\id JAS KMPM.SCR CAKCHIQUEL SUR CENTRAL SANTIAGO 13 junio 2,005 \h Santiago \toc1 Santiago \toc2 Ri carta ri xutz'ibaj ri Santiago \toc3 Stg. \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri Santiago \c 1 \s1 Ri Santiago nutak saludos \p \v 1 Yin Santiago, jun rusamajinel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix, ri rix quiy-quimam can ri doce\x * \xo 1:1 \xt Hch. 26:7.\x* ruc'ajol ri Israel, ri iquiran-ivi' chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef. Tic'ulu' c'a ri saludo ri nintak-e chive. \s1 Ri utzulaj no'oj ri petenak riq'uin ri Dios \p \v 2 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, jani na tiquicot ri ivánima chupan ri c'ayef ri yepe chivij. \v 3 Roma rix iveteman chi tok rix k'axnak chic chupan,\x * \xo 1:3 \xt 1 P. 1:7.\x* y nik'alajin chi kitzij cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, nu'on chive chi más yixcoch'on.\x * \xo 1:3 \xt Ro. 5:3.\x* \v 4 Y tiya' lugar chi tz'akat samaj nu'on pan ivánima ri yixcoch'on, richin quiri' ri ic'aslen q'uiyinak utz-utz ntel, c'o ronojel ri nic'atzin che,\x * \xo 1:4 \xt Mt. 5:48.\x* y man jun ri man ta tz'akat che. \p \v 5 Y si c'o jun chive nuna' chi man tz'akat ta ri no'oj c'o riq'uin, tuc'utuj\x * \xo 1:5 \xt 1 R. 3:9; Pr. 2:3; Jn. 15:7.\x* che ri Dios y can xtiyo'ox-vi-pe che. Roma ri Dios man juba' nuq'ueq'uej nuya-pe q'uiy no'oj chique conojel, y man chuvi' ta ch'olinic nuya-pe. \v 6 Pero nic'atzin chi ri nic'utun, cukul ruc'u'x chi xtiyo'ox che ri nuc'utuj, y man ta caca' ruc'u'x, roma ri caca' ruc'u'x,\x * \xo 1:6 \xt Mt. 21:21.\x* xa nu'on achel rubolko't ruvi' ri mar, ni'e quila' ni'e quila' pa ruk'a' cak'ik'. \v 7 Man c'a tunojij ri caca' ruc'u'x chi c'o achique xtuc'ul riq'uin ri Ajaf. \v 8 Roma ri xa caca' ruc'u'x\x * \xo 1:8 \xt Stg. 4:8.\x* chupan ri nuc'utuj, quiri' mismo nu'on riq'uin ronojel. \p \v 9 Jac'a ri manak oc ruk'ij, pero runiman ri Ajaf, tiquicot ránima chi banon che roma ri Dios chi c'o ruk'ij.\x * \xo 1:9 \xt Mt. 23:12.\x* \v 10 Y ri beyon, tiquicot ránima chi manak oc ruk'ij, roma xa cha'anin nik'ax-e choch'ulef, achel rucotz'ijal ri (k'ayis, k'os).\x * \xo 1:10 \xt Is. 40:6; 1 P. 1:24.\x* \v 11 Roma tok ntel-pe ri k'ij riq'uin jani na ruk'ak'al, ri (k'ayis, k'os) yechakij-ka, yetzak-e ri rucotz'ijal,\x * \xo 1:11 \xt Is. 40:7.\x* y xa niq'uis-ka chi rexk'etek'oj nitzu'un ruvech. Quiri' nibanataj riq'uin ri beyon; quiri' najin chumolic beyomal, tok jari' niq'uis ruc'aslen choch'ulef. \s1 Man tikaya' can ri Dios tok jalajoj nicanox chikij chi nika'an mac \p \v 12 Utzulaj tzij ni'an che ri achi ri man nuya' ta can ri Dios chupan ri jalajoj nicanox chirij richin nu'on mac,\x * \xo 1:12 \xt Mt. 5:11, 12; He. 10:32-34.\x* roma tok xtik'alajin chi riq'uin ri Dios cukul-vi ruc'u'x, ri Dios xtuya' jun sipanic\x * \xo 1:12 \xt 2 Ti. 4:8; 1 P. 5:4; Ap. 2:10.\x* che, y ri' ja ri utzulaj c'aslen ri man jun bey xtiq'uis, ri rusujun ri Dios chique ri nicajo' rija'. \v 13 Tok jun nunojij nuya' can ri Dios roma ri jalajoj nicanox chirij richin nu'on mac, man tu'ij chi ja ri Dios nitakchi'in richin. Roma ri Dios man nitakchi'in ta pa mac, nis-ta manak che'el nitakchi'ix chi nu'on mac. \v 14 Roj xa ja ri man utz ta ri nikarayij chikajununal ri nitakchi'in kichin,\x * \xo 1:14 \xt Mt. 5:28.\x* jari' ri nkujec'o-ka y nkutakchi'in pa mac. \v 15 Y tok nikaya' lugar che ri man utz ta ri nikarayij chi nu'on-ka rusoc pa kánima, chiri' nalex-vi ri mac,\x * \xo 1:15 \xt Sal. 7:14.\x* y tok niq'uiy ri mac kiq'uin, camic nuq'uen-pe chike.\x * \xo 1:15 \xt Ro. 5:12.\x* \p \v 16 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, y can yixinjo', man c'a quixsatz. \v 17 Ronojel ri sipan-pe chike ri can utz vi y tz'akat, chicaj petenak-vi riq'uin ri Katata' Dios, ri rajaf ronojel ri yeyo'on-pe sakil chicaj. Rija' man jun bey nijalataj ruchuk'a' ri rusakil achel nijalataj quisakil ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y man juba' nkuruya' pa k'eku'n.\x * \xo 1:17 \xt Nm. 23:19; Mal. 3:6.\x* \v 18 Rija' pa ránima xalex-vi-pe chi xu'on chike chi xojalex chic jun bey\x * \xo 1:18 \xt Jn. 1:13; 3:3, 5.\x* roma xkanimaj ri kitzij ruch'abel, richin quiri' nkujoc achel ri na'ey tak ruvech\x * \xo 1:18 \xt Jer. 2:3; Ap. 14:4.\x* rutico'n chiquicojol conojel ri ruyo'on quic'aslen. \s1 Nic'atzin chi ninimex ri nu'ij ri ruch'abel ri Dios \p \v 19 Romari' rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin y can yixinjo', chi'ivonojel na'ey na tivac'axaj ri achique niqui'ij ch'aka' chic,\x * \xo 1:19 \xt Ec. 5:1.\x* man cha'anin yan quixch'o, ni man tipe yan ivoyoval.\x * \xo 1:19 \xt Pr. 14:29.\x* \v 20 Roma royoval ri vinak, man rubey ta ri chojmilaj c'aslen ri nika chuvech ri Dios. \v 21 Roma c'a ri', ronojel ri man ch'ajch'oj ta, y ri jani na ruvech itzel nikana' pa kánima roj vinak chiquij ch'aka' chic, tiya' can ronojel. (Ch'uch'uj, me'l oc) ivánima tiya-ivi' richin ni'en ri achique nu'ij ri ruch'abel ri Dios ri ticon pan ivánima, ri ch'abel ri nitiquer nicolo\x * \xo 1:21 \xt Hch. 13:26; Ro. 1:16; Ef. 1:13; He. 2:3.\x* ivichin. \p \v 22 Pero tibana' ri nu'ij,\x * \xo 1:22 \xt Ro. 2:13.\x* man xaxe tivac'axaj, roma si man ni'en ta ri nu'ij, xa iyon nisetz-ka ino'oj. \v 23 Roma ri nac'axan ri ruch'abel ri Dios, y man nu'on ta ri nu'ij,\x * \xo 1:23 \xt Ez. 33:31; Mt. 7:26.\x* ri quiri' nibano, xa junan riq'uin jun ri nutz'et-apu-ri' pan espejo richin nretemaj achique titzu'un. \v 24 Roma xaxe tok c'o chuvech ri espejo nuka chuc'u'x achique rubanic, y tok ntel-e chiri', ja numestaj-ka ri achique titzu'un. \v 25 Jac'a ri ruyo'on-ri' chutz'etic ri nu'ij ri tz'akat ch'abel ri nelesan chuxe' ruchuk'a' ri nik'ato richin chupan ri nrojo' ri Dios, y man nuya' ta can runic'oxic, si rija' man numestaj ta ri ruch'abel ri Dios ri nrac'axaj, y nu'on ri nu'ij ri ch'abel ri', utzulaj tzij\x * \xo 1:25 \xt Jn. 13:17.\x* xti'an che roma ri Dios riq'uin ri nu'on pa ruc'aslen. \p \v 26 Si c'o jun chi'icojol nuna-ri' chi kitzij runiman ri Dios pero man nuk'il ta ri' riq'uin ri achique yerubila',\x * \xo 1:26 \xt Stg. 3:2, 3.\x* xa nusetz-ka ri ránima ruyon. Rija' man jun nic'atzin-vi nu'ij chi runiman. \v 27 Chuvech ri Dios ri Tata'aj pa kavi', quire' rubanic ruc'aslen jun ri kitzij runiman riq'uin jun ch'ajch'oj ránima: Yeruto' ri meba' tak ac'ola' y ri malcani' tak ixoki' riq'uin ri nic'atzin chique chupan ri c'ayef ri niquik'asaj, y man nuju' ta apu ri' chupan ri ch'abakilaj\x * \xo 1:27 \xt Is. 1:16.\x* c'aslen quichin ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef. \c 2 \s1 Man ticha' ri achok chique ni'en-vi ri utz \p \v 1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma cukul ic'u'x riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri c'o nimalaj ruk'ij,\x * \xo 2:1 \xt Hch. 7:2; 1 Co. 2:8; Fil. 2:9.\x* man c'a ticha' ri achok chique ni'en-vi ri utz.\x * \xo 2:1 \xt Lv. 19:15; Dt. 1:17; 16:19.\x* \v 2 Roma si rix imolon-ivi' richin niya' ruk'ij ri Dios, y jari' ntoc-apu jun achi iviq'uin ri ruvikiken-ri' riq'uin jabel tak tziek, erucusalo'n (mitk'a', anillos) ebanon riq'uin oro, y jari' mismo ntoc-apu jun ri man jun oc ruchajin y ruyon oc c'ojobel rutziak rucusan, \v 3 y rix xa ja ri achi ruvikiken-ri' ri nilok'ok'ej-apu, y ni'ij che: Catz'uye' rat chupan re na'ey tak ch'aquet re'. Jac'a che ri man jun oc ruchajin, ni'ij: Rat capa'e' chiri', o catz'uye-ka pan ulef chivakan, yixcha' che. \v 4 Si rix quiri' ni'en, chiri' nik'alajin-vi chi xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, xa yixoc-ka achel jueces ri xa riq'uin itzel tak quino'oj yec'ojon-vi. \p \v 5 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin y can yixinjo', tivac'axaj na c'a ri nin-ij chive: Ri Dios ja ri vinak ri man jun oc\x * \xo 2:5 \xt Lc. 6:20.\x* quichajin choch'ulef ri erucha'on richin nicuke' jabel quic'u'x riq'uin, y chi c'o quik'a' chi ye'oc ruvinak ri ru-gobierno, achel rusujun chique ri ye'ojo'on richin. \v 6 Pero rix xa man jun rakale'n xi'en\x * \xo 2:6 \xt 1 Co. 11:22.\x* che ri jun ri man jun oc ruchajin. Tuka chi'ic'u'x chi xa ja ri beyoma' ri yeva' chivij, y yixquichirirej-apu chiquivech ri autoridades,\x * \xo 2:6 \xt Hch. 8:3; 13:50.\x* \v 7 y ja rije' ri yeyok'on\x * \xo 2:7 \xt Hch. 13:45.\x* ri utzulaj (bi'aj, binaj) ri c'uxlan can pan ivi'. \p \v 8 Jac'a si rat nanimaj ri nu'ij ri ley yo'on can roma ri nimalaj ka-rey, utz ri yatajin riq'uin. Y ri' ja ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri quire' nu'ij: Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.\x * \xo 2:8 \xt Lv. 19:18; Mt. 22:39.\x* Quiri' nu'ij chupan ri ley. \v 9 Pero si xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, xa mac ri yixtajin riq'uin, y ri ley xa yixruc'ut chi rix k'ajoy richin ri nu'ij. \v 10 Roma xa achique na jun nibano ronojel ri nu'ij chupan ri ley, pero si xa nuk'aj jun chique ri nu'ij, junan nu'ij chi ruk'ajon ronojel ri nu'ij ru-ley ri Dios.\x * \xo 2:10 \xt Dt. 27:26; Mt. 5:19; Gá. 3:10.\x* \v 11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, quire' xu'ij chupan: Man tac'amala-ka-avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi.\x * \xo 2:11 \xt Dt. 5:18; Mt. 5:27, 28.\x* Y mismo ri Dios biyon can: Man cacamisan.\x * \xo 2:11 \xt Ex. 20:13.\x* Titz'eta' c'a, si rat man nac'amala' ta ka avi' riq'uin jun ri mana-ta achok riq'uin rat c'ulan-vi, pero si yacamisan, yatoc jun k'ajoy richin ri ley ri ruyo'on can ri Dios. \v 12 Rix riq'uin ri ni'ij y ri ni'en, tik'alajin c'a chi can xtinic'ox-vi ri ic'aslen riq'uin ri ch'abel ri nelesan ivichin chuxe' ruchuk'a' ri nik'ato ivichin chupan ri nrojo' ri Dios chive. \v 13 Roma ri man nipokonan ta, man jun rupokonaxic xti'an tok xtinic'ox ruc'aslen.\x * \xo 2:13 \xt Mt. 6:15; Mr. 11:26.\x* Jac'a ri nipokonan, xtipokonex ruvech. \s1 Jun ri cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, nik'alajin riq'uin ri yerubanala' \p \v 14 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, si c'o jun nu'ij chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, ¿achique nic'atzin-vi ri quiri' nu'ij, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan? ¿Nicolotaj cami rija' xaxe riq'uin ri nu'ij chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios? \v 15 Achel tok c'o jun achi o jun ixok quiniman ri Ajaf y manak oc quitziak, y manak niquiq'uen-vi ri niquitij, \v 16 si jun chive rix quire' nu'ij-e chique: Ja ri Dios tuc'uan ibey, ticusaj itziak, titzuku-ivi', nicha-e, pero rix xa man jun achique niya-e\x * \xo 2:16 \xt 1 Jn. 3:17, 18.\x* richin niquicusaj, ¿achique cami nic'atzin-vi ri quiri' ni'ij-e chique? \v 17 Romari' ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan, xa manak ruc'aslen ri ch'abel ri yerubila'. \p \v 18 Pero riq'uin juba' c'o jun quire' nu'ij che jun chic: Rat na'ij chi cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, jac'a yin nin-ij chave chi c'o utz nubanalo'n chique ri nic'atzin quito'ic. Vacami rat, ri man jun utz na'an chique, tac'utu' chinuvech chi kitzij cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, y yin riq'uin ri utz yitajin xtinc'ut chavech chi cukul nuc'u'x riq'uin ri Dios. \v 19 Rat nanimaj chi ri Dios xaxe jun; utz ri quiri' nanimaj. Pero man tamestaj chi ja jun ri itzel tak espíritu quiri' ri niquinimaj, y romari' yebarbot. \v 20 Pero rat ri man choj ta yanojin, tavetemaj chi jun ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios y xa man nipokonan ta,\x * \xo 2:20 \xt Gá. 5:6.\x* xa manak ruc'aslen ri ch'abel ri yerubila'. \v 21 Tuka chikac'u'x ri xu'on ri kamama' Abraham.\x * \xo 2:21 \xt Gn. 22:9.\x* Rija' x-an che chi man jun rumac xrakalej riq'uin xuya' ri ruc'ajol Isaac pa ruvi' ri altar richin xusuj chuvech ri Dios. \v 22 Chiri' nikatz'et-vi chi ri Abraham man xe ta xcuke' ruc'u'x riq'uin ri Dios, xa xu'on\x * \xo 2:22 \xt He. 11:17.\x* ri xbix che. Y riq'uin ri xniman tzij, xk'alajin chi rija' tz'akat cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. \v 23 Chiri' c'a xbanataj-vi ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri quire' nu'ij: Ri Abraham xunimaj ri xu'ij ri Dios che, romari' tok x-an che chi man jun rumac xrakalej.\x * \xo 2:23 \xt He. 11:17.\x* Y xbix chi rija' jun ru-amigo ri Dios.\x * \xo 2:23 \xt 2 Cr. 20:7; Is. 41:8.\x* \p \v 24 Nik'alajin c'a chikavech, chi jun vinak man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios riq'uin nunimaj ri ni'ix che roma ri Dios, y man xaxe ta riq'uin chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios. \v 25 Quiri' mismo ri ixok Rahab\x * \xo 2:25 \xt Jos. 2:1.\x* ri man utz ta ruc'aslen. Rija' man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios riq'uin xerevaj pa racho ri achi'a' israelitas etakon, y xa pa jun chic bey xerutak-vi-e richin xerucol-e. \v 26 Achel jun cuerpo tok manak chic espíritu riq'uin, caminak chic. Quiri' mismo ri vinak ri ni'in chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Dios, c'o che'el nika'ij chi caminak chic ri cukul c'uxlal riq'uin, si man jun utz nu'on ri nic'utu chi nipokonan. \c 3 \s1 Ri kak' c'ayef nikak'il \p \v 1 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nin-ij chive chi man rix q'uiy quixoc tijonel,\x * \xo 3:1 \xt Mt. 23:8.\x* roma keteman chi ri nkutijon, más ronojel ch'utik-nima'k runic'oxic ri kac'aslen xti'an roma ri Dios. \v 2 Roma konojel q'uiy (mul, paj) nkusatz.\x * \xo 3:2 \xt 1 R. 8:46; Pr. 20:9; Ec. 7:20.\x* Si c'o jun man nisatz ta riq'uin ri achique yerubila',\x * \xo 3:2 \xt Mt. 12:37; 1 P. 3:10; 1 Jn. 1:8.\x* re' jun achi tz'akat ruc'aslen chuvech ri Dios, ja jun ronojel ri ru-cuerpo nitiquer nuk'il chuvech ri man utz ta. \v 3 Tiya' na pe pa cuenta ri nika'an roj vinak che jun quiej, nikaya' ch'ich' pa ruchi' richin nkurunimaj, y riq'uin ri', ronojel ri ru-cuerpo nkutiquer nikajec'. \v 4 (Chuka', ka) que'itz'eta' ri barco, masque jani na enima'k y yenim coma nimalaj tak cak'ik', pero riq'uin jun ch'uti timón ye'uc'uax xa achique na lugar nrojo' yeruc'uaj-vi ri uc'uay quichin. \v 5 Quiri' mismo ri kak' xa jun ch'uti rutz'akat ri ka-cuerpo, pero nkurunim chupan nima'k tak c'ayef.\x * \xo 3:5 \xt Sal. 12:3, 4; 73:8, 9.\x* Tinojij na pe' achique nu'on jun ch'uti rutza'n k'ak' nitzijtzo' chupan jun li'aj che', xa nuq'uis ronojel. \v 6 Ri ch'abel ri nika'ij riq'uin ri kak' can achel jun k'ak' ri nubox ri itzel, y chiri' yaquel-vi ronojel ruvech man utz ta. Yo'on chucojol rutz'akat ri cuerpo, y nretzelaj ronojel ri ka-cuerpo.\x * \xo 3:6 \xt Mt. 15:11; Mr. 7:15, 20, 23.\x* Jumul nkurunim chupan ri man utz ta. \v 7 Choch'ulef ronojel quivech chicop cajcaj cakan, chicop c'o quixic', ri cumatz, y ri jalajoj tak quivech chicop pa mar, ec'o ek'ilon coma vinak c'a chupan tak ri k'ij vacami. \v 8 Pero man jun vinak nitiquer nuk'il ri rak', roma ri kak' itzel (chubanic, cho'onic) y man jun nik'ilo richin, y ri ch'abel yerubila' nuq'uen-pe camic achel jun veneno. \v 9 Riq'uin ri kak' nikaya-vi ruk'ij ri Dios ri Tata'aj pa kavi', y mismo ri kak' nikacusaj richin yekayok' ri vinak, tok ri vinak xa juba' ma junan\x * \xo 3:9 \xt Gn. 1:26; 5:1; 9:6; 1 Co. 11:7.\x* banon che ri cánima riq'uin ránima ri Dios. \v 10 Pa kachi' ye'el-vi-pe ch'abel richin nikaya' ruk'ij ri Dios, y chiri' mismo ye'el-vi-pe yok'on tak tzij. Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri' man utz ta chi quiri'. \v 11 Roma man jun nibanataj-vi chi pa jun mismo alaxbel-ya' nalex-vi-pe ca'i' ruvech ya', qui' y q'uey. \v 12 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, iveteman chi man jun mata higo nuya' aceituna, y man jun mata uva nuya' higos. Quiri' mismo pa jun alaxbel-ya', manak che'el nalex-pe ca'i' ruvech ya', qui' y tzey. \s1 Ri utzulaj no'oj ri petenak chicaj \p \v 13 Vacami c'a, si chi'icojol c'o jun c'o utzulaj no'oj riq'uin y can c'o reteman, can ta ja ri utzulaj ruc'aslen nic'utu richin, chi rukasan-ri' yerubanala' ri utz,\x * \xo 3:13 \xt Gá. 6:4.\x* uc'uan roma ri utzulaj no'oj c'o riq'uin. \v 14 Pero si xa itzel nina' pan ivánima che chic jun roma utz c'o, y nirayij chi xaxe rix ri más yixyo'ox pa cuenta, nic'atzin niya' can chi nina-ivi' chi c'o ik'ij y chi nitz'apij ruvech ri kitzij. \v 15 Roma jun no'oj quiri', man chicaj ta petenak-vi, xa aj-roch'ulef, xa quino'oj vinak, y xa richin ri itzel. \v 16 Roma tok ec'o itzel niquina'\x * \xo 3:16 \xt 1 Co. 3:3.\x* pa cánima che chic jun roma utz c'o, y niquirayij chi xaxe rije' yeyo'ox pa cuenta, chiri' nitiquer-vi-pe ch'o'oj y ronojel ruvech itzel tak no'oj. \v 17 Pero ri utzulaj no'oj ri petenak\x * \xo 3:17 \xt 1 Co. 2:6, 7.\x* chicaj, na'ey nik'alajin riq'uin ri nic'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen. Quiri' mismo, nik'alajin riq'uin niya' uxlanen chiquicojol ri vinak, chi utz ino'oj quiq'uin conojel, chi ye'ivac'axaj ri ch'aka' chic, chi tz'akat yixpokonan, chi c'o utz nik'alajin pan ic'aslen, chi man xaxe ye'icha' ri achok chique ni'en-vi ri utz, y man ca'i' ta rupalaj\x * \xo 3:17 \xt 1 P. 1:22.\x* ri yixtajin riq'uin. \v 18 Roma ri riq'uin jun cánima (ch'uch'uj, me'l oc) niquicanoj chi c'o uxlanen chiquicojol ri vinak,\x * \xo 3:18 \xt Mt. 5:9.\x* rije' yetajin-apu chutiquic jun achel tico'n. Y ri nuya' ri tico'n ri', ja ri chojmilaj c'aslen. \c 4 \s1 Ri ni'e avánima pa ruvi' ri roch'ulef \p \v 1 Y rix, ¿achique c'a roma nixoch'ila-ivi' y nibanala' oyoval chivech? Re' petenak riq'uin ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo ri najin chi oyoval riq'uin ri ivánima.\x * \xo 4:1 \xt 1 P. 2:11.\x* \v 2 Rix c'o nirayij, y man nivil ta; hasta yixcamisan\x * \xo 4:2 \xt 1 Jn. 3:15.\x* roma yixkukut pan ivánima pa ruvi' ri nirayij-apu riq'uin jun chic, y xa man yixtiquer ta nivil; nibanala' oyoval y nitij ik'ij chi nivil ri achique nijo', pero man nivil ta roma man nic'utuj ta che ri Dios. \v 3 Rix nic'utuj, y man niyo'ox ta pe ri nic'utuj, roma xa man richin ta utz ri nic'utuj, xa richin niq'uis chupan ri itzel ri nurayij ri i-cuerpo.\x * \xo 4:3 \xt Sal. 66:18.\x* \v 4 Rix ri man xe ta riq'uin ri Dios benak-vi ri ivánima, tivetemaj chi ri ni'e ivánima pa ruvi' ri roch'ulef,\x * \xo 4:4 \xt 1 Jn. 2:15.\x* junan nu'ij chi itzel nitz'et ri Dios. Roma c'a ri', xa achique na ri ni'e ránima pa ruvi' ri roch'ulef, junan nu'ij chi itzel nutz'et ri Dios. \v 5 Man tinojij chi manak rakale'n ri nu'ij chupan ri ruch'abel ri Dios ri quire' nu'ij: Ri Lok'olaj Espíritu ri rutakon-pe ri Dios richin nic'uje' pa tak kánima, nurayij chi xaxe riq'uin rija' ni'e-vi ri kánima. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 6 Pero ri Dios jani na nkuruto' riq'uin ri ru-favor,\x * \xo 4:6 \xt Pr. 3:34; Is. 54:7, 8; 1 P. 5:5.\x* romari' ri ruch'abel tz'iban can nu'ij: Ri Dios nuk'at chiquivech ri niquina-qui' chi c'o quik'ij. Jac'a ri niquina' chi manak oc quik'ij, yeruto' riq'uin ri ru-favor. Quiri' ri tz'iban can. \v 7 Roma c'a ri', rix tiya-ivi' chuxe' ri nu'ij ri Dios chive, ticovij-ivi' chuvech ri itzel,\x * \xo 4:7 \xt Mt. 4:10; Lc. 4:8; Ef. 4:27; 6:11-13; 1 P. 5:8, 9; Ap. 12:9, 11.\x* y rija' xtenimaj chivech. \v 8 Quixjel riq'uin ri Dios,\x * \xo 4:8 \xt Gn. 18:23; 2 Cr. 15:2; Sal. 73:28; 145:18.\x* y rija' xtijel-pe iviq'uin.\x * \xo 4:8 \xt Is. 55:6, 7; Os. 6:1, 2; Zac. 1:3; Mal. 3:7.\x* Rix aj-mac tak vinak, tichojmirisaj ri ni'en pan ic'aslen, y rix ri caca' ic'u'x ibanon, tibana' ch'ajch'oj che ri ivánima. \v 9 Tik'axo chive ri rubanon ri ic'aslen, quixbison y quixok'. Ri itze'en can ta nijalataj chi ok'ej, y pa ruq'uexel chi yixquicot, can ta yixbison. \v 10 Tikasaj-ivi' chuvech ri Ajaf, y rija' xtu'on chive chi xtic'uje' ik'ij.\x * \xo 4:10 \xt 1 P. 5:6.\x* \s1 Man quixch'o chirij jun ri runiman ri Jesucristo \p \v 11 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man quixch'o chivij,\x * \xo 4:11 \xt Mt. 7:1.\x* roma ri nich'o chirij jun chic ri mismo runiman ri Jesucristo, o nu'ij chi utz chi nika castigo pa ruvi', xa junan nu'ij chi nik'ax rutzij pa ruvi' ri ley ri xuya' ri Dios y nich'o chirij. Y si rat quiri' na'an, mana-ta rat jun ri yaniman ri ley, xa ayon nacusaj-ka-avi' chi juez. \v 12 Man tamestaj chi xaxe jun xyo'on-pe ri ley, y pa ruk'a' rija' c'o-vi ri c'aslen y ri camic.\x * \xo 4:12 \xt Mt. 10:28.\x* Jac'a rat, man jun ak'a' richin nanic'oj ruc'aslen jun chic. \s1 Man tinojij chi rix rajaf ri chua'k-cabij \p \v 13 Vacami c'a, quinivac'axaj rix ri quire' yix-in: Vacami o chua'k nku'e quire' pa jun chic tinamit, jun juna' nkuc'uje' chiri'; nkuc'ayin, nkulok'on, y nikach'ec ka-méra,\x * \xo 4:13 \xt Lc. 12:18-20.\x* yixcha'. \v 14 Pero rix xa man iveteman ta achique rubanon ri ic'aslen ri chua'k-cabij. Ri c'aslen xa achel ri rocaj mukul, man nilayoj ta, xa cha'anin nisak'ijin-e.\x * \xo 4:14 \xt Job 7:7.\x* \v 15 Roma c'a ri', rix más utz quire' ti'ij: Si ri Ajaf nrojo' nusipaj chic juba' kac'aslen, xtika'an juba' re' o juba' la', quixcha'. \v 16 Jac'a rix iyon nina-ka chi yixtiquer ni'en ri inojin, y romari' c'o ik'ij nina-ivi', y jun no'oj quiri', can man utz ta vi. \v 17 Roma c'a ri', ri reteman achique ri utz chi nu'on, y xa man nu'on ta, rija' can c'o-vi rumac.\x * \xo 4:17 \xt Lc. 12:47; Jn. 9:41; 15:22.\x* \c 5 \s1 Ri nitz'ibes chique ri beyoma' \p \v 1 Vacami c'a, tivac'axaj rix beyoma'.\x * \xo 5:1 \xt Lc. 6:24.\x* Quixok' y quixvu'in, roma ri jalajoj ruvech k'axomal ri petenak pan ivi'. \v 2 Ri ibeyomal xa k'ayinak, y ri itziak xa xchicopir.\x * \xo 5:2 \xt Mt. 6:20.\x* \v 3 Ri oro y ri plata iyacalo'n, xpusir quivech. Y ja ri pus ri' nic'utu ivichin, rix achique chi vinak, y jari' ri xtiq'uiso ruk'ij ri i-cuerpo achel nu'on jun k'ak'.\x * \xo 5:3 \xt Ro. 2:5.\x* Rix c'a yixtajin na chumolic beyomal y xa rojc'o chic chupan ri ruq'uisbel tak k'ij. \v 4 Tiya' pa cuenta, ri isamajela' ri xemolo ri i-cosecha, nicok'ej ri cajil ri icanon rubeyal chi ivelek'an-ka riq'uin ri man e'itojon ta.\x * \xo 5:4 \xt Lv. 19:13; Dt. 24:15; Jer. 22:13; Mal. 3:5.\x* Y ri cok'ej rije' xrac'axaj ri Ajaf\x * \xo 5:4 \xt Job 34:28.\x* ri c'o pa ruvi' ronojel. \v 5 Rix jun c'aslen quichin beyoma' ri (ic'uan, ivuc'a'n) pa ruvi' ri roch'ulef, jani na nic'usaj ic'u'x chupan ronojel ri ye'irayij, y jabel itiojirisan-pe-ivi' richin ri k'ij richin camic, achel ri avaj ri xe chic coyo'en ri k'ij chi yecamises.\x * \xo 5:5 \xt Jer. 12:1-3.\x* \v 6 Rix ye'isujuj y ye'itak pa camic ri choj quic'aslen, y rije' man juba' niquipaba-qui' chivech richin niquito-qui' pan ik'a'. \s1 Ticoch'o' ri ni'an chive y tibana' orar \p \v 7 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ticoch'o' ri ni'an chive c'a ja tok xtipe chic ri Ajaf. Titz'eta' c'a ri ticonel, rija' nroyo'ej chi ri roch'ulef nuya-pe utzulaj tak ruvech ri tico'n, nroyo'ej chi nika ri na'ey y ri ruq'uisbel tak job\x * \xo 5:7 \xt Dt. 11:14.\x* pa ruvi' ri rutico'n. \v 8 Quiri' c'a mismo rix, quixcoch'on y ticovij-ivi', roma ri Ajaf xa nakaj\x * \xo 5:8 \xt Fil. 4:5.\x* chic c'o-vi chi nipe. \v 9 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man c'a quixch'o chivij, richin quiri' man xtiyo'ox ta castigo pan ivi'. Roma nakaj chic c'o-vi ri k'ij chi ri Jesucristo\x * \xo 5:9 \xt Mt. 24:33.\x* nunic'oj ronojel ch'utik-nima'k. \v 10 Tivelesaj ejemplo chiquij ri profetas ri xquitzijoj ri xu'ij ri Ajaf chique chi tiquik'alajrisaj. Rije' layoj xecoch'on chupan ri k'axomal ri xquik'asaj.\x * \xo 5:10 \xt Mt. 5:12.\x* \v 11 Y junan iviq'uin nika'ij chi utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yek'asan k'axomal. Rix ivac'axan ri achique xu'on ri Job ojer can, rija' cof xpa'e' chupan ri k'axomal,\x * \xo 5:11 \xt Job 1:21, 22.\x* y xitz'et chi pa ruq'uisbel jani na xto'ox roma ri Ajaf. Chiri' c'a nikatz'et-vi chi ri Ajaf jani na nipokonan y nijoyovan.\x * \xo 5:11 \xt Ex. 34:6; Nm. 14:18; 1 Cr. 21:13; Job 42:10; Sal. 25:6, 7; Dn. 9:9; Lc. 6:36.\x* \p \v 12 Pero pa ruvi' ronojel re nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man c'a ti'en jurar. Man tic'uxlaj ri caj, ri roch'ulef, nis-ta jun chic achique richin ni'en jurar. Xaxe ja', quixcha', tok ja', o manak, quixcha', tok manak,\x * \xo 5:12 \xt Mt. 5:34-37.\x* richin quiri' man iyon tiya-ka-ivi' pa castigo. \p \v 13 Si c'o jun chive nik'axo ránima, tubana' orar. Si c'o jun niquicot ránima, tubixaj rubi' ri Dios.\x * \xo 5:13 \xt Ef. 5:19.\x* \v 14 Si niyavej jun chive, queroyoj ri uc'uay ivichin rix ri iniman ri Jesucristo, y pa rubi' ri Ajaf, tiquiya' aceite chirij\x * \xo 5:14 \xt Mr. 6:13.\x* y tiquibana' orar pa ruvi'. \v 15 Y si cukul quic'u'x niqui'en ri oración, ri niyavej nic'achoj; ja ri Ajaf xtibano chi nic'achoj, y si ri niyavej c'o mac rubanon, xque'an perdonar.\x * \xo 5:15 \xt Is. 33:24; Mt. 9:2.\x* \v 16 Tik'alajrisaj c'a ri imac chivech. Tito-ivi' riq'uin oración,\x * \xo 5:16 \xt Gn. 20:17; Nm. 11:2; Dt. 9:18.\x* richin yixc'achoj riq'uin ri iyabil. Ri ruquemelal ri choj ruc'aslen chuvech ri Dios, can c'o ruchuk'a' y q'uiy nitiquer nu'on. \v 17 Ri profeta Elías ojer, xuna' rubochinic ri itzel pa ránima achel nikana' roj vacami. Pero masque quiri' xuna', rija' riq'uin ronojel ránima xuc'utuj che ri Dios chi man tu'on job,\x * \xo 5:17 \xt 1 R. 17:1.\x* y can man xka ta vi job pa ruvi' ri roch'ulef oxi' juna' riq'uin nic'aj.\fig Elías Santiago 5:17|src="CO01132b.tif" size="span" ref="5.17" \fig* \v 18 Y tok ri Elías xu'on chic orar jun bey chi tika job, c'ajari' chic xka ri job\x * \xo 5:18 \xt 1 R. 18:42, 45.\x* chicaj, y ri roch'ulef xuya' chic pe tico'n jun bey. \p \v 19 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, si c'o jun chive nisatz ri bey richin ri kitzij chuvech, y si jun chive rix nu'on chi nitzolij-pe,\x * \xo 5:19 \xt Mt. 18:15.\x* \v 20 tivetemaj c'a chi ri nibano che jun aj-mac chi nitzolij-pe ránima richin nuya' can ri bey man utz ta ri benak-vi, nucol ránima ri aj-mac chuvech ri camic y nu'on che chi ni'an perdonar ri jani na mac erubanon.\x * \xo 5:20 \xt Sal. 32:1; 51:9; Pr. 10:12.\x*