\id EPH - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h EFESIOS \toc1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Efeso \toc2 Efesios \toc3 Ef \mt1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Efeso \c 1 \s1 Re nabey tak tzij chin re carta re' \p \v 1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo roma ja quire' re nurayij re Dios. Y nintak-a re carta re' chiva yex re yix rajc'ual chic re Dios re yixc'o pa tenemit Efeso, yex re can ibanon confiar-ivi'\x + \xo 1.1 \xt Col 1.2.\x* riq'uin re Jesucristo. \v 2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.\x + \xo 1.2 \xt Tit 1.4.\x* \s1 Roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo re Dios camas q'uiy utzil nuban chaka \p \v 3 Takaya' ruk'ij re Dios,\x + \xo 1.3 \xt Sal 72.17.\x* re Rutota' re Kajaf Jesucristo. Y roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo, re Dios q'uiy utzil rubanon cha re kánma roma re Espíritu Santo, y re utzil re' chila' chicaj pitinak-va. \v 4 Jare' re nuya' chaka roma xojrucha', tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef jare' tak xunojij-yan che yojrucha'.\x + \xo 1.4 \xt 1 P 1.2.\x* Re Dios xojrucha' roma re Jesucristo xte'com pa ka-cuenta. Quire' xuban re Dios roma nrajo' che yoj yojch'ajch'oj-ta chach reja'.\x + \xo 1.4 \xt Lc 1.75; 1 P 1.10.\x* Y manak-ta etzelal pa tak kac'aslen. \v 5 Roma re Dios camas yojrajo' mare' tak xojrucha' chin xojoc rajc'ual.\x + \xo 1.5 \xt Jn 1.12; Ro 8.29.\x* Can ja-va re' re nrajo',\x + \xo 1.5 \xt Lc 12.32.\x* che re Jesucristo nuban chaka che yojoc rajc'ual reja'. \v 6 Re Dios camas nrajo' re Ruc'ajol, y roma yoj can jun kabanon riq'uin re Ruc'ajol, mare' tak kac'ulun re namalaj utzil riq'uin re Dios.\x + \xo 1.6 \xt Ro 3.24.\x* Y xojrucha' roma nrajo' che nakaya' ruk'ij\x + \xo 1.6 \xt Is 43.21.\x* roma re utzil kac'ulun riq'uin. \v 7 Re Ruc'ajol xcom koma yoj y xbiyin ruq'uiq'uel chin xutoj y xucuy kamac.\x + \xo 1.7 \xt Ro 3.24; He 9.12.\x* Can jabal k'alaj che re Dios camas yojrajo', roma xutak-pa re Ruc'ajol chakacolic. \v 8 Y chuka' re Dios can nuc'ut chakavach che camas yojrajo', y mare' nuya' q'uiy kana'oj\x + \xo 1.8 \xt Col 2.3.\x* y chuka' nuban chaka che nak'ax q'uiy cosas pa kave'. \v 9 Can jabal xusekresaj chakavach re man jun bey can-ta jabal sekresan can,\x + \xo 1.9 \xt Col 1.26.\x* y re' can pa ránma re Dios xpo-va. Y can ja-va re' re runojin re Dios che nuban.\x + \xo 1.9 \xt 2 Ti 1.9.\x* \v 10 Re Dios runojim-pa che chupan re ruq'uisibal tiempo chin re ruch'ulef xtuya' ronojel pa ruk'a' re Jesucristo\x + \xo 1.10 \xt Ef 1.22.\x* re Ruc'ajol. Ronojel re c'o chila' chicaj y ronojel re c'o vova' chach re ruch'ulef xque'ruya' pa ruk'a'. Y xa jun xtiquiban pa ruk'a'. \p \v 11 Xa roma re Jesucristo tak c'o ka-herencia\x + \xo 1.11 \xt Ro 8.17.\x* yoj re yojcha'on roma re Dios. Xojrucha' roma jare' re runojin che nuban kaq'uin. Can ronojel re runojin che nuban, can nuban-va, ancha'l re rurayim-pa ajuer.\x + \xo 1.11 \xt Is 46.10.\x* \v 12 Xojrucha'\x + \xo 1.12 \xt 2 Ts 2.13.\x* roma nrajo' che koma yoj reja' can xtuc'ul ruk'ij. Quire' nrajo' chaka yoj re yoj israelitas re can nabey kabanom-pa confiar-ki' riq'uin re Cristo. \v 13 Y yex chuka' xic'axaj re ruch'abal re Dios. Can katzij-va re ch'abal xic'axaj, y ja utzulaj ch'abal re' re xcola ivichin chach re imac. Yex xinimaj re Jesucristo, y re Dios xuya' re Espíritu Santo chiva,\x + \xo 1.13 \xt Jl 2.28; 2 Co 1.22.\x* roma quire' rubim-pa. Y re Espíritu Santo c'o iviq'uin jun seña che yex yix richin chic re Dios. \v 14 Y roma re Espíritu Santo c'o kaq'uin,\x + \xo 1.14 \xt Hch 20.28; Ro 8.23; 2 Co 5.5.\x* can kabanon confiar-ki' che c'o más ka-herencia chila' chicaj. Re Espíritu Santo can xtic'ue-va kaq'uin c'aja tak xkojcolotaj-a chach re mac, yoj re yoj richin chic re Dios. Y nic'ue' kaq'uin chin che koma yoj re Dios camas xtuc'ul ruk'ij roma camas ru-poder. \s1 Re Pablo nuc'utuj cha re Dios che nuya-ta quina'oj re hermanos jec'o pan Efeso \p \v 15 Yen nc'axan che yex can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ajaf Jesús. Y chuka' nc'axan che camas ye'jo' conojel re je rajc'ual chic re Dios.\x + \xo 1.15 \xt Col 1.3, 4.\x* \v 16 Y mare' ivoma yex nojel tiempo yintioxin\x + \xo 1.16 \xt Ro 1.8.\x* cha re Dios roma quire' niban, y chuka' roma camas q'uiy utzil ic'ulun riq'uin re Dios, y tak nimban orar can yixinataj pa tak nu-oración. \v 17 Ninc'utuj cha re Karta' Dios re camas ruk'ij che re Espíritu Santo can-ta xtuya' q'uiy na'oj chiva.\x + \xo 1.17 \xt Col 1.9.\x* Re Espíritu Santo q'uiy-ta xtusekresaj chivach roma itaman rach re Dios. Jare' re ninc'utuj cha re Dios, re ru-Dios re Kajaf Jesucristo. \v 18 Ninc'utuj cha re Dios che tusekresaj más re ina'oj. Quire' ninc'utuj roma ninjo' che nak'ax-ta pan ive' re utzil kayaben. Y can ja re Dios re xojvayon, chin che nakayabej re utzil re'. Ninc'utuj roma ninjo' che nak'ax pan ive' che re ka-herencia\x + \xo 1.18 \xt Hch 26.18.\x* chila' chicaj camas otz y camas jabal. Y re herencia re' can kachin-va konojel yoj re yoj rajc'ual chic re Dios. \v 19 Y nimbij chic jun bey chiva che yen ninc'utuj cha re Dios, ja che tusekresaj más re ina'oj, quire' nimban roma ninjo' che xtak'ax-ta pan ive' che camas nem re ru-poder\x + \xo 1.19 \xt Col 1.29.\x* re Dios c'o kaq'uin yoj re kaniman reja'. Re ru-poder re c'o kaq'uin yoj, junan riq'uin re poder re xucusaj \v 20 tak xuc'asoj\x + \xo 1.20 \xt Hch 2.24.\x* re Jesucristo chiquicojol re anama'i' y xuban cha che xbetz'uye' pa rajquik'a'\x + \xo 1.20 \xt Sal 110.1; Col 3.1.\x* chila' chicaj. \v 21 Re Jesucristo xban cha che ja reja' re más nem que chiquivach re ángeles.\x + \xo 1.21 \xt He 1.4.\x* Más nem que chiquivach re autoridades, y re nic'aj chic re c'o poder pa quik'a' y re camas quik'ij.\x + \xo 1.21 \xt Col 2.10.\x* Reja' más nem chiquivach conojel,\x + \xo 1.21 \xt Fil 2.9.\x* man xe-ta chupan re tiempo re', xa can quire' chuka' chupan re tiempo pitinak. \v 22 Re Dios xuya' ronojel pa ruk'a' re Jesucristo,\x + \xo 1.22 \xt Mt 28.18; He 2.7.\x* y chuka' can ja re Dios xbano cha che c'o pa kave' konojel yoj re kaniman reja', re nibex iglesia chaka. \v 23 Can ja-va yoj re yoj-aconak ru-cuerpo reja'. Can jun chic kabanon riq'uin,\x + \xo 1.23 \xt Ro 12.5.\x* xaxe re quire' tz'akat kabanon. Reja' can ronojel lugar c'o-va, y runojsan ronojel andex c'o chila' chicaj y vova' chach re ruch'ulef. \c 2 \s1 Xojcolotaj chupan re kamac roma re Dios camas yojrajo' \p \v 1 Re Dios xuya' ic'aslen.\x + \xo 2.1 \xt Jn 5.24.\x* Y tak rubanon can, xa yix quiminak chupan re imac y chupan re itzel tak ibanabal. \v 2 Can man otz-ta re c'aslen xic'uaj. Re ic'aslen junan rubanic riq'uin re quic'aslen re nic'aj chic vinak, roma xitzekelbej re banabal chin re ruch'ulef.\x + \xo 2.2 \xt Col 3.6; 1 Jn 5.19.\x* Xitzekelbej re itzel, re cajaf re itzel tak espíritu re jec'o pa cak'ik'. Ja espíritu re' re nisamaj pa tak cánma re vinak re can man niquinimaj-ta rutzij re Dios. \v 3 Tak rubanon can, konojel yoj quire' chuka' xkaban. Xojc'uax roma re itzel tak karayibal. Xa can xe re etzelal re xe'kanojela' y xe'karayila',\x + \xo 2.3 \xt Tit 3.3.\x* jare' re xe'kaban. Can xkavayoj-va re castigo pa kave', roma yoj can pa kalaxic che man jun cosa otz xkaban,\x + \xo 2.3 \xt Sal 51.5; Ga 5.16.\x* can ancha'l re nic'aj chic vinak. \v 4 Jac'a re Dios camas xojrajo' y camas xujoyovaj kavach. \v 5 Xojrajo' tak c'a yoj quiminak chupan re kamac, y roma ruyi'on ruc'aslen re Jesucristo, quire' chuka' xuban kaq'uin yoj, xuya' kac'aslen. Xojcolotaj-pa chupan re kamac roma camas yojrajo'.\x + \xo 2.5 \xt Ro 5.6, 8, 10.\x* \v 6 Y roma re Dios xuc'asoj re Jesucristo chiquicojol re anama'i', quire' chuka' xuban kaq'uin yoj, xojruc'asoj. Y xuban chaka che xojtz'uye' chila' chicaj\x + \xo 2.6 \xt Ef 1.3.\x* riq'uin re Jesucristo. \v 7 Quire' xuban chaka roma nrajo' nuc'ut che camas yojrajo'. Y camas otz nuban kaq'uin yoj re kaniman re Jesucristo. Re Dios nrajo' nuc'ut chiquivach conojel chupan re tiempo pitinak che camas otz runa'oj y camas nijovan. \v 8 Tak xkanimaj\x + \xo 2.8 \xt Jn 6.44; Ro 4.16.\x* re Dios xojrucol roma camas yojrajo'. Roma yoj man yojtiquir-ta nakacol-ki' kayon, xa can xe c'a re Dios re nitiquir nicola kachin, y re xuban re Dios kaq'uin man xkalok'-ta. \v 9 Man xojsamaj-ta che xojcolotaj. Chin quire' man jun xtitiquir xtibin che yen xintiquir xincol-ka-vi' nayon. Can man jun xtitiquir xtibin quire'.\x + \xo 2.9 \xt Ro 3.20.\x* \v 10 Roma xaxe re Dios re niyi'o jun c'ac'a kac'aslen roma xkanimaj re Jesucristo.\x + \xo 2.10 \xt Ef 1.4.\x* Y jare' nuya' chin che nakac'uaj jun c'aslen otz, jare' re runojim-pa pa kave' che nakaban. \s1 Yoj re kaniman re Jesucristo, junan chic kavach riq'uin re Dios, vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta \p \v 11 Y mare' yex re man yix israelitas-ta, man timistaj tak rubanon can, ja re itzel tak rayibal xc'uan ivichin, roma xbex chiva coma re nuvinak israelitas, che xa man yix ancha'l-ta reje' re can banon re circuncisión chique.\x + \xo 2.11 \xt Ro 2.28.\x* Y re circuncisión re' xa ja cha re qui-cuerpo niban-va y xa vinak re nibano chique. \v 12 Man timistaj che chupan re tiempo can re' tak c'amaje-na tinimaj re Jesucristo, yex man itaman-ta anchique re' re Cristo, xa c'ac'anaj\x + \xo 2.12 \xt Ga 4.8; Col 1.21.\x* c'a yixc'o-va chin che yixoc-ta rutenemit re Dios. C'amaje-na toc ivichin yex re utzil re rusujun re Dios chupan re trato re xuban quiq'uin re kavinak yoj re yoj israelitas re xe'c'ue' ajuer can.\x + \xo 2.12 \xt Ro 9.4, 8.\x* Man jun utzil iyaben re yixc'o chach re ruch'ulef, y manak chuka' Dios iviq'uin. \v 13 Tak rubanon can, c'ac'anaj c'a yixc'o-va cha re Dios. Jac'a vocame iniman chic re Jesucristo,\x + \xo 2.13 \xt Ga 3.28.\x* y mare' xixjelon-yan-apo riq'uin re Dios. Xixtiquir xixjelon-apo riq'uin, roma re Jesucristo koma konojel tak xcom y xbiyin ruq'uiq'uel cho cruz. \v 14 Y yoj re kaniman re Jesucristo, junan chic kavach riq'uin re Dios.\x + \xo 2.14 \xt Mi 5.5.\x* Reja' xuban chaka che xa jun xkaban iviq'uin yex re man yix israelitas-ta, roma xulisaj re etzelal re c'o chakacojol. \v 15 Quire' xuban tak xcom cho cruz.\x + \xo 2.15 \xt Col 1.22.\x* Y xa roma re' xuban cha re ka-ley yoj re yoj israelitas che manak chic rajkalen. Quire' xuban cha ronojel re nubij re ka-ley. Y quire' xuban chin che yoj re yoj israelitas man jun chic kacojol iviq'uin yex re man yix israelitas-ta, xa junan chic kavach. Xojalataj-yan, roma kac'uan chic jun c'aslen c'ac'a\x + \xo 2.15 \xt 2 Co 5.17.\x* y ronojel re' roma jun chic kabanon riq'uin re Jesucristo. \v 16 Reja' xuban chaka che junan kavach xkaban yoj re yoj israelitas iviq'uin yex re man yix israelitas-ta. Roma tak xcom cho cruz xuban chaka che konojel junan kavach xkaban riq'uin re Dios. Roma re Jesucristo xcom mare' vocame manak chic etzelal chakacojol.\x + \xo 2.16 \xt Ro 6.6.\x* \p \v 17 Tak xpa re Jesucristo vova' chach re ruch'ulef xubij chique re vinak re andex niquiban chin junan quivach riq'uin re Dios. Xubij chiva yex re man yix israelitas-ta re c'ac'anaj yixc'o-va cha re Dios,\x + \xo 2.17 \xt Is 57.19; Zac 9.10.\x* y xubij chuka' chaka yoj re yoj israelitas re can nakaj yojc'o-va cha re Dios. \v 18 Re Jesucristo xcom cho cruz koma yoj, mare' konojel yojtiquir yojelon-apo riq'uin re Karta'\x + \xo 2.18 \xt Jn 14.6, 13; Ef 3.12.\x* Dios, vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta.\x + \xo 2.18 \xt 1 Co 12.13.\x* Y ja re Espíritu Santo re nita'o kachin che junan kavach yojelon-apo riq'uin re Dios. \v 19 Mare' yex man yix ancha'l-ta chic re vinak naj que'po-va o yix ancha'l-ta re juley chic vinak,\x + \xo 2.19 \xt Ef 2.12.\x* man chic quire-ta. Xa can yix junan chic quiq'uin re je rutenemit chic re Dios y je rajc'ual chic chuka' reja'.\x + \xo 2.19 \xt He 12.22, 23.\x* \v 20 Can yix junan riq'uin jun jay, y re jay re' c'o ru-cimiento chupan re ruch'abal re Dios re nitzijos coma re apóstoles, y coma chuka' re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.\x + \xo 2.20 \xt 1 Co 12.28.\x* Y jac'a re Jesucristo re tz'amayon re jay re', can ancha'l nuban re aboj\x + \xo 2.20 \xt Sal 118.22; Mt 16.18.\x* re nicusas cha jun jay chin che man nitzak-ta. \v 21 Re Jesucristo nuban chaka che junan kavach konojel chin che yojcusas cha re jay re'. Y nuban cha re jay re' che ndoc jun utzulaj rachoch re Ajaf.\x + \xo 2.21 \xt 1 Co 3.16.\x* \v 22 Re Jesucristo can quire' chuka' nuban iviq'uin yex, roma iniman chic. Yixrucusaj\x + \xo 2.22 \xt 1 P 2.5.\x* chuka' cha re rachoch re Dios, roma c'o chic re Espíritu Santo pa tak ivánma. \c 3 \s1 Re samaj re yi'on cha re Pablo, ja re nutzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re man je israelitas-ta \p \v 1 Yen Pablo, jun rusamajel re Jesucristo. Vocame yinc'o pa cárcel\x + \xo 3.1 \xt Hch 21.33; 2 Ti 2.10.\x* roma xintzijoj re ruch'abal chiva yex re man yix israelitas-ta. \v 2 Y yen nimbij che yex ic'axan che ja re Dios ya'yon re samaj re' chua, chin che nintzijoj chiva\x + \xo 3.2 \xt Hch 9.15; Ro 1.5.\x* re utzil re pitinak riq'uin reja'. \v 3 Roma pa qui-tiempo re kavinak xe'c'ue' ajuer can, man can-ta otz je'sekresan can re runojin re Dios pan ive'. Jac'a vocame re Dios rusekresan chic\x + \xo 3.3 \xt Ef 1.9, 10; 3.9.\x* y xusekresaj chuka' chinoch yen, y jare' re ximbij-yan-a ba' chiva chupan re carta re'. \v 4 Y tak yex xtiban leer re carta re', xtitamaj re rusekresan re Dios\x + \xo 3.4 \xt Ef 6.19.\x* chinoch yen chij re Jesucristo. \v 5 Y re' man can-ta jabal sekresan can chiquivach re vinak. Xa can c'aja vocame xsekresas chiquivach re apóstoles chin re Jesucristo y chiquivach re profetas re ye'tzijon re nibex chique roma re Dios. Y re Dios can ja re Espíritu Santo xucusaj chin xusekresaj re man can-ta jabal je'sekresam-pa. \v 6 Xa can c'aja vocame xusekresaj che yex re man yix israelitas-ta junan re i-herencia kaq'uin yoj re yoj israelitas.\x + \xo 3.6 \xt Ga 3.14.\x* Y junan chic kavach iviq'uin, roma chaka konojel xya-va re rusujum-pa re Dios ajuer can. Y ronojel re' roma re Jesucristo y roma chuka' kaniman re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. \p \v 7 Y xa roma re Dios camas yinrajo', mare' tak xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj re utzulaj ch'abal\x + \xo 3.7 \xt Ro 15.18.\x* chin reja'. Re Dios can riq'uin ru-poder tak xuya' re samaj re' chua. \v 8 Xa jac'a yen re más yin aj-mac y manak nuk'ij que chiquivach conojel re je rajc'ual chic re Dios. Pero man riq'uin re' re Dios can xuban chua che q'uiy utzil xinc'ul riq'uin reja',\x + \xo 3.8 \xt Sal 31.19; Jn 1.16; Fil 4.19; Col 1.17.\x* y xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj chiva yex re man yix israelitas-ta, che re Jesucristo camas q'uiy utzil rubanon pa ka-cuenta. Y man yojtiquir-ta nak'ax pa kave' jabal ronojel re utzil re rubanon pa ka-cuenta roma camas q'uiy y camas nem. \v 9 Can xinruya' chupan re rusamaj chin nintzijoj chiquivach re vinak, re andex runojim-pa re Dios che nuban. Tak re Dios c'amaje-na tuban re ruch'ulef y ronojel re ye'katz'at re jec'o vocame,\x + \xo 3.9 \xt Sal 33.6; Jn 1.3; Col 1.16.\x* can jare' tak xunojij re andex nuban. Re Dios camas c'a q'uiy tiempo tunojij-va-pa re andex nuban, pero xa c'a ba' c'a tiempo tusekresaj-va.\x + \xo 3.9 \xt Mt 13.17; Lc 10.24; Ro 16.25; 1 Co 2.7.\x* \v 10 Re Dios nrajo' che re ángeles re jec'o chila' chicaj niquitz'at\x + \xo 3.10 \xt 1 Co 2.7.\x* re utzil re nuban kaq'uin yoj re kaniman chic re Jesucristo, re nibex iglesia chaka. Y chin quire' tiquitamaj re ángeles che re Dios camas runa'oj y can man jun ancha'l-ta reja'. \v 11 Re Dios can runojin-va-pa che quire' nibanataj, y che titamax re utzil re nuc'am-pa re Kajaf Jesucristo. \v 12 Y yoj roma kaniman chic re Jesucristo, man nakaxibij-ta-ki' yojelon-apo\x + \xo 3.12 \xt Ef 2.18.\x* riq'uin re Dios. Can c'o ka-confianza\x + \xo 3.12 \xt Mr 11.22.\x* yojelon-apo riq'uin. \v 13 Mare' yen ninchalabej chiva che man timalij ic'o'x y man tipa bis pa tak ivánma, roma c'o q'uiy cosas ninojij tak yinitz'at che ivoma yex yen nink'asaj tijoj-pokonal.\x + \xo 3.13 \xt 2 Co 1.6.\x* Xa quixqui'cot roma can nik'alajin che yex can c'o-va ik'ij. \s1 Re Pablo nuban chic orar jun bey pa quive' re hermanos re jec'o pan Efeso \p \v 14 Mare' tak yen yinxuque'\x + \xo 3.14 \xt Ro 14.11; Fil 2.10.\x* chach re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo. \v 15 Y conojel re xquinimaj-a re Dios, re jec'o chic chila' chicaj y chuka' re kaniman chic re Dios re c'a yojc'o vova' chach re ruch'ulef, can kac'uan re rube' reja' roma yoj can yoj rajc'ual chic. \v 16 Re Dios can ronojel rach utzil c'o riq'uin,\x + \xo 3.16 \xt Job 23.6; Sal 28.8; Is 40.29-31.\x* y xe-va reja' re c'o más ruk'ij.\x + \xo 3.16 \xt Fil 4.19; Col 1.11.\x* Y mare' ninc'utuj utzil cha pan ive' yex, che re Espíritu Santo tuya' más poder pa tak ivánma. \v 17 Ninc'utuj chuka' cha che xtuban-ta chiva che can niban confiar-ivi' riq'uin, chin che can ronojel tiempo nic'ue' re Jesucristo pa tak ivánma. Y can-ta nojel tiempo yixjovan,\x + \xo 3.17 \xt Jn 14.23.\x* y roma camas nijo-ivi' can yix ancha'l jun che' re can jabal binak ruxe' pan ulef y man jun xtisilon ivichin roma camas yixjovan. \v 18 Y mare' can-ta xtak'ax pan ive' quiq'uin conojel re je rajc'ual chic re Dios, re anchique forma yojrujovan-va re Jesucristo, jenipa' rach, jenipa' rakan, jenipa' rujotolen y jenipa' rupan. \v 19 Ninc'utuj cha re Dios pan ive', che can-ta xtitamaj más chij re anchique forma yojrujovan-va re Jesucristo, y man can-ta xtak'ax otz pa kave' re anchique forma yojrujovan-va, roma camas yojrajo', camas-va chach re nakanojij yoj. Quire' ninc'utuj cha re Dios roma ninjo' che can-ta nojnak ivánma riq'uin reja'. \p \v 20 Takaya' ruk'ij re Dios,\x + \xo 3.20 \xt Ro 16.25.\x* roma reja' can c'o ronojel poder riq'uin y nisamaj pa tak kánma. Yoj can q'uiy utzil nakac'utuj cha, pero reja' man xe-ta re' nitiquir nuban, xa can c'o más re nitiquir nuban. Can man yojtiquir-ta nakanojij ronojel re nitiquir nuban reja'. \v 21 Y koma yoj re kaniman re Jesucristo re nibex iglesia chaka, reja' nuc'ul-ta ruk'ij chin nojel tiempo.\x + \xo 3.21 \xt 1 Ti 1.17.\x* Amén. \c 4 \s1 Junan kavach xa roma re Jesucristo \p \v 1 Yen yinc'o pa cárcel roma nintzijoj rube' re Ajaf. Y nimbij chiva che ja re Dios re xvayon kachin chin xojoc rajc'ual, mare' nic'atzin nakac'uaj jun c'aslen choj y otz chach re Dios.\x + \xo 4.1 \xt Gn 5.24; Hch 9.31; Col 1.10.\x* \v 2 Takabana' che manak kak'ij. Y takabana' che ch'o'l kánma. Kojcoch'on. Y takajo-ki'. Y vo xa can katzij yojovan,\x + \xo 4.2 \xt Ga 5.22.\x* can yojcoch'on-va. \v 3 Can takatija' kak'ij che can-ta nojel tiempo junan kavach y manak-ta ayoval\x + \xo 4.3 \xt Col 3.14.\x* chakacojol. Y ja re Espíritu Santo re nibano che junan kavach. \v 4 Xa jun kabanon\x + \xo 4.4 \xt Ro 12.5.\x* y xa jun re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma. Y konojel kayaben che junan xtakabana' chila' chicaj riq'uin re Dios, roma ja reja' re xvayon kachin. \v 5 Xa jun re kaniman konojel. Xa jun re Kajaf,\x + \xo 4.5 \xt 1 Co 8.6.\x* y xa jun chuka' bautismo banon chaka konojel. \v 6 Xaxe jun Dios c'o. Y ja reja' re Karta' konojel yoj y can c'o pa tak kánma. Y chuka' c'o pa kave' konojel, y yojrucusaj chin nakaban re rusamaj. \p \v 7 Re Jesucristo c'o jun samaj ruyi'on chaka cada jun che yojtiquir nakaban,\x + \xo 4.7 \xt Ro 12.3.\x* y re samaj re' can ja reja' re nibin andex che samaj re'. \v 8 Mare', chupan re ruch'abal re Dios nubij chij re Jesucristo: \q1 Tak xtzolaj-a chila' chicaj, xch'acon-yan can chij re itzel y xe'rulisaj-a re jec'o pa ruk'a'. \q1 Y xuban chique re vinak re quiniman re Dios che ye'tiquir niquiban q'uiy rach samaj. \q1 Quire' nubij re ruch'abal re Dios. \p \v 9 Y roma nubij che xba chila' chicaj, nik'alajin che xpa chach re ruch'ulef. \v 10 Xpa chach re ruch'ulef y xtzolaj chic-a chila' chicaj,\x + \xo 4.10 \xt Lc 24.51; He 4.14.\x* chin che reja' nic'ue' ronojel lugar y nic'ue' pa quive' conojel re jec'o chila' chicaj, y pa quive' conojel re jec'o vova' chach re ruch'ulef. \v 11 Yoj re kaniman chic reja' can q'uiy rach samaj xuya' chaka che yojtiquir nakaban. Y c'o ja'jun chaka yoj xuban chique che xe'oc apóstoles, jec'o re xe'bin re xbex chique roma re Dios, jec'o re xe'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re vinak man quiniman-ta, jec'o xe'oc pastores quichin re hermanos y chuka' xe'quitijoj.\x + \xo 4.11 \xt 1 Co 12.28.\x* \v 12 Xuya' kasamaj konojel roma nrajo' che can tz'akat-ta re kac'aslen yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, chin che nakaban re rusamaj re Dios y chin chuka' nakacukubala' kac'o'x. Y re' xtuban-ta chaka konojel re can yoj ru-cuerpo chic re Jesucristo, che re kac'aslen niq'uiy-ta.\x + \xo 4.12 \xt 1 Co 14.26.\x* \v 13 Y can-ta quire' xtakaban-apo, che konojel junan-ta kavach xtakaban\x + \xo 4.13 \xt Col 2.2.\x* roma kaniman y kataman chic rach re Ruc'ajol re Dios, y can-ta quire' xtakaban c'a jampa' xtakavila' jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo. \v 14 Y tak tz'akat chic re kac'aslen, man chic xtakaban-ta ancha'l niquiban re ac'ola' che ye'ba quila, ye'ba quila,\x + \xo 4.14 \xt Mt 11.7.\x* y man c'ayef-ta chin che ye'k'olotaj. Yoj man chic xtakaban-ta quire', chin nakaya' k'ij che yojc'uax coma re enseñanzas re man katzij-ta, y yojtzak-ta pa quik'a' re camas je listo chubanic chin yojquik'ol. \v 15 Xa nic'atzin che ja re katzij ch'abal\x + \xo 4.15 \xt 2 Co 4.2.\x* nakatzekelbej y yojovan, y chin quire' yojq'uiy-ta y nakavel-ta jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo. Y ja reja' re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'. \v 16 Roma re Jesucristo c'o kaq'uin, mare' tak c'o ka-poder. Xa can ancha'l nuban re ru-cuerpo re vinak, tak ronojel otz y jabal c'o, can c'o ruchuk'a'. Can quire' chuka' yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Tak junan kavach konojel\x + \xo 4.16 \xt Col 2.19.\x* y nakaban re samaj re yi'on chaka cada jun, can yojq'uiy-va riq'uin re kac'aslen. Quire' nibanataj tak yoj yojovan. \s1 Xkaya-yan can re c'aslen man otz-ta, vocame kac'uan jun c'aslen c'ac'a \p \v 17 Tak rubanon can, yex xic'uaj\x + \xo 4.17 \xt Ef 2.2.\x* jun c'aslen ancha'l re quic'aslen re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta, reje' xa rion cosas re man jun ndoc-va re niquinojij, y jare' ye'quibanala'. Y pa rube' re Ajaf nimbij y ninchalabej chiva che man chic tirayij tiban quire'. \v 18 Reje' pa k'oko'm c'o-va re quic'aslen roma man jun cosa otz quitaman,\x + \xo 4.18 \xt Is 44.18; Hch 17.30.\x* y covernak re cánma pa mac.\x + \xo 4.18 \xt Ro 1.21.\x* Mare' man ye'tiquir-ta niquic'ul re c'aslen nipa riq'uin re Dios.\x + \xo 4.18 \xt 1 Ts 4.5.\x* \v 19 Y man chic niquina-ta che je aj-maqui', y mare' tak can riq'uin ronojel cánma niquiban re etzelal re camas ye'yi'o q'uex.\x + \xo 4.19 \xt Ro 1.24; 1 Ti 4.2.\x* Can nic'uxun re cánma chubanic ronojel rach etzelal. \v 20 Y yex itaman che re Jesucristo nubij che man tic'uaj jun c'aslen quire', \v 21 roma yixtijon riq'uin re enseñanza chin reja'. Can ic'ulun-va re ru-enseñanza, re can katzij-va.\x + \xo 4.21 \xt Ef 1.13.\x* \v 22 Mare' tiya' can re itzel c'aslen re xic'uaj,\x + \xo 4.22 \xt Ro 6.6; Ga 1.13; Ef 4.17; Col 3.8.\x* tak c'amaje-na tijalataj re ic'aslen che', tak xa c'a yixk'olotajnak pa ruk'a' ronojel re nurayij re ivánma. Tiya' can re c'aslen re'. \v 23 Y nijalataj-ta re ivánma y re ina'oj.\x + \xo 4.23 \xt Ro 12.2.\x* \v 24 Tic'uaj re c'ac'a\x + \xo 4.24 \xt Ef 2.15.\x* c'aslen re ruyi'on re Dios chiva, jun c'aslen re ancha'l chin re Dios, re can katzij-va che choj y ch'ajch'oj. \p \v 25 Mare' tiya' can re tz'ucuj tak tzij, y xaxe re katzij ticusaj tak yixch'o. Yoj can junan chic kavach roma re Jesucristo.\x + \xo 4.25 \xt Ro 12.5; Ef 4.15.\x* \p \v 26 Tak c'o nibano chiva che nipa iyoval, man quixmacun.\x + \xo 4.26 \xt Sal 4.4.\x* Y man tiya' k'ij cha re ayoval re' che can jun k'ij nic'ue' iviq'uin. Xa nic'atzin che cha'nin niban rubiyal. \v 27 Man tiya' k'ij che yixtzak pa ruk'a' re itzel.\x + \xo 4.27 \xt Hch 5.3; Ef 6.11; Stg 4.7.\x* \p \v 28 Vo xa c'o jun hermano chic re c'a nilek'an, tuya' can re banabal re'. Vocame nic'atzin che nucusaj ruk'a' chin nisamaj,\x + \xo 4.28 \xt 1 Ts 4.11.\x* roma vo xa quire' nuban camas otz, y riq'uin re' nitiquir chuka' ye'ruto' re camas je meba'.\x + \xo 4.28 \xt Ro 12.13.\x* \p \v 29 Man tibila' itzel tak tzij. Xa can xe c'a re otz tak tzij\x + \xo 4.29 \xt Mt 12.34-37; Col 4.6.\x* tibila', chin quire' ronojel re ye'bila', can nic'atzin che nuban chique re ye'c'axan che niq'uiy re quic'aslen y c'o otz nuc'am-pa chique. \v 30 Man tiya' pa bis\x + \xo 4.30 \xt Gn 6.3, 6; Is 63.10; Ro 8.23.\x* re Espíritu Santo chin re Dios roma reja' c'o pa tak kánma. Ja reja' re seña che can xkojcolotaj-va jumul chach re mac chupan re k'ij tak xtipa re Jesucristo chakac'amic. \p \v 31 Takaya' can rubanic ronojel etzelal. Man itzel takana' cha jun chic vinak. Man tic'ue' ayoval\x + \xo 4.31 \xt Col 3.19.\x* pa tak kánma, y man que'kabanala' re man otz-ta roma c'o kayoval. Man chak jun pa kachi' kojch'o roma kayoval. Man takabij itzel tak tzij chique re vinak. \v 32 Xa can nojel tiempo takabanala' re otz quiq'uin conojel, xa tujoyovala-ri' kavach. Takacuyula' quimac conojel,\x + \xo 4.32 \xt Mt 6.14; Col 3.12, 13.\x* can ancha'l xuban re Dios chaka yoj che xucuy kamac roma re Jesucristo. \c 5 \s1 Re ruc'amon che niquiban re je rajc'ual chic re Dios \p \v 1 Y yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, re Dios camas yojrajo', mare' takabana'\x + \xo 5.1 \xt Mt 5.45; Lc 6.36.\x* ancha'l nuban reja'. \v 2 Can kojovan,\x + \xo 5.2 \xt Jn 13.34.\x* ancha'l chuka' xojrajo' re Jesucristo, reja' man xupokonaj-ta xuya-ri' chin xquimisas koma yoj, chin che xusuj-ri' cha re Dios, ancha'l xban chique re chicop\x + \xo 5.2 \xt Gn 8.21; Lv 1.9.\x* y re nic'aj chic cosas re xe'suj cha re Dios. Y re Dios camas xka chach che re Jesucristo xusuj-ri'. \p \v 3 Yex can tibana' ancha'l xuban re Jesucristo, quixjovan y man tiban re nirayij yex. Che achi'a' y che ixoki' man ticanola-ivi' chin yixmacun.\x + \xo 5.3 \xt Col 3.5.\x* Y man tiban nic'aj chic etzelal quire'. Man tirayij che ronojel-ta cosas iviq'uin-ta yex c'o-va, roma can yix rajc'ual chic re Dios. Y can ni xe-ta ruc'amon che ye'tzijoj re tzij qui tak re'. \v 4 Man tibila' tzij xaxe roma nirayij yixtzijon y xa man je otz-ta che ye'tzijoj. Tak nibij jun tzij can tinojij jabal vo xa otz o xa man otz-ta. Man tibila' tzij re man jun ye'oc-va. Man tiban quire' roma man otz-ta.\x + \xo 5.4 \xt Ro 1.28.\x* Re otz che niban ja che quixtioxin cha re Dios. \v 5 Y yex itaman chic che re achi'a' y re ixoki' re niquicanola-qui' chin ye'macun, man xquebapon-ta\x + \xo 5.5 \xt Ap 22.15.\x* chila' chicaj re anche' can ja-va re Dios y re Jesucristo re ye'bano gobernar. Quire' chuka' re ye'bano nic'aj chic etzelal y re vinak re ye'rayin che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas, man xquebapon-ta chila' chicaj. Can je junan quiq'uin re vinak re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. \v 6 Y jec'o ye'bin che re banabal qui tak re' man xajan-ta che ye'ban. Pero yex man quixk'olotaj\x + \xo 5.6 \xt Jer 29.8; Mt 24.4.\x* pa quik'a' re ye'bin quire'. Roma re ye'bano re itzel tak banabal y man niquinimaj-ta rutzij re Dios, can katzij-va che xtika re ruyoval re Dios pa quive'. \v 7 Mare' yex man quixoc quichibil re ye'bano quire'. \p \v 8 Tak rubanon can, re ic'aslen c'o pa k'oko'm. Jac'a vocame sekresan chic re ic'aslen roma re Ajaf. Otz tic'uaj re ic'aslen, roma c'o chic re sakil iviq'uin.\x + \xo 5.8 \xt Is 9.2; Lc 16.8; Jn 8.12; 1 Jn 2.9.\x* \v 9 Re rusakil re Espíritu Santo\x + \xo 5.9 \xt Ga 5.22.\x* can nuban-va chiva che niban re otz, re choj y chin che can xe re katzij ch'abal titzekelbej. \v 10 Can tic'uaj jun c'aslen quire' y xtitamaj che ja c'aslen re' re nika chach re Ajaf.\x + \xo 5.10 \xt Ro 12.2; Fil 1.10.\x* \v 11 Man quixoc quichibil\x + \xo 5.11 \xt Lv 19.17; 1 Co 5.9.\x* re ye'bano banabal chin re k'oko'm, roma re banabal qui tak re' xa man jun otz niquic'am-pa. Pa ruq'uixel che yex yixoc quichibil re quire' quibanabal, xa tibij chique che re quibanabal reje', man otz-ta. \v 12 Roma re banabal re ye'quibanala' pa tak eval, hasta xaxe chin nanataj niq'uixbisan.\x + \xo 5.12 \xt Ro 1.26.\x* \v 13 Y jac'a tak nik'alajim-pa\x + \xo 5.13 \xt He 4.13.\x* re itzel tak banabal roma re sakil, re je banoy richin re etzelal, nak'ax pa quive' che can man otz-ta quibanon y chuka' ne'k'alajim-pa che re quic'aslen man otz-ta. \v 14 Mare' c'o jun tzij nubij quire': \q1 Rat re yavar, tuna' avach,\x + \xo 5.14 \xt Is 60.1.\x* \q1 man cac'ue' can ancha'l jun quiminak.\x + \xo 5.14 \xt Jn 5.25.\x* \q1 Man cac'ue' can pa k'oko'm, xa taya' k'ij cha re Cristo chin yatrusekresaj. \q1 Quire' nubij re tzij re'. \p \v 15 Tichajij re ic'aslen. Man tiban ancha'l niquiban re vinak re xa je nacanak riq'uin re niquinojij. Jac'a yex can tinojij jabal re andex niban.\x + \xo 5.15 \xt Col 4.5.\x* \v 16 Man tiya' k'ij che choj quire' nak'ax re tiempo, xa can titija' ik'ij nic'uaj jun c'aslen otz chach re Dios chin niban re rusamaj reja', roma re k'ij yojc'o-va xa man je otz-ta. \v 17 Mare' man tiban ancha'l niquiban re je nacanak tak vinak. Xa can nic'atzin che nak'ax-ta pan ive'\x + \xo 5.17 \xt Dt 4.6; Job 28.23.\x* re nurayij\x + \xo 5.17 \xt Ro 12.2.\x* re Ajaf. \v 18 Man quixk'abar,\x + \xo 5.18 \xt Ro 13.13.\x* roma jare' re nibano chiva che niban más re etzelal. Pa ruq'uixel che quire' niban, xa tiya' k'ij cha re Espíritu Santo che nunojsaj re ivánma. \v 19 Can tic'utu' che yixqui'cot tak nimol-ivi', que'ibixaj\x + \xo 5.19 \xt Col 3.16; Stg 5.13.\x* salmos, himnos y nic'aj chic bix re ya'lax-pa pan ivánma roma can c'o re Espíritu Santo iviq'uin. Can que'c'ue' ronojel re bix pa tak ivánma y tiya' ruk'ij re Ajaf. \v 20 Can nojel tiempo quixtioxin\x + \xo 5.20 \xt Job 1.21; Sal 34.1.\x* cha re Karta' Dios. Titioxij ronojel pa rube' re Kajaf Jesucristo. \s1 Re otz che nakaban pa tak kachoch yoj re kaniman chic re Jesucristo \p \v 21 Roma yex can niban respetar re Dios, mare' quire' chuka' tibana' chivach-ka yex, roma re Dios can yixrutzu-pa. \p \v 22 Yex ixoki', can otz-va che ye'nimaj re ivchijlal,\x + \xo 5.22 \xt Gn 3.16; Col 3.18; 1 Ti 2.11, 12.\x* roma itaman che re Ajaf jare' re nrajo' che niban. \v 23 Roma ja re ivchijlal re jec'o pan ive', can ancha'l re Jesucristo\x + \xo 5.23 \xt 1 Co 11.3; Ef 1.22, 23.\x* re c'o pa kave' konojel re kaniman reja' re nibex iglesia chaka. Jac'a reja' re nicola kachin yoj re yoj ru-cuerpo reja'. \v 24 Yoj re nibex iglesia chaka, jac'a re Jesucristo re nakanimaj rutzij. Y quire' otz che niban yex ixoki', che tinimaj tzij. Y chuka' tinimaj quitzij re ivchijlal, roma iniman chic re Jesucristo. \p \v 25 Y yex achi'a', can otz-va che ye'jo'\x + \xo 5.25 \xt Col 3.19.\x* re ivxiylal, ancha'l re Jesucristo camas xojrajo' yoj re nibex iglesia chaka y man xupokonaj-ta xuya-ri' chin xquimisas koma yoj. \v 26 Quire' xuban re Jesucristo chin che xulisaj re etzelal pa tak kánma. Reja' can xojruch'ojersaj-va.\x + \xo 5.26 \xt Jn 15.3; Tit 3.5; He 10.22.\x* Y chin che xuch'ojersaj re kac'aslen, yoj xkanimaj re ruch'abal re Dios y xojban bautizar. \v 27 Quire' xuban roma can nurayij-va che yoj re nibex iglesia chaka can-ta jabal k'alaj che can yojrepek'oj tak xkojruc'ul chila' chicaj. Roma reja' man nrajo-ta che c'o-ta tz'il pa tak kac'aslen. Xa nrajo' che can yoj ch'ajch'oj yojapon riq'uin.\x + \xo 5.27 \xt 2 Co 11.2.\x* Ancha'l jun tziak ch'ajch'oj re jabal rubanic banon, y man yochoyic-ta. \v 28 Y can ancha'l nuban re Jesucristo che camas nijovan, quire' chuka' nic'atzin che niban yex achi'a' quiq'uin re ivxiylal. Can que'ijo'. Roma xa jun ibanon. Ja re ivxiylal jare' re cuerpo y ja yex re jolomaj. Mare' re camas nrajo' ruxayil, can ndel che tzij che camas nrajo-ka-ri' reja' mismo. \v 29 Roma man jun nibano che nutzelaj-ta-ka-ri' reja' mismo. Man jun quire' nibano. Konojel jabal nakatzuk y nakavilij re ka-cuerpo. Y quire' c'a tibana' quiq'uin re ivxiylal. Ancha'l nuban re Jesucristo kaq'uin yoj re nibex iglesia chaka. \v 30 Yoj xa jun c'a kabanon riq'uin reja',\x + \xo 5.30 \xt Ro 12.5; 1 Co 6.15.\x* roma ja yoj re yoj ru-cuerpo. Y can yoj ruch'acul y rubakil reja'. \v 31 Y quire' chuka' re ache riq'uin re ruxayil. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Mare' re ache man chic quiq'uin-ta rute-rutota' xtic'ue-va, xa riq'uin re ruxayil xtic'ue-va. Y che je ca'e', xa jun c'a xtiquiban.\x + \xo 5.31 \xt Gn 2.24.\x* Quire' nubij re tz'iban can. \v 32 Mare' re xusekresaj re Dios chakavach, camas nem rajkalen. Y riq'uin re xusekresaj re Dios, yen ninjo' ninc'ut chivach che yoj re kaniman chic re Jesucristo y nibex iglesia chaka, can jun c'a kabanon riq'uin reja'. \v 33 Y nimbij chic jun bey chiva che cada jun tirajo' re ruxayil,\x + \xo 5.33 \xt Col 3.19.\x* can ancha'l nrajo-ka-ri' reja' mismo. Y re ixok tubana' cha re ruchijil che can c'o ruk'ij.\x + \xo 5.33 \xt 1 P 3.6.\x* \c 6 \p \v 1 Y yex ac'ola',\x + \xo 6.1 \xt Pr 23.22.\x* tinimaj quitzij re ite-irta', roma quire' otz che niban. Y vo xa quire' niban, can ninimaj chuka' rutzij re Ajaf. \v 2 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, che taya' quik'ij re ate-arta'.\x + \xo 6.2 \xt Ex 20.12; Dt 5.16; 27.16; Mt 15.4.\x* Y vo xa quire' naban, can c'o q'uiy cosas otz xtac'ul. Roma re naya' quik'ij re ate-arta', re' jun mandamiento camas rajkalen. \v 3 Y re nubij re jun mandamiento re' ja che taya' quik'ij re ate-arta' chin che otz yac'ue' y q'uiy juna' xcac'ase-a chach re ruch'ulef. Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can. \p \v 4 Y yex te'ej-tata'aj,\x + \xo 6.4 \xt Gn 18.19; Dt 6.7; Col 3.21.\x* man tak'ax rue' re niban chique re ivajc'ual. Man otz-ta vo xa can nak'ax rue' niban chique, y mare' re ivajc'ual nipa quiyoval chiva. Xa can que'iq'uiytisaj riq'uin re nubij re ruch'abal re Ajaf, y tak nic'atzin che ye'ban corregir, que'ibana' corregir. \p \v 5 Y yex re yix mozos,\x + \xo 6.5 \xt Col 3.22.\x* tinimaj quitzij re i-patrón. Riq'uin ronojel ivánma tibana' re niquijo' che niban y tixibij-ivi' chuka' chiquivach, xa can ancha'l che ja re rusamaj re Jesucristo re niban. \v 6 Man tiban che camas yixsamaj xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin, xaxe chin quixnimax che yix otz tak mozos. Yex yix rusamajela' re Jesucristo, y mare' nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón, roma jare' re nurayij re Dios. \v 7 Can riq'uin c'a ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón. Ancha'l xa can ja re rusamaj\x + \xo 6.7 \xt Col 3.23, 24.\x* re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che man richin-ta re i-patrón. \v 8 Yex can itaman c'a che re Ajaf can che ja'jun che ja'jun c'a xtuya' rajal-ruq'uixel\x + \xo 6.8 \xt Ro 2.6; 2 Co 5.10.\x* chiva roma ja re otz niban. Y man jun rubanon, vo xa yix esclavos o yix libres, xa can xe c'a re otz tibana' y can xtic'ul rajal-ruq'uixel. \p \v 9 Y quire' chuka' yex re yix patrón,\x + \xo 6.9 \xt Col 4.1.\x* otz ina'oj tibana' quiq'uin re i-mozos y man que'ich'olij y man que'ich'ay y man tibila' itzel tak tzij chique chin niquixibij-qui'.\x + \xo 6.9 \xt Lv 25.43.\x* Man timistaj che c'o jun i-Patrón chila' chicaj, y reja' can qui-Patrón chuka' reje'. Y reja' junan nuban chique conojel,\x + \xo 6.9 \xt 1 P 1.17.\x* vo xa patrón, o vo xa mozo. \s1 Can takacusaj re ruyi'on re Dios chaka chin che nakacol-ki' chach re itzel \p \v 10 Y pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva hermanos, che can takacusaj re ru-poder\x + \xo 6.10 \xt 2 Ti 2.1.\x* re Ajaf, roma riq'uin reja' camas poder c'o. \v 11 Can takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' chin nucol-ri' chach re enemigo, c'o armas ye'rucusaj. Y yoj chin che nakacol-ki' chach re itzel, takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki'.\x + \xo 6.11 \xt Ro 13.12; 2 Co 6.7.\x* Y takabana' quire' chin che man yojtzak-ta pa ruk'a' re itzel, roma reja' camas listo chubanic re etzelal. \v 12 Yoj man quiq'uin-ta vinak nakaban-va ayoval, xa quiq'uin re itzel tak espíritu,\x + \xo 6.12 \xt Ro 8.38.\x* quiq'uin espíritu re c'o poder pa quik'a', quiq'uin re espíritu re je'ac'ayon quichin re vinak re man quiniman-ta re Dios y c'o pa k'oko'm re quic'aslen, quiq'uin re itzel tak espíritu re jec'o pa cak'ik'. Can quiq'uin c'a reje' nakaban-va ayoval. \v 13 Mare' ximbij che takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki', chin quire' can yojtiquir nakacoch' tak nipa re itzel chakij. Y astapa' q'uiy tijoj-pokonal nakak'asaj, man yojtzak-ta pa ruk'a', xa choj kojpa'e' can. \v 14 Y chin che man kojtzak pa ruk'a' re itzel, takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' nuxim jun cinturón xe-rupan chin niba pan ayoval. Y yoj chin nakaban ayoval riq'uin re itzel, ja re katzij ch'abal takacusaj. Jun soldado nuya' chuka' jun ch'ich' chuc'o'x chin nucol-ri' chach re enemigo. Y yoj chin nakacol-ki' chach re itzel, ja re c'aslen choj takacusaj.\x + \xo 6.14 \xt Is 11.5; 59.17.\x* \v 15 Jun soldado can nucusaj-a chuka' ruxajab chin nuto' rakan\x + \xo 6.15 \xt Is 52.7.\x* tak niba pan ayoval. Y yoj jac'a re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, takacusaj chin nakacol-ki'. Y jac'a ch'abal re' re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic re Jesucristo. \v 16 Y chuka' jun soldado can nic'atzin re ch'ich' cha re anchok chij nucol-va-ri' chach re ch'ab c'o k'ak' quic'uan. Y yoj chin nakak'at re itzel ronojel bey tak camas nuban chakij chin che yoj yojmacun-ta, nic'atzin che can nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Y riq'uin re' man jun cosa xtitiquir xtuban chaka. \v 17 Re soldado nuya' chuka' jun casco pa rujalom chin nucol re rujalom chach re enemigo. Y yoj chin che nakaban defender-ki' chach re itzel, can takacusaj re ka-salvación. Re soldado nuc'uaj ru-espada\x + \xo 6.17 \xt He 4.12; Ap 1.16.\x* chin nuquimisaj re enemigo. Y yoj chin che quire' nakaban cha re itzel, takacusaj re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo. Y re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo ja re ruch'abal re Dios. \v 18 Y can takabana' orar\x + \xo 6.18 \xt Fil 1.4.\x* nojel tiempo. Y tak yoj nakaban orar, takaya' k'ij cha re Espíritu Santo che nuya' pa tak kánma andex re nakatioxij y nakac'utuj cha re Dios. Takac'utuj cha re Dios ronojel re ndoc chaka, y can ronojel rach oración takabana'. Man takamalij re oración, xa can takatija' kak'ij chin nakaban orar nojel tiempo. Y can riq'uin ronojel kánma takac'utuj cha re Dios pa quive' conojel re je rajc'ual chic re Dios. \v 19 Y nimbij chuka' chiva yex che tibana' orar pa nue' yen, chin che re Dios yinruto-ta chin nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, y man-ta ninxibij-vi' tak nintzijoj.\x + \xo 6.19 \xt Col 4.3.\x* Vocame re Dios can xusekresaj-yan jabal re ruch'abal chakavach. \v 20 Re Dios xinrucha' chin nintzijoj re ruch'abal. Can jac'a re' re nusamaj, astapa' vocame yen yinquiximon che cadena.\x + \xo 6.20 \xt Hch 28.20.\x* Tic'utuj cha re Dios che yen man-ta ninxibij-vi'\x + \xo 6.20 \xt 1 Ts 2.2.\x* nintzijoj re ch'abal re', roma can nic'atzin che man ninxibij-ta-vi' nintzijoj. \s1 Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re' \p \v 21 Y chin che yex nitamaj chuka' re andex nbanon, nintak-a re hermano Tíquico\x + \xo 6.21 \xt Hch 20.4; 2 Ti 4.12.\x* iviq'uin. Reja' jun hermano re camas ninjo' y can nojel tiempo nuban re rusamaj re Ajaf. Reja' xto'rbij c'a ronojel chiva. \v 22 Mare' nintak-a, chin che titamaj andex kabanon yoj vova', y chin chuka' che xtucukuba' más ic'o'x. \p \v 23 Y can-ta chiyixnojel yex hermanos, re ivánma otz nuna' roma iniman chic re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Xtiban-ta chiva roma re Dios y re Jesucristo che xtiban más confiar-ivi' riq'uin, y che más xquixjovan. \v 24 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul\x + \xo 6.24 \xt 1 Co 16.23; 2 Co 13.14.\x* chiyixnojel riq'uin re Dios, y roma can riq'uin ronojel ivánma ijovan\x + \xo 6.24 \xt Mt 22.37.\x* re Kajaf Jesucristo. Amén.