\id 1JN - Cakchiquel (Yepocapa - Southwestern) (cbm - cakY) [cak] NT -Guatemala 2012 (DBL -2013) \h 1 JUAN \toc1 Re nabey carta re xutz'ibaj can re apóstol San Juan \toc2 1 Juan \toc3 1 Jn \mt1 Re nabey carta re xutz'ibaj can re apóstol San Juan \c 1 \s1 Ja re Jesucristo re niyi'o c'aslen \p \v 1 Nintz'ibaj-a chiva chij re Jun re can c'o-va.\x + \xo 1.1 \xt Mi 5.2; Jn 1.1.\x* Re Jun re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Pero yoj can xkac'axaj re ruch'abal. Y can xkatz'at\x + \xo 1.1 \xt Lc 24.39; 2 P 1.16.\x* chuka', roma xkatzu' riq'uin re kanak'avach, y can xkatz'am riq'uin kak'a'. Y re' ja re Jesucristo re nibex Ch'abal\x + \xo 1.1 \xt Ap 19.13.\x* cha re niyi'o c'aslen. \v 2 Re niyi'o c'aslen\x + \xo 1.2 \xt Jn 1.4.\x* xc'ue' vova' chuch'ulef, y yoj xkatz'at. Y mare' nakatzijoj chiva re xkatz'at.\x + \xo 1.2 \xt Jn 21.24.\x* Nakatzijoj chiva re Jun re can c'o-va\x + \xo 1.2 \xt Jn 1.1, 2.\x* riq'uin re Karta' Dios, y xpa vova' chuch'ulef y xc'ue' chakacojol. \v 3 Yoj can nakatzijoj chiva re xkatz'at y re xkac'axaj, chin che quixoc ancha'l yoj, roma yoj junan kavach\x + \xo 1.3 \xt Jn 17.21.\x* riq'uin re Karta' Dios y riq'uin re Jesucristo re Ruc'ajol. \v 4 Y nakatz'ibaj-a ronojel re' chiva roma can nakajo-va che can-ta jabal yixqui'cot pa tak ivánma.\x + \xo 1.4 \xt Jn 15.11.\x* \s1 Ja re Dios re sakil \p \v 5 Y vocame nakatzijoj chiva re xubij can re Jesucristo chaka yoj, che re Dios jare' re sakil,\x + \xo 1.5 \xt Jn 1.9; 8.12; 9.5; 12.35.\x* y man jun k'oko'm c'o riq'uin. \v 6 Y vo xa nakabij che junan chic kavach riq'uin re Dios, y xa kac'uan jun c'aslen chin re k'oko'm,\x + \xo 1.6 \xt Jn 12.35.\x* man katzij-ta\x + \xo 1.6 \xt 1 Jn 2.4, 11.\x* nakabij che junan kavach riq'uin re Dios, roma xa mana-ta re' re yojtajin chubanic. \v 7 Re Dios can c'o-va pa sakil, y vo xa yoj chupan re kac'aslen yojbiyin pa sakil, can junan kavach quiq'uin re quiniman chic re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios. Y chuka' re ruq'uiq'uel\x + \xo 1.7 \xt Hch 20.28; Ap 7.14.\x* re Jesucristo nulisaj ronojel re kamac. \p \v 8 Y vo xa nakabij che man jun kamac,\x + \xo 1.8 \xt 1 R 8.46; Ec 7.20; Stg 3.2.\x* kayon yoj nakak'ol-ki'. Roma re nakabij man katzij-ta. \v 9 Y vo xa nakasekresaj re kamac\x + \xo 1.9 \xt Lv 26.40-42.\x* chin che yojcuy, re Dios can nucuy-va re kamac y nuch'ojersaj re kánma y nulisaj ronojel re kabanabal re man otz-ta je'kabanalon. Roma reja' camas otz y can choj-va y man nujal-ta re ruch'abal. \v 10 Y jac'a vo xa nakabij che man jun mac nakaban, can nakaban che man katzij-ta nubij re Dios,\x + \xo 1.10 \xt 1 Jn 5.10.\x* y re ruch'abal man c'o-ta pa tak kánma. \c 2 \s1 Xa roma re Jesucristo tak nicuyutaj kamac \p \v 1 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, nintz'ibaj-yan-a ronojel re' chiva chin quire' man quixmacun. Pero vo xa c'o jun chiva yex re xtimacun, titamaj che c'o Jun\x + \xo 2.1 \xt Ro 8.34; 1 Ti 2.5; He 7.25.\x* re nich'o chakij cha re Karta' Dios chin ticuy rumac. Y re' ja re Jesucristo re camas otz y can choj-va. \v 2 Ja reja' re xcom koma yoj chin che nicuyutaj kamac,\x + \xo 2.2 \xt Jn 1.29; Ro 3.25; 1 Jn 4.10.\x* y man xe-ta roma re kamac yoj. Reja' xcom chuka' coma conojel\x + \xo 2.2 \xt Jn 4.42; 1 Jn 4.14.\x* vinak re jec'o chach re ruch'ulef. \p \v 3 Y vo xa yoj nakaban\x + \xo 2.3 \xt Jn 14.15.\x* re nubij re ru-mandamiento re Dios, can k'alaj che kataman chic rach reja'. \v 4 Pero vo xa c'o jun xtibin: Yen ntaman rach re Dios, y xa man nuban-ta re nubij re ru-mandamiento re Dios, man katzij-ta\x + \xo 2.4 \xt 1 Jn 1.6.\x* nubij che rutaman rach re Dios. Re katzij ch'abal man c'o-ta pa ránma re vinak re'. \v 5 Pero vo xa nakaban re nubij re Dios, katzij che can nakajo-va reja'. Y mare' kataman che xa jun kabanon riq'uin reja'.\x + \xo 2.5 \xt 1 Jn 4.13.\x* \v 6 Y vo xa nakabij che xa jun kabanon riq'uin re Dios, takac'uaj c'a jun c'aslen ancha'l re c'aslen xuc'uaj re Jesucristo.\x + \xo 2.6 \xt Mt 11.29.\x* \s1 Re c'ac'a mandamiento \p \v 7 Hermanos, yex re camas yixinjo', re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva man c'ac'a-ta,\x + \xo 2.7 \xt 1 Jn 3.11; 2 Jn 5.\x* xa can c'o-va. Y tak xic'ul ja tak xinimaj re Jesucristo. Y re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva jare' re xic'axaj tak yex xinimaj re Jesucristo. \v 8 Pero man riq'uin re', can yintiquir chuka' nimbij che re mandamiento re' c'ac'a.\x + \xo 2.8 \xt Jn 13.34.\x* Roma man can-ta q'uiy tiempo tisekresas-va can roma re Jesucristo. Y c'a ba-oc tiempo tinimaj-va yex. Y man can-ta q'uiy tiempo chuka' tutz'am-va che tak'ax-va-a re ancha'l k'oko'm y xbec'ulum-pa re katzij sakil.\x + \xo 2.8 \xt Jn 1.9; 8.12; 12.35; Ro 13.12; Ef 5.8; 1 Ts 5.5.\x* \p \v 9 Pero vo xa c'o jun re nibin che c'o pa sakil, y xa nutzelaj jun vinak, can k'alaj che c'a c'o pa k'oko'm. \v 10 Y jac'a re can ye'rajo' conojel vinak, can c'o-va pa sakil, y man jun xtibano cha che nitzak pa mac.\x + \xo 2.10 \xt 2 P 1.10.\x* \v 11 Jac'a re nitzelan chin jun vinak, can pa k'oko'm c'o-va, y can chupan re' nibiyin-va. Y man rutaman-ta anchique lugar binak-va,\x + \xo 2.11 \xt Jn 12.25.\x* roma ja re k'oko'm banayon cha che man nitzu'un-ta. \p \v 12 Yex ac'ola', nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma vocame cuyutajnak chic re imac\x + \xo 2.12 \xt Lc 24.47.\x* roma xcom re Jesucristo pa kaq'uixel. \v 13 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a ronojel re' chiva roma itaman chic rach re Jun re can c'o-va.\x + \xo 2.13 \xt 1 Jn 1.1.\x* Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Y yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma yex yixch'aconak chic chij re itzel. \p Y yex ac'ola', nintz'ibaj chuka' chiva roma itaman chic rach re Karta' Dios. \v 14 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a chiva roma can itaman-va chic rach re Jun re can c'o-va. Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma c'o ivuchuk'a',\x + \xo 2.14 \xt Ef 6.10; Fil 4.13; Col 1.11; 2 Ti 2.1.\x* y re ruch'abal re Dios c'o pa tak ivánma,\x + \xo 2.14 \xt Sal 119.11; Jer 31.33; Jn 8.31.\x* y can yixch'aconak-va chij re itzel. \p \v 15 Y chiyixnojel yex hermanos nimbij-a chiva: Man tiba ivánma chij re ruch'ulef, y ni xe-ta chij ronojel re jec'o chach re ruch'ulef. Roma vo xa xtiba ivánma chij re ruch'ulef,\x + \xo 2.15 \xt Mt 6.24; Stg 4.4.\x* can nik'alajin che man nijo-ta re Dios re Karta'. \v 16 Roma camas etzelal re jec'o chach re ruch'ulef. Ancha'l re itzel tak rayibal, re itzel tak cosas re ye'katz'at y ye'karayij, re nakana' che camas kak'ij roma ronojel re c'o kaq'uin.\x + \xo 2.16 \xt Ec 5.11.\x* Y ronojel re cosas re' man je richin-ta re Karta' Dios, xa je richin re ruch'ulef. \v 17 Y re ruch'ulef xa xtiq'uis, y xque'q'uis chuka' ronojel re itzel tak rayibal re jec'o chach re ruch'ulef. Jac'a re vinak re nibano otz chach re Dios can xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta.\x + \xo 2.17 \xt Sal 125.1.\x* \s1 Re ye'tzelan chin re Cristo \p \v 18 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij.\x + \xo 2.18 \xt He 1.2.\x* Y yex ic'axan chic che xtipa jun aj tz'ucuy-tzij re nibex anticristo cha. Y vocame kataman chic che je q'uiy chic anticristo jec'o roma niquitzelaj re Cristo.\x + \xo 2.18 \xt Mt 24.5; 2 Ts 2.3.\x* Y mare' kataman che yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij. \v 19 Xe'c'ue' kaq'uin, pero man je kachibil-ta. Xe-ta je kachibil, jec'o-ta kaq'uin. Y xe'el-a\x + \xo 2.19 \xt 1 Co 11.19.\x* kaq'uin, xaxe chin che xk'alajin che cama-va je kachibil-ta. \p \v 20 Jac'a yex yi'on chic re Espíritu Santo\x + \xo 2.20 \xt Is 44.3; Jn 14.26; 16.13.\x* chiva roma re Cristo Jesús.\x + \xo 2.20 \xt Mr 1.24.\x* Y mare' c'o chic na'oj iviq'uin chiyixnojel. \v 21 Y mare' nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma itaman\x + \xo 2.21 \xt 2 P 1.12.\x* re katzij ch'abal, y chuka' itaman che re tz'ucuj tak tzij cama-va riq'uin-ta re katzij je'pitinak-va. \p \v 22 ¿Y anchique re' re aj tz'ucuy-tzij? Ja conojel re ye'bin che re Jesús mana-ta re' re Cristo. Re ye'bin quire', xa anticristo nibex chique, roma niquibij che re Rutota' re Cristo\x + \xo 2.22 \xt 1 Jn 4.3; 2 Jn 7.\x* man katzij-ta. Y quire' chuka' niquibij chij re Cristo re Ruc'ajol re Dios. \v 23 Mare' xabanchique vinak nibin che re Jesús man katzij-ta Ruc'ajol re Dios, re Dios man c'o-ta riq'uin re vinak re'. Jac'a re vinak re nibin che re Jesús can katzij-va Ruc'ajol re Dios y chuka' can nuc'ul pa ránma, riq'uin re vinak re' can c'o re Dios.\x + \xo 2.23 \xt Jn 14.7.\x* \p \v 24 Mare' yex can tic'ue' pa tak ivánma re utzulaj ch'abal re ic'axam-pa tak xinimaj re Dios.\x + \xo 2.24 \xt 2 Jn 6.\x* Y vo xa re ch'abal re' can xtic'ue' pa tak ivánma, xa jun c'a niban riq'uin re Ruc'ajol re Dios y riq'uin chuka' re Dios. \v 25 Y re Jesucristo c'o jun cosa rusujun can chaka. Re rusujun can reja', ja re c'aslen re man niq'uis-ta.\x + \xo 2.25 \xt Jn 17.3.\x* \p \v 26 Yen nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma re vinak niquijo' yixquik'ol. \v 27 Pero yex can ja re Espíritu Santo c'o pa tak ivánma, re yi'on chiva roma re Jesucristo. Y man nic'atzin-ta che c'o chic jun nitijon ivichin, roma ja re Espíritu Santo nitijon ivichin cha ronojel.\x + \xo 2.27 \xt Jn 14.26; 16.13.\x* Y re nuc'ut reja' chivach can katzij-va. Can man jun re nuc'ut reja' re man-ta katzij. Tinimaj re nuc'ut reja' chivach, y riq'uin re' xa jun xtiban riq'uin re Jesucristo. \p \v 28 Y vocame yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, xa jun c'a tibana' riq'uin re Jesucristo chin che man xtakaxibij-ta-ki' chach tak xtipa chic jun bey reja'.\x + \xo 2.28 \xt Col 3.4; 1 Jn 3.2.\x* Y chin chuka' che man xkojq'uex-ta\x + \xo 2.28 \xt 1 Jn 4.17.\x* chach tak xtapon re k'ij re'. \v 29 Y kataman che re Jesucristo can choj-va.\x + \xo 2.29 \xt Hch 22.14.\x* Mare' kataman chuka' che konojel re kac'uan chic jun c'aslen choj, can yoj rajc'ual chic re Dios. \c 3 \s1 Re quic'aslen re je rajc'ual chic re Dios \p \v 1 Can tinojij jabal che re Karta' Dios camas yojrajo'. Roma can xuban chaka che ruc'amon nibex rajc'ual re Dios chaka,\x + \xo 3.1 \xt Jn 1.12.\x* y can quire-va, can yoj rajc'ual-va reja'. Y re vinak re man quiniman-ta re Dios man quitaman-ta kavach, roma reje' man quitaman-ta rach re Dios. \v 2 Hermanos, yex re camas yixinjo', vocame yoj rajc'ual chic re Dios. Pero can c'amaje-na tik'alajin anchique forma xtakabana' tak xte'c'ulum-pa re Jesucristo. Xaxe kataman che xkojoc ancha'l reja',\x + \xo 3.2 \xt Sal 17.15.\x* tak xtakatz'at\x + \xo 3.2 \xt Job 19.26; Sal 16.11; Mt 5.8.\x* andex rubanic reja'. \v 3 Y yoj re kayaben re k'ij re', katz'amon rujosk'esic\x + \xo 3.3 \xt 2 Co 7.1.\x* re kac'aslen. Roma re Jesucristo can ch'ajch'oj-va. \p \v 4 Conojel re ye'macun, man niquinimaj-ta re ru-ley re Dios. Roma re mac jare' re nibano che man nanimaj-ta re ru-ley re Dios.\x + \xo 3.4 \xt Ro 4.15; 1 Jn 5.17.\x* \v 5 Y yoj kataman che re Jesucristo xpa chach re ruch'ulef chin xucuy re kamac.\x + \xo 3.5 \xt Is 53.4; Mt 1.21; 2 Co 5.21; He 1.3.\x* Reja' cama-va jun mac xuban. \v 6 Y vo xa yoj jun kabanon riq'uin reja', kayi'on chic c'a can rubanic re mac. Pero vo xa c'a yojmacun,\x + \xo 3.6 \xt 3 Jn 11.\x* can k'alaj che man kataman-ta rach reja'.\x + \xo 3.6 \xt 1 Jn 2.4.\x* \v 7 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man quixk'olotaj. Roma vo xa xtakac'uaj jun c'aslen choj,\x + \xo 3.7 \xt Ez 8.15.\x* yoj choj chuka' ancha'l re Jesucristo. Roma reja' can choj-va. \v 8 Pero vo xa man xtakaya-ta can re mac, xa can yoj richin re itzel.\x + \xo 3.8 \xt Mt 13.38; Jn 8.44; 16.11.\x* Roma reja' can je'rubanalom-pa re mac. Y mare' tak xpa re Ruc'ajol re Dios, chin nuq'uis\x + \xo 3.8 \xt Gn 3.15.\x* re samaj re nuban re itzel. \p \v 9 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, kayi'on chic can rubanic re mac,\x + \xo 3.9 \xt 1 Jn 5.18.\x* roma re Dios xuya' re ruc'aslen chaka y xujal re kana'oj. Y roma re c'aslen re c'o kaq'uin yoj can riq'uin re Dios pitinak-va, nuban chaka che man chic yojmacun-ta. \v 10 Y can k'alaj re anchique re je rajc'ual re Dios. Y can k'alaj chuka' anchique re je rajc'ual re itzel. Jac'a re man quic'uan-ta jun c'aslen choj y man ye'quijo-ta re hermanos, jare' re man je richin-ta re Dios. \p \v 11 Re tzij re' can ic'axam-pa. Re tzij re can ic'axam-pa tak xinimaj re Jesucristo, ja re nubij che takajo-ki'.\x + \xo 3.11 \xt Jn 13.34, 35; 15.12; Ef 5.2; 1 Ts 4.9.\x* \v 12 Y man takaban ancha'l xuban re jun ache xc'ue' ajuer can re xubini'aj Caín. Reja' can richin-va re itzel, y xuquimisaj re ruchak'.\x + \xo 3.12 \xt Gn 4.8.\x* ¿Y anchique roma xuquimisaj? Roma re rubanabal re ruchak' can je choj-va, y jac'a re rubanabal reja' man je otz-ta. \p \v 13 Hermanos, vo xa yixtzelas\x + \xo 3.13 \xt Jn 15.18, 19.\x* coma re vinak re man quiniman-ta re Dios, man tisatz ic'o'x roma yixtzelas. \v 14 Yoj can yoj-elinak chic-pa chupan re camic, chin che xojak'ax chupan re c'aslen.\x + \xo 3.14 \xt Jn 5.24.\x* Y kataman che quire' roma can ye'kajo' re hermanos. Jac'a re man niquijo-ta-qui', can je quiminak chach re Dios. \v 15 Roma re ye'tzelan\x + \xo 3.15 \xt 1 Jn 4.20.\x* chin jun hermano, je ancha'l re ye'quimisan.\x + \xo 3.15 \xt Mt 5.21; Ga 5.21; Ap 21.8.\x* Y yex itaman che re ye'quimisan man c'o-ta re c'aslen re man niq'uis-ta pa tak cánma. \v 16 Re Jesucristo man xupokonaj-ta xquimisas katzij yoj.\x + \xo 3.16 \xt Jn 3.16; Ro 5.8; Ef 5.2, 25.\x* Y riq'uin re' xuc'ut chakavach che can nic'atzin che nakac'ut riq'uin re kabanabal che ye'kajo' re hermanos, y man takapokonaj nakaya' re kac'aslen coma reje', vo xa can nic'atzin che nakaya'. \v 17 Vo xa c'o ronojel kaq'uin re nic'atzin chaka, y nakatz'at jun hermano che manak ruay,\x + \xo 3.17 \xt Dt 15.7; Lc 3.11.\x* o manak rutziak, y can man nipa-ta pa kánma che nakato', can k'alaj che man nakajo-ta re Dios. \v 18 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man kojovan\x + \xo 3.18 \xt Ro 12.9.\x* xaxe riq'uin re kach'abal. Xa can que'kato' re nic'aj chic. Y riq'uin re' can xtik'alajin che can katzij-va yojovan. \p \v 19 Y roma yojovan, nakatamaj che yoj richin re katzij\x + \xo 3.19 \xt Jn 18.37.\x* ch'abal, y mare' can nakana' che kabanon confiar-ki' riq'uin re Dios. \v 20 Y vo xa nakana' pa tak kánma che c'o jun cosa man otz-ta kabanon y xa man quire-ta, re Dios rutaman.\x + \xo 3.20 \xt 1 Co 4.4; 11.28.\x* Roma reja' can rutaman-va ronojel. \v 21 Y yex hermanos re camas yixinjo', vo xa nakana' pa tak kánma che manak kamac chach re Dios, can man jun ximbire' kaq'uin, y can riq'uin ronojel kánma yojch'o riq'uin re Dios.\x + \xo 3.21 \xt Job 22.26; He 10.22.\x* \v 22 Y tak nakaban orar, reja' nuya' chaka ronojel re nakac'utuj cha.\x + \xo 3.22 \xt Sal 34.15; Mt 21.22; Mr 11.24; Jn 14.13.\x* Roma ye'kaban re ye'rubij, y chuka' ye'kaban re ye'ka chach. \v 23 Y re nubij reja' ja che takanimaj\x + \xo 3.23 \xt Jn 6.29.\x* re Jesucristo re Ruc'ajol, y takajo-ki'. Quire' nubij reja' che takabana'. \v 24 Y vo xa ye'kaban re ye'rubij, can jun kabanon riq'uin reja',\x + \xo 3.24 \xt Jn 17.21.\x* y chuka' reja' can c'o pa tak kánma. Y kataman che can c'o pa tak kánma, roma c'o re Espíritu Santo\x + \xo 3.24 \xt Ro 8.9.\x* re ruyi'on chaka. \c 4 \s1 Can ye'k'alajin re je richin re Dios y chuka' ye'k'alajin re man je richin-ta re Dios \p \v 1 Hermanos, yex re camas yixinjo', man tinimaj\x + \xo 4.1 \xt Jer 29.8; Mt 24.5.\x* re nubij jun vinak xaxe roma nubij che c'o re Espíritu Santo riq'uin. Can nic'atzin che yex ninojij jabal chin nitamaj vo xa katzij re nubij che ja re Espíritu Santo ya'yon ruch'abal. Roma je q'uiy vinak chach re ruch'ulef ye'bin che ja re ruch'abal re Dios niquitzijoj, y man katzij-ta. \v 2 Y yex yixtiquir nitamaj vo xa can katzij che c'o re Espíritu Santo chin re Dios quiq'uin, o xa man katzij-ta. Roma vo xa niquibij che re Jesucristo\x + \xo 4.2 \xt 1 Jn 5.1.\x* xoc ancha'l yoj re yoj vinak, can k'alaj che ja re Espíritu Santo chin re Dios ya'yon quich'abal.\x + \xo 4.2 \xt 1 Co 12.3.\x* \v 3 Jac'a vo xa niquibij che re Jesucristo tak xpa vova' chach re ruch'ulef man xoc-ta ancha'l yoj re yoj vinak,\x + \xo 4.3 \xt 1 Jn 2.22; 2 Jn 7.\x* nik'alajin che mana-ta re Espíritu Santo chin re Dios ya'yon quich'abal, xa ja re espíritu chin re anticristo re ya'yon quich'abal. Jac'a espíritu re' re ic'axan che nipa, y vocame c'o chic chach re ruch'ulef. \p \v 4 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, nimbij chiva che can yix richin chic re Dios, y xixch'acon-yan chiquij re ye'tz'ucu tzij. Roma c'o re Espíritu Santo pa tak ivánma. Y re Espíritu re' c'o más ruchuk'a' que chach re c'o pa tak cánma re vinak re man quiniman-ta re Dios.\x + \xo 4.4 \xt Jn 12.31; 14.30; 16.11.\x* \v 5 Re ye'tz'ucu tzij can je richin-va re ruch'ulef.\x + \xo 4.5 \xt Jn 3.31; 15.19; 17.14.\x* Y mare' re tzij re niquibij, xa rion tzij chin re ruch'ulef. Y conojel re vinak re man quiniman-ta re Dios can nika chiquivach niquic'axaj re niquibij. \v 6 Jac'a yoj re can yoj richin chic re Dios.\x + \xo 4.6 \xt Jn 8.47.\x* Y conojel re quitaman chic rach\x + \xo 4.6 \xt Jn 10.27.\x* re Dios can nika chiquivach re nakabij chique.\x + \xo 4.6 \xt Jn 18.37.\x* Jac'a re man je richin-ta re Dios man nika-ta\x + \xo 4.6 \xt Is 8.20.\x* chiquivach re nakabij chique. Y riq'uin re' nik'alajin anchique vinak re c'o re Espíritu Santo riq'uin. Y chuka' nik'alajin re vinak re c'o re espíritu re man katzij-ta riq'uin. \s1 Re Dios nijovan \p \v 7 Hermanos, yex re camas yixinjo', nimbij chiva che takajo-ki'. Roma re yajovan can riq'uin re Dios pitinak-va. Vo xa yoj yojovan, can k'alaj che yoj rajc'ual chic re Dios, y chuka' kataman rach. \v 8 Jac'a vo xa man yojovan-ta, nik'alajin che man kataman-ta rach re Dios. Roma re Dios can nijovan-va.\x + \xo 4.8 \xt Ex 34.6, 7; Sal 36.5; Mi 7.18; 2 Co 13.11.\x* \v 9 Y re Dios xuc'ut chakavach che can nijovan,\x + \xo 4.9 \xt 1 Jn 3.16.\x* roma xutak-pa\x + \xo 4.9 \xt Jn 3.16.\x* re Ruc'ajol chach re ruch'ulef. Y reja' can xe jun Ruc'ajol c'o. Pero re Dios xutak-pa chin xuya' re c'ac'a c'aslen\x + \xo 4.9 \xt 1 Jn 5.11.\x* chaka. \v 10 Y can xk'alajin che can xe reja' re katzij nijovan.\x + \xo 4.10 \xt Tit 3.4.\x* Y can ja re Dios re xojovam-pa nabey,\x + \xo 4.10 \xt Jn 15.16.\x* mana-ta yoj re xojovan richin nabey. Y roma reja' camas xojrajo', mare' xutak-pa re Ruc'ajol chin xcom koma yoj, chin che nicuyutaj re kamac. \p \v 11 Hermanos, yex re camas yixinjo', roma re Dios can quire' rubanon kaq'uin che camas yojrajo', chuka' yoj can takajo-ki'. \v 12 Roma vo xa nakajo-ki', can k'alaj che re Dios c'o pa tak kánma, astapa' reja' man nitz'et-ta.\x + \xo 4.12 \xt Ex 33.20; Jn 1.18; 1 Ti 6.16.\x* Y chuka' reja' roma camas nijovan nuban chuka' chaka yoj che camas yojovan. \v 13 Y chuka' kataman che jun kabanon riq'uin re Dios y reja' c'o pa tak kánma,\x + \xo 4.13 \xt Jn 14.20.\x* roma ruyi'on re ru-Espíritu Santo chaka. \v 14 Y yoj can katz'eton re Ruc'ajol re Dios,\x + \xo 4.14 \xt Jn 1.14.\x* y mare' nakatzijoj chique conojel vinak che can katzij-va che re Karta' Dios xutak-pa re Ruc'ajol chin ye'rucol chach re quimac.\x + \xo 4.14 \xt Jn 3.17.\x* \v 15 Y xabanchique vinak nubij\x + \xo 4.15 \xt Ro 10.9.\x* che ja re Jesús jare' re Ruc'ajol re Dios, can k'alaj che re vinak re' c'o re Dios pa ránma, y chuka' reja' xa jun rubanon riq'uin re Dios. \p \v 16 Y re Dios can yojrajo-va. Y yoj chuka' can kaniman reja', y kataman che yojrajo', roma reja' can nijovan-va. Y vo xa yoj yojovan, xa jun kabanon riq'uin re Dios, y reja' c'o pa tak kánma. \v 17 Y ja reja' re nibano chaka che camas yojovan.\x + \xo 4.17 \xt 1 Jn 3.19.\x* Y riq'uin re' man xtakaxibij-ta-ki'\x + \xo 4.17 \xt 1 Jn 2.28.\x* tak xtapon re k'ij tak re Dios xtuban juzgar.\x + \xo 4.17 \xt Stg 2.13.\x* Man xtakaxibij-ta-ki' re c'a yojc'o chach re ruch'ulef roma kac'uan jun c'aslen ancha'l rubanic re ruc'aslen re Jesucristo. \v 18 Y vo xa can nakajo' re Dios, man jun anchique roma xtakaxibij-ki' chach.\x + \xo 4.18 \xt Ro 8.15.\x* Roma vo xa can yojovan, jare' re nibano chaka che man nakaxibij-ta-ki' chach re Dios. Jac'a re nuxibij-ri' chach re Dios, can k'alaj che re ránma man can-ta nijovan, y re' can c'ayef nuban cha. \p \v 19 Yoj nakajo' re Dios roma ja reja' re xjovan kachin nabey. \v 20 Y vo xa nakabij che nakajo' re Dios y xa nakatzelaj jun hermano, man katzij-ta re nakabij.\x + \xo 4.20 \xt 1 Jn 2.4; 3.17.\x* Roma vo xa man ye'kajo-ta re hermanos re can ye'katz'at, c'alapa' re Dios xtakajo' re man nakatz'at-ta rach. \v 21 Mare' re Dios ruyi'on can re mandamiento che que'kajo' re hermanos. Y vo xa nakajo' re Dios, can que'kajo' chuka' re hermanos. \c 5 \s1 Takajo-ki' yoj re yoj rajc'ual chic re Dios \p \v 1 Conojel re ye'niman che re Jesús jare' re Cristo re takom-pa roma re Dios, can je rajc'ual chic re Dios.\x + \xo 5.1 \xt Mt 16.16; Jn 1.12; 1 Jn 2.22, 23; 3.9; 4.7.\x* Y tak c'o jun tata'aj re camas nakajo', can ye'kajo' chuka' re je rajc'ual reja'. \v 2 Y quire' chuka' riq'uin re Dios. Vo xa can nakajo' reja' y ye'kaban re nubij, can nakajo-ki' yoj, re yoj rajc'ual chic reja'. \v 3 Y vo xa can nakajo' re Dios,\x + \xo 5.3 \xt Jn 14.15.\x* ye'kaban re nubij.\x + \xo 5.3 \xt 2 Jn 6.\x* Y re nubij chaka, man nakana-ta che c'ayef rubanic.\x + \xo 5.3 \xt Mt 11.30.\x* \v 4 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, yojch'acon chij ronojel re etzelal chin re ruch'ulef.\x + \xo 5.4 \xt Jn 16.33.\x* Y yojch'acon roma kaniman chic re Jesucristo. \v 5 Xa can xe c'a re ye'niman chin re Cristo Jesús re Ruc'ajol re Dios, re nich'acon\x + \xo 5.5 \xt 1 Co 15.57.\x* chij re etzelal chin re ruch'ulef. \s1 Re ye'sekresan chin re Jesucristo \p \v 6 Re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xban bautizar cha ya', xcom cho cruz y xbiyin ruq'uiq'uel.\x + \xo 5.6 \xt Jn 19.34.\x* Man xe-ta xban bautizar, xa can xbiyin chuka' ruq'uiq'uel. Y re' ja re Espíritu Santo re nisekresan chakavach. Y re Espíritu Santo can xe-va re katzij nubij.\x + \xo 5.6 \xt Jn 15.26.\x* \v 7 Y chila' chicaj jec'o je oxe' ye'sekresan chin re Jesucristo, re Jun chique re je oxe' re' ja re Rutota', y re Jun chic ja re Jesucristo mismo re nibex Ch'abal\x + \xo 5.7 \xt Jn 1.1.\x* cha, y re Jun chic ja re Espíritu Santo. Y re je oxe' re' xaxe jun.\x + \xo 5.7 \xt Dt 6.4; 1 Co 12.4-6.\x* \v 8 Y chuka' vova' chach re ruch'ulef jec'o je oxe' re ye'sekresan chin re Jesucristo. Y re Jun chique re je oxe' re' ja re Espíritu Santo, re Jun chic ja re ruq'uiq'uel re Jesucristo y chuka' re ya' re xcusas chin xban bautizar. Re je oxe' re' junan niquisekresaj chakavach, che re Jesucristo can katzij-va Ruc'ajol re Dios. \v 9 Yoj can nakanimaj re nutzijoj jun vinak chaka. Y c'alapa' re Dios che man-ta xtakanimaj re nubij chaka.\x + \xo 5.9 \xt Jn 8.17, 18.\x* Y re Dios nubij chaka che re Jesucristo jare' re katzij Ruc'ajol. \v 10 Yoj re kaniman chic re Ruc'ajol re Dios,\x + \xo 5.10 \xt Ga 4.6.\x* ja re kánma re nibin chaka che katzij re nubij re Dios chij re Ruc'ajol.\x + \xo 5.10 \xt Jn 3.33.\x* Jac'a re vinak re man quiniman-ta, xa niquiban che man katzij-ta re nubij re Dios, roma man niquinimaj-ta re nubij chij re Ruc'ajol. \v 11 Y re nubij re Dios ja che nuya' chaka re c'aslen re man niq'uis-ta, y riq'uin re Ruc'ajol nakac'ul-va re c'aslen re'.\x + \xo 5.11 \xt Jn 1.4.\x* \v 12 Y yoj re kac'ulun chic re Ruc'ajol re Dios,\x + \xo 5.12 \xt He 3.14; 1 Jn 2.23, 24.\x* c'o chic kac'aslen\x + \xo 5.12 \xt Jn 5.24.\x* riq'uin. Jac'a re vinak re man quic'ulun-ta re Ruc'ajol re Dios, manak quic'aslen riq'uin. \s1 Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re' \p \v 13 Nintz'ibaj ronojel re' chiva yex re junan kaniman re Ruc'ajol re Dios iviq'uin, chin nitamaj che c'o chic ic'aslen\x + \xo 5.13 \xt Jn 20.31; 1 Jn 1.1, 2.\x* re man niq'uis-ta, y can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Ruc'ajol re Dios. \p \v 14 Y mare' yoj can man jun ximbire' kaq'uin chin yojch'o\x + \xo 5.14 \xt 1 Jn 3.21.\x* riq'uin re Dios, roma kataman che tak c'o jun cosa nakajo' nakac'utuj cha, y vo xa ja re nurayij\x + \xo 5.14 \xt Stg 4.3.\x* chuka' reja' re nakac'utuj, reja' can yojruc'axaj-va. \v 15 Y roma kataman che re Dios nuc'axaj re nakac'utuj cha, kataman chuka' che nuya-pa re nakac'utuj cha. \p \v 16 Vo xa c'o jun hermano nimacun xatz'at, tac'utuj cha re Dios che nucol\x + \xo 5.16 \xt Job 42.8.\x* chach re camic chin nojel tiempo Xaxe vo xa re rumac man nuc'uaj-ta pa camic. Roma c'o mac re can nic'uan pa camic.\x + \xo 5.16 \xt Mt 12.31; Mr 3.29; Lc 12.10.\x* Y chuka' man nimbij-ta chiva\x + \xo 5.16 \xt Jer 7.16; 14.11.\x* che niban orar chij jun vinak re nibano mac re nic'uan pa camic. \v 17 Roma ronojel re man choj-ta\x + \xo 5.17 \xt 1 Jn 3.4.\x* ye'kaban, can mac-va. Pero c'o mac re man nic'uan-ta pa camic. \p \v 18 Y kataman che yoj, re yoj rajc'ual chic re Dios kayi'on chic can rubanic re mac.\x + \xo 5.18 \xt 1 Jn 3.9.\x* Roma re Ruc'ajol re Dios yojruchajij. Y riq'uin re' man yojrunak-ta re itzel. \p \v 19 Kataman chuka' che yoj richin chic re Dios. Pero conojel re vinak re man quiniman-ta reja',\x + \xo 5.19 \xt Ga 1.4.\x* c'a jec'o pa ruk'a' re itzel. \p \v 20 Y kataman chuka' che xpa-yan re Ruc'ajol re Dios chach re ruch'ulef. Reja' xuya' na'oj chaka,\x + \xo 5.20 \xt Lc 24.45.\x* chin xkatamaj rach re katzij Dios.\x + \xo 5.20 \xt Jn 17.3.\x* Y jun kabanon riq'uin re Dios y re Jesucristo re Ruc'ajol. Reja' can katzij-va Dios, y riq'uin reja' pitinak-va re c'aslen re man niq'uis-ta. \v 21 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, man c'a que'inimaj re imágenes\x + \xo 5.21 \xt 1 Co 10.14.\x* re xa vinak je'banayon-ka. Amén.