\id COL - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h COLOSENSES \toc1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Colosas \toc2 Colosenses \toc3 Col \mt1 Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Colosas \c 1 \s1 Re nabey tak tzij chin re carta re' \p \v 1 Yen Pablo, ru-apóstol re Jesucristo roma jare' re nurayij re Dios.\x + \xo 1.1 \xt Ef 1.1, 2.\x* Yen y re hermano Timoteo,\x + \xo 1.1 \xt He 13.23.\x* \v 2 nakatak-a re carta re' chiva yex re yix rajc'ual chic re Dios re yixc'o pa tenemit Colosas, re can ibanon confiar-ivi' y xa jun ibanon riq'uin re Jesucristo. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic. \s1 Re Pablo can nojel tiempo nuban orar pa quive' re hermanos re jec'o pa tenemit Colosas \p \v 3 Nojel tiempo nakaban orar pan ive' yex, y nakatioxij\x + \xo 1.3 \xt Ef 1.15, 16.\x* cha re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo. \v 4 Nakatioxij roma kac'axan che can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo y ye'jo'\x + \xo 1.4 \xt Ga 5.6; Ef 1.15; He 6.10.\x* conojel re je rajc'ual chic re Dios. \v 5 Quire' niban yex, roma iyaben re herencia re c'o chila' chicaj.\x + \xo 1.5 \xt Mt 5.12; 1 P 1.4.\x* Y yex xitamaj che c'o i-herencia ja tak xic'axaj re utzulaj ch'abal chin re Dios. Y can katzij-va re ch'abal xinimaj. \v 6 Y tak xic'axaj re ch'abal re' y katzij xk'ax pan ive' che re Dios camas utzil nuban chaka,\x + \xo 1.6 \xt Tit 2.11.\x* can yix q'uiy re xixniman. Y re ch'abal re' can aponak rutzijol pa tak ronojel tenemit. Can je q'uiy vinak re ye'niman y nivachin re quic'aslen,\x + \xo 1.6 \xt Jn 15.16; 1 Co 5.10.\x* ancha'l yex. \v 7 Y riq'uin re hermano\x + \xo 1.7 \xt Col 4.12; Flm 23.\x* Epafras xic'axaj-va re ruch'abal re Dios. Reja' jun samajel kachibil yoj, y camas nakajo'. Reja' can jabal-va nisamaj pa rusamaj re Jesucristo chire' chi'icojol yex. \v 8 Y tak reja' xpa kaq'uin, xutzijoj chaka che yex camas yixjovan,\x + \xo 1.8 \xt Ro 15.30.\x* roma c'o re Espíritu Santo pa tak ivánma. \p \v 9 Y roma re xbo'rtzijoj re hermano Epafras chaka chupan re k'ij tak xbeka kaq'uin, can jare' tak nojel tiempo kabanom-pa orar pan ive'. Nakac'utuj cha re Dios che xtuban-ta chiva che can-ta jabal xtitamaj\x + \xo 1.9 \xt 1 Co 1.5.\x* re nurayij re Dios,\x + \xo 1.9 \xt Ro 12.2.\x* y re Espíritu Santo xtuya-ta chuka' ronojel na'oj chiva. \v 10 Quire' nakac'utuj cha re Dios, roma nakajo' che yex can nojel tiempo tic'uaj jun c'aslen otz,\x + \xo 1.10 \xt 1 Ts 2.12.\x* re otz che nic'uaj roma iniman chic re Ajaf Jesucristo. Che yex can-ta nojel tiempo nic'uaj jun c'aslen re nika chach reja'.\x + \xo 1.10 \xt 1 Ts 4.1.\x* Y can-ta nivachin re ic'aslen.\x + \xo 1.10 \xt Jn 15.16.\x* Niban-ta ronojel re utzulaj tak banabal, y nitamaj-ta más chij re Dios. \v 11 Nakajo' che re Dios nuya-ta más poder chiva, roma reja' camas ruk'ij y nem re ru-poder. Re poder re' xtic'atzin chiva chin che yixqui'cot\x + \xo 1.11 \xt Hch 5.41.\x* y yixcoch'on nojel tiempo. \v 12 Nakajo' che can quixtioxin cha re Karta' Dios,\x + \xo 1.12 \xt Ef 5.20.\x* roma reja' can xuban chaka che c'o ka-herencia\x + \xo 1.12 \xt Ef 1.11.\x* chila' chicaj. Konojel xtic'ue' ka-herencia yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, re yojc'o chic pa sakil. \v 13 Re Karta' Dios can xojrucol-yan chuka' pa ruk'a' re rujoval re k'oko'm\x + \xo 1.13 \xt Lc 22.53.\x* y xojruya' pa ruk'a' re Ruc'ajol. Re Karta' Dios camas nrajo' re Ruc'ajol. \v 14 Re Ruc'ajol re Dios xcom koma yoj y xbiyin ruq'uiq'uel, y mare' yoj yojcolotajnak chic y xcuyutaj-yan re kamac. \s1 Junan chic kavach riq'uin re Dios roma re Jesucristo xcom koma yoj \p \v 15-16 Re Dios man nitz'et-ta, pero xa roma re Ruc'ajol tak yoj yojtiquir nakatz'at,\x + \xo 1.15-16 \xt Jn 14.9.\x* roma re Ruc'ajol can Dios-va. Y re Dios can xuban cha re Ruc'ajol che ja reja' xbano ronojel cosas. Y mare' can jac'a re Ruc'ajol re nabey y más nem\x + \xo 1.15-16 \xt Sal 89.27.\x* que chiquivach ronojel re xe'ruban, ronojel re c'o chila' chicaj y re jec'o vova' chach re ruch'ulef. Ronojel re' can roma re Ruc'ajol tak jec'o.\x + \xo 1.15-16 \xt Jn 1.3; Ro 11.36.\x* Re ye'tz'et y re man ye'tz'et-ta, astapa' je ángeles, y re je autoridades, re camas quik'ij y re c'o poder pa quik'a', ronojel can ja re Ruc'ajol xbano quichin y chin che niquiya' ruk'ij. \v 17 Re Ruc'ajol re Dios can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re rocaj y re ruch'ulef,\x + \xo 1.17 \xt Jn 17.5.\x* y ja reja' re ac'ayon chin ronojel. \v 18 Y ja reja' re c'o pa kave' yoj re kaniman, re nibex iglesia chaka y yoj-aconak ru-cuerpo. Ja reja' re nabey\x + \xo 1.18 \xt Ap 1.5.\x* xc'astaj-a chiquicojol re anama'i', y mare' nuya' c'aslen. Y mare' ja reja' re nabey que chiquivach ronojel. \v 19 Can ja-va re' re nurayij re Dios, che re Ruc'ajol junan riq'uin reja'. Re Ruc'ajol, can Dios-va.\x + \xo 1.19 \xt Col 2.9.\x* \v 20 Y tak re Ruc'ajol xcom cho cruz y xbiyin re ruq'uiq'uel, reja' xujak re bey chiquivach conojel, chiquivach re jec'o chach re ruch'ulef y chiquivach chuka' re jec'o chicaj. Can ja-va re' re nurayij re Dios, che conojel junan-ta quivach\x + \xo 1.20 \xt 2 Co 5.18.\x* riq'uin re Dios, y ndel-ta re etzelal re c'o chiquicojol roma re samaj xuban re Ruc'ajol tak xcom. \p \v 21 Tak rubanon can yex man junan-ta ivach riq'uin re Dios. Roma can rion itzel tak na'oj y itzel tak banabal re xe'c'ue' iviq'uin, xk'alajin che can nitzelaj-va re Dios. Jac'a vocame yex junan chic ivach riq'uin re Dios, roma can xicanoj-va re bey re xujak chivach. \v 22 Jare' re samaj xuban re Ruc'ajol re Dios tak xpa chach re ruch'ulef. Can xoc-va vinak ancha'l yoj y xcom cho cruz.\x + \xo 1.22 \xt Ef 2.15, 16.\x* Chin che yex ch'ajch'oj ic'aslen, manak imac y man jun cosa re man otz-ta nitz'etetaj chivij tak yixruya' chach re Dios. \v 23 Pero nic'atzin che can niban confiar-ivi' riq'uin re Dios y man jun bey tinojij che niya' can. Can man jun c'a tisilon ivichin. Nic'atzin che can riq'uin ronojel ivánma niyabej-apo re herencia re nubij chupan re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Yex can jabal itaman re ch'abal re', y ja chuka' re' re aponak chic quiq'uin re nic'aj chic vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Y chin che nitzijos re utzulaj ch'abal re', re Dios xuban chua yen Pablo che xinoc rusamajel.\x + \xo 1.23 \xt Ef 3.7.\x* \s1 Re samaj xuya' re Dios cha re Pablo \p \v 24 Itzij yex yen nintaj pokan, pero man yimbison-ta, xa yinqui'cot. Roma yen can c'a c'o q'uiy tijoj-pokonal nrajo' che yintiquir nintz'aktisaj ancha'l re xuk'asaj re Jesucristo.\x + \xo 1.24 \xt 2 Co 1.5; 11.23-27; Fil 3.10; 2 Ti 1.8; 2.10.\x* Y yen roma re ru-iglesia re Jesucristo mare' can nink'asaj tijoj-pokonal. Y re iglesia ja yoj re kaniman chic re Jesucristo y yoj ru-cuerpo chuka' reja'. \v 25 Y yen xinoc samajel chin re iglesia re', y re samaj xuya' re Dios chua chin nimban, ja chiquicojol re man je israelitas-ta ancha'l yex. Y reja' nrajo' che can-ta tz'akat re ruch'abal re nintzijoj chivach. \v 26 Re ruch'abal re Dios man can-ta sekresam-pa jabal chique re vinak, chupan re tiempo re xe'k'ax-yan. Xa c'aja vocame xsekresas jabal chakavach yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.\x + \xo 1.26 \xt Ro 16.25.\x* \v 27 Re Dios can nrajo-va nuc'ut chakavach yoj re yoj israelitas, che reja' camas otz chuka' runojin pan ive' yex re man yix israelitas-ta. Xa c'a ba' tusekresaj-va che re Jesucristo can nic'ue' chuka' pa tak ivánma yex. Y roma c'o chic re Jesucristo pa tak ivánma, can iyaben re k'ij tak xquixec'ue'\x + \xo 1.27 \xt 1 Ti 1.1.\x* riq'uin reja' re camas ruk'ij, y jabal xte'bana' riq'uin. \p \v 28 Yoj ja re Jesucristo re nakasekresaj, y nakabij chique conojel che tiquiya' can rubanic re mac, y ja re na'oj re pitinak riq'uin re Dios jare' re nakacusaj chin ye'katijoj conojel. Quire' nakaban roma nakajo' che can-ta tz'akat re quic'aslen conojel re niquinimaj re Jesucristo. \v 29 Yen can nintaj nuk'ij che can-ta tz'akat re quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel poder re ruyi'on re Jesucristo chua. Re poder re ruyi'on re Jesucristo chua jare' re niyi'o vuchuk'a' chubanic re samaj. Y re poder re' camas nem. \c 2 \p \v 1 Ronojel re' nimbij chiva roma ninjo' che yex nitamaj che can yixc'o-va pa vánma y camas nimban orar pan ive'. Y quire' chuka' nimban pa quive' re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea\x + \xo 2.1 \xt Col 4.13; Ap 1.11.\x* y pa quive' conojel re hermanos re man jun bey quitz'eton-ta noch. \v 2 Ninjo' che can-ta ibanon confiar-ivi' chiyixnojel y che junan-ta ivach roma nijo-ivi'. Ninjo' che can-ta tz'akat re na'oj nic'ue' iviq'uin, chin titamaj re c'a ba' tusekresaj-va re Karta' Dios chij re Jesucristo. \v 3 Riq'uin re Jesucristo nilitaj-va ronojel re utzulaj tak na'oj.\x + \xo 2.3 \xt 1 Co 2.6, 7.\x* \v 4 Y ronojel re' ximbij chiva roma yen ninjo' che man quixk'olotaj pa quik'a' re ye'bin utzulaj tak tzij xaxe chin yixtzak pa quik'a'. \v 5 Y astapa' man yinc'o-ta-apo iviq'uin, pero can tina' che yimpa'al-apo pan inic'ajal, re vánma yen can c'o-va-apo iviq'uin. Camas yinqui'cot roma ntaman che camas otz yixbinak y can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. \p \v 6 Roma iniman chic re Ajaf Jesucristo, mare' nic'atzin che nic'uaj jun c'aslen otz, re can ruc'amon che nic'uaj roma jun ibanon riq'uin reja'. \v 7 Can-ta yix tiquil riq'uin re Jesucristo,\x + \xo 2.7 \xt Ef 3.17.\x* ancha'l niban cha jun jay tak nipobax pa rue' re ru-cimiento. Y re enseñanzas re xc'ut chivach y can xinimaj, can tibana' confiar-ivi' riq'uin. Y can-ta nojel tiempo chuka' nitioxin re ivánma. \s1 Chupan re c'ac'a kac'aslen can ja re Jesucristo re takatzu' \p \v 8 Can tichajij-ivi' chin che man quixk'olotaj\x + \xo 2.8 \xt Cnt 2.15; Jer 29.8; Ro 16.17; Ga 4.3, 9; Ef 5.6; He 13.9.\x* pa quik'a' vinak re xa jun-va chic che enseñanzas quic'uan, enseñanzas re can jabal ye'k'alajin, pero xa quiq'uin vinak je'pitinak-va y xa man jun ndoc-va chaka, enseñanzas re xa je richin re ruch'ulef y man je tz'akat-ta, enseñanzas re xa man riq'uin-ta re Jesucristo je'pitinak-va. Re enseñanzas qui tak re' man je katzij-ta, mare' can takachajij-ki' chin che man kojk'olotaj. \p \v 9 Roma re Jesucristo can Dios-va. Y can xk'alajin tak xoc vinak y xc'ue' vova' chach re ruch'ulef.\x + \xo 2.9 \xt Is 7.14; 9.6; Jn 1.14; Ro 9.5.\x* \v 10 Yex can c'o chic re Jesucristo pa tak ivánma. Y mare' can ivilon chic ronojel re ndoc cha re ic'aslen. Y pa ruk'a' reja' jec'o-va re ángeles\x + \xo 2.10 \xt 1 P 3.22.\x* y re c'o poder pa quik'a'. Ja re Jesucristo re otz che nakaya' ruk'ij. \v 11 Yex re c'o re Jesucristo pa tak ivánma, can banon chic re circuncisión chiva, pero re circuncisión re' man junan-ta riq'uin re niquiban-ka re vinak. Re circuncisión re xuban re Jesucristo chiva ja che xulisaj re itzel tak rayibal re jec'o pa tak ivánma,\x + \xo 2.11 \xt Jer 4.4.\x* re nibano chiva che yixmacun. \v 12 Tak xixban bautizar,\x + \xo 2.12 \xt Ro 6.4.\x* jare' tak can ancha'l che xixmuk junan riq'uin re Jesucristo, y chuka' can ancha'l che xixc'astaj junan riq'uin reja'. Can xiban confiar-ivi' riq'uin re Dios, roma itaman che ja reja' re xc'ason chin re Jesucristo chiquicojol re anama'i'. Mare' can xivel-va re ic'aslen riq'uin. \v 13 Y tak rubanon can, xa can yix quiminak chupan re imac,\x + \xo 2.13 \xt Ef 2.5.\x* y xiban ronojel re xirayij. Roma can man banon-ta re circuncisión chiva roma re Jesucristo. Jac'a vocame xcuyutaj-yan re imac y riq'uin re' re Dios xuban chiva che junan xixc'astaj riq'uin re Jesucristo. \v 14 Tak rubanon can, konojel yoj can yojpa'al chach re castigo, roma man xojtiquir-ta xkaban ronojel re nubij chupan re ley chin re Dios. Can quire-va nubij re ley chakij. Jac'a re Dios xojcola chach re castigo re'. Quire' xuban roma re Jesucristo xbajex cho cruz koma yoj.\x + \xo 2.14 \xt Ef 2.15, 16.\x* \v 15 Y riq'uin re' xk'alajin che re Jesucristo c'o más ru-poder que chiquivach re ángeles y re nic'aj chic re can c'o chuka' poder pa quik'a'. Y xk'alajin che xukasaj quik'ij. Reje' can xe'c'ue' pa ruk'a' y xe'oc chuxe' rutzij re Jesucristo.\x + \xo 2.15 \xt Gn 3.15.\x* \s1 Man tinojij re c'o vova' chuch'ulef, xa tinojij re c'o chila' chicaj \p \v 16 Yex xixcolotaj roma re Jesucristo, mare' man jun tich'o itzel chivij yex, roma re nitaj\x + \xo 2.16 \xt Ro 14.3.\x* o roma re nikum. Man jun tich'o itzel chivij roma man nichajij-ta re k'ij tak nalax re ic', y re k'ij chin uxlanen y nic'aj chic namak'ij. \v 17 Y ronojel re' can xe'oc-va, roma riq'uin re' xkatamaj andex rubanic re Cristo. Y ronojel re cosas re' can je rumuch'uch'il-va re Cristo re xe'c'ue' kaq'uin. Jac'a vocame, can ja chic re Jesucristo re c'o kaq'uin y man chic ndoc-ta re rumuch'uch'il. \v 18 Yex can c'o chic re i-premio chila' chicaj, pero man quixk'olotaj pa quik'a' vinak re ye'bin che conojel vinak can tiquibana' che manak quik'ij y tiquiya' quik'ij re ángeles. Re vinak ye'bin quire', niquibij che q'uiy cosas quitaman chiquij re man je'quitz'etelon-ta, pero xa man quire-ta. Reje' astapa' man can-ta q'uiy andex je'quitamalon, pero can niquina' che camas q'uiy quitaman. Quire' niquina' reje' roma re itzel tak rayibal c'o quiq'uin. \v 19 Y quire' niquiban roma man quic'uan-ta-qui' riq'uin re Jesucristo y chuka' man jec'o-ta-apo riq'uin. Roma ja re Jesucristo re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'.\x + \xo 2.19 \xt Ef 4.15, 16.\x* Ja reja' nibano chaka che yojq'uiy yoj re yoj-aconak ru-cuerpo. Nuban chaka konojel che junan kavach. Nuban chaka che yojq'uiy, can ancha'l nrajo' re Dios che nakaban. Xa can ancha'l-va re ru-cuerpo jun vinak, jabal quic'uan-qui' y quitz'amalon-qui' roma re ebach'. \p \v 20 Yex can ancha'l che xixcom-yan riq'uin re Jesucristo roma reja' xcom, y mare' yex xixcom-yan chach re enseñanzas re je richin re ruch'ulef\x + \xo 2.20 \xt Col 3.3.\x* re man je tz'akat-ta.\x + \xo 2.20 \xt Ga 4.9.\x* Vo xa quire' ibanon, ¿anchique roma tak ninimaj re enseñanzas re'? ¿Anchique roma tak yex niban re niquibij re vinak re xa mana-ta re katzij enseñanzas quic'uan? \v 21 Ancha'l niquibij chiva che man tic'am la', man titaj re',\x + \xo 2.21 \xt 1 Ti 4.3.\x* y man titz'am la jun chic la', ye'cha' chiva. \v 22 Ronojel re tzij quire' xa enseñanzas quichin re vinak. Roma chij re cosas re ye'tij kataman che can ja-va re Dios ya'yon can chin ye'tij. Can chin che ye'q'uis tak jec'o. Man xajan-ta natz'am, nac'am o nataj. \v 23 Re je'ac'ayon re enseñanzas re' nik'alajin che c'o na'oj quiq'uin y xa man quire-ta, xa man jun quitaman. Niquibij che nic'atzin nakaya' quik'ij re ángeles\x + \xo 2.23 \xt Col 2.18.\x* y nic'aj chic. Niquibij che can takabana' che manak kak'ij y takabana' cha re ka-cuerpo che nuban sufrir. Pero ronojel re' man jun otz nuc'am-pa chaka, roma man nuya-ta kachuk'a' chin che nakaya-ta can rubanic re itzel tak karayibal. \c 3 \nb \v 1 Mare', vo xa yex can xixc'astaj junan riq'uin re Jesucristo,\x + \xo 3.1 \xt Ro 6.4, 5; Ef 2.6.\x* can nojel tiempo tinojij re cosas re jec'o chila' chicaj, re anche' c'o-va re Jesucristo, tz'uyul pa rajquik'o' re Dios. \v 2 Can ja re jec'o chila' chicaj re tinojij y mana-ta re jec'o vova' chach re ruch'ulef. \v 3 Quire' nimbij chiva roma can ancha'l che xixcom-yan\x + \xo 3.3 \xt Ga 2.20.\x* chach re c'aslen xic'uaj ajuer, y c'o chic ic'aslen riq'uin re Jesucristo. Can k'alaj che quire', roma jun ibanon riq'uin re Jesucristo, y chuka' jun ibanon riq'uin re Dios roma re Jesucristo. \v 4 Xa roma re Jesucristo tak c'o kac'aslen. Y re' xte'k'alajin tak xtipa\x + \xo 3.4 \xt 1 Ti 6.14; 1 Jn 3.2.\x* chic jun bey, tak junan xkoje'c'ue' riq'uin chila' chicaj. Reja' can c'o-va ruk'ij y xtic'ue' kak'ij chuka' yoj. \s1 Xe'canaj-yan can re itzel tak rayibal \p \v 5 Mare' yex man chic tirayij niban re itzel tak rayibal\x + \xo 3.5 \xt Ef 5.3, 5.\x* re xa je richin re ruch'ulef, xa can tiquimisaj re itzel tak rayibal re'.\x + \xo 3.5 \xt Ro 8.13.\x* Re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun. Can man titz'ilbisaj-ivi' pa mac. Man tiya' k'ij cha re itzel tak rayibal. Xa tiya' can re rayibal re'. Man chic tirayij che can-ta iviq'uin yex c'o-va ronojel cosas. Roma re ye'bano quire' can je junan quiq'uin re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. \v 6 Y ja etzelal qui tak re' re ye'quibanala' re vinak re man niquinimaj-ta rutzij re Dios, y mare' re Dios nuya' re castigo pa quive'.\x + \xo 3.6 \xt Ef 5.6.\x* \v 7 Tak rubanon can, yex can quire-va re banabal xe'ibanala' tak ic'uan re itzel c'aslen. \v 8 Jac'a vocame xcanaj-yan can\x + \xo 3.8 \xt Stg 1.21.\x* ronojel re'. Chuka' man chic tic'ue' ayoval pa tak ivánma, y man que'ibanala' re man ruc'amon-ta roma iyoval. Man chic tirayij niban cosas re man otz-ta chique re vinak, y man chic tibij itzel tak tzij chiquij. Man chic tibij tzij re man je otz-ta. \v 9 Man chic titz'ucula' tzij.\x + \xo 3.9 \xt Is 63.8; Jer 9.3, 5.\x* Xa xiya-yan can re itzel c'aslen xic'uaj ajuer. \v 10 Vocame jun c'ac'a c'aslen ic'uan. Can ja re Dios xyi'o re c'ac'a c'aslen re' chiva.\x + \xo 3.10 \xt Ef 2.10.\x* Y reja' nuban cha re c'ac'a ic'aslen che niq'uiy y yixoc ancha'l reja'. Quire' nuban chiva roma nrajo' che can jabal nitamaj rach reja'. \v 11 Y roma c'o re c'ac'a kac'aslen, man jun nuban chaka vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta. Man jun nuban vo xa banon re circuncisión chaka o xa man banon-ta. Man jun nuban chaka vo xa c'o ba' kak'ij o xa manak kak'ij. Man jun nuban chaka vo xa yojximon pa samaj o xa yoj libre. Re nic'atzin ja che c'o re Jesucristo pa tak kánma.\x + \xo 3.11 \xt Ga 3.28; Ef 1.23.\x* \p \v 12 Re Dios camas yojrajo', xojrucha'\x + \xo 3.12 \xt 1 P 1.2.\x* y xuch'ojersaj re kac'aslen. Mare' nic'atzin che can nojel tiempo re kánma nijoyovan.\x + \xo 3.12 \xt Fil 2.1.\x* Nic'atzin che otz kana'oj quiq'uin conojel, y man takaban che c'o kak'ij, ch'o'l-ta re kánma y yojcoch'on-ta.\x + \xo 3.12 \xt Ga 5.22.\x* \v 13 Tak c'o jun vinak c'o cosas re man otz-ta nuban chaka, takacoch'o' y takacuyu' rumac.\x + \xo 3.13 \xt Ef 4.2, 32.\x* Can ancha'l xuban re Jesucristo xucuy re kamac yoj, quire' chuka' nic'atzin che nakaban quiq'uin re nic'aj chic. Takacoch'ola-ki' y takacuyula-ki'. \v 14 Y re más nic'atzin ja che nakajo-ki'. Roma vo xa yojovan,\x + \xo 3.14 \xt Ro 13.8.\x* can nuban chaka che junan kavach quiq'uin conojel. \v 15 Y can nic'atzin che re kánma can-ta otz nuna' roma\x + \xo 3.15 \xt Sal 29.11; Is 26.3; Jn 14.27; Ro 14.17; 1 Co 7.15; Fil 4.7.\x* kaniman chic re Dios, y ja-ta re' re nic'uan kachin. Can roma-va re' tak xojrayoj re Dios, che man-ta jun ayoval chakacojol, can-ta junan kavach\x + \xo 3.15 \xt 2 Co 5.19-21; Ef 2.16.\x* quiq'uin conojel re quiniman chic re Dios. Nic'atzin chuka' che re kánma nitioxin cha re Dios roma re rubanon kaq'uin. \p \v 16 Can nic'atzin chuka' che re kánma nojnak riq'uin re ruch'abal re Jesucristo. Y ja re na'oj re pitinak riq'uin re Dios jare' re takacusaj chin ye'katijoj\x + \xo 3.16 \xt 2 Ti 3.15-17.\x* re kachibil, y reje' ja chuka' na'oj re' tiquicusaj chin yojquitijoj yoj, y cada jun chaka yoj takacukubula' kac'o'x chakavach-ka yoj. Y takabixaj rube' re Ajaf roma re kánma nrajo' nitioxin.\x + \xo 3.16 \xt Jer 15.16.\x* Que'kabixaj salmos,\x + \xo 3.16 \xt Ef 5.19.\x* himnos y nic'aj chic bix re ya'lax pa tak kánma roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin. \v 17 Ronojel re nakaban,\x + \xo 3.17 \xt 1 Co 10.31.\x* takabana' pa rube' re Ajaf Jesús. Y ronojel re nakabij, takabij pa rube' reja'. Y nojel tiempo kojtioxin cha re Karta' Dios. Xaxe roma re Jesús tak yojtiquir yojtioxin cha re Dios.\x + \xo 3.17 \xt Ro 1.8.\x* \s1 Re banabal otz che nuban jun rajc'ual chic re Dios \p \v 18 Yex ixoki',\x + \xo 3.18 \xt Ef 5.22–6.9.\x* tinimaj quitzij re ivchijlal, roma ja quire' otz che niban roma iniman chic re Ajaf. \v 19 Y yex achi'a',\x + \xo 3.19 \xt Ef 5.25, 28, 33.\x* que'ijo' re ivxiylal, y man tibanala' ayoval quiq'uin, xa can otz ina'oj tibana' quiq'uin. \v 20 Yex ac'ola',\x + \xo 3.20 \xt Ef 6.1.\x* nojel tiempo tinimaj quitzij re ite-irta', roma jare' re nika chach re Ajaf che niban. \v 21 Y yex te'ej-tata'aj,\x + \xo 3.21 \xt Ef 6.4.\x* man tiyac quiyoval re ivajc'ual. Y vo xa can nak'ax rue' niban chique man otz-ta, mare' nisatz quic'o'x y man niquivel-ta andex niquiban. \v 22 Yex re yix mozos,\x + \xo 3.22 \xt Ef 6.5, 6.\x* can nojel tiempo tinimaj quitzij re i-patrón. Man tiban che xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin jare' tak camas yixsamaj, xaxe chin che quixnimax y nibex chiva che yix utzulaj tak mozos. Nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' re quisamaj, roma re Dios can yixrutz'at-pa chila' chicaj. \v 23 Xabanchique cosa re yixtajin chubanic, can riq'uin ronojel ivánma tibana'.\x + \xo 3.23 \xt Ef 6.7.\x* Can ancha'l che ja re rusamaj re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che xa man richin-ta jun vinak re samaj niban. \v 24 Y re Ajaf Jesucristo xtuya'\x + \xo 3.24 \xt Ef 6.8.\x* re herencia chiva roma ja reja' re nisamajij. Y ja reja' re katzij i-Patrón, mare' can xtic'ul rajal-ruq'uixel riq'uin reja' chila' chicaj, y re' ja re herencia re rusujun chiva. \v 25 Jac'a re ye'bano etzelal, can xtiquic'ul rajal roma re etzelal niquiban. Roma re Dios mana-ta re vinak re c'o o manak ruk'ij re nutz'at,\x + \xo 3.25 \xt Ef 6.9.\x* re nutz'at reja' ja re kabanabal. \c 4 \nb \v 1 Yex re yix patrón,\x + \xo 4.1 \xt Lv 19.13; Mal 3.5; Ef 6.9.\x* can xe re otz y re choj tibana' quiq'uin re i-mozos, roma te'ka chi'c'o'x che yex chuka' c'o jun i-Patrón chila' chicaj. \p \v 2 Can nojel tiempo tibana' orar,\x + \xo 4.2 \xt Lc 18.1; Ro 12.12; Ef 6.18; 1 Ts 5.17.\x* y c'as-ta re ina'oj tak niban orar. Can nojel tiempo quixtioxin. \v 3 Y tibana' chuka' orar pa kave' yoj\x + \xo 4.3 \xt Ef 6.19; 2 Ts 3.1.\x* che re Dios nujak-ta jun puerta\x + \xo 4.3 \xt 1 Co 16.9; 2 Co 2.12.\x* más chakavach chin che nakatzijoj re c'a ba' tusekresaj-va,\x + \xo 4.3 \xt Mt 13.11; 1 Co 4.1.\x* che xa roma re Jesucristo tak yojcolotaj chach re kamac. Y xa roma re' nintzijoj tak yinc'o preso.\x + \xo 4.3 \xt Ef 6.20; Fil 1.7.\x* \v 4 Tic'utuj cha re Dios che can-ta otz rubixic nimban tak xtintzijoj re rusekresan re Dios, can ancha'l-ta re nrajo' reja' jare' re nimbij. \p \v 5 Y yex titamaj andex niban tak yixc'ue' chiquicojol re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo.\x + \xo 4.5 \xt 1 Ts 4.12.\x* Can-ta ja re otz niban y nibij chique re vinak. Man tiya' k'ij che choj quire' nak'ax re tiempo.\x + \xo 4.5 \xt Ef 5.16.\x* \v 6 Can-ta ronojel re tzij nibij c'o nrajkalej. Can-ta ancha'l che c'o atz'am riq'uin re ich'abal chin che can nika chiquivach\x + \xo 4.6 \xt Ec 10.12.\x* re man quiniman-ta re Dios. Tibana' quire', chin che can xe-ta re tzij re ruc'amon nibij chique conojel re c'o preguntas niquiban chiva.\x + \xo 4.6 \xt 1 P 3.15.\x* \s1 Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re \p \v 7 Re hermano Tíquico xto'rtzijoj chiva re andex nbanon.\x + \xo 4.7 \xt Ef 6.21, 22.\x* Reja' jun hermano re camas ninjo' y can nojel tiempo nuban re rusamaj re Ajaf. Can jun vichibil chupan re samaj. \v 8 Y ja reja' re nintak-a chila' iviq'uin chin nutamaj andex ibanon y chin no'rcukuba' ic'o'x. \v 9 Y nintak-a chuka' re hermano Onésimo\x + \xo 4.9 \xt Flm 10.\x* chij, re elinak-pa chila' iviq'uin yex. Re Onésimo can rubanon confiar-ri' riq'uin re Dios, y camas ninjo'. Re je ca'e' hermanos re' xte'quitzijoj chiva ronojel re banatajnak vova'. \p \v 10 Re hermano Aristarco,\x + \xo 4.10 \xt Hch 19.29; 20.4; 27.2.\x* re c'o viq'uin vova' anche' yinc'o-va preso, nutak-a ruxnokil-ivach. Y quire' chuka' re hermano Marcos,\x + \xo 4.10 \xt Hch 15.37; 2 Ti 4.11.\x* re ru-sobrino re hermano Bernabé. Y ximbij-yan chiva, vo xa xtapon chila' iviq'uin can otz ruc'ulic tibana'. \v 11 Chuka' nutak-a ruxnokil-ivach re hermano Jesús, re nibex chuka' Justo cha. Re je oxe' hermanos re' je nuvinak israelitas y banon re circuncisión chique.\x + \xo 4.11 \xt Ga 2.12.\x* Junan yojsamaj quiq'uin chin che je q'uiy-ta re ye'niman chin re Ajaf Jesús y ye'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Man jun chic chique re nuvinak re nisamaj-ta viq'uin, xaxe reje', y camas niquicukuba' nuc'o'x. \v 12 Re hermano Epafras\x + \xo 4.12 \xt Col 1.7.\x* nutak-a ruxnokil-ivach. Y yex jabal itaman rach reja' roma chila' iviq'uin yex pitinak-va, y jun utzulaj rusamajel re Jesucristo. Reja' can riq'uin ronojel ránma nuban orar pan ive'. Can nojel tiempo nuc'utuj cha re Dios che yex can-ta xtiban confiar-ivi' riq'uin re Dios,\x + \xo 4.12 \xt Fil 3.15; He 5.14.\x* che can-ta tz'akat re ic'aslen y can-ta xtiban ronojel re nrajo' re Dios che niban. \v 13 Yen nintz'at che re hermano Epafras camas yixrunataj, roma can nojel tiempo nuban orar pan ive', y pa quive' chuka' re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea\x + \xo 4.13 \xt Col 2.1.\x* y re jec'o pa tenemit Hierápolis. \v 14 Y chuka' re hermano Lucas nutak-a ruxnokil-ivach. Reja' jun doctor y yen camas ninjo'. Re hermano Demas nutak-a chuka' ruxnokil-ivach.\x + \xo 4.14 \xt Flm 24.\x* \p \v 15 Y yex re yixc'o pa tenemit Colosas, tibana' utzil tiya' ruxnokil-quivach re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea. Y tiya' ruxnokil-rach re hermano Ninfas y conojel re hermanos re niquimol-qui'\x + \xo 4.15 \xt Ro 16.5.\x* pa rachoch reja' chin niquiya' ruk'ij re Dios. \v 16 Y tak xban-yan leer re carta re' chivach yex re yixc'o pa tenemit Colosas, tibana' utzil titaka-a chique re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea, chin chuka' niban leer chiquivach reje'. Y quire' chuka' re jun carta re xintak-a chique re jec'o pa tenemit Laodicea, ninjo' che chuka' reje' niquitak-pa chiva yex hermanos re yixc'o pa tenemit Colosas chin che niban leer chuka' chivach yex.\x + \xo 4.16 \xt 1 Ts 5.27.\x* \v 17 Y tibana' utzil tibij cha re hermano Arquipo\x + \xo 4.17 \xt Flm 2.\x* che yen camas yinqui'cot riq'uin, roma reja' nuban re samaj\x + \xo 4.17 \xt Hch 1.17; 14.23; 1 Co 4.1; Ef 4.11; 1 Ti 4.6; 2 Ti 1.6; 2.2.\x* re yi'on cha roma re Ajaf, y man tutanaba' rubanic re samaj re'. \p \v 18 Yen Pablo nintak-a ruxnokil-ivach. Y titz'eta' re ruq'uisibal parte cha re carta re', can riq'uin nuk'a' yen ximban-va-a. Y man timistaj che yinc'o preso.\x + \xo 4.18 \xt 2 Ti 1.8; He 13.3.\x* Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Amén.