\id 2TI KM2TM.SCR CMTP CAKCHIQUEL SUR CENTRAL 2,005 junio 3 \h 2 Timoteo \toc1 2 Timoteo \toc2 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \toc3 2 Ti. \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nutak-e ru-saludo ri Timoteo \p \v 1 Yin Pablo, yin jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi', richin chi nintzijoj ri c'aslen\x * \xo 1:1 \xt Jn. 5:24, 39, 40; 6:40, 54; 10:28; 17:2, 3; Ro. 5:21; Tit. 1:2.\x* ri nusuj chique ri nicajo' niquiya' cánima riq'uin ri Cristo Jesús. \v 2 Chave rat Timoteo,\x * \xo 1:2 \xt 1 Co. 4:17; 1 Ti. 1:2.\x* ri rat achel nuc'ajol y can yatinjo', nintz'ibaj-vi-e ri vuj re'. Ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo can ta xtiquipokonaj avech, y ri favor y ri uxlanen ri nipe quiq'uin rije' xtic'uje' ta c'a pan avánima. \s1 Tak'alajrisaj chi cukul ac'u'x riq'uin ri Jesucristo \p \v 3 Yin ninya' matiox che ri Dios ri riq'uin ch'ajch'oj vánima\x * \xo 1:3 \xt Hch. 23:1.\x* ninya' ruk'ij achel quibanon-pe ri vati't-numama', y man yitane' ta chi ninya' matiox avoma tok chi chak'a' chi pak'ij yatinc'uxlaj pa tak nu-oración. \v 4 Can nuka pa nuvi' ri avok'ej, romari' ninrayij yatentz'eta' chic jun bey, richin quiri' yin tz'akat xtiquicot ri vánima. \v 5 Nuka chi nuc'u'x chi rat riq'uin ronojel avánima cukul ac'u'x riq'uin ri Dios, achel xu'on ri avati't Loida y ri ate'\x * \xo 1:5 \xt Hch. 16:1.\x* Eunice na'ey. Y yin cukul nuc'u'x chi rat quiri' mismo rubanon ri avánima. \p \v 6 Roma c'a ri', ninc'uxlaj chave chi tac'asoj ruvech ri xusipaj ri Dios chave chi yatiquer na'an pa rusamaj, ri xac'ul tok yin xinya' nuk'a' pan avi'.\x * \xo 1:6 \xt 1 Ti. 4:14.\x* \v 7 Roma ri espíritu ri ruyo'on ri Dios chike man rubanon ta che ri kánima chi nuxi'ij-ri',\x * \xo 1:7 \xt Ro. 8:15.\x* xa rubanon che chi c'o ruchuk'a',\x * \xo 1:7 \xt Lc. 24:49.\x* chi nojo'on, y chi nuk'il-ri' chuvech ri mac. \v 8 Roma c'a ri', man caq'uix\x * \xo 1:8 \xt Mr. 8:38; Ro. 1:16.\x* nak'alajrisaj ruch'abel ri Kajaf. Ni man caq'uix na'ij chi aveteman nuvech yin ri yinc'o pa cárcel roma ri rubi' rija'. Pa ruq'uexel chi yaq'uix, rat riq'uin ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chave, junan viq'uin tacoch'o' ri k'axomal ri nipe roma natzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \v 9 Ri Dios xojrucol y xojroyoj richin chi riq'uin jun c'aslen ch'ajch'oj\x * \xo 1:9 \xt Ef. 1:4; 1 Ts. 4:7.\x* nika'an ri nrojo' chike. Man roma ta ri utz ekabanalo'n\x * \xo 1:9 \xt Tit. 3:5.\x* tok xojroyoj, xa roma can quiri' vi runojin-pe pa kavi'\x * \xo 1:9 \xt Ro. 8:28.\x* na'ey yan chiquivech ri tiempo\x * \xo 1:9 \xt 1 P. 1:20.\x* chi xtuya' ri ru-favor chike roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 10 Vacami xuk'alajin yan ri favor ri', roma xuka yan ri Kacolonel Jesucristo. Rija' xuchup ruchuk'a' ri camic,\x * \xo 1:10 \xt 1 Co. 15:54, 55; He. 2:14.\x* y riq'uin ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, xuk'alajrisaj rubey ri c'aslen ri richin jumul chikavech. \p \v 11 Y ri Dios xirucha'\x * \xo 1:11 \xt 1 Ti. 2:7.\x* richin xinoc uc'uay rutzijol ri ch'abel ri', y richin xinoc apóstol y tijonel quichin ri man israelitas ta. \v 12 Roma c'a ri', yin vacami nink'asaj k'axomal.\x * \xo 1:12 \xt 2 Ti. 2:9.\x* Pero man yiq'uix ta roma veteman achok riq'uin nuyo'on-vi-apu ri vánima, y cukul nuc'u'x chi c'o ruchuk'a' richin xtuchajij ronojel ri nujachon pa ruk'a' c'a chupan ri k'ij tok rija' xtipe chic jun bey. \p \v 13 Rat Timoteo, man c'a tasok'opij can\x * \xo 1:13 \xt Tit. 1:9.\x* ruchojmil ri ch'abel ri man jun satzoj ruc'uan ri xavac'axaj viq'uin; can jumul taya' avánima riq'uin, y pan avánima jumul catojo'on, roma xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 14 Riq'uin ruto'ic ri Lok'olaj Espíritu ri c'o pa tak kánima,\x * \xo 1:14 \xt 1 Co. 3:16.\x* tabana' cuenta ri utzulaj tak ch'abel ri' ri yo'on can chave. \p \v 15 Rat aveteman chi conojel ri quiniman ri Jesucristo pa tak tinamit richin ri Asia, achel ri Figelo y ri Hermógenes, xa xinquixutuj can. \v 16 Jac'a ri Onesíforo man xq'uix ta xinurutz'eta', masque yin ximil pa cadena vave' pa cárcel. Q'uiy (mul, paj) xuruya' ruchuk'a' ri vánima. Romari' ninrayij chi ri Ajaf xtupokonaj quivech conojel ri ec'o riq'uin chiracho. \v 17 Pa ruq'uexel chi xq'uix, rija' tok xuka vave' pa tinamit Roma, man xuxlan ta richin xirucanoj, c'a xiril na. \v 18 Romari' ninrayij chi chupan ri k'ij tok xtinic'ox ri kac'aslen, can ta xtril rupokonaxic ruvech\x * \xo 1:18 \xt Mt. 5:7.\x* riq'uin ri Ajaf. Roma rija' jani na xto'on vave' pan Efeso, y rat más jabel aveteman ri yitajin chubixic chave. \c 2 \s1 Jun utzulaj rusamajinel ri Jesucristo \p \v 1 Roma c'a ri', rat Timoteo ri rat achel nuc'ajol, tic'uje' ruchuk'a'\x * \xo 2:1 \xt Ef. 6:10.\x* ri avánima chupan ri favor ri yo'on chave, roma xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 2 Ri ruchojmil ri ch'abel avac'axan viq'uin chiquivech eq'uiy, rat tak'asaj pa quik'a' achi'a' ri can cukul ac'u'x quiq'uin, ri can yetiquer-vi yequitijoj ch'aka' chic. \v 3 Ja jun rat tacoch'o' ri c'ayef\x * \xo 2:3 \xt 2 Ti. 4:5.\x* ri nak'asaj roma rat jun utzulaj soldado\x * \xo 2:3 \xt 1 Ti. 1:18.\x* richin ri Jesucristo. \v 4 Nis-ta jun soldado neruju-ri' chupan jun chic samaj ri man richin ta pa cuartel, richin quiri' nitiquer nunimaj rutzij ri uc'uayon richin. \v 5 Quiri' mismo jun ri nutij ruk'ij\x * \xo 2:5 \xt 1 Co. 9:25.\x* chupan jun atz'enen, si man nu'on ta achel ruchojmil ri nrojo' ri atz'enen, man jun sipanic xtuch'ec. \v 6 Jun samajinel pa juyu' ri can nutij ruk'ij, ja rija' ri utz chi na'ey nuc'ul ri ntel-pe chuvech ri tico'n. \v 7 Tanojij rij ri yitajin chubixic, y ri Ajaf xtu'on chave chi (xtik'ax, xtino') ronojel chavech. \p \v 8 Tac'uxlaj ri xuk'asaj ri Jesucristo ri riy-rumam can ri rey David. Rija' can xc'asos na vi pe chiquicojol ri anima'i',\x * \xo 2:8 \xt Ro. 1:3, 4.\x* achel ruchojmil ri utzulaj ch'abel oxkonen rutzijol chuve ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, \v 9 ri achok roma c'o c'ayef yenk'asaj\x * \xo 2:9 \xt 2 Ti. 4:17.\x* pa nuc'aslen, y hasta yin ximon pa cárcel, achel xa ta yin itzel achi. Pero ri ruch'abel ri Dios man ximil ta. \v 10 Romari' yin nincoch' ronojel c'ayef ri nink'asaj pa nuc'aslen coma ri erucha'on ri Dios,\x * \xo 2:10 \xt 2 Co. 1:6.\x* richin quiri' ja jun rije' yecolotaj roma xa jun cánima niqui'en riq'uin ri Cristo Jesús. Ri nkucolotaj, ¡nimalaj ruk'ij richin jumul! \p \v 11 Y ri ch'abel re nintz'ibaj-e chave, can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin: \q1 Si roj nika'an chi achel roj caminak chic riq'uin rija', nikil kac'aslen riq'uin rija'.\x * \xo 2:11 \xt Ro. 6:5-8; 2 Co. 4:10.\x* \q1 \v 12 Si nkucoch'on c'a pa ruq'uisbel, junan xtika'an gobernar riq'uin rija'. \q1 Si nikaya' can kij chuvech, quiri' mismo xtu'on rija', xtuya' can rij chikavech.\x * \xo 2:12 \xt Mt. 10:33; Lc. 12:9.\x* \q1 \v 13 Y masque roj caca' kac'u'x riq'uin ri ru'in, rija' can nu'on-vi ri ru'in.\x * \xo 2:13 \xt Nm. 23:19.\x* \q1 Roma manak che'el nuya' can rij chuvech ri achique ri' rija'. \s1 Catoc jun utzulaj samajinel chuvech ri Dios \p \v 14 Vacami c'a, ronojel re xtin-ij-ka chave, tac'uxlaj chique ri quiniman ri Jesucristo. Chuvech ri Ajaf que'apaxa'aj chi man quequibanala' oyoval pa ruvi' tzij, roma man jun utz nuq'uen-pe,\x * \xo 2:14 \xt 1 Ti. 1:4.\x* y xa nu'on chique ri ye'ac'axan chi nisatz quino'oj. \v 15 Tatija' ak'ij tac'utu-avi' chuvech ri Dios chi rat jun utzulaj samajinel ri man jun roma yaq'uix. Pa ruchojmil tatzijoj ri kitzij ruch'abel. \v 16 Jac'a ri tzij ri man jun cakale'n ri yequibila' vinak ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef, que'aya' can juc'an,\x * \xo 2:16 \xt 1 Ti. 6:20.\x* roma xa más nu'on che cánima ri vinak chi manak chic Dios pa quivech. \v 17 Ri quitzij ri vinak ri' xa ronojel lugar nuquiraj-vi-ri', achel nu'on ri yabil gangrena nukut ri a-cuerpo ni'e. Y chiquicojol ri yebano tzij achel ri' ec'o ri Himeneo y ri Fileto. \v 18 Rije' xa xe'el yan e chupan ri kitzij, roma niqui'ij chi ri anima'i' xec'astaj yan. Y riq'uin ri quiri' niquic'ut, ec'o ch'aka' man cukul ta chic quic'u'x riq'uin ri Dios. \v 19 Pero masque quiri' niquic'ut, ri Dios rubanon chike roj ri cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo chi roj achel jun jay ri c'o covilaj rutz'uyubal banon-ka. Y quire' tz'iban pa ruvi' rutz'uyubal ri jay ri': Ri Ajaf reteman quivech ri erichin rija'.\x * \xo 2:19 \xt Nah. 1:7.\x* Y tz'iban chi conojel ri yeyo'on ruk'ij ri Jesucristo, tiquijacha-pe-qui' riq'uin ri mac ri yetajin. \p \v 20 Taya' na pe pa cuenta: Pa jun nimalaj jay man xe ta trastos ebanon riq'uin oro y riq'uin plata ec'o; xa ec'o ebanon riq'uin che' y riq'uin ulef. Ec'o nima'k tak cakale'n, y ec'o ri man jun oc cakale'n.\fig 2 Timoteo 2:20|src="HK00143b.tif" size="col" ref="2.20" \fig* \v 21 Roma c'a ri', nin-ij chave: Xa achique na jun ri nujach-e-ri' quiq'uin ri man jun oc cakale'n, ntoc achel jun trasto (nim, tij) rakale'n; ch'ajch'oj banon che richin nic'atzin che ri rajaf, xe chic richin nicuses richin ronojel ruvech utzulaj samaj. \p \v 22 Pero rat Timoteo, catenimaj-e chuvech ri man utz ta ri ni'e cánima ri alabo y ri xtani' chirij; tatija' ak'ij\x * \xo 2:22 \xt 1 Ti. 6:11.\x* chi nac'uaj jun c'aslen choj, chi nicuke' ac'u'x riq'uin ri Dios, chi yatojo'on pan avánima, y chi junan avánima na'an quiq'uin conojel ri riq'uin jun ch'ajch'oj cánima niqui'ij chi erichin ri Ajaf. \v 23 Pero ri tzij ri man jun utz nuq'uen-pe y man jun cakale'n, man taya' lugar chi ye'oc pan avánima, roma tzij achel ri' xaxe oyoval niquiq'uen-pe.\x * \xo 2:23 \xt 1 Ti. 1:4.\x* \v 24 Jun rusamajinel ri Ajaf, man utz ta chi banoy oyoval. Nic'atzin chi utz runo'oj quiq'uin conojel. Nic'atzin chi reteman jabel yerutijoj ri quiniman ri Jesucristo y reteman nicoch'on.\x * \xo 2:24 \xt 1 Ti. 3:2, 3; Tit. 1:7.\x* \v 25 (Chuka', ka) nic'atzin chi (ch'uch'uj, me'l oc) ránima nu'ij ruchojmil ruch'abel ri Dios chique ri man junan ta niquinojij chirij. Riq'uin juba' ri Dios xtuya' lugar chi xtiquijal quino'oj, xtiquiya' can ri mac y xtiquetemaj utz-utz ri kitzij, \v 26 richin nic'astaj-pe quivech chupan ri suk'uyun quichin ri ruyo'on ri itzel pa quibey. Roma vacami ja rija' (tz'amayon, chapayon) quichin, y rubanon chique chi ja ri nrojo' rija' ri niqui'en. \c 3 \s1 Ri xtiquibanala' ri vinak chupan ri ruq'uisbel tiempo richin ri roch'ulef \p \v 1 Nic'atzin chi rat navetemaj chi chupan ri ruq'uisbel tiempo\x * \xo 3:1 \xt Jud. 18.\x* richin ri roch'ulef, más c'ayef xturubana'. \v 2 Roma eq'uiy ri xa quiyon xtiquiya-ka-qui' pa cuenta. Xti'e cánima pa ruvi' méra. Xtiquinimirisaj-qui'. Xtiquiya-ka quik'ij y xqueyok'on. Man xtiquinimaj ta quitzij quite-quitata'.\x * \xo 3:2 \xt Ro. 1:30.\x* Man xquematioxin ta, y xa manak Dios pa quivech. \v 3 Man xquepokonan ta, ni man jun perdón pa cánima. Xa ebanoy k'eban tak tzij, y man xtiquik'il ta qui' chuvech ri man utz ta ri niquirayij. Chuvi' oyoval yecataj chiquij ch'aka' chic. Itzel xtiquitz'et ri utz. \v 4 Chiquij mismo (cachbil, cach'il) xquecataj-vi, man xtiquinojij ta achique nuq'uen-pe ri yetajin. Xtiquinimirisaj-qui'. Más xticajo' ri niquirayij choch'ulef, que chuvech xticajo' ri Dios. \v 5 Rije' xtiquic'ut-qui' chi can quiniman ri Dios, pero xa man xtiquiya' ta lugar che ruchuk'a' ri Dios chi nujal quic'aslen.\x * \xo 3:5 \xt Is. 29:13; Ez. 33:30-32.\x* Rat man c'a cabin junan quiq'uin vinak achel ri'. \v 6 Roma ec'o chique rije' ri xa achique na niqui'en richin ye'oc chi tak jay, yequisetz quino'oj ixoki' ri man choj ta yenojin, ri niquina' ralal ri quimac, y achel enimon chupan jalajoj tak man utz ta ri nurayij ri cuerpo. \v 7 Ri ixoki' re' ntel cánima richin c'o niquetemaj, pero man jun bey yetiquer niquetemaj jabel ri kitzij. \v 8 Achel xqui'en ri aj-k'ija' Janes y Jambres ojer can, xquipaba-qui' chuvech ri xu'ij ri Moisés,\x * \xo 3:8 \xt Ex. 7:11.\x* quiri' mismo niqui'en ri achi'a' ri ye'oc chi tak cacho ri ixoki', niquipaba-qui' chuvech ri kitzij. Xa yojtajnak ri quino'oj,\x * \xo 3:8 \xt Ro. 1:28.\x* y man juba' xtiyo'ox qui-lugar chiquicojol ri cukul quic'u'x riq'uin ri Dios. \v 9 Pero man juba' xtiq'uiyer ri no'oj ri niquic'ut, roma xa xtik'alajin chiquivech conojel chi man jun utz niquinojij, achel xek'alajin ri aj-k'ija' Janes y Jambres ojer can. \p \v 10 Jac'a rat Timoteo, atzekle'en ri utzulaj tzij ri rat nutijon riq'uin.\x * \xo 3:10 \xt 1 Ti. 4:13.\x* Aveteman achique rubeyal ri nuc'aslen. Aveteman ri ruc'utun ri Ajaf chuve chi nin-en. Aveteman chi cukul nuc'u'x riq'uin ri Dios, chi yicoch'on, chi yinojo'on pa vánima, y chi jumul cof yinc'o chirakan ri Dios chupan ri nink'asaj.\x * \xo 3:10 \xt Hch. 11:23.\x* \v 11 Aveteman ri achique chi pokon x-an chuve, y ri k'axomal nuk'asan,\x * \xo 3:11 \xt Hch. 13:45; 14:2.\x* achel ri xink'asaj ri pa tak tinamit Antioquía, Iconio, y Listra. Chiri' jalajoj ruvech pokon x-an chuve, pero chupan ronojel re' xirucol ri Ajaf.\x * \xo 3:11 \xt Sal. 34:19.\x* \v 12 Y can kitzij vi chi conojel ri xa jun cánima quibanon riq'uin ri Cristo Jesús y nicajo' niquic'uaj jun c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, can xti'an na vi pokon chique.\x * \xo 3:12 \xt Hch. 14:22.\x* \v 13 Jac'a ri itzel quic'aslen, y esatzoy no'oj, más itzel xtu'on-ka ri quic'aslen. Xtiquisetz quino'oj ri vinak, y xtisatzalo's quino'oj rije'. \p \v 14 Jac'a rat Timoteo, jumul cabin chupan ri xavetemaj y xaya' avánima riq'uin, roma aveteman achok quiq'uin xavetemaj-vi.\x * \xo 3:14 \xt 2 Ti. 1:13; 2:2.\x* \v 15 Y xe c'a rat co'ol na aveteman-pe ri tz'iban can chupan ri lok'olaj ruch'abel ri Dios ri nitiquer niyo'on utzulaj no'oj chave richin yacolotaj riq'uin ri naya' avánima riq'uin ri Cristo Jesús.\x * \xo 3:15 \xt Jn. 20:31; Ro. 10:17.\x* \v 16 Ronojel ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, riq'uin ri Dios petenak-vi.\x * \xo 3:16 \xt 2 P. 1:21.\x* Utz nicuses richin (tijonic, enseñanza), utz richin nichojmirises ri c'aslen man choj ta, utz richin niyo'ox pa ruchojmil ri c'aslen ri elenak-e pa rubey ri Ajaf, y utz richin ni'ix achique rubanic ri choj c'aslen, \v 17 richin chi ri ruc'aslen ri nibano rusamaj ri Dios, tz'akatisan riq'uin ronojel ri nic'atzin che richin nu'on ronojel ruvech utzulaj tak samaj richin ri Dios.\x * \xo 3:17 \xt 2 Ti. 2:21.\x* \c 4 \s1 Ri Pablo nu'ij che ri Timoteo chi tutzijoj ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo \p \v 1 Chuvech ri Dios y ri Ajaf Jesucristo\x * \xo 4:1 \xt 1 Ti. 5:21.\x* ri rubanon chic rubanic richin nunic'oj cánima ri eq'ues y ri ecaminak tok xtuc'ut-ri' chi can Rey vi, nin-ij c'a chave: \v 2 Tatzijoj ruch'abel ri Dios; ruk'ijul man ruk'ijul, rat tacovij-avi' chubixic. Tacusaj richin yak'ilon pa ruvi' tzij ri xa quiq'uin vinak epetenak-vi, richin nik'alajin chi ri ruch'abel ri Dios, jari' ri kitzij. Cach'aben riq'uin ri man utz ta najin, capaxa'an, pero ekal tac'utu' ri nic'atzin netemex.\x * \xo 4:2 \xt 1 Ti. 4:13; Tit. 1:13.\x* \v 3 Roma xtuka na jun k'ij tok ri vinak man chic xticajo' ta xquetijox riq'uin ri ch'abel ri man jun satzoj chupan,\x * \xo 4:3 \xt 1 Ti. 1:10.\x* xa xtic'at cánima pa ruvi' ri achel nicajo' niquic'axaj, romari' xquequicanola' tijonel richin yetijox pa ruvi' ri man utz ta ri niquirayij. \v 4 Man xtiquiya' ta chic quixiquin riq'uin ri kitzij,\x * \xo 4:4 \xt 1 Ti. 1:6.\x* xa riq'uin yan chic tzij nojin-pe coma vinak. \v 5 Jac'a rat tana' ronojel ri yatajin riq'uin, tacoch'o' xa achique na c'ayef pan ac'aslen, taya' rutzijol ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo chique ri man quiniman ta, y tz'akat tabana' che ri samaj ri nrojo' ri Dios chave. \p \v 6 Roma yin xe chic voyo'en chi nitix nuquiq'uel,\x * \xo 4:6 \xt Fil. 2:17.\x* y ri k'ij richin ninya' can ri roch'ulef,\x * \xo 4:6 \xt Fil. 1:23.\x* nakaj chic c'o-vi. \v 7 Nutijon nuk'ij richin nubanon-pe ri nurayij ri Dios, xenq'uisa' yan ri bey yo'on can pa nuvi' chi nink'asaj, y man yin elenak ta chupan ri utzulaj tzij ri nuniman.\x * \xo 4:7 \xt Hch. 20:24; 1 Ti. 6:12.\x* \v 8 Roma c'a ri', yacon-apu\x * \xo 4:8 \xt Sal. 31:19.\x* chuve ri utzulaj sipanic\x * \xo 4:8 \xt Ap. 2:10.\x* ri xtiyo'ox chique ri xquic'uaj jun chojmilaj c'aslen. Ri Ajaf ri chojmilaj juez xtuya' chuve ri nimalaj rajil-ruq'uexel ri' chupan ri k'ij ri ruyo'on pa ránima chi nuya', y man xe ta chuve yin xtuya-vi, xa ja jun chique conojel ri riq'uin ronojel cánima coyo'en ri k'ij tok xtipe chic jun bey. \s1 Ri Pablo nupaxa'aj ri Timoteo \p \v 9 Timoteo, tabana' favor, tatija' ak'ij quino'atz'eta' cha'anin. \v 10 Roma ri Demas\x * \xo 4:10 \xt Col. 4:14; Flm. 24.\x* xa xiruya' can, roma más xka chuvech ri c'aslen richin ri roch'ulef,\x * \xo 4:10 \xt 1 Jn. 2:15.\x* y xa xbe pa tinamit Tesalónica. Ri Crescente benak pa roch'ulef Galacia. Y ri Tito benak pa roch'ulef Dalmacia. \v 11 Xaxe chic ri Lucas c'o can viq'uin. Tok xcape, ta'ij che ri Marcos\x * \xo 4:11 \xt Hch. 12:25; 15:37; Col. 4:10.\x* chi tipe chavij, roma rija' nic'atzin chuve richin yiruto' chupan rusamaj ri Dios. \v 12 Ri Tíquico\x * \xo 4:12 \xt Hch. 20:4.\x* xintak-e pa tinamit Efeso. \v 13 Tok xcape, tac'ama-pe ri nuk'u' ri xinya' can chiracho ri Carpo pa tinamit Troas. Y que'ac'ama-pe ri nu-libros. Ri más yec'atzin chuve, ja ri ebanon riq'uin tz'un. \p \v 14 Ri Alejandro ri samajiy-ch'ich', jani na itzel ri erubanon chuve. Ri Ajaf xtuya' c'a ruq'uexel\x * \xo 4:14 \xt 2 S. 3:39; Sal. 28:4.\x* che riq'uin ri erubanalo'n. \v 15 Romari', rat tabana' cuenta avi' chuvech, roma rija' jani na xupaba-ri' chuvech ruch'abel ri Dios ri nikatzijoj. \v 16 Tok xinuc'uax na'ey (mul, paj) chuvech ri gobernador richin ninto-vi', man jun xto'on vichin, conojel xinquiya' can. Man ta c'a xtu'on ri Dios chique chi nicakalej.\x * \xo 4:16 \xt Hch. 7:60.\x* \v 17 Pero ri Ajaf xc'uje' viq'uin y xuya' vuchuk'a', richin quiri' voma yin xbe rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri Dios richin xquic'axaj conojel ri man israelitas ta, y can achel pa ruchi' león xirucol-vi.\x * \xo 4:17 \xt Sal. 22:21; 109:31; 2 P. 2:9.\x* \v 18 Yin veteman chi ri Ajaf xquirucol chuvech ronojel ruvech itzel ri xtipe chuvij,\x * \xo 4:18 \xt Sal. 121:7.\x* y xquiruchajij richin xquinoc chila' chicaj riq'uin, ri achique lugar ja rija' nibano gobernar. Can ta jumul-jumul xtuc'ul ruk'ij. Amén. \s1 Ri ruq'uisbel tak saludo ri nitak-e che ri Timoteo \p \v 19 Taya' qui-saludo ri Prisca y Aquila,\x * \xo 4:19 \xt Hch. 18:2.\x* y conojel ri ec'o pa racho ri Onesíforo.\x * \xo 4:19 \xt 2 Ti. 1:16.\x* \v 20 Ri Erasto\x * \xo 4:20 \xt Hch. 19:22.\x* xc'uje' can pa tinamit Corinto, y ri Trófimo\x * \xo 4:20 \xt Hch. 20:4.\x* xinya' can pa tinamit Mileto roma niyavej. \v 21 Y rat Timoteo, tabana' favor, tatija' ak'ij yape cha'anin viq'uin\x * \xo 4:21 \xt 2 Ti. 4:9.\x* na'ey chi nitiquer ru-tiempo ri tef.\f + \fr 4:21 \ft Ri achique lugar c'o-vi ri Pablo tok xutz'ibaj ri carta re', ri “invierno” man ruk'ijul ta job, xa ruk'ijul tef.\f* Ri Eubulo, ri Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri más chic ri ec'o vave' niquitak-e a-saludo. \p \v 22 Ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a pan avánima. Y xtic'uje' ta c'a ru-favor ri Dios iviq'uin chi'ivonojel ri rixc'o chiri'. Amén.