\id 2CO - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h 2 CORINTIOS \toc1 Re ruca'n carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Corinto \toc2 2 Corintios \toc3 2 Co \mt1 Re ruca'n carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Corinto \c 1 \s1 Re nabey tak tzij chir re carta re' \p \v 1 Yen Pablo, yin ru-apóstol re Jesucristo roma jare' re nurayij re Dios. Yen y chibil chuka' re hermano Timoteo, nimban-a re carta re' chiva yex hermanos\x + \xo 1.1 \xt Col 1.1, 2.\x* re nimol-ivi' pa rube' re Dios chire' pa tenemit Corinto. Pero re carta re' man xaxe-ta ivichin yex, xa can quichin chuka' conojel re je rajc'ual chic re Dios, re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit chupan re mismo lugar rubini'an Acaya. \v 2 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel\x + \xo 1.2 \xt Ro 1.7; 1 Co 1.3; Fil 1.2; Col 1.2.\x* riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic. \s1 Re tijoj-pokonal re xe'ruk'asaj re Pablo \p \v 3 Takaya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo.\x + \xo 1.3 \xt Ef 1.3.\x* Reja' jun Tata'aj re can nujoyovaj\x + \xo 1.3 \xt Ex 34.6; Mi 7.18.\x* kavach y chuka' jun Dios re can nucukuba' kac'o'x.\x + \xo 1.3 \xt 1 P 1.3.\x* \v 4 Y ja reja' re nicukuban kac'o'x\x + \xo 1.4 \xt 2 Ts 2.16.\x* tak yoj yojc'ue' pa tijoj-pokonal, chin quire' tak yoj nakatz'at che jec'o hermanos jec'o pa tak tijoj-pokonal, can yojtiquir chuka' nakacukuba' quic'o'x, can ancha'l xuban re Dios kaq'uin yoj. \v 5 Y yoj camas tijoj-pokonal nakak'asaj, can ancha'l re tijoj-pokonal xuk'asaj re Jesucristo.\x + \xo 1.5 \xt Col 1.24.\x* Pero tak más tijoj-pokonal nakak'asaj rutzij re Jesucristo, re Jesucristo más nucukuba' kac'o'x chupan re tijoj-pokonal re nakak'asaj. \v 6 Y tak yoj nakak'asaj tijoj-pokonal\x + \xo 1.6 \xt 2 Co 4.15.\x* Gusamaj re Jesucristo, chin che yex nicukubax ic'o'x y yixrucol chach re imac. Y tak re Dios nucukuba' kac'o'x yoj, chin che yex nicukuba' chuka' ic'o'x y yixcolotaj chach re imac. Y riq'uin re' can nuban chiva che yixtiquir nicoch' nik'asaj re tijoj-pokonal re ancha'l yojtajin chuk'asasic yoj. \v 7 Yoj can c'o ka-esperanza che man xtiya-ta can re Dios. Roma kataman che tak yoj nakak'asaj tijoj-pokonal pa rusamaj re Jesucristo, chuka' yex can nik'asaj re tijoj-pokonal re',\x + \xo 1.7 \xt Ro 8.17; 2 Ti 2.12.\x* y chuka' kataman che tak yoj nicukubax kac'o'x, yex chuka' nicukubax ic'o'x. \p \v 8 Hermanos, yex can nic'atzin che nitamaj re andex che tijoj-pokonal re xkak'asaj yoj tak xojc'ue' chila' pan Asia. Re kachuk'a' man chic nitiquir-ta riq'uin re tijoj-pokonal re xkak'asaj pa quik'a' re vinak. Can xkanojij che man chic yojc'ase-ta, xa can xe chic re kacamic kayaben.\x + \xo 1.8 \xt Hch 19.23; 1 Co 16.9.\x* \v 9 Yoj xkanojij che can chin-va che yojcom pa quik'a' re vinak, pero re' xaxe chin che xkatamaj che man takaban confiar-ki' riq'uin re kachuk'a' yoj mismo, y can xe-va riq'uin re Dios takabana-va confiar-ki',\x + \xo 1.9 \xt Jer 17.5, 7.\x* roma reja' c'o ru-poder, y can ye'ruc'asoj\x + \xo 1.9 \xt He 11.19.\x* re anama'i'.\x + \xo 1.9 \xt Ro 4.17, 25.\x* \v 10 Y jac'a reja' re xbano chaka che man xojcom-ta pa quik'a' re vinak y c'a quire' ntajin chubanic kaq'uin vocame, y can kataman che can quire' xtuban kaq'uin chupan re tiempo-apo, y chuka' quire' xtuban chin yojrucol\x + \xo 1.10 \xt 1 S 17.37; 2 P 2.9.\x* chach re camic,\x + \xo 1.10 \xt 1 S 7.12; Job 5.17-22.\x* ancha'l re anchok chach yojrucolon-va-pa nabey. \v 11 Quire' xtuban re Dios kaq'uin vo xa yex can xtiban orar\x + \xo 1.11 \xt Fil 1.19; Flm 22.\x* chakij chin xkojito'. Y vo xa jec'o más je q'uiy hermanos chiva yex re ye'bano orar chakij, camas chuka' je q'uiy re ye'tioxin\x + \xo 1.11 \xt 2 Co 4.15.\x* cha re Dios tak niquitz'at che re Dios nuya-pa re ru-bendición chaka. \s1 Re anchique roma tak re Pablo man aponak-ta chic pa tenemit Corinto \p \v 12 Re kánma yoj vocame camas niqui'cot, roma kataman che re cosas re ye'kaban, can riq'uin ronojel kánma ye'kaban, y can quire' chuka' nik'alajin chach re Dios. Y ja reja' re nita'o kachin chin nuya' poder chaka che ch'ajch'oj re kac'aslen chach.\x + \xo 1.12 \xt 2 Co 2.17.\x* Man kana'oj-ta yoj nakacusaj.\x + \xo 1.12 \xt 2 Co 2.4.\x* Xa ja re utzil re kac'ulun riq'uin re Dios, jare' re nakacusaj. Y ja quire' re kac'aslen kac'utun chiquivach re vinak re jec'o chach re ruch'ulef, pero yex hermanos itz'eton ba' más re rubanic re kac'aslen kac'uan. \v 13 Mare' man tinojij jun chic cosa chij re cartas re ye'ntak-a chiva, roma yen can k'alaj re andex nintz'ibaj-a chiva, y chuka' can ancha'l re xitz'at-yan y can itaman chic jabal. Re ninrayij yen chiva, ja che can nak'ax-ta pan ive' ronojel. \v 14 Roma jec'o chiva yex re xk'ax-yan ba' pa quive' re andex rubanic re kac'aslen, mare' ye'qui'cot koma yoj,\x + \xo 1.14 \xt 2 Co 5.12.\x* ancha'l yojqui'cot yoj ivoma yex re vocame y xkojqui'cot\x + \xo 1.14 \xt Fil 2.16; 4.1.\x* chupan re k'ij tak re Ajaf Jesús xtipa chakac'amic. \p \v 15 Y yen ntaman che yex yixqui'cot viq'uin, y mare' yen xinjo' che nabey yinak'ax iviq'uin, chin che tak yintzolaj-pa yinak'ax chic jun bey iviq'uin, chin quire' ca'e-ta c'a bey nic'ul re utzil re pitinak riq'uin re Dios. \v 16 Yen can ninojin-va che yinak'ax iviq'uin pa tenemit Corinto, chin che yimba pa Macedonia, y tak yintzolaj-pa pa Macedonia, iviq'uin chic yex yine'c'ue-va, y ja-ta yex re yixta'o-a vichin riq'uin re ndoc chua chupan re nubey chin yintzolaj pa Judea. Pero xa man quire-ta xbanataj, xa man xinapon-ta chila' iviq'uin. \v 17 Tak yen xinojij quire' can riq'uin ronojel vánma. Yen can man yin junan-ta quiq'uin re nic'aj chic vinak, che xaxe riq'uin re quichi' niquibij, y re cánma man quire-ta nubij. \v 18 Ja re Dios re testigo chakij yoj, che yoj man xkabij-ta chiva che ja', y al mismo tiempo xkabij-ta che manak. \v 19 Re hermano Silvano, re hermano Timoteo\x + \xo 1.19 \xt Hch 18.5.\x* y yen, re xojtzijon re Jesucristo chiva, can man nakajal-ta re kach'abal. Yoj can yoj ancha'l-va re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios,\x + \xo 1.19 \xt Mr 1.1; Lc 1.35.\x* reja' can man nujal-ta re ruch'abal tak nubij jun cosa, riq'uin reja' can xe-va re katzij c'o. Y tak nubij jun cosa can katzij-va, y tak nubij che manak, manak.\x + \xo 1.19 \xt Ex 3.14.\x* \v 20 Roma can ronojel re rusujun re Dios, can riq'uin re Jesucristo nilitaj-va y nibanataj-va, roma re Dios can chin-va re' tak rucha'on y can katzij che riq'uin reja' nilitaj-va. Yoj pa rube' re Jesucristo nakabij-va che can quire-va. Y yoj ja quire' nakabij tak nakaya' ruk'ij\x + \xo 1.20 \xt Ro 15.8, 9.\x* re Dios. \v 21 Y ja re Dios re banayon chaka che cof yojpa'al riq'uin re Jesucristo, y ja chuka' reja' re xojcha'o chin che nakaban re rusamaj. Quire' re rubanon iviq'uin yex y quire' chuka' re rubanon kaq'uin yoj.\x + \xo 1.21 \xt 1 Jn 2.20, 27.\x* \v 22 Chuka' re Dios can ruyi'on-va ka-seña, ruyi'on re Espíritu Santo\x + \xo 1.22 \xt Ap 2.17.\x* pa tak kánma, y jare' re seña\x + \xo 1.22 \xt Ef 1.13; 4.30; 2 Ti 2.19.\x* che can katzij-va che c'o más utzil xtakac'ul\x + \xo 1.22 \xt Ef 1.14.\x* riq'uin re Dios chila' chicaj. \p \v 23 Y chach re Dios nimbij chiva re anchique roma tak man yin-aponak-ta\x + \xo 1.23 \xt 1 Co 4.21.\x* iviq'uin. Xa roma camas ninjoyovaj ivach, mare' tak man yinaponak-ta, roma yen man ninjo-ta ne'mbana' rubiyal re cosas man otz-ta c'o chi'icojol. \v 24 Pero man tinojij che ja yoj re yojbano mandar pan ive' re andex otz che ninimaj.\x + \xo 1.24 \xt Ro 11.20.\x* Roma yex can iniman\x + \xo 1.24 \xt 1 Co 15.1.\x* chic re Jesucristo y cof chic yixpa'al riq'uin. Re katz'amon rubanic yoj xaxe chin che yixkato', chin che re ivánma más-ta niqui'cot. \c 2 \p \v 1 Y jac'a re' xinojij-ka yen, mare' can ximbij-ka pa vánma che man chic xquimba-ta chila' iviq'uin vo xa yixbison tak yine'c'ue' iviq'uin. Más-ta otz che ja tak ibanon chic rubiyal\x + \xo 2.1 \xt 2 Co 12.20.\x* re cosas man otz-ta c'o chi'icojol, c'are' xquinapon. \v 2 Roma vo xa yinapon iviq'uin, y riq'uin re ch'abal re ninc'uaj-a chiva ninya' bis pa\x + \xo 2.2 \xt 2 Co 7.8.\x* tak ivánma, manak anchique xque'bano chua yen che yinqui'cot, roma xa can xe-va ivoma yex tak yinqui'cot. Pero roma xa pa bis yixinya-va, can man yixtiquir-ta niban chua che yinqui'cot. \v 3 Y can quire' chuka' re tzij re xintz'ibaj-yan-a chiva chupan re jun carta re xintak-a iviq'uin, chin che tak yen yinapon iviq'uin man-ta niya' bis pa vánma, roma can ruc'amon che yex niban cha re vánma che niqui'cot. Y can-ta ibanon chic rubiyal ronojel tak yen xquinapon iviq'uin. Yen can ntaman\x + \xo 2.3 \xt Ga 5.10.\x* che quire' niban, roma yex niqui'cot re ivánma tak nitz'at che re vánma niqui'cot, roma junan kavach kabanon. \v 4 Xa roma camas tijoj-pokonal y k'axomal xink'asaj itzij yex, mare' xintak-a re carta re' chiva y can riq'uin ok'ej ximban-a, roma camas xinojij re andex ic'alvachin. Re xintak-a rubixic chiva man chin-ta che yixinya' pa bis,\x + \xo 2.4 \xt 2 Co 7.8, 9.\x* xa chin che yex titamaj y titz'eta' che yen camas yixinjo'. \s1 Re Pablo nubij chique re hermanos aj-Corinto che ticuy rumac re hermano re xtzak pa mac \p \v 5 Pero re jun re xiyi'o pa bis, man xe-ta chua yen xuban-va quire', xa can quire' chuka' ba' xuban chiva yex. Y nimbij che xa ba', roma man ninjo-ta che ninya-a más rue' re xbanataj.\x + \xo 2.5 \xt 1 Co 5.1, 2.\x* \v 6 Y re xbano quire' chaka, man chic jun tzij tibij cha, roma xa xuc'ul-yan re ruc'amon che nuc'ul. Can xuc'ul-yan ronojel re xquibij\x + \xo 2.6 \xt 1 Ti 5.20.\x* re hermanos che nika pa rue'. \v 7 Y mare' man tibij más tzij cha chin nipaxabaj, xa ticuyu' rumac y ticukuba' ruc'o'x. Yex itaman che vocame jare' re más ruc'amon che niban riq'uin, chin quire'\x + \xo 2.7 \xt Ga 6.1.\x* re hermano re' man ticom roma bis. \v 8 Mare' can ninc'utuj utzil chiva yex hermanos, che can tic'utu' chach che yex can nijo-va. \v 9 Y ja mismo chij re' re xintz'ibaj-yan-a chiva chin nik'alajin vo xa can ninimaj nutzij,\x + \xo 2.9 \xt 2 Co 7.15; 10.6.\x* yen can xinjo' xintamaj vo xa yex can niban ronojel re nimbij chiva. \v 10 Re hermano re xticuy rumac yex, yen chuka' xtincuy rumac reja'. Roma chinoch yen xa can xcuyutaj-yan re rumac, chin quire' c'o otz nuc'am-pa chiva. Y re mac re xincuy yen man xe-ta chinoch-ka yen, xa can chach chuka' re Cristo. \v 11 Chin quire' man takaya' k'ij cha re Satanás\x + \xo 2.11 \xt 1 Cr 21.1, 2; Job 1.11, 12; 1 P 5.8.\x* che nich'acon chakij. Roma jabal kataman che reja' camas listo chin nuban chaka che yojtzak pa ruk'a' y yojruch'ac. \s1 Re Pablo c'ayef xuna' tak c'o pa tenemit Troas \p \v 12 Y jac'a tak yen xinapon chila' pa tenemit Troas,\x + \xo 2.12 \xt Hch 16.8; 20.6.\x* can xinapon-va chin che ne'ntzijoj re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo re nibex evangelio cha. Y re chire', re Ajaf Jesucristo xujak jun puerta chinoch, roma can xuya-va k'ij chua chin che nintzijoj re utzulaj ch'abal chin reja'. \v 13 Pero cha'nin xinya' can re tenemit Troas y ximpa pa Macedonia. Roma ja pa Troas re tiene que nakac'ul-va-ki' riq'uin re hermano Tito,\x + \xo 2.13 \xt 2 Co 8.6, 16, 23; 12.08; Ga 2.1-3; 2 Ti 4.10; Tit 1.4.\x* pero xa man quire-ta xbanataj. Y yen can ninjo-yan nintamaj andex ibanon yex chila' pa tenemit Corinto. Jare' re xbano cha re vánma che can cha'nin xe'nya' can re hermanos re jec'o pa tenemit Troas, roma xa man xapon-ta re hermano Tito chire'. \s1 Re jun quibanon riq'uin re Jesucristo can ye'ch'acon-va \p \v 14 Yen camas yintioxin cha re Dios,\x + \xo 2.14 \xt 2 Co 8.16; Ef 5.20.\x* che reja' can nuban chaka che can nojel tiempo yojch'acon roma xa jun kabanon riq'uin re Cristo Jesús. Y re Dios can yojrucusaj chuka' chin nakatzijoj re ruch'abal ronojel lugar, chin quire' je q'uiy-ta re ye'niman richin y niquitamaj rach. Y re ch'abal re' can napon-va rutzijol quiq'uin re vinak, can ancha'l tak napon re ruxla' jun jubulaj ak'om. \v 15 Y quire' chuka' yoj re yojtzijon chin re ruch'abal re Jesucristo, can yoj ancha'l ruxla' jun jubulaj ak'om, can quire' chuka' re kuxla' napon riq'uin re Dios roma c'o re Jesucristo kaq'uin. Re ruxla' re jubulaj ak'om re' can napon-va quiq'uin re vinak, quiq'uin re xque'colotaj y quiq'uin chuka' re man xque'colotaj-ta\x + \xo 2.15 \xt 1 Co 1.18; 2 Ts 2.10.\x* chach re infierno. \v 16 Re vinak re man niquijo-ta nakatzijoj re ruch'abal re Jesucristo chique man xque'colotaj-ta, y ja re ruch'abal re Jesucristo re nakatzijoj chique xtic'uan quichin pa camic. Jac'a chique re ye'colotaj, re ch'abal re nakatzijoj chique xa ja re c'aslen re man niq'uis-ta\x + \xo 2.16 \xt 1 P 2.7, 8.\x* nuc'am-pa chique. Roma man chak xabanchique-ta vinak ruc'amon nuban re samaj\x + \xo 2.16 \xt 2 Co 3.5, 6.\x* chin nibiyin rutzijol re ruch'abal re Dios. \v 17 Yoj can riq'uin ronojel kánma nakatzijoj re ruch'abal re Dios, man nakaban-ta ancha'l niquiban re nic'aj chic, roma reje' xa ye'ch'acon chij re ruch'abal re Dios,\x + \xo 2.17 \xt 1 Co 5.8.\x* roma niquijal rubixic. Yoj can yoj rusamajela-va re Dios re yojrutakon chubanic re rusamaj, roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo chubanic re samaj re', y chuka' can chach re Dios tak nakaban re samaj. \c 3 \s1 Re Pablo ja re c'ac'a trato re nusamajij \p \v 1 Re tzij re xe'mbij chiva, man yojtajin-ta chubixic chiva che ja yoj re tiene que yojic'ul. Yoj man nic'atzin-ta nakaban ancha'l niquiban re nic'aj chic re niquijal rubixic re ruch'abal re Dios. Roma reje' je'quic'ualon-apo cartas re anche' nubij-va che otz quic'ulic\x + \xo 3.1 \xt Hch 18.27; 2 Co 5.12.\x* tibana'. Y chuka' niquic'utuj chic-a cartas chiva, che chupan re cartas re' nubij che que'c'ul coma re hermanos re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit. Jac'a yoj man nic'atzin-ta che quire' nakaban. \v 2 Roma re vinak niquitz'at che yex xjalataj re ic'aslen roma re samaj re xkaban chi'icojol. Niquitz'at che otz re ic'aslen y jare' re nibin che otz kac'ulic tiban.\x + \xo 3.2 \xt 1 Co 9.2.\x* Y re' pa tak kánma yoj tz'iban-va y man chach-ta vuj. \v 3 Re ka-carta yoj, can ja-va re Jesucristo re banayom-pa, y re carta re' ja yex. Re ka-carta re nakajach-apo man xabanchique-ta che carta. Man riq'uin-ta tinta tz'iban-va. Re ka-carta yoj can riq'uin re ru-Espíritu re c'aslic Dios tz'iban-va. Man chach-ta tz'alam tak aboj\x + \xo 3.3 \xt Ex 24.12; 2 Co 3.7.\x* tz'iban-va. Xa can chupan re ivánma\x + \xo 3.3 \xt Sal 40.8; Jer 31.33.\x* tz'iban-va, chin che can nina' re nubij re Espíritu chin re Dios. \p \v 4 Y yoj can kataman che can quire-va, y chuka' re Dios can rutaman che quire'. Re Jesucristo can nuya-va kachuk'a' chin nakaban re samaj.\x + \xo 3.4 \xt Jn 15.5.\x* \v 5 Pero kayon yoj man jun cosa yojtiquir nakaban, mare' manak modo nakabij che kayon yoj can yojtiquir nakaban re samaj. Roma can xe-va re Dios re niyi'o kachuk'a'\x + \xo 3.5 \xt 1 Co 15.10.\x* chin yojtiquir nakaban re samaj. \v 6 Ja reja' re xbano chaka che xojtiquir xojoc rusamajela' chin nakasamajij re c'ac'a trato,\x + \xo 3.6 \xt Jer 31.31; Mt 26.28.\x* y xuban chaka che yojtiquir nakaban re samaj re'. Man chin-ta\x + \xo 3.6 \xt Ro 2.27.\x* nakasamajij re trato re tz'iban can chach tz'alam tak aboj, xa ja re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo\x + \xo 3.6 \xt Ro 7.6.\x* jare' re nakasamajij. Roma re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave'\x + \xo 3.6 \xt Ga 3.10.\x* roma yoj aj-maqui'.\x + \xo 3.6 \xt Ro 3.20.\x* Pero re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo, can nuya-va c'aslen\x + \xo 3.6 \xt Jn 6.63; Ro 8.2.\x* re man niq'uis-ta. \p \v 7 Re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave'. Pero man ndel-ta che tzij che re trato re' man jun ruk'ij, roma re trato re' can c'o-va ruk'ij. Can xk'alajin re ruk'ij y re rusakil re Dios tak xban re trato re', roma re sakil re xtz'et can nuchup pan avach. Y re sakil re' riq'uin re Moisés xk'alajin-va, mare' re vinak israelitas can man xe'tiquir-ta xquitzu' rupalaj re Moisés, roma re sakil can nuchup\x + \xo 3.7 \xt Ex 34.29-35.\x* pan avach, astapa' re sakil re' can xq'uis-va. \v 8 Mare' vo xa re nabey trato re xa chach tz'alam tak aboj tz'iban-va, can c'o-va ruk'ij, c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij che xa rutzij re' tak xya-pa re Espíritu Santo\x + \xo 3.8 \xt Ga 3.5.\x* chaka. \v 9 Roma vo xa c'o ruk'ij re nabey trato re nubij che yoj can c'o-va kamac y mare' tak nika re castigo pa kave', c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij que chach re nabey, roma re c'ac'a trato nuban chaka che man jun kamac\x + \xo 3.9 \xt Ro 1.17.\x* ndel chach re Dios. \v 10 Re nabey trato can c'o-va ruk'ij,\x + \xo 3.10 \xt Ex 34.29, 35.\x* pero re ruk'ij re c'ac'a trato camas-va nem que chach re nabey. Y mare', tak ye'kajonomaj bama c'o modo nakabij che re nabey trato manak ruk'ij. \v 11 Roma vo xa can xc'ue' ruk'ij re nabey trato re man xcusas-ta chin nojel tiempo, re c'ac'a trato can c'o-va c'a más ruk'ij roma jare' re xticusas chin nojel tiempo. \p \v 12 Mare' yoj can c'o ka-esperanza riq'uin re c'ac'a trato, y mare' can riq'uin ronojel kánma nakatzijoj chique re vinak. \v 13 Tak nakatzijoj chique re vinak, man nic'atzin-ta chic che nakaban ancha'l xuban re Moisés. Reja' can xutz'apij rupalaj cha jun tziak,\x + \xo 3.13 \xt Ex 34.35.\x* chin che re israelitas man tiquitz'at ruk'ij y re rusakil, re xaxe chin jun tiempo yi'om-pa y c'are' xa niq'uis-a.\x + \xo 3.13 \xt Ro 10.4; Ga 3.23-25.\x* \v 14 Pero chuka' re vinak xa xtz'apetaj quivach, mare' man ye'nojin-ta jabal, roma man can-ta nak'ax pa quive'. Y c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re nabey trato chiquivach, man nak'ax-ta otz pa quive', roma can c'a tz'apal quivach.\x + \xo 3.14 \xt Is 6.10; Jn 12.40.\x* Y xe re Jesucristo re nijako quivach. \v 15 Y reje' can c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re libros re je'rutz'iban can re Moisés chiquivach, man nika-ta pa tak cánma, xa can c'a tz'apal rij re cánma. \v 16 Pero tak xtitzolaj-pa quic'o'x riq'uin re Ajaf Jesucristo, jare' tak xtilisas-a re tz'apiyon\x + \xo 3.16 \xt Is 25.7.\x* rij re cánma.\x + \xo 3.16 \xt Ro 11.23.\x* \v 17 Roma tak niquic'ul re Ajaf Jesucristo, ja re ru-Espíritu\x + \xo 3.17 \xt Jn 4.24.\x* reja' re niquic'ul roma xa jun quibanon riq'uin. Y re anche' nic'ue-va re ru-Espíritu reja', can je libres\x + \xo 3.17 \xt Ga 5.1, 13.\x* chach ronojel re man otz-ta. \v 18 Y mare' tak konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo, man tz'apal-ta chic kavach, xa can nakatz'at-va ruk'ij-rusakil re Ajaf. Can choj nakatz'at-apo ancha'l tak nakatz'at-ki' pa jun espejo. Y yoj can c'o-va ruk'ij-rusakil re Ajaf kaq'uin. Y re ruk'ij-rusakil\x + \xo 3.18 \xt 2 Co 4.4, 6.\x* re Ajaf, can binak-rach c'o kaq'uin, hasta c'a xtakak'e-na re andex rubanic reja'. Y ja re ru-Espíritu re Ajaf re nibano chaka che yoj yojtiquir nakak'e' re andex rubanic reja'. \c 4 \p \v 1 Mare' yoj man jun bey nakabij-ta che man chic nakaban-ta re rusamaj re Dios, roma re samaj re' ja reja' re xyi'o chaka. Y xa roma reja' camas nujoyovaj kavach y camas yojrajo', mare' yojrucusan chupan re samaj\x + \xo 4.1 \xt 2 Co 3.6.\x* re'. \v 2 Yoj can man nakaban-ta ancha'l niquiban re nic'aj chic re niquibij che niquitzijoj re ruch'abal re Dios, y xa man katzij-ta. Yoj xa kayi'on chic can rubanic re banabal re man pa sakil-ta ye'ban-va y xa camas niyi'o q'uex. Man chic ye'kak'ol-ta re vinak, man nakajal-ta chuka' rubixic re ruch'abal re Dios\x + \xo 4.2 \xt 1 Ts 2.3.\x* re nakabij chique re vinak. Yoj can ja-va re katzij ch'abal re nakatzijoj chiquivach re vinak, y re Dios can nutz'at che quire' nakaban. Y roma re quire' nakaban, can nuban chaka che xabanche' yojc'ul-va. \v 3 Pero jec'o re xa man nak'ax-ta pa quive'\x + \xo 4.3 \xt Is 6.9.\x* re utzulaj ch'abal chin re Dios re nakatzijoj chique, pero re' xaxe chiquivach re vinak re ye'beka chupan re camic chin nojel tiempo. \v 4 Re nibano quire' chique re vinak re' ja re Satanás,\x + \xo 4.4 \xt Jn 12.31.\x* re aconak rujoval re ruch'ulef, can moy nuban chique chin che man nak'ax-ta pa quive'.\x + \xo 4.4 \xt Is 6.10.\x* Quire' nuban chique re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, chin che man niquitz'at-ta re sakil chin re utzulaj ruch'abal re Dios, re nisekresan ruk'ij re Jesucristo. Y re Jesucristo can xusekresaj-va re Dios chakavach, roma reja' can Dios-va. \v 5 Y yoj ja re Jesucristo re nakatzijoj y mana-ta jun chaka yoj re nakatzijoj chiva. Can nakatzijoj che re Jesucristo jare' re Ajaf. Jac'a yoj xa yoj samajela' ivichin yex,\x + \xo 4.5 \xt 1 Co 9.19.\x* yoj quire' nakaban xaxe roma re Jesucristo. \v 6 Pa nabey re Dios xubij che tic'ue' re sakil,\x + \xo 4.6 \xt Sal 27.1; 1 P 2.9.\x* y re sakil re' can xc'ue-va, roma tak rubanon can rion k'oko'm c'o, y ja mismo Dios re' re niyi'o re rusakil\x + \xo 4.6 \xt Jn 1.9; 8.12.\x* pa tak kánma, chin che riq'uin re rusakil re ruyi'on pa tak kánma, re vinak niquitamaj che riq'uin re Jesucristo niquitz'at-va re ruk'ij re Dios. \s1 Nojel tiempo kabanon confiar-ki' riq'uin re Jesucristo \p \v 7 Re sakil y re poder re ruyi'om-pa re Dios chaka, jun namalaj biyomal, pero re anche' kayacon-va-ka manak can-ta rajkalen. Xa can junan riq'uin jun lak re banon che barro,\x + \xo 4.7 \xt 2 Co 5.1.\x* chin che tik'alajin che re poder re c'o kaq'uin, riq'uin re Dios pitinak-va y xa man kaq'uin-ta yoj, roma re poder\x + \xo 4.7 \xt 1 Co 2.5; Ef 1.19.\x* re' can jun namalaj poder. \v 8 Roma yoj, nojel tiempo q'uiy cosas nakac'alvachij,\x + \xo 4.8 \xt 2 Co 7.5.\x* pero can yojtiquirnak che yojch'aconak y yojk'axnak chach. Can man nakavel-ta andex nakaban roma re ye'kac'alvachij, pero man satzanak-ta kac'o'x. \v 9 Xabanche' yojapon-va, re vinak man otz-ta yojquitz'at, pero re' xa ja re vinak, roma re Dios can c'o-va kaq'uin. Y c'o bey can yojka-va chuka' pa quik'a', pero man je'tiquirnak-ta chakij chin che yojquiquimisan-ta.\x + \xo 4.9 \xt 1 Co 4.12.\x* \v 10 Yoj can yojpa'al-va chach re camic rutzij re Jesucristo. Xabanche' yojbo-va, can nakac'alvachij-va ancha'l re xuc'alvachij re Jesucristo,\x + \xo 4.10 \xt Ga 6.17.\x* chin quire' chuka' yoj can nakac'ul kac'aslen ancha'l re ruc'aslen reja'. \v 11 Roma yoj re c'a yoj c'as, can nojel tiempo yojpa'al chach re camic\x + \xo 4.11 \xt Ro 8.36.\x* rutzij re Jesucristo. Chin quire' re ruc'aslen re Jesucristo nik'alajin-ta chuka' pa tak kac'aslen, astapa' yoj xa yoj vinak y re ka-cuerpo xa nicom. \v 12 Yoj can nakatz'etela' rach kacamic rutzij nakatzijoj re ruch'abal re Dios. Y mare' yex xivel-yan re ic'aslen. \p \v 13 Y roma kaniman re Dios, nakatzijoj re anchique kaniman. Nakaban ancha'l re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios tak nubij: Yen niniman re Dios, mare' ninya' rutzijol.\x + \xo 4.13 \xt Sal 116.10.\x* Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Y quire' chuka' yoj can kaniman y mare' nakatzijoj re anchique re kaniman. \v 14 Quire' nakaban roma kataman anchique xc'ason-a re ru-cuerpo re Ajaf Jesús chiquicojol re anama'i', y chuka' kataman che ja reja' re xtic'ason-a\x + \xo 4.14 \xt Is 26.19; Jn 11.25, 26; 1 Co 6.14; 15.20; 1 Ts 4.14.\x* re ka-cuerpo yoj. Roma yoj xa jun kabanon riq'uin re Ajaf Jesús. Y yoj nakac'uaj-a-ki' iviq'uin chin che xkojruc'uaj chila' chicaj.\x + \xo 4.14 \xt 2 Co 5.1.\x* \v 15 Y roma nakajo' che yex nivel re utzil re', xa mare' tak yoj kacoch'on tijoj-pokonal,\x + \xo 4.15 \xt 2 Co 1.6.\x* chin quire' can je q'uiy-ta re ye'c'ulu re utzil re nuya' re Dios y ye'colotaj-ta.\x + \xo 4.15 \xt 1 Co 3.21.\x* Y riq'uin re' camas-ta je q'uiy re ye'tioxin\x + \xo 4.15 \xt 2 Co 1.11.\x* cha re Dios y niquiya' ruk'ij. \p \v 16 Jare' re nibano chaka che man nakamalij-ta kac'o'x, chubanic re samaj\x + \xo 4.16 \xt 2 Co 4.1.\x* astapa' c'o tijoj-pokonal. Re ka-cuerpo yoj camas nuna', roma nojel k'ij re ye'k'ax, xa más niq'uis-ka ruchuk'a'. Jac'a re espíritu\x + \xo 4.16 \xt Ro 7.22.\x* kachin yoj, man quire-ta. Roma re espíritu re c'o kaq'uin yoj, man niq'uis-ta ruchuk'a', xa k'ij-k'ij nic'ue-a más ruchuk'a'. \v 17 Roma re ba' tijoj-pokonal\x + \xo 4.17 \xt Hch 20.23.\x* re nakak'asaj vova' chach re ruch'ulef man neyaloj-ta, y can otz che quire' nakak'asaj roma nuban chaka che nic'ue' kak'ij. Y re kak'ij re xtic'ue', más nem y man jun bey xtiq'uis.\x + \xo 4.17 \xt Sal 30.5; Is 54.8.\x* \v 18 Yoj man binak-ta kánma chij re ye'katz'etela' chach re ruch'ulef, yoj binak kánma chij re cosas re man ye'tz'et-ta.\x + \xo 4.18 \xt Ro 8.24; 2 Co 5.7.\x* Roma re cosas re ye'katz'at, ronojel re' xa ye'q'uis. Jac'a re cosas re man ye'tz'et-ta, re' can nojel tiempo jec'o y man ye'q'uis-ta. \c 5 \p \v 1 Re ka-cuerpo\x + \xo 5.1 \xt Fil 3.21.\x* jare' re rachoch re kánma vova' chuch'ulef, astapa' re ka-cuerpo re' xa niq'uis,\x + \xo 5.1 \xt 2 P 1.13.\x* pero kataman che re kánma can xtuc'ul chic jun rachoch riq'uin re Dios. Y re jay re' ja re Dios banayon,\x + \xo 5.1 \xt He 11.10.\x* y man vinak-ta banayon, y chuka' man niq'uis-ta y chila' chicaj c'o-va. \v 2 Y como re ka-cuerpo jare' re rachoch re kánma, re kánma camas nik'axo\x + \xo 5.2 \xt Ro 8.23.\x* roma re tijoj-pokonal nuk'asaj. Mare' camas nakarayij che re kánma ndoc-yan-ta chupan re jun chic rachoch re c'o chila' chicaj, \v 3 roma re kánma can xtic'ue' rutziak, y man xtich'ane-ta.\x + \xo 5.3 \xt Ap 3.18.\x* \v 4 Yoj camas nik'axo re kánma roma re tijoj-pokonal nuk'asaj re ka-cuerpo re aconak rachoch re kánma. Nik'axo y nakak'asaj tijoj-pokonal roma re ka-cuerpo, pero man roma-ta re' nakajo' che re kánma can-ta ndel-yan-a chupan re ka-cuerpo. Re nakarayij, ja che nipa-yan-ta re jun chic c'ac'a rachoch re kánma y no'rcuchu-ta-ka rij re nabey rachoch, chin quire' re rachoch re kánma, re xa niq'uis, nic'ue-yan-ta chupan re jun chic rachoch re xa man niq'uis-ta, y yoj can xtic'ue' kac'aslen chin jumul.\x + \xo 5.4 \xt 1 Co 15.53.\x* \v 5 Re Dios nrajo' che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta y rubanon chaka che riq'uin ronojel kánma kayaben-apo. Y chuka' ruyi'on re Espíritu Santo\x + \xo 5.5 \xt Ro 8.23; Ef 1.14.\x* chaka chin jun seña che can katzij-va che ne'kela' re c'aslen re man niq'uis-ta.\x + \xo 5.5 \xt Is 29.23.\x* \p \v 6 Mare' yoj can nojel tiempo kayaben-apo jampa' xtakac'ul re jun c'ac'a rachoch re kánma. Roma kataman che tak c'a yojc'o chupan re ka-cuerpo vova' chach re ruch'ulef, y c'amaje-na kojc'ue' chupan re can katzij kachoch, can c'amaje-na kas kojc'ue' riq'uin re Ajaf Jesús. \v 7 Vocame man nakatz'at-ta rach,\x + \xo 5.7 \xt 1 Co 13.12.\x* yoj xa roma kaniman\x + \xo 5.7 \xt Ro 8.24, 25; 1 P 1.8.\x* reja' mare' katz'amon bey.\x + \xo 5.7 \xt Dt 12.9.\x* \v 8 Yoj can niqui'cot re kánma y camas nakarayij che man-ta chic yojc'o chupan re ka-cuerpo re kac'uan vocame, y can-ta riq'uin chic re Ajaf yojc'o-va.\x + \xo 5.8 \xt Fil 1.23.\x* \v 9 Mare' can nakataj kak'ij che nakaban re nika chach re Dios chin che otz yojrutz'at. Nakajo' che yojka chach re Dios, tak c'a kac'uan re ka-cuerpo y chuka' tak man chic kac'uan-ta. \v 10 Roma konojel yoj tiene que yojapon re anche' nuban-va juzgar\x + \xo 5.10 \xt Ro 2.5.\x* re Cristo, chin quire', cada vinak nuc'ul según re andex\x + \xo 5.10 \xt Job 34.11; Sal 62.12; Is 3.10, 11; Mt 16.27; Ap 22.12.\x* xuban vova' chach re ruch'ulef tak c'a c'as, vo xa otz o man otz-ta re xe'rubanala'. \s1 Re Pablo can riq'uin ronojel ránma nuban re rusamaj re Dios \p \v 11 Yoj kataman che can xkojapon chach re Jesucristo, mare' nakaxibij-ki'\x + \xo 5.11 \xt He 10.31.\x* nakaban mac, y yojsamaj chin che jec'o-ta más re ye'niman richin. Re Dios can rutaman-va yoj anchique yoj y rutaman che can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Y ninyabej che quire-ta nik'alajin chuka' chivach yex, y quire-ta chuka' nina' yex pa tak ivánma, che yoj can riq'uin ronojel kánma\x + \xo 5.11 \xt 2 Co 4.2; 11.6.\x* yojsamaj. \v 12 Man tinojij che yojtajin chic jun bey chubixic quire' chiva xaxe chin che yojic'ul-ta,\x + \xo 5.12 \xt 2 Co 3.1.\x* man quire-ta. Re nakajo' yoj ja che nakaya' k'ij chiva che camas yixqui'cot katzij yoj,\x + \xo 5.12 \xt 2 Co 1.14.\x* roma can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Chin quire' yex jare' re nibij chique re vinak tak niquibij chiva che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Reje' can niquic'ut che je otz tak vinak, pero re pa tak cánma xa man quire-ta. \v 13 Roma re ye'nojin che yoj xa yoj locos,\x + \xo 5.13 \xt 2 Co 11.1.\x* yen nimbij chique che vo xa katzij che quire', pero re' rutzij rusamaj re Dios re nakaban chin che nuc'ul-ta ruk'ij re Dios. Y vo xa jec'o ye'nojin che yoj man yoj locos-ta, can otz re niquinojij roma yoj xa can pa rubiyal nakaban re rusamaj re Dios chin che c'o otz xtuc'am-pa chiva yex. \v 14 Y roma camas yojrajo' re Jesucristo, jare' re nibano chaka yoj che quire' nakaban, roma re Jesucristo camas-va yojrajo' y reja' xcom koma konojel. Y mare' can cha'nin chuka' nakanojij-ka che yoj can xojcom-va riq'uin reja', roma pa kaq'uixel yoj xcom-va. \v 15 Y reja' koma konojel tak xcom,\x + \xo 5.15 \xt Is 53.6; Mt 20.28; 1 Jn 2.1, 2.\x* chin che yoj man chic takac'uaj jun c'aslen re ancha'l nakajo' yoj. Xaxe c'a takanojij re anchique xcom pa kaq'uixel y chuka' xc'astaj-pa koma yoj. \v 16 Mare' tak vocame y re tiempo re xtiba-apo, yoj man jun chic cosa xtakaban juzgar, ancha'l rubanon can tak c'amaje-na tijalataj re kac'aslen\x + \xo 5.16 \xt Jn 6.63.\x* che', tak xaxe nakatzu' re andex titzu'un jun vinak. Xa can quire-va chuka' xkaban cha re Jesucristo, y xkanojij che reja' ancha'l xabanchique vinak. Pero vocame man chic quire-ta nakanojij chij. Vocame can kataman chic anchique reja'. \v 17 Mare' xabanchique vinak re runiman chic re Jesucristo, can xban cha che jun c'ac'a\x + \xo 5.17 \xt Ap 21.5.\x* vinak. Ronojel re itzel tak banabal xe'rubanala' nabey tak c'amaje-na tunimaj, can xe'canaj-va can, y xutz'am-a jun c'ac'a c'aslen y c'ac'a tak banabal re can je otz-va. \p \v 18 Y ronojel re', riq'uin re Dios xalax-va-pa. Re nurayij re Dios ja che yoj junan-ta kavach riq'uin. Reja' xucusaj re Jesucristo chin che re vinak junan quivach niquiban riq'uin re Dios.\x + \xo 5.18 \xt Ro 5.10, 11.\x* Y re samaj re ruyi'on re Dios chaka yoj jare' re nakatzijoj chique re vinak re andex rubanic tak junan quivach niquiban riq'uin re Dios. \v 19 Re Dios xa jun quibanon riq'uin re Jesucristo, xa jun chuka' quibanon riq'uin cho cruz, mare' tak ye'tiquir re vinak che junan quivach niquiban riq'uin re Dios. Y chaka yoj xubij-va che can nakatzijoj chique re vinak re anchique forma che junan-ta quivach niquiban riq'uin re Dios. Re Dios nrajo' che re vinak manak-ta quimac\x + \xo 5.19 \xt Is 43.25.\x* ndel chach. \v 20 Yoj can yojcha'on-va roma re Jesucristo y yojrutak chin che pa rube' reja' yojch'o-va.\x + \xo 5.20 \xt Mal 2.7; Ef 6.20.\x* Pa rube' re Jesucristo nakabij chiva che can tibana' che junan-ta ivach riq'uin re Dios. Y tak quire' nakabij chiva, can ja-va re Dios re nich'o iviq'uin. \v 21 Quire' nakabij, roma re Jesucristo can xban-va cha che ja reja' re xc'uan re kamac konojel yoj, y reja' man jun bey xmacun.\x + \xo 5.21 \xt Is 53.6, 9; He 7.26.\x* Quire' xban cha chin che konojel yoj niban chaka roma reja', che manak kamac ndel chach re Dios.\x + \xo 5.21 \xt Ro 1.17.\x* \c 6 \p \v 1 Yoj re can junan yojsamaj\x + \xo 6.1 \xt 1 Co 3.9.\x* riq'uin re Dios chubanic re samaj chi'icojol yex, can nakabij-va chuka' chiva che tibana' utzil man tiban che xa man jun rajkalen re utzil pitinak riq'uin re Dios\x + \xo 6.1 \xt He 12.15.\x* re ruyi'on chic-pa chiva. \v 2 Y chij c'a re' nich'o-va re Dios tak nubij: \q1 Yen can xatinc'axaj-va tak xapon re k'ij chin nimban utzil. \q1 Yen chuka' xatinto-pa chupan re k'ij chin yacolotaj\x + \xo 6.2 \xt Is 49.8.\x* chach re amac. \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \m Y ja xbeka re k'ij chin re utzil re', jac'a k'ij re' chin c'o modo yojcolotaj chach re kamac. \p \v 3 Y chin che man takaban cha jun vinak che nitzak o man nunimaj-ta re Dios, yoj can nakataj-va kak'ij che man jun cosa itzel titz'et chakij, man nakajo-ta che katzij yoj nitzak. Yoj man nakajo-ta che quire' nibanataj, chin man tiyok' re samaj re yojtajin chubanic.\x + \xo 6.3 \xt 1 Co 9.12.\x* \v 4 Yoj can nakac'ut-va-ki' che yoj rusamajela'\x + \xo 6.4 \xt 1 Co 4.1.\x* re Dios, y jare' re nibin che can otz-va yojc'ul re anche' yojapon-va. Can nik'alajin-va che yoj rusamajela' re Dios roma camas yojcoch'on, tak nakak'asaj tijoj-pokonal, kataman yojak'ax riq'uin re kac'aslen tak c'o cosas nuban falta chaka, y chuka' kataman yojak'ax tak yojbison. \v 5 Kac'ulun ch'ayec, yojyi'on pa tak cárceles,\x + \xo 6.5 \xt 2 Co 11.23, 24.\x* quimalon-qui' vinak chakij roma quiyoval chaka, camas yojcosnak roma can nakach'ac kavay y chin chuka' nakaban rusamaj re Dios, kacoch'on varan, kacoch'on ruch'umunic kapan. \v 6 Y chuka' kac'uan jun c'aslen ch'ajch'oj, kataman re ruch'abal re Dios, camas yojcoch'on, y camas otz kana'oj quiq'uin re vinak, y can katzij-va che ye'kajo' re vinak y chuka' c'o re Espíritu Santo kaq'uin. \v 7 Kaq'uin yoj c'o-va re katzij ch'abal chin re Dios, y c'o chuka' re ru-poder re Dios\x + \xo 6.7 \xt Mr 16.20; Hch 11.21; 1 Co 2.4; Ef 1.19, 20; He 2.4.\x* kaq'uin. Can ja-va c'a re kac'aslen choj nakacusaj chin nakato-ki' chiquivach re vinak re ye'yacataj-pa chakij, y ja chuka' re' re nakacusaj chin che re vinak c'o modo niquinimaj. \v 8 Jec'o vinak re ye'yi'o kak'ij, y chuka' jec'o re man jun kak'ij chiquivach. Jec'o re jabal ye'ch'o chakij, y jec'o chuka' re itzel ye'ch'o chakij. Y jec'o chuka' ye'bin chakij che yoj ye'kak'ol vinak, y jec'o ye'bin che yoj ja re katzij nakabij chique. \v 9 Jec'o re niquiban chaka ancha'l che xa man quitaman-ta kavach, y jec'o chuka' re jabal quitaman kavach.\x + \xo 6.9 \xt 2 Co 5.11.\x* Can tzakatal re camic\x + \xo 6.9 \xt 1 Co 4.9.\x* chakij, pero xa c'a yoj c'as-na.\x + \xo 6.9 \xt Sal 118.18.\x* Q'uiy tijoj-pokonal nuya' re Dios chaka, pero man chin-ta che yojcom. \v 10 Y astapa' yojbison, pero chuka' can yojqui'cot.\x + \xo 6.10 \xt 1 Co 7.30; 2 Co 7.4.\x* Yoj meba', pero can yojtiquir ye'kato' re nic'aj chic vinak, chin che ye'biyomar. Y astapa' man jun cosa c'o kaq'uin,\x + \xo 6.10 \xt 2 Co 8.9.\x* pero yojtiquir nakabij che ronojel c'o kaq'uin. Y ronojel c'a re' can nuc'ut che yoj can yoj rusamajela-va re Dios. \p \v 11 Yoj can man jun tzij re nakavovaj chivach, xa can ronojel nakabij chiva yex hermanos re yixc'o chire' pa tenemit Corinto. Can ronojel re xkabij-yan-ka chiva, can katzij-va. Y can ronojel re kánma kayi'on chiva. \v 12 Yoj can kajakon re kánma chivach yex chin yixkac'ulun, jac'a yex xa camas ba-oc ijakon re ivánma\x + \xo 6.12 \xt 2 Co 12.15.\x* chin che yoj-ic'ulun-ta. \v 13 Vocame yintzijon iviq'uin ancha'l nuban jun tata'aj quiq'uin re rajc'ual.\x + \xo 6.13 \xt 1 Co 4.14.\x* Nimbij chiva che más kojijo' yoj roma yoj can yixkajo-va. Can tibana' c'a ancha'l re nakaban yoj iviq'uin. \s1 Yoj re kaniman re Jesucristo yoj rachoch re c'aslic Dios \p \v 14 Yex man c'a tic'uaj-ivi' quiq'uin re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, roma man chic junan-ta re ic'aslen quiq'uin.\x + \xo 6.14 \xt Dt 7.2, 3; 1 S 5.2; Ef 5.7.\x* Roma jun c'aslen choj manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin jun itzel c'aslen. Ancha'l re sakil manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin re k'oko'm. \v 15 Ancha'l chuka' re Jesucristo man junan-ta quivach riq'uin re Satanás. Jun vinak re runiman re Jesucristo man junan-ta riq'uin jun vinak re man runiman-ta. \v 16 Y quire' chuka' re rachoch re Dios man junan-ta quivach quiq'uin re imágenes. Roma yex can yix rachoch-va re c'aslic Dios. Y ja re mismo Dios biyon can: \q1 Che re cánma reje' xtoc vachoch yen, \q1 y yen xquinoc qui-Dios,\x + \xo 6.16 \xt Lv 26.12; Jer 31.33; 32.38; Ez 11.20; 36.28; 37.27; Zac 8.8; 13.9; 1 P 2.5.\x* \q1 y reje' xque'oc nutenemit. \m \v 17 Y mare' re Ajaf Dios can nich'o-va chuka' chiva, y nubij: \q1 Quixel-pa chiquicojol re man yinquiniman-ta. \q1 Tijech'aj-a-ivi' quiq'uin, y man tinim-ivi' chupan re quimac reje',\x + \xo 6.17 \xt Is 52.11; Ap 18.4.\x* \q1 chin che yen yixinc'ul, \q1 \v 18 y xquinoc Tata'aj ivichin yex \q1 y yex xquixoc numi'al-vajc'ual.\x + \xo 6.18 \xt Jer 31.1, 9; Ap 21.7.\x* \q1 Ja quire' nubij re Ajaf Dios re c'o ronojel poder pa ruk'a'. \c 7 \p \v 1 Re ch'abal re ximbij-yan-ka chiva, can ja re Dios biyon can. Mare' yex hermanos re camas yixinjo', nimbij chiva che takach'ojersaj\x + \xo 7.1 \xt 1 Jn 3.3.\x* re kac'aslen. Can takachajij re ka-cuerpo y re kánma chach ronojel re xa man ch'ajch'oj-ta. Takaxibij-ki' chach re Dios y man chic takac'uaj re itzel c'aslen. Xa ja re c'aslen otz jare' re takac'uaj, re can ch'ajch'oj. \s1 Re Pablo camas niqui'cot roma re hermanos aj pa tenemit Corinto xtzolaj-pa quic'o'x, mare' camas ye'rajo' \p \v 2 Hermanos, ninc'utuj utzil chiva che tijaka' re ivánma chakavach chin más yojijo' yoj, chin che can chupan re ivánma yojc'ue-va. Yoj man jun itzel cosa kabanon chiva. Yoj man jun re kayajon-ta runa'oj, y chuka' man jun re kak'alon-ta.\x + \xo 7.2 \xt 2 Co 12.17.\x* \v 3 Pero tak yen ximbij-ka re ch'abal re' chiva, man ximbij-ta che yex c'o imac. Roma yen ximbij-yan-ka che yex can yixc'o-va pa tak kánma, y man jun xtitiquir xtilisan-a re amor re' kaq'uin,\x + \xo 7.3 \xt 2 Co 6.11-13.\x* re camic man nitiquir-ta y ni xe-ta re cosas re nakac'alvachij. \v 4 Y yen nimbij chiva ronojel re nina' pa vánma ivoma yex, y mare' vocame nimbij chiva che yen camas niqui'cot re vánma chivij yex hermanos.\x + \xo 7.4 \xt 1 Co 1.4.\x* Y itzij yex re vánma can man nibison-ta chic, y jare' re nibano chua che camas yinqui'cot chupan ronojel tijoj-pokonal.\x + \xo 7.4 \xt Ro 5.3; Fil 2.17.\x* \p \v 5 Yoj can c'o-va tijoj-pokonal nakak'asaj, y jare' chuka' re xe'kak'asaj tak xojeka vova' pa Macedonia.\x + \xo 7.5 \xt 2 Co 2.13.\x* Xa can man yojxulan-ta ba' pa ruk'a' re tijoj-pokonal, can quire' nakac'alvachij\x + \xo 7.5 \xt 2 Co 4.8.\x* riq'uin ronojel, y re kaq'uin-ka yoj, re kánma nik'axo y nutaj pokan roma man jun kataman andex ibanon yex, y c'o chuka' tijoj-pokonal nakak'asaj pa quik'a'\x + \xo 7.5 \xt Dt 32.25.\x* re man quiniman-ta re Jesucristo. \v 6 Pero re Dios can nucukuba' quic'o'x\x + \xo 7.6 \xt 2 Ts 2.16.\x* re camanak quik'ij banon chique y mare' re Dios can xucukuba' kac'o'x, che xbeka re hermano Tito kaq'uin. \v 7 Re hermano Tito xbo'rcukuba' kac'o'x, man xe-ta roma xbeka kaq'uin y xkatz'at rach, man quire-ta, reja' xbo'rcukuba' kac'o'x vova' roma yex can xicukuba-va-pa ruc'o'x chila' iviq'uin. Xbo'rya' rutzijol chaka che yex can yojijo-va, che vocame yex xa yixbison roma man cha'nin-ta xiban rubiyal re xbanataj chi'icojol. Y chuka' xbo'rtzijoj chaka che yex camas nitaj ik'ij chin niban re ninjo' yen che niban. Ronojel re xya' rutzijol chua, can xuban chua che camas xqui'cot re vánma. \p \v 8 Vocame, yen can man nina-ta chic che c'ayef ximban roma re carta re xintak-a chiva, roma tak xintak-a re carta re' chiva, can xuban-va chua che c'ayef xina' y camas xinojij che man-ta quire' rubanic ximban-a cha, roma can xixinya' pa bis.\x + \xo 7.8 \xt Ex 5.22, 23; Jer 20.7-9; 2 Co 2.4.\x* Vocame, can man c'ayef-ta chic nina', roma xa ba-oc tiempo re xixruya' pa bis re carta re'. \v 9 Vocame can yinqui'cot, pero man roma-ta re carta re xintak iviq'uin y xixruya' pa bis, man quire-ta, yinqui'cot roma re bis xuban jun samaj iviq'uin, y re samaj re' can xuban chiva che xjalataj ic'aslen.\x + \xo 7.9 \xt Is 55.7.\x* Can ja-va c'a quire' xrajo' re Dios chin che xixc'ue' pa bis, roma man-ta xixc'ue' pa bis, c'ayef-ta xuban chiva, roma man-ta xjalataj re ic'aslen, y xe-ta yex man-ta xjalataj re ic'aslen, katzij-ta yoj, roma man jun tzij xkabij chiva. \v 10 Roma tak ja re Dios re nirayin che nipa bis kaq'uin, re bis re' can nuban cha xabanchique vinak che nijalataj ruc'aslen, y riq'uin re' nicolotaj\x + \xo 7.10 \xt Jer 31.18-20; Ez 18.27-30.\x* chach re rumac. Y re xtibano quire' man jun bey c'a xtitzolaj chij, roma ronojel cosa rion otz nuc'am-pa cha chupan re ruc'aslen. Jac'a re bis re c'o quiq'uin re vinak re man niquijo-ta niquinimaj re Dios, xa man nuban-ta chique che nijalataj quic'aslen\x + \xo 7.10 \xt Mt 27.4.\x* y xa chupan re camic chin jumul ye'ruc'uaj-va. \v 11 Xaxe titzu'\x + \xo 7.11 \xt Jer 50.4, 5; Zac 12.10.\x* andex che samaj xuban pa tak ic'aslen re bis re xuya' re Dios chiva yex. Roma cha'nin xiban rubiyal ronojel. Can cha'nin xibij-pa chua che xa mana-ta yex re c'o imac. Can man xka-ta chivach re rumac rubanon re jun re kejnak pa mac. Can xixibij-ivi' roma xk'ax pan ive' re andex banatajnak chi'icojol. Can yojijo-va. Can nitaj ik'ij chin nibanala' re nurayij re Dios, y can jare' chuka' xilisaj-a re xmacun chi'icojol. Ronojel pa sakil xiban-va rubiyal y xk'alajin che man jun imac. \v 12 Tak yen ximban-a re carta y xintak-a chiva, man xe-ta roma re jun re xbano re mac. Y chuka' man xe-ta roma re jun re anchok cha xban-va re mac. Man xe-ta coma reje'. Xa can chin che yex niya' pa cuenta y nitamaj che yoj camas nakajo' yixkato', chin che man-ta quire' nibanataj\x + \xo 7.12 \xt 2 Co 2.4.\x* chi'icojol.\x + \xo 7.12 \xt 1 Co 5.1.\x* Re Dios can nutz'at-va-pa che quire' re karayin. \p \v 13 Y roma xiban-yan rubiyal ronojel mare' yojqui'cot,\x + \xo 7.13 \xt 1 Co 16.18.\x* roma jare' re karayin yoj. Pero más xojqui'cot\x + \xo 7.13 \xt Ro 15.32; 2 Ti 1.16; Flm 20.\x* tak xkatz'at re hermano Tito che camas niqui'cot ránma xbeka tak tzolojnak-pa chila' iviq'uin. Yex xa can xiya-pa ruchuk'a' re ránma. \v 14 Vocame can man yinq'uex-ta\x + \xo 7.14 \xt 2 Co 10.8.\x* chic chach re Tito, roma tak c'amaje-na tiba iviq'uin, yen xintzijoj\x + \xo 7.14 \xt 2 Co 9.2.\x* cha che yex camas yix otz.\x + \xo 7.14 \xt 2 Co 8.24.\x* Yen nojel tiempo ja re katzij re nbin chiva, y vocame can katzij-va chuka' re ximbij-a cha re Tito chivij yex, y man chak ximbij-ta quire' chivij, sino que can katzij-va che yix quire'. \v 15 Mare' vocame re hermano Tito camas yixrajo', más que chach tak c'amaje-na tapon iviq'uin,\x + \xo 7.15 \xt 2 Co 6.12.\x* roma reja' ne'ka chuc'o'x che yex can riq'uin ximbire'\x + \xo 7.15 \xt Fil 2.12.\x* xic'ul. Can iyaben c'a re andex che ch'abal re je'ruc'uan-a reja' chiva. Y chuka' can ne'ka-va c'a chuc'o'x che yex camas yixniman tzij.\x + \xo 7.15 \xt 2 Co 2.9; 10.5, 6.\x* \v 16 Yen camas yinqui'cot, roma ntaman che yex can ninimaj tzij.\x + \xo 7.16 \xt 2 Ts 3.4\x* \c 8 \s1 Re hermanos re jec'o pa tenemit Corinto, otz che niquiya' re qui-ofrenda ancha'l re xquiya' re hermanos aj-Macedonia \p \v 1 Hermanos, nakajo' chuka' nakaya' rutzijol chiva chij re samaj re xuban re Dios pa tak cánma re jenipa' iglesias re jec'o vova' pa Macedonia.\x + \xo 8.1 \xt Hch 16.12.\x* Can nem re utzil xuban re Dios pa tak cánma. \v 2 Roma reje' c'o jun namalaj ofrenda xquimol chin niquitak-a chique re hermanos re c'o qui-necesidad chila' pa Jerusalén. Xquimol re ofrenda re' astapa' quitz'amon ruk'asasic q'uiy tijoj-pokonal, y re tijoj-pokonal re' xaxe chin che ye'tojtobex. Pero re Dios xuban chique che camas ye'qui'cot pa tak cánma. Re hermanos re' camas je meba',\x + \xo 8.2 \xt Stg 2.5.\x* pero niquijoyovaj quivach re hermanos re c'o qui-necesidad, mare' xquimol re ofrenda ancha'l xa camas je biyoma'.\x + \xo 8.2 \xt Lc 21.1-4; Ap 2.9.\x* \v 3 Can katzij nimbij chiva, che reje' xquiya' re jenipa' ye'tiquir niquiya', hasta xquiya' más cha re jenipa' ye'tiquir niquiya'. Y can quiq'uin-va reje' xalax-va che xquiban quire'. \v 4 Roma mana-ta yoj re xojc'utun chique, xa can jac'a reje' re xe'c'utun utzil chaka, che can takaya' k'ij chique che chuka' reje' niquiya'\x + \xo 8.4 \xt Hch 11.29.\x* re qui-ofrenda chin nakac'uaj-a\x + \xo 8.4 \xt Hch 24.17.\x* chique re je rajc'ual chic re Dios re jec'o pa tenemit Jerusalén. \v 5 Yoj man jun bey c'a xkanojij che quire-ta niquiban, roma man xe-ta re qui-ofrenda xquiya'\x + \xo 8.5 \xt Fil 4.18.\x* chin niquitak-a chique re hermanos\x + \xo 8.5 \xt Mt 25.40; He 13.16.\x* re jec'o pa Jerusalén, xa can ja chuka' reje' mismo re xquijach-qui' pa ruk'a' re Ajaf chin niquiban re nrajo' reja', y jare' re más rajkalen. C'are' xquijach-qui' chin yojquito' chubanic re samaj re katz'amon rubanic yoj. Y can ja re Dios re xbano quire' chique. \v 6 Y mare' yoj nakachalabej cha re hermano Tito\x + \xo 8.6 \xt 2 Co 12.18.\x* che titzolaj iviq'uin pa tenemit Corinto, y re mero re xutz'am can rumolic chi'icojol, can to'rq'uisa' rumolic, roma re jun samaj re' camas rajkalen, roma jun samaj chin utzil. \v 7 Yex camas ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ajaf Jesucristo,\x + \xo 8.7 \xt 1 Co 12.13.\x* can c'o-va más na'oj iviq'uin, y can jabal rubixic niban\x + \xo 8.7 \xt 1 Co 1.5.\x* tak nitzijoj re na'oj c'o iviq'uin, can riq'uin ronojel ivánma niban re utzulaj tak banabal, y camas yojijo' yoj. Mare' yen ninrayij che can-ta quire' chuka' niban riq'uin re utzil re niban yex, chin che niya' re jenipa' yixtiquir niya' chique\x + \xo 8.7 \xt 2 Co 9.8.\x* re hermanos re jec'o pa Jerusalén. \p \v 8 Yen man nimbij-ta chiva che can quire' tibana'.\x + \xo 8.8 \xt 1 Co 7.6.\x* Re ninjo' chiva ja-ta che yex niban ancha'l re niquiban re hermanos aj-Macedonia. Reje' can pa cánma xalax-va-pa chin xquimol re mero. Yex can tic'utu' chuka' che katzij yixjovan. \v 9 Can itaman chic c'a che re Ajaf Jesucristo camas yojrajo', mare' katzij yoj tak xpa vova' chach re ruch'ulef. Xuya' can re rubiyomal chila' chicaj. Xoc jun vinak\x + \xo 8.9 \xt Fil 2.6, 7.\x* re man jun cosa c'o riq'uin.\x + \xo 8.9 \xt Lc 9.58.\x* Reja' xuban quire' chin che yoj nakavel-ta re katzij biyomal. \p \v 10 Y vocame ninjo' ninataj chiva y re' can otz xtuban chiva. Re ninjo' ninataj ja che can jonabir\x + \xo 8.10 \xt 2 Co 9.2.\x* can tak xalax pan ivánma\x + \xo 8.10 \xt 1 Co 7.25.\x* chin xitz'am rumolic re mero quichin re hermanos\x + \xo 8.10 \xt Pr 19.17; Mt 10.42; He 13.16.\x* re jec'o pa Jerusalén. \v 11 Vocame tiq'uisa' c'a rumolic, ancha'l tak xitz'uc-pa nabey, y can-ta yixqui'cot tak xtiq'uis rumolic. Yen man nimbij-ta che tiene que q'uiy niya', man quire-ta, xa can xe c'a re jenipa' re can ruc'amon che niya', xaxe re' tiya'. \v 12 Roma vo xa pan ivánma xalax-va-pa che niban\x + \xo 8.12 \xt Ex 25.2; 35.21; 1 Cr 29.5-9.\x* quire', re Dios can nuc'ul-va chivach re jenipa' ruc'amon che niya',\x + \xo 8.12 \xt Mr 12.43, 44.\x* roma reja' nrajo' che niya' re ruc'amon che niya',\x + \xo 8.12 \xt Lc 21.3.\x* reja' man nrajo-ta che niya' re manak iviq'uin. \p \v 13 Y re nimbij chiva, man chin-ta che yex yixc'ue' can pa mamba'el y re ye'c'ulu re i-ofrenda can otz ye'c'ue', man quire-ta. \v 14 Yen quire' nimbij chiva xaxe chin che junan-ta ivach nuban quiq'uin re niquik'asaj tijoj-pokonal.\x + \xo 8.14 \xt 2 Co 9.12.\x* Roma vocame yex c'o re c'o iviq'uin, y mare' ruc'amon chin ye'to' re hermanos re jec'o pa Jerusalén. Roma man jun atamayon andex nic'alvachij re chakavach-apo, y q'uiba' re chakavach-apo nic'atzin che ja yex re yixto', y xa ja chic c'a reje' re xque'ta'o ivichin. \v 15 Y chi'icojol yex xtibanataj re ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chij re maná re xka-pa chila' chicaj, chin xquitaj conojel vinak israelitas, y nubij quire': Re xumol can q'uiy, manak xuban sobra riq'uin. Re ba-oc xumol can, can man xuban-ta falta cha.\x + \xo 8.15 \xt Ex 16.18.\x* Quire' nubij re tz'iban can. \p \v 16 Y yen camas c'a nintioxij cha re Dios, roma reja' can xuya-va pa ránma re hermano Tito chin che camas yixe'ka chuc'o'x, ancha'l nimban yen iviq'uin. \v 17 Can pa ránma c'a reja' xalax-va-pa che niba chila' iviq'uin. Quire' xunojij roma camas yixe'ka chuc'o'x y man xe-ta roma che xkabij cha che niba chila' iviq'uin chin no'rq'uisa' can rubanic re samaj re rutz'amon can chi'icojol.\x + \xo 8.17 \xt 2 Co 8.6.\x* \p \v 18 Y chin che c'o jun ndoc-a ruchibil re hermano Tito, nakatak-a jun hermano\x + \xo 8.18 \xt 2 Co 12.18.\x* chij. Re hermano re' can jabal taman rach coma conojel iglesias, roma camas samajenak chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios. \v 19 Y chuka' reja' can cha'on-a coma re iglesias, chin ndoc-a kachibil po bey tak xtakac'uaj re ofrenda\x + \xo 8.19 \xt 2 Co 9.8.\x* re nitak-a chique re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén.\x + \xo 8.19 \xt 1 Co 16.3.\x* Re ofrenda re' jachon pa kak'a' yoj chin nakajacha' chiquivach re hermanos re niquik'asaj tijoj-pokonal, y riq'uin-ta re nakaban, re Ajaf Jesucristo nuc'ul-ta ruk'ij.\x + \xo 8.19 \xt 2 Co 4.15.\x* Y re ofrenda re niya-a, can k'alaj-ta che riq'uin ronojel ivánma niya-a. \v 20 Yoj kachajin-ki' roma man nakajo-ta che ye'pa tzij chakij, mare' man kayon-ta yoj re yojmolo y yojacho chin re ofrenda, roma re ofrenda can q'uiy ba'.\x + \xo 8.20 \xt Ef 5.15.\x* \v 21 Roma yoj man nakajo-ta che xaxe-ta chach re Ajaf Dios nik'alajin-va ronojel re nakaban,\x + \xo 8.21 \xt Fil 4.8.\x* xa can nakajo' chuka' che quire' tik'alajin chiquivach re vinak,\x + \xo 8.21 \xt Pr 3.4; Mt 5.16; 6.1-4; 1 P 2.12.\x* che can pa sakil-va nakaban ronojel. \p \v 22 Y chiquij re je ca'e' hermanos re ye'ba chila' iviq'uin, nakatak chic-a jun hermano re can kataman-va che can nutaj ruk'ij chubanic xabanchique samaj chin re Dios. Y vocame camas nurayij chin napon chila' iviq'uin roma re otz tak cosas ruc'axan chivij, y mare' reja' can niqui'cot no'rbana' re samaj iviq'uin. \v 23 Re hermanos re xque'bapon iviq'uin, can che je oxe' camas je otz. Roma re hermano Tito can vichibil-va,\x + \xo 8.23 \xt Fil 2.25.\x* y yinruto' chubanic re samaj chi'icojol yex. Y re je ca'e' chic re xque'oc-a ruchibil re Tito xa ja re iglesias re je'takayom-pa quichin. Reje' can jun utzulaj c'aslen quic'uan, mare' re Jesucristo can nuc'ul-va ruk'ij. \v 24 Mare' nimbij chiva che tak xque'beka iviq'uin re hermanos re je'takon-a, can jabal quic'ulic tibana'. Y napon-ta rutzijol quiq'uin re nic'aj chic iglesias che camas yixjovan.\x + \xo 8.24 \xt 2 Co 8.7, 8.\x* Can ancha'l-ta re itzijol re kalisan yoj,\x + \xo 8.24 \xt 2 Co 9.2.\x* che camas yix otz.\x + \xo 8.24 \xt 2 Co 7.14.\x* \c 9 \p \v 1 Manak tuk'aj che yen c'o más cosas nintz'ibaj-a chiva chin niya' re ofrenda\x + \xo 9.1 \xt Ga 2.10.\x* chique re je rajc'ual chic re Dios\x + \xo 9.1 \xt Hch 11.29.\x* re jec'o pa tenemit Jerusalén.\x + \xo 9.1 \xt Ro 15.26; 1 Co 16.1.\x* \v 2 Roma ntaman che can irayin-va che niya' re ofrenda re'. y jare' re nintzijoj\x + \xo 9.2 \xt 2 Co 8.24.\x* yen chique re hermanos vova' pa Macedonia, che yex hermanos re yixc'o chila' pan Acaya can jonabir\x + \xo 9.2 \xt 2 Co 8.10.\x* can iyaben che niya' re ofrenda re nic'atzin chique re hermanos re jec'o pa tenemit Jerusalén.\x + \xo 9.2 \xt 2 Co 8.19.\x* Y roma yex can riq'uin ronojel ivánma xiban quire', mare' camas je q'uiy hermanos re jec'o pa Macedonia xquirayij chuka' che ye'ta'on. \v 3 Y ye'ntak c'a-a re je oxe' hermanos chila' iviq'uin, chin che ronojel re otz ntzijon chivij can-ta quire' xtibanataj, y can-ta imalon\x + \xo 9.3 \xt 2 Co 8.6, 17.\x* chic re ofrenda, roma yen can ntzijon chivij che yex can niya' re jun ofrenda re' chique re hermanos, \v 4 roma riq'uin ba' jec'o hermanos aj-vova' pa Macedonia re ye'ba chuij\x + \xo 9.4 \xt Hch 20.4.\x* c'a chila' iviq'uin, y yex xa man ibanon-ta preparar re ofrenda tak yojapon, xa xtiya' iq'uex y xtiya' chuka' kaq'uex yoj roma kabin che can ibanon chic listo.\x + \xo 9.4 \xt 2 Co 11.17.\x* \v 5 Mare' can xinojij-va y ximbij chique re je oxe' hermanos che nabey c'a que'ba reje' iviq'uin y te'quiq'uisa' rumolic re ofrenda re xalax pan ivánma che nijo' niya', chin quire' re ofrenda re niya' man tik'alajin che can ja yoj xojbin chiva che niya', roma man quire-ta, xa can nik'alajin-ta jabal che iviq'uin yex alaxnak-va-pa.\x + \xo 9.5 \xt Gn 33.11.\x* \p \v 6 Y yen ninjo' nimbij jun ejemplo chiva: Tak yex niban jun tico'n, vo xa ba-oc nitic, ba-oc cosecha nilisaj, pero vo xa yex q'uiy nitic, q'uiy cosecha nilisaj.\x + \xo 9.6 \xt Pr 11.24; 19.17; 22.9; Ga 6.7, 9.\x* \v 7 Cada jun chiva yex tiya' re jenipa' yixtiquir niya', ancha'l nubij re ivánma chiva.\x + \xo 9.7 \xt Ex 25.2; 35.5; Dt 15.7; 2 Co 8.12.\x* Man c'a tiya' riq'uin bis, y man tiya' chuka' xaxe roma xc'utux chiva. Man tiban quire'. Xa can tiqui'cot re ivánma tak niya' re ofrenda,\x + \xo 9.7 \xt Ro 12.8.\x* roma re Dios can ye'rajo' re ye'bano quire'. \v 8 Y camas q'uiy utzil xtic'ul re pitinak riq'uin re Dios, roma pa ruk'a' reja' c'o-va ronojel poder. Ronojel rach utzil xtuya-pa chiva,\x + \xo 9.8 \xt Fil 4.19.\x* chin che nojel tiempo c'o re nicusaj y c'o chuka' chin ye'to' re nic'aj chic\x + \xo 9.8 \xt Pr 28.27.\x* vinak y chuka' chin ye'banala' ronojel rach utzil. \v 9 Can ancha'l-va re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios y nubij quire': \q1 Xujach chiquivach re vinak camas je meba'. \q1 Re nibano re utzil re', can chin nojel tiempo\x + \xo 9.9 \xt Sal 112.9.\x* quire' nuban. \q1 Quire' nubij re tz'iban can. \m \v 10 Re Dios can nuya-va re semilla\x + \xo 9.10 \xt Gn 1.11.\x* cha re ache, chin quire' c'o ru-semilla chin nutic-ka, y tak re Dios nuban bendecir re tico'n roma nivachim-pa, jare' re ndoc ruay.\x + \xo 9.10 \xt Is 55.10.\x* Y quire' chuka' xtuban re Dios chiva yex, can xtuya' ru-bendición y xtuban cha che niq'uier iviq'uin, che riq'uin re' más q'uiy-ta utzulaj tak banabal re xtiban.\x + \xo 9.10 \xt Os 10.12; Mt 6.1.\x* \v 11 Roma riq'uin re xtuya' re Dios chiva, can c'o-va q'uiy nic'ue' iviq'uin, ancha'l jun biyom, y nojel tiempo yixtiquir niban utzil ancha'l re nrajo' re ivánma. Y tak yoj xtakajacha' re ofrenda pa quik'a' re hermanos re jec'o pa Jerusalén, camas c'a xque'tioxin cha re Dios.\x + \xo 9.11 \xt 2 Co 4.15.\x* \v 12 Roma re samaj re xtuban tak yex xtiya' re ofrenda chique re je rajc'ual chic re Dios, man xaxe-ta xque'ruto' chupan re tijoj-pokonal re ye'tajin chuk'asasic,\x + \xo 9.12 \xt 2 Co 8.14.\x* chuka' reje' camas xque'tioxin cha re Dios. \v 13 Y roma re ofrenda re xtiya' yex chique re hermanos, re hermanos camas xtiquiya' ruk'ij\x + \xo 9.13 \xt Mt 5.16.\x* re Dios, roma can xtiquitz'at-va che katzij niban re nubij re utzulaj ruch'abal re Jesucristo re nibex evangelio cha. Chuka' reje' xtiquiya' ruk'ij re Dios roma xalax-pa pan ivánma che ye'to' riq'uin re qui-necesidad y roma chuka' can quire' niban yex quiq'uin conojel re hermanos.\x + \xo 9.13 \xt He 13.16.\x* \v 14 Reje' camas xtiquiban orar pan ive' roma camas yixquijo', roma re namalaj utzil niban quiq'uin can ja re Dios xyi'o pan ivánma.\x + \xo 9.14 \xt 2 Co 8.1.\x* \v 15 Matiox c'a cha re Dios roma re xusipaj chaka, y re xusipaj re Dios chaka man nakavel-ta andex rubixic nakaban, roma camas nem.\x + \xo 9.15 \xt Stg 1.17.\x* \c 10 \s1 Re Pablo nubij che c'o autoridad yi'on pa ruk'a' roma re Dios \p \v 1 Yen Pablo can je q'uiy c'a re ye'tzijon chuij y niquibij: Tak re Pablo c'o kaq'uin, can nuban che manak ruk'ij y camas ch'a'l,\x + \xo 10.1 \xt Is 42.2.\x* jac'a tak naj c'o-va, xa man quire-ta chic nuban kaq'uin. Reja' xa can man rue' ye'rutz'ibaj-pa re tzij chaka, ye'cha'. Pero xa man quire-ta re nimban yen. Roma tak yen c'o jun cosa nimbij chiva che niban,\x + \xo 10.1 \xt Ro 12.1.\x* can nimban che manak nuk'ij y riq'uin ch'o'l vánma ninc'utuj, can ancha'l xuban re Jesucristo.\x + \xo 10.1 \xt 1 P 2.23.\x* \v 2 Re ninjo' yen ja che ibanon-ta chic rubiyal ronojel, roma vo xa c'amaje-na tiban rubiyal tak yen xquinapon iviq'uin,\x + \xo 10.2 \xt 1 Co 4.21.\x* ja yen re xquimbano rubiyal ronojel. Y yen man ninjo-ta nincusaj re autoridad c'o pa nuk'a'. Ancha'l re ninojin che nimban chique re ye'bin chuij che xa ja re ninrayij yen jare' re nimban, y mana-ta re nurayij re Ajaf. \v 3 Y can katzij-va che xa yoj vinak, pero yoj man nakaban-ta ancha'l nuban xabanchique vinak, che xa ja re runa'oj reja' nucusaj. Yoj man quire-ta nakaban tak nakaban ayoval riq'uin re etzelal. \v 4 Yoj ja re ru-poder re Dios re nakacusaj chin nakaban ayoval riq'uin re etzelal. Roma re ru-poder re Dios nitiquir nuch'ac re itzel,\x + \xo 10.4 \xt Ef 6.13; 1 Ts 5.8.\x* astapa' re itzel can nuna' che ja reja' re nich'acon, pero can nich'acataj-va. \v 5 Yoj can ye'kach'ac-va c'a re vinak re niquina' che c'o quina'oj y ye'kach'ac chuka' conojel re can c'o-va quik'ij niquina' y man niquijo-ta niquitamaj rach re Dios. Yoj can ye'katz'am-va c'a re vinak re c'o na'oj qui tak re' quiq'uin, y ye'kaya' pa ruk'a' re Jesucristo chin niquinimaj-ta rutzij y niquiban-ta re ruc'amon che niquiban. \v 6 Re vocame jec'o re man ye'niman-ta tzij chi'icojol, pero tak reje' can xtiquinimaj tzij\x + \xo 10.6 \xt 2 Co 7.15.\x* y xtiquiban re andex nubij re ruch'abal re Dios chique, c'ajare' tak man xtakapokonaj-ta xtakaya' jun castigo pa quive'\x + \xo 10.6 \xt 2 Co 13.2.\x* re nic'aj chic re cama-va niquijo-ta che nika quik'ij chin niquinimaj tzij. \p \v 7 Yex, xaxe re nitz'at chij jun vinak re nibij,\x + \xo 10.7 \xt Jn 7.24; 2 Co 5.12.\x* pero man itaman-ta re anchique cosa c'o pa ránma. Y vo xa c'o jun ninojin che reja' can richin-va re Jesucristo, can quire' chuka' tunojij-ka chakij yoj, che yoj can yoj richin-va chuka' re Jesucristo.\x + \xo 10.7 \xt 1 Co 14.37; Ga 1.11, 13; 3.29; 1 Jn 4.6.\x* \v 8 Yoj can yoj rusamajela-va re Ajaf Jesucristo roma can ruyi'on-va autoridad pa kak'a'. Y chuka' nimbij chiva che c'a c'o más autoridad re yi'on pa kak'a', chin nakacusaj chivij chin che yixq'uiy riq'uin re ic'aslen\x + \xo 10.8 \xt 2 Co 13.10.\x* y man chin-ta che yixkaq'uis. Yoj man yojq'uex-ta nakabij quire' chiva, roma can katzij-va che c'o más autoridad yi'on pa kak'a'. \v 9 Yen man ninjo-ta che nak'ax pan ive' che re cartas re ye'ntak-a iviq'uin xaxe chin che yixinxibij, man quire-ta. \v 10 Roma jec'o chiva yex re ye'tzijon che tak yen c'o cartas ye'ntak-a chiva, rion tzij camas cof y je pokan re ye'ntz'ibaj-a chiva. Y jac'a tak yinapon iviq'uin\x + \xo 10.10 \xt Ga 4.13.\x* xa man jun ruchuk'a' re nuch'abal,\x + \xo 10.10 \xt 1 Co 1.17.\x* y chuka' man jun rajkalen. \v 11 Pero re ye'tzijon quire' xaxe ninjo' nimbij chique che can ancha'l rubixic re tzij re nbin-a chupan re cartas re je'ntakon-a, can quire' chuka' xte'mbana' tak xquinapon chila'. Roma man xe-ta tak man yinc'o-ta-apo iviq'uin yintiquir nimban quire' chupan re cartas. Yen y re je vichibil can xtakaban-va re ruc'amon che nakaban iviq'uin. \p \v 12 Yoj man nakaban-ta ancha'l niquiban reje'. Roma reje' xa quion niquiya-ka quik'ij.\x + \xo 10.12 \xt 2 Co 10.18.\x* Reje' can man otz-ta re niquiban, roma xa quina'oj reje' nibin quire' chique. Chiquivach-ka reje', ja reje' re más je otz,\x + \xo 10.12 \xt 2 Co 5.12.\x* mare' manak modo che ye'oc kachibil roma man yoj junan-ta quiq'uin. \v 13 Yoj can man xtakaban-ta c'a ancha'l niquiban reje', roma reje' c'ac'anaj je'binak-va, xaxe chin che nibex chique che camas quik'ij. Re kasamaj yoj xaxe napon re anche' nrajo-va re Dios y man nakamoj-ta quisamaj re nic'aj chic samajela'. Re samaj re ruyi'on re Dios chua yen y re je vichibil chin che nakaban, chuka' napon c'a iviq'uin yex.\x + \xo 10.13 \xt 2 Co 10.15, 16.\x* \v 14 Yoj man c'a yojbinak-ta naj roma yoj can xya' k'ij chaka che yojsamaj chi'icojol yex. Jac'a yoj re xojapon nabey iviq'uin, y xojapon c'a chila' iviq'uin, roma kac'uan-apo re utzulaj ch'abal chin re Jesucristo\x + \xo 10.14 \xt 1 Co 3.6; 9.1.\x* re nibex evangelio cha. \v 15 Y man jun c'a ndoc-va che yoj nakaya-ka kak'ij roma re samaj banon coma re nic'aj chic samajela'. Re kayaben yoj ja-ta che yixq'uiy riq'uin re ic'aslen y can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Chin quire' yoj c'o modo nakatzijoj re ruch'abal re Dios nic'aj chic lugares\x + \xo 10.15 \xt Ro 15.20.\x* re anche' nrajo' re Dios che nakatzijoj-va. \v 16 Y mare' yoj can xtakatzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, más c'a quila cha re itenemit yex. Y riq'uin re' yoj man yojapon-ta anche' jec'o chic samajela' ye'samaj y c'o chic samaj quibanon. Yoj man ruc'amon-ta che nakaya-ka kak'ij roma re samaj banon coma re nic'aj chic samajela'. \p \v 17 Y vo xa c'o jun re nibin che camas nima'k tak samaj re je'rubanalon, más-ta otz che man ye'rubila-ta quire', xa más otz tubij che ja re Ajaf banayon ronojel.\x + \xo 10.17 \xt Is 65.16; Jer 9.23, 24; 1 Co 1.31.\x* \v 18 Roma re vinak re nubij che c'o ruk'ij, man ndel-ta che tzij che can quire' chach re Dios. C'aja-na re Dios xtibin, vo xa can quire' o xa man quire-ta.\x + \xo 10.18 \xt Pr 27.2; Ro 2.29.\x* \c 11 \p \v 1 Yen ninc'utuj utzil chiva che can quinicoch'o' ba', roma re tzij re xque'mbila'\x + \xo 11.1 \xt 2 Co 5.13.\x* chiva can ancha'l tich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue'. Pero jare' re nurayij re vánma che nimbij, mare' can xinc'utuj utzil chiva pa nabey che quinicoch'o' ba'. \v 2 Roma yen can nbanon cuenta re andex che c'aslen ic'uan. Y re yiximban cuenta riq'uin re ic'aslen, can man viq'uin-ta yen alaxnak-va-pa, xa riq'uin re Dios pitinak-va. Roma yex xinimaj re Jesucristo\x + \xo 11.2 \xt Ga 4.17; Col 1.28.\x* tak yen xintzijoj re ruch'abal chiva, vocame can yix ancha'l c'a jun xtan re man jun bey runimon-ta-ri' riq'uin ache y nic'ule-yan. Can man jun cosa rubanon-ta tak nijach-a pa c'ulubic.\x + \xo 11.2 \xt Lc 21.13.\x* Quire' chuka' ninjo' yen riq'uin re ic'aslen tak xquixba chila' riq'uin re Jesucristo. \v 3 Pero yen camas ninojij y nxibin-vi', roma q'uiba' nibanataj ancha'l xbanataj riq'uin re Eva ajuer can. Reja' can xk'ol-va roma re cumatz, roma re cumatz camas listo chubanic re etzelal.\x + \xo 11.3 \xt Gn 3.4.\x* Y quire' chuka' yex, xa riq'uin jun niyi'o ina'oj, nijalataj re ninojij y re' nuban chiva che yex niya' can re Jesucristo y man chic niban-ta confiar-ivi'\x + \xo 11.3 \xt Ef 6.23.\x* riq'uin. \v 4 Roma yex ancha'l xa camas yixqui'cot riq'uin jun re napon iviq'uin y xa mana-ta re Jesús xkatzijoj yoj chiva re nutzijoj chiva.\x + \xo 11.4 \xt 2 Co 3.1.\x* Y chuka' camas yixqui'cot tak nusuj jun chic espíritu chiva y xa mana-ta re' re xic'ul nabey. Y chuka' camas yixqui'cot tak nubij chiva che c'o chic jun ch'abal chin yacolotaj\x + \xo 11.4 \xt Ga 1.6.\x* re man junan-ta riq'uin re katzijon yoj chiva. \v 5 Vo xa yixqui'cot riq'uin jun vinak re quire' nibano, xa más-ta otz che ja-ta viq'uin yen quire' niban-va. Roma yen can c'o-va más vajkalen y c'o más poder pa nuk'a' que chiquivach reje', astapa' reje' niquibij che je namalaj tak apóstoles, pero xa man je katzij-ta apóstoles.\x + \xo 11.5 \xt 2 Co 12.11.\x* \v 6 Y astapa' can man jun rajkalen re nuch'abal,\x + \xo 11.6 \xt 2 Co 10.10.\x* pero can ntaman re yintajin chubixic. Y re' can itaman-va chuka' yex che quire', roma xabanchique y xabanche' kabanon-va quire', can kabin-va re ruch'abal re Dios.\x + \xo 11.6 \xt Ef 3.4.\x* \p \v 7 Y yen man xajan-ta ximban tak manak vajal xinc'utuj chiva tak xinapon iviq'uin, chin xintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chiva, re nibex evangelio cha.\x + \xo 11.7 \xt Hch 18.3; 1 Co 9.6.\x* ¿Chivach yex xajan como che xinoc isamajel chin che yex c'o ik'ij vocame? \v 8 Tak yen ximban re rusamaj re Dios chila' iviq'uin, re vajal xa ja quiq'uin re nic'aj chic iglesias re jec'o nic'aj chic tenemit xel-va-pa. \v 9 Y tak yen xinc'ue' chila' iviq'uin, c'o bey can c'ayef xina', pero man jun chiva yex re xinya-ta pa c'ayef y xinc'utuj-ta cha andex re nic'atzin chua,\x + \xo 11.9 \xt Neh 5.5; Hch 20.33; 2 Co 12.14; 1 Ts 2.9; 2 Ts 3.8.\x* xa ja re hermanos aj-Macedonia re xe'bapon viq'uin chila', ja reje' re xe'ta'o can vichin riq'uin re nic'atzin chua. Can riq'uin ronojel cosa xintaj nuk'ij che man jun chiva yex xinya' pa c'ayef. Y c'a quire' ninojij nimban. \v 10 Y re xtimbij chiva can katzij-va, roma c'o re Jesucristo viq'uin. Yex re yixc'o chupan re lugar rubini'an Acaya, can man jun re xtibano-ta chua che xtinc'ul-ta jun ayuda ivichin yex, roma chua yen camas yinqui'cot nimban re rusamaj re Dios y yintiquir nintzuk-vi' nayon. \v 11 Quire' nimban roma yixinjo', y re Dios rutaman che can katzij-va yixinjo'.\x + \xo 11.11 \xt 2 Co 7.3.\x* \p \v 12 Y re nbanom-pa che nayon yen nintzuk-vi', can c'a quire' xtimban, roma ninjo' che riq'uin re man ninc'ul-ta jun ayuda\x + \xo 11.12 \xt 1 Co 9.12.\x* ivichin yex, yintiquir nimban chique re ye'bin che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Chin quire' man ye'tiquir-ta niquibij che can je junan kaq'uin yoj. \v 13 Roma reje' can je katzij apóstoles niquina', pero xa je tz'ucuy tak tzij, re quisamaj xa ja re ye'quik'ol\x + \xo 11.13 \xt Hch 15.1, 24; 20.29, 30; Ga 1.7; Fil 3.2.\x* vinak. Can niquic'ut che je apóstoles chin re Jesucristo, pero xa man katzij-ta che quire'. \v 14 Y re quire' ye'bano, man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma quire' chuka' nuban re Satanás,\x + \xo 11.14 \xt Ap 12.9.\x* reja' can nuban che jun utzulaj ángel\x + \xo 11.14 \xt Ga 1.8.\x* chin sakil, pero man quire-ta. \v 15 Mare' yen ximbij chiva pa nabey che man c'aja-ta reje' re nabey quire' xque'bano, roma re itzel xa ca'e' rupalaj y quire' chuka' re ye'samaj riq'uin, roma niquiban che je ancha'l je rusamajela' re Dios re choj quic'aslen. Pero re pa ruq'uisibal k'ij, jare' tak xtiquic'ul re castigo can ancha'l rajkalen re quimac.\x + \xo 11.15 \xt Is 9.14, 15; Jer 29.32; Mt 7.15, 16; Fil 3.19.\x* \s1 Re Pablo nutzijoj re cosas c'ayef re je'ruc'alvachin pa rusamaj re Dios \p \v 16 Y yen nimbij chic jun bey chiva che man jun chiva yex tunojij che yen c'o ruch'ujil nue' roma re tzij qui tak re' ye'mbila' chiva. Y vo xa quire' ninojij chuij, tiya' c'a k'ij chua chin quinch'o-na ancha'l nich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue', chin quire' yintiquir ninya' ba' nuk'ij\x + \xo 11.16 \xt 2 Co 12.6.\x* yen mismo. \v 17 Re Ajaf can man jun bey xuban ancha'l re nimban yen, roma xa ja yen mismo re xquinyi'o-ka nuk'ij,\x + \xo 11.17 \xt 2 Co 9.4.\x* roma re tzij re ye'mbij xa can ancha'l tich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue' re bin che man bin ye'rubila'. \v 18 Pero xa quitzij re vinak re niquiban che camas quik'ij, y chuka' niquiban che camas quitaman, mare' yen chuka' quire' nimban. \v 19 Y chuka' can yinch'o ancha'l nich'o jun vinak re c'o ruch'ujil rue', roma ntaman che yex camas ina'oj nina', mare' can ye'ka chivach y camas otz quic'ulic niban chique re vinak re ye'ch'o ancha'l c'o ruch'ujil quive'.\x + \xo 11.19 \xt Jer 9.23, 24.\x* \v 20 Yex can jabal c'a ina'on y jabal chuka' nitz'at che c'o jun vinak nibano mandar pan ive' y nuban chiva che ancha'l yixlak'on tak samajela' re nibex esclavos chique. Can otz chuka' nina' che c'o jun re ntajin chuq'uisic ivichin, che c'o jun re nilisan-a re cosas c'o iviq'uin, che c'o jun re nuban chiva che jumul manak ik'ij chach y hasta c'o re ye'quiyala' k'a' chi'ipalaj, y yex can jabal c'a nina' cha ronojel re'. \v 21 Yoj man xojtiquir-ta xkaban quire' chiva, astapa' yen yinq'uex nimbij quire' chiva, pero can ja-va quire', roma yoj can man xkaban-ta ancha'l niquiban re man je katzij-ta apóstoles chiva. \p Pero vo xa reje' can c'o quichuk'a' niquina', mare' man niquixibij-ta-qui' ye'quibila' tzij chin niquiya' quik'ij, yen chuka' yintiquir nimban re niquiban reje'.\x + \xo 11.21 \xt 2 Co 10.10.\x* Re tzij re xque'mbij chiva, can ancha'l che c'o ruch'ujil nue' tak xque'mbij. \v 22 Re man je katzij-ta apóstoles niquibila' che je hebreos, pero man xe-ta reje', yen chuka' yin hebreo. Niquibij che je israelitas, yen chuka'. Niquibij che je rey-rumam can re Abraham, quire'\x + \xo 11.22 \xt Hch 22.3.\x* chuka' yen. \v 23 Niquibij che je rusamajela' re Jesucristo, yen más que chiquivach reje'. Pero vocame yinch'o ancha'l nich'o jun re c'o ruch'ujil rue', re bin che man bin ye'rubila', roma vocame nimbij che yen, yin jun samajel más otz que chiquivach reje', c'o más samaj nbanon\x + \xo 11.23 \xt 1 Co 15.10.\x* que chiquivach reje'. Yen yinch'ayon más que chiquivach reje'. Yen q'uiy bey yin-aconak pa tak cárcel que chiquivach reje'. Hasta q'uiy bey xinapon chach re camic.\x + \xo 11.23 \xt Hch 9.16.\x* \v 24 Re nuvinak israelitas vo'o' bey yinquich'ayon che tz'um, c'o ch'ich' chutza'n, y cada bey tak yinquich'ayon, treinta y nueve\x + \xo 11.24 \xt Dt 25.3.\x* rap niquiya' chua. \v 25 Oxe' bey yinch'ayon che che'.\x + \xo 11.25 \xt Hch 16.22.\x* Jun bey xinquiq'uiak che aboj.\x + \xo 11.25 \xt Hch 14.19.\x* Oxe' bey binak can re barco chuxe' ya' re anche' yimbinak-va.\x + \xo 11.25 \xt Hch 27.41.\x* Jun bey xinc'ue' jun k'ij y jun ak'a' pa rue-mar, c'ac'anaj c'a yinc'o-va cha re ruch'ulef tak xinc'alvachij quire'. \v 26 Q'uiy cosas je'nc'alvachin pa tak bey rutzij re rusamaj re Dios. C'ayef xubanala' chua tak xe'nk'asaj re rakan tak ya'. Pa quik'a' elek'oma', pa quik'a' re nuvinak israelitas\x + \xo 11.26 \xt Hch 9.23; 17.5; 21.31.\x* re ye'tzelan vichin y chuka' pa quik'a' re nic'aj chic vinak re man je nuvinak-ta,\x + \xo 11.26 \xt Hch 13.50; 14.5; 19.23.\x* re cosas re je'nc'alvachin pa tak tenemit, re je'nc'alvachin pa tak lugares re anche' manak vinak re nibex desierto cha, re je'nc'alvachin pa rue-mar, y chuka' re je'nc'alvachin pa quik'a' re man je katzij-ta hermanos. \v 27 Yen camas yinsamajenak y chuka' je'nk'asalon namalaj tak cosic, ncoch'on varan, ntijon viyjal y chake'j-che', q'uiy bey nk'aton nupan chin man yinva-ta, ncoch'on tef y hasta manak can-ta nutziak.\x + \xo 11.27 \xt 1 Co 4.11.\x* \p \v 28 Y man xe-ta ancha'l re cosas qui tak re' re numol-ri' chuij, roma can nina' chuka' ralal re samaj re nika chuij k'ij-k'ij, re nimban coma ronojel re iglesias\x + \xo 11.28 \xt Hch 20.18; Ro 1.14.\x* re jec'o pa nuk'a' roma can ye'nataj. \v 29 Roma tak c'o jun hermano re manak ruchuk'a' y niyavaj nuna', yen can nina' re andex nuna' reja'. Y tak c'o chuka' jun hermano nitzak\x + \xo 11.29 \xt 1 Co 9.22.\x* rutzij chic jun, yen can ninya' pa cuenta re rubanon, roma re vánma can anchique-la nuna' tak quire' nibanataj. \v 30 Ronojel re c'a ba' timbij-va-ka nuc'ut che nayon manak vuchuk'a', pero tak nic'atzin che ninya' nuk'ij jare' re nintzijoj chin che ninya' nuk'ij.\x + \xo 11.30 \xt 2 Co 12.5, 9, 10.\x* \v 31 Re Dios, re Rutota' re Kajaf Jesucristo, re c'o ruk'ij chin nojel tiempo,\x + \xo 11.31 \xt Ro 9.5.\x* rutaman che katzij re nimbij y man nintz'uc-ta tzij. \v 32 Re pa tenemit rubini'an Damasco c'o jun cosa re xinc'alvachij: Ja yen re yinquijo' yinquitz'am, mare' re gobernador chin re Rey Aretas xubij che quintz'am tak xquinquitz'at, mare' can jabal xchajex re tenemit, chin che yen manak modo yinumaj-a.\x + \xo 11.32 \xt Hch 9.24, 25.\x* \v 33 Y xincolotaj-a pa quik'a', roma xinkasas-ka chach re tz'ak re sutiyon rij re tenemit. Chupan c'a jun chacach xinquiya-va re xe'ta'o vichin, y c'are' xinquikasaj-ka pa jun ventana re c'o chach re tz'ak. \c 12 \s1 Re Pablo nutzijoj che xapon-yan c'a chila' chicaj \p \v 1 Y can katzij-va che man ruc'amon-ta che yen mismo ninya-ka nuk'ij. Pero vocame xaxe yinch'o ba' chij re nuc'ut re Ajaf chach re niniman richin, roma can c'o re nuc'ut chach pan ancha'l achic' y chuka' c'o ye'rusekresaj chach.\x + \xo 12.1 \xt Hch 26.19; 2 Co 12.7; Ga 1.12.\x* \v 2 Pa catorce juna' can, c'o jun ache re ntaman rach\x + \xo 12.2 \xt Ga 1.22.\x* re xba chila' chicaj y xtzolaj chic-pa. Re ache re' xc'uax-a c'a chila' chicaj y c'aja re pa rox caj re xc'uax-va-a, re anche' c'o-va re Dios.\x + \xo 12.2 \xt Jn 6.56; 15.4.\x* Yen ntaman rach re ache re', che runiman chic re Jesucristo,\x + \xo 12.2 \xt Ro 16.7; 2 Co 5.17; 13.5.\x* xa jac'a re man ntaman-ta yen ja re andex rubanic tak xc'uax-a, vo xa can riq'uin re ru-cuerpo o xaxe re ránma. Re' xaxe c'a re Dios atamayon andex rubanic tak xc'uax-a chila' chicaj. \v 3 Yen ntaman che re ache re' xc'uax-a chila' chicaj, pero xaxe c'a re Dios atamayon tak xc'uax-a, vo xa can riq'uin re ru-cuerpo, o man quire-ta. \v 4 Re ntaman yen ja che reja' xc'uax-a chupan re lugar anche' camas otz y re lugar re' rubini'an paraíso.\x + \xo 12.4 \xt Lc 23.43.\x* Tak reja' c'o chic chila', xe'ruc'axaj ch'abal re man yojtiquir-ta nakabij chupan re kach'abal yoj re yojc'o vova' chuch'ulef y man jun vinak yi'on-ta k'ij cha che nubij. \v 5 Chinoch yen re ache re xc'uax chila' chicaj c'o ruk'ij, y mare' can otz-va che nimbij che c'o ruk'ij. Jac'a yen man jun bey xtinya-ta nuk'ij. Pero xe-ta ninjo' ninya' nuk'ij, nintzijoj-ta re cosas c'ayef je'nk'asan y ronojel re' nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'.\x + \xo 12.5 \xt 2 Co 11.30.\x* \v 6 Pero man riq'uin re', xe-ta yen ninjo' ninya' nuk'ij,\x + \xo 12.6 \xt 2 Co 11.16.\x* man ndel-ta che tzij che yen yin ch'o'j y man ndel-ta che tzij che man jun cosa ntaman. Roma yen xa ja-ta re katzij re nimbij, roma re xc'uax chila' chicaj, ja yen. Pero yen man ninya-ta nuk'ij riq'uin re', chin quire' man jun vinak tibano chua che yen yin jun namalaj ache, roma re vinak xa man xe-ta chic re niquitz'at o niquic'axaj chavij re niquitzu', xa can niquiya' rue' chin niquiya' ak'ij. \p \v 7 Y yen camas je nima'k tak cosas re rusekresan re Ajaf chinoch. Y chin che man nina-ta-ka che camas nuk'ij, roma re cosas je'sekresan chinoch, xya' jun k'axomal chua re ancha'l tiju' jun q'uix.\x + \xo 12.7 \xt Ez 28.24.\x* Re Ajaf can xuya-va k'ij cha re Satanás\x + \xo 12.7 \xt Job 2.7; Lc 13.16.\x* che xuya' re k'axomal re' chua chin che nintaj pokan. Can nojel tiempo c'o ruquiy. Y quire' xban chua chin che yen man nina-ta-ka che camas nuk'ij. \v 8 Mare' oxe' bey nc'utun utzil cha re Ajaf\x + \xo 12.8 \xt Dt 3.23; Mt 26.44.\x* che nulisaj-ta-a re k'axomal re', roma camas nintaj pokan. \v 9 Pero re Ajaf xubij chua: Rat xaxe caqui'cot roma can yatinjo' y man jun chic andex re xtic'atzin-ta chava.\x + \xo 12.9 \xt Ec 7.18.\x* Roma tak yatajin chuk'asasic jun tijoj-pokonal\x + \xo 12.9 \xt He 2.18; 2 P 2.9.\x* y nana' rat che manak chic avuchuk'a', yen can xquinc'ue' aviq'uin y ninya' re echuk'a'\x + \xo 12.9 \xt Is 40.29; 41.10.\x* re ndoc chava, xcha' re Ajaf chua. Mare' camas yinqui'cot roma ronojel cosas c'ayef je'nk'asan nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'. Y riq'uin re' nika-va-pa re ru-poder re Jesucristo pa nue' chin yinruto'. \v 10 Camas yinqui'cot tak yen nintaj pokan rutzij re Jesucristo y re' nuc'ut che nayon manak vuchuk'a'. Yinqui'cot tak c'o ye'ch'olin vichin y camanak nuk'ij niquiban chua. Yinqui'cot tak ye'nk'asaj necesidades, yinqui'cot tak itzel yintz'et coma re vinak y chuka' yinqui'cot roma re tijoj-pokonal nink'asaj.\x + \xo 12.10 \xt Ro 5.3; 2 Co 7.4.\x* Roma tak yen nina' che manak chic vuchuk'a', jare' tak nipa vuchuk'a'.\x + \xo 12.10 \xt 2 Co 13.4.\x* \p \v 11 Yen nina' che ximban ancha'l jun vinak re man jun rutaman, roma xinya-ka nuk'ij\x + \xo 12.11 \xt Ga 2.6.\x* yen mismo. Pero xa itzij yex tak ximban quire', roma re más ruc'amon che ja-ta yex xixbin che c'o nuk'ij. Can katzij-va che yen nina' che xa man jun nuk'ij, pero chuka' c'o más nuk'ij que chiquivach re niquibij che je namalaj tak apóstoles,\x + \xo 12.11 \xt 1 Co 3.4-7.\x* pero xa man je katzij-ta. \v 12 Yen can yin jun apóstol-va, roma tak ximban re samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut c'a-vi' che can yin apóstol-va.\x + \xo 12.12 \xt 1 Co 9.2.\x* Can c'o-va c'a cosas re xe'mban chin che xk'alajin chivach che can c'o-va re Dios viq'uin.\x + \xo 12.12 \xt Ro 15.18.\x* Yex can xitamaj-va che yin rusamajel re Dios roma q'uiy milagros re xitz'at che xe'mbanala'. \v 13 Y can ancha'l re samaj ximban chiquicojol re nic'aj chic iglesias, can quire' chuka' ximban chi'icojol yex. ¿Anchique roma tak yex xina' che más ba-oc ik'ij que chiquivach re iglesias re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit? ¿Q'uiba' roma man jun molestia ximban chiva? ¿Q'uiba' roma man nc'utun-ta\x + \xo 12.13 \xt 1 Co 9.12.\x* nuay chiva y ronojel re ye'oc chua? Vo xa rutzij re', ticuyu' ba' numac. \s1 Re Pablo nubij che xtiba chic jun bey chiquitz'etic re hermanos aj-Corinto \p \v 14 Y vocame yen can ninojin che yinapon chic jun bey iviq'uin, roma ja rox bey\x + \xo 12.14 \xt 2 Co 13.1.\x* riq'uin re'. Pero riq'uin re yimba chic jun bey iviq'uin, man tinojij che yen c'o cosas ne'nc'utuj chiva. Man quire-ta. Yen mana-ta re cosas re jec'o iviq'uin, ja-ta re' re ninjo',\x + \xo 12.14 \xt Hch 20.33.\x* xa ja yex re yixinjo'. Roma yex itaman re nibanataj vova' chuch'ulef: Xa ja re tata'aj re nimola re biyomal chin che nuya' can chique re rajc'ual, y mana-ta re rajc'ual re ye'mola re biyomal chin che niquiya' cha re quirta'.\x + \xo 12.14 \xt 1 Co 4.14, 15.\x* \v 15 Mare' camas yinqui'cot nincusaj re c'o viq'uin y hasta yen yinq'uis-ka itzij yex roma camas yixinjo'. Astapa' yex man can-ta yinijo' ancha'l yixinjo' yen.\x + \xo 12.15 \xt 2 Co 6.12; 1 Ts 2.8.\x* \p \v 16 Yex itaman che yen man jun andex xinc'utuj chiva\x + \xo 12.16 \xt 2 Co 11.9.\x* chin xinito' riq'uin re ndoc chua, pero jec'o nic'aj chi'icojol niquibij che yen can yin listo chubanic quire', y mare' niquibij che jabal yixink'alon y can yixkejnak pa nuk'a', chin c'o mero ninlisaj chi'ik'a' y man niya-ta cuenta cha. \v 17 Pero yex jabal itaman che man quire-ta. Roma man jun chique re hermanos re xintak-a iviq'uin re xixruk'ol\x + \xo 12.17 \xt 2 Co 7.2.\x* chin c'o mero xulisaj chi'ik'a'. \v 18 Roma chin che re hermano Tito\x + \xo 12.18 \xt 2 Co 8.6.\x* xba iviq'uin, tiene que xinc'utuj utzil cha, y tak xba xintak chic-a jun hermano chij. Re hermano Tito man xixruk'ol-ta, yex can xitz'at che re hermano Tito ja re Espíritu Santo ac'ayon richin. Y can ancha'l c'a ec'uan reja' roma re Espíritu Santo, can quire' chuka' yine'c'uan yen roma re Espíritu Santo. Y mare' yen nimbij che junan kavach riq'uin. \p \v 19 Q'uiba' yex ninojij che riq'uin re xkabij-ka chiva nakajo' che man jun kamac ndel chivach. Man quire-ta. Re Dios testigo chakij che yoj yojch'o quire' iviq'uin, roma xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Xa can chin-va che yixkato' tak yojch'o quire' iviq'uin. Xaxe chin che yixkato' chiyixnojel yex re camas yixkajo', chin quire' can yixq'uiy-ta riq'uin re ic'aslen. \v 20 Roma yen nina' che tak xquinapon iviq'uin, ancha'l che man otz-ta binak re ic'aslen\x + \xo 12.20 \xt 1 Co 4.21.\x* re ancha'l ninjo' yen che binak-ta. Y mare' yen xte'mbana' rubiyal, y mana-ta chic re nirayij yex re ne'mbana' iviq'uin. Yen nina' ancha'l che xa c'o ayoval chi'icojol, itzel nina' yex chique re nic'aj chic roma otz jec'o, chuka' jec'o re niquibanala' quiyoval, ijachalon-ivi' riq'uin re ina'oj, c'o itzel tak tzij ye'bila' chiquij re hermanos, yixch'o chiquij, man jun quik'ij niban chique, y jec'o chuka' banabal re man pa rubiyal-ta ye'ban, xa ja chic re' re xque'mbanala' rubiyal. \v 21 Re nimpokonaj yen chupan re jun chic bey tak yinapon iviq'uin, ja re andex ibanon tak yinapon, roma q'uiba' xte'nvila' che c'a je q'uiy hermanos re c'a jec'o pa mac y man quiyi'on-ta can rubanic re itzel tak banabal re'. Q'uiba' re achi'a' y re ixoki' c'a niquicanola-qui' chin ye'macun,\x + \xo 12.21 \xt 1 Co 5.1.\x* can man niquimistaj-ta rubanic re itzel tak banabal re', y man ye'q'uex-ta chuka' chubanic. Roma vo xa jec'o chiva yex re c'a niquiban banabal qui tak re', can nuban chua che yinok'.\x + \xo 12.21 \xt 2 Co 2.1, 4.\x* Y re Dios can xtuban chua che manak nuk'ij. \c 13 \p \v 1 Y jare' re rox bey re xquinapon iviq'uin.\x + \xo 13.1 \xt 2 Co 12.14.\x* Y tak yinc'o chic chila' iviq'uin, vo xa can jec'o re je'kejnak pa mac, xa riq'uin je ca'e' o je oxe' re xe'tz'eto richin y niquibij\x + \xo 13.1 \xt Nm 35.30.\x* che can katzij-va che c'o quimac quibanon, riq'uin re' xtakatz'at andex ruc'amon che nakaban quiq'uin cada jun. \v 2 Roma tak xinc'ue' chila' iviq'uin re ruca'n bey, can ximbij can chique che vo xa c'a que-na\x + \xo 13.2 \xt 2 Co 12.21.\x* re' niquiban tak xquimpa chic jun bey, can man xtincuy-ta quimac, xa xque'ba chach re castigo re xtakaya' pa quive',\x + \xo 13.2 \xt 2 Co 10.2.\x* y vocame jare' nimbij chic-a jun bey chique. Y can quire' chuka' nimbij chiva chiyixnojel yex hermanos aj-Corinto. Y re nimbij-a chiva vocame, ancha'l xa can yinc'o-apo iviq'uin. \v 3 Yex can nijo' nitamaj vo xa katzij c'o re Jesucristo\x + \xo 13.3 \xt Mt 10.20.\x* viq'uin y vo xa kas ja reja' re nibin re ch'abal chua re ye'mbij chiva. Vocame jac'a re c'o re'. Re Jesucristo can xtik'alajin-va chivach yex nutzij yen.\x + \xo 13.3 \xt 1 Co 9.2.\x* Can xtitz'at-va che reja' c'o ru-poder, riq'uin re castigo re xtika pa quive' re je'kejnak pa mac. \v 4 Roma astapa' re Jesucristo q'uisnak chic ruchuk'a' re ru-cuerpo tak xcom cho cruz,\x + \xo 13.4 \xt Fil 2.7, 8.\x* pero vocame c'o ru-poder y c'as roma re namalaj ru-poder re Dios. Y quire' chuka' yoj, xa camanak-va kachuk'a', can yoj ancha'l-va re Jesucristo tak xcom cho cruz. Pero chuka' vocame c'o kac'aslen ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo,\x + \xo 13.4 \xt Ro 6.4.\x* xa jun c'a kabanon riq'uin reja' y c'o re ru-poder re Dios\x + \xo 13.4 \xt 2 Co 10.3, 4.\x* kaq'uin. Y roma quire' kabanon riq'uin re Jesucristo, can man jun chic cosa re xtoc-ta chaka tak xkojapon iviq'uin y xtakaban re andex ruc'amon che nakaban. \p \v 5 Vocame titzu-ka-ivi'\x + \xo 13.5 \xt 1 Co 11.28.\x* yex mismo, vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Y yex can itaman che re Jesucristo c'o pa tak ivánma.\x + \xo 13.5 \xt Ro 8.10.\x* Yen nimbij che vo xa man iniman-ta, man c'o-ta re Jesucristo pa tak ivánma,\x + \xo 13.5 \xt 1 Co 9.27.\x* ndel che tzij che xa chak nibij che iniman. \v 6 Y yen ntaman che riq'uin re nitzu-ka-ivi' yex mismo, xtitamaj che yoj can yoj richin-va re Jesucristo, y reja' c'o kaq'uin. \v 7 Yoj can nakaban orar pan ive' chin che re Dios yixruto' che man jun etzelal niban, pero man tak'ax pan ive' che re nakaban orar pan ive' xaxe chin che nik'alajin chivach che yoj can yoj richin-va re Jesucristo y c'o autoridad pa kak'a'. Re nakajo' yoj chiva ja-ta che yex niban re otz tak banabal, astapa' man xtik'alajin-ta chivach che yoj\x + \xo 13.7 \xt 1 Co 4.9, 13; 2 Co 6.9.\x* can c'o autoridad ruyi'on re Dios pa kak'a'. \v 8 Re autoridad yi'on chua yen y re yi'on chique re vichibil chupan re samaj, man chin-ta che nakacusaj chin nakak'at re katzij ch'abal, man quire-ta, xa chin che nakato' re katzij ch'abal. \v 9 Y mare' yoj can nojel tiempo camas yojqui'cot tak yex otz yixbinak riq'uin re Jesucristo y xa can man nic'atzin-ta che nakacusaj re poder re yi'on pa kak'a'. Y yoj man xe-ta yojqui'cot roma otz re ic'aslen y c'o ivuchuk'a',\x + \xo 13.9 \xt 1 Co 4.10.\x* yoj xa can nakac'utuj cha re Dios pa tak ka-oración chivij yex che nuban-ta chiva che can tz'akat-ta\x + \xo 13.9 \xt 2 Ti 3.17; He 6.1.\x* re ic'aslen chach\x + \xo 13.9 \xt 1 Ts 3.10.\x* re Jesucristo. \v 10 Y yen nintz'ibaj-a re carta re' chiva, tak c'amaje-na yinapon iviq'uin, chin che tak xquinapon iviq'uin\x + \xo 13.10 \xt 1 Co 4.21; 2 Co 2.3.\x* man ne'mbana-ta re ruc'amon che ne'mbana' chiva. Can q'uiy c'a cosas nbin-a chupan. Roma re autoridad re ruyi'on re Ajaf Jesucristo chua, can chin-va che yixinto' che niq'uiy re ic'aslen, y man chin-ta che yixinq'uis. \s1 Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re' \p \v 11 Hermanos, pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva che can quixqui'cot nojel tiempo pa tak ivánma, titija' ik'ij che re ic'aslen tz'akat-ta chach re Jesucristo, titola-ivi', ticukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo, junan ivach tibana',\x + \xo 13.11 \xt Ro 12.16; 1 Co 1.10; 1 P 3.8.\x* y manak-ta ayoval chi'icojol. Chin quire' re Dios can xtic'ue' iviq'uin, y xaxe reja' re nibano che ye'jo'\x + \xo 13.11 \xt 1 Jn 4.8-16.\x* re vinak y riq'uin reja' nipo-va che manak ayoval chi'icojol.\x + \xo 13.11 \xt Ro 15.33; 1 Ts 5.23; He 13.20.\x* \v 12 Y chuka' nimbij chiva che cada jun chivach-ka yex tiyala' ruxnokil-ivach chin quire' can nic'ut che nijo-ivi', y chuka' can tik'etela-ivi'.\x + \xo 13.12 \xt Fil 4.22; Ro 16.16.\x* \v 13 Conojel c'a re je rajc'ual chic re Dios re jec'o vova', niquitak-a ruxnokil-ivach. \p \v 14 Yex re yix rajc'ual chic re Dios, can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin\x + \xo 13.14 \xt Ro 16.20.\x* re Ajaf Jesucristo, y chuka' can-ta itaman che re Dios camas yixrajo'. Y chuka' roma c'o re Espíritu Santo iviq'uin, mare' can-ta junan ivach.\x + \xo 13.14 \xt Fil 2.1.\x* Amén.