\id EPH KMEP.SCR CMTP CAKC SUR CENTRAL, EFESIOS 7 junio 2,005 \h Efesios \toc1 Efesios \toc2 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Efeso \toc3 Ef. \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Efeso \c 1 \s1 Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Yin Pablo jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi'. Nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rixc'o pa tinamit Efeso, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, ri ronojel ivánima rixc'o chirakan ri Cristo Jesús y xa jun ibanon riq'uin. \v 2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima. \s1 Ronojel ruvech favor yo'on pa kánima roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo \p \v 3 Tikaya' ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo roma rija' ruyo'on ronojel ruvech favor richin chicaj pa tak kánima, roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, \v 4 achel xuya' pa ránima xe tok man jani ti'an ri roch'ulef, chi xojrucha'\x * \xo 1:4 \xt 1 P. 1:2.\x* roma ri Jesucristo richin nkujoc lok'olaj rutinamit, y richin man jun chic mac pa kac'aslen chuvech. \v 5 Y roma can nkurojo', romari' roj rucha'on-pe\x * \xo 1:5 \xt Ro. 8:29.\x* richin nkuruya-ka pa rubi' richin nkujoc ralc'ua'l\x * \xo 1:5 \xt Jn. 1:12.\x* roma ri samaj ri xu'on ri Jesucristo, can ja achel xel-pe pa ránima chi xu'on kiq'uin. \v 6 Xojrucha' richin niyo'ox ruk'ij ri nimalaj ru-favor ri kilon riq'uin, ri xusipaj-pe pa kavi' roma xa jun kabanon riq'uin ri Ruc'ajol ri can nrojo'. \v 7 Ri Dios xojrulok'\x * \xo 1:7 \xt Ro. 3:24; He. 9:12.\x* chic riq'uin ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xtix tok xcamises, richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin; nu'ij tzij chi xe'an perdonar ri kamac, y ri' jun retal ri jalajoj rakale'n ri ru-favor ri Dios \v 8 ri man juba' ta oc xuya-pe pa kavi', richin chi xkac'ul ri nimalaj runo'oj rija',\x * \xo 1:8 \xt Col. 2:3.\x* y ri achique utz chi nika'an. \v 9 Y can ja achel xuya' pa ránima, y achel xka chuvech chi xu'on, xuk'alajrisaj\x * \xo 1:9 \xt Col. 1:26.\x* chikavech ri nurayij rija', ri xa evan can chikavech na'ey, \v 10 chi pa ruk'a' ri Jesucristo xa jun xtu'on che ronojel ri c'o chicaj, y ronojel ri c'o choch'ulef tok xtitz'akat ri tiempo y tok ruk'ijul chic. \p \v 11 Y pa ruvi' ri' c'o favor nikacochij, roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo. Roma ojer-ojer ri' nojin-pe chi niyo'ox chike, achel xuya' pa ránima ri Dios ri nibano achel-achel ri nurayij chi nu'on,\x * \xo 1:11 \xt Is. 46:10.\x* \v 12 richin chi niyo'ox ruk'ij koma roj ri xe pa na'ey koyo'en chi riq'uin ri Jesucristo nikac'ul ri favor ri'. \v 13 Rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, tok ivac'axan chic rutzijol ri kitzij, ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, y tok iniman chic, ja jun chive rix ri Dios xuya-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima, retal chi rix richin chic,\x * \xo 1:13 \xt 2 Co. 1:22.\x* achel ri rusujun can. \v 14 Y roma c'o chic ri Lok'olaj Espíritu pa tak kánima, jari' retal chi can c'o na vi favor xtikacochij chupan ri k'ij tok xtitz'akatitaj kalok'ic\x * \xo 1:14 \xt Ro. 8:23.\x* ri xu'on ri Dios chi xojoc rutinamit, richin niyo'ox nimalaj ruk'ij. \s1 Ri Pablo nu'on orar chi ri Dios nuya' utzulaj no'oj pa tak cánima ri aj-Efeso y chi nuk'alajrisaj chiquivech ri evan can \p \v 15 Roma c'a ri', yin roma vac'axan chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesús, y chi can ye'ijo' conojel ri lok'olaj rutinamit ri Dios,\x * \xo 1:15 \xt Col. 1:4.\x* \v 16 romari' man yitane' ta ninya' matiox ivoma rix, y can yixinc'uxlaj pa tak nu-oración.\x * \xo 1:16 \xt Col. 1:3.\x* \v 17 Ninc'utuj che ri Dios, ri ru-Dios ri Kajaf Jesucristo, ri Katata' ri can c'o ruk'ij, chi xtuya' utzulaj no'oj pa tak ivánima,\x * \xo 1:17 \xt Col. 1:9.\x* y chi xtuk'alajrisaj chivech ri evan can richin nivetemaj tzak achique rija', \v 18 chi xtusakarisaj ino'oj richin nivetemaj achique chi favor rix royo'en-apu ri achok roma xixroyoj, y xtivetemaj rij-ruvech ri jalajoj rakale'n ri nimalaj favor ri xticochij riq'uin rija', ri xtuya' chique conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit. \v 19 Ninc'utuj chi (nik'ax, nino') chivech chi ri ruchuk'a'\x * \xo 1:19 \xt Col. 1:29.\x* ri nisamaj pa tak kánima roj ri kaniman, jani na nik'ax ruvi' ri nimalaj ruk'ij. Y ja uchuk'a' ri' xucusaj \v 20 chi xuc'asoj-pe ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i' y xu'on che chi xtz'uye-apu chila' chicaj pa ru-derecha,\x * \xo 1:20 \xt Col. 3:1.\x* \v 21 richin chi ja ri Jesucristo ri más c'o ruk'ij\x * \xo 1:21 \xt Fil. 2:9; Col. 2:10; He. 1:4.\x* que chiquivech ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik', ri yebano gobernar, ri espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a' y ri can c'o cakale'n. Rija' más c'o ruk'ij que chuvech ronojel (bi'aj, binaj) siq'uisel quibi'; man xe ta chupan ri tiempo ri rojc'o-vi, ja jun ri más chikavech apu. \v 22 Ri Dios chuxe' ruk'a-rakan ri Jesucristo xeruya-vi ronojel, y xu'on chi ja rija' ajaf pa kavi' konojel roj ri kaniman, ri ni'ix iglesia chike, \v 23 ri roj ru-cuerpo ri Cristo, y roj rutz'akat rija'\x * \xo 1:23 \xt Ro. 12:5.\x* ri nitz'akatisan ronojel pa ronojel lugar. \c 2 \s1 Roma ru-favor ri Dios xojcolotaj \p \v 1 Ri Dios xuya' ic'aslen\x * \xo 2:1 \xt Jn. 5:24.\x* rix tok c'a rix caminak na chupan ri imac y chupan ri bin can chive chi man que'ibanala'. \v 2 Roma rubanon can, rix xixbin chupan jun itzel c'aslen, xitzekle'ej rubeyal ri can aj-roch'ulef vi chi c'aslen, achel nika chuvech ri jun ri nisamaj pa cánima ri man yeniman ta chuvech ri Dios ri tiempo re', y ri' ja ri cajaf ri itzel tak espíritu ri c'o cuchuk'a' pa cak'ik'. \v 3 Quiri' mismo rubanon can, roj chi nimalaj konojel man xkanimaj ta rutzij ri Dios, xa xkaya' lugar che ronojel ri man utz ta ri xurayij ri ka-cuerpo.\x * \xo 2:3 \xt Tit. 3:3.\x* Ja ri nika chuvech ri ka-cuerpo y ri man utz ta ri xekanojij ri xeka'an, roma roj can pa kalaxic-pe\x * \xo 2:3 \xt Sal. 51:5.\x* man roj utz ta, xa can kichin vi chi roj yacoy royoval ri Dios pa kavi', achel ch'aka' chic. \v 4 Jac'a ri Dios ri jani na nipokonan, rija' riq'uin ri jani na nkurojo', \v 5 xuya' ruc'aslen ri kánima junan riq'uin ri c'aslen ri xuya' che ri Jesucristo, masque ri tiempo ri', c'a roj caminak na chupan ri kamac.\x * \xo 2:5 \xt Ro. 5:6.\x* Y rix yixcolotaj xaxe roma ri favor nuya' pan ivi'. \v 6 Y c'o che'el nika'ij chi xu'on chi xc'astaj ri kánima tok xuc'asoj ri Cristo Jesús chiquicojol ri anima'i', y achel can ta xojrutz'uyuba' chicaj tok xutz'uyuba' ri Cristo Jesús chiri',\x * \xo 2:6 \xt Ef. 1:3.\x* roma xa jun kabanon riq'uin. \v 7 Quiri' xu'on chike richin nuk'alajrisaj chupan ri ajani tiempo epetenak chikavech apu, chi jani na rakale'n ri jalajoj ru-favor ri nuya-pe pa kavi' roma can utz runo'oj nu'on kiq'uin roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 8 Roma rix, xaxe roma ru-favor ri Dios yixcolotaj,\x * \xo 2:8 \xt Jn. 6:44.\x* y ri' roma xiya' ivánima riq'uin ri Jesucristo. Re' jun sipanic ri alaxnak-pe pa ránima ri Dios, y man rix ta yixch'aco. \v 9 Man roma ta chi jun nubanala' favores tok nicolotaj,\x * \xo 2:9 \xt Ro. 3:20.\x* richin chi man ta jun nuya-ka ruk'ij. \v 10 Roma roj ja ri Dios banayon c'ac'ac' chike, y xa jun xu'on chike riq'uin ri Cristo Jesús, richin yekabanala' ri utzulaj tak favores ri runuc'un-pe\x * \xo 2:10 \xt Ef. 1:4.\x* ri Dios richin nika'an pa kac'aslen. \s1 Roma rucamic ri Jesucristo, xe jun tinamit xka'an chi israelitas y man israelitas ta \p \v 11 Vacami c'a, rix ri can pan ivalaxic-pe man rix israelitas ta, tuka pan ivi' chi rubanon can ri israelitas xqui'ij chi rix man banon ta ri circuncisión chive achel banon chique rije', ri circuncisión ri ni'an che ri cuerpo. \v 12 Chupan can ri tiempo ri', rix manak ri Jesucristo iviq'uin.\x * \xo 2:12 \xt Gá. 4:8; Col. 1:21.\x* Naj rixc'o-vi chi yixoc rutinamit ri Dios, y manak ik'a' che ri rusujun can che ri rutinamit chupan tak ruvujil ri favor. Man jun utz ivoyo'en choch'ulef, y nis-ta man c'o ta ri Dios iviq'uin. \v 13 Jac'a rix ri naj rixc'o-vi ri rubanon can, vacami roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús,\x * \xo 2:13 \xt Gá. 3:28.\x* x-an chive chi nakaj chic rixc'o-vi roma ruquiq'uel ri Jesucristo ri xtix chuvech cruz. \v 14 Roma ja ri Jesucristo xbano ri samaj chi xa jun kánima kabanon vacami, chi israelitas y man israelitas ta. Xu'on chique ri ca'i' katinamit chi xa jun xka'an, xutzak ri achel xan c'o chikacojol ri jachayon kavech. \v 15 Y riq'uin ri k'axomal ri xuk'asaj ri ru-cuerpo, xu'on chi manak chic ruk'a' chike roj israelitas ri ley y ri jalajoj mandamiento ri ec'o chupan, ri banayon chike chi man nkuch'o ta chikavech iviq'uin rix ri man rix israelitas ta, richin quiri' xaxe jun tinamit nu'on chike konojel ri xa jun nika'an riq'uin,\x * \xo 2:15 \xt 2 Co. 5:17.\x* y nuya' uxlanen chikacojol, \v 16 y nu'on chi riq'uin ri rucamic chuvech cruz, nic'ul kavech roma ri Dios ri ca'i' tinamit chupan jun mismo cuerpo y chi man itzel ta chic nikatz'et-ki'. \p \v 17 Ri Jesucristo xpe richin xurutzijoj jun utzulaj ch'abel richin uxlanen richin ri ivánima rix ri naj rixc'o-vi che ri Dios rubanon can, y quiri' mismo chique ri nakaj ec'o-vi.\x * \xo 2:17 \xt Is. 57:19.\x* \v 18 Quiri' nin-ij chive, roma roj ri c'o ri Lok'olaj Espíritu kiq'uin, chi israelitas y man israelitas ta,\x * \xo 2:18 \xt 1 Co. 12:13.\x* nkutiquer nkujel-apu\x * \xo 2:18 \xt Jn. 14:6; Ef. 3:12.\x* riq'uin ri Katata' Dios roma ri Jesucristo. \v 19 Romari', rix man rix achel ta chic aj juc'an roch'ulef ri man eteman ta ivech, xa jun tinamit ibanon quiq'uin ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios y rix rumi'al-ralc'ua'l chic. \v 20 Vacami rix, achel rix tiquil pa ruvi' rutz'uyubal jun jay; y ri ruxe'el ri jay ri' ja ri (tijonic, enseñanza) ri quic'utun can ri apóstoles y ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. Y ja ri Jesucristo mismo ri abaj ri xcuses richin ruchuk'a' ruxiquini'l ri jay ri'. \v 21 Ja rija' nibano chi conojel ri xa jun quibanon riq'uin, yecuses riq'uin ri jay ri', richin ne'oc jun lok'olaj jay\x * \xo 2:21 \xt 1 Co. 3:16.\x* richin ri Dios. \v 22 Y roma ja jun rix xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, junan quiq'uin rije' yixcuses\x * \xo 2:22 \xt 1 P. 2:5.\x* richin rutz'akat ri jay ri ntoc racho ri Dios, roma ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima. \c 3 \s1 Ri samaj ri jachon pa ruk'a' ri Pablo chi nu'on chiquicojol ri man israelitas ta \p \v 1 Roma c'a ri', yin Pablo, yinc'o pa cárcel\x * \xo 3:1 \xt Hch. 21:30-33.\x* roma ri Cristo Jesús richin c'o utz nuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta. \v 2 Yin ninnojij chi rix ivac'axan ri achique chi rujachic ru-favor ri Dios ruyo'on can pa nuk'a' richin ninsamajij chi'icojol rix.\x * \xo 3:2 \xt Hch. 9:15; Ro. 1:5.\x* \v 3 Ivac'axan chi pa jun achel achic' xk'alajrises-vi chinuvech ri evan can na'ey, achel nu'in-e chupan ri juba' nutz'iban-e chive chupan ri vuj re'. \v 4 Y tok rix xti'en leer, xtivetemaj chi yin k'alaj chic chinuvech ri man k'alajrisan ta can\x * \xo 3:4 \xt Ef. 6:19.\x* na'ey pa ruvi' ri Jesucristo, \v 5 roma can man k'alajrisan ta vi chiquivech ri vinak ri chi solaj chi solaj ek'axnak-e choch'ulef, achel k'alajrisan vacami roma ri Lok'olaj Espíritu chiquivech ri lok'olaj ru-apóstoles y chiquivech ri yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. \v 6 Ri k'alajrisan, quire' ruchojmil: Rix ri man rix israelitas ta,\x * \xo 3:6 \xt Gá. 3:14.\x* vacami roma ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, c'o favor xticochij junan kiq'uin roj israelitas; y rix ocunak ruk'a-rakan jun mismo cuerpo kiq'uin, y junan xtikac'ul ri sipanic ri sujun chike roma xa jun kánima kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 7 Y yin xinoc samajinel\x * \xo 3:7 \xt Ro. 15:18.\x* richin ri utzulaj ch'abel ri', roma ri Dios riq'uin xsamaj ri ruchuk'a' pa vánima, xusipaj ri samaj ri' chuve roma ri ru-favor. \p \v 8 Masque ja yin ri más manak oc nuk'ij chique ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, pero chuve yin xyo'ox-vi ri favor chi nintzijoj chique ri man israelitas ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj. Ri ch'abel ri' can achel jun nimalaj beyomal\x * \xo 3:8 \xt Col. 1:27.\x* ri man jun nitiquer ninojin rij ri ajani rakale'n, ri nikil riq'uin ri Jesucristo. \v 9 (Chuka', ka) xyo'ox chuve chi ninya' chosakil chiquivech conojel ri ruchojmil ri man k'alajrisan ta pe chupan ri ajani tiempo ek'axnak, ri can evan-vi-pe\x * \xo 3:9 \xt Ro. 16:25, 26; 1 Co. 2:7.\x* riq'uin ri Dios ri banayon ronojel,\x * \xo 3:9 \xt Sal. 33:6; Jn. 1:3; Col. 1:16.\x* \v 10 richin chi vacami, koma roj ri kaniman chic y ni'ix iglesia chike, tik'alajin chiquivech ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y ri espíritu ri c'o nimalaj uchuk'a' pa quik'a' chicaj ri jalajoj ruvech utzulaj no'oj c'o riq'uin ri Dios, \v 11 chi can xbanataj-vi achel ri runojin-pe\x * \xo 3:11 \xt Ef. 1:11.\x* chupan ri jalajoj tiempo ek'axnak chi nuk'alajrisaj riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús, \v 12 ri achok roma cukul kac'u'x nkujel-apu\x * \xo 3:12 \xt Ef. 2:18.\x* riq'uin ri Dios, y man nikaxi'ij ta ki' nkuch'o che, roma kayo'on kánima riq'uin. \v 13 Roma c'a ri', ninc'utuj chive chi man quixbison tok nivac'axaj chi yin nink'asaj k'axomal ivoma,\x * \xo 3:13 \xt 2 Co. 1:6.\x* roma re' xa richin chi nic'uje' ik'ij rix. \s1 Man jun bey xtiketemaj ajani nojo'on ri Jesucristo \p \v 14 Romari' yin yixuque'\x * \xo 3:14 \xt Ro. 14:11; Fil. 2:10.\x* richin nin-en orar chuvech ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo, \v 15 ri achok riq'uin petenak-vi quic'aslen conojel ri ec'o chila' chicaj, y ri ec'o vave' choch'ulef. \v 16 Nin-en orar chi riq'uin ri jalajoj rakale'n ri ruk'ij, xtu'on chi xtic'uje' ruchuk'a'\x * \xo 3:16 \xt Sal. 28:8; Is. 40:29.\x* rija' pan ivánima roma ri Lok'olaj ru-Espíritu; \v 17 richin quiri' ri Jesucristo can ta achel racho\x * \xo 3:17 \xt Jn. 14:23.\x* xtu'on che ri ivánima roma rix cukul ic'u'x riq'uin, richin chi tok naj chic benak-ka ruxe' ri nijo-ivi' achel jun che' ri naj benak-ka ruxe' pan ulef, o achel jun jay ri jabel rutz'uyubal banon-ka, \v 18 rix yixtiquer nivetemaj junan quiq'uin conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit, ri ajani ruvech, ajani rupan, ajani benak-ka pa xulan y ajani jotol chicaj, \v 19 y k'ij-k'ij más xtivetemaj ajani nojo'on pa ránima ri Jesucristo riq'uin (ajovabel, amor) ri man jun bey xtetemex ruchojmil ronojel, richin ninoj pan ivánima rix ronojel ri nojnak pa ránima ri Dios. \p \v 20 Ri Dios c'o ruchuk'a' richin nu'on más q'uiy que chuvech ri ajani nikac'utuj che y ri ajani nkutiquer nikanojij, riq'uin ri ruchuk'a' ri nisamaj pa tak kánima. \v 21 Can ta xtuc'ul ruk'ij\x * \xo 3:21 \xt 1 Ti. 1:17.\x* rija' koma roj ri ni'ix iglesia chike, ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, ronojel tiempo ri petenak chikavech apu, y can ta jumul-jumul quiri' xtibanataj. Amén. \c 4 \s1 Ja ri Lok'olaj Espíritu nibano chi junan kánima \p \v 1 Yin Pablo ri yinc'o pa cárcel roma rusamaj ri Ajaf, yixinpaxa'aj chi tic'uaj ri ic'aslen chupan ruchojmil ri c'aslen ri xixoyox-vi richin nic'uaj, \v 2 chi can ta ikasan-ivi', chi (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima, chi roma nijo-ivi' man tik'ax ic'u'x chi nicoch'ola-ivi' chivech,\x * \xo 4:2 \xt Gá. 5:22; Col. 3:14.\x* \v 3 chi can ta nitij ik'ij chi iyuken-ivi' chuvi' uxlanen, richin quiri' xa jun ivánima jumul achel rubanon ri Lok'olaj Espíritu chive. \v 4 Roma ri rix richin ri Jesucristo, xaxe jun cuerpo ibanon,\x * \xo 4:4 \xt Ro. 12:5.\x* xaxe jun ri Lok'olaj Espíritu, y xaxe jun ri favor ri iyo'on-apu ivech chirij, ri achok roma xixoyox. \v 5 Xaxe jun ri Ajaf.\x * \xo 4:5 \xt 1 Co. 8:6.\x* Xaxe jun cukul-vi-apu ic'u'x, y xaxe jun ri bautismo. \v 6 Xaxe jun ri Dios ri Tata'aj pa quivi' conojel, c'o pa ruvi' ronojel, runojsan ronojel, y c'o pa tak ivánima ivonojel. \p \v 7 Pero chikajununal c'o favor yo'on chike, y can ja achel retexic rubanon ri Jesucristo, quiri' ri sipanic ri ruyo'on chike. \v 8 Romari' ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, quire' nu'ij pa ruvi' ri Jesucristo: \q1 Xtzolij-e chila' chicaj, y ri eruch'acon ri itzel, xerelesaj-e pa ruk'a'. \q1 Y jalajoj sipanic xuyala' can chique ri vinak.\x * \xo 4:8 \xt Sal. 68:18.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \m \v 9 Y roma nu'ij chi xbe chicaj,\x * \xo 4:9 \xt Jn. 3:13.\x* ri' nu'ij tzij chi na'ey kajnak-ka chupan ri lugares más naj ka che ri roch'ulef. \v 10 Ri Jun ri xuka, jari' mismo ri xtzolij-e chicaj, y c'a más pa ruvi' e ri caj xbec'uje-vi, richin nutz'akatisaj ronojel. \v 11 Ja rija' mismo xbano chi ec'o xe'oc apóstoles, chi ec'o yeyo'on rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, chi ec'o yetzijon chique ri man quiniman ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, y chi ec'o yuk'unel y tijonel quichin ri quiniman ri Jesucristo. \v 12 Xeruya' ri samajela' re' richin chi riq'uin ri quisamaj, nitz'akatitaj quic'aslen ri erichin ri lok'olaj rutinamit, richin quiri' ja jun ri tinamit niqui'en ri rusamaj, richin niq'uiy ri quic'aslen ri erichin ri\x * \xo 4:12 \xt 1 Co. 14:26.\x* ru-cuerpo ri Jesucristo, \v 13 c'a ja tok nerila' k'ij chi konojel xa jun kánima xtekabana' roma cukul-apu kac'u'x riq'uin, y roj jelenak-apu riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, richin nitz'akatitaj\x * \xo 4:13 \xt Col. 1:28.\x* ri kac'aslen, y nekila' achel rutz'akatilen ruc'aslen ri Jesucristo ri nitz'akatisan ronojel, \v 14 richin quiri', mana-ta chic roj achel ac'ola' pa ruk'a' ronojel quivech (tijonic, enseñanza), chi nku'e quire' nku'e quila', achel xa ta cak'ik' nimiyon kichin,\x * \xo 4:14 \xt Stg. 1:6.\x* ni man nikaya' ta ki' pa ruk'a' canon tak tzij quichin vinak ri xaxe richin niquisetz kano'oj yeno' niqui'en bochin tak tzij ri xa man kitzij ta. \v 15 Pa ruq'uexel ri', riq'uin nikatzekle'ej ri kitzij ruyuken-ri'\x * \xo 4:15 \xt 2 Co. 4:2.\x* riq'uin ri nkujo'on pa kánima, kuq'uiy chupan ronojel ri kac'aslen chirakan ri Jesucristo ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman, richin nekila' achel ruc'aslen rija', \v 16 ri nibano chi ronojel ri cuerpo nril ruq'uiyilen\x * \xo 4:16 \xt Col. 2:19.\x* richin quiri' riq'uin ri nikajo-ki' nkutiquer nikato-ki' chi nkuq'uiy chupan ri kac'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' nibanataj roma chupan ri cuerpo ri' konojel banon chike chi kac'uan-ki' y konojel roj yo'on chupan ri cuerpo richin nikato-ki' riq'uin ri samaj ri yo'on chike chikajununal chi nika'an, y quiri' ruyuken-ri' ri cuerpo niq'uiy. \s1 Ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Jesucristo \p \v 17 Vacami c'a, nin-ij y ninchila'ej chive, chi pa rubi' ri Ajaf tiya' can ri c'aslen achel quic'aslen ri ch'aka' chic man israelitas ta; roma rije' xaxe ri man jun nic'atzin-vi ri yequinojij.\x * \xo 4:17 \xt 1 P. 4:3.\x* \v 18 Xa k'eku'n rubanon ri quino'oj,\x * \xo 4:18 \xt 1 Ts. 4:5.\x* man jun quik'a' che ri c'aslen ri nuya' ri Dios, roma man nicajo' ta niquetemaj, roma cof quibanon che ri cánima. \v 19 Rije' tok manak chic quiq'uix chiri', xa man xquik'at ta chic qui' richin xequibanala' mac ri nuyec q'uix.\x * \xo 4:19 \xt Ro. 1:24; Col. 3:5.\x* Xa achique na chi mac ri xquirayij, jari' xqui'en; chi achi'a' chi ixoki' quijachon-qui' chupan xa achique na ri niq'uixbisan. \v 20 Jac'a rix man quiri' ta ri c'aslen xivetemaj riq'uin ri Jesucristo. \v 21 Roma yin nin-ij chi rix ivac'axan\x * \xo 4:21 \xt Ef. 1:13.\x* ri ch'abel ri ru'in can rija', y rix tijon chirij ri kitzij ri nikil riq'uin rija'. \v 22 Roma c'a ri', tiya' can juc'an rubanic ri ojer c'aslen ri xic'uaj na'ey,\x * \xo 4:22 \xt Ro. 6:6; Col. 3:8, 9.\x* jun c'aslen ri nretzelaj ivánima benak riq'uin ri niya-ivi' pa ruk'a' ri ye'irayij ri xaxe nusetz ino'oj. \v 23 Y vacami tiya' lugar chi ni'an c'ac'ac' che ri achique ninojij pan ivánima.\x * \xo 4:23 \xt Ro. 12:2; Col. 3:10.\x* \v 24 Tivika-ivi' riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen\x * \xo 4:24 \xt Ro. 6:4; 2 Co. 5:17.\x* ri ja ri Dios banayon, richin chi ri ic'aslen nu'on-pe achel ruc'aslen rija', jun c'aslen choj y ch'ajch'oj uc'uan roma ri kitzij. \p \v 25 Roma c'a ri', tiya' can jumul ri tz'ucun tak tzij; chi'ijununal quixch'o ri kitzij chivech.\x * \xo 4:25 \xt Zac. 8:16.\x* Roma roj ri kaniman xa roj rutz'akat jun mismo cuerpo. \v 26 Tok c'o roma nipe ivoyoval, man tiya' lugar chi roma ri oyoval ni'en mac,\x * \xo 4:26 \xt Sal. 4:4; 37:8.\x* y man c'a quiri' ivoyoval tok nika-ka ri k'ij, \v 27 ni man tiya' lugar chi ri itzel yixrutakchi'ij pa mac.\x * \xo 4:27 \xt Ef. 6:11; Stg. 4:7.\x* \v 28 Ri nibano elak' rubanon can, vacami man telak' chic, xa pa ruchojmil tucusaj ri ruk'a'\x * \xo 4:28 \xt 1 Ts. 4:11, 12.\x* chuch'aquic ruméra, richin quiri' c'o achok che yeruto-vi ri nic'atzin quito'ic.\x * \xo 4:28 \xt Ro. 12:13.\x* \v 29 Man jun itzel tzij tel pan ichi',\x * \xo 4:29 \xt Mt. 12:34-37.\x* xaxe ri utz y ri nic'atzin richin ruq'uiyilen ri ic'aslen chirakan ri Dios ri ti'ij,\x * \xo 4:29 \xt Col. 4:6.\x* richin quiri' nuq'uen-pe favor pa cánima ri ye'ac'axan ivichin. \v 30 Man tiya' chi bis\x * \xo 4:30 \xt 1 Ts. 5:19.\x* ri Lok'olaj ru-Espíritu ri Dios, ri retal ruyo'on ri Dios pa kánima chi nipe na jun k'ij tok nkujoc jumul richin rija' roma ri kalok'ic xu'on. \v 31 Ronojel ri c'ayilaj tak achique ye'alex-pe pa tak ivánima, achel ri oyoval, ri yixsiq'uin, ri itzel nina' che jun, ri yixyok'on y ronojel ri itzel c'o pan ivánima chiquij ch'aka', xa tiya' can.\x * \xo 4:31 \xt Tit. 3:3.\x* \v 32 Pa ruq'uexel ri', utz ino'oj tibana' chivech. Tipokonaj-ivi'. Tibana' perdonar ivi'\x * \xo 4:32 \xt Mt. 6:14; Col. 3:12, 13.\x* achel xu'on ri Dios, xixru'on perdonar rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo. \c 5 \s1 Tic'uaj ri c'aslen richin sakil \p \v 1 Vacami c'a, rix, roma rix ralc'ua'l chic ri Dios ri can yixrojo', titzekle'ej rij ruc'aslen rija'. \v 2 Can ta ja ri nijo-ivi'\x * \xo 5:2 \xt 1 Ts. 4:8.\x* ri uc'uayon ri ic'aslen, achel xojrojo'\x * \xo 5:2 \xt Jn. 13:34.\x* ri Jesucristo riq'uin ri xuya-ri' pa camic koma; xoc achel jun sipanic ri nijubub ruxla' y achel ri chicop ri yecamises, y ri Dios xka chuvech chi quiri' xu'on. \p \v 3 Pero ri niqui'en ri vinak chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na, quiri' mismo ronojel ruvech man ch'ajch'oj ta, y ri ni'e ivánima pa ruvi' méra, ronojel re'\x * \xo 5:3 \xt Col. 3:5, 6.\x* man utz ta nis-ta richin nisilos rubixic chi'icojol rix ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios. \v 4 Quiri' mismo ri tzij ri nuq'uen-pe q'uix, ri tzij man jun yec'atzin-vi,\x * \xo 5:4 \xt Ro. 1:28.\x* y ri mololen tak tzij. Pa ruq'uexel ronojel ri', rix tel pan ichi' ch'abel ri nic'atzin chi matioxinic che ri Dios. \v 5 Roma rix iveteman chi chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Jesucristo ri can Dios vi, man xtic'uje' ta apu jun ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, nis-ta ri nibano ri man ch'ajch'oj ta, nis-ta ri benak ránima pa ruvi' méra, roma ri ni'e ivánima pa ruvi' méra, junan riq'uin ri niya' quik'ij tiox. \v 6 Rix tibana' cuenta ivi', man jun tisatzo ino'oj\x * \xo 5:6 \xt Mt. 24:4.\x* riq'uin bochinic tak tzij ri niqui'ij chi man jun nu'on masque ni'en jun mac achel ri xin-ij yan ka chive, roma ja ronojel ri mac ri' nibano chi nika royoval ri Dios pa quivi' ri man yeniman ta rutzij. \v 7 Man ta ja jun rix chupan apu ri yetajin rije'. \v 8 Roma ri ic'aslen rubanon can, xa pa k'eku'n c'o-vi. Jac'a ri vacami, c'o chic pa sakil roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf. Roma c'a ri', tic'uaj ri c'aslen ri richin sakil,\x * \xo 5:8 \xt Is. 9:2; Jn. 8:12; 1 Jn. 2:9.\x* \v 9 roma ri sakil ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima nu'on chive chi ruyon utz ino'oj ni'en, chi rix choj riq'uin ronojel, y chi ja ri kitzij nitzekle'ej.\x * \xo 5:9 \xt Gá. 5:22.\x* \v 10 Titijoj-ivi' pa ruvi' ri achique nika chuvech ri Ajaf, y jari' ri tibana' jumul.\x * \xo 5:10 \xt Ro. 12:2; Fil. 1:10.\x* \v 11 Man c'a tijula-apu-ivi' chupan ri man jun yec'atzin-vi ri yequibanala' ri erichin ri k'eku'n,\x * \xo 5:11 \xt Lv. 19:17; Ro. 6:21; 1 Co. 5:11.\x* xa tik'alajrisaj chi man utz ta jun c'aslen quiri'. \v 12 Roma ri mac ri yequibanala' che'elek'el ri man yeniman ta rutzij ri Dios, hasta nuya' q'uix chave natzijoj. \v 13 Y ronojel ri nibanataj, nek'alajin-pe tok nisakarises-pe roma ri sakil. Roma ronojel ri nisakarises, nic'uje' chosakil.\x * \xo 5:13 \xt He. 4:13.\x* \v 14 Romari' ruch'abel ri Dios nu'ij: \q1 Rat ri yaver, tuna' avech, \q1 Cacataj chiquicojol ri ecaminak chupan ri mac, \q1 Y ri Jesucristo xtuya' sakil pan ac'aslen.\x * \xo 5:14 \xt Jn. 5:25.\x* \m Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \p \v 15 Tina' utz-utz achique chi c'aslen (ic'uan, ivuc'a'n); man ta achel ruc'aslen jun ri manak runo'oj, xa tic'utu' chi jabel yixnojin. \v 16 Utz rucusasic tibana' ri tiempo,\x * \xo 5:16 \xt Col. 4:5.\x* roma vacami jani na itzel tak mac najin pa ruvi' ri roch'ulef. \v 17 Romari', man ti'en achel man ta jun utz ninojij, rix tivetemaj ri achique nurayij ri Ajaf chive.\x * \xo 5:17 \xt Ro. 12:2; 1 Ts. 4:3.\x* \v 18 Man tiya-ivi' pa ruk'a' ri vino ri nu'on chive chi man nik'at ta chic ivi'.\x * \xo 5:18 \xt Pr. 20:1; Ro. 13:13, 14.\x* Más utz tiya' lugar chi ninoj ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima. \v 19 Tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech riq'uin salmos, himnos, y bix ri yeruya-pe ri Lok'olaj Espíritu chive. Quixbixan y tiyala' ruk'ij ri Ajaf pan ivánima,\x * \xo 5:19 \xt Hch. 16:25; Col. 3:16.\x* \v 20 y pa rubi' ri Kajaf Jesucristo jumul tiya' matiox\x * \xo 5:20 \xt Sal. 34:1; He. 13:15.\x* che ri Katata' Dios riq'uin ronojel ri yebanataj. \s1 Tinimaj-ivi' chivech pa tak ivacho \p \v 21 Tinimaj-ivi' chivech roma rix yixniman chuvech ri Dios. \v 22 Ri ixoki', tiquinimaj quitzij ri cachijil,\x * \xo 5:22 \xt Gn. 3:16; Col. 3:18.\x* roma riq'uin ri quiri' niqui'en, ja jun chuvech ri Ajaf yeniman-vi. \v 23 Roma ja ri achi ri c'o pa ruvi' ri rixayil, achel ri Jesucristo c'o pa kavi'\x * \xo 5:23 \xt 1 Co. 11:3.\x* roj ri kaniman ri ni'ix iglesia\x * \xo 5:23 \xt Ef. 1:22, 23; Col. 1:18.\x* chike, y ja rija' Colonel kichin ri roj ru-cuerpo. \v 24 Roma c'a ri', achel roj ri kaniman ri Jesucristo rojc'o chuxe' rutzij, quiri' mismo rix ixoki', chupan ronojel tinimaj-vi quitzij ri ivachijil. \p \v 25 Rix achi'a'\x * \xo 5:25 \xt Col. 3:19.\x* que'ijo' ri ivixayil, achel ri Jesucristo xrojo' ri iglesia y man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic roma. \v 26 Quiri' xu'on roma, richin xu'on lok'olaj che tok ruch'ajch'ojrisan chic riq'uin ya' roma ri ruch'abel. \v 27 Quiri' xu'on, richin nik'alajin ruk'ij ri iglesia, tok nuc'ut-ka chuvech rija' mismo. Rija' nrojo' chi ch'ajch'oj y lok'olaj,\x * \xo 5:27 \xt Col. 1:10.\x* y man ta manak retal mac chirij ri ru-iglesia, man ta yuchuyic nik'alajin, y man ta jun achel ri' ri netzelan richin. \v 28 Ja ejemplo re' nic'atzin chique ri achi'a', chi achel nicajo-ka ri qui-cuerpo rije', quiri' mismo quecajo' ri quixayil chiquijununal. Ri achi ri nrojo' ri rixayil, (chuka', ka) nrojo-ka-ri' rija'. \v 29 Roma man jun ri man ta nupokonaj ri ru-cuerpo, konojel jabel nikatzuk y nika'an cuenta, achel nu'on ri Jesucristo kiq'uin ri roj ru-iglesia. \v 30 Roma roj, roj ocunak ruk'a-rakan ri ru-cuerpo\x * \xo 5:30 \xt Ro. 12:5; 1 Co. 6:15.\x* ri Cristo, roj ocunak rutiojil y rubakil. \v 31 Y jare' ri nuc'uxlaj ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij: Ri ala' man xtic'uje' ta chic quiq'uin ri rute-rutata', xa xtiquic'uaj-qui' riq'uin ri rixayil, y xe jun xtiqui'en ri eca'i'.\x * \xo 5:31 \xt Gn. 2:24; Mt. 19:5.\x* Quiri' ri tz'iban can. \v 32 Re' nimalaj rakale'n, y man can ta k'alajrisan ruchojmil rubanon can, pero jun ejemplo pa ruvi' ri achique runo'oj ri Jesucristo kiq'uin roj ri roj ru-iglesia. \v 33 Roma c'a ri', chi'ijununal tijo' ri ivixayil, achel nijo-ka-ivi' rix. Jac'a ri ixok tuna' ri ránima chi ri rachijil can c'o ruk'ij. \c 6 \p \v 1 Rix ac'ola', quixniman chiquivech ri ite-itata',\x * \xo 6:1 \xt Pr. 23:22.\x* achel can ta chuvech ri Ajaf, roma jari' ri utz chi ni'en. \v 2 Roma ri na'ey mandamiento ri c'o rusujun can ri Dios chupan, quire' nu'ij: Taya' quik'ij ri ate-atata', \v 3 richin quiri', utz ni'e ronojel chavech, y q'uiy juna' yac'ase' choch'ulef.\x * \xo 6:3 \xt Ex. 20:12; Dt. 5:16; 27:16; Mt. 15:4.\x* Quiri' ri tz'iban can. \v 4 Y rix te'ej-tata'aj man tiyec coyoval ri ivalc'ua'l,\x * \xo 6:4 \xt Col. 3:21.\x* xa que'iq'uiytisaj chupan ri achique nrojo' ri Ajaf chique y que'ipaxa'aj tok man pa rubeyal ta ri yetajin. \p \v 5 Rix samajela'\x * \xo 6:5 \xt Col. 3:22.\x* tinimaj quitzij ri aj-roch'ulef ivajaf. Quixbarbot y tixi'ij-ivi' chiquivech; (ch'uch'uj, me'l) tibana' che ivánima tok ni'en ri quisamaj, achel can ta rusamaj ri Jesucristo ri yixtajin riq'uin. \v 6 Man xaxe tok ec'o-apu ri ivajaf iviq'uin jari' yixsamaj utz, achel niqui'en ri nicajo' chi utz yek'alajin. Rix riq'uin ronojel ivánima tibana' ri nurayij ri Dios chive, achel can ta rix lok'on tak rusamajela' ri Jesucristo. \v 7 Tiq'uenc'ot ivánima chupan ri samaj, achel can ta rusamaj ri Ajaf yixtajin, y man quisamaj ta vinak.\x * \xo 6:7 \xt Col. 3:23, 24.\x* \v 8 Rix iveteman chi achel ri utz ri ni'en chi'ijununal, quiri' mismo ri utzulaj rajil-ruq'uexel\x * \xo 6:8 \xt Ro. 2:6; 2 Co. 5:10.\x* ri xtuya' ri Ajaf chive, rixc'o man rixc'o chuxe' rutzij jun aj-roch'ulef ivajaf. \v 9 Quiri' mismo rix cajaf ri samajela', utz ino'oj tibana' quiq'uin. Man chic que'ixibij\x * \xo 6:9 \xt Lv. 25:43.\x* riq'uin ri achique nibila' chique. Man timestaj chi c'o jun Ivajaf\x * \xo 6:9 \xt Col. 4:1.\x* chicaj ri junan yixrutz'et\x * \xo 6:9 \xt 1 P. 1:17.\x* chi ajaf y chi samajela'. \s1 Ri nuya' ri Dios chike richin nikato-ki' chuvech ri itzel \p \v 10 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nin-ij chive chi riq'uin ri Ajaf ticanoj-vi ivuchuk'a', richin chi nic'uje' iviq'uin ri nimalaj uchuk'a' ri c'o riq'uin rija'.\x * \xo 6:10 \xt 2 Ti. 2:1.\x* \v 11 Jumul tivika-ivi' che ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin chi yixtiquer yixpa'e' cof chuvech ri jalajoj tak satzoj no'oj ri nucusaj ri itzel chivij.\x * \xo 6:11 \xt Ro. 13:12; 2 Co. 6:7.\x* \v 12 Roma roj man chiquij ta aj-roch'ulef nikatij-vi kak'ij richin nikakasaj cuchuk'a', xa chiquij ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik', chiquij espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a', chiquij ri cajaval tak roch'ulef ri uc'uayon quic'aslen ri vinak ri erichin ri k'eku'n, y chiquij itzel tak espíritu ri ec'o pa cak'ik'.\x * \xo 6:12 \xt Ro. 8:38, 39.\x* \v 13 Roma c'a ri', jumul ticusaj ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin nito-ivi', richin quiri' yixtiquer yixpa'e' cof chupan tak ri k'ij tok niquiya' cuchuk'a' ri erichin ri itzel chivij, y c'a quiri' na cof rix pa'el tok ich'acon chic ronojel. \v 14 Cof c'a quixpa'e' chirakan ri Dios, y ja ri kitzij ticusaj chujitz'ic ipan,\x * \xo 6:14 \xt Is. 11:5.\x* y che jun chojmilaj c'aslen tito-vi-ivi' achel jun soldado nuto' roruc'u'x riq'uin jun ch'ich' ri nucusaj-ka chirij ri rutziak.\x * \xo 6:14 \xt Is. 59:17.\x*\fig Ja ri kitzij ticusaj chujitz'ic ipan Efesios 6:14|src="LB00162b.tif" size="col" ref="6.14" \fig* \v 15 Can ta jumul jitz'ijoj ri ixajab chi'ivakan richin nitzijoj ri utzulaj ch'abel ri nic'amo-pe uxlanen\x * \xo 6:15 \xt Is. 52:7.\x* pa cánima ri vinak. \v 16 Pa ruvi' ri', ja chirij ri cukul ic'u'x riq'uin ri Dios tito-vi-ivi', achel can ta jun setesic ch'ich' c'o pan ik'a', ri achok riq'uin yixtiquer nichup-vi ri achel (ch'ab, ch'a') ruc'uan k'ak' ri yeruc'ak ri itzel chivij. \v 17 Y ja ri xixcolotaj yan ticusaj achel jun casco richin nito' ri (ijolon, ivi'), y achel jun espada\x * \xo 6:17 \xt He. 4:12; Ap. 1:16.\x* tic'ulu' pan ik'a' ri ruch'abel ri Dios ri ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu chive. \v 18 Xa achique na nipe pan ic'aslen, jumul tibana' orar,\x * \xo 6:18 \xt Fil. 1:4.\x* y tiya' lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu niyo'on pan ivánima ri achique nic'atzin nic'utuj che ri Dios, y richin ni'en quiri', nic'atzin chi rix q'ues utz-utz pa ruvi' ri oración, man ta yixcos,\x * \xo 6:18 \xt Col. 4:2.\x* y can ta jumul nic'utuj ru-favor ri Dios pa quivi' conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios. \v 19 Y ja jun pa nuvi'\x * \xo 6:19 \xt Col. 4:3, 4.\x* yin tibana-vi orar, richin quiri' tok nic'atzin chi yich'o, can ta ja ri Dios xtiyo'on ch'abel chuve richin man ta ninxi'ij-vi' nintzijoj ri evan can ojer, y ri' ja ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, \v 20 ri achok roma yin takon-pe chutzijosic pa rubi', masque vacami yin ximil pa cadena.\x * \xo 6:20 \xt Hch. 28:20.\x* Tic'utuj c'a che ri Dios chi yin man ta ninxi'ij-vi'\x * \xo 6:20 \xt 1 Ts. 2:2.\x* nintzijoj ri ch'abel ri', achel ri nrojo' ri Ajaf chuve. \s1 Ri ruq'uisbel tak saludo chique ri aj-Efeso \p \v 21 Jac'a richin nivetemaj rix ri achique nubanon, y achique chi samaj nin-en, ronojel re' ja ri Tíquico xteyo'on rutzijol chive. Rija' junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y yin can ninjo', roma rija' jun samajinel ri ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan rusamaj ri Ajaf. \v 22 Ja romari' tok nintak-e iviq'uin, richin chi rix nivetemaj achique kabanon roj vave', y richin neruya' más ruchuk'a' ri ivánima. \p \v 23 Xtic'uje' ta c'a uxlanen pa cánima ri quiniman chic, y ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtiqui'en ta c'a chique chi más xque'ojo'on pa cánima roma cukul quic'u'x riq'uin. \v 24 Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel rix ri man jun bey xtiya' can chi nijo' ri Kajaf Jesucristo. Amén.