\id COL KMCL.SCR CMTP CAK. SUR CENTRAL, COLOSENSES 13 junio 2,005 \h Colosenses \toc1 Colosenses \toc2 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Colosas \toc3 Col. \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Colosas \c 1 \s1 Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Yin Pablo jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe\x * \xo 1:1 \xt Ef. 1:1.\x* ri Dios pa nuvi', y ri Timoteo ri mismo runiman ri Jesucristo c'o vave' viq'uin \v 2 tok nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rixc'o pa tinamit Colosas, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios y ronojel ivánima rixc'o chirakan ri Jesucristo ri xa jun ibanon riq'uin y junan kaniman iviq'uin. Can ta xtic'uje' ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo pan ivánima. \s1 Ri Pablo nuc'utuj chi ri Dios tuya' no'oj richin chicaj chique ri aj-Colosas \p \v 3 Jumul nikaya' matiox che ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ivoma rix pa tak ka-oración.\x * \xo 1:3 \xt Ef. 1:16.\x* \v 4 Roma kac'axan\x * \xo 1:4 \xt Ef. 1:15.\x* chi cukul ic'u'x riq'uin ri Cristo Jesús y chi ye'ijo' conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.\x * \xo 1:4 \xt He. 6:10.\x* \v 5 Quiri' ibanon che ri ivánima, roma iyo'on-apu ivech chirij ri yacon chive chicaj,\x * \xo 1:5 \xt Mt. 5:12; 1 P. 1:4.\x* ri xivetemaj yan chi yaquel tok xtzijos ri kitzij chive, y ri' ja ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. \v 6 Ri utzulaj ch'abel re', nitzijos chive rix y nitzijos pa ronojel tak tinamit. Y nu'on achel jun tico'n ri jabel nuya' ruvech y jabel niq'uiy, y ja jun pan ic'aslen rix niq'uiy-vi,\x * \xo 1:6 \xt Jn. 15:16.\x* y ri' rutz'ucun-pe ruq'uiyilen xe chupan ri k'ij tok xivac'axaj y xivetemaj utz-utz achique ri ru-favor\x * \xo 1:6 \xt Tit. 2:11.\x* ri Dios. \v 7 Ri ch'abel ri' xivetemaj riq'uin ri Epafras,\x * \xo 1:7 \xt Col. 4:12; Flm. 23.\x* ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios riq'uin, y can nikajo'. Rija' jun rusamajinel ri Jesucristo ri ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan ri samaj richin c'o utz nuq'uen-pe chive. \v 8 Y ja rija' xtzijon chike chi rix jani na yixojo'on pan ivánima, roma ri samaj rubanon ri Lok'olaj Espíritu iviq'uin. \p \v 9 Romari', ja jun roj xe chupan ri k'ij tok xuka rutzijol kiq'uin, man roj tanel ta chi nika'an orar ivoma. Nikac'utuj che ri Dios chi tz'akat xtivetemaj achique nurayij ri Dios,\x * \xo 1:9 \xt Ro. 12:2.\x* riq'uin nivetemaj rix ri achique rucusasic ni'en ri utzulaj no'oj ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu chive y riq'uin nivetemaj achique ri nunojij rija', \v 10 richin quiri' nic'uaj jun c'aslen achel nuc'ul nuc'uaj ruc'aslen\x * \xo 1:10 \xt 1 Ts. 2:12.\x* jun ri richin chic ri Ajaf Jesucristo. Can ta chupan ronojel yixka chuvech rija'.\x * \xo 1:10 \xt 1 Ts. 4:1.\x* Y achel jun tico'n ri jabel nuya',\x * \xo 1:10 \xt Jn. 15:16.\x* can ta quiri' ri ic'aslen chupan ronojel ri utzulaj tak favor ye'ibanala', y can ta nivetemaj más pa ruvi' ri utzulaj runo'oj ri Dios. \v 11 Nikajo' chi ri Dios can ta xtuya' q'uiy ruchuk'a' ri ivánima achel ruchuk'a' ri nimalaj ruk'ij rija', richin quiri' yixtiquer yixpa'e' cof y yixcoch'on\x * \xo 1:11 \xt Hch. 5:41.\x* chupan ronojel ri nipe pan ic'aslen. \v 12 Y can ta yixquicot niya' matiox che ri Katata' Dios ri banayon chike konojel ri kaniman chi can utz vi chi nikacochij\x * \xo 1:12 \xt Ef. 1:11.\x* ri runuc'un rija' chike junan quiq'uin ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios chupan ri sakil. \v 13 Rija' xojrucol-pe pa ruk'a' rajaval ri k'eku'n\x * \xo 1:13 \xt Lc. 22:53.\x* y xojruk'asaj-apu chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Ruc'ajol ri can nrojo', \v 14 ri xojlok'o chic riq'uin ri ruquiq'uel ri xbin tok xcamises richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin. Re' nu'ij tzij chi can xe'an na vi perdonar ri kamac. \s1 Roma rucamic ri Jesucristo tok junan chic kánima riq'uin ri Dios \p \v 15 Riq'uin ri Ruc'ajol nitz'etetaj-vi achique tzak rubanic ri Dios ri man nitz'etetaj ta.\x * \xo 1:15 \xt Jn. 14:9.\x* Y ja ri Ruc'ajol ri más c'o ruk'ij chuvech ronojel ri banon. \v 16 Quiri' nin-ij chive, roma ronojel ri banon, man jun ri man ta riq'uin ri Ruc'ajol petenak-vi,\x * \xo 1:16 \xt Jn. 1:3; Ro. 11:36.\x* achel ronojel ri c'o chicaj, ri c'o choch'ulef, ri yetz'etetaj y ri man yetz'etetaj ta. Roma rija' tok ec'o uc'uay quichin ri ángeles, ec'o ri yebano gobernar, ec'o ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y ec'o espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a'; ronojel roma rija' tok ec'o, y richin niquiya' ruk'ij tok xeru'on. \v 17 Ja rija' na'ey chuvech ronojel ri c'o, ja rija' uc'uayon ronojel y roma rija' tok c'a quiri' na ruvech ruyuken-ri' ronojel. \v 18 Ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman ri ni'ix iglesia chike, ri roj ocunak ru-cuerpo. Ja rija' ri ruxe'el ri iglesia, y ja rija' ri na'ey xch'acon can richin ri camic riq'uin ri xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'.\x * \xo 1:18 \xt Ap. 1:5.\x* Y riq'uin ri', ja rija' ri na'ey chuvech ronojel. \v 19 Roma riq'uin ri Dios xalex-vi-pe chi riq'uin ri Ruc'ajol tz'akat\x * \xo 1:19 \xt Col. 2:9.\x* nik'alajin-vi achique ri Dios, \v 20 y chi riq'uin ri xu'on ri Ruc'ajol, ri Dios nuc'ul chic ruvech\x * \xo 1:20 \xt 2 Co. 5:18.\x* ronojel ri c'o choch'ulef y ri c'o chila' chicaj. Xu'on chi chuvi' uxlanen nuc'ul quivech riq'uin xtix ruquiq'uel ri Ruc'ajol chuvech cruz. \p \v 21 Y ja jun rix ri man eteman ta ivech roma ri Dios ri jun bey can, y xa itzel xitz'et rija' pan ivánima y xe'ibanala' ri man utz ta, vacami rija' ruc'ulun chic ivech \v 22 roma ri xu'on ri Ruc'ajol choch'ulef tok rija' vinak chiri' achel roj. Roma ri Ruc'ajol xuk'asaj ri camic, richin quiri' ch'ajch'oj chic ri ic'aslen, man jun chic imac, y manak chic roma ni'an tzij chivij xquixeruc'utu' chuvech ri Dios. \v 23 Pero richin chi quiri' yixek'alajin chuvech, nic'atzin chi kitzij jumul cof rixc'o riq'uin, jumul cukul ic'u'x riq'uin, y man ta jalatajnak ino'oj chi man ta chic ivoyo'en ri favor ri iyo'on-apu ivech chirij achel nusuj ri utzulaj ch'abel ri ivac'axan ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, ri yo'on rutzijol pa ruvi' ronojel ri roch'ulef. Y yin Pablo xiyo'ox chi samajinel\x * \xo 1:23 \xt Ef. 3:6, 7.\x* richin ri utzulaj ch'abel ri'. \s1 Ri rusamaj ri Dios ri xu'on ri Pablo chiquicojol ri man israelitas ta \p \v 24 Vacami yin yiquicot nink'asaj k'axomal ivoma rix.\x * \xo 1:24 \xt 2 Ti. 2:10.\x* Y nintz'akatisaj chupan ri nu-cuerpo ri ajani chi k'axomal ruk'aton can ri Jesucristo chuvij\x * \xo 1:24 \xt 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8.\x* chi nink'asaj roma ri ru-cuerpo ri ni'ix iglesia che. \v 25 Y xiyo'ox chi samajinel richin ri iglesia ri', achel xutz'et ri Dios chi utz xuya' pa nuk'a' richin nin-en ivoma rix, y ri' ja chi tz'akat ninya' rutzijol ruch'abel ri Dios chi'icojol. \v 26 Ri ch'abel ri' man can ta k'alaj ri nu'ij\x * \xo 1:26 \xt Ro. 16:25.\x* ojer can, xa evan-pe ruchojmil chupan tak ri k'ij y ri juna' ek'axnak can, jac'a ri vacami k'alaj chic jabel chiquivech ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, \v 27 ri achok chiquivech xrojo' Dios chi xuk'alajrisaj\x * \xo 1:27 \xt Ef. 3:3.\x* ruchojmil ri ch'abel ri man can ta ojer ri k'alajrisan ri nu'ij chi rix ri man rix israelitas ta, can jun beyomal ri nimalaj ru-favor ri Dios ri xtic'ul riq'uin ri nic'uje' ri Jesucristo pan ivánima, y romari' ronojel ivánima xtivoyo'ej chi yixec'uje' riq'uin chupan ri nimalaj ruk'ij. \v 28 Y ja ri Jesucristo ri nikatzijoj chique conojel, yekapaxa'aj y yekatijoj riq'uin tz'akat tak no'oj ri petenak riq'uin ri Dios, richin quiri' conojel ri xa jun niqui'en riq'uin ri Cristo Jesús, tz'akat quic'aslen ye'ekac'utu' chuvech ri Dios. \v 29 Romari' nintij nuk'ij chiquito'ic richin chi nitz'akat ri quic'aslen. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Jesucristo chuve, y ri uchuk'a' ri' jani na nisamaj pa nuc'aslen. \c 2 \p \v 1 Quiri' nin-ij chive, roma ninjo' chi rix nivetemaj chi yin jani na nintij nuk'ij richin chi utz rixc'o, quiri' mismo nin-en pa quivi' ri ec'o pa tinamit Laodicea, y conojel ri man jun bey quitz'eton nuvech. \v 2 Quiri' nin-en roma ninjo' chi pan ivánima nic'uje-vi ri uchuk'a' ri nipe tok xa jun ni'en chivech roma nijo-ivi', richin chi nic'uje' pan ivánima ri beyomal ri nipe roma tz'akat chic ri ajani iveteman, richin quiri' kitzij (nik'ax, nino') chivech ri man can ta k'alaj ruchojmil ri ojer can chirij ri Katata' Dios y ri Jesucristo, \v 3 ri achok riq'uin yaquel-vi ronojel ruvech beyomalaj tak no'oj\x * \xo 2:3 \xt 1 Co. 2:6, 7; Ef. 1:8.\x* y ronojel ri ajani nkutiquer niketemaj chirij ri Dios. \v 4 Y ronojel re' nin-ij chive, richin quiri' man ta jun nisatzo ino'oj riq'uin bochinic tak tzij. \v 5 Roma yin masque man yin pa'el ta apu iviq'uin, pero ri vánima c'o-apu iviq'uin, y yiquicot roma nintz'et chi pa ruchojmil (ic'uan, ivuc'a'n) vi ri ic'aslen y cof cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. \p \v 6 Roma c'a ri', achel xi'en chi xic'ul ri Ajaf Jesucristo pan ivánima, quiri' tic'uaj ri ic'aslen achel ri nrojo' rija' chive. \v 7 Can ta achel jun che' ri naj benak-ka ruxe' pan ulef, y achel jun jay ri utz tz'uyul pa ruvi' ri rutz'uyubal,\x * \xo 2:7 \xt Ef. 3:17.\x* can ta quiri' ri ic'aslen riq'uin ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, y can ta más cof cukul ic'u'x riq'uin, achel c'utun chivech, y nojnak ta c'a ri ivánima riq'uin matioxinic. \s1 Rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo ivilon chic ronojel ri nic'atzin che ri ic'aslen \p \v 8 Tibana' cuenta ivi', man quixka pa quik'a' ri nicajo' yixquisetz\x * \xo 2:8 \xt Jer. 29:8; Ro. 16:17; Ef. 5:6; He. 13:9.\x* riq'uin aj-roch'ulef no'oj y riq'uin ch'abel ri jabel navac'axaj che, pero xa man jun ruc'u'x. Ri no'oj ri' xa vinak enojiyon-pe, man tz'akat ta,\x * \xo 2:8 \xt Gá. 4:3, 9.\x* y man riq'uin ta Jesucristo petenak-vi. \v 9 Quiri' nin-ij chive, roma ri tzak achique rubanic ri Dios nik'alajin riq'uin ri Jesucristo riq'uin ri ru-cuerpo.\x * \xo 2:9 \xt Jn. 14:9; Ro. 9:5.\x* \v 10 Y rix ivilon chic ronojel ri nic'atzin che ri ic'aslen roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo ri c'o pa quivi' conojel ri nima'k tak quik'ij y pa quivi' conojel ri c'o uchuk'a' pa quik'a'.\x * \xo 2:10 \xt 1 P. 3:22.\x* \v 11 Y roma xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo, banon chic jun circuncisión chive, pero man junan ta riq'uin ri aj-roch'ulef circuncisión. Ri Jesucristo riq'uin ri xixrelesaj chuxe' ruchuk'a' ri mac ri nurayij ri i-cuerpo, jari' ri circuncisión ri xu'on chive.\x * \xo 2:11 \xt Jer. 4:4.\x* \v 12 Tok rix xix-an bautizar, junan xixmuk riq'uin ri Jesucristo,\x * \xo 2:12 \xt Ro. 6:4.\x* y junan xixc'asos-e riq'uin chiquicojol ri anima'i', roma cukul ic'u'x riq'uin ruchuk'a' ri Dios ri xc'ason-e ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i'. \v 13 Tok rubanon can, rix rix caminak chupan ri mac ri xe'ibanala' y chupan ri xurayij ri i-cuerpo, jac'a ri vacami ri Dios rubanon chive chi junan c'o ic'aslen\x * \xo 2:13 \xt Ef. 2:5.\x* riq'uin ri Jesucristo roma rubanon chic perdonar ri imac. \v 14 Xuyoj ruvech ronojel ri tz'iban can chikij chupan ri vuj ri nu'ij-vi ri ajani kamac y ri ajani castigo yo'on can pa kavi'. Xu'on chi manak chic ruk'a' chike ri ajani tz'iban can chikij, roma xubajij ronojel chuvech ri cruz junan riq'uin ri Jesucristo. \v 15 Y xrelesaj ronojel uchuk'a' pa quik'a' ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y pa quik'a' conojel espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a'; y chosakil xeruya-vi chi q'uix, roma xeruch'ec can riq'uin rucamic ri Jesucristo chuvech cruz. \p \v 16 Roma c'a ri', man jun tich'o chivij riq'uin ri achique nitij\x * \xo 2:16 \xt Ro. 14:3.\x* o nikum o riq'uin ri man nichajij ta ruk'ijul ri nimak'ij juna-juna', o ri k'ij tok ntel ri ic', o ri sábado ri k'ij richin uxlanen. \v 17 Roma ronojel re', xa jun rumujal ri bin can chi nipe, y ri Jun ri' ja ri Jesucristo ri c'o pa tak kánima. \v 18 Roma c'a ri', man tiya' lugar chi c'o jun ni'in chive chi man nuc'ul ta chi rix ne'ivila' ri sipanic ri sujun chive, roma man ni'en ta achel rija' ri nu'on chi manak oc ruk'ij y nuya' quik'ij ángeles. Rija' quiri' k'alajrisan chuvech, nicha', pero xa ruyon nuya-ka ruk'ij, roma ri nunojij, xa aj-roch'ulef no'oj. \v 19 Ri ni'in quiri', man c'o ta apu riq'uin ri Jesucristo ri c'o pa kavi' roj ri kaniman, ri nibano chi riq'uin ri quiyukulu'n-qui' chi ch'uti'k chi nima'k tak ruboch'il, ri cuerpo nic'uje-pe ruchuk'a' y xa jun rubanon niq'uiy chupan ri q'uiyilen ri nuya' ri Dios. \p \v 20 Rix xa junan (xixcom, xixquen)\x * \xo 2:20 \xt Col. 3:3.\x* riq'uin ri Jesucristo chuvech no'oj man tz'akat\x * \xo 2:20 \xt Gá. 4:9.\x* ta ri xa richin ri roch'ulef, y romari', ¿achique roma c'a ni'en na achel niqui'en ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, y niya-ivi' pa ruk'a' ri achique niquic'ut chivech? \v 21 Achel tok niqui'ij chive: Man (titz'om, tichop) re', man titij la',\x * \xo 2:21 \xt Ro. 14:17.\x* ni man titojto'ej ri', yecha' chive. \v 22 Ronojel ri ye'ix re', xa vinak ebiyon y enojiyon, y nich'o pa ruvi' cosas ri xa c'o na jun k'ij yeq'uis riq'uin ri yecuses. \v 23 Pa quivech ch'aka', kitzij na vi chi c'o juba' no'oj ruc'uan ri ye'ix coma re vinak re quiyon quitz'ucun-ka ri achique niquiya' ruk'ij, y niqui'en-ka chi manak oc quik'ij,\x * \xo 2:23 \xt Col. 2:18.\x* y niqui'ij chi tiyo'ox chi k'axomal ri cuerpo. Pero ronojel ri' man nkuruto' ta chuvech ri man utz ta ri yerurayij ri ka-cuerpo. \c 3 \p \v 1 Y rix, riq'uin ri junan xixc'astaj\x * \xo 3:1 \xt Ro. 6:4, 5; Ef. 2:6.\x* riq'uin ri Jesucristo, ti'e ivánima chirij ri xte'ivila' chila' chicaj. Ja chiri' tz'uyul-vi ri Jesucristo pa ru-derecha ri Dios. \v 2 Tiya-apu ivech riq'uin ri xte'ivila' chila' chicaj y mani riq'uin ri achique c'o choch'ulef. \v 3 Quiri' nin-ij chive, roma rix (xixcom, xixquen) yan chuvech ri man utz ta richin ri roch'ulef, y ri ic'aslen xa jun rubanon riq'uin ri Jesucristo y evan pa ruk'a' ri Dios.\x * \xo 3:3 \xt Gá. 2:20.\x* \v 4 Jac'a tok xtuc'ut-ri'\x * \xo 3:4 \xt 1 Ti. 6:14.\x* ri Jesucristo ri achok roma c'o kac'aslen, ja jun rix xquixk'alajin riq'uin, y achel rija' can c'o nimalaj ruk'ij, quiri' mismo xquixk'alajin rix.\x * \xo 3:4 \xt 1 Jn. 3:2.\x* \s1 Ri ojer kac'aslen man junan ta riq'uin ri c'ac'ac' kac'aslen \p \v 5 Roma c'a ri', rix ticamisaj ronojel ri man utz ta richin ri roch'ulef ri c'a c'o pan ic'aslen.\x * \xo 3:5 \xt Ro. 8:13.\x* Achel ri mac tok jun vinak nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, o nuju-ri' pa sek'oj tak mac, o ni'e ránima chirij ri nurayij ri cuerpo ri nisatzo richin, o nic'at ránima chi nucanoj ri man utz ta, o ri ránima ni'e pa ruvi' méra. Roma ri ni'e avánima pa ruvi' méra, junan riq'uin naya' quik'ij tiox.\x * \xo 3:5 \xt Ef. 5:3, 5.\x* \v 6 Ja mac ri achel xeka'ij yan ka ri nibano chi nika royoval ri Dios pa quivi' ri man yeniman ta rutzij.\x * \xo 3:6 \xt Ef. 5:6.\x* \v 7 Y ja jun rix quiri' mac xe'ibanala' tok c'a rixc'o na chupan ri itzel c'aslen. \v 8 Pero vacami, tiya' can ronojel ri man utz ta,\x * \xo 3:8 \xt Stg. 1:21.\x* achel ri yixkukut pan ivánima, ri yixoyover, ri c'o itzel pan ivánima chiquij ch'aka', ri yixch'o chiquij vinak, y ri ntel itzel tak tzij pan ichi'. \v 9 Man jun bey ti'ij ri man kitzij ta\x * \xo 3:9 \xt Is. 63:8; Jer. 9:3, 5.\x* chivech, roma rix xa xijolij yan can chivij ri itzel c'aslen ri xic'uaj na'ey, \v 10 y xa ivikon yan chic ivi' riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen ruyo'on ri Dios chive, ri nu'on chi k'ij-k'ij nijalataj benak richin ne'oc achel ruc'aslen rija', roma nrojo' chi tz'akat nivetemaj ruvech. \v 11 Y riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chike, man jun nu'on si roj israelitas o man roj israelitas ta, si banon o man banon ta circuncisión chike, si man keteman ta nkuch'o griego,\x * \xo 3:11 \xt Gá. 3:28.\x* o hasta man jun oc kak'ij chiquivech ch'aka' chic. Man jun nu'on si rojc'o o man rojc'o ta chuxe' rutzij jun vinak. Ri más c'o rakale'n ja ri Jesucristo ri nimalaj ruk'ij pa ruvi' ronojel, y nic'uje' pa tak kánima konojel. \p \v 12 Roma c'a ri', rix ri rix cha'on\x * \xo 3:12 \xt 1 P. 1:2.\x* roma ri Dios, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit, y can (yixojovex, yixjo'ox), tivika' ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chive riq'uin ri nin-ij-ka chive: Quixpokonan pan ivánima,\x * \xo 3:12 \xt Fil. 2:1.\x* utz ino'oj tibana', co'ol oc ik'ij tina-ka-ivi', (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima tibana' y quixcoch'on.\x * \xo 3:12 \xt Gá. 5:22.\x* \v 13 Nu'ij tzij chi ticoch'ola-ivi' chivech, y si c'o jun man utz ta nuna' che chic jun, tubana' perdonar. Achel xixru'on perdonar ri Jesucristo, quiri' mismo tibanala' perdonar ivi' chivech.\x * \xo 3:13 \xt Ef. 4:32.\x* \v 14 Y ri más c'o rakale'n che ronojel ruvikoj ri c'ac'ac' c'aslen re', ja ri tijo-ivi' chivech.\x * \xo 3:14 \xt Ro. 13:8.\x* Roma ri nijo-ivi', jari' tzak ri nic'atzin richin junan ivánima. \v 15 Y can ta ja ri uxlanen\x * \xo 3:15 \xt Sal. 29:11; Is. 26:3; Jn. 14:27; Ro. 14:17; Fil. 4:7.\x* ri nuya' ri Dios chi'icojol ri nuc'uan ivichin, roma can richin chi chuvi' uxlanen nic'uaj-vi-ivi' tok xixoyox roma ri Dios ri rix richin xe jun cuerpo. Can ta jumul yixmatioxin. \v 16 Ri ruch'abel ri Jesucristo can ta nuric'-ri' pan ivánima, can ta nitijoj-ivi' y nipaxa'aj-ivi' riq'uin ronojel ruvech utzulaj tak no'oj.\x * \xo 3:16 \xt 2 Ti. 3:16.\x* Riq'uin matioxinic tibixaj rubi' ri Ajaf pan ivánima riq'uin salmos, himnos, y bix ri yeruya-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.\x * \xo 3:16 \xt Ef. 5:19.\x* \v 17 Y ronojel ri ni'ij y ni'en,\x * \xo 3:17 \xt 1 Co. 10:31.\x* tibana' pa rubi' ri Ajaf Jesús, y roma c'a rija' tiya' matiox che ri Katata' Dios. \s1 Ri achique quino'oj nic'atzin niquic'ut pa cacho ri quic'uan chic ri c'ac'ac' c'aslen \p \v 18 Rix ixoki',\x * \xo 3:18 \xt Ef. 5:22-24.\x* tinimaj quitzij ri ivachijil, achel nuc'ul chi ni'en roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf. \v 19 Rix achi'a', que'ijo' ri ivixayil,\x * \xo 3:19 \xt Ef. 5:25, 28, 33.\x* y man riq'uin c'ayilaj ivánima tic'uaj-vi-ivi' quiq'uin. \v 20 Rix ac'ola', quixniman\x * \xo 3:20 \xt Ef. 6:1.\x* chiquivech ri ite-itata', roma ri Ajaf jari' ri nika chuvech. \v 21 Rix te'ej-tata'aj, man tik'ax ruvi' ye'ich'olij\x * \xo 3:21 \xt Ef. 6:4.\x* ri ivalc'ua'l, richin quiri' man tiyamayo-ka ri cánima pan ik'a'. \v 22 Rix samajela' ri rixc'o chuxe' quitzij ajaf, tinimaj\x * \xo 3:22 \xt Ef. 6:5, 6.\x* quitzij ri aj-roch'ulef ivajaf pa ruvi' ronojel. Man ti'en chi xaxe tok ec'o iviq'uin jari' yixsamaj utz, xaxe richin utz yixk'alajin chiquivech; xa riq'uin ronojel ivánima y riq'uin ixi'in-ivi' chuvech ri Dios tibana' ri samaj. \v 23 Y ronojel ri achique ni'en, tibana' riq'uin ronojel ivánima,\x * \xo 3:23 \xt Ef. 6:7.\x* achel can ta rusamaj ri Ajaf yixtajin, y man quisamaj ta vinak. \v 24 Roma tuka chi'ic'u'x chi can xtic'ul na vi riq'uin ri Ajaf ri rajil-ruq'uexel\x * \xo 3:24 \xt Ef. 6:8.\x* ri ruyacon chive, roma ja rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri yixtajin riq'uin. \v 25 Jac'a ri banoy richin ri man utz ta, xtuc'ul ri mismo rajil-ruq'uexel ri man utz ta ri xu'on. Roma ri Dios junan\x * \xo 3:25 \xt Ef. 6:9.\x* nu'on quiq'uin conojel richin nuya' rajil-ruq'uexel ri achique yequibanala'. \c 4 \p \v 1 Rix ri rix ajaf, choj y tz'akat tibana'\x * \xo 4:1 \xt Lv. 19:13; Mal. 3:5; Ef. 6:9.\x* pa quivi' ri samajela' ri ec'o chuxe' itzij. Tuka pan ivi' chi ja jun rix c'o jun Ivajaf chila' chicaj. \p \v 2 Man quixmestaj riq'uin ri oración,\x * \xo 4:2 \xt Lc. 18:1; Ro. 12:12; Ef. 6:18; 1 Ts. 5:17.\x* can ta rix q'ues utz-utz pa ruvi', riq'uin matioxinic che ri Dios. \v 3 Y tok rix ni'en orar, ja jun koma roj\x * \xo 4:3 \xt Ef. 6:19; 2 Ts. 3:1.\x* tibana' orar, richin chi ri Ajaf nujak jun puerta\x * \xo 4:3 \xt 1 Co. 16:9; 2 Co. 2:12.\x* más chikavech richin nikatzijoj ri ch'abel ri nich'o pa ruvi' ri Jesucristo, ri ch'abel ri man can ta ojer ri' k'alajrisan can,\x * \xo 4:3 \xt Mt. 13:11; 1 Co. 4:1.\x* ri achok roma yin yo'on pa cárcel.\x * \xo 4:3 \xt Ef. 6:20; Fil. 1:7.\x* \v 4 Tic'utuj c'a che ri Dios chi yin k'alaj-k'alaj rubixic nin-en che ri ruk'alajrisan can ri Dios, achel ri nic'atzin chi nin-en. \p \v 5 Ja ri no'oj ri petenak riq'uin ri Dios ri ticusaj chuc'uaxic ri ic'aslen chiquicojol ri man quiniman ta\x * \xo 4:5 \xt 1 Ts. 4:12.\x* ri Jesucristo. Utz rucusasic tibana' ri tiempo.\x * \xo 4:5 \xt Ef. 5:16.\x* \v 6 Can ta jumul qui-qui' ri ich'abel\x * \xo 4:6 \xt Ec. 10:12.\x* chiquivech ri ye'ac'axan ivichin. Si quiri' ni'en, iveteman nitzolij ruvech quitzij\x * \xo 4:6 \xt 1 P. 3:15.\x* chiquijununal ri c'o niquic'utuj chive. \s1 Ri ruq'uisbel tak saludos ri nutak-e ri Pablo chique ri aj-Colosas \p \v 7 Ronojel ri achique enuk'asan,\x * \xo 4:7 \xt Ef. 6:21, 22.\x* ja ri Tíquico xteyo'on rutzijol chive. Rija' junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y can ninjo'. Rija' ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan rusamaj ri Ajaf ri achok chupan junan nkusamaj-vi riq'uin. \v 8 Ja c'a roma re' tok ja rija' ri nintak-e iviq'uin, richin nerac'axaj achique ibanon y richin neruya' ruchuk'a' ri ivánima. \v 9 Junan yebe riq'uin ri Onésimo\x * \xo 4:9 \xt Flm. 10.\x* ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin, y can ninjo'. Rija' ronojel ránima c'o chirakan ri Jesucristo, y xa mismo aj chila' iviq'uin. Ja c'a ri ca'i' re' xque'eyo'on rutzijol chive ronojel ri banatajnak vave'. \p \v 10 Ri Aristarco\x * \xo 4:10 \xt Hch. 19:29; 20:4; 27:2.\x* ri c'o viq'uin vave' pa cárcel, y ri Marcos\x * \xo 4:10 \xt Hch. 15:37; 2 Ti. 4:11.\x* ri ru-primo ri Bernabé niquitak-e i-saludo. Y achel ri nu'in-e chive; si ri Marcos xquixerutz'eta', rix utz tic'ulu' ruvech. \v 11 (Chuka', ka) nutak-e i-saludo ri a Jesús. Rija' c'o chic jun rubi'; Justo ni'ix che. Chiquicojol ri nuvinak israelitas, xaxe ri oxi' re' ri yeto'on vichin chutzijosic chi naj chi nakaj ru-gobierno ri Dios, y quiyo'on ruchuk'a' ri vánima. \v 12 Ri Epafras\x * \xo 4:12 \xt Col. 1:7.\x* ri jun aj chila' iviq'uin nutak-e i-saludo. Rija' jun rusamajinel ri Jesucristo, y can nutij ruk'ij pan oración ivoma. Jumul nuc'utuj che ri Dios chi can ta cof rixc'o chirakan ri Jesucristo, chi tz'akat ri ic'aslen y chi jumul cukul ic'u'x ni'en ri nrojo' ri Dios. \v 13 Quiri' nutz'eton chi nu'on ri Epafras ivoma, can nutij ruk'ij pan i-cuenta y pa qui-cuenta ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Laodicea\x * \xo 4:13 \xt Col. 2:1.\x* y pa tinamit Hierápolis. \v 14 Ri Lucas ri aj-k'omanel ri can ninjo', nutak-e i-saludo, quiri' mismo ri Demas.\x * \xo 4:14 \xt Flm. 24.\x* \v 15 Que'ibana' saludar ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o pa tinamit Laodicea, y tibana' saludar ri Ninfas y conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiracho.\x * \xo 4:15 \xt Ro. 16:5.\x* \v 16 Tok re nutz'iban-e chive ibanon chic leer, tibana' chi ja jun chiquivech\x * \xo 4:16 \xt 1 Ts. 5:27.\x* ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Laodicea ni'an-vi leer. Y ri jun chic vuj ri takon-e quiq'uin rije', tiquitaka-pe iviq'uin rix, richin ni'an leer chivech. \v 17 Ti'ij che ri Arquipo\x * \xo 4:17 \xt Flm. 2.\x* chi tutz'eta' chi tz'akat tubana' che ri samaj\x * \xo 4:17 \xt 1 Co. 4:1; 2 Ti. 1:6.\x* ri yo'on che roma ri Ajaf. \p \v 18 Ri saludo re', ja yin Pablo yitz'iban-e riq'uin nuk'a'. Man timestaj chi pa cárcel yinc'o-vi.\x * \xo 4:18 \xt 2 Ti. 1:8; He. 13:3.\x* Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin. Amén.