\id ROM KMRM0108.SCR CAKCHIQUEL SUR CENTRAL ROMANOS, 7 junio 2005 \h Romanos \toc1 Romanos \toc2 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma \toc3 Ro. \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma \c 1 \s1 Ri apóstol Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Yin Pablo jun rusamajinel ri Jesucristo, xinoyox richin xinoc apóstol y yin cha'on\x * \xo 1:1 \xt Gá. 1:15.\x* richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel rutakon-pe ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \v 2 Ri utzulaj ch'abel re' can ruyo'on-vi-pe rutzijol chi nuya-pe, y ja ri ru-profetas erucusan-pe richin quiyo'on-pe rutzijol\x * \xo 1:2 \xt Ro. 3:21; 16:26.\x* chupan ri lok'olaj ruch'abel ri quitz'iban can. \v 3 Ri utzulaj ch'abel re', nuk'alajrisaj ri Ruc'ajol ri Dios chikavech, ri Kajaf Jesucristo. Rija' xalex choch'ulef achel nkojalex konojel, y riy-rumam can ri rey David.\x * \xo 1:3 \xt Mt. 1:1.\x* \v 4 Pero man xe ta rumam can ri rey David, roma riq'uin ri xc'astaj-e chiquicojol ri anima'i'\x * \xo 1:4 \xt Hch. 13:33.\x* riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu, xk'alajin chi can Ruc'ajol vi ri Dios. \v 5 Y roma ri Jesucristo tok ri Dios ruyo'on ru-favor chike, richin roj ocunak apóstoles.\x * \xo 1:5 \xt Ef. 3:8.\x* Quiri' xu'on, richin quiri' ri pa tak tinamit pa ruvi' ri roch'ulef, can ta ec'o niquic'uaj ri quic'aslen achel nuc'ut ri utzulaj ch'abel ri cukul kac'u'x riq'uin, richin chi ninimirises rubi'. \v 6 Y chiquicojol rije' rixc'o rix aj-Roma, ri rix oyon\x * \xo 1:6 \xt 1 Co. 1:2.\x* richin xixoc richin ri Jesucristo. \v 7 Chive chi'ivonojel ri rixc'o pa tinamit Roma nin-en-vi-e ri vuj re', rix ri yixrojo' ri Dios, ri rix oyon richin rix ocunak lok'olaj rutinamit. Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima. \s1 Ri Pablo nurayij ye'erutz'eta' ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma \p \v 8 Na'ey ninya' matiox che ri Dios ivoma rix,\x * \xo 1:8 \xt Fil. 1:3.\x* chi pa ruvi' ronojel ri roch'ulef benak-vi rutzijol chi rix iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo ri achok roma (napon, nebos) ri matioxinic re' chuvech ri Dios, \v 9 ri yin ocunak rusamajinel riq'uin ronojel vánima, richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri ruc'amon-pe ri Ruc'ajol. Ri Dios reteman chi man jun bey yitane' chi yixinc'uxlaj pan oración.\x * \xo 1:9 \xt Ef. 1:16; Fil. 1:3, 4; 1 Ts. 1:2; Flm. 4.\x* \v 10 Ninc'utuj che chi can ta xtrojo'\x * \xo 1:10 \xt Ro. 15:32.\x* chi man ta chic c'o xtoc chupan chi yixentz'eta'. \v 11 Roma yin ninrayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin richin yixinto', richin quiri' c'o che ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu xtic'ul, richin más nicuker ivánima riq'uin ri Jesús. \v 12 O más utz nin-ij chi nikaya' ruchuk'a' ri kánima, riq'uin nikatzijoj chikavech ri achique kilon riq'uin ri Jesucristo roma cukul kac'u'x riq'uin rija'. \p \v 13 Pero yin ninjo' chi rix nivetemaj chi yin man xe ta jun bey nunojin chi yixentz'eta',\x * \xo 1:13 \xt Ro. 15:23.\x* pero c'a chupan ri k'ij re' c'o k'atayon vichin.\x * \xo 1:13 \xt 1 Ts. 2:18.\x* Can nurayij ri vánima chi yixinto' richin quiri' ja jun chi'icojol rix c'o utz ntel-pe che ri nusamaj, achel elenak-pe quiq'uin ri ch'aka' chic man israelitas ta. \v 14 Yin, yin achel jun aj-c'as\x * \xo 1:14 \xt 1 Co. 9:16.\x* quiq'uin ri yech'o griego y quiq'uin ri man yech'o ta griego. Quiri' mismo quiq'uin ri q'uiy queteman y ri man jun oc queteman. \v 15 Romari' tok ja jun pan itinamit rix aj-Roma nurayin chi yin benak-vi chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \s1 Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, can ruchuk'a' vi ri Dios \p \v 16 Roma yin man yiq'uix ta nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, roma ri ch'abel ri' can ruchuk'a'\x * \xo 1:16 \xt 1 Co. 1:18; 2 Co. 10:4; 2 Ti. 1:8.\x* vi ri Dios richin yecolotaj ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Ri ch'abel ri' na'ey xyo'ox rutzijol chique ri israelitas, pero (chuka', ka) xyo'ox chique ri man israelitas ta. \v 17 Ja utzulaj ch'abel ri' nik'alajrisan achique nu'on ri Dios richin man jun kamac nikakalej chuvech. Nu'ij chi ri nuya' ránima\x * \xo 1:17 \xt Hab. 2:4.\x* riq'uin ri Jesucristo, manak chic mac nrakalej. Re' ruyuken-ri' riq'uin ri tz'iban can, ri nu'ij: Ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, nril ri c'aslen ri richin jumul, roma cukul ruc'u'x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo'ox-vi che. \s1 Ri quimac ri vinak chuvech ri Dios \p \v 18 Ri royoval ri Dios,\x * \xo 1:18 \xt Col. 3:6.\x* c'a chila' chicaj catajnak-vi-pe chirij ronojel ri quibanalo'n ri vinak ri nic'utu chi xa manak Dios pa quivech, y man quic'uan ta jun choj c'aslen. Roma rije' quik'aton chuvech ri kitzij riq'uin ri man choj ta c'aslen quic'uan. \v 19 Quiri' nika'ij, roma ri achique ruchojmil navetemaj chi c'o Dios,\x * \xo 1:19 \xt Hch. 17:24.\x* rije' k'alaj chiquivech, roma ri Dios ruk'alajrisan chiquivech. \v 20 Roma xe tok xc'uje' ri roch'ulef, ri man nitz'etetaj ta che ri Dios, k'alaj chikavech roj vinak. Jabel nik'alajin chi rija' can Dios vi\x * \xo 1:20 \xt Hch. 14:17; 17:24-27.\x* y c'o ruchuk'a' ri man jun bey niq'uis. Y ja ri rubanon ri Dios choch'ulef\x * \xo 1:20 \xt Job 12:7-10; Sal. 19:1; Jer. 10:12.\x* nik'alajrisan quiri' chikavech. Romari' manak che'el chi ri vinak quire' niqui'ij: Roj man jun kamac, roma man jun x-in chike chi c'o Dios. \v 21 Roma rije' queteman chi c'o Dios, pero man xquiya' ta ruk'ij masque can Dios vi,\x * \xo 1:21 \xt 2 R. 17:15.\x* ni man xquiya' ta matiox che, xa ja ri man jun rakale'n xequinojij; y jari' xbano chi xa xk'uk'umer ri cánima y xenacano-ka. \v 22 Rije' riq'uin ri niqui'ij chi can c'o queteman, jari' xbano chi xenacano-ka.\x * \xo 1:22 \xt Jer. 10:14.\x* \v 23 Mana-ta ri Dios ri jumul c'o ruc'aslen ri xquicha' richin niquiya' ruk'ij,\x * \xo 1:23 \xt Sal. 106:20.\x* xa vinak niq'uis quic'aslen, chicop c'o quixic', chicop cajcaj cakan y cumatz xequicusaj chi tiox richin xquiya' quik'ij.\x * \xo 1:23 \xt Dt. 4:15-19.\x* \p \v 24 Romari' ri Dios xerosk'opij\x * \xo 1:24 \xt Hch. 7:42.\x* chupan ri c'aslen man utz ta\x * \xo 1:24 \xt Ef. 4:19.\x* ri niquirayij pa cánima. Roma c'a ri', xequibanala-ka mac\x * \xo 1:24 \xt Lv. 18:22; Sal. 81:12.\x* chiquivech; xquiyala-ka chi nimalaj q'uix ri qui-cuerpo.\x * \xo 1:24 \xt 1 Co. 6:18.\x* \v 25 Pa ruq'uexel chi xquitzekle'ej ri kitzij richin ri Dios, xa ja ri man kitzij ta xquitzekle'ej.\x * \xo 1:25 \xt Jer. 10:14.\x* Ja ri rubanon ri Dios ri xquiya' ruk'ij pa ruq'uexel ri Dios ri can nuc'ul-vi chi niyo'ox ruk'ij richin jumul.\x * \xo 1:25 \xt Ro. 9:5.\x* Amén. \p \v 26 Y roma ri quiri' yequibanala', ri Dios xerosk'opij can chupan ri nurayij ri cuerpo ri xa nuya' q'uix.\x * \xo 1:26 \xt Gn. 19:5.\x* Roma hasta ri ixoki' chiquicojol man xquic'uaj ta chic pa ruchojmil ri quic'aslen, xa chi ixoki' xquic'amala-ka-qui' chiquivech, y man chic xecajo' ta achi'a'. \v 27 Quiri' mismo xqui'en ri achi'a', c'o ri man chic xecajo' ta ixoki', xa chi achi'a' man xquik'at ta chic qui', chiquivech xequibanala-ka itzel tak mac ri nuyec q'uix.\x * \xo 1:27 \xt Lv. 18:22; 1 Co. 6:9.\x* Y roma ri itzel tak mac ri yequibanala', ja yan ri qui-cuerpo nik'asan-e ri castigo ri can utz vi chi nika pa quivi', roma man pa ruchojmil ta niquinojij chirij ri Dios. \p \v 28 Y roma pa quivech rije' manak nic'atzin-vi ri Dios, rija' xerosk'opij chupan ri itzel tak no'oj ri niquinojij, richin yequibanala-ka ri man utz ta chi ye'an. \v 29 Ruyon man choj ta ri yequibanala'. Niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Ejaloy ruchojmil ri utz. Benak cánima pa ruvi' méra. Niquibanala' itzel tak no'oj. Jani na nikukut cánima chiquij ri utz ec'o. Ecamisanel. Jani na oyoval niqui'en. Jani na niquisetz no'oj. Niquicanoj rubeyal niqui'en itzel chique ch'aka'.\x * \xo 1:29 \xt Gá. 5:19-21.\x* \v 30 Yejasloj chiquij ch'aka' chic. Niquikasaj quik'ij vinak. Itzel niquitz'et ri Dios.\x * \xo 1:30 \xt Dt. 7:10.\x* Niqui'ij tzij chiquipalaj ch'aka' chic. Man jun cakale'n niqui'en chique ch'aka'. Niquina-qui' chi can c'o quik'ij. Ri cánima benak pa ruvi' achique ta chic jun mac niquitz'uc-pe. Man niquinimaj ta quitzij quite-quitata'.\x * \xo 1:30 \xt 2 Ti. 3:2.\x* \v 31 Man nicajo' ta yech'abex. Man niqui'en ta ri niquisuj. Nis-ta ri (calpachel, caj-c'uaxel) yecajo'. Man jun nik'ilo coyoval, y man yepokonan ta.\x * \xo 1:31 \xt 2 Ti. 3:3.\x* \v 32 Rije' queteman chi ri yebano ri\x * \xo 1:32 \xt Ro. 6:21.\x* achel xka'ij yan ka, ri Dios pa ruchojmil rubanon chi ruk'aton can camic pa quivi', pero rije' man xe ta quiri' niquibanala', xa yequicot chi ec'o chic ch'aka' ri quiri' yebano. \c 2 \s1 Ri Dios xtuya' rajil-ruq'uexel ronojel pa ruchojmil \p \v 1 Roma c'a ri', rat ri na'ij chi man utz ta yetajin ri yebano mac, ri quiri' na'ij, man yaruto' ta richin natzel can ru-castigo ri Dios, xa ayon rat mismo navoyoj-ka castigo pan avi', roma ja jun rat c'o chique ri mac ri' yatajin riq'uin.\x * \xo 2:1 \xt Mt. 7:1, 2.\x* \v 2 Roj keteman chi conojel ri yebano mac achel ri xka'ij yan ka chive, ri Dios can nuya-vi rajil-ruq'uexel chique,\x * \xo 2:2 \xt 1 Ts. 4:6.\x* y can pa ruchojmil nuya'. \v 3 Romari' rat ri na'ij chi man utz ta yetajin ri yebano mac achel ri xka'ij yan ka, pero xa ja jun rat quiri' yatajin riq'uin, man c'a tanojij chi ri Dios man xtuya' ta rajil-ruq'uexel ri amac.\x * \xo 2:3 \xt Pr. 11:21.\x* \v 4 Rat achel xa manak rakale'n na'an che ri nimalaj rubeyomal ri Dios, chi utz runo'oj aviq'uin, chi rat rucoch'on\x * \xo 2:4 \xt Ex. 34:6.\x* y chi q'uiy tiempo man k'axnak ta ruc'u'x riq'uin ri man utz ta ri yatajin. Achel xa man ta aveteman chi ri utzulaj runo'oj aviq'uin, xa richin nrojo' chi rat najal ano'oj y naya' can ri mac.\x * \xo 2:4 \xt 2 P. 3:9.\x* \v 5 Rat xa cof abanon che ri avánima. Man najo' ta najal ano'oj richin naya' can ri mac. Y riq'uin ri', namol-apu royoval ri Dios chavij, richin nika pan avi' chupan ri k'ij richin ri royoval,\x * \xo 2:5 \xt Jud. 6; 2 Ts. 1:5.\x* tok xtik'alajin ri chojmilaj rutojic xtu'on ri Dios che ri yatajin riq'uin. \v 6 Roma ri Dios ja achel ri achique yekabanala' chikajununal, quiri' ri rajil-ruq'uexel xtuya' chike.\x * \xo 2:6 \xt Mt. 16:27; Sal. 62:12.\x* \v 7 Ri man yetane' ta richin niqui'en ri utz,\x * \xo 2:7 \xt 1 P. 1:7.\x* roma niquirayij chi nic'uje' quik'ij, y chi ri Dios utz xtu'on chique y chi niquil jun c'aslen ri manak camic ruc'uan,\x * \xo 2:7 \xt Mt. 25:46.\x* rija' xtuya' c'aslen ri richin jumul chique.\x * \xo 2:7 \xt Jud. 21; He. 10:36.\x* \v 8 Jac'a ri niquipaba-qui' chuvech ri Dios, y pa ruq'uexel chi niquinimaj ri kitzij ruch'abel, xa yequibanala' ri ru'in\x * \xo 2:8 \xt 2 Ts. 2:12.\x* ri Dios chi man choj ta, can xtuya' na vi nimalaj royoval pa quivi'.\x * \xo 2:8 \xt Is. 3:11.\x* \v 9 K'axomal y ralal ri c'ayef xtuya' pa ruvi' xa achique na ri nibano ri man utz ta. Quiri' xtu'on ri Dios na'ey quiq'uin ri israelitas, y quiq'uin ri man israelitas ta. \v 10 Jac'a ri nibano ri utz, ri Dios xtu'on chi xtec'uje' chupan ri nimalaj sakil, chi xtic'uje' ruk'ij, y chi nuxlan ri ránima. Quiri' xtu'on na'ey quiq'uin ri israelitas, y quiq'uin ri man israelitas ta, \v 11 roma rija' xa junan nkurutz'et\x * \xo 2:11 \xt Job 34:19; Hch. 10:34.\x* chi nimalaj konojel. \p \v 12 Roma conojel ri xebano mac y manak ri ley ri xyo'ox che ri Moisés quiq'uin, can xtika na vi ri camic ri richin jumul pa quivi', pero mana-ta ri ley xticuses chiquij. Jac'a ri israelitas ri xebano mac y xa c'o ri ley ri xyo'ox che ri Moisés quiq'uin, ja ri ley ri' xticuses chiquij richin niyo'ox castigo pa quivi'. \v 13 Roma mana-ta ri xe niquic'axaj ri nu'ij ri ley, xa ja ri yebano ri nu'ij\x * \xo 2:13 \xt Stg. 1:22, 25.\x* ri man jun quimac nicakalej chuvech ri Dios, \v 14 Roma ri man israelitas ta, tok ja ri cánima ni'in-pe chique chi tiquibana' achel nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, masque manak ri ley ri' quiq'uin, can nik'alajin chi c'o jun ley pa cánima, y jari' ni'in-pe chique achique ri utz y achique ri man utz ta. \v 15 Achel can ta tz'iban ri ley ri' pa tak cánima, y ja ri cánima ni'in-pe chique achique ri utz y achique ri man utz ta. Utz nuna' ri cánima tok niqui'en ri utz, y nik'axo cánima tok man niqui'en ta ri utz. \v 16 Y ri Dios ja ri Jesucristo xtucusaj richin xtuya' rajil-ruq'uexel ronojel chupan ri k'ij tok xtunic'oj rij ronojel ri revan-ri' pa cánima\x * \xo 2:16 \xt Ap. 20:12.\x* ri vinak, achel nu'ij ri utzulaj ch'abel ri nintzijoj yin ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \s1 Ri israelitas y ri ley ri xyo'ox chique \p \v 17 Rat nuvinak, can yaquicot na'ij chi rat israelita, y cukul ac'u'x chi xcarucol ri Dios roma chave rat xuya-vi ri ley, y nana' chi c'o avakale'n roma na'ij chi rat rutinamit ri Dios.\x * \xo 2:17 \xt Mi. 3:11.\x* \v 18 Na'ij chi aveteman achique nrojo' ri Dios, y chi aveteman ri más utz chi ni'an,\x * \xo 2:18 \xt Dt. 4:8.\x* roma c'utun chavech ri nu'ij chupan ri ley. \v 19 Ayon nanojij-ka chi yatiquer nac'ut bey chiquivech ri man yetzu'un ta, y chi rat sakil chiquivech ri ec'o pa k'eku'n. \v 20 Na'ij chi rat c'utuy bey chiquivech ri man queteman ta achique ri utz y achique ri man utz ta, y chi ye'atijoj ri man eq'uiyinak ta chupan ruch'abel ri Dios, roma chave rat yo'on-vi ru-ley ri Dios ri c'o ronojel ruchojmil ri kitzij chupan. \v 21 Rat ri ye'atijoj ch'aka' chic, ¿achique roma man natijoj ta ka avi' rat mismo?\x * \xo 2:21 \xt Mt. 23:3.\x* Rat na'ij chi man utz ta ri elak', pero xa ja rat mismo yabano elak'. \v 22 Rat nac'ut chi ri vinak man tiquic'amala-ka-qui' riq'uin jun ri mana-ta achok quiq'uin ec'ulan-vi, pero xa ja rat ri quiri' yatajin riq'uin. Rat na'ij chi can itzel quetz'et ri tiox, pero xa ja rat yabano-pe elak' ri pa tak jay ri niyo'ox-vi quik'ij ri tiox ri'. \v 23 Rat nanimirisaj-avi' roma c'o ru-ley ri Dios aviq'uin, pero xa nakasaj ruk'ij ri Dios riq'uin ri nak'aj ri nu'ij chupan ri ru-ley. \v 24 Romari' ri ruch'abel ri Dios nu'ij: Avoma rat\x * \xo 2:24 \xt Ez. 36:20.\x* niyok' rubi' ri Dios coma ri man israelitas ta. Quiri' ri tz'iban can. \p \v 25 Kitzij na vi chi ri circuncisión ri banon chave, c'o utz nuq'uen-pe, si na'an\x * \xo 2:25 \xt Gá. 5:3.\x* ri nu'ij chupan ri ley ri xuya' ri Dios; pero si nak'aj ri nu'ij ri ley, junan nu'ij chi achel man banon ta ri circuncisión chave. \v 26 Quiri' mismo jun achi ri man banon ta ri circuncisión che, si nu'on ri nu'ij ri ley, chuvech ri Dios junan nu'ij chi achel can ta banon ri circuncisión che. \v 27 Rija' xtu'ij chi ri Dios can pa ruchojmil nu'on chi nuya' castigo pan avi' rat, ri masque banon ri circuncisión chave, y masque can pan ak'a' c'o-vi ri ley, pero xa nak'aj ri nu'ij chupan. \v 28 Roma mana-ta ri nuc'ut-ri' chi israelita ri kitzij richin rutinamit ri Dios, y nis-ta ri circuncisión\x * \xo 2:28 \xt Ef. 2:3; Gá. 6:15.\x* ri ni'an che ri cuerpo, mana-ta ri' ri kitzij circuncisión. \v 29 Ri kitzij israelita, ja ri ch'ajch'oj ránima, y ri kitzij circuncisión,\x * \xo 2:29 \xt Ro. 7:6; Fil. 3:3; Col. 2:11.\x* ja ri ni'an pa ránima roma ri Lok'olaj Espíritu, y mana-ta ri ni'an che ri cuerpo ri achel nu'ij chupan ri ley. Ri ch'ajch'oj ránima, man aj-roch'ulef ta xqueyo'on ruk'ij, xa ja ri Dios. \c 3 \p \v 1 Si ja achel ri xka'ij-ka, quiri' rubeyal, ¿achique más kabanon roj israelitas chiquivech ri man israelitas ta? Y, ¿achique utz nuq'uen-pe chi banon ri circuncisión chike? \v 2 Yin nin-ij chi c'o q'uiy utz nuq'uen-pe chike. Ri na'ey, ja chi pa kak'a' roj israelitas yo'on-vi can ri ruch'abel ri Dios. \v 3 Y masque ec'o israelitas man xquinimaj ta\x * \xo 3:3 \xt He. 4:2.\x* ri Dios, pero man roma ta ri' man ta xtu'on ri ru'in can.\x * \xo 3:3 \xt Nm. 23:19.\x* \v 4 ¡Man quiri' ta! Masque roj vinak konojel roj tz'ucuy tzij, pero ri ni'in ri kitzij, xaxe ri Dios. Achel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri nu'ij: \q1 Xtik'alajin ta c'a chi can kitzij vi ri ach'abel, rat Ajaf, \q1 Y si ec'o xque'in chi man pa ruchojmil ta xa'an viq'uin pa ruvi' ri numac, xtik'alajin ta c'a chi man xasatz ta chi xaya' castigo pa nuvi'.\x * \xo 3:4 \xt Sal. 51:4.\x* \m Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can. \m \v 5 Pero si ja ri man choj ta ri yekabanala' nibano chi más nik'alajin-pe chi ri Dios can choj vi nu'on ronojel, ¿achique nika'ij tok ri Dios nuya' castigo pa kavi'? Nin-ij na c'a chive achique niqui'ij ri vinak aj-roch'ulef. Rije' quire' niqui'ij: Ri Dios man choj ta nu'on kiq'uin chi nuya' castigo pa kavi', yecha'. \v 6 Pero manak che'el chi ri Dios man ta choj. Roma si man ta choj, ¿achel xtunic'oj cánima ri vinak choch'ulef?\x * \xo 3:6 \xt Gn. 18:25; Sal. 9:8.\x* \v 7 Pero riq'uin juba' c'o jun nu'ij: Si roma ri tz'ucun tzij ri nin-en yin, romari' nik'alajin chi kitzij ronojel ri nu'ij ri Dios, y romari' más niyo'ox ruk'ij; si quiri', man utz ta nu'on chi rija' nuya' castigo pa nuvi' roma ri mac ri'. \v 8 Pero xa ta kitzij achel nu'ij ri jun ri', roj c'o ta che'el nika'ij chi tikabana' mac, richin quiri' nik'alajin-pe ri utz, achel ri k'eban tzij ri ni'an chikij roj chi jari' nikac'ut. Pero ri quiri' ye'in, can utz vi chi nika castigo pa quivi'.\x * \xo 3:8 \xt Ro. 5:20; 6:1, 15.\x* \s1 Man jun vinak choj ruc'aslen \p \v 9 Y, ¿achique nika'ij vacami? ¿Ri Dios, más cami utz nkurutz'et roj israelitas que chiquivech ri man israelitas ta? Man quiri' ta. Achel ri xka'ij yan ka, chi israelitas y man israelitas ta, konojel rojc'o chuxe' ruchuk'a' ri mac.\x * \xo 3:9 \xt Ro. 3:23.\x* \v 10 Achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: \q1 Man jun vinak choj ruc'aslen. Can man jun.\x * \xo 3:10 \xt Sal. 14:1-3; 53:1-3.\x* \q1 \v 11 Man jun reteman achique ri utz \q1 Y man jun nicanon ri Dios. \q1 \v 12 Conojel xe'el-e chupan rubey ri Dios, man jun chic ric'a'tz xu'on-ka ri quic'aslen. \q1 Man jun nibano ri utz. Can man jun. \q1 \v 13 Achel itzel ruxla'\x * \xo 3:13 \xt Sal. 5:9; Mt. 23:27.\x* quijul anima'i' jakal, quiri' ri ch'abel ntel pa quichi'. \q1 Satzoj no'oj c'o chutza'n cak', \q1 Y ri ch'abel ntel pa quichi', achel ru-ponzoña jun cumatz. \q1 \v 14 Ruyon yok'onic tak tzij yech'o;\x * \xo 3:14 \xt Sal. 10:7.\x* q'uey-q'uey ri ch'abel ntel pa quichi'. \q1 \v 15 Man tiquic'axaj jun ch'uti tzij, ja nequibana' camic.\x * \xo 3:15 \xt Pr. 1:16; Is. 59:7.\x* \q1 \v 16 Xa achique na lugar yek'ax-vi, ronojel niquiq'uis can ruk'ij y xe k'axomal niquiya' can. \q1 \v 17 Man juba' queteman niquic'uaj-qui' chuvi' uxlanen quiq'uin ch'aka' chic. \q1 \v 18 Man juba' niquixi'ij-qui' chuvech ri Dios.\x * \xo 3:18 \xt Sal. 36:1.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \p \v 19 Y roj keteman chi ronojel ri tz'iban can chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, chique ri ec'o chuxe' ri ley ri' nich'o-vi. Riq'uin ri', y riq'uin ri ka'in chic, nikatz'et chi nis-ta jun vinak c'o che'el nu'ij chi manak rumac, y chi conojel nuc'ul chi c'o castigo nuk'at ri Dios pa quivi' tok xtunic'oj ri cánima. \v 20 Roma masque jun vinak rubanon ri nu'ij chupan ri ley, pero man roma ta ri' man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios. Ri ley xaxe nuc'ut chikavech chi can roj aj-mac vi.\x * \xo 3:20 \xt Ro. 7:7.\x* \s1 Ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, man jun mac nrakalej chuvech ri Dios \p \v 21 Jac'a ri vacami, ri Dios ruk'alajrisan chikavech ri achel chi roj man jun chic kamac nikakalej chuvech, masque man kaniman ta ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Y ri c'ac'ac' ruchojmil re' ruc'uan-ri' riq'uin ri tz'iban can chupan ri ley y riq'uin ri tz'iban can coma ri profetas.\x * \xo 3:21 \xt Ro. 1:2.\x* \v 22 Ri Dios nuc'ut chikavech chi xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, man jun rumac nrakalej.\x * \xo 3:22 \xt Ro. 10:4.\x* Roma chuvech ri Dios konojel xa roj junan,\x * \xo 3:22 \xt Col. 3:11; Gá. 3:28.\x* \v 23 roma konojel xka'an mac, y naj rojc'o-vi che ri c'aslen c'o ruk'ij ri nusuj ri Dios. \v 24 Xaxe roma ru-favor\x * \xo 3:24 \xt Ef. 2:8.\x* ri Dios tok man jun kamac nikakalej chuvech, y re' xa nusipaj chike, roma ri Jesucristo xojrulok' chic richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin. \v 25 Y ri Dios ja ri Jesucristo xuya' richin xrakalej\x * \xo 3:25 \xt 1 Jn. 2:2; 4:10.\x* ri kamac konojel ri cukul kac'u'x chi riq'uin ri xbin ri ruquiq'uel ri Jesucristo, nkucolotaj chuvech ri mac. Quiri' xu'on ri Dios richin nuk'alajrisaj chikavech chi choj ri xu'on chi man xuya' yan ta rajil-ruq'uexel quimac ri vinak ojer can, tok jani na xerucoch'. \v 26 Roma nrojo' nuk'alajrisaj chi ja jun ri tiempo re' choj nu'on, y chi rija' can choj riq'uin ri najin tok nu'on chi man jun mac nrakalej xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. \p \v 27 Y roma ri quiri', ¿utz cami chi roj israelitas nikaya-ka kak'ij?\x * \xo 3:27 \xt 1 Co. 1:29.\x* Man utz ta. Roj xaxe riq'uin nikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo ni'an chike chi man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios, y man nikach'ec ta riq'uin ri yekabanala'. \v 28 Chiri' c'a nik'alajin-vi chi ri nuya' ránima riq'uin ri Jesús, jari' ri man jun rumac\x * \xo 3:28 \xt Gá. 2:16.\x* nrakalej chuvech ri Dios, rubanon o man rubanon ta ri nu'ij ri ley ri xuya' ri Dios. \v 29 Y manak che'el nika'ij chi ri Dios xaxe kichin roj israelitas. Rija' qui-Dios mismo ri man israelitas ta. \v 30 Ri Dios xa jun, y ja rija' nibano chique conojel chi manak quimac nicakalej chuvech tok niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, chi israelitas y man israelitas ta.\x * \xo 3:30 \xt Ro. 10:12.\x* \v 31 Pero si roj kayo'on kánima riq'uin ri Jesús, man nu'ij ta tzij chi man jun rakale'n nika'an che ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Man quiri' ta. Roma roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesús can nika'an che ri ley chi c'o rakale'n.\x * \xo 3:31 \xt Mt. 5:17.\x* \c 4 \s1 Ri niketemaj chirij ruc'aslen ri Abraham \p \v 1 Vacami c'a, ¿achique nkutiquer nika'ij pa ruvi' ruc'aslen ri Abraham ri kamama' roj israelitas? \v 2 Rija' man roma ta ri utz xerubanala' tok man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios; xa ta roma ri utz xerubanala', can ta c'o che'el ruyon xuya-ka ruk'ij, pero chuvech ri Dios manak che'el chi quiri'.\x * \xo 4:2 \xt 1 Co. 1:31.\x* \v 3 Tuka chi'ic'u'x ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, ri nu'ij: Ri Abraham cukul ruc'u'x chi can nibanataj-vi ri xusuj ri Dios che, romari' ri Dios xu'on che chi manak rumac xrakalej.\x * \xo 4:3 \xt Gn. 15:6; Ro. 4:22; Gá. 3:6; Stg. 2:23.\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 4 Y xa achique na jun ri xa riq'uin ri yerubanala' cukul-vi ruc'u'x chi manak rumac xtrakalej chuvech ri Dios, ri rajil-ruq'uexel ri xtuc'ul, man sipanic ta chic, xa can c'as richin niyo'ox che. \v 5 Jac'a ri man riq'uin ta ri yerubanala' cukul-vi ruc'u'x, can ni'an-vi che chi man jun rumac nrakalej,\x * \xo 4:5 \xt Gá. 2:16.\x* si nicuke-apu ruc'u'x riq'uin ri Jun ri nitiquer nu'on che ri vinak manak Dios pa ruvech chi man jun rumac nrakalej. \v 6 Ja jun ri rey David xch'o pa ruvi' ri utzulaj tzij ri ni'an che ri vinak ri manak rumac nrakalej chuvech ri Dios, c'o man c'o utz rubanalo'n. \v 7 Y quire' c'a ri ru'in can: \q1 Utzulaj tzij banon chique ri banon chic perdonar ri man utz ta ri quibanalo'n,\x * \xo 4:7 \xt Sal. 32:1.\x* \q1 Y tz'apin chic rij ri quimac. \q1 \v 8 Utzulaj tzij banon che ri achi ri manak mac rakalen chuvech ri Dios.\x * \xo 4:8 \xt Sal. 32:2.\x* \m Quiri' ru'in can ri David. \p \v 9 ¿La xe cami chike roj israelitas ri banon ri circuncisión chike nu'ij-vi chi utzulaj tzij ni'an chike? Man quiri' ta; ja jun chique ri man israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique. Roma ruch'abel ri Dios ri xkac'uxlaj yan ka nu'ij chi ri Abraham cukul ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che can nibanataj-vi, romari' ri Dios xu'on che chi man jun rumac xrakalej. \v 10 Ri Abraham c'a man jani ti'an ri circuncisión che chiri', tok x-an yan che chi man jun rumac rakalen chuvech ri Dios. \v 11 Ri circuncisión\x * \xo 4:11 \xt Gn. 17:10.\x* ri x-an che, jun retal chi ri Dios rubanon chic che chi man jun rumac rakalen roma cukul chic ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che, can nibanataj-vi. Riq'uin ri', rija' jun tata'aj quichin conojel ri cukul quic'u'x riq'uin ri Ajaf,\x * \xo 4:11 \xt Gá. 3:7, 29.\x* masque man banon ta ri circuncisión chique, richin quiri' ja jun rije' ni'an chique chi man jun quimac nicakalej, roma cukul quic'u'x chi can niyo'ox-vi chique ri rusujun ri Dios. \v 12 Y ja jun pa kavi' roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, ri Abraham tata'aj, pero man xe ta roma banon ri circuncisión chike, (chuka', ka) roma cukul kac'u'x chi nibanataj ri rusujun ri Dios chike, achel xu'on ri Abraham na'ey chi x-an circuncidar. \s1 Roma cukul kac'u'x, ri Dios nuya' chike ri rusujun \p \v 13 Y man roma ta chi ri Abraham xu'on ri nu'ij ri ley tok ri Dios xu'ij che chi xtuya' ri roch'ulef pa ruk'a', o pa quik'a' ri eriy-rumam.\x * \xo 4:13 \xt Gn. 12:3; 17:4; 22:17; 28:14; Gá. 3:29.\x* Man quiri' ta. Ri Dios quiri' xu'ij roma rubanon chic che ri Abraham chi man jun rumac rakalen, roma ri Abraham cukul ruc'u'x chi ri xusuj ri Dios che, can nibanataj-vi. \v 14 Roma si ja ri yebano ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, jari' ri yec'ulu ri rusujun can ri Dios,\x * \xo 4:14 \xt Gá. 3:18.\x* man jun nic'atzin-vi chi roj cukul kac'u'x riq'uin ri Dios, y xa man niyo'ox ta chike ri rusujun can. \v 15 Pero man quiri' ta. Roma ri ley xaxe nuc'ut chikavech chi can nika na vi royoval ri Dios pa quivi' conojel\x * \xo 4:15 \xt Gá. 3:10.\x* ri yek'ajo ri nu'ij. Pero man ta na ri ley, manak che'el ni'ix chi nik'aj ri nu'ij. \p \v 16 Roma c'a ri', ja chique ri cukul quic'u'x chi can nibanataj-vi ri sujun, chique rije' nuya-vi ri Dios ri rusujun, richin chi nik'alajin chi can kitzij chi sipanic, roma ri Dios nrojo' chi conojel ri eriy-rumam ri Abraham c'o quik'a' che ri sujun; man xe ta ri israelitas ri c'o ri ley richin ri Moisés pa quik'a', ja jun ri man israelitas ta\x * \xo 4:16 \xt Col. 3:11.\x* ri cukul quic'u'x chi can nibanataj-vi ri rusujun ri Dios, achel xu'on ri Abraham ri ocunak tata'aj pa kavi' chi nimalaj konojel. \v 17 Achel nu'ij chupan ri tz'iban can tok ri Dios xu'ij che ri Abraham: Nubanon chave chi xcate'oc tata'aj pa quivi' q'uiy tinamit, xcha'. Y ri Abraham xunimaj ri xbix che roma ri Dios ri nic'ason quichin ri anima'i'\x * \xo 4:17 \xt Jn. 5:21.\x* y nu'on chi yec'uje' ri man jani quec'uje'. \v 18 Ri Abraham cukul ruc'u'x chi can nibanataj-vi ri xbix che roma ri Dios, masque c'ayef chi nibanataj roma rija' xa ri'j chic. Y riq'uin ri quiri' xu'on che ri ránima, xoc tata'aj pa quivi' q'uiy tinamit, achel ri xbix che roma ri Dios chi eq'uiy riy-rumam xquec'uje'.\x * \xo 4:18 \xt Gn. 15:5.\x* \v 19 Man juba' xuya' can chi cukul ruc'u'x chi nibanataj ri sujun che, masque nunojij chi ri ru-cuerpo xa c'o chic chupan rubey ri camic roma xa juba' chic nrojo' chi cien rujuna', y chi ri Sara\x * \xo 4:19 \xt Gn. 18:11.\x* ri rixayil can man alanel ta vi. \v 20 Man caca' ta ruc'u'x xu'on y man xyamayo' ta ka chi nunimaj chi nibanataj ri xbix che roma ri Dios, xa más xcuker ruc'u'x riq'uin ri Dios y xuya' ruk'ij. \v 21 Xa jun rubanon che ri ránima chi ri Dios c'o ruchuk'a' richin nitiquer nu'on ri nusuj.\x * \xo 4:21 \xt Gn. 18:14.\x* \v 22 Romari' ri Abraham x-an che roma ri Dios chi man jun rumac xrakalej. \v 23 Y man xe ta pa ruvi' ri Abraham nich'o-vi ruch'abel ri Dios ri tz'iban can\x * \xo 4:23 \xt 1 Co. 10:11.\x* ri nu'ij chi ri Abraham man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios, \v 24 xa ja jun pa kavi' roj ri nuc'un chic pe chi man jun kamac xtekakalej chuvech ri Dios riq'uin ri necuke' kac'u'x riq'uin ri xc'ason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri anima'i'.\x * \xo 4:24 \xt 1 P. 1:21.\x* \v 25 Ri Jesucristo xjach pa camic koma,\x * \xo 4:25 \xt Ro. 5:6, 8; 8:32.\x* roma xkak'aj ri nu'ij ri ley, y xc'asos-e chiquicojol ri anima'i' richin chi man jun kamac nikakalej chuvech ri Dios.\x * \xo 4:25 \xt 1 P. 3:18.\x* \c 5 \s1 C'o rakale'n chi man jun kamac kakalen chuvech ri Dios \p \v 1 Vacami c'a, roj ri man jun kamac kakalen chuvech ri Dios roma cukul kac'u'x riq'uin ri rusujun chike, junan chic kánima riq'uin ri Dios roma ri Kajaf Jesucristo,\x * \xo 5:1 \xt Is. 32:17.\x* \v 2 ri nkucusan-apu chupan ru-favor ri Dios ri achok chupan cof roj pa'el-vi.\x * \xo 5:2 \xt 1 Co. 15:1; He. 3:6.\x* Quiri' nu'on chike roma cukul kac'u'x riq'uin. Y can c'o rakale'n chikavech chi koyo'en ri k'ij tok junan xkuc'uje' riq'uin ri Dios ri c'o nimalaj ruk'ij. \v 3 Y man xe ta ri', ja jun tok nikak'asaj k'axomal\x * \xo 5:3 \xt Mt. 5:11, 12.\x* pa kac'aslen, can c'o rakale'n chikavech, roma keteman chi ri k'axomal nu'on chike chi más nkucoch'on. \v 4 Y ri coch'on k'axomal, más nutz'akatisaj ri kac'aslen chirakan ri Dios.\x * \xo 5:4 \xt Stg. 1:3, 12.\x* Y tok más tz'akat chic ri kac'aslen, más nikoyo'ej-apu ri favor ri sujun chike. \v 5 Y man nkuyo'ox ta can chi q'uix riq'uin ri koyo'en roma ri Dios can nkurojo'. Y jabel keteman chi nkurojo' roma ri Lok'olaj Espíritu ri ruyo'on pa tak kánima.\x * \xo 5:5 \xt 2 Co. 1:22; Gá. 4:6.\x* \p \v 6 Roma tok c'a man jun nito'on kichin chuvech ri kamac chiri', jari' xril ruk'ijul\x * \xo 5:6 \xt Gá. 4:4.\x* ri runojin-pe ri Dios chi (xcom, xquen) ri Jesucristo pa quiq'uexel\x * \xo 5:6 \xt He. 9:26; Ef. 5:2.\x* conojel ri manak Dios pa quivech. \v 7 Kitzij na vi chi c'ayef nilitaj jun vinak ri nrojo' nuya-ri' pa camic pa ruq'uexel jun ri choj ruc'aslen, o riq'uin juba' c'o jun man nupokonaj ta ri' nicamises pa ruq'uexel jun ri utz ruc'aslen. \v 8 Pero ri Dios nuc'ut chikavech chi kitzij nkurojo',\x * \xo 5:8 \xt Jn. 15:13.\x* roma ri Jesucristo xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel\x * \xo 5:8 \xt 1 P. 3:18; Ef. 5:2.\x* tok c'a quiri' na rojc'o chupan ri kamac. \v 9 Vacami riq'uin chi xbin ruquiq'uel\x * \xo 5:9 \xt 1 Jn. 1:7.\x* ri Jesucristo koma, man jun kamac kakalen chuvech ri Dios, y romari' más na k'alaj chi can nkucolotaj-vi chuvech ri royoval.\x * \xo 5:9 \xt 1 Ts. 1:10.\x* \v 10 Roma tok roj c'a itzel na nikatz'et ri Dios chiri', rija' riq'uin ri rucamic ri Ruc'ajol xuc'ut chi xuc'ul kavech. Y vacami riq'uin ri ruc'ulun chic kavech,\x * \xo 5:10 \xt 2 Co. 5:18.\x* más na k'alaj chi xkucolotaj chuvech ri royoval riq'uin ruc'aslen ri Ruc'ajol.\x * \xo 5:10 \xt Jn. 14:19.\x* \v 11 Y man xe ta ri', ri Dios nu'on chike chi nkuquicot roma ri Kajaf Jesucristo, ri achok roma vacami c'ulun chic kavech roma ri Dios.\x * \xo 5:11 \xt Col. 1:20.\x* \s1 Ri nuq'uen-pe ri xu'on ri Adán y ri nuq'uen-pe ri xu'on ri Jesucristo \p \v 12 Ri nuq'uen-pe ri nu'in chic ka chive jare': Ri mac xoc choch'ulef roma jun achi, y ri mac xa xuq'uen-pe camic.\x * \xo 5:12 \xt Gn. 3:1-24; 1 Co. 15:21.\x* Chiri' xtiquer-vi-pe chi konojel roj vinak (nkucom, nkuquen), roma konojel nika'an mac.\x * \xo 5:12 \xt Ro. 6:23.\x* \v 13 Quiri' nin-ij chive roma chupan ri tiempo tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley che ri Moisés, ri vinak can c'o-vi mac niqui'en, pero manak che'el xbix chi can mac ri xbanataj,\x * \xo 5:13 \xt 1 Jn. 3:4.\x* roma ri Dios man jani tuya-pe ri ley. \v 14 Pero masque quiri', conojel vinak ri xec'uje' pa ru-tiempo ri Adán hasta ri tiempo tok xyo'ox ri ley pa ruk'a' ri Moisés, xa (xecom, xequen), masque ri k'ajon tzij ri xqui'en man junan ta riq'uin ri xu'on ri Adán, ri achok pa ruc'aslen c'o niketemaj chirij ruc'aslen ri Jesucristo ri nuc'un chic pe chi nipe chirij can ri Adán. \p \v 15 Pero jun vi nuq'uen-pe ri sipanic ri xuya' ri Dios y jun vi nuq'uen-pe ri k'ajon tzij ri xu'on ri Adán. Roma ri k'ajon tzij, xu'on chique eq'uiy chi xe'oc chuxe' ruchuk'a' ri camic. Pero can más vi kitzij chi roma ri favor xurubana-ka ri jun achi rubinan Jesucristo,\x * \xo 5:15 \xt Mt. 20:28; He. 9:28.\x* tok eq'uiy niquil ri favor y ri sipanic ri nuya' ri Dios. \v 16 Ri nuq'uen-pe ri sipanic ri nuya' ri Dios, man juba' junan riq'uin ri nuq'uen-pe ri rumac ri Adán. Roma xaxe riq'uin ri jun mac ri xu'on ri Adán tok ri Dios xu'ij chi can nuc'ul-vi chi nika castigo pa kavi' konojel. Pero roma ri ajani na chi k'ajon tak tzij xka'an roj vinak, ri Dios xusuj ri sipanic ri nibano chi man jun chic mac nikakalej chuvech. \v 17 Roma si riq'uin ri k'ajon tzij ri xu'on xaxe jun achi, xojoc chuxe' ruchuk'a' ri camic, can más na vi kitzij chi riq'uin ri xu'on ri Jesucristo, conojel ri xquec'ulu ri nimalaj favor y ri sipanic ri nu'on chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, xtiqui'en gobernar chupan ri c'aslen ri richin jumul. \p \v 18 Roma c'a ri', achel xka castigo pa quivi' conojel vinak roma ri k'ajon tzij ri xu'on ri Adán, quiri' mismo roma ri chojmilaj samaj xu'on ri Jesucristo,\x * \xo 5:18 \xt Ro. 3:25.\x* conojel ri niquiya' cánima riq'uin, man jun quimac nicakalej chuvech ri Dios y niquil ri c'aslen ri richin jumul. \v 19 Roma riq'uin ri man xniman ta ri Adán riq'uin ri xbix che roma ri Dios, conojel vinak xe'oc aj-mac, quiri' mismo riq'uin xniman ri Jesucristo riq'uin ri xbix che roma ri Dios, conojel ri niquiya' cánima riq'uin, ni'an chique chi man jun quimac nicakalej. \v 20 Ri ley ri xuya' ri Dios, xyo'ox richin xk'alajin-pe chi ri kamac roj vinak can q'uiy vi. Pero tok xq'uiyer ri mac, más xq'uiyer ri utzulaj ru-favor\x * \xo 5:20 \xt 1 Ti. 1:14.\x* ri Dios pa kavi', \v 21 richin quiri' achel ri mac xerumaj conojel vinak richin xe'oc chuxe' ruchuk'a' ri camic, can ta quiri' mismo ri ru-favor ri Dios yeril conojel richin ni'an chique chi man jun quimac nicakalej, richin niquil ri c'aslen ri richin jumul ri niyo'ox chique roma ri xu'on ri Kajaf Jesucristo. \c 6 \s1 Roj roj caminak chic chuvech ri mac \p \v 1 ¿Achique nika'ij vacami? ¿Utz cami chi c'a nika'an na mac richin niq'uiyer-pe más ru-favor ri Dios?\x * \xo 6:1 \xt Ro. 5:21.\x* \v 2 Man utz ta. Roma roj ri roj caminak\x * \xo 6:2 \xt Gá. 6:14; Col. 3:3.\x* chic chuvech ri mac ri nalex-pe pa kánima, ¿achel chi c'a nikasuk' na ki' chupan ri mac? \v 3 Rix iveteman chi roj ri xoj-an bautizar, xkaya-ki' pa ruk'a' ri Cristo Jesús,\x * \xo 6:3 \xt Gá. 3:27.\x* y ri bautismo jari' retal chi junan (xojcom, xojquen) riq'uin. \v 4 Roma tok xoj-an bautizar, achel can ta junan xojmuk riq'uin, richin chi (nkucom, nkuquen) chuvech ri mac ri nalex-pe pa kánima, richin quiri' achel xc'astaj-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i' roma ruchuk'a' ri Katata' Dios, quiri' mismo roj xojc'astaj riq'uin,\x * \xo 6:4 \xt Col. 2:12.\x* richin nikac'uaj c'ac'ac' c'aslen. \p \v 5 Roma si roj xa jun chic kabanon riq'uin\x * \xo 6:5 \xt Fil. 3:10.\x* ri Jesucristo roma xkaya' can ri c'aslen ri xkac'uaj ri jun bey can, achel xuya' can rija' ri c'aslen choch'ulef richin xbe chicaj; quiri' mismo can xkuc'astaj-e chiquicojol ri anima'i' achel xu'on rija'. \v 6 Tuka chikac'u'x chi ri itzel c'aslen ri xkac'uaj na'ey, achel junan xcamises riq'uin ri Jesucristo tok xbajix chuvech cruz,\x * \xo 6:6 \xt Gá. 2:20.\x* richin chi ri ka-cuerpo ri can nurayij nu'on mac, manak chic che'el nu'on caso che ri itzel c'aslen ri', richin quiri' man roj rusamajela' ta chic ri mac ri nalex-pe pa kánima. \v 7 Roma jun vinak tok caminak chic, man nu'on ta chic mac; xa xcolotaj yan e chuvech.\x * \xo 6:7 \xt 1 P. 4:1.\x* \v 8 Y roma roj achel junan (xojcom, xojquen) riq'uin ri Jesucristo, romari' cukul kac'u'x chi xtic'uje' kac'aslen riq'uin rija'.\x * \xo 6:8 \xt Jn. 14:19; 2 Ti. 2:11.\x* \v 9 Roma keteman chi riq'uin xc'asos-e ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i',\x * \xo 6:9 \xt Ro. 6:4.\x* man (nicom, niquen) ta chic, roma manak chic ruk'a' ri camic che.\x * \xo 6:9 \xt Ap. 1:18.\x* \v 10 Roma riq'uin ri camic ri xuk'asaj,\x * \xo 6:10 \xt He. 10:10.\x* xuq'uis ruchuk'a' ri mac jumul. Jac'a riq'uin ri ruc'aslen ri c'o vacami, can nuya-vi ruk'ij ri Dios. \v 11 Quiri' mismo rix, tiya' pan ivánima chi can kitzij rix caminak chic chuvech ri mac ri nalex-pe pan ivánima, y can achel junan xixc'astaj-pe riq'uin ri Jesucristo richin niya' ruk'ij ri Dios,\x * \xo 6:11 \xt Gá. 2:19.\x* roma xa jun chic ibanon riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús.\x * \xo 6:11 \xt Col. 3:3.\x* \p \v 12 Romari' nin-ij chive: Man c'a tiya' lugar che ri mac chi nitakchi'in pa ruvi' ri i-cuerpo\x * \xo 6:12 \xt Ef. 4:22.\x* ri xa niq'uis; man xa tu'on chive chi ni'en caso che ri man utz ta ri nurayij; \v 13 nis-ta man que'iya' ri ik'a-ivakan richin samajbel pa ruk'a' ri mac. Xa tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios achel can ta xixc'astaj yan pe chiquicojol ri anima'i', y ri ik'a-ivakan que'iya' pa ruk'a' ri Dios chusamajisic ri choj. \v 14 Roma ri mac ri nalex-pe pan ivánima, man jun chic ruk'a' chive, roma vacami mana-ta chic chuxe' rutzij ri ley\x * \xo 6:14 \xt Gá. 5:18.\x* ri xyo'ox che ri Moisés rixc'o-vi, xa chuxe' chic ri ru-favor ri Dios. \s1 Vacami rojc'o chic chuxe' rutzij ri chojmilaj c'aslen \p \v 15 Riq'uin ri xka'ij yan ka, riq'uin juba' ec'o niquinojij chi vacami ri Dios xa nuya' lugar chike chi nika'an mac, roma man chuxe' ta chic rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés rojc'o-vi, xa chupan ru-favor\x * \xo 6:15 \xt Gá. 2:17-19.\x* ri Dios. Man tikanojij quiri'. \v 16 Man timestaj, si rix nic'ayij-ivi' pa ruk'a' jun richin yixc'uje' chuxe' rutzij, can ja ri ninimaj-apu rutzij ri ocunak ivajaf. Si yixc'uje' chuxe' rutzij ri mac,\x * \xo 6:16 \xt Jn. 8:34.\x* yixruc'uaj pa camic, jac'a si yixc'uje' pa ruk'a' ri Dios richin ninimaj rutzij, yixruc'uaj chupan ri c'aslen choj. \v 17 Pero matiox che ri Dios, masque rix ic'ayin-ivi' chuxe' rutzij ri mac rubanon can, vacami riq'uin ronojel ivánima ninimaj ri ch'abel ri xixtijox riq'uin, ri achok chupan xixkaya-vi can richin ninimaj ri nu'ij; \v 18 y xixsok'opitaj-pe chuxe' rutzij ri mac\x * \xo 6:18 \xt Gá. 5:1.\x* richin xixoc chuxe' rutzij ri chojmilaj c'aslen.\x * \xo 6:18 \xt 1 Co. 7:22; 1 P. 2:16.\x* \v 19 Yin xa aj-roch'ulef ejemplo nincusaj richin nin-ij re' chive, roma man ta nincusaj ejemplo, c'ayef chi rix niq'uen can ruchojmil ri ninjo' nin-ij chive. Roma can achel xijach ik'a-ivakan pa ruk'a' ri netzelan ri ic'aslen richin xi'en ri man utz ta ri xe'irayij, vacami ri ik'a-ivakan tijacha' richin ni'en ri choj, richin chi nich'ajch'ojir más ri ic'aslen. \p \v 20 Roma tok xixc'uje' pa ruk'a' ri mac, ri chojmilaj c'aslen chuvech ri Dios man jun ruk'a' chive. \v 21 ¿Y achique ta xich'ec chupan ri itzel c'aslen ri xic'uaj ri jun bey can ri xa yixq'uix tok nic'uxlaj-pe ri vacami? Man jun. Roma pa ruq'uisbel, xa camic nuq'uen-pe chive. \v 22 Jac'a ri vacami xixsok'opitaj yan pe chupan ri mac ri nalex-pe pan ivánima, y banon chic chive chi rixc'o pa ruk'a' ri Dios, y riq'uin ri', nich'ec ri ch'ajch'oj c'aslen chuvech ri Dios, y pa ruq'uisbel, ri c'aslen ri richin jumul.\x * \xo 6:22 \xt 1 P. 1:9.\x* \v 23 Roma ri rajil ri nuya' ri mac xa ja ri camic. Jac'a ri Dios nusipaj ri c'aslen ri richin jumul chique ri xa jun quibanon riq'uin ri Kajaf Jesucristo. \c 7 \s1 Ri ejemplo chirij ri c'ulubic \p \v 1 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, iveteman ri achique nu'ij ri ley; iveteman chi jun vinak xaxe tok c'a q'ues na c'o chuxe' rutzij ri ley. \v 2 Ninya' na jun ejemplo chivech: Pa ruvi' ri ec'ulan, ri ley nu'ij chi ri ixok c'o chuxe' rutzij ri rachijil tok ri achi c'a q'ues na.\x * \xo 7:2 \xt 1 Co. 7:39.\x* Pero si ri rachijil (nicom, niquen) e, ri ixok man ximil ta chic chuxe' rutzij ru-ley ri c'ulubic. \v 3 Romari' ri ixok ri q'ues ri rachijil, si nic'uje' chic riq'uin jun achi, xa ni'ix chirij chi jun ixok aj-mac roma man xe ta riq'uin ri rachijil nic'uje-vi.\x * \xo 7:3 \xt Mr. 10:12; He. 13:4.\x* Pero si caminak chic ri rachijil, man ximil ta chic chuxe' rutzij ru-ley ri c'ulubic, romari' si nic'ule' chic riq'uin jun achi, chuvech ri ley, mana-ta jun ixok aj-mac. \p \v 4 Y achel jun vinak tok caminak chic, ri ley manak chic ruk'a' che, quiri' mismo rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri ley\x * \xo 7:4 \xt Gá. 2:19; 5:18.\x* ri xyo'ox che ri Moisés manak chic ruk'a' chive, roma achel can ta junan (xixcom, xixquen) riq'uin ri Jesucristo tok xrip ri ru-cuerpo chuvech cruz richin xcamises. Y vacami xixoc richin rija', ri xc'asos-pe chiquicojol ri anima'i' richin c'o utz nik'alajin pan ic'aslen\x * \xo 7:4 \xt Ef. 2:10.\x* achel jun che' ri jabel ruvech nuya'. \v 5 Tok xojc'uje' chuxe' rutzij ri nurayij ri ka-cuerpo, ri ley ri xyo'ox che ri Moisés más xuc'asoj ri kak'a-kakan richin xka'an ri itzel tak mac ri nijik'ik' kánima chiquij, ri xa camic nuq'uen-pe pa ruq'uisbel.\x * \xo 7:5 \xt Stg. 1:15.\x* \v 6 Jac'a ri vacami xojcolotaj yan chuvech ri nu'ij ri ley y can achel (xojcom, xojquen) yan chuvech ri ximiyon kichin rubanon can. Roma c'a ri', vacami kac'ayin-ki' richin nika'an ri nrojo' ri Dios, pero man chuxe' ta chic rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; xa chuxe' yan chic rutzij ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu. \s1 Ri mac ri nalex-pe pa kánima, c'ayef rubanon chike \p \v 7 Riq'uin juba' nika'ij chi ri ley ri xyo'ox che ri Moisés can itzel, roma nu'on chike chi más nikarayij ri mac. Pero man quiri' ta. Roma xa ja ri ley ri nik'alajrisan chikavech achique ri mac,\x * \xo 7:7 \xt Ro. 3:20.\x* achel tok nu'ij: Man tarayij ri achique c'o riq'uin jun chic.\x * \xo 7:7 \xt Ex. 20:17; Dt. 5:21.\x* Si man ta quiri' nu'ij ri ley, yin man ta xinvetemaj chi can mac vi ri narayij ri c'o riq'uin jun chic. \v 8 Jac'a tok xinvetemaj chi man utz ta ri narayij ri c'o riq'uin jun chic, ri mac ri revan-ri' pa vánima más xuc'asoj ri vánima richin xenrayij ronojel ri manak nuk'a' che. Roma tok man jani tiyo'ox ri ley,\x * \xo 7:8 \xt 1 Co. 15:56.\x* ri mac ri c'o pa vánima, man jun nic'ason-pe richin, xa achel caminak rubanon-ka. \v 9 Pa na'ey tok man jani (k'axnak, novinak) ruchojmil ri ley chinuvech, yin xinnojij chi yin jun utzulaj vinak. Jac'a ri k'ij tok xinvetemaj chi xa mac ri narayij ri c'o riq'uin jun vinak, xc'astaj-pe ri mac ri revan-ri' pa vánima, y tok nubanon chic ri nrojo' ri mac, c'ajari' xinna'ej chi yin caminak chuvech ri Dios. \v 10 Chiri' xinya-vi pa cuenta chi ri mandamiento ri xyo'ox richin nuq'uen-pe c'aslen chuve,\x * \xo 7:10 \xt Lv. 18:5.\x* xa camic na c'a xuq'uen-pe chuve.\x * \xo 7:10 \xt Ez. 20:13.\x* \v 11 Roma ri mac ri revan-ri' pa vánima, ja mismo ri mandamiento ri nu'ij chi man utz ta narayij ri c'o riq'uin jun chic vinak, jari' xucusaj richin xika pa ruk'a'. Ja mismo ri ley xucusaj chuvij richin xuc'ut chinuvech chi yin caminak. \v 12 Xa romari' nin-ij chive chi ru-ley ri Dios can lok'olaj vi; quiri' mismo ri mandamiento can lok'olaj vi, utz y choj ri nu'ij.\x * \xo 7:12 \xt Sal. 19:8; 1 Ti. 1:8.\x* \p \v 13 Manak che'el nika'ij chi ja ri utzulaj ley xc'amo-pe camic chuve, xa ja ri mac ri xalex-pe pa vánima ri xc'amo-pe, y ja ri utzulaj ley xucusaj. Chiri' xk'alajin-vi chi ri mac can itzel vi, roma hasta ri utz xucusaj richin xu'on chi nik'ax ruvi' ri itzel ri nu'on. \v 14 Keteman chi ri ley riq'uin ri Dios petenak-vi, jac'a yin xa yin aj-roch'ulef, yin c'ayin pa ruk'a' ri mac.\x * \xo 7:14 \xt 1 R. 21:20, 25.\x* \v 15 Roma ri yitajin riq'uin, yin mismo man (nik'ax, nino') ta chinuvech; roma ri utz ri ninrayij, xa man nin-en ta. Jac'a ri xa netzelan y man ninrayij ta, xa jari' ri nin-en.\x * \xo 7:15 \xt Gá. 5:17.\x* \v 16 Y si ja ri man ninjo' ta, xa jari' nin-en, chiri' nik'alajin-vi chi ri ley can utz vi. \v 17 Y romari' yitiquer nin-ij chi mana-ta yin yibano ri man utz ta, xa ja ri mac ri nalex-pe pa vánima, jari' yinimo chupan ri man utz ta. \v 18 Chupan ri aj-roch'ulef nuc'aslen, man jun utz.\x * \xo 7:18 \xt Gn. 8:21.\x* Quiri' nuna' ri vánima, roma yin masque ninrayij nin-en ri utz, pero man yitiquer ta. \v 19 Roma man nin-en ta ri utz ri ninjo'; xa ja ri man utz ta ri man ninjo' ta ri nin-en. \v 20 Romari' si ja ri man ninjo' ta ri yitajin riq'uin, chiri' nik'alajin-vi chi mana-ta yin yibano; xa ja ri mac ri nalex-pe pa vánima ri yitakchi'in. \p \v 21 Y yin nintz'et chi can quiri' vi nibanataj viq'uin. Tok ninjo' nin-en ri utz, cha'anin nicataj-pe ri mac ri c'o chiri' pa vánima. \v 22 Niquicot ri vánima riq'uin ri ru-ley ri Dios, \v 23 pero veteman chi c'o chic jun nitakchi'in ri nuk'a-vakan ri nicataj-pe chirij ri nurayij ri vánima,\x * \xo 7:23 \xt Gá. 5:17; Stg. 4:1.\x* y yiruc'uaj chuxe' rutzij ri mac ri can achel rajaf ri nuk'a-vakan. \v 24 ¡Juye' oc nuvech yin! ¿Manak cami jun yicolo pa ruk'a' ri nurayij ri nu-cuerpo ri xa camic nuq'uen-pe chuve?\x * \xo 7:24 \xt Ro. 6:6; 8:2.\x* \v 25 ¡Matiox ninya' che ri Dios roma c'o ri Kajaf Jesucristo! Ri achel nubanon vacami, c'ayef roma kitzij chi nuc'ayin-vi' chi nin-en ri nrojo' ri Dios pa vánima, pero ri nuk'a-vakan can achel ec'ayin chuxe' rutzij ri mac. \c 8 \s1 Ri c'aslen ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu \p \v 1 Vacami c'a, man jun castigo\x * \xo 8:1 \xt Ro. 8:34.\x* xtika pa kavi' roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, ri man roj uc'uan ta chic roma ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo, xa roj uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu.\x * \xo 8:1 \xt Gá. 5:16.\x* \v 2 Roma ri c'ac'ac' c'aslen ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu chike roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, roj rucolon pa ruk'a' rutzij ri mac ri xa camic nuq'uen-pe chike.\x * \xo 8:2 \xt Jn. 8:32; Gá. 5:1.\x* \v 3 Ri ley ri xyo'ox che ri Moisés man xtiquer ta xojrucol,\x * \xo 8:3 \xt He. 7:18; Hch. 13:39.\x* roma manak ruchuk'a' chirij ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo. Pero ri man xtiquer ta xu'on ri ley, ja ri Dios xbano: xutak-pe ri Ruc'ajol vave' choch'ulef riq'uin jun cuerpo ri achel ka-cuerpo roj aj-mac, richin xcamises roma ri mac, y quiri', ja ri ru-cuerpo ri Ruc'ajol ri xtijo ri castigo ri utz ta chi xka ta pa kavi' roj ri kabanon mac riq'uin ri ka-cuerpo, \v 4 richin chi ri chojmilaj c'aslen ri nuc'utuj ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, nitzakon pa kac'aslen roj ri man roj uc'uan ta chic roma ri nurayij ri ka-cuerpo, roma vacami xa ja yan chic ri Lok'olaj Espíritu ri uc'uayon kichin. \v 5 Roma ri e'uc'uan roma ri nurayij ri qui-cuerpo, can riq'uin ri' benak-vi ri cánima. Jac'a ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu,\x * \xo 8:5 \xt Gá. 5:22, 23.\x* can riq'uin ri nrojo' ri Lok'olaj Espíritu benak-vi ri cánima. \v 6 Roma ri benak cánima chunojixic ri nurayij ri qui-cuerpo, xa camic nuq'uen-pe chique.\x * \xo 8:6 \xt Ro. 6:21.\x* Jac'a ri benak cánima chunojixic ri nrojo' ri Lok'olaj Espíritu, uxlanen pa cánima y c'aslen nuq'uen-pe chique.\x * \xo 8:6 \xt Ro. 8:13.\x* \v 7 Ri benak cánima chunojixic ri nurayij ri qui-cuerpo, itzel niquitz'et ri Dios.\x * \xo 8:7 \xt Stg. 4:4.\x* Roma man niquinimaj ta ri nu'ij ri ru-ley, y nis-ta yetiquer niquinimaj, \v 8 y ri e'uc'uan roma ri nurayij ri qui-cuerpo, man yetiquer ta niqui'en ri nika chuvech ri Dios. \p \v 9 Jac'a rix, si c'o ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios pa tak ivánima,\x * \xo 8:9 \xt 1 Co. 3:16; 6:19.\x* mana-ta chic ri nurayij ri i-cuerpo ri uc'uayon ivichin, xa ja ri Lok'olaj Espíritu. Y ri manak ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin,\x * \xo 8:9 \xt Jn. 14:17.\x* man erichin ta ri Jesucristo. \v 10 Pero si ri Jesucristo c'o pa tak ivánima,\x * \xo 8:10 \xt Gá. 2:20; Ef. 3:17; Jn. 17:23.\x* masque can kitzij na vi chi roma ri mac ri i-cuerpo (nicom, niquen) e chuvech ri roch'ulef, pero ri ivánima c'o ruc'aslen richin jumul, roma manak chic mac ivakalen chuvech ri Dios. \v 11 Y si pan ivánima c'o ri ru-Espíritu ri Dios ri xc'ason-e ri Jesús chiquicojol ri anima'i', ri xc'ason-e ri Cristo Jesús xtuya' chic ruc'aslen\x * \xo 8:11 \xt Jn. 5:21.\x* ri i-cuerpo ri xa can richin vi niq'uis, y ja ri Lok'olaj Espíritu ri c'o pan ivánima ri xtucusaj richin xtuya'. \p \v 12 Romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, c'o jun kac'as, pero man richin ta chi yekabanala' ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo. \v 13 Roma si ja ri nurayij ri i-cuerpo ri uc'uayon ivichin, xa camic nuq'uen-pe chive. Pero si riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu nicamisaj ri man utz ta ri nurayij ri i-cuerpo, can xtic'uje' ic'aslen richin jumul.\x * \xo 8:13 \xt Gá. 6:8.\x* \v 14 Roma conojel ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios, jari' ri kitzij eralc'ua'l ri Dios.\x * \xo 8:14 \xt Mt. 5:9; Jn. 1:12; 2 Co. 6:18.\x* \v 15 Quiri' nik'alajin roma ri Lok'olaj Espíritu ri yo'on chive, mana-ta jun espíritu ri rix ruximon richin chi nixi'ij chic pe ivi',\x * \xo 8:15 \xt 2 Ti. 1:7; 1 Jn. 4:18.\x* xa jun espíritu ri nu'on chive chi nina' pan ivánima chi rix yo'on chic ka pa rubi' ri Dios, y roma rija' tok Papá\x * \xo 8:15 \xt Gá. 4:6.\x* nkucha' che ri Dios. \v 16 Roma ja mismo ri Lok'olaj Espíritu nibano chike chi nikana' pa kánima chi kitzij roj ralc'ua'l ri Dios. \v 17 Y roma roj ralc'ua'l ri Dios, xtuya' chike ri ruyacon-apu richin ntoc kichin,\x * \xo 8:17 \xt Gá. 4:7; Tit. 3:7.\x* y ri ruyacon ri Dios che ri Jesucristo, ja jun roj xkucochin-apu riq'uin. Roma si nikak'asaj k'axomal\x * \xo 8:17 \xt Hch. 14:22; 2 Co. 1:5, 7; Fil. 3:10.\x* achel ri Jesucristo, xtic'uje' kak'ij achel rija' can c'o ruk'ij. \p \v 18 Roma yin ninya' pa cuenta chi ri k'axomal ri nikak'asaj vave' choch'ulef, man juba' rakale'n tok nikajunumaj riq'uin ri nimalaj ruk'ij rija' ri xtik'alajin kiq'uin.\x * \xo 8:18 \xt 2 Co. 4:17.\x* \v 19 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', jani na ntel-e quivech chi coyo'en ri k'ij tok xtik'alajin (e'achique, ajecu'x) ri kitzij ralc'ua'l ri Dios. \v 20 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', x-an chique chi c'o k'atayon quichin chupan ri nrojo' ri Dios chique. Mana-ta rije' xerayin chi quiri' x-an can chique, xa roma mismo ri Dios nrojo' chi nicoyo'ej ri k'ij petenak, \v 21 tok manak chic jun xtek'ato quichin chupan ri nrojo' ri Dios chique, xa xquecolotaj chuvech, richin chi junan quiq'uin ri eralc'ua'l ri Dios xtic'uje' quik'ij. \v 22 Roma ronojel ri xu'ij ri Dios chi quec'uje', c'a vacami junan yejilo y junan yek'axo achel ri k'axomal richin alanic. \v 23 (Chuka', ka) nkujilo roj ri c'o chic pa tak kánima ri Lok'olaj Espíritu,\x * \xo 8:23 \xt 2 Co. 5:5; Ef. 1:13.\x* ri na'ey sipanic ruyo'on ri Dios chike, retal chi c'a c'o na más xtuya' chike. Nijilo ri kánima chi koyo'en ri k'ij tok xtitz'akat chi kitzij roj ruyo'on chic ka pa rubi' ri Dios y chi ri ka-cuerpo lok'on chic richin elesan pa ruk'a' ri k'atayon richin chupan ri nrojo' ri Dios che. \v 24 Roma roj richin nikoyo'ej-apu\x * \xo 8:24 \xt 2 Co. 4:18; He. 11:1.\x* ri xtisipes chike tok xojcol, pero tok c'o chic kiq'uin ri koyo'en, manak chic roma c'a nikoyo'ej na, roma ri natz'et chic apu, ¿achique nic'atzin chi c'a navoyo'ej na? \v 25 Pero roma c'a nikoyo'ej na ri man jani tikatz'et, romari' man nik'ax ta kac'u'x chi c'a koyo'en na. \p \v 26 Ja jun ri Lok'olaj Espíritu nkuruto' tok ri kánima nuna' chi manak ruchuk'a'. Roma roj man keteman ta achique nic'atzin chi nikac'utuj che ri Dios, romari' ri Lok'olaj Espíritu can nijilo chikato'ic riq'uin ri ka-oración\x * \xo 8:26 \xt Ef. 6:18.\x* chuvech ri Dios, riq'uin ch'abel ri manak rubixic choch'ulef. \v 27 Jac'a ri Dios ri ninic'on richin ri kánima,\x * \xo 8:27 \xt Sal. 139:1, 2; Lc. 16:15; 1 Ts. 2:4.\x* k'alaj chuvech ri achique nunojij ri Lok'olaj Espíritu, roma ri ruquemelal ri Lok'olaj Espíritu koma roj ri roj ralc'ua'l ri Dios, can jari' mismo nurayij ri Dios pa kavi'. \s1 Man jun nitiquer nkujelesan-e riq'uin ri Dios \p \v 28 Roj ri nikajo' ri Dios, keteman chi ronojel ri nibanataj pa kac'aslen, rija' nu'on che chi c'o utz nuq'uen-pe chike. Quiri' nu'on kiq'uin roj ri can runojin-vi-pe pa kavi' chi xojroyoj.\x * \xo 8:28 \xt 1 Co. 1:9; Ef. 1:11; 2 Ts. 2:14.\x* \v 29 Roma ri reteman chic pe quivech,\x * \xo 8:29 \xt Jer. 1:5; 1 P. 1:20; 2 Ti. 1:9.\x* ri Dios can erucha'on\x * \xo 8:29 \xt Ef. 1:5.\x* chic pe richin ye'oc achel ri Ruc'ajol,\x * \xo 8:29 \xt 1 Co. 15:49; Col. 3:10; 1 Jn. 3:2.\x* richin chi ja ri Ruc'ajol ri achel (nimala'tz, nimalaxel) chique eq'uiy quichak'-quinimal qui'. \v 30 Y ri xerucha', xeroyoj,\x * \xo 8:30 \xt 1 Co. 1:9; Ef. 4:4; 1 P. 2:9, 21.\x* y ri xeroyoj xu'on chique chi manak quimac nicakalej.\x * \xo 8:30 \xt 1 Co. 6:11.\x* Y ri achok chique xu'on-vi chi manak quimac nicakalej, xu'on chique chi c'o na jun k'ij xtic'uje' quik'ij. \p \v 31 Ronojel re' nuc'ut chikavech chi ri Dios can c'o kiq'uin, y si rija' c'o kiq'uin, man jun nu'on si c'o nicataj-pe chikij. \v 32 Ri Dios hasta ri mismo Ruc'ajol man xupokonaj ta xuya-pe\x * \xo 8:32 \xt Jn. 3:16; Ro. 5:8.\x* richin (xcom, xquen) koma konojel. Y roma xuya-pe ri Ruc'ajol, ¿achel chi man xtuya' ta ronojel ruvech favores chike? \v 33 Y man jun nu'on si c'o xtisujun chikij ri roj rucha'on ri Dios,\x * \xo 8:33 \xt Is. 50:8.\x* roma ja mismo ri Dios banayon chi manak kamac kakalen. \v 34 (Chuka', ka) man jun xtitiquer xtic'utun chi tika castigo pa kavi', roma ja ri Jesucristo ri (xcom, xquen), ri xc'astaj-e, ri can c'o-apu pa ru-derecha ri Dios y ri c'o quemelal nuc'utuj-apu koma.\x * \xo 8:34 \xt Is. 53:12; He. 7:25; 1 Jn. 2:1.\x* \v 35 Y man jun xtibano che ri Jesucristo chi man ta chic nkurojo'; achel ri k'axomal,\x * \xo 8:35 \xt 2 Co. 4:8.\x* ri nik'axo kánima, ri ni'an pokon chike, ri vayijal, ri manak katziak, ri nkuc'uje' pa c'ayef,\x * \xo 8:35 \xt 1 Co. 4:11, 12.\x* o ri nkucamises che espada. \v 36 Achel nu'ij juc'an che ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: \q1 Roj roma roj avichin tok chi chak'a' chi pak'ij nakaj rojc'o-vi che ri camic, \q1 Y ninojix pa kavi' chi roj achel ovejas ri can erichin vi yecamises.\x * \xo 8:36 \xt Sal. 44:22.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \m \v 37 Pero xa achique na ri nikak'asaj pa kac'aslen, roj más kuchuk'a' nikil richin nkujel chuvech,\x * \xo 8:37 \xt Jn. 16:33; 1 Co. 15:57; 1 Jn. 5:4.\x* riq'uin ruto'ic ri nojo'on kichin. \v 38 Quiri' nin-ij chive roma cukul nuc'u'x chi nis-ta jun achique xtitiquer xtu'on che ri Dios chi man ta chic nkurojo'. Ri camic man nitiquer ta. Ri nikak'asaj pa kac'aslen man nitiquer ta. Ri ángeles man yetiquer ta, nis-ta ri c'o nima'k tak quik'ij pa cak'ik'. Ri espíritu c'o uchuk'a' pa quik'a' man yetiquer ta, ni man jun ri c'o vacami, y nis-ta ri xtipe chikavech apu xtitiquer. \v 39 Ri c'o chicaj man nitiquer ta. Ri c'o pan ulef man nitiquer ta, y nis-ta jun chique ri eruq'uiytisan can ri Dios xtitiquer\x * \xo 8:39 \xt Jn. 10:28.\x* xtu'on chi man ta chic nkurojo', roma xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús ri Kajaf.\x * \xo 8:39 \xt Col. 3:3.\x* \c 9 \s1 Man conojel ta israelitas eralc'ua'l ri Dios \p \v 1 Yin roma xa jun nubanon riq'uin ri Jesucristo nin-ij ri kitzij chive, y man nintz'uc ta tzij. Quiri' mismo nu'ij ri vánima ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, chi ri xtin-ij vacami can kitzij vi,\x * \xo 9:1 \xt Ro. 2:15.\x* \v 2 chi can yibison, y jumul nik'axo ri vánima. \v 3 Roma yin hasta ninrayij chi nika castigo pa nuvi', y chi yineleses-e riq'uin ri Cristo, si jari' nito'on chi yecolotaj ri nuvinak ri aj-nuquiq'uel. \v 4 Rije' e-israelitas, x-an chique chi xe'oc rutinamit ri Dios,\x * \xo 9:4 \xt Os. 1:10; 11:1.\x* xquitz'et ri nimalaj ruk'ij, quiq'uin rije' xchojmirises-vi chi niquic'ul ru-favor ri Dios si niqui'en ri xu'ij, chique rije' xyo'ox-vi ri ley, xc'ut chiquivech achique ruchojmil niquiya' ruk'ij ri Dios, y jalajoj ruvech favores xsuj chique. \v 5 Ri equimama' can, ja ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob ri eruxe'el can ri rutinamit ri Dios, y chuk'a' jun quivinak xalex-vi ri Jun ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit. Ri' ja ri Jesucristo ri can Dios vi\x * \xo 9:5 \xt 1 Jn. 5:20.\x* pa ruvi' ronojel,\x * \xo 9:5 \xt Col. 1:16, 17.\x* y c'o ruk'ij richin jumul.\x * \xo 9:5 \xt Ro. 1:25.\x* Amén. \p \v 6 Man tinojij chi ri Dios man rubanon ta ri ru'in, xaxe roma man conojel ta ri israelitas quilon ri ru-favor. Roma ri favor ri' xaxe quichin ri kitzij chi erutinamit,\x * \xo 9:6 \xt Ro. 2:28, 29.\x* roma chuvech ri Dios man conojel ta ri eriy-rumam can ri Israel kitzij chi erutinamit. \v 7 Nis-ta man roma ta chi eriy-rumam can ri Abraham, can ta romari' kitzij chi erutinamit ri Dios. Man quiri' ta. Roma ri Dios quire' xu'ij che ri Abraham: Ja chiquicojol ri riy-rumam ri jun ac'ajol rubinan Isaac xquencha-vi ri kitzij xque'oc nutinamit.\x * \xo 9:7 \xt Gn. 21:12; Gá. 4:22, 23; He. 11:18.\x* Quiri' xu'ij ri Dios che. \v 8 Y riq'uin ri' nikatz'et chi man conojel ta ri eriy-rumam can ri Abraham kitzij chi eralc'ua'l ri Dios. Roma xaxe ri e'alaxnak roma ri rusujun can\x * \xo 9:8 \xt Ro. 4:16; Gá. 3:28.\x* ri Dios, jari' ri kitzij chi eriy-rumam ri Abraham chuvech ri Dios. \v 9 Roma ri rusujun can ri Dios che ri Abraham nu'ij: Queva juna' xquipe chic iviq'uin, y ri Sara ri avixayil xtic'uje' jun ch'uti ral ala'.\x * \xo 9:9 \xt Gn. 18:10; 21:2.\x* \v 10 Y man xe ta ri' nikil chupan ruch'abel ri Dios, roma ja jun che ri Rebeca c'o xbix tok royo'en chic chi ye'alex ralc'ua'l\x * \xo 9:10 \xt Gn. 25:21, 24.\x* ri kamama' Isaac chuk'a'. \v 11 Tok man jani que'alex ri (santi'i', gemelos) chuk'a', o quibanon ta chic jun utz o man utz ta ri ca'i' ac'ola' chiri', ri Dios richin xuk'alajrisaj chi man nucha' ta jun vinak roma ri yerubanala',\x * \xo 9:11 \xt Ef. 1:4.\x* y richin nuk'alajrisaj chi riq'uin rija' c'o-vi chi yerucha' ri nrojo' yerucha', \v 12 xu'ij yan che ri te'ej: Ri (nimala'tz, nimalaxel) xtoc rusamajinel ri ruchak',\x * \xo 9:12 \xt Gn. 25:23.\x* xcha'. \v 13 Re' ruc'uan-ri' riq'uin ri ch'abel ri xel pa ruchi' ri Dios ri tz'iban can: Ri Jacob xinlok'ok'ej, jac'a ri Esaú itzel xintz'et.\x * \xo 9:13 \xt Mal. 1:2, 3.\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \p \v 14 ¿Achique c'a nika'ij riq'uin re'? ¿Nu'ij tzij chi ri Dios man pa ruchojmil ta nu'on?\x * \xo 9:14 \xt Dt. 32:4; 2 Cr. 19:7.\x* Man quiri' ta. \v 15 Achel ru'in can ri Dios che ri Moisés: Ri ninjo' ninpokonaj ruvech, ninpokonaj ruvech. Y ri ninjo' ninjoyovaj ruvech, ninjoyovaj ruvech.\x * \xo 9:15 \xt Ex. 33:19.\x* Quiri' ri ru'in can. \v 16 Riq'uin re' niketemaj chi riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj kavech, y man roma ta chi roj nikajo' o nikatij kak'ij richin nipokonex kavech. \v 17 Achel nikil chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nich'o pa ruvi' ri Faraón, ri quire' nu'ij: Xatinya' chi rey richin tik'alajin chi ri nimalaj vuchuk'a'\x * \xo 9:17 \xt Ex. 9:16.\x* más nitiquer chuvech ri yatajin rat, richin quiri' xtitzijos ri nubi' chi naj chi nakaj. Quiri' xu'ij ri Dios che ri Faraón. \v 18 Roma c'a ri', riq'uin ri Dios c'o-vi chi nupokonaj ruvech jun vinak, y riq'uin rija' c'o-vi chi nucovirisaj ránima jun vinak.\x * \xo 9:18 \xt Ex. 7:3; Jn. 12:39, 40.\x* \p \v 19 Pero riq'uin juba' rat nac'utuj chuve: Si riq'uin ri Dios c'o-vi chi quiri' nu'on riq'uin jun vinak, ¿achique roma nkurucusaj chi roj aj-mac tok xa man jun nitiquer nik'ato chuvech ri achique nrojo' nu'on? yacha'. \v 20 Jac'a rat ri ya'in quiri', ¿rat achique ta c'a rat richin (nach'ojij, nach'ojoquij) che ri Dios ri achique najin riq'uin? Manak che'el chi jun bojo'y nu'ij che ri xbano, chi man nika ta chuvech ri achique rubanic x-an.\x * \xo 9:20 \xt Is. 29:16; 45:9.\x* \v 21 Roma ri banoy bojo'y c'o ruk'a' che ri ch'abak richin chi riq'uin ri mismo c'olaj ch'abak nu'on jun bojo'y ri utz-utz rubanic, y jun relic bojo'y.\x * \xo 9:21 \xt Jer. 18:6-9; 2 Ti. 2:20.\x* \v 22 Quiri' mismo ri Dios, pa ruk'a' c'o-vi ri achique nrojo' nu'on. Rija' masque xrojo' xuc'ut ri royoval y chi can c'o ruchuk'a', pero xerucoch' ri vinak ri xquiyec royoval, ri can eyaquel-vi-apu richin niq'uis quik'ij pa ruk'a' ri royoval. \v 23 Quiri' xu'on ri Dios richin nik'alajin ri nimalaj rakale'n ri ruk'ij pa quivi' ri nupokonaj quivech\x * \xo 9:23 \xt Ro. 2:4.\x* riq'uin ri ru-favor, ri rubanon chique ojer chi c'o na jun k'ij nic'uje' quik'ij. \v 24 Rija' eroyon, o más utz nin-ij chi ec'o eroyon chikacojol roj israelitas y ec'o eroyon chiquicojol ri man israelitas ta\x * \xo 9:24 \xt Ro. 3:29.\x* richin nkurucol. \v 25 Achel nu'ij chupan ri ruch'abel ri rutz'iban can ri profeta Oseas: \q1 Ri man enutinamit ta, xtin-ij nutinamit chique,\x * \xo 9:25 \xt Os. 2:23.\x* \q1 Y ri man yenjo' ta, can xquenjo'. \q1 \v 26 Xtibanataj chi xa achique na lugar ec'o-vi tok xbix chique chi rije' man enutinamit ta, \q1 Chiri' mismo xti'ix-vi chique chi eralc'ua'l ri c'aslic Dios.\x * \xo 9:26 \xt Os. 1:10; 1 P. 2:10.\x* \m Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri Oseas. \p \v 27 Ja jun ri Isaías c'o ru'in can chikij roj israelitas. Rija' riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Masque roj ri roj riy-rumam can ri Israel roj achel ri (sanayi, sanayil) chuchi' ri mar ri man jun nitiquer najlan kichin, pero xaxe oc jun botzaj xkucolotaj.\x * \xo 9:27 \xt Is. 10:21, 22; Ro. 11:5.\x* \v 28 Roma ri Ajaf Dios pa ruchojmil y pa jun bey xtuya' castigo pa ruvi' ri roch'ulef\x * \xo 9:28 \xt Dn. 12:1; Mt. 24:21.\x* achel ri ru'in. \v 29 Ri mismo Isaías quire' xu'ij ojer: \q1 Ri Dios ri Rajaf ronojel ch'utik-nima'k, si man ta xuya' lugar chi ec'o jujun chike roj israelitas ri xec'ase' can, \q1 Xojq'uis yan ta konojel, achel xbanataj quiq'uin ri ca'i' tinamit Sodoma y Gomorra ojer can.\x * \xo 9:29 \xt Gn. 19:24, 25; Is. 1:9; Jer. 49:18.\x* \m Quiri' xu'ij ri Isaías. \s1 Roma kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo tok man jun chic kamac nikakalej chuvech ri Dios \p \v 30 Ronojel re' nuc'ut chikavech chi ri man israelitas ta masque man quitijon ta pe quik'ij richin man ta jun quimac nicakalej chuvech ri Dios, xa ja rije' xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej, roma xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo.\x * \xo 9:30 \xt Ro. 1:17.\x* \v 31 Jac'a ri kavinak israelitas, masque niquitij quik'ij chi niqui'en ri nu'ij chupan ri ley roma nicajo' chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, pero man jun bey xetiquer xqui'en. \v 32 Y, ¿achique roma? Roma man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo. Xa ja ri achique nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés ri niquitij quik'ij chi niqui'en richin chi man jun chic quimac nicakalej chuvech ri Dios, y romari' can achel (xquipak'ij, xquicopij) cakan chuvech abaj.\x * \xo 9:32 \xt Is. 8:14.\x* \v 33 Achel nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can: \q1 Titz'eta' na pe'. Yin xtinya' jun abaj pa tinamit Sion, y ri vinak ri (xtupak'ij, xtucopij) rakan chuvech, xtitzak. \q1 Jac'a ri xtuya' ránima riq'uin, man xtiyo'ox ta chi q'uix.\x * \xo 9:33 \xt Is. 28:16; Mt. 21:42; 1 P. 2:6, 7.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \c 10 \p \v 1 Rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nurayij ri vánima y ri ninc'utuj che ri Dios, ja chi ri nuvinak israelitas yecolotaj.\x * \xo 10:1 \xt Ro. 9:2, 3.\x* \v 2 Yin veteman chi rije' niquitij quik'ij richin niquitzekle'ej ri Dios, pero man queteman ta achel nitzekle'es. \v 3 Roma quiyon quibanon-ka che ri cánima chi man queteman ta achique rubeyal nu'on ri Dios richin man ta chic jun quimac nicakalej chuvech,\x * \xo 10:3 \xt Ro. 3:21, 22; Fil. 3:9.\x* xa quiyon quicanon-ka jun rubeyal, y man nicajo' ta niquinimaj chi ja ri Dios nibano. \v 4 Roma riq'uin ri xurubana' ri Jesucristo, xtz'akatitaj ronojel ri nu'ij ri ley,\x * \xo 10:4 \xt Mt. 5:17.\x* richin quiri' xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo,\x * \xo 10:4 \xt Gá. 3:24.\x* man jun chic rumac xtrakalej chuvech ri Dios. \p \v 5 Roma ri Moisés rutz'iban can rubeyal ri nuc'utuj ri ley richin man jun chic rumac nrakalej jun vinak chuvech ri Dios. Chiri' nu'ij: Ri nibano ronojel ri nu'ij ri ley re', xtril ruc'aslen\x * \xo 10:5 \xt Lv. 18:5; Lc. 10:25-28.\x* riq'uin ri Dios. Quiri' nu'ij ri ley. \v 6 Pero vacami ri ruchojmil richin chi jun vinak manak chic rumac nrakalej chuvech ri Dios, ja ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo. Achel nu'ij ri tz'iban can, ri quire' nu'ij: Man c'a ta'ij pan avánima: ¿Achique ta jun xti'e chicaj richin xterukasaj-pe ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios?\x * \xo 10:6 \xt Dt. 30:12.\x* \v 7 Ni man ta'ij: ¿Achique ta jun xti'e chupan ri lugar quichin ri anima'i' richin nuc'asoj-pe ri Jun ri nitak-pe chucolic rutinamit ri Dios? Man quiri' ta'ij.\x * \xo 10:7 \xt 1 Co. 15:3, 4.\x* \v 8 Roma ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij: Man c'ayef ta navetemaj ri ch'abel ri nuc'ut achique ruchojmil nkucolotaj, xa c'o chic pan avánima\x * \xo 10:8 \xt Dt. 30:14.\x* y aveteman chic natzijoj, nicha'. Ri ch'abel ri', can richin vi naya' avánima riq'uin ri Jesucristo, y jari' ri nikatzijoj roj. \v 9 Y ri nikatzijoj roj quire' rubeyal: si rat na'ij chi ri Jesús jari' ri Avajaf\x * \xo 10:9 \xt Fil. 2:11.\x* y si nanimaj pan avánima chi ri Dios xuc'asoj-e chiquicojol ri anima'i',\x * \xo 10:9 \xt Ro. 4:24.\x* ri Dios can xcarucol-vi. \v 10 Roma ja ri pan avánima nanimaj-vi, y riq'uin ri' ri Dios nu'on chave chi man jun chic amac navakalej chuvech, y riq'uin ri ach'abel na'ij chi animan, y riq'uin ri' yacolotaj. \v 11 Roma chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Conojel ri xtiquiya' cánima riq'uin, man xqueyo'ox ta chi q'uix.\x * \xo 10:11 \xt Is. 28:16; Jer. 17:7.\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 12 Quiri' nu'ij roma ri Dios junan nu'on chike\x * \xo 10:12 \xt Hch. 15:9.\x* roj israelitas quiq'uin ri man israelitas ta. Roma ja rija' Kajaf konojel,\x * \xo 10:12 \xt Hch. 10:36; Gá. 3:28.\x* y xa achique na yec'utun quito'ic che, rija' can nuya-vi-pe q'uiy favor pa quivi'. \v 13 Achel nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: Conojel c'a ri xquec'utun che ri Ajaf chi querucolo',\x * \xo 10:13 \xt Jl. 2:32; Hch. 2:21.\x* can xquecolotaj-vi, nicha'. \p \v 14 ¿Pero nitiquer cami jun vinak nuc'utuj che ri Jesucristo chi tucolo', tok man jani tuya' ránima riq'uin? Y, ¿nitiquer cami nuya' ránima riq'uin, tok man rac'axan ta (achique, acu'x) nicolo quichin ri vinak? Y, ¿nitiquer cami nrac'axaj achique ruchojmil nicolotaj, si man jun nitzijon che? \v 15 Y, ¿achel ni'e jun chutzijosic ruch'abel ri Dios, si manak nitako-e richin? Roma chupan ruch'abel ri Dios nik'alajin chi ec'o etakon, roma nu'ij: Tok nac'axex cakan ri epetenak richin niquitzijoj ri utzulaj ch'abel ri nuya' uxlanen pa tak kánima,\x * \xo 10:15 \xt Is. 52:7.\x* nu'on chike chi nkuquicot. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 16 Pero man conojel ta niquinimaj ri nu'ij ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Roma ri rutz'iban can ri Isaías nu'ij: Ajaf, man eq'uiy ta xeniman ri ach'abel ri xkatzijoj chique ri atinamit.\x * \xo 10:16 \xt Is. 53:1; Jn. 12:38.\x* Quiri' ri rutz'iban can. \v 17 Romari', richin nalex-pe riq'uin jun vinak chi nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, nic'atzin chi nrac'axaj ri nu'ij ri Dios,\x * \xo 10:17 \xt Gá. 3:2.\x* y c'o che'el nrac'axaj xaxe tok c'o nitzijon ri ruch'abel ri Dios che. \v 18 Jac'a yin nin-ij chi ac'axan ri ch'abel ri', roma ri tz'iban can nu'ij: \q1 Pa ruvi' ronojel ri roch'ulef nac'axex-vi quikul ri yeyo'on rutzijol,\x * \xo 10:18 \xt Sal. 19:4; Mt. 24:14; Col. 1:23; 1 Ts. 1:8.\x* \q1 Chi naj chi nakaj ac'axan-vi ri niqui'ij. \m Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can. \p \v 19 Y yin nin-ij chi ri kavinak israelitas quic'axan ronojel ri'. Na'ey tikatz'eta' ri nu'ij ri Dios chupan ri rutz'iban can ri Moisés. Chiri' nu'ij: \q1 Yin xtin-en chive chi bala ta nijo' chi iviq'uin ta rix c'o-vi ri c'o quiq'uin ri man israelitas ta, ri xa man tinamit ta; \q1 Xtin-en chi nikukut ivánima chiquij ri xa man jun quino'oj pan ivech.\x * \xo 10:19 \xt Dt. 32:21.\x* \m Quiri' xu'ij ri Dios chique ri israelitas. \m \v 20 Pero más k'alaj ri ruch'abel ri Dios ri rutz'iban can ri Isaías, ri quire' nu'ij: \q1 Ri man xecanon ta vichin, xa xinquil. \q1 Xinc'ut-vi' chiquivech ri man xinquicanoj ta.\x * \xo 10:20 \xt Is. 65:1.\x* \m \v 21 Jac'a chiquij ri kavinak israelitas, ri Dios quire' nu'ij: Ronojel k'ij nin-en-apu nuk'a' chique richin quepe viq'uin, jac'a rije' xa yec'ulula'n-pe y man niquinimaj ta nutzij.\x * \xo 10:21 \xt Is. 65:2.\x* Quiri' rutz'iban can ri Isaías. \c 11 \s1 Ri jun botzaj ri xquecolotaj chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Vacami c'a, yin nin-ij: ¿Eruxutun cami can ri Dios ri israelitas,\x * \xo 11:1 \xt 1 S. 12:22.\x* ri rutinamit? Man quiri' ta. Roma ja jun yin Pablo, yin israelita,\x * \xo 11:1 \xt 2 Co. 11:22.\x* jun chique ri eruxiquin can ri Benjamín,\x * \xo 11:1 \xt Fil. 3:5.\x* y rija' jun riy-rumam can ri ojer kamama' Abraham. \v 2 Ri Dios man eruxutun ta can ri rutinamit ri xe pa na'ey erucha'on-pe.\x * \xo 11:2 \xt Ro. 8:29.\x* Tuka chi'ic'u'x ri nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can pa ruvi' ri Elías tok xch'o riq'uin ri Dios chiquij ri ruvinak israelitas, y xu'ij: \v 3 Ajaf Dios, ri altares ri niyo'ox-vi ak'ij xequiyoj ri nuvinak, y ri más chic a-profetas xequicamisaj. Xaxe chic yin yinc'o can, y vacami ja jun yin yinquicanoj richin yinquicamisaj.\x * \xo 11:3 \xt 1 R. 19:10.\x* Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios. \v 4 Jac'a ri Dios quire' xu'ij che ri Elías: Yin c'a enuyacon na vuku' mil achi'a' ri man jun bey exucul chuvech\x * \xo 11:4 \xt 1 R. 19:18.\x* ri tiox Baal richin niquiya' ruk'ij. Quiri' xu'ij-pe ri Dios. \v 5 C'a quiri' na mismo ri vacami, c'o jun botzaj kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ru-favor ri Dios.\x * \xo 11:5 \xt Ro. 9:27.\x* \v 6 Y si ri Dios roj rucha'on roma ri ru-favor, chiri' nikatz'et-vi chi man roma ta ri kabanalo'n tok roj rucha'on. Roma si ri Dios nkurucha' roma ri yekabanala', nik'alajin chi ri favor xa man favor ta chic.\f + \fr 11:6 \ft C'o ch'aka' versiones quire' rutz'akat niquiya' ri versículo re': Y xa ta roma ri yekabanala' tok roj rucha'on, ri' nu'ij tzij chi man favor ta chike, y si nika'ij chi xa favor, ri' nu'ij tzij chi man jun rakale'n nika'an che ri ekabanalo'n.\f* \p \v 7 Re' nuc'ut chikavech chi ri kavinak israelitas man quilon ta ri niquicanoj, xa ja ri echa'on roma ri Dios xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej chuvech, y ri ch'aka' chic kavinak, xa xcovirises ri cánima.\x * \xo 11:7 \xt 2 Co. 3:14.\x* \v 8 Achel nu'ij chupan ri tz'iban can: Ri Dios xu'on chique chi achel yever, achel man yetzu'un ta y achel man ye'ac'axan ta.\x * \xo 11:8 \xt Dt. 29:4; Is. 6:9; 29:10; Jer. 5:21; Ez. 12:2.\x* Y c'a quiri' na quibanon ri vacami. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 9 Ja jun ri David quire' ru'in can: \q1 Ri va'in ri benak cánima pa ruvi', can ta xtoc-ka (quipata'y, qui-trampa), y can ta achel jun colo' ri niquirarij-ka-qui' chupan. \q1 Can ta jari' xtitzako quichin y xtoc-ka qui-castigo. \q1 \v 10 Can ta xtik'uk'umer ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un. \q1 Can ta xtiluculu' quij chuxe' ri yequibanala' y man ta chic xtichojmiritaj.\x * \xo 11:10 \xt Sal. 69:22, 23.\x* \m Quiri' ri ru'in can ri David. \s1 Xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta \p \v 11 Ri yitajin chubixic chive jare': Ri nuvinak israelitas man richin ta jumul xetzak can tok (xquipak'ij, xquicopij) cakan. Pero riq'uin ri xetzak, xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta,\x * \xo 11:11 \xt Hch. 28:28.\x* richin quiri' nicataj-pe cánima ri nuvinak richin niquirayij niquinimaj\x * \xo 11:11 \xt Ez. 33:11.\x* ri Jesucristo. \v 12 Ri nuvinak israelitas xetzak can, xa xquixutuj can ri Dios, pero riq'uin ri quiri' xqui'en, xuq'uen-pe beyomal pa cánima ri más chic vinak choch'ulef, y ri' ja ri man israelitas ta. Vacami c'a, ¡tinojij na pe' rix ri ajani chic más beyomal xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo! \p \v 13 Jac'a ri vacami chive rix ri man rix israelitas ta yich'o-vi: Yin, yin jun apóstol ri yin takon-pe chi'icojol,\x * \xo 11:13 \xt Hch. 9:15.\x* y chuve yin, c'o ruk'ij re samaj re yo'on chuve. \v 14 Roma riq'uin ri samaj re', riq'uin juba' ninc'asoj cánima ri nuvinak richin can ta nicajo' niquic'ul ri ic'ulun rix ri man rix israelitas ta, y yecolotaj\x * \xo 11:14 \xt 1 Co. 9:22; Stg. 5:20.\x* jujun chiquicojol. \v 15 Roma si riq'uin ri xexutux can rije' roma ri Dios, nic'ul quivech conojel quivech vinak, tinojij na pe' ri ajani chic más utz xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y nic'ul chic quivech; can achel jun ámna nic'astaj chic pe.\x * \xo 11:15 \xt Lc. 15:24-32.\x* \v 16 Ri nuvinak israelitas can echa'on-vi pa na'ey, y quiri' mismo xti'an chique ri equiy-quimam. Nintzijoj na pe ca'i' ejemplo chivech: Si ri na'ey pan ri ntel riq'uin jun c'olaj que'en nijach chuvech ri Dios, ronojel ri que'en richin ri Dios. Quiri' mismo jun mata che'. Si ri ruxe' ocunak richin ri Dios, ronojel ri ruk'a' ri xqueq'uiy-pe, xque'oc richin ri Dios. \p \v 17 Roma c'a ri', masque ri nuvinak israelitas e'achel ruk'a' jun mata olivo ri can ticon-vi-ka, pero xa ec'o chique ri xejok'-e.\x * \xo 11:17 \xt Jer. 11:16.\x* Y rat ri man rat israelita ta ri rat achel ruk'a' jun mata olivo ri xa ruyon elenak-pe, si xatic-ka pa ruvi' ri olivo ri can ticon-vi-ka, y si romari' vacami c'o ak'a' che chi najik'aj ruqui'l ruk'olil ruxe' ri olivo ri can ticon-vi-ka, \v 18 man c'a tana-avi' chi c'o ak'a'\x * \xo 11:18 \xt 1 Co. 10:12.\x* richin nakasaj quik'ij ri nuvinak ri xejok'olo'x-e. Y si nana' chi c'o ak'ij, man tamestaj chi jun che' mana-ta ri ruk'a' uc'uayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' uc'uayon quichin ri ruk'a'. \v 19 Man c'a quire' tik'ax pan avánima: Ri ruk'a' ri olivo ri ticon, xejok'olo'x-e richin chi ja yin xiyo'ox can pa quiq'uexel. Man tanojij quiri'. \v 20 Can kitzij vi chi ri nuvinak israelitas, roma man xquiya' ta cánima riq'uin ri Jesucristo tok xe'eleses-e, y rat roma xaya' avánima riq'uin ri Jesucristo, ratc'o can pa quiq'uexel. Pero rat, man tana-ka-avi' chi can c'o ak'ij,\x * \xo 11:20 \xt Ro. 12:16.\x* xa taxi'ij-avi'\x * \xo 11:20 \xt Fil. 2:12.\x* chuvech ri Dios. \v 21 Roma ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas, xa xerelesaj-e roma man xeniman ta, y ri' masque rije' eruk'a' ri olivo ticon-ka. Quiri' mismo rat man xcarupokonaj ta si man yaniman ta. \v 22 Tavetemaj c'a ru-modo ri Dios. Rija' utz runo'oj, pero (chuka', ka) nuya' castigo. Ri nuvinak ri xexutun-e chuvech, xerelesaj-e, jac'a rat ri ayo'on avánima riq'uin, utz runo'oj rubanon aviq'uin; pero si rat naxutuj can ri utzulaj runo'oj aviq'uin,\x * \xo 11:22 \xt Jn. 15:2, 6; 1 Co. 15:2; Jud. 21.\x* ja jun rat xcarelesaj-e. \v 23 Pero ri nuvinak israelitas ri e'achel ruk'a' ri olivo ri ejok'on-e, si xtiquijal quino'oj y niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Dios xquerutic chic ka jun bey pa ruvi' ri olivo\x * \xo 11:23 \xt 2 Co. 3:16.\x* ri ejok'onak-vi-e, roma rija' can c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin yerutic chic ka. \v 24 Roma rat ri rat achel ruk'a' ri olivo ri xa ruyon elenak-pe, x-an chave ri man jun bey ni'an riq'uin jun kitzij che'. Roma rat xatekupix-pe richin xatic-ka pa ruvi' ri kitzij olivo. Y si quiri' x-an chave, más man c'ayef ta chi yetic chic ka ri kitzij eruk'a' ri olivo pa ruvi' ri can ruche'el vi. \s1 Can c'a xquecolotaj na vi ri israelitas \p \v 25 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman ri c'a juba' tuk'alajrisaj ri Dios, richin quiri' man xa tina-ka-ivi' chi can rix utz. Roma ri Dios ruk'alajrisan chi ec'o chique ri nuvinak israelitas xcovir ri cánima, y c'a quiri' na xquec'uje', c'a quecolotaj na conojel ri man israelitas ta\x * \xo 11:25 \xt Lc. 21:24; Ro. 9:18.\x* ri can richin vi yecolotaj. \v 26 Tok quiri' xtibanataj, xquecolotaj conojel ri nuvinak israelitas,\x * \xo 11:26 \xt Sal. 14:7; Is. 59:20.\x* achel nu'ij ri tz'iban can: \q1 Ri Colonel xtipe pa tinamit Sion, \q1 Y xtuya' pa cánima ri eriy-rumam can ri Jacob chi man chic tiqui'en chi manak Dios pa quivech. \m \v 27 Y juc'an chic ri Dios nu'ij: \q1 Ja c'ac'ac' ruvujil c'aslen re' ri xtin-en quiq'uin,\x * \xo 11:27 \xt Jer. 31:31; He. 8:10; 10:16.\x* \q1 Tok xtinvelesaj ri quimac. \m Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can. \m \v 28 Achel rubanon vacami, ri nuvinak quixutun can ri Dios roma man niquinimaj ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, pero ri' c'o utz xuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta. Jac'a chi ri nuvinak echa'on, can echa'on-vi roma ri Dios, y can (ye'ojovex, yejo'ox) vi roma ri xsuj chique ri ojer tak kati't-kamama'.\x * \xo 11:28 \xt Dt. 7:8; 10:15.\x* \v 29 Roma ri Dios tok nu'ij chi c'o nusipaj, y tok ec'o yeroyoj richin ye'oc rutinamit, man jun bey nutzolij rutzij.\x * \xo 11:29 \xt Nm. 23:19.\x* \v 30 Rubanon can, rix ri man rix israelitas ta man yixniman ta chuvech ri Dios.\x * \xo 11:30 \xt Ef. 2:1, 2.\x* Jac'a ri vacami, ivilon rupokonaxic ivech, roma ja yan chic ri nuvinak ri man yeniman ta chuvech ri Dios. \v 31 Quiri' mismo ri nuvinak israelitas man yeniman ta chuvech ri Dios vacami, richin quiri' riq'uin ri xpokonex ivech rix, ja jun rije' niquil rupokonaxic quivech. \v 32 Roma ri Dios xuk'alajrisaj chi conojel vinak can man yeniman ta vi.\x * \xo 11:32 \xt Ro. 3:9; Gá. 3:22.\x* Quiri' xu'ij richin nupokonaj quivech conojel. \q1 \v 33 ¡Can jun nimalaj beyomal ri ajani runo'oj y ri ajani reteman ri Dios! \q1 Nis-ta jun nitiquer nretaj ri ajani no'oj c'o riq'uin, \q1 Ri yerubanala'\x * \xo 11:33 \xt Dt. 29:29; Job 11:7.\x* rija' nis-ta jun aj-roch'ulef (xtik'ax, xtino') chuvech.\x * \xo 11:33 \xt Sal. 92:5.\x* \q1 \v 34 Achel nu'ij ri tz'iban can: ¿Achique ta jun (nik'ax, nino') chuvech ri achique nunojij ri Ajaf Dios?\x * \xo 11:34 \xt Job 15:8.\x* \q1 Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in che ri Dios ri achique utz chi nu'on?\x * \xo 11:34 \xt Is. 40:13, 14; 1 Co. 2:16.\x* \q1 \v 35 Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in chi can c'o rusipan che ri Dios, y romari' ri Dios c'o ruc'as riq'uin? Man jun. \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \m \v 36 Roma ja rija' xbano ronojel.\x * \xo 11:36 \xt 1 Co. 8:6; Col. 1:16; He. 2:10.\x* Ja rija' uc'uayon ronojel. Y ronojel ri xu'on, richin niquiya' ruk'ij tok ec'o. ¡Can tiyo'ox c'a ruk'ij ri Dios richin jumul! Amén. \c 12 \s1 Ri achique chi c'aslen nic'atzin niquic'uaj ri ralc'ua'l ri Dios \p \v 1 Vacami c'a, roma ri Dios nupokonaj kavech, romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yixinbochi'ij chi c'aslic ik'a-ivakan tijacha-ivi'\x * \xo 12:1 \xt 1 Co. 6:13.\x* chi sipanic chuvech ri Dios, jun sipanic ri can lok'olaj vi y nika chuvech rija'. Jari' ri nic'atzin chi ni'en richin niya' ruk'ij. \v 2 Man ti'en rix achel niqui'en ri vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, xa tiya' lugar chi ni'an c'ac'ac' che ri achique ninojij,\x * \xo 12:2 \xt Ef. 1:18; Col. 3:10.\x* richin quiri' nijal rubanic ri ic'aslen. Y quiri' xtivetemaj achique nrojo' ri Dios chive; xtivetemaj achique ri utz chi ni'en, ri achique nika chuvech, y xtivetemaj rubanic ri c'aslen tz'akat chuvech rija'. \p \v 3 Yin, riq'uin ri utzulaj favor banon chuve roma ri Dios, nin-ij chive chi'ijununal: Man tina-ka-ivi' chi más c'o ik'ij que chuvech ri rubanon ri Dios chive. Pa ruq'uexel ri', pa ruchojmil tinojij chi'ijununal achique kitzij-kitzij ibanic, y ri ninojij, can ta uc'uan roma ri ajani cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, achel rujachon chive chi'ijununal.\x * \xo 12:3 \xt Ef. 4:7.\x* \v 4 Y achel jun cuerpo c'o jalajoj rutz'akat,\x * \xo 12:4 \xt 1 Co. 12:12-14; Ef. 4:4, 16.\x* pero man junan ta quisamaj chiquijununal, \v 5 quiri' mismo roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo can roj q'uiy, pero xa jun cuerpo kabanon riq'uin,\x * \xo 12:5 \xt 1 Co. 12:20, 27.\x* y konojel nikato-ki' riq'uin ri samaj nika'an chikajununal chupan ri cuerpo ri'. \v 6 Kac'ulun ri ru-favor ri Dios riq'uin ri jalajoj ruvech uchuk'a' ruyo'on chike\x * \xo 12:6 \xt 1 Co. 12:4; 1 P. 4:10, 11.\x* chiquito'ic ri ch'aka' chic ruk'a-rakan ri cuerpo. Romari', si yo'on che jun chi nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima,\x * \xo 12:6 \xt 1 Co. 12:10.\x* can ta riq'uin ri ajani cukul ruc'u'x nu'on-vi. \v 7 Si yo'on che chi yeruto' ri quiniman ri Jesucristo, queruto' c'a. Si richin yerutijoj, querutijoj c'a. \v 8 Si richin nuya' ruchuk'a' ri cánima, tuya' c'a.\x * \xo 12:8 \xt Hch. 15:32.\x* Si richin yeruto' riq'uin ri nic'atzin chique, tuya' riq'uin ronojel ránima. Si yo'on che chi rija' uc'uay bey chiquivech, utz queruc'uaj,\x * \xo 12:8 \xt Hch. 20:28.\x* y si richin nupokonaj quivech, tiquicot queruto'. \p \v 9 Riq'uin ronojel ivánima quixojo'on, y man riq'uin ca'i' ipalaj. Tiya' can jumul ri man utz ta\x * \xo 12:9 \xt Am. 5:15; 1 Ts. 5:22.\x* y ja ri utz ri titzekle'ej. \v 10 Tijo-ivi' chivech achel can ta ichak'-inimal ivi', y tik'alajin iviq'uin chi'ijununal chi can kitzij nitij ik'ij chi más ye'iya' pa cuenta ri ch'aka' que chivech rix.\x * \xo 12:10 \xt Fil. 2:3; 1 P. 2:17.\x* \v 11 Ri nic'atzin chi ni'an, can tibana', man quixk'oran; tiq'uenc'ot ri ivánima chupan rusamaj ri Ajaf. \v 12 Tiq'uenc'ot ivánima tivoyo'ej ri favor ri xtuya' ri Dios,\x * \xo 12:12 \xt He. 10:36.\x* ticoch'o' ri k'axomal ri nik'asaj, man quixtane' chi ni'en orar. \v 13 Que'ito' ri quiniman ri Ajaf ri nic'atzin quito'ic, tiya' qui-posada tok nic'atzin.\x * \xo 12:13 \xt He. 6:10.\x* \p \v 14 Tic'utuj ru-favor ri Dios pa quivi' ri yebano pokon chive.\x * \xo 12:14 \xt Mt. 5:44.\x* Tic'utuj favor pa quivi', y mani nic'utuj castigo. \v 15 Quixquicot quiq'uin ri yequicot, y quixok' quiq'uin ri ye'ok'.\x * \xo 12:15 \xt Job 30:25.\x* \v 16 Junan ivánima tibana'\x * \xo 12:16 \xt Ro. 15:5.\x* chi'ivonojel. Man tina-ka-ivi' chi más c'o ik'ij,\x * \xo 12:16 \xt Sal. 131:1; Pr. 3:7.\x* xa junan ivánima tibana' quiq'uin ri manak oc quik'ij, y man tinojij chi más q'uiy iveteman chiquivech ri ch'aka' chic. \v 17 Ri nibano jun pokon chive, rix man titzolij ruq'uexel.\x * \xo 12:17 \xt Pr. 20:22; Mt. 5:39.\x* Titija' ik'ij chi ja ri utz chiquivech conojel ri ni'en. \v 18 Tibana' ri ajani yixtiquer ni'en richin utz nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel.\x * \xo 12:18 \xt Ro. 14:19.\x* \v 19 Rix aj-Roma ri can yixinjo', nin-ij c'a chive: Si c'o jun pokon ni'an chive, man ti'en ruq'uexel,\x * \xo 12:19 \xt Lv. 19:18.\x* xa tivoyo'ej chi ja ri Dios niyo'on ruq'uexel, roma ri tz'iban can quire' nu'ij: Pa nuk'a' yin c'o-vi ri castigo y ja yin yiyo'on ruq'uexel chique ri yebano mac.\x * \xo 12:19 \xt Dt. 32:35; He. 10:30.\x* Quiri' nu'ij ri Ajaf. \v 20 Romari', si nivayijan ri vinak ri itzel yarutz'et, tatzuku'. Si c'o ruchakij-chi', tasipaj ruya'.\x * \xo 12:20 \xt Pr. 25:21, 22; Mt. 5:44; Lc. 6:27.\x* Riq'uin ri quiri' xta'an, rija' xa ruyon xtiq'uix roma ri achique rubanon chave. Quiri' nu'ij chupan ri tz'iban can. \v 21 Man taya' lugar chi yach'acataj roma ri man utz ta ri ni'an chave. Xa tach'aca' ri man utz ta riq'uin favor. \c 13 \p \v 1 Nic'atzin chi conojel niquinimaj xa achique na chi autoridad ri yo'on pa quivi'.\x * \xo 13:1 \xt Tit. 3:1; 1 P. 2:13.\x* Roma ronojel autoridad ja ri Dios yayon, y ri ec'o, ja rija' yayon uchuk'a' pa quik'a'.\x * \xo 13:1 \xt Pr. 8:15; Dn. 2:21; 4:32; Jn. 19:11.\x* \v 2 Roma c'a ri', ri nupaba-ri' chuvech ri autoridad, xa chuvech ri ruyo'on can ri Dios nupaba-vi-ri'. Y ri quiri' yebano, quiyon nicoyoj-ka castigo pa quivi'. \v 3 Roma ri yebano gobernar man eyo'on ta richin niqui'en chique ri ebanoy ri utz\x * \xo 13:3 \xt 1 P. 2:14.\x* chi niquixi'ij-qui', xa richin tiquixi'ij-qui' ri ebanoy ri man utz ta. Romari', richin chi rat manak roma naxi'ij-avi', tabana' ri utz, y utz xcatz'etetaj coma. \v 4 Roma ri nibano gobernar, jun rusamajinel ri Dios richin favor chave. Pero si man utz ta ri yatajin, taxi'ij-avi', roma c'o ruk'a' richin yaru'on castigar; rija' rusamajinel ri Dios richin nuya' ruq'uexel chique ri yebano ri man utz ta.\x * \xo 13:4 \xt 1 Ts. 4:6.\x* \v 5 Romari' nic'atzin chi rix ninimaj rutzij,\x * \xo 13:5 \xt Ec. 8:2; 1 P. 2:19.\x* man xe ta richin man tika castigo pan ivi', xa roma chi ri ivánima nuna' chi nic'atzin yixniman tzij. \v 6 Ja roma ri' nitoj impuestos, roma ri yebano gobernar, erusamajela' ri Dios chuc'uaxic ri tinamit ronojel k'ij. \v 7 Ronojel ri nic'atzin chi nikaya' chique ri yebano gobernar, tikaya' c'a. Xa achique na ruvech impuesto yo'on pa kavi', tikaya'.\x * \xo 13:7 \xt Mt. 22:21; Mr. 12:17; Lc. 20:22-25.\x* Ri nic'atzin chi yekanimaj, quekanimaj c'a, y ri can c'o quik'ij, tikaya' quik'ij. \p \v 8 Man utz ta chi c'o ic'as, xa titojo'. Pero c'o jun c'as ri can utz vi chi nivakalej, y ri' ja chi nijo-ivi' chivech.\x * \xo 13:8 \xt Gá. 5:14; Col. 3:14; Stg. 2:8.\x* Roma ri yerojo' conojel, najin riq'uin ronojel ri nuc'utuj ru-ley ri Dios. \v 9 Ri ley ri' nu'ij: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi. Man cacamisan. Man catelak'. Man tatz'uc tzij chirij jun chic. Man tarayij ri achique c'o riq'uin jun chic. Y c'o chic ch'aka' ri nu'ij ri ley. Pero ronojel re' numaj ri mandamiento ri nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.\x * \xo 13:9 \xt Lv. 19:18; Mt. 22:39; Lc. 10:27.\x* \v 10 Ri najo' jun chic, man jun itzel na'an che. Romari', si yatojo'on pan avánima, yatajin riq'uin ronojel ri nuc'utuj ru-ley\x * \xo 13:10 \xt Mt. 22:37-40.\x* ri Dios. \p \v 11 Ronojel re' nin-ij, richin tikajaka' utz ri runak' tak kavech,\x * \xo 13:11 \xt Ef. 5:14; 1 Ts. 5:6.\x* roma keteman chi nuka yan ri k'ij tok xkucolotaj-e. C'o chic chi k'ij kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo, y romari' nkutiquer nika'ij chi vacami más nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi nkucolotaj-e. \v 12 Ri k'eku'n richin ri ak'a' nik'ax yan, y xa ntel yan pe ri k'ij. Romari', man chic quekabanala' ri xa richin ri k'eku'n, xa tikavika-ki' riq'uin ri samajbel richin ri sakil.\x * \xo 13:12 \xt 2 Co. 10:4; Ef. 5:11; 6:13.\x* \v 13 Tikac'uaj jun c'aslen ri can richin vi ri sakil.\x * \xo 13:13 \xt 1 Ts. 4:12.\x* Man tikaju-ki' chupan tak nimak'ij richin k'abaric,\x * \xo 13:13 \xt Lc. 21:34; Gá. 5:15; Ef. 5:18.\x* ni man tikacusaj ri ka-cuerpo chupan tak mac ri niquiyec q'uix. Man utz ta chi c'o oyoval chikacojol y man utz ta chi itzel nikatz'et jun chic xaxe roma utz c'o.\x * \xo 13:13 \xt Stg. 3:14.\x* \v 14 Nic'atzin chi nivik-ivi' riq'uin ri runo'oj ri Ajaf Jesucristo,\x * \xo 13:14 \xt Gá. 3:27; Col. 3:12.\x* y man tiya-ivi' pa ruk'a' ri mac ri ye'alex-pe pan ivánima.\x * \xo 13:14 \xt Gá. 5:16; 1 P. 2:11.\x* \c 14 \s1 Quekato' ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima chirakan ri Ajaf \p \v 1 Ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo,\x * \xo 14:1 \xt 1 Co. 8:9; 9:22.\x* jabel tic'ulu' quivech, pero man richin ta chi ni'en oyoval quiq'uin pa ruvi' ri man junan ta niquinojij iviq'uin. \v 2 Por ejemplo, ec'o ch'aka' niqui'ij chi utz yetij ronojel, y ec'o ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin ri Jesucristo niqui'ij chi xaxe ichaj ri utz yequitij.\x * \xo 14:2 \xt 1 Co. 10:25.\x* \v 3 Pero ri nutij ronojel, man itzel tutz'et ri man nutij ta ronojel,\x * \xo 14:3 \xt Col. 2:16; Ro. 14:13.\x* y ri xaxe ichaj nutij, man tich'o chirij ri nutij ronojel, roma ri Dios ruc'ulun ruvech. \v 4 Roma, ¿rat achique ta c'a rat richin yach'o chirij jun ri man rat ajaf ta pa ruvi'? Roma xaxe ri rajaf ri samaj xti'in si ri samajinel utz o man utz ta ri najin riq'uin,\x * \xo 14:4 \xt Stg. 4:12.\x* y ri Ajaf Jesucristo can c'o ruchuk'a' richin nu'on che ri rusamajinel ri' chi cof nipa'e' chirakan. \p \v 5 Chiquivech ch'aka', c'o k'ij ri xe relic k'ij, y c'o k'ij ri c'o cakale'n, yecha'.\x * \xo 14:5 \xt Gá. 4:10.\x* Jac'a chiquivech ch'aka' chic, ronojel k'ij xa junan. Romari' kiq'uin roj chikajununal c'o-vi chi nikanojij utz-utz ri achique nic'atzin chi nika'an. \v 6 Ri c'o rucojol ri k'ij chiquivech, quiri' niqui'en richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf, y ri xa junan ronojel k'ij chiquivech, quiri' niqui'en richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf. Ri niquitij ronojel, richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf tok niquitij, roma niquimatioxij che;\x * \xo 14:6 \xt 1 Co. 10:31; 1 Ti. 4:3, 4.\x* y ri man niquitij ta ronojel, richin niquiya' ruk'ij ri Ajaf tok man niquitij ta, y niquimatioxij che ri ajani niquitij. \v 7 Roj man jun kak'a' che ri c'aslen richin nika'an ri nika chikavech, y quiri' mismo man jun kak'a' che ri camic. \v 8 Roma si c'a nkuc'ase' na, nkuc'ase' richin nikanimirisaj rubi' ri Ajaf. Y si (nkucom, nkuquen), richin nikanimirisaj rubi' riq'uin ri kacamic. Roma c'a ri', si c'a roj q'ues na, roj richin rija', y si roj caminak chic, roj richin rija'.\x * \xo 14:8 \xt Fil. 1:20; 1 Ts. 5:10.\x* \v 9 Roma ri Jesucristo (xcom, xquen) y xc'astaj chic, richin xoc Cajaf\x * \xo 14:9 \xt Hch. 10:36; 2 Co. 5:15.\x* ri ecaminak chic e y Cajaf ri c'a eq'ues na. \p \v 10 Roma c'a ri', rat ri na'ij chi ronojel utz chi na'an, ¿achique roma yach'o chirij jun ri junan runiman ri Jesucristo aviq'uin? Y rat ri na'ij chi man ronojel ta utz, ¿achique roma itzel natz'et ri avach'alal? Man tamestaj chi konojel c'o na jun k'ij nkujepa'e' chuvech ri Jesucristo richin ninic'ox ri kánima.\x * \xo 14:10 \xt Mt. 25:31-33; 2 Co. 5:10.\x* \v 11 Keteman chi quiri', roma ri tz'iban can nu'ij: \q1 Ri Ajaf Dios nu'ij: Achel ri nuc'aslen can kitzij chi c'o, quiri' mismo chi can kitzij chi conojel vinak xquexuque' chinuvech, \q1 Y xtiqui'ij chi ja yin ri Dios.\x * \xo 14:11 \xt Is. 45:23; Fil. 2:10, 11.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \m \v 12 Y romari' keteman chi c'o na jun k'ij tok chikajununal xteka'ij chuvech ri Dios\x * \xo 14:12 \xt Mt. 12:36; 1 P. 4:5.\x* ri xka'an pa kac'aslen. \p \v 13 Romari' chikacojol roj ri kaniman ri Jesucristo, man chic kuch'o chikij. Pa ruq'uexel ri', tikatija' kak'ij chi man ta koma roj ri ch'aka' chic niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios, o roma ri yekabanala' yekatakchi'ij pa mac.\x * \xo 14:13 \xt 1 Co. 8:9; 10:24.\x* \v 14 Y roma yin xa jun nubanon riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' veteman chi man jun achique netzelan ri c'aslen.\x * \xo 14:14 \xt Hch. 10:15.\x* Pero ri nunojij chi c'o netzelan ri c'aslen, chuvech rija' can itzel vi c'a ri'.\x * \xo 14:14 \xt 1 Co. 8:7.\x* \v 15 Y si roma ri achique natij, niyojtaj ránima jun ri junan runiman ri Ajaf aviq'uin, chiri' nik'alajin-vi chi xa man yatojo'on ta pan avánima. Man c'a ta'an chi roma ri natij, nisatz can jun ri achok roma (xcom, xquen) ri Jesucristo.\x * \xo 14:15 \xt 1 Co. 8:11.\x* \v 16 Tibana' cuenta chi ri utz chivech rix chi ni'en, man xa c'o yebano tzij chirij.\x * \xo 14:16 \xt Ro. 12:17; 2 Co. 8:21.\x* \v 17 Roma ri ru-gobierno ri Dios pa tak kánima, man riq'uin ta ri yekatij o yekakum\x * \xo 14:17 \xt 1 Co. 8:8.\x* nik'alajin-vi, xa riq'uin chojmilaj c'aslen, riq'uin uxlanen chikacojol, y riq'uin nkuquicot roma c'o ri Lok'olaj Espíritu pa kánima.\x * \xo 14:17 \xt Ro. 15:13.\x* \v 18 Ri quiri' nu'on pa ruc'aslen richin nu'on ri nrojo' ri Jesucristo, can nika chuvech ri Dios y utz rutzijol chiquicojol ri vinak.\x * \xo 14:18 \xt 2 Co. 8:21.\x* \v 19 Romari', tikatzekle'ej rij ri nito'on chi c'o uxlanen chikacojol\x * \xo 14:19 \xt Sal. 34:14; Ro. 12:18; He. 12:14.\x* y ri nito'on chi niq'uiy ri kac'aslen chirakan ri Dios.\x * \xo 14:19 \xt 1 Co. 14:12; Ef. 4:12, 29.\x* \v 20 Man tayoj ri samaj rubanon ri Dios pa ránima jun chic riq'uin ri achique ye'atij. Can kitzij vi chi ronojel utz richin yetij, pero man utz ta chi roma ri natij, na'an che jun chic chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios.\x * \xo 14:20 \xt 1 Co. 8:9-12.\x* \v 21 Más utz man natij ti'j, ni man takum vino, ni man ta'an ri nu'on che jun ri junan runiman ri Jesucristo aviq'uin chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios, chi nik'axo ránima o chi caca' ruc'u'x nu'on-ka.\x * \xo 14:21 \xt 1 Co. 8:13.\x* \v 22 Si rat cukul ac'u'x chi chuvech ri Dios xa utz ri yatajin riq'uin, man nic'atzin ta na'ij chique ch'aka' chi quiri' mismo tiquibana'. Utzulaj tzij ri', ri nuna' pa ránima chi ronojel ri najin riq'uin xa utz chuvech ri Dios.\x * \xo 14:22 \xt 1 Jn. 3:21.\x* \v 23 Pero ri xa caca' ruc'u'x pa ruvi' ri nutij, xa mac nu'on, roma man cukul ta ruc'u'x chi xa utz chuvech ri Dios. Y ronojel ri yatajin si man cukul ta ac'u'x chi utz nutz'et ri Dios, xa mac. \c 15 \p \v 1 Roma c'a ri', roj ri c'o chic ruchuk'a' ri kánima riq'uin ri Jesucristo, nic'atzin chi yekacoch'\x * \xo 15:1 \xt Ro. 14:1; Gá. 6:1, 2.\x* ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima riq'uin rija', y mani nika'an xaxe ri nika chikavech roj. \v 2 Chikajununal tikabana' ri nika chiquivech ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin,\x * \xo 15:2 \xt 1 Co. 9:19; Fil. 2:4.\x* ri c'o utz nuq'uen-pe chique richin niq'uiy ri quic'aslen chirakan ri Dios.\x * \xo 15:2 \xt Ro. 14:19.\x* \v 3 Roma hasta ri Jesucristo man xu'on ta xaxe ri xka chuvech rija', xa xuk'asaj k'axomal coma ch'aka' chic. Achel nu'ij ri tz'iban can: Ri itzel tak tzij xequibila' ri vinak chave richin xatquiya' chi q'uix, xa chuvij yin xeka-vi.\x * \xo 15:3 \xt Sal. 69:9.\x* Quiri' xu'ij ri Jesucristo che ri Dios. \v 4 Y ronojel ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, richin chi roj c'o niketemaj chirij,\x * \xo 15:4 \xt 2 Ti. 3:16, 17.\x* richin quiri' nkucoch'on y nikil ruchuk'a' kánima richin nikoyo'ej-apu ronojel ri rusujun ri Dios chike. \v 5 Y ri Dios ri nibano chike chi nkucoch'on y chi nikil ruchuk'a' kánima, can ta xquixruto' chi junan ivánima ni'en,\x * \xo 15:5 \xt Ro. 12:16; 1 Co. 1:10.\x* achel ri ruc'utun can ri Cristo Jesús chikavech, \v 6 richin quiri' can ta junan y xa jun itzij niya' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Nitzijos chique ri man israelitas ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj \p \v 7 Roma c'a ri', utz tic'ulu-ivi' chivech, achel xuc'ul kavech ri Jesucristo, richin chi ri Dios xtiyo'ox nimalaj ruk'ij ivoma. \v 8 Quiri' nin-ij chive, roma ri Jesucristo xpe chikato'ic roj israelitas ri banon ri circuncisión chike,\x * \xo 15:8 \xt Mt. 15:24; Jn. 1:11.\x* richin xuc'ut chikavech chi ri Dios can nu'on-vi ri ru'in,\x * \xo 15:8 \xt 2 Co. 1:20.\x* (chuka', ka) richin yebanataj ronojel ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer can, \v 9 y richin niyo'ox ruk'ij coma ri man israelitas ta roma xupokonaj quivech. Achel nu'ij ri David chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can: \q1 Can xtinya' ak'ij junan quiq'uin ri man israelitas ta, \q1 Y xtinbixaj ri abi'.\x * \xo 15:9 \xt Sal. 18:49.\x* \m \v 10 Y juc'an chic ri ruch'abel ri Dios nu'ij: \q1 Rix ri man rix israelitas ta, quixquicot quiq'uin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios.\x * \xo 15:10 \xt Dt. 32:43.\x* \m \v 11 Y juc'an chic ri ruch'abel ri Dios quire' nu'ij: \q1 Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'ivonojel rix ri man rix israelitas ta. \q1 Conojel tinamit tiquiya' ruk'ij ri Dios.\x * \xo 15:11 \xt Sal. 117:1.\x* \m \v 12 Y juc'an chic chupan mismo ruch'abel ri Dios, ri profeta Isaías quire' rutz'iban can: \q1 Ri Isaí xtic'uje' jun riy-rumam \q1 Ri xturubana' gobernar pa quivi' ri man israelitas ta. \q1 Rije' xti'e quic'u'x chi xticoyo'ej ri rusujun rija'.\x * \xo 15:12 \xt Is. 11:10.\x* \m Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri Isaías. \m \v 13 Y ri Dios ri banayon chive chi ivoyo'en-apu ri rusujun, xtu'on ta c'a chive chi tz'akat yixquicot, y chi xtinoj ri uxlanen pan ivánima roma iniman rija', richin quiri' jani na niq'uiy pan ivánima chi ivoyo'en-apu ri rusujun ri Dios, roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu.\x * \xo 15:13 \xt 1 Ts. 1:5.\x* \p \v 14 Pero rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man juba' caca' nuc'u'x chi rix yixtiquer ni'en utz ino'oj chivech, y chi q'uiy iveteman,\x * \xo 15:14 \xt 1 Co. 8:1.\x* y romari' yixtiquer chic nipaxa'aj-ivi' chivech. \v 15 Pero c'o ri xc'atzin chi xentz'ibaj-e chive chupan ri vuj re', y man xinjec' ta vi' chutz'ibasic, roma ri Dios ruyo'on ru-favor chuve\x * \xo 15:15 \xt Ef. 3:7, 8.\x* \v 16 richin chi yin rusamajinel ri Jesucristo chiquicojol ri man israelitas ta.\x * \xo 15:16 \xt Gá. 2:9; 1 Ti. 2:7.\x* Quiri' xu'on chuve richin chi pa rubi' ri Dios nintzijoj chique ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj rije', richin quiri' ye'oc achel jun sipanic jabel oc ri yenjach chuvech ri Dios, jun sipanic ch'ajch'oj banon che roma ri Lok'olaj Espíritu. \v 17 Roma c'a ri', c'o roma ninya-ka juba' nuk'ij yin ri xa jun nubanon riq'uin ri Cristo Jesús\x * \xo 15:17 \xt Fil. 3:3.\x* pa ruvi' ri samaj nubanon pa rubi' ri Dios. \v 18 Roma yin xaxe nincovij-vi' chi nintzijoj ri samaj ri yin rucusan-vi-pe\x * \xo 15:18 \xt Hch. 21:19; 2 Co. 3:5.\x* ri Jesucristo, richin chi ri man israelitas ta niquiya' cánima riq'uin tok niquic'axaj ri nintzijoj, y niquitz'et ri samaj richin ri Dios \v 19 ri riq'uin nimalaj tak retal ri ruchuk'a' y ri man jun bey etz'eton yebanataj chiquicojol roma ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu\x * \xo 15:19 \xt Hch. 19:11; 2 Co. 12:12.\x* richin ri Dios. Y quiri', ronojel lugares ri navil pan abey ri yatel-pe pa tinamit Jerusalem c'a pa roch'ulef Ilírico, ronojel nuyo'on-vi can rutzijol ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \v 20 Y nutijon-pe nuk'ij chutzijosic ri ch'abel ri', man ja ta ri achique lugar c'o chic rutzijol ri Jesucristo, richin man xaxe nutzekle'en rij rusamaj ri Ajaf ri xa c'o chic ch'aka' quitz'ucun can rutzijosic.\x * \xo 15:20 \xt 2 Co. 10:15, 16.\x* \v 21 Pa ruq'uexel chi quiri', yin nubanon ri ruyuken-ri' riq'uin ri ruch'abel ri Dios ri nu'ij: \q1 Ri achok chique man jun bey yo'on rutzijol ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, xtiquetemaj (achique, acu'x) rija'. \q1 Y ri man jun bey quic'axan rutzijol, (xtik'ax, xtino') chiquivech.\x * \xo 15:21 \xt Is. 52:15.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \s1 Ri Pablo nuya' pa ránima chi ni'e pa tinamit Roma \p \v 22 Y roma jalajoj yin benak-vi chutzijosic ri ruch'abel ri Dios, q'uiy (mul, paj) jari' banayon chi man yin benak ta chi'itz'etic.\x * \xo 15:22 \xt Ro. 1:13.\x* \v 23 Jac'a ri vacami roma man jun chic tinamit ri man ta nubanon ri samaj chiquicojol, y roma c'o chic chi juna' rurayin ri vánima chi yixentz'eta',\x * \xo 15:23 \xt Hch. 19:21; Ro. 1:11.\x* \v 24 romari', tok xqui'e pa roch'ulef España, ninjo' yixentz'eta-pe pa nubey, y ninrayij chi rix yinito-e riq'uin ri nic'atzin chuve,\x * \xo 15:24 \xt Hch. 15:3.\x* tok xquicot yan can juba' ri vánima iviq'uin chiri'. \v 25 Jac'a ri cami-cami, yi'e pa tinamit Jerusalem richin nenjacha' jun sipanic\x * \xo 15:25 \xt Hch. 24:17.\x* chique ri erichin rutinamit ri Ajaf chiri'. \v 26 Roma ri man israelitas ta ri quiniman ri Jesucristo vave' pa roch'ulef Macedonia y Acaya, xalex pa cánima niquimol jun ofrenda, richin niquitak-e chique ri israelitas ri man jun oc quichajin\x * \xo 15:26 \xt 2 Co. 8:1; 9:2.\x* chiquicojol ri erichin rutinamit ri Ajaf pa Jerusalem. \v 27 Can utz vi chi xalex pa cánima chi quiri' niqui'en, roma c'o che'el nika'ij chi rije' achel c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas xetzijon ruch'abel ri Dios chique richin xecolotaj, y romari', ri man israelitas ta nic'atzin yan chic yequito' juba' riq'uin ri nic'atzin chupan ri quic'aslen choch'ulef.\x * \xo 15:27 \xt 1 Co. 9:11; Gá. 6:6.\x* \v 28 Y tok nuq'uison chic can ri achique roma yin takon, y nujachon chic can ri sipanic, c'ajari' xquinek'ax-pe iviq'uin chiri' pa Roma pa nubey ri yi'e España. \v 29 Y yin veteman chi tok xquixentz'eta', rix can xtic'ul más ri favor ri nuya' ri Jesucristo roma iniman ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \p \v 30 Rix aj-Roma ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma ja ri Jesucristo ri Kajaf, y roma ri Lok'olaj Espíritu rubanon chike chi nikajo-ki', romari' ninc'utuj quemelal chive chi riq'uin ronojel ivánima quinito' pan oración,\x * \xo 15:30 \xt 2 Co. 1:11.\x* \v 31 richin man yika pa quik'a' ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo\x * \xo 15:31 \xt 2 Ts. 3:2.\x* ri ec'o pa departamento Judea, y chi ri ofrenda ri xtenjacha' chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Jerusalem quila' pa Judea, can ta jabel xtiquic'ul, \v 32 richin quiri' niquicot vánima yixentz'eta', si quiri' nrojo' ri Dios,\x * \xo 15:32 \xt Ro. 1:10.\x* y nic'astan-e juba' ri vánima iviq'uin. \v 33 Y ri Dios ri Rajaf ri uxlanen richin ri kánima, can ta nic'uje' iviq'uin chi'ivonojel.\x * \xo 15:33 \xt 2 Co. 13:11; Fil. 4:9.\x* Amén. \c 16 \s1 Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma \p \v 1 Roma ri vuj re nintak-e iviq'uin, ninjo' chi rix nivetemaj ruvech y utz ruc'ulic ni'en ri xta Febe, jun diaconisa chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Cencrea.\x * \xo 16:1 \xt Hch. 18:18.\x* \v 2 Ninjo' chi jabel nic'ul ruvech pa rubi' ri Ajaf tok (napon, nebos) iviq'uin, achel nic'atzin ni'an chique ri erichin rutinamit ri Ajaf. Ninjo' chi rix xtito-pe ri Febe riq'uin ri nic'atzin che; roma rija' eq'uiy eruto'on, y ja jun yin, yin ruto'on. \p \v 3 Tibana' saludar ri Priscila junan riq'uin ri rachijil Aquila.\x * \xo 16:3 \xt 2 Ti. 4:19.\x* Rije' junan xkato-ki' quiq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús. \v 4 Rije' chinucolic yin hasta juba' ma xecamises, y man nuyon ta yin ninya' matiox chique, xa quiri' mismo niqui'en conojel ri man israelitas ta ri niquimol-qui' pa rubi' ri Ajaf. \v 5 Ja jun ri niquimol-qui' pa cacho ri Priscila y ri Aquila,\x * \xo 16:5 \xt 1 Co. 16:19.\x* que'ibana' saludar. Quiri' mismo ri Epeneto ri na'ey xuya' ránima riq'uin ri Jesucristo pa roch'ulef Acaya\x * \xo 16:5 \xt 1 Co. 16:15.\x* y can ninjo' riq'uin ronojel vánima. \v 6 Tibana' saludar ri María ri jani na samaj rubanon chi'icojol. \v 7 Que'ibana' saludar ri ca'i' nuvinak Andrónico y Junias ri junan xojc'uje' quiq'uin pa cárcel. Rije' can c'o quik'ij chiquicojol ri apóstoles y más na'ey quiyo'on cánima riq'uin ri Jesucristo chinuvech yin. \v 8 Tibana' saludar ri Amplias ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima pa rubi' ri Ajaf. \v 9 Tibana' saludar ri Urbano ri junan xojsamaj riq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús. Quiri' mismo ri Estaquis, ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima. \v 10 Tibana' saludar ri Apeles ri can utz nitz'etetaj ruc'aslen chirakan ri Jesucristo. Que'ibana' saludar ri ec'o pa racho ri Aristóbulo. \v 11 Tibana' saludar ri jun nuvinak rubinan Herodión, y quiri' mismo ri ec'o pa racho ri Narciso ri xa jun chic quibanon riq'uin ri Ajaf. \v 12 Que'ibana' saludar ri Trifena y ri Trifosa ri yesamaj pa rusamaj ri Ajaf. Tibana' saludar ri Pérsida ri can ninjo' riq'uin ronojel vánima, y can q'uiy samaj rubanon pa rusamaj ri Ajaf. \v 13 Tibana' saludar ri Rufo ri siq'uisel rubi' chiquicojol ri quiniman ri Jesucristo, y tibana' saludar ri rute', ri can achel ral rubanon chuve yin. \v 14 Tibana' saludar ri Asíncrito, ri Flegonte, ri Hermas, ri Patrobas, ri Hermes, y ri ch'aka' chic ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o quiq'uin. \v 15 Tibana' saludar ri Filólogo, ri Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri ec'o quiq'uin. \v 16 Tibanala' saludar ivi',\x * \xo 16:16 \xt 1 P. 5:14.\x* y tic'utu' chivech chi kitzij nijo-ivi'. Tic'ulu' c'a ri saludo ri niquitak-e chive conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Jesucristo jalajoj tak lugar. \p \v 17 Pero riq'uin quemelal nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi tichajij-ivi' chiquivech ri yebano chive chi man junan ta chic ivánima, y niqui'en chive chi nivil jun roma chi nixutuj can ri Dios, roma niquijal ruvech ri achok riq'uin rix tijon-vi. Naj quixc'uje-vi quiq'uin ri yebano quiri'.\x * \xo 16:17 \xt 1 Co. 5:11; 2 Ts. 3:6; 2 Jn. 10.\x* \v 18 Roma ri quiri' yebano, mana-ta ri Kajaf Jesucristo uc'uayon quichin, xa ja ri nurayij ri qui-cuerpo. Rije' riq'uin canon tak ch'abel niquisetz quino'oj\x * \xo 16:18 \xt Col. 2:4.\x* ri man queteman ta achique nuq'uen-pe ri tzij yequic'axaj. \v 19 Jac'a rix, conojel queteman chi can ninimaj-vi rutzij ri Dios, y romari' yin niquicot ri vánima ivoma. Pero ninjo' chi can ta jabel rix q'ues richin ni'en ri utz, pero can ta achel yixver chuvech ri man utz ta. \v 20 Ri Dios ri niyo'on uxlanen pa tak kánima, cha'anin xtu'on chive chi yixtiquer nixak' che akan ri Satanás.\x * \xo 16:20 \xt Gn. 3:15.\x* Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin. \p \v 21 Ri Timoteo\x * \xo 16:21 \xt Hch. 16:1.\x* ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios riq'uin, nutak-e i-saludo, quiri' mismo ri Lucio,\x * \xo 16:21 \xt Hch. 13:1.\x* ri Jasón\x * \xo 16:21 \xt Hch. 17:5.\x* y ri Sosípater ri enuvinak. \p \v 22 Yin Tercio, ri yitz'iban-e\x * \xo 16:22 \xt 1 Co. 16:21.\x* rutzij ri Pablo, nintak-e i-saludo pa rubi' ri Ajaf. \p \v 23 Jun chic ri nitako-e i-saludo ja ri Gayo,\x * \xo 16:23 \xt 1 Co. 1:14.\x* ri jabel yin ruc'ulun pa racho vacami, achel nu'on quiq'uin conojel ri quiniman ri Jesucristo ri yepe pa ch'aka' chic tinamit. Jun chic, ja ri Erasto,\x * \xo 16:23 \xt Hch. 19:22.\x* ri nisamajin ruméra ri tinamit, y jun chic ja ri Cuarto, ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, rije' niquitak-e i-saludo. \p \v 24 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén. \s1 Konojel tikaya' ruk'ij ri Dios \p \v 25 Tiya' c'a ruk'ij ri Dios ri c'o ruchuk'a' richin nu'on chive chi más yixcovir chirakan, achel rutzijol nin-en tok nintzijoj ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Ri ch'abel ri' man can ta eteman-pe roma evan-pe chupan ri ajani tiempo ek'axnak.\x * \xo 16:25 \xt Col. 1:26, 27.\x* \v 26 Pero vacami c'a juba' tik'alajrises,\x * \xo 16:26 \xt 2 Ti. 1:10.\x* ri quitz'iban can ri profetas ojer. Y achel rupaxa'an ri Dios ri jumul c'o ruc'aslen, vacami najin rutzijosic chique conojel vinak, richin tiquinimaj ri achok riq'uin kayo'on-vi ri kánima. \v 27 Riq'uin c'a ruto'ic ri Jesucristo, jumul tikaya' ruk'ij ri juney Dios ri c'o ronojel no'oj tz'akat riq'uin. Amén.