + \xo 7.25 \xt Ga 5.17.\x* \c 8 \s1 Tak can ja chic re Espíritu Santo nic'uan kachin \p \v 1 Yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo, re man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, y xa can ja chic re Espíritu Santo ec'uayon kachin,\x + \xo 8.1 \xt Ga 5.16.\x* vocame can man xtika-ta re namalaj castigo pa kave'. \v 2 Xa can ja tak xojoc chuxe' ru-ley re Espíritu Santo re niyi'o c'aslen, can jare' tak xojcolotaj chach re ru-ley re mac y re camic,\x + \xo 8.2 \xt Jn 8.32; Ga 5.1.\x* y re' xa roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo. \v 3 Re ley chin re Moisés man xtiquir-ta xojrucol,\x + \xo 8.3 \xt He 7.18.\x* roma yoj man xkaban-ta re nubij re ley. Pero chin che yoj yojcolotaj, re Dios xutak-pa re Ruc'ajol chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, xaxe reja' man aj-mac-ta. Xcom roma re kamac, y riq'uin re' re Dios xojrucol chach re ru-poder re mac. \v 4 Quire' xuban chin che yoj yojtiquir nakac'uaj jun c'aslen choj ancha'l nubij chupan re ley chin re Moisés. Y man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin. \p \v 5 Jac'a re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can binak cánma chij re itzel tak quirayibal. Pero re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can binak cánma chij re nrajo' re Espíritu Santo.\x + \xo 8.5 \xt Ga 5.22.\x* \v 6 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, xa ja re camic niquivayoj pa quive'.\x + \xo 8.6 \xt Ro 6.21.\x* Jac'a re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can ja re c'aslen niquivel, y chuka' re cánma can otz nuna'. \v 7 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, niquitzelaj re Dios.\x + \xo 8.7 \xt Stg 4.4.\x* Can man niquinimaj-ta re nubij re ru-ley re Dios. Can man ye'tiquir-ta niquinimaj. \v 8 Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can man ye'tiquir-ta niquiban re nika chach re Dios. \p \v 9 Jac'a yoj re c'o re Espíritu Santo chin re Dios pa tak kánma,\x + \xo 8.9 \xt 1 Co 3.16.\x* man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa can ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin. Y re Espíritu Santo pitinak roma re Jesucristo. Re vinak re man c'o-ta re Espíritu Santo quiq'uin, man je richin-ta re Jesucristo. \v 10 Pero vo xa re Jesucristo c'o pa tak kánma, c'o kac'aslen re man niq'uis-ta,\x + \xo 8.10 \xt 1 Co 15.45.\x* roma man jun kamac ndel chach re Dios. Y can katzij-va che roma re mac tak yojcom-a chach re ruch'ulef, pero riq'uin re Jesucristo c'o kac'aslen. \v 11 Re Dios xuban cha re Jesucristo che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i',\x + \xo 8.11 \xt Hch 2.4.\x* y quire' chuka' xtuban chaka yoj re c'o re ru-Espíritu Santo pa tak kánma. Xkojruc'asoj-a chuka' chiquicojol re anama'i',\x + \xo 8.11 \xt Jn 5.21.\x* roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin. \p \v 12 Hermanos, yoj can c'o kac'as riq'uin re Espíritu Santo, jac'a quiq'uin re itzel tak rayibal camanak-va kac'as, chin che ja-ta re itzel tak rayibal ye'c'uan kachin. \v 13 Roma vo xa xkojquic'uaj re itzel tak rayibal, xa camic nakavayoj pa kave'. Can nic'atzin che ja re Espíritu Santo re nic'uan kachin y nuquimisaj re itzel tak rayibal, chin che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta.\x + \xo 8.13 \xt Ga 6.8.\x* \p \v 14 Re can je'c'uan roma re Espíritu Santo chin re Dios, can je rajc'ual chic re Dios. \v 15 Can ja tak xkac'ul re Espíritu re', jare' tak xojoc rajc'ual re Dios. Roma tak rubanon can, camas xkaxibij-ki' chach re castigo re nuya' re Dios, ancha'l jun samajel camas nuxibij-ri' chach re ru-patrón. Jac'a vocame, roma c'o chic re Espíritu Santo kaq'uin, man chic nakaxibij-ta-ki'.\x + \xo 8.15 \xt 2 Ti 1.7; 1 Jn 4.18.\x* Vocame Karta' nakabij cha re Dios. \v 16 Roma re Espíritu Santo nuban chaka che nakana' pa tak kánma che can katzij che yoj rajc'ual chic re Dios.\x + \xo 8.16 \xt 2 Co 1.22; Ef 1.13.\x* \v 17 Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, yoj can c'o chuka' ka-herencia.\x + \xo 8.17 \xt Ga 4.7.\x* Junan ka-herencia riq'uin re Jesucristo. Pero nic'atzin che man takapokonaj nakataj pokan,\x + \xo 8.17 \xt Hch 14.22.\x* can ancha'l re pokan re xutaj re Jesucristo, chin quire' jabal xtakabana' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij. \p \v 18 Re yojc'o vova' chach re ruch'ulef nakataj pokan. Pero tak xkoje'c'ue' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij, man chic xte'ka-ta chakac'o'x re tijoj-pokonal chin re ruch'ulef, roma chila' chicaj\x + \xo 8.18 \xt 2 Co 4.17.\x* camas otz xtakabana'. \v 19 Re ruch'ulef y ronojel re cosas re je'rubanon re Dios, camas c'a ye'qui'cot quiyaben re k'ij tak yoj re yoj rajc'ual camas otz xtakabana' riq'uin re Jesucristo.\x + \xo 8.19 \xt 2 P 3.13.\x* Camas niquijo' niquitz'at re k'ij re'. \v 20 Roma re ruch'ulef y ronojel re cosas re xe'ruban re Dios can xe'yojtaj,\x + \xo 8.20 \xt Gn 3.19; 5.29; 6.13.\x* y quire' xquic'alvachij pa ruk'a' re Dios, pero man roma-ta che reje' c'o quimac. Y man chin-ta nojel tiempo quire' xque'c'ue' can, xa can quiyaben c'a che ye'chojmersas. \v 21 Re mac can xuban cha ronojel re rubanon re Dios che ye'q'uis,\x + \xo 8.21 \xt 1 Co 15.42, 50.\x* pero can xtapon re k'ij tak man chic xque'q'uis-ta. Roma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, camas otz xtakabana' riq'uin reja' re can c'o-va ruk'ij. Xkojcolotaj chach re man otz-ta. Quire' chuka' ronojel re je'rubanon re Dios, can xque'colotaj chach re man otz-ta y can jabal xtiquiban. \v 22 Can ronojel-va re je'rubanon re Dios, xa roma re mac mare' camas ruk'axon niquina' y can ye'jelo,\x + \xo 8.22 \xt Jer 12.11.\x* can ancha'l jun ixok tak can ja xbeka ruk'ij chin nralaj jun ch'et ac'ual. Can quire' quibanom-pa je'pitinak c'a chupan re tiempo vocame. \v 23 Y can quire' chuka' yoj. Roma re mac re kánma nik'axo, y can nijelo c'a chupan re tiempo vocame. Camas c'a nakajo' che napon-yan-ta re k'ij tak xtik'alajin che yoj can yoj rajc'ual re Dios, y xtijalataj re ka-cuerpo. Kataman che quire' xtiban chaka roma yi'on chic re Espíritu Santo pa tak kánma.\x + \xo 8.23 \xt 2 Co 5.5; Ef 1.14.\x* \v 24 Can xojcolotaj-yam-pa chupan re kamac, pero c'a c'o chuka' nic'aj chic utzil re je'kayaben.\x + \xo 8.24 \xt 2 Co 4.18; He 11.1.\x* Xe-ta can jec'o chic ronojel re utzil re' kaq'uin, man-ta je'kayaben. Roma man jun vinak nibano che nuyabej-ta jun cosa re xa c'o chic riq'uin. \v 25 Pero roma c'amaje-na tic'ue' ronojel re utzil re' kaq'uin, mare' c'a je'kayaben-na y c'a yojcoch'on-na chin nakayabej. Roma can kataman che xque'kac'ul. \p \v 26 Chuka' re Espíritu Santo can yojruto' roma can nuban cha re kánma che nitiquir nicoch'on chin nuyabej re utzil re', roma rutaman che manak kachuk'a' chin yojyaben. Yojruto' chuka' riq'uin re ka-oraciones,\x + \xo 8.26 \xt Zac 12.10; Mt 10.20; 20.22; Ef 6.18.\x* roma yoj man kataman-ta andex re nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Pero re Espíritu Santo can nuya' pa tak kánma re andex nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Y tak yoj camas nik'axo re kánma y man kataman-ta andex che ch'abal nakacusaj chin nakabij cha re Dios re andex nakana' pa tak kánma, jare' tak re Espíritu Santo can nuc'utuj cha re Dios pa ka-cuenta. \v 27 Y chach re Dios, can nik'alajin-va re c'o pa tak kánma\x + \xo 8.27 \xt 1 Ts 2.4.\x* y chuka' chach reja' can nik'alajin re nunojij re Espíritu Santo, roma reja' can rutaman-va re andex nurayij re Dios y jare' re nuc'utuj cha koma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios. \s1 Roma re Dios c'o kaq'uin man jun nitiquir chakij \p \v 28 Yoj re nakajo' re Dios y xojayox roma reja' chin che xojoc rajc'ual roma quire' runojim-pa pa kave', can kataman che ronojel k'axon o tijoj-pokonal nakak'asaj, c'o otz nuc'am-pa chaka.\x + \xo 8.28 \xt Gn 50.20.\x* \v 29 Roma re Dios can rutaman chic kavach tak c'amaje-na kojalax che',\x + \xo 8.29 \xt Ex 33.12; Sal 1.6; Jer 1.5.\x* y mare' tak xojrucha' chin che yojoc-ta ancha'l re Ruc'ajol.\x + \xo 8.29 \xt Jn 17.22; Ef 1.5.\x* Re Dios nrajo' che can yoj q'uiy-ta re yojoc rajc'ual y ja re Ruc'ajol re nemalaxel chakacojol.\x + \xo 8.29 \xt Col 1.18.\x* \v 30 Y yoj re xojrucha' re Dios, can xkanimaj-va rutzij tak xojrayoj.\x + \xo 8.30 \xt 1 Co 1.9; Ga 1.6, 15; Ef 4.4; 1 P 2.9, 21.\x* Y tak yojrayon chic, xuban chaka che man jun chic kamac ndel chach.\x + \xo 8.30 \xt 1 Co 6.11.\x* Y tak rubanon chic chaka che man jun kamac ndel chach, xa can xe chic kayaben re k'ij tak xtuban chaka che otz xtakabana' riq'uin y reja' can c'o-va ruk'ij. \p \v 31 Y ronojel re' nuc'ut chakavach che re Dios can kaq'uin-va yoj c'o-va y mare' man jun nitiquir chakij. \v 32 Re Dios can man xupokonaj-ta che can ja re Ruc'ajol xuya-pa, chin che xcom koma konojel.\x + \xo 8.32 \xt Jn 3.16.\x* Y roma xuya-pa re Ruc'ajol, can k'alaj che man xtupokonaj-ta xtuya' ronojel cosas chaka. \v 33 Re Dios xojrucha' y man jun kamac ndel chach.\x + \xo 8.33 \xt Ga 3.8.\x* Y roma re Dios quire' chic rubanon chaka, mare' man jun re yojsujun chach reja' che yoj man otz-ta re kac'aslen.\x + \xo 8.33 \xt Is 50.8.\x* \v 34 Chuka' re Jesucristo xcom koma yoj, y xc'astaj, y vocame c'o pa rajquik'a' re Dios y ja reja' re nich'o chakij\x + \xo 8.34 \xt Is 53.12; He 7.25; 1 Jn 2.1, 2.\x* cha re Dios. Y vo xa re Jesucristo quire' nuban koma yoj, man jun nitiquir nibin cha che re Dios che tika re castigo pa kave'. \v 35 Man jun nitiquir yojlisan-a pa ruk'a' re Jesucristo re camas yojrajo'. Re tijoj-pokonal man nitiquir-ta, ni xe-ta re bis nitiquir nuban chaka che yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, chuka' mana-ta re yojtzelas roma kaniman re Jesucristo, ni xe-ta re viyjal, chuka' mana-ta roma manak katziak, mana-ta chuka' roma yojc'o pa peligro, y chuka' man rutzij-ta che yojquimisas. \v 36 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, chij re' nich'o-va tak nubij: \q1 Roma yoj re yoj avajc'ual, re vinak nojel tiempo niquijo' yojquiquimisaj.\x + \xo 8.36 \xt Sal 44.22; Jn 16.2.\x* \q1 Chiquivach reje' xa yoj ancha'l ovejas re can chin-va che ye'quimisas. \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \m \v 37 Pero xabanchique che tijoj-pokonal, can man nitiquir-ta yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, re camas yojrajo', y yoj can yojch'acon-va roma can c'o reja' kaq'uin.\x + \xo 8.37 \xt 1 Jn 5.4.\x* \v 38 Y yen ntaman che man jun re xkojlisan-a riq'uin re Dios. Re camic man nitiquir-ta. Re cosas re nakac'alvachij tak c'a yoj c'as man nitiquir-ta. Re ángeles man ye'tiquir-ta, ni xe-ta re itzel tak espíritu. Y ni xe-ta chuka' re ye'bano gobernar man ye'tiquir-ta. Man jun re c'o vocame, y man xe-ta chuka' re chakavach-apo. Can man jun re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a' re Dios. \v 39 Can man jun c'a re rubanon re Dios re c'o chila' chicaj re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a',\x + \xo 8.39 \xt Jn 10.28.\x* y ni xe-ta chuka' re c'o chach re ruch'ulef, y can man jun re nitiquir nibano chaka che yojel-a riq'uin re Dios, reja' camas yojrajo', roma yoj xa jun kabanon riq'uin re Ajaf Jesucristo.\x + \xo 8.39 \xt Col 3.3.\x* \c 9 \s1 Man conojel-ta re israelitas je rajc'ual re Dios \p \v 1 Roma yen niniman re Jesucristo, mare' man nintz'uc-ta tzij. Re ninjo' nimbij chiva can katzij-va. Re vánma quire' nubij chua,\x + \xo 9.1 \xt Ro 2.15.\x* che can katzij-va. Y quire' chuka' nubij re Espíritu Santo, che re nimbij chiva can katzij-va, \v 2 che yen camas yimbison. Can nojel tiempo nina' che re vánma camas nik'axo, \v 3 mare' can ninjo' che yinlisas-ta-a riq'uin re Jesucristo,\x + \xo 9.3 \xt Ex 32.32.\x* y pa nue-ta yen nika-va re castigo re nuya' re Dios. Xe-ta can riq'uin re' re kavinak israelitas can-ta niquinimaj re Jesucristo y ye'colotaj-ta chach re castigo, yen can-ta ninya' k'ij che nika re castigo pa nue' re nuya' re Dios. \v 4 Roma yoj re yoj israelitas camas q'uiy cosas kac'ulun y bin chaka che yoj rajc'ual re Dios. Y can c'o re Dios kaq'uin, re c'o ruk'ij. Re Dios kaq'uin yoj xuban-va re trato. Re Dios chaka yoj xuya-va re ley, y can xuc'ut chakavach andex rubanic nakaban chin che nakaya' ruk'ij re Dios. Y chuka' q'uiy cosas re xusuj chaka.\x + \xo 9.4 \xt Dt 7.6.\x* \v 5 Yoj can yoj rey-rumam can re Abraham, re Isaac y re Jacob. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, chakacojol yoj xalax-va. Re Jesucristo jare' re Dios\x + \xo 9.5 \xt 1 Jn 5.20.\x* y c'o pa rue' ronojel. C'o ruk'ij chin nojel tiempo.\x + \xo 9.5 \xt Ro 1.25.\x* Amén. \p \v 6 Man takanojij che re Dios man ruyi'on-ta re rusujun, xaxe roma man je q'uiy-ta kavinak quic'ulun re rusujun reja'. Roma re' xaxe kachin yoj re can yoj katzij-va israelitas\x + \xo 9.6 \xt Ga 6.16.\x* y man quichin-ta re xaxe-oc tal choj quire' quibini'an israelitas. \v 7 Man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je'cha'on roma re Dios. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Abraham: Ja re je rey-rumam re Isaac re xque'c'ulu re nsujun,\x + \xo 9.7 \xt Gn 21.12; Ga 4.23; He 11.18.\x* quire' xubij re Dios cha re Abraham. \v 8 Y can k'alaj che man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je rajc'ual re Dios. Xaxe re je'cha'on roma re Dios chin niquic'ul re rusujun.\x + \xo 9.8 \xt Ro 4.16; Ga 4.28.\x* Xaxe c'a reje' re nibex chique roma re Dios che je rajc'ual chic reja', \v 9 roma re Dios xubij cha re Abraham: Quiva' juna-apo xquimpa chic iviq'uin, roma re avxayil Sara xtic'ue' jun ch'et ral, y re ch'et ral re xtic'ue' ala'.\x + \xo 9.9 \xt Gn 18.10; 21.2.\x* Quire' xubij re Dios cha re Abraham. \p \v 10 Y can quire-va xbanataj. Roma can xalax-va re kamoma' Isaac. Y tak re Isaac c'ulan chic riq'uin re ruxayil rubini'an Rebeca, re Rebeca xe'ralaj je ca'e' ac'ola'.\x + \xo 9.10 \xt Gn 25.21.\x* \v 11 Y roma re xquic'alvachij quiq'uin re je ca'e' ac'ola' re', can k'alaj che re Dios man roma-ta re kabanabal\x + \xo 9.11 \xt Ef 1.4.\x* tak yojrucha'. Reja' can ja re anchique je'runojin che ye'rucha', jare' re ye'rucha'. Roma re je ca'e' ac'ola' re', can c'amaje-na ca'lax, y c'amaje-na tik'alajin re quibanabal vo xa otz o man otz-ta, \v 12 re Dios xubij-yan cha re te'ej: Re nemalaxel can xtic'ue' pa ruk'a' re chak'alaxel.\x + \xo 9.12 \xt Gn 25.23.\x* \v 13 Y chuka' chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Jacob can ncha'on-va. Jac'a re Esaú man ncha'on-ta.\x + \xo 9.13 \xt Mal 1.2, 3.\x* Quire' nubij re tz'iban can. \p \v 14 Y man tinojij che re Dios\x + \xo 9.14 \xt Dt 32.4; 2 Cr 19.7.\x* man choj-ta xuban, roma ja re Jacob xucha' y mana-ta re Esaú. \v 15 Can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Moisés: Ja re anchique ninjo' yen che ninjoyovaj rach, can ninjoyovaj-va rach. Y re anchique ninjo' yen che ninto', can ninto-va.\x + \xo 9.15 \xt Ex 33.19.\x* Quire' xubij re Dios cha re Moisés. \v 16 Can k'alaj che re Dios nuya' re rusujun chaka roma nujoyovaj kavach, y man roma-ta che camas nakajo' o xa roma yojel-yojoc chucanoxic. \v 17 Chupan re ruch'abal re Dios nakavel jun ejemplo, y re ejemplo re' quire' nubij: Re Dios xubij cha re Rey Faraón: Xatinya' chupan re nación Egipto chin che naban gobernar pa rue'. Quire' nbanon chava chin che re vinak can xtik'alajin re nu-poder\x + \xo 9.17 \xt Ex 9.16.\x* chiquivach roma re xtac'alvachij. Y quire' xtimban chava roma ninjo' che nitzijos re nube' chupan ronojel re nación re'. Quire' xubij re Dios cha re Faraón. \v 18 Y riq'uin re' can nik'alajin chakavach che riq'uin re Dios pitinak-va tak nujoyovaj rach jun vinak, pero vo xa ja quire' nrajo' reja'. Jac'a vo xa re vinak can nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen, reja' can nuban chuka' cha re vinak re' che más nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen. \p \v 19 Pero man roma-ta re' che yex otz ninojij-ka: Pero vo xa can riq'uin re Dios nipo-va tak nujoyovaj rach jun vinak, y chuka' reja' can nuban cha jun vinak che nucoversaj re ránma, ¿anchique roma tak re Dios aj-maqui' nicha' chaka?\x + \xo 9.19 \xt Job 9.12.\x* Y re' man kamac-ta yoj Roma yoj re yoj vinak man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man nika-ta chakavach re nrajo' nuban kaq'uin. Pero yex man jun bey tinojij quire'. \v 20 Mare' yen nimbij: Yoj re yoj vinak, man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man otz-ta re nuban kaq'uin. Roma jun bojo'y manak modo nubij cha re xbano richin: ¿Anchique roma ja quire' nubanic xaban?\x + \xo 9.20 \xt Is 29.16; 45.9; 64.8.\x* Can man otz-ta che quire' nubij cha. \v 21 Roma ja re aj-banoy-bojo'y ninojin andex rubanic nuban cha re barro. Roma cha re barro re' nitiquir nuban jun bojo'y re camas rajkalen y chuka' nitiquir nuban jun re man can-ta rajkalen.\x + \xo 9.21 \xt Jer 18.6; 2 Ti 2.20.\x* \p \v 22 Y quire' re Dios, pa ruk'a' reja' c'o-va chin xunojij y can nuc'ut re ru-poder y re ruyoval pa quive' re vinak ye'macun. Pero camas je'rucoch'on, can ruc'amon che xka-yan-ta re ruyoval pa quive', y jec'o-ta chic chupan re tijoj-pokonal\x + \xo 9.22 \xt 1 Ts 5.9.\x* chin nojel tiempo. \v 23 Y chuka' pa ruk'a' reja' c'o-va chin nuc'ut che camas otz runa'oj kaq'uin yoj re kac'ulun chic re utzil\x + \xo 9.23 \xt Ro 2.4.\x* re pitinak riq'uin reja'. Ruchojmersan chic re kac'aslen chin che otz xtakabana' riq'uin re Dios re c'o ruk'ij\x + \xo 9.23 \xt Ro 8.28-30.\x* y c'o ru-poder. \v 24 Quire' chic rubanon kaq'uin yoj re xojrayoj. Man xe-ta quiq'uin re je'rayon chakacojol yoj re yoj israelitas, xa can quire' chuka' re je'rayon chiquicojol re man je israelitas-ta.\x + \xo 9.24 \xt Ro 3.29.\x* \v 25 Ancha'l nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, chupan re libro re' re Dios nubij: \q1 Re vinak re man je nutenemit-ta, xtimban chique che xque'oc nutenemit.\x + \xo 9.25 \xt Os 2.23; 1 P 2.10.\x* \q1 Reje' man je'njovan-ta, pero can xque'njo'. \m \v 26 Chuka' chupan re libro re rutz'iban can re Oseas nubij: \q1 Re vinak re xbex chique roma re Dios: Yex man yix nutenemit-ta, \q1 pero xtapon re k'ij tak xtibex chique re c'a anche' jec'o-va: Yex can yix rajc'ual chic re c'aslic Dios.\x + \xo 9.26 \xt Os 1.10.\x* \q1 Quire' nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas. \m \v 27 Re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, c'o cosas re xe'rubij ajuer can chakij yoj re yoj israelitas, che yoj re yoj rey-rumam can re Israel, camas yoj q'uiy. Can yoj ancha'l re sanayi' re nic'ue' chuchi-mar, roma man jun nitiquir nijelan. Pero man yoj q'uiy-ta re xkojcolotaj.\x + \xo 9.27 \xt Is 10.22, 23.\x* \v 28 Re Ajaf Dios rubin che reja' can xtuya' re castigo pa rue' re ka-nación Israel,\x + \xo 9.28 \xt Is 28.22; 30.12, 14; Dn 9.26, 27; Mt 24.21.\x* can cha'nin c'a xtibanataj, y can xtiquic'ul rajal ronojel re quimac quibanon. \v 29 Re Isaías rubin can chuka': \q1 Re Dios re Rajaf ronojel, \q1 xe-ta can yojruq'uis konojel, \q1 can nakac'alvachij ancha'l re xquic'alvachij re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra ajuer can.\x + \xo 9.29 \xt Is 1.9; 13.19; Lm 3.22.\x* \q1 Quire' xubij re Isaías. \s1 Can xe-va roma re Jesucristo tak man jun kamae ndel chach re Dios \p \v 30 Ronojel re' nuc'ut chakavach che re man je israelitas-ta man can-ta quitijon quik'ij chin che manak quimac ndel chach re Dios. Pero xa ja reje' re can katzij che man jun quimac xel chach re Dios. Y can quire' niban chique conojel re niquinimaj re Jesucristo.\x + \xo 9.30 \xt Ro 1.17; 10.3.\x* \v 31 Jac'a re kavinak israelitas can niquitaj quik'ij chin che man-ta jun quimac ndel chach re Dios. Camas niquitaj quik'ij chin che can niquiban re nubij chupan re ru-ley re Dios, pero man ye'tiquir-ta\x + \xo 9.31 \xt Ga 5.4.\x* niquiban. \v 32 ¿Y anchique roma? Roma man quiniman-ta re Jesucristo. Xa ja re ley re camas niquitaj quik'ij chin niquiban y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, mare' xquipak'ij cakan chach re aboj.\x + \xo 9.32 \xt Lc 2.34; 1 Co 1.23.\x* Y re aboj re' ja re Jesucristo. \v 33 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Yen xtinya' c'a re aboj pa tenemit Sion, y jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj re' y xque'tzak. \q1 Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va.\x + \xo 9.33 \xt Sal 118.22; Is 8.14; 28.16; Mt 21.42; 1 P 2.6, 8.\x* \q1 Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. \c 10 \p \v 1 Hermanos, re nurayij re vánma y chuka' re ninc'utuj cha re Dios, ja-ta che re nuvinak israelitas ye'colotaj-ta\x + \xo 10.1 \xt Ro 9.2, 3.\x* chach re quimac. \v 2 Yen ntaman che reje' can niquitaj quik'ij chin che niquitzekelbej re Dios,\x + \xo 10.2 \xt Jn 16.2; Fil 3.6.\x* pero man quitaman-ta re andex rubanic niquiban. \v 3 Man quitaman-ta re andex rubanic niquiban chin che man jun quimac ndel chach re Dios. Man quitaman-ta che ja re Dios re nibano chique re vinak che man jun quimac ndel.\x + \xo 10.3 \xt Ro 1.17; 3.22, 26; Fil 3.9.\x* Y mare' reje' can niquitaj quik'ij chin che niquiban re nubij re ley chin re Moisés y man niquinimaj-ta re Jesucristo re takom-pa roma re Dios. \v 4 Tak xtane' re ley ja tak xbeka re Jesucristo. Quire' xbanataj chin che xabanchique vinak re xtiniman richin re Jesucristo\x + \xo 10.4 \xt Mt 5.17; Ga 3.24.\x* man jun rumac ndel chach re Dios. \p \v 5 Re Moisés rutz'iban can re andex niquiban riq'uin re ley chin che man jun quimac ndel chach re Dios, y chin che re vinak man jun rumac ndel chach re Dios ja che nuban cumplir ronojel re nubij re ley, y vo xa quire' xtuban can xtuvel-va ruc'aslen re man niq'uis-ta.\x + \xo 10.5 \xt Lv 18.5; Lc 10.27.\x* Quire' nubij re rutz'iban can re Moisés. \v 6 Pero re rubanic chin che yoj man jun kamac ndel chach re Dios, tiene que nakanimaj re Jesucristo. Y chij re' quire' c'a nibex: Man tabij pan avánma: ¿Anchique c'a xtiba chila' chicaj chin xto'rc'ama-a re Cristo?\x + \xo 10.6 \xt Dt 30.12.\x* Man tabij quire' roma reja' xpa-yan chach re ruch'ulef. \v 7 Y man tabij chuka' quire': ¿Anchique-ta c'a xtapon quiq'uin re anama'i', re c'a anche' jec'o-va, chin xto'rc'ama-pa re Cristo? Man tabij quire' roma reja' xc'astaj-yan-a\x + \xo 10.7 \xt 1 Co 15.3, 4.\x* chiquicojol re anama'i'. \v 8 Chupan re ruch'abal re Dios nubij: Re ch'abal xa nakaj c'o-va, xa pan avánma c'o-va, y can pan achi' chuka'\x + \xo 10.8 \xt Dt 30.14.\x* c'o-va. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios. Y yoj ja ch'abal re' re nakatzijoj y re ch'abal re' nubij chaka che nic'atzin nakanimaj re Jesucristo. \v 9 Nubij, can nic'atzin che nabij che ja re Jesús jare' re Kajaf,\x + \xo 10.9 \xt Mt 10.32; Lc 12.8.\x* y nic'atzin chuka' che nanimaj riq'uin ronojel avánma che re Dios xuban cha re Jesús che xc'astaj-a chiquicojol re anama'i'. Vo xa quire' xtaban, can yacolotaj. \v 10 Y chin che yacolotaj y man jun amac ndel chach re Dios, can pan avánma rat nipo-va chin che nanimaj y chuka' nic'atzin che nabij che ja re Jesús jare' re Kajaf. \p \v 11 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Conojel re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex,\x + \xo 10.11 \xt Is 28.16; Jer 17.7.\x* roma re rusujun chique, can xtiquic'ul-va. Quire' nubij chupan re tz'iban can. \v 12 Re Dios can junan nuban chaka konojel, vo xa yoj israelitas o vo xa man yoj israelitas-ta. Re Ajaf, can Kajaf-va konojel y xabanchique vinak nic'utun\x + \xo 10.12 \xt Hch 10.36; 15.9; Ef 2.4, 7.\x* cha che nuto', can nuto-va, roma reja' camas otz runa'oj kaq'uin. \v 13 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Conojel c'a re xque'c'utun che ja re Ajaf re nita'o quichin,\x + \xo 10.13 \xt Jl 2.32; Hch 2.21.\x* can xque'colotaj-va. Quire' nubij chupan re tz'iban can. \v 14 Pero man jun vinak nitiquir nuc'utuj cha re Jesucristo che tucola' chach re rumac, vo xa man nunimaj-ta che ja reja' re nicola quichin conojel. Y chuka' man nitiquir-ta nunimaj, vo xa man ruc'axan-ta chij re anchique nicola quichin conojel. Y chuka' man nitiquir-ta nuc'axaj, tak xa man jun anchique nitzijon cha.\x + \xo 10.14 \xt Tit 1.3.\x* \v 15 Y chuka' man jun nitiquir nitzijon, tak xa man jun anchique takayon-a richin. Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nakatz'at che can nik'alajin che jec'o re je'takon, roma nubij: Camas jabal tak ye'bapon re ye'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha,\x + \xo 10.15 \xt Is 52.7.\x* y niquitzijoj andex rubanic tak re kánma otz nuna'. Quire' nubij chupan re tz'iban can. \p \v 16 Pero man conojel-ta ye'niman re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Ancha'l nubij re rutz'iban can re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha: Ajaf, tak xkatzijoj re ach'abal chique re vinak,\x + \xo 10.16 \xt Jn 12.38; He 4.2.\x* man je q'uiy-ta re xe'niman. Quire' nubij re rutz'iban can re Isaías. \v 17 Y chin che nakanimaj, c'o che nakac'axaj-na re ch'abal. Y re ch'abal re c'o che nakac'axaj, ja re ruch'abal re Dios. \p \v 18 Y yen Pablo nimbij, che re vinak re' can quic'axan re ruch'abal re Dios. Roma chupan re tz'iban can, nubij: \q1 Can che jun ruch'ulef entero je'aponak-va re ye'tzijon richin.\x + \xo 10.18 \xt Sal 19.4; Mt 24.14; 26.13; 28.19; Mr 6.15; Col 1.6, 23.\x* \q1 Xabanchique lugar jec'o-va vinak, chire' c'a nitzijos-va. \q1 Quire' nubij chupan re tz'iban can. \m \v 19 Y yen nimbij che re kavinak israelitas quitaman re nubij re ruch'abal re Dios. Nabey takatz'eta' re nubij re Dios chupan jun chique re libros re je'rutz'iban can re Moisés: \q1 Jec'o re man je nutenemit-ta y camanak na'oj quiq'uin chij re nuch'abal. \q1 Y ja chique reje' re xtimban-va che xque'oc nutenemit, mare' yix israelitas itzel xtina' chique.\x + \xo 10.19 \xt Dt 32.21; Tit 3.3.\x* \q1 Quire' nubij chupan re tz'iban can. \m \v 20 Pero más k'alaj nubij re rutz'iban can re Isaías, roma re Dios quire' nubij: \q1 Re vinak re man xinquicanoj-ta, can xinquivel-va. \q1 Y can xinc'ut-vi' chiquivach, astapa' can man xquic'utuj-ta nutzijol.\x + \xo 10.20 \xt Is 65.1.\x* \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \m \v 21 Pero chiquij re kavinak israelitas re Dios nubij, che nojel tiempo ye'nvayoj chin che ye'pa-ta viq'uin,\x + \xo 10.21 \xt Is 65.2.\x* pero xa jac'a reje' re can man yinquijo-ta y man niquinimaj-ta nutzij. Quire' nubij re tz'iban can. \c 11 \s1 Re Dios can c'o-va re je'rucha'on chiquicojol re israelitas \p \v 1 Y vocame nimbij: Re Dios man rutzelan-ta can re rutenemit Israel.\x + \xo 11.1 \xt 1 S 12.22; Jer 31.37.\x* Roma yen Pablo yin aj-israelita\x + \xo 11.1 \xt 2 Co 11.22.\x* y nvilon re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Y yen yin rey-rumam can re Abraham y chuka' yin rey-rumam can re Benjamín.\x + \xo 11.1 \xt Fil 3.5.\x* \v 2 Re Dios can man rutzelan-ta can re rutenemit, roma can c'amaje-na titz'ucutaj-pa re rutenemit Israel can jare' tak re Dios rutamam-pa rach.\x + \xo 11.2 \xt Ro 8.29.\x* Yex can itaman re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chij re Elías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha. Re Elías xe'rusujuj re ruvinak israelitas chach re Dios tak xuban orar, y xubij: \v 3 Ajaf, re altares re avichin rat xe'quivulaj y xe'quiquimisaj re nic'aj chic asamajela' re xbex profetas chique. Y xa nayon chic-oc yen yinc'o can, pero chuka' yinquicanoj chin yinquiquimisaj.\x + \xo 11.3 \xt 1 R 19.10\x* Quire' xubij re Elías cha re Dios. \v 4 ¿Y andex como xubij re Dios cha re Elías? Re Dios xubij: Man ayon-ta rat yatc'o viq'uin. C'a jec'o vuku' mil re man quiyi'on-ta ruk'ij\x + \xo 11.4 \xt 1 R 19.18.\x* re imagen rubini'an Baal. Quire' xubij re Dios cha re Elías. \v 5 Y quire' chuka' vocame jec'o kavinak israelitas re junan yojcha'on quiq'uin roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.\x + \xo 11.5 \xt Ro 9.27.\x* \v 6 Re je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios, man je'cha'on-ta roma camas otz re quibanabal. Xe-ta je'cha'on roma camas otz re quibanabal, man-ta nibex che je'cha'on roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios.\x + \xo 11.6 \xt Dt 9.4, 5.\x* \p \v 7 Y re' nusekresaj chakavach che re kavinak israelitas re je'cha'on roma re Dios, can xquivel-va re andex rubanic chin ye'colotaj\x + \xo 11.7 \xt Jn 10.28; Ro 10.3; 2 Ti 2.19.\x* chach re quimac. Jac'a re nic'aj chic kavinak israelitas re man je'cha'on-ta roma re Dios, man xquivel-ta re andex rubanic chin ye'colotaj chach re quimac, xa xcoversas re cánma roma re Dios. \v 8 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re Dios can xuban chique ancha'l che camas ye'var. Can ancha'l che man ye'tzu'un-ta, can ancha'l che man niquic'axaj-ta,\x + \xo 11.8 \xt Dt 29.4; Is 6.9; 29.10; Jer 5.21; Ez 12.2.\x* y can c'a quire' quibanon chupan re tiempo vocame. Quire' nubij chupan re tz'iban can. \v 9 Y re rusamajel re Dios re xubini'aj David rubin can chuka': \q1 Che ja-ta re utzulaj tak viybal xtoc qui-trampa y chapabal quichin.\x + \xo 11.9 \xt Sal 69.22.\x* \q1 Y can ja-ta re' re xtitzako quichin y xtoc-ta rajal re quibanabal. \q1 \v 10 Xtik'ukumutaj-ta re quinak'avach, chin che man-ta xque'tzu'un. \q1 Y can-ta nojel tiempo luculic quij xtiquiban chuxe' re quimac. \q1 Quire' re rubin can re David. \s1 Re Dios xusuj chique re vinak re man je israelitas-ta che can ye'rucol \p \v 11 Y vocame nimbij: Re vinak israelitas man jumul-ta xe'tzak tak xquipak'ij rue' cakan. Pero re Dios xaxe chin che nuya' jun rayibal quiq'uin che niquinimaj-ta rutzij,\x + \xo 11.11 \xt Ez 18.23; 33.11.\x* mare' xusuj chuka' chique re vinak re man je israelitas-ta\x + \xo 11.11 \xt Hch 13.46.\x* che can ye'rucol chach re quimac. \v 12 Re kavinak israelitas xquitzelaj re Dios, y mare' re Dios xusuj ronojel utzil chique re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta. Pero xque'pa más utzil tak re kavinak israelitas xtiquinimaj\x + \xo 11.12 \xt Jer 30.4; Mi 5.7; Zac 2.11.\x* re Jesucristo. \p \v 13 Y yen c'o chuka' jun cosa ninjo' nimbij chique re man je israelitas-ta: Yen, yin jun apóstol, y ja re Dios re yintakayon quiq'uin re man je israelitas-ta.\x + \xo 11.13 \xt Hch 9.15.\x* Y can ninya' ruk'ij re nusamaj. \v 14 Y riq'uin re' ninjo' ninya' jun rayibal quiq'uin re nuvinak chin che ye'colotaj-ta\x + \xo 11.14 \xt 1 Co 7.16; Stg 5.20.\x* chach re quimac, roma can niquitz'at re samaj re nimban chiquicojol re man je israelitas-ta. \v 15 Re vinak re man je israelitas-ta xc'am quivach roma re Dios, reje' xc'am quivach roma re nuvinak israelitas man chic xquinimaj-ta rutzij, mare' re Dios can xe'ruya' can. Pero xque'pa más utzil tak re nuvinak xtic'am chic quivach roma re Dios. C'ajare' c'a xkojc'astaj, y xtutz'am-a jun c'aslen c'ac'a. \v 16 Re israelitas can je'cha'on-va. Roma vo xa re quixe' re israelitas can je'cha'on-va, can quire' chuka' re ruk'a'. Xa can je ancha'l chuka' re nabey tak xcana-vay re nilisas-pa riq'uin re qui'en banon cha harina re nisipas cha re Dios,\x + \xo 11.16 \xt Lv 23.10.\x* re' can lok'olaj-va, y quire' chuka' ronojel re qui'en re c'amaje-na tiban xcana-vay cha can lok'olaj-va. \p \v 17 Re nuvinak israelitas can je ancha'l re che' rubini'an olivo, re ticon-ka y can jun utzulaj che'. Pero jec'o ruk'a' re xe'choy-a.\x + \xo 11.17 \xt Sal 80.11, 16; Is 6.13; 27.11; Jer 11.16; Ez 15.6, 8.\x* Y yex re man yix israelitas-ta man yix ruk'a-ta re che' re', xa yix richin chic jun olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa. Pero xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, mare' q'uiy utzil ic'ulun.\x + \xo 11.17 \xt Ef 2.12.\x* \v 18 Pero yex man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina' y can nikasaj quik'ij re nuvinak re xe'lisas-a. Man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina',\x + \xo 11.18 \xt 1 Co 10.12.\x* roma itaman che mana-ta re ruk'a' re che' re je'tz'amayon richin re ruxe', xa ja re ruxe' re tz'amayon quichin re ruk'a' re che'. Y yex xa yix ruk'a' re che' y xa man yix ruxe-ta. \p \v 19 Y q'uiba' yex ninojij: Yoj can ruc'amon-va che camas kak'ij, roma can jec'o ruk'a' re che' re xe'choy-a, chin che ja yoj re xojya' can pa quiq'uixel. \v 20 Pero yen nimbij: Reje' roma man xquinimaj-ta re Dios, mare' tak xe'lisas-a. Y yex xaxe roma iniman re Dios, mare' tak yixc'o can pa quiq'uixel. Mare' man ruc'amon-ta che camas ik'ij nina'.\x + \xo 11.20 \xt Ro 12.16.\x* Xa tixibij-ivi'.\x + \xo 11.20 \xt Fil 2.12.\x* \v 21 Roma yex itaman che re Dios man xe'rucuy-ta re nuvinak israelitas. Xa xe'rulisaj-a, astapa' reje' can je ruk'a-va re che' ticon. Vo xa quire' xuban quiq'uin reje', chuka' quire' xtuban iviq'uin yex, can man xquixrucuy-ta. \v 22 Can titamaj c'a che re Dios camas nijovan, pero chuka' reja' can nuban juzgar re mac. Re je'tzekenak chupan re quimac, reja' can ye'ruban juzgar roma re quimac. Jac'a yex can ruyi'on re utzil chiva, pero can nic'atzin che niban confiar-ivi' riq'uin\x + \xo 11.22 \xt Jn 15.2; 1 Co 15.2; He 3.6.\x* re Jesucristo. Roma vo xa man niban-ta confiar-ivi' riq'uin, yex chuka' yixlisas-a. \v 23 Pero vo xa re nuvinak israelitas niquinimaj re Jesucristo, re Dios can xtuc'am chic quivach.\x + \xo 11.23 \xt Zac 12.10; 2 Co 3.16.\x* Roma re Dios can nitiquir nuban quire' chique. \v 24 Yex re man yix israelitas-ta can yix ancha'l c'a ruk'a' re jun che' rubini'an olivo re man ticon-ta, re xa rion xq'uiy-pa, pero xixlisas-pa riq'uin re jun che' re xa rion xq'uiy-pa y xixya-ka pa rue' re che' re je'chayon-a ruk'a' y re che' re' can ticon-va, astapa' yex man yix ruk'a-ta re jun utzulaj che' re', pero can xixya-ka pa rue'. C'alapa' c'a re nuvinak israelitas che man-ta chic xque'ya' chic-ka jun bey pa rue' re che' re can ticon-va, roma reje' can je ruk'a-va re che' re'. \s1 Re Dios can xque'rucol-va re vinak israelitas \p \v 25 Hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj-ta re c'a ba-oc tusekresaj-va re Dios, man tina' che iyon yex camas ik'ij roma re ninojij-ka. Y mare' nimbij-a chiva re c'aja-oc xusekresaj re Dios, ja che re nuvinak israelitas can covernak re cánma y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, y can quire' xtiquiban, c'a jampa' xque'colotaj re man je israelitas-ta.\x + \xo 11.25 \xt Lc 21.24.\x* \v 26 Y conojel re nuvinak israelitas\x + \xo 11.26 \xt Sal 14.7; Is 59.20; 60.15.\x* xque'colotaj. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Che re nicola quichin re vinak, pa Sion ndel-va-pa, \q1 y xtulisaj-a re itzel tak banabal quiq'uin, re c'o chiquicojol re je rey-rumam can re Jacob. \q1 \v 27 Y yen xtincuy re quimac. \q1 Jare' re trato re ximban quiq'uin.\x + \xo 11.27 \xt Jer 31.31; He 10.16.\x* \q1 Quire' nubij re Dios chupan re tz'iban can. \p \v 28 Jec'o nuvinak israelitas niquitzelaj re Dios, roma man quiniman-ta re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Mare' re Dios xuya' re ruch'abal chiva yex re man yix israelitas-ta. Pero re Dios c'a ye'rajo' re nuvinak israelitas, roma can je'rucha'on y roma chuka' re trato re xuban quiq'uin re kavinak xe'c'ue' ajuer can.\x + \xo 11.28 \xt Dt 9.5.\x* \v 29 Roma tak re Dios nuya' jun cosa, can man jun bey xtulisaj-ta chic. Y tak nrayoj re rutenemit, can katzij che nrayoj, can man jun bey che man-ta katzij nrayoj.\x + \xo 11.29 \xt Nm 23.19.\x* \v 30 Rubanon can, yex re man yix israelitas-ta man xinimaj-ta re Dios.\x + \xo 11.30 \xt Ef 2.2.\x* Jac'a tak re nuvinak israelitas xquiya' can re Dios, reja' xusuj re utzil chiva yex, y yex can xic'ul. \v 31 Re nuvinak man quiniman-ta re Dios vocame, pero xtapon re k'ij tak re Dios xtusuj chic jun bey re utzil chique, y can xtiquic'ul re utzil re', can ancha'l xiban yex. \v 32 Re Dios can nusekresaj che conojel vinak je aj-maqui',\x + \xo 11.32 \xt Ro 3.9; Ga 3.22.\x* roma nrajo' nusuj re utzil chique conojel. \p \v 33 Re Dios camas otz, camas biyom y camas na'oj c'o riq'uin. Yoj can man nak'ax-ta pa kave' re runojebal reja', y man nak'ax-ta chuka' pa kave' re rubanabal.\x + \xo 11.33 \xt Dt 29.29; Job 11.7; Sal 36.6.\x* \v 34 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Man jun vinak re k'axnak pa rue' re andex nunojij re Ajaf Dios, y chuka' man jun nitiquir nibin cha re Dios re andex otz che nuban.\x + \xo 11.34 \xt Is 40.13.\x* \v 35 Y chuka' man jun vinak re xsipan jun cosa nabey cha re Dios,\x + \xo 11.35 \xt Job 35.7.\x* chin quire' re Dios nuya-pa ruq'uixel cha Man jun. Quire' nubij re tz'iban can. \v 36 Roma ja re Dios re xbano ronojel. Y riq'uin reja' pitinak-va ronojel. Y ronojel re xe'ruban, can chin che niquiya' ruk'ij.\x + \xo 11.36 \xt 1 Co 8.6; Col 1.16; Ap 1.6.\x* Can tiya' c'a ruk'ij re Dios chin nojel tiempo. Amén. \c 12 \s1 Re andex rubanic re c'aslen re nika chach re Dios \p \v 1 Hermanos, re Dios camas nujoyovaj kavach. Mare' ninc'utuj utzil chiva che can tijacha-ivi' pa ruk'a' re Dios. Can ancha'l xban chique re chicop re xe'suj cha re Dios, can quire' chuka' tibana' yex, y can tiya' re ic'aslen cha re Dios.\x + \xo 12.1 \xt 1 Co 6.13.\x* Jun c'aslen ch'ajch'oj re can nika chach reja', y riq'uin re' can katzij che yex niya' ruk'ij re Dios. \v 2 Man titzekelbej re quic'aslen re vinak re man quiniman-ta re Dios.\x + \xo 12.2 \xt Col 3.10.\x* Xa can tiya' k'ij cha re Dios chin che nujal re inojebal,\x + \xo 12.2 \xt Ef 1.18.\x* chin quire' can nijalataj chuka' rubanic re ic'aslen.\x + \xo 12.2 \xt 1 Ts 4.3.\x* Y can xtitamaj re andex nrajo' re Dios che nakaban. Re nrajo' reja', ja re otz, re jabal y re tz'akat. \p \v 3 Re Dios can xuya' re utzil chua y xinruya' chupan re rusamaj. Mare' nimbij chiva chiyixnojel: Man tina' che camas ik'ij, roma man ruc'amon-ta che quire' niban. Can nic'atzin che yex mismo nitz'at-ka-ivi', vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios y vo xa can yixtajin chubanic re samaj re yi'on chiva roma re Dios. Konojel c'o jun samaj yi'on chaka chin yojtiquir nakaban y man junan-ta rach samaj yi'on\x + \xo 12.3 \xt 1 Co 12.7.\x* chaka konojel. \v 4 Can ancha'l rubanon re ka-cuerpo, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o nak'arach,\x + \xo 12.4 \xt 1 Co 12.12.\x* pero man junan-ta quisamaj. \v 5 Y quire' chuka' yoj re kaniman re Jesucristo, yoj can yoj q'uiy y man junan-ta re kasamaj. Pero junan kavach y nakatola-ki' roma xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo.\x + \xo 12.5 \xt Ef 1.23.\x* \p \v 6 Can kac'ulun\x + \xo 12.6 \xt 1 Co 12.10; 1 P 4.10.\x* re utzil re pitinak riq'uin re Dios, roma can cada jun ruyi'on jun kasamaj chin che yojtiquir nakaban. Mare', vo xa c'o nubij re Dios chaka, can takatzijoj chique re hermanos. Y xaxe re xbex chaka jare' re takatzijoj chique. \v 7 Vo xa yojtiquir ye'kato' re hermanos, can que'kato'.\x + \xo 12.7 \xt Ga 6.6.\x* Vo xa yojtiquir nakac'ut re enseñanza chin re Dios, can takac'utu' chiquivach. \v 8 Vo xa yojtiquir nakacukuba' quic'o'x re hermanos,\x + \xo 12.8 \xt Hch 15.32.\x* can takabana'. Y vo xa ja yoj re yojc'uan quichin, can takatija' kak'ij che otz quic'uaxic nakaban,\x + \xo 12.8 \xt Hch 20.28.\x* y vo xa yojtiquir ye'kato' riq'uin re ka-mero re c'o qui-necesidad, que'kato' riq'uin ronojel kánma. Vo xa can yojtiquir nakaban utzil can takabana', y tak quire' nakaban can-ta niqui'cot re kánma. \p \v 9 Can quixjovan riq'uin ronojel ivánma. Can titzelaj re man otz-ta y titzekelbej re otz.\x + \xo 12.9 \xt Am 5.15.\x* \v 10 Yex can ivch'alal-ivi' roma iniman re Jesucristo. Mare' can tijola-ivi' riq'uin ronojel ivánma y tibanala' respetar-ivi'. \p \v 11 Man quixk'oran, xa can riq'uin ronojel ivánma tibana' re rusamaj re Ajaf.\x + \xo 12.11 \xt Ap 3.15.\x* \p \v 12 Tiqui'cot re ivánma roma can c'o i-esperanza riq'uin re Dios.\x + \xo 12.12 \xt He 3.6.\x* Ticoch'o' re tijoj-pokonal re nik'asaj.\x + \xo 12.12 \xt He 10.36.\x* Nojel tiempo tibana' orar. \p \v 13 Tak jec'o re je rajc'ual chic re Dios c'o qui-necesidad, que'ito'. Tisuju' qui-posada tak nic'atzin posada chique.\x + \xo 12.13 \xt He 6.10; 13.2.\x* \p \v 14 Re vinak re ye'tzelan ivichin y niquiban chiva che nitaj pokan, tic'utuj cha re Dios che que'rubana' bendecir re vinak re',\x + \xo 12.14 \xt Mt 5.44.\x* y man jun bey tic'utuj cha re Dios che que'rubana' maldecir roma re itzel tak quibanabal. \p \v 15 Quixqui'cot quiq'uin re ye'qui'cot, y quixok' quiq'uin re ye'ok' roma bis.\x + \xo 12.15 \xt Job 30.25.\x* \p \v 16 Junan ivach tibana'.\x + \xo 12.16 \xt Ro 15.5.\x* Man tiban che camas ik'ij.\x + \xo 12.16 \xt Sal 131.1; Pr 3.7.\x* Xa tibana' che manak ik'ij y man tinojij che camas na'oj c'o iviq'uin. \p \v 17 Vo xa c'o jun vinak c'o itzel tak cosas nuban chiva, man tiban ruq'uixel cha.\x + \xo 12.17 \xt Mt 5.39.\x* Can nojel tiempo tic'uaj jun c'aslen otz, chin che man jun cosa re man otz-ta nilitaj chivij.\x + \xo 12.17 \xt 2 Co 8.21.\x* \v 18 Man tiban ayoval,\x + \xo 12.18 \xt Mr 9.50.\x* xa can titija' ik'ij che otz nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel. \v 19 Hermanos re camas yixinjo', yen nimbij chiva: Vo xa jec'o re ye'bano itzel tak cosas chiva, man tiban ruq'uixel chique. Xa tiya' pa ruk'a' re Dios, roma ja reja' re xtitajo rajal re itzel tak quibanabal. Can ancha'l nubij re Dios chupan re tz'iban can: Pa nuk'a' yen c'o-va re qui-castigo\x + \xo 12.19 \xt Dt 32.35; Sal 94.1; He 10.30.\x* y can nintoj rajal chique re ye'macun. Quire' nubij re Ajaf. \v 20 Y mare' re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Vo xa nich'umun rupan re nitzelan avichin, rat can taya' ruay. Y vo xa nichake'j ruchi', taya' ruya'.\x + \xo 12.20 \xt Pr 25.21; Mt 5.44.\x* Vo xa quire' xtaban, reja' xa xtiq'uixbitaj roma re itzel tak banabal rubanon. Quire' nubij chupan re tz'iban can. \v 21 Man tiya' k'ij che yixch'acataj pa ruk'a' re itzel tak cosas niban chiva.\x + \xo 12.21 \xt Mt 18.21, 22; 1 P 2.21.\x* Yex ja re otz tibana' y jare' re xtich'acon chij re etzelal. \c 13 \p \v 1 Can nic'atzin che konojel ye'kanimaj re ye'bano gobernar\x + \xo 13.1 \xt Tit 3.1.\x* vova' chach re ruch'ulef. Roma conojel re ye'bano gobernar xa roma re Dios tak jec'o y ja re Dios ya'yon autoridad pa quik'a'.\x + \xo 13.1 \xt Pr 8.15; Dn 2.21; 4.32; Jn 19.11.\x* \v 2 Roma vo xa man ye'kanimaj-ta re ye'bano gobernar vova' chuch'ulef, can c'ayef roma reje' ja re Dios ya'yon quichin chin che niquiban gobernar. Y vo xa man ye'kanimaj-ta can xkojban castigar. \v 3 Jun re nibano gobernar mana-ta re ye'bano re otz\x + \xo 13.3 \xt 2 S 23.3; Sal 94.20; 1 P 3.13.\x* re nuya' castigo pa quive'. Reja' xa ja pa quive' re ye'bano etzelal nuya-va re castigo. Mare' yoj can ja re otz takabana', chin che man jun cosa nakac'alvachij. Y vo xa quire' nakaban, otz xkojquitz'at re ye'bano gobernar. \v 4 Roma reje' ja re Dios ya'yon quichin, chin che man jun cosa nakac'alvachij. Pero vo xa nakaban re man otz-ta, can takaxibij-ki' chiquivach, roma ja reje' re ye'bano castigar kachin. Roma ja reje' re je'yi'on roma re Dios chin che ye'quiban juzgar re ye'bano etzelal. \v 5 Mare' can nic'atzin che que'kanimaj re ye'bano gobernar\x + \xo 13.5 \xt Ec 8.2.\x* vova' chuch'ulef, roma can ja re kánma re nibin chaka che can ruc'amon che ye'kanimaj y man xe-ta che man jun castigo nika pa kave'. \v 6 Mare' tak ye'katoj re impuestos,\x + \xo 13.6 \xt Lc 20.22.\x* roma ja re Dios re ya'yon quisamaj re ye'bano gobernar, y can nojel tiempo niquiban re samaj re'. \p \v 7 Takatojo' re impuestos re tiene que nakatoj.\x + \xo 13.7 \xt Lc 20.25.\x* Re vinak c'o quik'ij, can takaya' quik'ij.\x + \xo 13.7 \xt Pr 24.21.\x* Can que'kabana' respetar re namalaj tak achi'a'. Y can takabana' re ruc'amon che nakaban quiq'uin conojel. \v 8 Man otz-ta che nic'ue' kac'as riq'uin jun chic vinak, xa takatojo', y man otz-ta vo xa man nakajo-ta-ki'. Roma vo xa can ye'kajo'\x + \xo 13.8 \xt Mt 7.12.\x* re nic'aj chic vinak, can nakaban ronojel re nubij chupan re ru-ley re Dios. \v 9 Re ley re' nubij: Yex achi'a' re yixc'ulan, man quixmacun riq'uin jun chic ixok. Man quixquimisan. Man quixelak'. Man titz'uc tzij chij jun chic vinak. Man tirayij che iviq'uin-ta yex c'o-va re c'o riq'uin jun chic vinak. Y chuka' c'o chic nic'aj re nubij chupan re ley. Pero c'o chic jun tzij re can nuban abarcar ronojel re'. Y re tzij re' nubij: Can ancha'l najo-ka-avi' rat, quire' chuka' ca'jo' re nic'aj chic vinak.\x + \xo 13.9 \xt Lv 19.18; Mt 22.39; Lc 10.27; Ga 5.14.\x* \v 10 Vo xa ye'kajo' re nic'aj chic vinak, can rion cosas otz nakaban chique. Y mare', vo xa yojovan, can nakaban ronojel re nubij chupan re ley.\x + \xo 13.10 \xt Mt 22.40.\x* \p \v 11 Y ronojel re ximbij-ka chiva, can chin che nuna' kavach\x + \xo 13.11 \xt 1 Co 15.34.\x* roma kataman che can napon-yan re k'ij tak jumul xkojcolotaj-a chach re mac. Y yoj can kaniman-va-pa re Jesucristo y mare' can yojtiquir nakabij che vocame más nakaj chic yojc'o-va cha re k'ij tak xkojcolotaj-a jumul chach re mac. \v 12 Re k'oko'm nak'ax-yan, y nik'alajin-yam-pa re sakil. Mare' vo xa c'a c'o banabal chin re k'oko'm ye'kaban, takaya' can rubanic. Y can takacusaj re sakil chin nakacol-ki'\x + \xo 13.12 \xt Ef 6.13.\x* chach re itzel. \v 13 Yoj yojc'o chic chupan re sakil y mare' ruc'amon che nakac'uaj jun c'aslen otz,\x + \xo 13.13 \xt Fil 4.8.\x* y can man ruc'amon-ta che yojk'abar, y man ruc'amon-ta che can nak'ax rue' re namak'ij ye'kabanala' chin ye'kaban invitar nic'aj chic vinak. Man ruc'amon-ta che re achi'a' y re ixoki' niquicanola-qui' chin ye'macun. Y can man otz-ta che reje' niquiban mac re camas ye'yi'o q'uex. Man ruc'amon-ta che c'o ayoval chakacojol o itzel-ta nakatz'at jun chic vinak roma otz c'o.\x + \xo 13.13 \xt Ga 5.15, 21, 26; Stg 3.14.\x* \v 14 Nic'atzin che xa jun takabana' riq'uin re Ajaf Jesucristo, y man takanojij nakaya' k'ij chique re itzel tak rayibal.\x + \xo 13.14 \xt Ga 3.27; 5.16.\x* \c 14 \s1 Takato-ki' y man kojch'o chiquij re hermanos \p \v 1 Re hermanos re c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re ruch'abal re Dios\x + \xo 14.1 \xt 1 Co 8.9.\x* y niquijo' ye'oc kaq'uin, can nic'atzin che ye'kac'ul. Pero man que'kac'ul xaxe chin che nakaban ayoval quiq'uin roma re andex rubanic re quinojebal. \v 2 Ancha'l re ejemplo chij re ti'ij, yoj re can k'axnak chic otz re ruch'abal re Dios pa kave' can kataman che otz nakataj ronojel, pero re hermanos c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re ruch'abal re Dios, chiquivach reje' xaxe ichaj re otz ye'quitaj.\x + \xo 14.2 \xt 1 Co 10.25.\x* \v 3 Yoj re can nakataj ronojel, man que'katzelaj re hermanos re man niquitaj-ta ronojel. Y re hermanos re' man tiquibij che man otz-ta nakaban\x + \xo 14.3 \xt Col 2.16.\x* roma can nakataj ronojel. Re Dios can yojruc'ulun konojel. \v 4 Mare' man jun nitiquir nibin chij jun chic hermano che man otz-ta re rubanabal. Roma re hermano re' rusamajel chuka' re Ajaf. Y c'aja-na re Ajaf tibin vo xa otz re rubanabal o man otz-ta.\x + \xo 14.4 \xt Stg 4.12.\x* Y re hermano re' can man xtitzak-ta, roma ja re Ajaf re nita'o richin. \p \v 5 Jec'o hermanos ye'bin che c'o k'ij can c'o-va modo chin ye'chajex y re nic'aj chic k'ij xa can man nic'atzin-ta che ye'chajex.\x + \xo 14.5 \xt Ga 4.10.\x* Y jec'o chuka' hermanos ye'bin che ronojel k'ij xa je junan. Y mare' can ruc'amon che cada jun tunojij jabal andex nuban. \v 6 Roma re hermanos re can c'o-va k'ij ye'quichajij, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Y quire' chuka' re hermanos re can man jun k'ij niquichajij, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Re hermanos re can niquitaj ronojel, quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios, can nik'alajin che quire' roma can niquitioxij cha re Dios. Y quire' chuka' niquiban re hermanos re man niquitaj-ta ronojel. Quire' niquiban chin niquiya' ruk'ij re Dios. Y chuka' reje' can ye'tioxin cha re Dios.\x + \xo 14.6 \xt 1 Co 10.31; 1 Ti 4.3.\x* \p \v 7 Tak c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, can otz che yoj nakaban confiar-ki' riq'uin re Jesucristo y can nakaya' ruk'ij. Y quire' chuka' tak yojcom, can otz che yoj nakaban confiar-ki' riq'uin reja' y can nakaya' ruk'ij.\x + \xo 14.7 \xt 1 Co 6.19; Ga 2.20.\x* \v 8 Tak c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, takaya' ruk'ij re Jesucristo. Y quire' chuka' tak yojcom, takaya' ruk'ij reja'. Tak c'a yoj c'as, can yoj richin re Jesucristo. Y quire' chuka' tak yojcom, can yoj richin reja'. \v 9 Re Jesucristo xcom y xc'astaj chin xoc Kajaf.\x + \xo 14.9 \xt Is 53.10-12; Lc 24.26; Hch 10.36; 2 Co 5.15; Fil 2.10, 11.\x* Jac'a reja' re Kajaf yoj re c'a yoj c'as y Cajaf chuka' re je quiminak chic-a. \p \v 10 Pero rat, ¿anchique roma nabij che re jun hermano re' man otz-ta rubanon? ¿Y anchique roma chuka' natzelaj jun hermano? Roma can konojel tiene que yojapon chach re Jesucristo chin che yojban juzgar.\x + \xo 14.10 \xt Mt 25.31; Jud 14, 15.\x* \v 11 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Re Ajaf nubij: Ja yen re c'aslic Dios y can katzij-va re nimbij, \q1 che conojel vinak xque'xuque' chinoch yen,\x + \xo 14.11 \xt Is 45.23.\x* y xtiquibij: Can katzij-va che ja rat re Dios.\x + \xo 14.11 \xt Mt 12.36.\x* \p \v 12 Y riq'uin re' ndel che tzij che can xtapon-va re k'ij tak cada jun chaka yoj xtakajach cuentas chach re Dios. \s1 Man takaban cha jun hermano che nitzak pa mac \p \v 13 Mare' man chic takabij che re jun hermano re' man otz-ta rubanabal. Re nic'atzin che nakaban ja che takatija' kak'ij chin che man nakaban-ta cha jun hermano che nitzak o nimacun.\x + \xo 14.13 \xt 1 Co 8.9; 10.23, 24.\x* \v 14 Y roma yen Pablo xa jun nbanon riq'uin re Ajaf Jesús, mare' ntaman che re cosas chin nitij vo xa can ye'kataj ronojel man xajan-ta chach re Dios.\x + \xo 14.14 \xt Hch 10.14, 15.\x* Pero vo xa chach jun hermano c'o cosas re xajan chin che ye'tij, chach reja' can xajan-va.\x + \xo 14.14 \xt 1 Co 8.7.\x* \v 15 Y mare' yoj re can nakataj ronojel, man takaban cha re hermano re man nutaj-ta ronojel chin che numalij can ruc'o'x riq'uin re Dios roma can nakataj ronojel chach, y vo xa can rutzij re' xtitzak can nik'alajin che man yojovan-ta. Man takaban quire', roma re Jesucristo xcom chuka' roma re hermano re man nutaj-ta ronojel.\x + \xo 14.15 \xt 1 Co 8.11.\x* \v 16 Chakavach yoj ronojel otz, pero vo xa jec'o nic'aj ye'bin chakij che man otz-ta, can man takaban.\x + \xo 14.16 \xt Ro 12.17.\x* \v 17 Roma yoj re yojc'o pa ruk'a' re Dios, man jun nuban vo xa nakataj ronojel o man nakataj-ta.\x + \xo 14.17 \xt 1 Co 8.8.\x* Re nic'atzin ja che nakac'uaj jun c'aslen choj y re kánma can-ta otz nuna', y re kánma can niqui'cot roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin. \v 18 Y vo xa can nakaban ronojel re' chin nakasamajij re Jesucristo, can yojka chach re Dios y chiquivach chuka'\x + \xo 14.18 \xt 2 Co 8.21.\x* re vinak. \p \v 19 Mare' takacanoj rubanic andex nakaban chin che manak-ta ayoval chakacojol,\x + \xo 14.19 \xt Sal 34.14; Ro 12.18.\x* y chuka' can takacanoj rubanic chin che nakacukubala' kac'o'x chakavach-ka yoj mismo.\x + \xo 14.19 \xt 1 Co 14.12.\x* \v 20 Man takaban cha re rusamaj re Dios che man otz-ta, roma ronojel ye'katijla'. Can katzij-va che ronojel otz ye'tij,\x + \xo 14.20 \xt Hch 10.15.\x* pero vo xa c'o jun hermano re nitzak roma re ye'katijla' chach, yoj man otz-ta re nakaban. \v 21 Man takataj ti'ij coma re hermanos re man niquitaj-ta. Man takakum vino, y man takaban xabanchique cosa re nuban cha jun hermano che nrajo' nuya' can re Dios, nimacun o nitzak.\x + \xo 14.21 \xt 1 Co 8.13.\x* \v 22 Yoj kataman che chach re Dios otz nakataj ronojel, pero man takabij chique conojel che c'o che quire' chuka' niquiban. Vo xa can otz-va ronojel re nakaban y vo xa quire' chuka' nubij re kánma chaka, can yojqui'cot. \v 23 Pero vo xa ca'e' kánma tak ye'kataj ronojel cosas, yojmacun tak ye'kataj. Roma xabanchique cosa re nakaban riq'uin ca'e' kánma, can yojmacun\x + \xo 14.23 \xt Ro 4.20; Tit 1.15.\x* chach re Dios. \c 15 \p \v 1 Yoj re can k'axnak chic otz re ruch'abal re Dios pa kave', can nic'atzin che ye'kacoch'\x + \xo 15.1 \xt Ro 14.1; Ga 6.1.\x* re hermanos re c'amaje-na kas tak'ax otz re ruch'abal re Dios pa quive'. Man takaban xaxe re nika chakavach yoj. \v 2 Re nic'atzin che nakaban ja re nika chiquivach re hermanos\x + \xo 15.2 \xt 1 Co 9.19; Fil 2.4, 5.\x* che c'o otz nuc'am-pa chique, chin quire' niquiban más confiar-qui' riq'uin re Dios.\x + \xo 15.2 \xt Ro 14.19.\x* \v 3 Roma re Jesucristo can man xuban-ta xaxe re xka chach reja'. Y xa coma re vinak tak xuk'asaj tijoj-pokonal. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak xquijo' che chava-ta rat Nata' Dios xe'quibila-va re itzel tak tzij, pero xa chua yen re Ac'ajol xquibila-va\x + \xo 15.3 \xt Sal 69.9.\x* re itzel tak tzij re'. Quire' nubij re tz'iban can. \v 4 Y re ruch'abal re Dios re tz'iban can ajuer, je'tz'iban can chin che yoj c'o cosas nakatamaj.\x + \xo 15.4 \xt 2 Ti 3.16.\x* Can nuban chaka che yojcoch'on y can nucukuba' kac'o'x, quire' nuban chaka chin yojqui'cot nakayabej re utzil re pitinak riq'uin re Dios. \v 5 Re Dios nuban chaka che yojcoch'on y nucukuba' kac'o'x. Y re ninrayij yen chiva yex ja-ta che re Dios nuban chiva che can junan ivach.\x + \xo 15.5 \xt 1 Co 1.10.\x* Y can quire' chuka' xuc'ut can re Jesucristo. \v 6 Y can-ta nojel tiempo junan ivach chin niya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo.\x + \xo 15.6 \xt 2 Co 1.3; 11.31; Ef 1.3.\x* \s1 Re Jesucristo can chin che yojruto' konojel tak xpa \p \v 7 Y chin che yex niya' chuka' ruk'ij re Dios,\x + \xo 15.7 \xt Ro 5.2.\x* tibana' ancha'l xuban re Jesucristo, reja' xixruc'ul. Yex can tic'ulu-ivi' y tijola-ivi'. \v 8 Quire' nimbij chiva, roma re Jesucristo can xojruto' konojel tak xpa. Xpa chin xojruto' yoj re yoj israelitas re banon re circuncisión chaka, chin xuc'ut chakavach che re Dios can nuban-va re nubij.\x + \xo 15.8 \xt Mt 15.24; Jn 1.11; 2 Co 1.20.\x* Can jac'a re Jesucristo re xc'amo-pa re utzil re rubin can re Dios che nuya' chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can. \v 9 Y mare' re man je israelitas-ta\x + \xo 15.9 \xt Sal 18.49; Jn 10.16.\x* niquiya' chuka' ruk'ij re Dios roma xujoyovaj quivach. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Can xtinya' ak'ij junan quiq'uin re vinak re man je israelitas-ta, \q1 y xtimbixaj re abe'. \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \m \v 10 Y chuka' re ruch'abal re Dios nubij: \q1 Yex re man yix israelitas-ta, quixqui'cot\x + \xo 15.10 \xt Dt 32.43.\x* quiq'uin re israelitas, re rutenemit re Dios. \q1 Quire' nubij chupan re tz'iban can. \m \v 11 Y chuka' nubij: \q1 Tiya' ruk'ij\x + \xo 15.11 \xt Sal 117.1.\x* re Ajaf chiyixnojel yex re man yix israelitas-ta. \q1 Conojel vinak tiquiya' ruk'ij re Dios. \q1 Quire' nubij chupan re tz'iban can. \m \v 12 Y re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, rutz'iban can: \q1 C'o jun rey-rumam re Isaí xtic'ue'\x + \xo 15.12 \xt Is 9.6, 7; 11.1; Ap 5.5; 22.16.\x* \q1 y xto'rbana' gobernar pa quive' re man je israelitas-ta, \q1 y re vinak re' can xtiquiyabej che niquivel utzil riq'uin. \q1 Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can roma re Isaías. \p \v 13 Re Dios nuban chaka che nakayabej-apo re utzil re pitinak riq'uin reja'. Y re ninrayij yen chiva, ja che re Dios nuban chiva yex che camas yixqui'cot y chuka' re ivánma can-ta otz nuna'. Quire' xtuban chiva roma iniman reja'. Xquixruto' riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo, chin quire' can riq'uin ronojel ivánma niyabej-apo re utzil re pitinak riq'uin re Dios. \p \v 14 Hermanos, yen ntaman che can otz-va re ic'aslen. Ntaman chuka' che camas ina'oj\x + \xo 15.14 \xt 1 Co 8.1.\x* y mare' tak can yixtiquir nicukuba' ic'o'x yex mismo y quire' chuka' niban chique re nic'aj chic ivchibil-ivi'.\x + \xo 15.14 \xt 2 P 1.12.\x* \v 15 Pero c'o nic'aj cosas re nic'atzin che xinataj chiva, y man ximpokonaj-ta xintz'ibaj-a chupan re carta re'. Xintz'ibaj-a chiva roma can nc'ulun re utzil pitinak riq'uin re Dios, \v 16 y xuban chua che xinoc rusamajel re Jesucristo chin che nintzijoj chique re vinak re man je israelitas-ta,\x + \xo 15.16 \xt Ga 2.7, 9; Fil 2.17; 1 Ti 2.7.\x* re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha. Y chin quire' reje' niquijach re quic'aslen cha re Dios roma re nusamaj yen. Reje' can ye'ka-va chach re Dios, roma re Espíritu Santo nuch'ojersaj re quic'aslen. \p \v 17 Re Jesucristo c'o viq'uin, y mare' yen camas yinqui'cot riq'uin re samaj re yi'on chua roma re Dios. \v 18 Yen man yintiquir-ta yinch'o vo xa mana-ta re nusamaj nintzijoj chiva, y chin che nbanon re samaj re', can ja re Jesucristo re acusayon vichin.\x + \xo 15.18 \xt Hch 21.19; 1 Co 3.6-9.\x* Y mare' je q'uiy chique re vinak re man je israelitas-ta re ye'niman chin re Jesucristo.\x + \xo 15.18 \xt Ro 1.5.\x* Niquinimaj roma can niquic'axaj re utzulaj ch'abal re nintzijoj chique y chuka' roma can niquitz'at re nubanabal. \v 19 Y chuka' can xe'quitz'at re milagros re xe'mban. Re Espíritu Santo can nuya-va poder chua chin che ye'mban milagros\x + \xo 15.19 \xt Hch 19.11.\x* chin che nik'alajin che can katzij-va che ja re ruch'abal re Dios re nintzijoj. Yen xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios pa tenemit Jerusalén y quire' chuka' ximban pa tak nic'aj chic tenemit, y xinapon chuka' c'a chupan re nación rubini'an Ilírico. Can ronojel-va re lugar re' xintzijoj-va re utzulaj ruch'abal re Jesucristo re nibex evangelio cha. \v 20 Quire' nimban roma camas ninjo' ninya' rutzijol re utzulaj ch'abal pa tak lugar re man quitaman-ta che can nic'atzin che niquinimaj re Jesucristo, y mana-ta chupan re lugar re anche' tz'amon chic rutzijosic\x + \xo 15.20 \xt 2 Co 10.13.\x* coma nic'aj chic samajela'. \v 21 Y tak quire' nimban, can nuban cumplir re nubij chupan re ruch'abal re Dios: \q1 Che re vinak re man jun quic'axan chij re Cristo, can xtiquic'axaj,\x + \xo 15.21 \xt Is 52.15.\x* \q1 y tak xtitzijos chique chij reja', can jabal xtak'ax pa quive'. \q1 Quire' nubij chupan re tz'iban can. \s1 Re Pablo nrajo' niba chiquitz'etic re hermanos re jec'o pa Roma \p \v 22 Y roma camas ninjo' nintzijoj re ruch'abal re Dios chique re man quic'axan-ta, mare' man yintiquirnak-ta yin-aponak iviq'uin yex\x + \xo 15.22 \xt Ro 1.13.\x* re yixc'o pa Roma. \v 23 Jac'a vocame xinq'uis-yan re nusamaj pa tak tenemit re xinataj-yan-ka chiva. Y q'uiba' xquinapon iviq'uin, roma can q'uiy-yan juna' nbim-pa che yinapon chi'itz'etic,\x + \xo 15.23 \xt Hch 19.21.\x* \v 24 y yen ninojin che yinak'ax iviq'uin tak xquimba pan España. Ninjo' yinc'ue-a jun ca'e-oxe' k'ij iviq'uin, chin che yex niban cha re vánma che niqui'cot. Y ninjo' chuka' che niya-ta-a re nic'atzin chua chin re nubey. \v 25 Pero vocame yimba pa Jerusalén chin che ne'njacha'\x + \xo 15.25 \xt Hch 24.17.\x* jun ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o chire'. \v 26 Roma re hermanos re man je israelitas-ta re jec'o vova' pa tak tenemit chin re Macedonia y Acaya, can xalax-pa pa cánma che niquiya' jun ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa Jerusalén, re camas je meba'.\x + \xo 15.26 \xt 1 Co 16.1; 2 Co 8.1; 9.2.\x* \v 27 Can niquijo' ye'quito'. Y camas otz che quire' niquiban, roma can yojtiquir nakabij che c'o quic'as quiq'uin re israelitas. Roma ja re israelitas re xe'tzijon re ruch'abal re Dios chiquivach, y mare' can ruc'amon chuka' che reje' ye'quito'\x + \xo 15.27 \xt 1 Co 9.11; Ga 6.6.\x* ba' re israelitas. \v 28 Y c'aja tak xtinjach can re ofrenda re' xquinak'ax iviq'uin yex, roma yen c'a pan España ninjo' yinapon-va. \v 29 Y ntaman che tak xquinapon iviq'uin, camas utzil xtic'ul roma re utzulaj ruch'abal\x + \xo 15.29 \xt Ro 1.11; Ef 3.8.\x* re Jesucristo re xtinc'uaj-a chiva. \p \v 30 Hermanos, ja re Jesucristo re Kajaf, y re Espíritu Santo banayon cha re kánma che nijovan.\x + \xo 15.30 \xt Fil 2.1.\x* Mare' ninc'utuj utzil chiva che can-ta riq'uin ronojel ivánma xtiban orar\x + \xo 15.30 \xt 2 Co 1.11; Col 4.12.\x* pa nue'. Yen ninc'utuj utzil cha re Dios. Y can-ta quire' chuka' ninjo' che niban yex, \v 31 che man-ta xquinka pa quik'a'\x + \xo 15.31 \xt 2 Ts 3.2.\x* vinak re man quiniman-ta re Jesucristo re jec'o chire' pa Judea. Y chuka' xtic'utuj-ta cha re Dios che re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tenemit Jerusalén, can-ta jabal ruc'ulic xtiquiban cha re ofrenda re xtinjach chique. \v 32 Chin quire', can niqui'cot-ta re vánma tak xquinapon iviq'uin vo xa ja quire' re nurayij re Dios,\x + \xo 15.32 \xt Stg 4.15.\x* y xquinuxlan-ta-a ba' iviq'uin. \v 33 Ja re Dios re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman\x + \xo 15.33 \xt Ro 16.20; 1 Ts 5.23.\x* chic, y can-ta nic'ue' re Dios iviq'uin\x + \xo 15.33 \xt Fil 4.9.\x* chiyixnojel. Amén. \c 16 \s1 Re Pablo nutak-a ruxnokil-quivach re hermanos \p \v 1 Y ninchalabej-a re hermana Febe chiva, roma reja' jun ixok re nisamaj pa rusamaj re Dios chiquicojol re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Dios re pa tenemit Cencrea.\x + \xo 16.1 \xt Hch 18.18.\x* \v 2 Mare' can jabal ruc'ulic\x + \xo 16.2 \xt Fil 2.29.\x* tibana', roma yex hermanos can ruc'amon che quire' niban chique re hermanos re xa jun chuka' quibanon riq'uin re Ajaf. Re ninjo' yen ja-ta che yex xtito' re hermana Febe riq'uin re ndoc cha, roma reja' can je q'uiy je'ruta'on y quire' chuka' rubanon viq'uin yen. \p \v 3 Tiya' ruxnokil-quivach re hermana Priscila y re hermano Aquila,\x + \xo 16.3 \xt Hch 18.2; 2 Ti 4.19.\x* re junan xojsamaj quiq'uin pa rusamaj re Jesucristo. \v 4 Reje' bama xe'com chinucolic yen, y yen camas nintioxij chique. Y man xe-ta yen re yintioxin chique, xa can conojel re hermanos re man je israelitas-ta re niquimol-qui' pa rube' re Dios niquitioxij chuka' chique, roma re xquiban pa nu-cuenta. \v 5 Y tiya' chuka' ruxnokil-quivach re hermanos re niquimol-qui' pa cachoch re hermana Priscila y re hermano Aquila.\x + \xo 16.5 \xt 1 Co 16.19; Col 4.15.\x* Y tiya' chuka' ruxnokil-rach re hermano Epeneto, reja' camas ninjo', roma ja reja' re nabey\x + \xo 16.5 \xt 1 Co 16.15.\x* xniman chin re Jesucristo pan Acaya. \v 6 Tiya' ruxnokil-rach re hermana María. Reja' camas nisamaj chi'icojol. \v 7 Tiya' chuka' ruxnokil-quivach re hermanos Andrónico y Junias, reje' je nu-familia yen Pablo, y junan xojc'ue' quiq'uin pa cárcel. Y q'uiy juna' tiquinimaj-va re Jesucristo.\x + \xo 16.7 \xt 2 Co 5.17.\x* Reje' can quiniman chic-va tak yen c'amaje-na rutzijol che ninimaj. Y reje' can jabal-va chuka' je'tz'eton coma re nic'aj chic apóstoles. \p \v 8 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Amplias. Reja' camas ninjo' roma runiman re Ajaf. \v 9 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Urbano. Riq'uin reja' junan xojsamaj pa rusamaj re Jesucristo. Y tiya' chuka' ruxnokil-rach re hermano Eustaquio, re camas ninjo'. \v 10 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Apeles. Reja' can k'alaj che rubanon confiar-ri' riq'uin re Jesucristo. Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa rachoch re Aristóbulo. \v 11 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Herodión, reja' nu-familia yen Pablo. Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa rachoch re Narciso, re hermanos re jec'o pa rachoch re ache re' can jun quibanon riq'uin re Ajaf. \v 12 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanas Trifena y Trifosa, reje' je rusamajela' re Ajaf. Tiya' ruxnokil-rach re hermana Pérsida, re camas ninjo', roma reja' camas samajenak pa rusamaj re Ajaf. \v 13 Tiya' ruxnokil-rach re hermano Rufo. Reja' can cha'on\x + \xo 16.13 \xt Jn 13.18; 15.16; Ef 1.4; 1 P 1.2; 2 Jn 1.\x* chuka' roma re Ajaf. Y can chibil re rute' tiya' ruxnokil-rach, can ancha'l che nte' chuka' yen. \v 14 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y re hermanos re jec'o quiq'uin. \v 15 Tiya' ruxnokil-quivach re hermanos Filólogo, Julia, re Nereo y chibil chuka' re rana', re Olimpas y re hermanos re jec'o quiq'uin. \p \v 16 Y chuka' nimbij chiva che tik'etela-ivi'\x + \xo 16.16 \xt 1 P 5.14.\x* chiyixnojel chin quire' can nic'ut che nijo-ivi'. Y tic'ulu' re ruxnokil-ivach re niquitak-a conojel re hermanos re niquimol-qui' pa rube' re Jesucristo pa tak tenemit. \p \v 17 Hermanos, yen nimbij chiva che tichajij-ivi', roma jec'o vinak re xa ye'quiban dividir re hermanos, y niquiban chique che ye'tzak, roma xa jun-va chic che enseñanza niquic'ut y camas ye'ch'o chij re katzij enseñanza re c'utun chivach yex. Re vinak re ye'bano quire' man quixtzake' chiquij, xa tijech'aj-ivi' quiq'uin.\x + \xo 16.17 \xt 1 Co 5.9; 2 Ts 3.6; Tit 3.10; 2 Jn 10.\x* \v 18 Roma reje' mana-ta rusamaj re Kajaf Jesucristo niquiban, xa ja re niquijo' reje' jare' re niquiban. Reje' rion re tzij camas otz re ye'quibila', y mare' jabal niquic'axaj re hermanos re man niquinojij-ta jabal, y cha'nin ye'k'olotaj-a pa quik'a'.\x + \xo 16.18 \xt Col 2.4.\x* \v 19 Jac'a yex, can conojel je'atamayon chic che can ninimaj-va rutzij re Dios, y yen camas niqui'cot re vánma roma re'. Pero ninjo' chuka' che nitamaj nic'ue'\x + \xo 16.19 \xt Mt 10.16.\x* ina'oj chubanic re otz y mana-ta chubanic re etzelal. \v 20 Ja re Dios re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic. Y reja' can cha'nin xtuban chiva che yixch'acon chij re Satanás.\x + \xo 16.20 \xt Gn 3.15.\x* Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Kajaf Jesucristo. \p \v 21 Re hermano Timoteo\x + \xo 16.21 \xt Hch 16.1.\x* nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' kachibil-ki' riq'uin pa rusamaj re Dios. Chuka' niquitak-a ruxnokil-ivach re hermanos Lucio,\x + \xo 16.21 \xt Hch 13.1.\x* re Jasón\x + \xo 16.21 \xt Hch 17.5.\x* y re Sosípater, reje' je nu-familia yen Pablo. \p \v 22 Y ja re Tercio re xtz'iban-a\x + \xo 16.22 \xt 1 Co 16.21.\x* re carta re' chiva, y reja' nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' xa jun chuka' rubanon riq'uin re Ajaf. \p \v 23 Re hermano Gayo\x + \xo 16.23 \xt 1 Co 1.14.\x* nutak-a ruxnokil-ivach. Yen Pablo vocame ja pa rachoch re hermano Gayo yinc'o-va roma ja reja' ya'yon nu-posada, y vova' chuka' ye'po-va conojel hermanos chin niquiya' ruk'ij re Dios. Re hermano Erasto\x + \xo 16.23 \xt Hch 19.22.\x* nutak-a ruxnokil-ivach. Ja reja' re tesorero chin re tenemit re'. Y nutak-a chuka' ruxnokil-ivach re hermano Cuarto. \p \v 24 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel\x + \xo 16.24 \xt 1 Ts 5.28.\x* riq'uin re Kajaf Jesucristo. Amén. \s1 Konojel takaya' ruk'ij re Dios \p \v 25 Tiya' ruk'ij re Dios. Roma xaxe reja' re nitiquir nibano chiva che más niban confiar-ivi' riq'uin.\x + \xo 16.25 \xt 1 Co 2.7.\x* Quire' nubij re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re nibex evangelio cha,\x + \xo 16.25 \xt Ro 2.16.\x* ch'abal re nintzijoj yen. Re ch'abal re' man can-ta sekresam-pa roma re Dios, xa c'aja chupan re tiempo re' tak xusekresaj-pa jabal.\x + \xo 16.25 \xt Col 1.27.\x* \v 26 Vocame xsekresas-yan,\x + \xo 16.26 \xt 2 Ti 1.10.\x* y mare' tak nak'ax pa kave' re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Re Dios re c'o nojel tiempo, rubin can che titzijos chique conojel vinak, y jare' re ntajin rubanic vocame, chin che tiquibana' confiar-qui' riq'uin reja' y tiquinimaj rutzij. \p \v 27 Xaxe jun Dios c'o y riq'uin reja' c'o-va ronojel na'oj. Nojel tiempo c'a takaya' ruk'ij reja'. Xaxe roma re Jesucristo tak yojtiquir nakaya' ruk'ij re Dios.\x + \xo 16.27 \xt 1 Ti 1.17; Jud 25.\x* Amén.