\id 1PE - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h 1 PEDRO \toc1 Re nabey carta re xutz'ibaj can re apóstol San Pedro \toc2 1 Pedro \toc3 1 P \mt1 Re nabey carta re xutz'ibaj can re apóstol San Pedro \c 1 \s1 Re Pedro xutz'ibaj-a jun carta chique re quiniman re Dios re quiquiran-qui' chach re ruch'ulef \p \v 1 Yen Pedro, ru-apóstol re Jesucristo, nintz'ibaj-a re carta re' chiva yex re man yixc'o-ta pan itenemit, xa ja re pa tak tenemit re jec'o pa ru-cuenta re Ponto, re jec'o pa ru-cuenta re Galacia, re jec'o pa ru-cuenta re Capadocia, re jec'o pa ru-cuenta re Asia\x + \xo 1.1 \xt Hch 2.9.\x* y re jec'o pa ru-cuenta re Bitinia. \v 2 Re Karta' Dios xixrucha'\x + \xo 1.2 \xt Ro 8.29; 2 Ts 2.13.\x* yex, roma can quire-va runojim-pa chivij. Y can ja re Espíritu Santo re nibano chiva che nic'uaj jun utzulaj c'aslen, y chin quire' ninimaj rutzij re Jesucristo, y riq'uin re' chuka' nich'ojch'ojer re ic'aslen. Roma ja re ruq'uiq'uel re Jesucristo re xbiyin cho cruz tak xcom,\x + \xo 1.2 \xt He 12.24.\x* jare' re nich'ajo-a re imac. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios. Y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic reja'. \s1 Re c'ac'a kac'aslen nuban chaka che c'o ka-esperanza \p \v 3 Takaya' ruk'ij re Dios re Rutota' re Kajaf Jesucristo. Reja' camas xujoyovaj kavach, mare' tak xutak-pa re Jesucristo chin che xcom y xc'astaj-pa\x + \xo 1.3 \xt Stg 1.18.\x* chiquicojol re anama'i', chin che xuya' jun c'ac'a kac'aslen. Y re c'ac'a kac'aslen\x + \xo 1.3 \xt 1 Ts 4.14.\x* re' nuban chaka che can c'o ka-esperanza, \v 4 che c'o ka-herencia chila' chicaj. Y re' ja re Dios re xtiyi'o chaka. Y re xtuya' re Dios chaka chila' chicaj man xtik'ay-ta,\x + \xo 1.4 \xt Mt 6.20.\x* y man xtuban-ta ancha'l nuban re cotz'e'j, roma re cotz'ej xa nichakij-ka. Y re herencia re' kachin yoj y yacon chila' chicaj. \v 5 Y roma kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios, mare' tak reja' can yojruchajij\x + \xo 1.5 \xt Jn 10.28.\x* riq'uin re ru-poder. Chin quire' yojcolotaj jumul chach re mac chupan re k'ij tak xtipa chic re Jesucristo. \p \v 6 Y jare' re nibano cha re ivánma\x + \xo 1.6 \xt Mt 5.12; Ro 12.12.\x* che niqui'cot, astapa' c'o tiempo nik'asaj q'uiy rach tijoj-pokonal, roma yixtojtobex. \v 7 Y re' can nic'atzin-va, chin quire' nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Nic'atzin che yixtojtobex,\x + \xo 1.7 \xt Sal 66.10.\x* ancha'l niban cha k'anapuak,\x + \xo 1.7 \xt Is 48.10.\x* nik'asas pa k'ak' chin quire' nitz'et vo xa otz o man otz-ta. Y yex yixtojtobex chupan re tijoj-pokonal, chin che nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Re naban confiar-avi' riq'uin re Dios más rajkalen que chach re k'anapuak, re xa niq'uis. Y tak yex xixtojtobex-yan y xicoch' ronojel, xtibex chiva che jabal re xiban. Y re Jesucristo xtuya' c'a ik'ij, tak reja' xte'c'ulum-pa chicaj. \p \v 8 Y astapa' man jun bey itz'eton\x + \xo 1.8 \xt Jn 20.29; 2 Co 5.7; 1 Jn 4.20.\x* re Jesucristo, pero can nijo-va, y chuka' ibanon confiar-ivi' riq'uin. Y mare' camas yixqui'cot y man nivel-ta andex rubixic niban. \v 9 Y yex chuka' camas yixqui'cot y man nivel-ta andex rubixic niban, roma itaman che xquixcolotaj jumul chach re mac, roma ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. \p \v 10 Re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, camas xquijo' che xquitamaj-ta más chij re andex nuban re Dios che re vinak ye'colotaj chach re quimac. Y can xquitaj quik'ij chin niquitamaj. Y ja reje' re xe'bin can chij re utzil re nuban re Dios kaq'uin y xtuya' chaka yoj re yojc'o chupan re tiempo re'.\x + \xo 1.10 \xt Gn 49.10; Dn 2.44; Hag 2.7; Zac 6.12.\x* \v 11 Camas xquijo' xquitamaj-ta más chij re xubij-yan re Espíritu Santo chique.\x + \xo 1.11 \xt Ro 8.9; Ga 4.6.\x* Roma re Espíritu Santo re c'o pa tak cánma xubij chique che re Cristo can xtuk'asaj tijoj-pokonal,\x + \xo 1.11 \xt Sal 22.6; Is 53.3; Dn 9.26.\x* y tak ruk'asan chic re tijoj-pokonal, xtic'ue' ruk'ij. Pero man xk'alajin-ta anchique tiempo y anchique vinak re', y reje' jare' re camas xquijo' che xquitamaj-ta. \v 12 Pero xsekresas chiquivach re achi'a' re' che ronojel re niquibij che xtibanataj riq'uin re Cristo, mana-ta chupan re qui-tiempo reje'.\x + \xo 1.12 \xt Dn 12.9; He 11.39.\x* Xa c'aja chupan re ka-tiempo yoj. Y re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, tzijon chiva yex coma re hermanos re je'ta'on roma re Espíritu Santo re takom-pa chila' chicaj. Y hasta re ángeles camas niquijo' niquitamaj más chij re tzijon chiva yex. \s1 Re Dios yojrayoj chin che nakac'uaj-ta jun c'aslen ch'ajch'oj \p \v 13 Mare' yex tina' y tinojij otz re andex niban. Y can riq'uin chuka' ronojel ivánma tiyabej re utzil re xtijach chiva tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo.\x + \xo 1.13 \xt Lc 17.30.\x* \v 14 Can tic'utu' che yix rajc'ual chic re Dios y tinimaj rutzij. Man tiban re nirayij yex,\x + \xo 1.14 \xt 1 P 4.2-4.\x* can ancha'l xiban tak man jun itaman chij re Jesucristo. \v 15 Pa ruq'uixel che quire' niban, xa tic'uaj jun lok'olaj c'aslen,\x + \xo 1.15 \xt 2 Co 7.1; 1 Ts 4.7; 2 P 3.11.\x* roma re Dios re xvayon ivichin can jun lok'olaj Dios. \v 16 Can tibana' ancha'l nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Tic'uaj jun lok'olaj c'aslen\x + \xo 1.16 \xt Lv 11.44.\x* roma re nuc'aslen yen can lok'olaj-va, nicha' re Dios. Quire' nubij re tz'iban can. \p \v 17 Y re Dios man nutz'at-ta nabey andex titzu'un\x + \xo 1.17 \xt Stg 2.1.\x* jun vinak chin quire' nuban juzgar. Roma vo xa otz rubanabal, reja' manak castigo xtuya' cha. Y vo xa jun re xa man otz-ta rubanabal, reja' can xtuya' re castigo cha. Mare', re c'a yixc'o chach re ruch'ulef, tixibila-ivi', chin quire' man quixmacun. Roma re Dios re nibij Karta' cha, reja' can rutaman re ninojij pa tak ivánma. \v 18 Y yex chuka' jabal itaman che re xquibanala' re ivinak xe'c'ue' ajuer can, man jun rajkalen. Y ja chach re itzel tak quibanabal reje'\x + \xo 1.18 \xt Ez 20.18; 1 P 4.3.\x* xixcolotaj-va-pa yex. Y tak xixcol-pa chach re itzel tak banabal re', man xixcol-ta-pa riq'uin jun cosa re xa niq'uis ancha'l re k'anapuak o sakapuak. \v 19 Xa ja riq'uin re lok'olaj ruq'uiq'uel re Jesucristo xixcol-va-pa.\x + \xo 1.19 \xt Ap 5.9.\x* Y reja' can ancha'l re ovejas re ye'suj cha re Dios.\x + \xo 1.19 \xt Jn 1.29.\x* Ovejas re man jun yabil ndoc chique y jabal je ch'ajch'oj, y can quire' re Jesucristo. \v 20 Y ajuer can tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef, re Dios can runojin-va-pa che nutak-pa re Jesucristo.\x + \xo 1.20 \xt 2 Ti 1.9; Tit 1.2, 3; Ap 13.8.\x* Pero re' xa c'a ba-oc tiempo tibanataj-va. Re Jesucristo xpa chach re ruch'ulef\x + \xo 1.20 \xt Ga 4.4.\x* chin che xuc'am-pa re utzil chaka. \v 21 Mare', vo xa iniman re Jesucristo, can iniman chuka' re Dios. Roma ja re Dios re xbano cha re Jesucristo che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', y ja chuka' reja' re xbano che c'o ruk'ij re Jesucristo.\x + \xo 1.21 \xt Fil 2.9.\x* Quire' xuban roma xrajo' che can niban confiar-ivi' riq'uin y niyabej re utzil re xtuya' pan ive'. \p \v 22 Y tak xinimaj re nubij re katzij ch'abal, can ja re Espíritu Santo xsamaj pa tak ivánma. Y riq'uin re', re ivánma xch'ojch'ojer.\x + \xo 1.22 \xt Hch 15.9; Stg 4.8.\x* Y re' nuban chiva che ye'ijo'\x + \xo 1.22 \xt He 13.1; 1 P 3.8.\x* conojel re hermanos, y que'ijo', pero man riq'uin-ta ca'e' ipalaj. Xa can tijo-ivi' riq'uin jun ivánma ch'ajch'oj. \v 23 Roma yex c'o jun ic'aslen\x + \xo 1.23 \xt Jn 1.13; 3.5; Stg 1.18; 1 Jn 3.9.\x* c'ac'a. Y re c'aslen re' mana-ta re c'aslen re xic'ul tak xixalax, roma re c'aslen re' xa niq'uis. Re c'ac'a ic'aslen re' jare' re xic'ul tak xinimaj re ruch'abal re Dios. Ch'abal re can chin nojel tiempo nic'ue', y nuya' c'aslen. \v 24 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: \q1 Re c'aslen re xkac'ul tak xojalax chach re ruch'ulef, xa ancha'l re k'ayis. \q1 Roma re k'ayis nichakij-ka y niq'uis-ka. \q1 Y re ruk'ij jun vinak, xa ancha'l ruse'j jun k'ayis.\x + \xo 1.24 \xt Is 40.6, 8; Stg 1.11.\x* \q1 Roma re ruse'j jun k'ayis xa nitzak-a. \q1 \v 25 Pero re ruch'abal re Ajaf Dios man jun bey xtiq'uis, xa chin nojel tiempo.\x + \xo 1.25 \xt Is 40.8.\x* \m Y jare' re utzulaj ch'abal re xtzijos chiva yex, re nibex evangelio cha. \c 2 \nb \v 1 Roma ic'uan re c'ac'a c'aslen, mare' tiya' can ronojel rach etzelal.\x + \xo 2.1 \xt Ef 4.31.\x* Man chic que'ik'ol vinak. Y vo xa ca'e' ipalaj rubanon can, tiya' can. Man itzel tina' cha jun vinak. Y man itzel quixch'o chij.\x + \xo 2.1 \xt Stg 4.11.\x* \v 2 Yex can tibana' ancha'l niquiban re ac'ola'\x + \xo 2.2 \xt Mt 18.3; 1 Co 3.2.\x* re c'a ba-oc ca'lax-va, can niquirayij ye'tz'uman, y ja riq'uin re' ye'q'uiy-va. Y quire' chuka' yex, can tirayij nic'axaj y niban leer re ruch'abal re Dios, roma can ja-va re' re katzij ch'abal. Chin quire' yixq'uiy y yixcolotaj. \v 3 Can itaman chic che re Ajaf\x + \xo 2.3 \xt Lc 6.35.\x* Jesucristo camas otz runa'oj. \s1 Re Jesucristo ancha'l jun aboj re c'o ruc'aslen \p \v 4 Y can quixjelon-apo riq'uin re Jesucristo, roma reja' ancha'l jun aboj re c'o ruc'aslen. Reja' man xcusas-ta coma re achi'a', roma xa itzel xquitz'at. Xa xquiban ancha'l re niquiban re achi'a' banoy tak jay, tak man otz-ta niquitz'at jun aboj, niquiya' can. Y quire' xquiban riq'uin reja'. Jac'a chach re Dios, re Jesucristo can cha'on-va, y camas rajkalen. \v 5 Y roma yixc'o riq'uin re Jesucristo, yex chuka' yix ancha'l aboj re c'o quic'aslen re yixcusas chin rachoch\x + \xo 2.5 \xt Ef 2.21.\x* re Espíritu Santo. Y chuka' can yix lok'olaj tak sacerdotes,\x + \xo 2.5 \xt Is 66.21.\x* roma can ja yex mismo re tisuju-ivi'\x + \xo 2.5 \xt Os 14.2.\x* cha re Dios, y reja' xquixruc'ul, roma can yix richin chic re Jesucristo. \v 6 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: \q1 Yen xtinya' re aboj pa tenemit Sion. Y re aboj re' can cha'on-va. Y camas rajkalen, y ja aboj re' re xtibano chin che man xtitzak-ta re jay.\x + \xo 2.6 \xt Is 28.16.\x* \q1 Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va. \m \v 7 Mare' yex re ninimaj reja', camas ik'ij. Jac'a re vinak re man niquinimaj-ta, niquiban ancha'l re banoy tak jay re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, y ja quire' nubij: \q1 C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay. \q1 Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay che man nitzak-ta.\x + \xo 2.7 \xt Sal 118.22.\x* \m \v 8 Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij chuka' chij re aboj re': \q1 Jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj y xque'tzak.\x + \xo 2.8 \xt Is 8.14; Ro 9.32.\x* \m Re vinak re xtiquipaxij-qui' chach re aboj, xque'tzak riq'uin re quic'aslen, roma can man niquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Y can quire' chuka' rubin re Dios che xtiquic'alvachij. \s1 Re can je richin-va re Dios \p \v 9 Jac'a yoj re kaniman re Dios, yoj jun tenemit re can cha'on-va roma reja'.\x + \xo 2.9 \xt Dt 10.15.\x* Y yoj can yoj sacerdotes chin re namalaj Dios, chuka' yoj can yoj jun tenemit re kajachon-ki' pa ruk'a', y yoj richin chuka' reja'. Y can quire' rubanon kaq'uin chin quire' yojtiquir nakatzijoj che re Dios camas otz kaq'uin, y xojrulisaj-pa chupan re k'oko'm y xojruya' chupan re lok'olaj sakil riq'uin reja'. \v 10 Y tak rubanon can, man yoj rutenemit-ta re Dios. Jac'a vocame can yoj rutenemit chic reja'.\x + \xo 2.10 \xt Ro 9.25, 26.\x* Y chuka' tak rubanon can, man kataman-ta che re Dios nujoyovaj\x + \xo 2.10 \xt Os 2.23.\x* kavach, roma c'a yojc'o chupan re kamac. Jac'a vocame itaman chic che reja' can nujoyovaj-va kavach, roma xojrucol-yan chupan re kamac. \s1 Tibana' ancha'l re nrajo' re Dios \p \v 11 Yex hermanos re camas yixinjo', ninc'utuj jun utzil chiva. Roma yex can yix richin chila' chicaj y xa yixak'ax chach re ruch'ulef. Y mare' man tiya' k'ij che ye'banataj re itzel tak rayibal\x + \xo 2.11 \xt Stg 4.1.\x* pan ic'aslen. Roma ja re itzel tak rayibal, jare' re ye'bano ayoval riq'uin re ivánma. \v 12 Mare' tic'uaj jun c'aslen otz,\x + \xo 2.12 \xt Fil 2.15.\x* y choj quixbiyin, chin quire' vo xa re vinak re man quitaman-ta rach re Dios itzel ye'ch'o chivij, y niquibij che man otz-ta re ic'aslen, pero re ibanabal xa can otz-va,\x + \xo 2.12 \xt 1 P 3.16.\x* re vinak re' xtiquiya' ruk'ij re Dios roma re ic'aslen yex, tak xtapon re k'ij che re Dios xtich'o pa tak cánma. \p \v 13 Y chiyixnojel tinimaj quitzij conojel re autoridades re jec'o vova' chach re ruch'ulef, roma re Ajaf quire' nrajo' che niban.\x + \xo 2.13 \xt Mt 22.21; Mr 12.17; Lc 20.25.\x* Tinimaj rutzij re nibano gobernar pa rue' re nación, roma ja reja' re c'o más autoridad pa ruk'a'. \v 14 Y tinimaj chuka' quitzij re nic'aj chic autoridades re ye'tak-pa roma reja'. Roma ja reje' re je'yi'on chin niquiya' re castigo pa quive' re mal\x + \xo 2.14 \xt Ro 13.4.\x* tak vinak. Y je'yi'on chuka' chin niquiya' quik'ij re vinak re ye'bano re otz. \v 15 Re Dios nrajo' che yex ja-ta re otz re niban nojel tiempo,\x + \xo 2.15 \xt 1 P 3.17.\x* chin quire' re vinak re je nacanak y man jun quitaman, man jun tzij ye'tiquir niquibij chivij. \p \v 16 Yex yix libres\x + \xo 2.16 \xt 1 Co 7.22; Ga 5.1.\x* chic roma iniman chic re Dios, pero man roma-ta che yix libres chic, mare' c'a nibanala' re itzel tak banabal. Xa can quixc'ue' chuxe' rutzij re Dios. \v 17 Tijo-ivi' re iniman chic re Jesucristo y que'ibana' respetar conojel vinak. Tixibila-ivi' chach re Dios chin man quixmacun. Y chuka' tibana' respetar re nibano gobernar pa rue' re nación. \p \v 18 Y yex re yix mozos, man tiban che camas ik'ij y tinimaj quitzij re i-patrón.\x + \xo 2.18 \xt Ef 6.5.\x* Vo xa camas otz o itzel quina'oj iviq'uin, tinimaj quitzij. \v 19 Roma vo xa yixya' pa jun castigo\x + \xo 2.19 \xt Mt 5.10.\x* y xa man jun imac ibanon, re Dios nika chach vo xa yex nicoch' ronojel re', roma can c'o-va reja' pan ivánma. \v 20 Pero vo xa yixya' pa castigo roma c'o imac xiban, man jun cosa otz nuc'am-pa chiva, astapa' camas xquixcoch'on. Pero vo xa yex niya' jun castigo\x + \xo 2.20 \xt 1 P 3.14.\x* chiva roma jun banabal otz re xiban, y nicoch' re castigo re', re Dios can nika-va chach re niban. \v 21 Quire' nrajo' re Dios che niban chiyixnojel yex re xixvayox roma reja'. Nrajo' che niban ancha'l xuban re Jesucristo. Reja' can xuk'asaj-va tijoj-pokonal koma yoj.\x + \xo 2.21 \xt 1 P 3.18.\x* Y riq'uin re' xuc'ut can chakavach che man takapokonaj yojapon pa tijoj-pokonal.\x + \xo 2.21 \xt Hch 14.22.\x* \v 22 Y reja' man jun mac\x + \xo 2.22 \xt Is 53.9; Jn 8.46.\x* xuban. Y man jun bey xuk'ol-ta jun vinak. \v 23 Y tak xe'bex itzel tak tzij cha coma re vinak,\x + \xo 2.23 \xt Is 55.7.\x* man xutzolij-ta rubixic chique. Y tak c'o itzel cosas xban cha, man xubij-ta chuka' che nuban ruq'uixel chique. Xa pa ruk'a' re Dios xuya-va ronojel re xquiban re vinak cha. Roma re Dios can pa rubiyal nuban juzgar. \v 24 Y ja re Jesucristo re xc'uan re kamac cho cruz chin nakaya' can re itzel c'aslen\x + \xo 2.24 \xt Is 53.5.\x* y nakatz'am-a jun c'aslen choj. Ja reja' re xsocotaj y xcom cho cruz chin nichojmer re kac'aslen. \v 25 Roma yex tak rubanon can, yix ancha'l ovejas re je'satzanak can.\x + \xo 2.25 \xt Ez 34.6.\x* Jac'a vocame xjalataj-yan ic'aslen chach re Jesucristo. Y ja reja' re nichajin kachin y nuchajij re kánma.\x + \xo 2.25 \xt Ez 37.24; Jn 10.11.\x* \c 3 \s1 Re ixoki' y re achi'a' je'c'ulan ruc'amon che niquic'uaj jun c'aslen choj \p \v 1 Y quire' chuka' yex ixoki' re iniman re Dios, can tinimaj quitzij re ivchijlal. Chin quire' vo xa re ivchijlal man quiniman-ta re ruch'abal re Dios, ja-ta re ic'aslen ic'uan yex re nibano chique che niquinimaj-ta.\x + \xo 3.1 \xt 1 Co 7.16.\x* Y man c'aja-ta tak xtitzijos chique c'are' xtiquinimaj. \v 2 Xaxe riq'uin niquitz'at che yex ic'uan jun ch'ajch'oj c'aslen y yixniman tzij, reje' xtiquinimaj re Jesucristo. \v 3 Y yex ixoki' can otz-va che nivak-ivi', pero man cha-ta re cosas re je'banon cha k'anapuak, ni xe-ta cha utzulaj tak tziak y ni xe-ta re nijec ive'.\x + \xo 3.3 \xt Is 3.16-24.\x* \v 4 Xa titija' ik'ij chin che ja-ta re ivánma jare' re jabal ruvekon-ri' chach re Dios.\x + \xo 3.4 \xt Sal 45.13; Ro 2.29.\x* Tiveka-ivi' riq'uin jun c'aslen ch'o'l y riq'uin jun c'aslen re nuc'ut che otz ina'oj quiq'uin re nic'aj chic vinak. Roma riq'uin re nivak-ivi' quire' man niq'uis-ta, y jare' re más rajkalen chach re Dios. \v 5 Roma ajuer can, quire' chuka' xquiban re ixoki' re ch'ajch'oj quic'aslen re can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios. Xquivak jabal re cánma y xquinimaj chuka' quitzij re quichijlal.\x + \xo 3.5 \xt Ef 5.22.\x* \v 6 Ancha'l xuban re Sara, reja' can xunimaj-va rutzij re Abraham re ruchijil, y vajaf chuka' xcha' cha.\x + \xo 3.6 \xt Gn 18.12.\x* Y yex ixoki' otz nibex chiva che yix ancha'l ral re Sara, pero vo xa can nic'uaj jun utzulaj c'aslen y man nixibij-ta-ivi' che yixapon pa jun tijoj-pokonal. \p \v 7 Y quire' chuka' yex achi'a' re iniman re Dios, otz ina'oj tibana' quiq'uin re ivxiylal,\x + \xo 3.7 \xt 1 Co 7.3.\x* roma man junan-ta ivuchuk'a' quiq'uin y tiya' quik'ij. Y can junan chuka' re i-herencia y ja re utzulaj c'aslen chin jumul re nusipaj re Dios chiva. Tibana' quire' quiq'uin, chin quire' re i-oraciones\x + \xo 3.7 \xt Job 42.8; Mt 18.19.\x* choj ye'bapon chach re Dios. \s1 Re niquik'asaj tijoj-pokonal roma ja re otz tak banabal niquiban \p \v 8 Y pa ruq'uisibal nimbij chiva chiyixnojel: Junan ivach tibana'.\x + \xo 3.8 \xt Ro 12.16.\x* Vo xa c'o jun chiva c'o jun cosa nuc'alvachij, can tina' chuka' yex re k'axomal re nuna' reja' pa ránma. Tijo-ivi'\x + \xo 3.8 \xt 1 P 1.22.\x* ancha'l xa ivch'alal-ivi'. Tujoyovala-ri' ivach.\x + \xo 3.8 \xt Ef 4.32; Col 3.12.\x* Otz tibana' quiq'uin conojel. \v 9 Y tak niban jun cosa man otz-ta chiva, man tiban ruq'uixel.\x + \xo 3.9 \xt Mt 5.39.\x* Y tak nibex itzel tak tzij chiva, man titzolij rubixic, xa tic'utuj cha re Dios che tubana' bendecir re vinak re'. Roma re Dios yixrayon chin nic'ul re ru-bendición.\x + \xo 3.9 \xt Mt 25.34.\x* \v 10 Y ancha'l chuka' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: \q1 Vo xa najo' re ac'aslen, y najo' che yaqui'cot\x + \xo 3.10 \xt Sal 34.12, 13.\x* ya'k'asaj re k'ij, \q1 man tacusaj re achi' chin natz'uc tzij \q1 y chuka' man tabij itzel tak tzij. \q1 \v 11 Man taban re itzel tak banabal, \q1 xa ja re otz tak banabal jare' re ruc'amon che naban. \q1 Tacanoj re utzulaj c'aslen anche' re avánma otz nuna', \q1 y jare' tatzekelbej. \q1 \v 12 Roma re Ajaf can ye'ruchajij re vinak re choj quic'aslen. \q1 Y nuc'axaj\x + \xo 3.12 \xt Jn 9.31.\x* re qui-oración.\x + \xo 3.12 \xt Stg 5.16.\x* \q1 Jac'a re ye'bano itzel tak banabal, man otz-ta ye'rutz'at. \q1 Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. \v 13 Man jun vinak xtibano itzel tak cosas chiva, vo xa yex ja re otz tak banabal yixtajin chubanic.\x + \xo 3.13 \xt Pr 16.7; Ro 8.28.\x* \v 14 Pero vo xa yex ic'uan jun c'aslen choj y rutzij re' nik'asaj tijoj-pokonal, jabal yixqui'cot\x + \xo 3.14 \xt Mt 5.10.\x* pan ic'aslen. Y mare' man tixibij-ivi'\x + \xo 3.14 \xt Is 8.12; Jer 1.8.\x* chiquivach re ye'bano quire' chiva, y chuka' man tisatz ic'o'x, \v 15 xa tiya' ruk'ij re Jesucristo pan ivánma roma ja reja' re Ivajaf, y te'ka chi'c'o'x che ja reja' re Rajaf re ivánma. Y man jun bey tipokonaj nitzijoj vo xa c'o jun re nic'utun chiva re anchique roma iyaben-apo re rusujun re Dios chiva. Y xabanchique nic'utun chiva, can riq'uin ronojel ivánma\x + \xo 3.15 \xt Col 4.6; 2 Ti 2.25.\x* tibij cha. \v 16 Man jun bey tiban jun itzel banabal, chin man nik'axo-ta ivánma roma re'. Y xe-ta c'o jun vinak itzel nich'o chivij, che man otz-ta re ic'aslen roma iniman re Jesucristo, re vinak re' xtiq'uex, roma re ic'aslen can otz-va.\x + \xo 3.16 \xt Mt 5.44; 1 P 2.12.\x* \v 17 Más-ta otz che nik'asaj tijoj-pokonal\x + \xo 3.17 \xt 2 Ti 3.12.\x* roma re otz ibanabal, vo xa ja quire' nrajo' re Dios chin nik'asaj. Que chach nik'asaj tijoj-pokonal roma c'o itzel tak ibanabal niban. \p \v 18 Te'ka chi'c'o'x che re Jesucristo chuka' xuk'asaj tijoj-pokonal astapa' re ruc'aslen reja' can choj-va. Reja' xcom koma yoj re man choj-ta kac'aslen. Reja' xaxe jun bey xcom roma re kamac, chin quire' yojoc richin re Dios.\x + \xo 3.18 \xt Col 1.21.\x* Reja' xcom, pero re ránma can c'as-va.\x + \xo 3.18 \xt Ro 1.4; 8.11.\x* \v 19 Y re ránma reja' xapon quiq'uin re cánma re nic'aj chic re je'tz'apin\x + \xo 3.19 \xt Is 42.7.\x* y xbo'rtzijoj re ruch'abal re Dios chique. \v 20 Y re je'tz'apin, ja re man xquinimaj-ta rutzij re Dios ajuer can. Reje' xe'c'ue' pa ru-tiempo re Noé,\x + \xo 3.20 \xt He 11.7.\x* tak xban re namalaj barco. Re Dios xe'ruyabej q'uiy tiempo, pero man jun re xtzolaj-ta-pa ránma. Y re xe'oc chupan re barco ja re vinak re xe'niman y man je q'uiy-ta, xaxe je vakxaki' xe'colotaj chach re ya', roma re barco xc'ue' pa rue' re ya'. \v 21 Y yoj tak yojban bautizar, re ya' ndoc jun seña chin xojcolotaj chach re kamac. Re ya' man nic'atzin-ta chin che nuch'aj-a re tz'il chin re ka-cuerpo. Re ya' nuc'ut che yoj nakajo' nakaban re otz y nakajo' che ch'ajch'oj\x + \xo 3.21 \xt Ef 5.26; Tit 3.5.\x* re kánma chach re Dios. Y re kamac ye'el-a roma re Jesucristo xcom koma yoj y c'are' xc'astaj\x + \xo 3.21 \xt 1 P 1.3.\x* chic-pa. \v 22 Reja' xba chila' chicaj, y vocame c'o-apo pa rajquik'a' re Dios.\x + \xo 3.22 \xt Sal 110.1; Ro 8.34; Ef 1.20; Col 3.1; He 1.3.\x* Can pa ruk'a' c'a reja' jec'o-va re ángeles, y pa ruk'a' chuka' reja' jec'o-va re autoridades y conojel re c'o qui-poder. \c 4 \s1 Re otz c'aslen chach re Dios \p \v 1 Tak re Jesucristo xc'ue' chach re ruch'ulef, xuk'asaj tijoj-pokonal. Y quire' chuka' yex man tipokonaj nik'asaj tijoj-pokonal. Roma vo xa nitaj pokan roma iniman re Jesucristo, can nik'alajin che iyi'on chic can re itzel tak banabal,\x + \xo 4.1 \xt Ro 6.2, 7; Ga 5.24; Col 3.5.\x* \v 2 chin quire' jenipa' chic tiempo re xquixc'ase-a, ja-ta re nurayij re Dios re niban-a y mana-ta re nirayij yex.\x + \xo 4.2 \xt Ro 6.11, 13; Tit 2.12.\x* \v 3 Man chic tiban banabal re ye'ka chiquivach re vinak re man quitaman-ta rach re Dios.\x + \xo 4.3 \xt Ef 4.17-19.\x* Roma re tiempo tak yex xe'ibanala' banabal qui tak re', can man xixq'uex-ta chubanic. Y can ronojel re xirayij xiban, can xiban-va. Xixk'abar, xe'banala' namak'ij re man jun rajkalen, ximolola-ivi' chin xixk'abar, xiyala' quik'ij\x + \xo 4.3 \xt Ga 5.20.\x* imágenes re xa achi'a' je'banayon-ka, y re' man otz-ta chach re Dios. \v 4 Y mare' re vinak re man quitaman-ta rach re Dios, can nisatz quic'o'x chivij tak yixquitz'at, roma yex man niban-ta chic re itzel tak banabal re c'a niquiban reje'. Y mare' chuka' re vinak camas ye'ch'o chivij.\x + \xo 4.4 \xt 1 P 3.16.\x* \v 5 Jac'a re vinak re' tiene que xtiquijach cuenta chach re Dios, roma can je'ruyaben chin ye'ruban juzgar\x + \xo 4.5 \xt Hch 10.42; 17.31; Ro 14.10.\x* tak xtapon re ruq'uisibal k'ij. Re Dios can xtuban-va juzgar pa quive' re vinak re je c'as, y pa quive' chuka' re je quiminak chic-a. \v 6 Mare' re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, can xtzijos-va chique re xe'com-yan.\x + \xo 4.6 \xt 1 P 3.19.\x* Astapa' xe'ban-a juzgar chach re ruch'ulef ancha'l xtiquic'alvachij conojel vinak. Pero xtzijos re utzulaj ch'abal chin re Dios chique, re nibex evangelio cha, chin quire' xquivel-ta re c'aslen riq'uin re Dios. \p \v 7 Y can cha'nin chuka' xtapon re ruq'uisibal\x + \xo 4.7 \xt Mt 24.13; Ro 13.12; Fil 4.5; He 10.25.\x* tak k'ij chin re ruch'ulef. Mare' yex can tina' jabal re andex nibanala' y riq'uin ronojel ivánma tibana' orar nojel tiempo. \v 8 Y re otz chuka' che niban yex, ja che camas tijo-ivi'.\x + \xo 4.8 \xt Pr 10.12; 1 Co 13.7; Stg 5.20.\x* Roma tak can najo-va jun vinak, cha'nin nacuy rumac. \v 9 Y tak napon jun iviq'uin nuc'utuj ru-posada, riq'uin ronojel ivánma\x + \xo 4.9 \xt 2 Co 9.7.\x* tiya' ru-posada,\x + \xo 4.9 \xt 1 Ti 3.2.\x* y man titzijon re ivánma chij re niban. \v 10 Cada jun c'o jun samaj re nitiquir nuban, y re' xa roma re utzil re pitinak riq'uin re Dios. Mare' takacusaj re ruyi'om-pa re Dios chaka,\x + \xo 4.10 \xt 1 Co 4.7.\x* chin ye'kato' re hermanos. Kojoc utzulaj tak samajela' chin nakachajij re samaj re je'ruyi'om-pa chaka. \v 11 Y vo xa banom-pa chava roma re Dios chin che natzijoj re ruch'abal, man tamistaj che can ruch'abal-va reja' re natzijoj.\x + \xo 4.11 \xt Jer 23.28.\x* Vo xa jun chic-va che samaj ruyi'om-pa re Dios chava, man tamistaj che ja reja' ya'yom-pa avuchuk'a' chin yatiquir yasamaj. Y riq'uin re' xtuc'ul-ta ruk'ij re Dios.\x + \xo 4.11 \xt 1 Ti 6.16; 1 P 5.11; Ap 1.6.\x* Y ronojel re' yojtiquir nakaban roma re Jesucristo. Y can ruc'amon che reja' xtuc'ul ruk'ij, roma can c'o-va ruk'ij y ru-poder re man jun bey xtiq'uis. Amén. \s1 Ticoch'o' re tijoj-pokonal roma can iniman-va re Jesucristo \p \v 12 Hermanos re camas yixinjo', man tisatz ic'o'x tak yixapon pa jun tijoj-pokonal y nina' re ruk'axomal tak yixtojtobex.\x + \xo 4.12 \xt 1 P 1.7.\x* Roma re tijoj-pokonal re' riq'uin ba' riq'uin re Dios pitinak-va chin nik'alajin vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin. Y man xe-ta c'a yex re yixc'alvachin quire'. \v 13 Y tak yex yixapon pa jun tijoj-pokonal\x + \xo 4.13 \xt Ro 8.17; 2 Co 1.7; Ap 1.9.\x* ancha'l xuk'asaj re Jesucristo, man quixbison, xa quixqui'cot. Y tak xtapon re k'ij tak xtik'alajin che re Jesucristo can c'o-va ruk'ij, camas xtiqui'cot re ivánma. \v 14 Y xe-ta nibex itzel tak tzij chiva roma iniman re Jesucristo, c'o otz xtuc'am-pa chiva,\x + \xo 4.14 \xt Mt 5.11; 2 Co 12.9, 10; Stg 1.12; 1 P 2.19, 20.\x* roma iviq'uin yex c'o-va re Espíritu Santo chin re Dios. Y re Espíritu Santo c'o ruk'ij, y yex can niya' ruk'ij reja'. Y re ye'bin itzel tak tzij chiva yex, can chij chuka' re Espíritu Santo niquibij-va. \v 15 Y cada jun chiva yex tuchajij-ri' chin man tiquimisan, man telak', y chuka' man tunimila-ri'\x + \xo 4.15 \xt 2 Ts 3.11.\x* anche' man ruc'amon-ta. Y man tuban ronojel rach etzelal. Roma vo xa nuk'asaj tijoj-pokonal roma nuban jun mac quire', man otz-ta. \v 16 Pero vo xa nutaj pokan roma runiman re Jesucristo, man tiq'uex. Xa tuya' ruk'ij re Dios roma can richin chic re Jesucristo.\x + \xo 4.16 \xt Hch 5.41.\x* \p \v 17 Roma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, vocame xapon re tiempo che reja' nuban kabiyal. Y vo xa yoj re yoj rajc'ual re Dios can c'o tijoj-pokonal nakak'asaj pa kac'aslen chach re ruch'ulef, c'alapa' re man niquinimaj-ta re nubij re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha che man-ta xtika re tijoj-pokonal pa quive'.\x + \xo 4.17 \xt Esd 10.12; Lc 10.12; 23.31.\x* \v 18 Y yoj re kaniman chic re Jesucristo, astapa' can nakataj kak'ij chin nakac'uaj jun c'aslen choj, y nojel tiempo camas tijoj-pokonal nakavel. Pero can yojcolotaj. Jac'a re aj-maqui', re man quic'uan-ta jun utzulaj c'aslen chach re Dios, cama-va xque'colotaj-ta. Xa can xtika-va re namalaj castigo pa quive'.\x + \xo 4.18 \xt Pr 11.31.\x* \v 19 Y tak yoj nakataj pokan roma quire' nrajo' re Dios, man takamistaj nakaban re otz. Y takajacha-ki' pa ruk'a' re Dios. Roma ja reja' re banayon kachin. Y reja' man jun bey xkojruya-ta can. \c 5 \s1 Re ruc'amon che niban yex re iniman chic re Jesucristo \p \v 1 Vocame ninjo' nimbij ca'e-oxe' tzij chique re achi'a' re ye'c'uan ivichin. Y yen, jun chuka' chique reje'. Xaxe yen can xintz'at\x + \xo 5.1 \xt Lc 24.48.\x* re Jesucristo tak xuk'asaj tijoj-pokonal.\x + \xo 5.1 \xt Ro 8.17.\x* Pero tak xtapon re k'ij tak xtik'alajin re ruk'ij re Jesucristo, konojel yoj xkojc'ue' riq'uin. \v 2 Yex achi'a' re yixc'uan quichin re hermanos, can que'ichajij. Roma reje' je richin chic re Dios, y ja re Dios re ya'yon re samaj re' chiva. Que'ichajij c'a', can ancha'l nuban jun ache re nichajin ovejas.\x + \xo 5.2 \xt Jn 21.16.\x* Can riq'uin ronojel ivánma tibana' re samaj. Y man tiban roma xaxe yixtakon-a. Y chuka' man tiban xaxe roma yixtajon.\x + \xo 5.2 \xt 1 Ti 3.3, 8.\x* Xa que'ichajij re hermanos riq'uin ronojel ivánma. \v 3 Pero man roma-ta che ja yex re yixchajin quichin, mare' niban xabanchique nijo' niban chique.\x + \xo 5.3 \xt Ez 34.4; Mt 20.25.\x* Xa can tic'uaj jun choj c'aslen chiquivach, chin quire' reje' niquitamaj niquic'uaj chuka' jun choj c'aslen. \v 4 Y vo xa ja re otz re xtiban yex chiquivach y jabal ye'chajij xtic'ul jun premio ancha'l jun corona re man jun bey xtiq'uis. Y mare' yex xtic'ul ik'ij y re' xtic'ul ja tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo, re namalaj Chajinel.\x + \xo 5.4 \xt He 13.20.\x* \p \v 5 Y chuka' yex re yix c'ajola' y yex re yix k'apoji', tinimaj quitzij re rejeta'k tak vinak y re hermanos re je'ac'ayon ivichin. Y chiyixnojel tibana' respetar-ivi'.\x + \xo 5.5 \xt Ef 5.21.\x* Man tiban che c'o ik'ij. Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: \q1 Re Dios ye'rutzelaj y man nuc'am-ta quivach re niquina' che c'o quik'ij. \q1 Jac'a re niquina' che manak quik'ij, reja' nuya' re utzil pa quive'. \m \v 6 Mare' can tina' che manak ik'ij\x + \xo 5.6 \xt Mt 23.12; Stg 4.10.\x* chach re Dios, roma reja' c'o ru-poder, chin quire' tak xtapon re k'ij, reja' camas xtuya' ik'ij. \v 7 Y ronojel re pena c'o iviq'uin\x + \xo 5.7 \xt Sal 37.5; 55.22; Mt 6.25.\x* tiya' pa ruk'a' re Dios, roma reja' can yixruchajij-va. \p \v 8 Can tina' jabal re andex niban. Y can tichajij chuka' re ic'aslen. Roma re itzel re ka-enemigo, can nuyala' vuelta chakij, can ancha'l nuban jun león tak nich'umun rupan roma can nisiq'uin. Can ja quire' nuban re itzel\x + \xo 5.8 \xt Mt 4.1, 11; 13.39; 25.41; Jn 8.44; Ef 4.27; 6.11; Stg 4.7.\x* chaka. \v 9 Mare' man tiya' k'ij che nich'acon chivij. Man quixtzak pa ruk'a', y man tiya' can re Jesucristo. Roma itaman che man xe-ta yex re yixk'asan re tijoj-pokonal,\x + \xo 5.9 \xt Hch 14.22.\x* xa can quire' chuka' re nic'aj chic hermanos re quiquiran-qui' chach re ruch'ulef. \v 10 Y vova' chach re ruch'ulef man q'uiy-ta tijoj-pokonal re xtik'asaj-a. Y tak ik'asan chic re tijoj-pokonal re', re Dios xtuchojmersaj re ic'aslen. Xtuban chiva che man jun bey niya' can reja'. Xtuya' ivuchuk'a', y chuka' xtuban chiva che más niban confiar-ivi' riq'uin. Re Dios nuya' ronojel utzil\x + \xo 5.10 \xt He 13.21.\x* pa kave'. Y reja' can c'o-va ruk'ij. Reja' xojrayoj chin yojc'ue' riq'uin nojel tiempo y jabal xtakabana' riq'uin, roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo. \v 11 Reja' c'o ruk'ij y c'o ru-autoridad pa rue' ronojel, y re autoridad re' man jun bey xtiq'uis.\x + \xo 5.11 \xt 1 P 4.11.\x* Amén. \s1 Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re' \p \v 12 Y yen can ntaman che re hermano Silvano\x + \xo 5.12 \xt 2 Co 1.19; 2 Ts 1.1.\x* camas nisamaj y riq'uin ronojel ránma nuban rusamaj re Dios. Mare' yen xinc'utuj utzil cha reja', roma re carta re nintz'ibaj-a chiva,\x + \xo 5.12 \xt He 13.22.\x* chin nimbij-a che can katzij-va re utzil c'o riq'uin re Dios re anchok riq'uin ibanon-va confiar-ivi'. Y mare' man jun bey tiya' can. \p \v 13 Y vocame re yixc'o chire' tic'ulu' re ruxnokil-ivach re niquitak-a re hermanos re jec'o vova' chupan re tenemit nibex Babilonia cha,\x + \xo 5.13 \xt Ap 17.5, 18.\x* hermanos re can je'cha'on-va roma re Dios, can ancha'l xixrucha' yex re yixc'o chire'. Chuka' tic'ulu' re ruxnokil-ivach re nutak-a re jun ancha'l nuc'ajol rubini'an Marcos.\x + \xo 5.13 \xt Hch 12.12.\x* \v 14 Tiyala' ruxnokil-ivach chivach-ka yex y tik'etela-ivi', chin quire' nik'alajin che camas nijo-ivi'. \p Y chiyixnojel\x + \xo 5.14 \xt Ef 6.23.\x* re yixc'o chire', re ivánma can-ta otz nuna' roma can yix richin chic re Jesucristo. Amén.