\id 2CO KM2CO1-13.SCR 2 CO. CAKCHIQUEL SUR CENTRAL 21 marzo 2005 \h 2 Corintios \toc1 2 Corintios \toc2 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Corinto \toc3 2 Co. \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Corinto \c 1 \s1 Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe ri Dios pa nuvi'. Y ri Timoteo ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin c'o vave' tok nin-en-e ri vuj re' chive rix aj-Corinto ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios, y chique conojel ri erichin rutinamit ri Dios chiri' chupan ronojel ri roch'ulef Acaya. \v 2 Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pa tak ivánima. \s1 Ri k'axomal ri nuk'asaj ri Pablo pa rusamaj ri Dios \p \v 3 Tikaya' ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' jun Tata'aj ri nupokonaj kavech\x * \xo 1:3 \xt Ex. 34:6; Mi. 7:18.\x* ri roj ralc'ua'l, jun Dios ri nuya' ruchuk'a' ri kánima chupan ronojel. \v 4 Rija' chuvech ronojel k'axomal ri nikak'asaj pa kac'aslen nuya' ruchuk'a' ri kánima,\x * \xo 1:4 \xt 2 Ts. 2:16, 17.\x* richin quiri' ja jun roj nkutiquer nikaya' ruchuk'a' cánima ri niquik'asaj xa achique na k'axomal. Nikaya' ruchuk'a' ri cánima riq'uin ri mismo ruchuk'a' ri kánima ri xyo'ox chike roj roma rija'. \v 5 Roma, achel niq'uiyer ri k'axomal pa kac'aslen roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo,\x * \xo 1:5 \xt Ro. 8:17.\x* ja jun ruchuk'a' ri kánima niq'uiy roma ri Jesucristo. \v 6 Y si nikak'asaj k'axomal\x * \xo 1:6 \xt 2 Co. 4:15.\x* pa rusamaj ri Jesucristo, ri' nic'atzin chive rix richin nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima y yixcolotaj. Y si niyo'ox ruchuk'a' ri kánima roj, ja jun ri' nic'atzin chive richin nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima y yixcolotaj. Jari' ri nibanataj pan ic'aslen tok rix man nik'ax ta ic'u'x chi nicoch' ri k'axomal achel nikak'asaj roj vacami. \v 7 Roj cukul kac'u'x jumul chi rix, roma nik'asaj k'axomal pa rusamaj ri Jesucristo achel nikak'asaj roj, quiri' mismo xtiyo'ox ruchuk'a' ri ivánima achel niyo'ox ruchuk'a' ri kánima roj. \p \v 8 Romari', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' chi nivetemaj ri ajani chi k'axomal xkak'asaj ri pa roch'ulef Asia. Xkana' chi ri kuchuk'a' man nitiquer ta chic pa ruk'a' ri k'axomal, y romari' xkanojij chi can man xkuc'ase' ta chic, xaxe chic kacamic koyo'en. \v 9 Pa kánima xka'ij chi can nkucamises na vi, pero ja mismo ri k'axomal xc'utu chikavech chi ja riq'uin ri Dios ri nic'ason-e quichin ri anima'i'\x * \xo 1:9 \xt Ro. 4:17, 24.\x* nic'atzin chi cukul-vi kac'u'x,\x * \xo 1:9 \xt Jer. 17:5, 7.\x* y mana-ta riq'uin ri juba' kuchuk'a' roj. \v 10 Roma rija' man ruyo'on ta lugar chi roj camisan, nkuruchajij vacami, y cukul kac'u'x chi c'a xkurucol\x * \xo 1:10 \xt 1 S. 17:37; Job 5:19-22.\x* na chuvech jun nimalaj camic achel ri xojk'ax chupan. \v 11 Pero kojito' c'a pan oración,\x * \xo 1:11 \xt Fil. 1:19; Flm. 22.\x* richin quiri' q'uiy ri xqueyo'on matiox\x * \xo 1:11 \xt 2 Co. 4:15.\x* che ri Dios koma, tok niquitz'et ri favor ri nuya' ri Dios pa kavi' roma qui-oración eq'uiy. \s1 Ri Pablo nu'ij achique roma man benak ta pa tinamit Corinto \p \v 12 Ri nibano chike roj chi nkuquicot vacami, ja ri nuna' ri kánima. Y ri' ja chi kac'utun chiquivech ri vinak, y más chivech rix, jun kánima (ch'uch'uj, me'l oc) ri man jun itzel kevan chupan.\x * \xo 1:12 \xt 2 Co. 2:17.\x* Man aj-roch'ulef ta no'oj\x * \xo 1:12 \xt 1 Co. 2:4.\x* uc'uayon kichin, xa ja ri ru-favor ri Dios ri sipan chike ri uc'uayon. \v 13 Roma ri katz'ibalo'n-e chive, man ca'i' ta ruchojmil. Can ja achel ri (nik'ax, nino') chivech tok ni'en leer, jari' ri nikajo' nika'ij-e chive, y manak chic jun revan-ri' chupan. Yin cukul nuc'u'x chi rix (xtik'ax, xtino') utz-utz chivech \v 14 ri man (nik'ax, nino') ta chiquivech conojel chi'icojol rix, chi ja koma roj, rix xquixquicot,\x * \xo 1:14 \xt 2 Co. 5:12.\x* achel roj xkuquicot ivoma rix\x * \xo 1:14 \xt Fil. 2:16; 4:1.\x* chupan ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf Jesús xtu'on ri ru'in can. \p \v 15 Y roma cukul nuc'u'x chi rix xquixquicot koma roj, romari' can xinjo' chi xik'ax na'ey iviq'uin;\x * \xo 1:15 \xt 1 Co. 4:19.\x* richin quiri' tok xquitzolij-pe, yik'ax chic jun bey iviq'uin, richin quiri' xquixquicot chic rix jun bey. \v 16 Can nunojin-vi chi yik'ax iviq'uin chiri' pa tinamit Corinto tok yi'e pa Macedonia,\x * \xo 1:16 \xt 1 Co. 16:5.\x* y tok yitzolij-pe, yik'ax chic jun bey iviq'uin, richin chi rix yinito-pe riq'uin ri achique nic'atzin chupan ri nubey richin yitzolij pa Judea. \v 17 Pero riq'uin ri man xitiquer ta xixentz'eta', riq'uin juba' rix ni'ij chi xaxe cha'anin xinnojij chi xinjo' yixentz'eta', o nuyon xin-en-ka che ri vánima chi man jamel ta yixentz'eta', y riq'uin ri' ja' man ja' ntel ri nin-ij chive. \v 18 Pero xa man quiri' ta. Roma achel ri Dios can nu'on-vi ronojel ri nu'ij, quiri' mismo pa kánima roj nikajo' chi ja' ntel-vi ronojel ri nika'ij chive. \v 19 Roma ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios\x * \xo 1:19 \xt Mr. 1:1; Lc. 1:35.\x* man jun bey ja' man ja' ntel-vi ri nu'ij; roma rija' can ja' vi ri nu'ij. Y rix xivac'axaj rutzijol pa kachi' roj; pa nuchi' yin Pablo y pa quichi' ri Silvano y ri Timoteo.\x * \xo 1:19 \xt Hch. 18:5.\x* \v 20 Y ri Jesucristo can ja' ntel-vi ri nu'ij, roma ri ajani rusujun can ri Dios ja riq'uin ri Jesucristo nitzakon-vi. Romari' pa rubi' ri Jesucristo roj nika'ij amén, richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij koma. \v 21 Y ja ri Dios banayon chi cof rojc'o chirakan ri Jesucristo junan iviq'uin, y xojrucha' richin nika'an ri rusamaj. \v 22 Y ri Dios can ruyo'on ketal, y ruyo'on ri Lok'olaj Espíritu\x * \xo 1:22 \xt 1 Jn. 2:20, 27.\x* pa tak kánima, richin jun retal\x * \xo 1:22 \xt Ef. 1:13; 4:30.\x* chi kitzij c'o más favor nekila'.\x * \xo 1:22 \xt Ef. 1:14.\x* \p \v 23 Pero chuvech ri Dios nin-ij-vi chive ri achique c'o pa vánima, y achique roma tok man yin benak ta chi'itz'etic. Roma yin man ninjo' ta chi nensoco' ri ivánima\x * \xo 1:23 \xt 1 Co. 4:21.\x* tok xquixentz'eta' chiri' pa Corinto. \v 24 Man tinojij chi roj can nikana-ka-ki' chi roj rajaf ri ic'aslen chuvech ri Dios. Man quiri' ta. Roj xaxe nikajo' yixkato' richin más niquicot ri ivánima, roma cof rixc'o chirakan ri Jesucristo roma iyo'on ivánima riq'uin. \c 2 \p \v 1 Vacami c'a, yin xinnojij-ka pa vánima chi más utz chuve yin chi man yixentz'eta' ta, si xa bis chic nenya' jun bey pan ivánima. \v 2 Roma si xa bis\x * \xo 2:2 \xt 2 Co. 7:8.\x* nenya' pan ivánima, ¿achique chic xtibano che ri vánima chi niquicot, tok xa ja yin mismo yineyo'on bis chive rix ri yixbano che ri vánima chi yiquicot? Man jun chic. \v 3 Jare' mismo ri xintz'ibaj-e na'ey chive, richin quiri' tok xquixentz'eta', man ta xquiniya' chi bis rix ri achok ivoma can ta yiquicot. Roma yin cukul nuc'u'x iviq'uin\x * \xo 2:3 \xt Gá. 5:10.\x* chi ri nu'on chuve chi yiquicot, jari' mismo nu'on chive rix chi yixquicot. \v 4 Roma yin jani na yibison, nik'axo ri vánima, y riq'uin ok'ej xintz'ibaj-e ri vuj chive, pero man richin ta chi xixinya' pa bis, xa richin tivetemaj chi yin riq'uin ronojel vánima yixinjo'. \s1 Ri Pablo nu'on perdonar ri xyo'on bis che \p \v 5 Pero si c'o jun xbano chuve chi xibison, man nuyon ta yin ri xiruya' chi bis, xa juba' ma chi'ivonojel xixrumaj. Juba' ma, yicha' chive, roma man ninjo' ta chi nik'ax ruvi' ri nutzij. \v 6 Pero riq'uin chi rix q'uiy ri xixch'aben\x * \xo 2:6 \xt 1 Ti. 5:20.\x* yan richin ri xyo'on bis chi'icojol, más utz man chic achique más ti'ij che. \v 7 Vacami c'a, pa ruq'uexel chi c'a quiri' na yixtajin chirij, xa tibana' perdonar y tiya' ruchuk'a' ri ránima\x * \xo 2:7 \xt Gá. 6:1.\x* richin quiri' man tisatz jumul chupan ri bis. \v 8 Roma c'a ri', riq'uin quemelal ninc'utuj chive, chi tic'utu' chuvech rija' chi can kitzij nijo'. \v 9 Ja chic jun roma ri' tok xintz'ibaj-e ri vuj ri xintak-e iviq'uin, richin ninjo' ninvetemaj si kitzij ninimaj\x * \xo 2:9 \xt 2 Co. 7:15; 10:6.\x* ronojel ri nu'in-e chive. \v 10 Ri xti'en perdonar rumac rix, quiri' mismo xtin-en yin. Roma ri ajani nic'atzin chi nin-en perdonar, can chuvech ri Jesucristo nubanon-vi perdonar ivoma rix. \v 11 Richin quiri' man juba' ninya' lado che ri Satanás\x * \xo 2:11 \xt 1 Cr. 21:1, 2; Job 1:9; 1 P. 5:8.\x* chi nkuruch'ec. Roma roj keteman chic ri itzel tak rubeyal erucanon rija' richin nkuka pa ruk'a'. \s1 Ri Pablo pa tinamit Troas nurayij nretemaj achique rubanon ri Tito \p \v 12 Jac'a tok (xinapon, xinebos) pa tinamit Troas\x * \xo 2:12 \xt Hch. 16:8; 20:6.\x* richin xentzijoj ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, masque ri Ajaf can xujak jun puerta chinuvech chi xintzijoj ri ruch'abel chique ri ec'o chiri', \v 13 pero ri vánima can nik'axo roma man xkil ta ki' riq'uin ri Tito\x * \xo 2:13 \xt 2 Co. 8:6, 16, 23; 12:18; Gá. 2:1-3; 2 Ti. 4:10; Tit. 1:4.\x* ri junan kaniman ri Jesucristo riq'uin. Roma c'a ri', xa cha'anin xich'o can chique ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa Troas, richin xi'e pa roch'ulef Macedonia. \s1 Ri xa jun quibanon riq'uin ri Jesucristo can yetiquer-vi chirij ri itzel \p \v 14 Pero matiox che ri Dios ri nibano chi jumul nkutiquer chirij ri itzel, roma xa jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, y nkurucusaj richin ni'e chi naj chi nakaj ri jubulaj ruxla' ri utzulaj runo'oj ri Jesucristo. \v 15 Roma roj roj achel ruxla' jun jubulaj ak'on ri nusuj ri Jesucristo chuvech ri Dios, ri nijubub ni'e chiquicojol ri yecolotaj y chiquicojol ri manak chic quik'a' richin yecolotaj.\x * \xo 2:15 \xt 1 Co. 1:18; 2 Ts. 2:10.\x* \v 16 Chiquivech ri manak chic quik'a' richin yecolotaj, achel jun uxla' man utz ta ri xa ja ri camic ri richin jumul ri petenak chiquij niquina'. Jac'a chiquivech ri yecolotaj,\x * \xo 2:16 \xt 1 P. 2:7, 8.\x* jun jubulaj ruxla' ri nuq'uen-pe ri c'aslen ri richin jumul chique niquina'. Pero, man jun ri ruyon chuvech nitiquer nu'on re'.\x * \xo 2:16 \xt 2 Co. 3:5, 6.\x* \v 17 Roma tok nikaya' rutzijol ri Jesucristo, pa ruchojmil nika'an, y man nika'an ta achel niqui'en ch'aka' ri xa niquijal rubixic roma ch'acoj méra. Roj ri jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, riq'uin ronojel kánima nikaya' rubixic rija', y ja ri Dios takayon-pe kichin, ri achok chuvech nika'an-vi ri samaj. \c 3 \s1 Ri Dios rubanon chi ri Pablo y ri Timoteo erusamajela' ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen \p \v 1 Riq'uin ri achique nkutajin chubixic chive, man tinojij chi richin nikaya' kak'ij chivech, ni man tinojij chi nic'atzin chi kac'uan-apu jun vuj chive ri nu'ij chi utz tic'ulu' kavech,\x * \xo 3:1 \xt Hch. 18:27; 2 Co. 5:12.\x* o can ta nikac'utuj jun vuj chive ri nu'ij chi utz tic'ul kavech pa ch'aka' chic tinamit. \v 2 Roma xa ja rix mismo ri rix achel jun kavuj ri nu'ij chi utz tic'ul kavech. Quiri' nuna' ri kánima ivoma rix y quiri' mismo yixk'alajin chiquivech conojel. \v 3 Roma rix, rix achel jun vuj richin ri Jesucristo ri roj rucusan chutz'ibasic, pero man riq'uin ta tinta, xa riq'uin ri ru-Espíritu ri c'aslic Dios, y man chuvech ta tz'ajtz'ak tak abaj,\x * \xo 3:3 \xt Ex. 24:12; 2 Co. 3:7.\x* xa pa c'aslic tak ivánima tz'iban-vi.\x * \xo 3:3 \xt Sal. 40:8; Jer. 31:33.\x* \p \v 4 Quiri' ri nika'ij chive, roma roj, ja roma ri Jesucristo tok cukul kac'u'x riq'uin ri Dios chi can utz vi ri samaj ri nkutajin chuvech. \v 5 Ri nkutajin chubixic chive, mana-ta chi roj can nkutiquer nika'an ri samaj, y can ta romari' ja roj kayon nikanojij-ka-ki'. Man quiri' ta. Si q'uiy samaj kabanon, xa roma ja ri Dios banayon chike chi nkutiquer\x * \xo 3:5 \xt 1 Co. 15:10.\x* kabanon. \v 6 Ja rija' banayon mayij tak samajela' chike richin ri c'ac'ac' ruvujil c'aslen,\x * \xo 3:6 \xt Jer. 31:31; Mt. 26:28.\x* pero man richin ta chi nkutijon pa ruvi' ri ley ri tz'iban can, xa richin nkutijon pa ruvi' ri petenak riq'uin ri Lok'olaj Espíritu,\x * \xo 3:6 \xt Ro. 7:6.\x* roma ri ley xaxe camic nuq'uen-pe pa kavi',\x * \xo 3:6 \xt Gá. 3:10.\x* pero ri Lok'olaj Espíritu nuq'uen-pe ri c'aslen\x * \xo 3:6 \xt Jn. 6:63; Ro. 8:2.\x* ri richin jumul. \p \v 7 Y riq'uin ri quitijoxic ri israelitas ri xu'on ri Moisés pa ruvi' ri ley ri tz'iban chuvech ri tz'ajtz'ak tak abaj\x * \xo 3:7 \xt Ex. 24:12.\x* ri xyo'ox che, can xk'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Dios. Romari' ri israelitas man xetiquer ta xquicayej layoj (ruvech, rupalaj) ri Moisés, roma can nitz'intz'ot\x * \xo 3:7 \xt Ex. 34:29-35.\x* riq'uin jun sakil ri xa man richin ta jumul xc'uje'. Y si quiri' ruk'ij ri Dios xk'alajin riq'uin ri Moisés chiquitijoxic ri israelitas pa ruvi' ri ley ri nuc'ut chi nika camic pa quivi' ri yebano mac, \v 8 más na quiri' xtik'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri rutinamit pa ruvi' ri samaj nu'on ri Lok'olaj Espíritu\x * \xo 3:8 \xt Gá. 3:5.\x* pa tak cánima. \v 9 Roma si xk'alajin ri nimalaj ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri israelitas pa ruvi' ri ley ri nuc'ut chi nika camic pa quivi' ri yebano mac, hasta más xtik'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin quitijoxic ri rutinamit pa ruvi' ri achique ruchojmil chi man jun chic mac nicakalej\x * \xo 3:9 \xt Ro. 1:17.\x* chuvech. \v 10 Roma ri ruk'ij ri Dios ri xk'alajin na'ey riq'uin ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, vacami man can ta quiri' chic nik'alajin, tok nijunumex riq'uin ri más nik'alajrisan ri nimalaj ruk'ij. \v 11 Roma si xk'alajin ruk'ij ri Dios riq'uin ri xa man richin ta jumul xc'uje', más na quiri' ruk'ij xtik'alajin riq'uin ri can richin jumul nic'uje'. \p \v 12 Y roma kayo'on-apu kavech chirij ri jumul xtic'uje' ri can c'o nimalaj ruk'ij, jari' nibano chike chi man jun achique nikevaj, xa chi ronojel nikaya' chosakil. \v 13 Man nika'an ta achel xu'on ri Moisés, ri xutz'apij (ruvech, rupalaj) riq'uin jun tziek,\x * \xo 3:13 \xt Ex. 34:35.\x* richin quiri' ri israelitas man ti'e quivech chucayexic tok niq'uis-ka ruk'ij ri Dios ri xaxe richin juba' k'ij yo'on-pe chi nitz'intz'ot chiri'. \v 14 Pero ri israelitas achel xtoxto' (quijolon, quivi'),\x * \xo 3:14 \xt Is. 6:10; Jn. 12:40.\x* roma c'a chupan ri k'ij re', tok ni'an leer ri ojer ruvujil c'aslen, rije' achel xa tz'apin (quivech, quipalaj) riq'uin jun tziek ri achel xucusaj ri Moisés. Jac'a tok jun cánima niqui'en riq'uin ri Jesucristo, jari' nelesan-e ri tziek ri'. \v 15 Roma c'a chupan ri k'ij re', jun bey, jun bey tok ni'an leer ri tz'iban can roma ri Moisés, achel c'o tz'apiyon rij ri cánima. \v 16 Jac'a tok rije' xtiquijal quino'oj y xtiquiya' cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, jari' xteleses-e ri'.\x * \xo 3:16 \xt Is. 25:7.\x* \v 17 Roma ri Ajaf Jesucristo xa jun quibanon riq'uin ri Lok'olaj Espíritu. Y xa achique na ri xtic'uje' ru-Espíritu ri Ajaf pa ránima,\x * \xo 3:17 \xt Jn. 4:24.\x* man jun nik'ato\x * \xo 3:17 \xt Gá. 5:1, 13.\x* richin chi nu'on ri nrojo' ri Dios. \v 18 Romari', konojel roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo, man jun chic tz'apiyon kavech, xa can nikatz'et chic apu ri nimalaj ruk'ij ri Ajaf,\x * \xo 3:18 \xt 2 Co. 4:4, 6.\x* achel jun espejo ri jabel nich'ich'an ruvech. Y roma can kayo'on-apu kavech riq'uin, k'ij-k'ij más nik'alajin-pe ri nimalaj ruk'ij ri Ajaf pa kac'aslen, c'a ja tok xkuje'oc achel rija' ri c'o nimalaj ruk'ij. Y ronojel ri' ja ri ru-Espíritu ri Ajaf nibano. \c 4 \p \v 1 Roma c'a ri', ri quitijoxic ri vinak chila'en chike\x * \xo 4:1 \xt 2 Co. 3:6.\x* roma xpokonex kavech roma ri Dios, man juba' caca' kac'u'x nika'an-ka chupan. \v 2 Pa ruq'uexel ri', roj kabanon che ri kánima chi xa roj caminak chuvech ri nibanataj che'elek'el ri xa nuya' q'uix. Man nika'an ta tz'ucun tak tzij richin c'o nikajo-apu chique ri ye'ac'axan kichin, ni man nikajal ta\x * \xo 4:2 \xt 1 Ts. 2:3.\x* ruchojmil ruch'abel ri Dios ri achok riq'uin yekatijoj-vi. Xa chosakil chuvech Dios nikak'alajrisaj ri kitzij chiquivech, roma nikajo' chi conojel niquina' pa cánima chi ja ri kitzij ri nkutajin chubixic. \v 3 Pero si tz'apel\x * \xo 4:3 \xt Is. 6:9.\x* ruchojmil ri utzulaj ch'abel ri nikatzijoj roj ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri' xaxe chiquivech ri can richin vi chi man yecolotaj ta. \v 4 Ja vinak ri' ri rusatzon quino'oj ri rajaf\x * \xo 4:4 \xt Jn. 12:31.\x* ri tiempo re'. Quiri' nu'on chique ri man niquinimaj ta ri Jesucristo, richin man tiquitz'et\x * \xo 4:4 \xt Is. 6:10.\x* ri sakil richin ri utzulaj ch'abel ri nic'utu ri nimalaj ruk'ij ri Jesucristo ri c'aslic ruvachibel ri Dios. \v 5 Quiri' nika'an che ri samaj, roma mana-ta katzijol roj ri nikaya'. Ri nikatzijoj, ja ri Jesucristo ri Ajaf pa ruvi' ronojel, y roj roj isamajela'\x * \xo 4:5 \xt 1 Co. 9:19.\x* pa rubi' rija'. \v 6 Roma ri Dios ri x-in chi tik'alajin-pe sakil\x * \xo 4:6 \xt Gn. 1:14-18; Sal. 27:1; 1 P. 2:9.\x* chupan ri k'eku'n, ja rija' mismo niyo'on sakil pa tak kánima,\x * \xo 4:6 \xt Jn. 1:9; 8:12.\x* richin niketemaj chi riq'uin ri Jesucristo nitz'etetaj-vi ri nimalaj ruk'ij ri Dios. \s1 Chuvi' ri koyo'en riq'uin ri Jesucristo, kac'uan-vi ri kac'aslen \p \v 7 Ri yitajin chubixic chive, jun beyomal yo'on chike roj ri xa roj achel relic tak bojo'y banon riq'uin ulef,\x * \xo 4:7 \xt 2 Co. 5:1.\x* richin quiri' nik'alajin chi ri nimalaj uchuk'a' ri nic'atzin richin nibanataj rusamaj ri Dios, riq'uin rija' petenak-vi\x * \xo 4:7 \xt 1 Co. 2:5; Ef. 1:19.\x* y man kiq'uin ta roj. \v 8 Jalajoj c'ayef nikil pa kac'aslen,\x * \xo 4:8 \xt 2 Co. 7:5.\x* pero man kayo'on ta ki' pa ruk'a'. Man nikil ta achique nika'an, pero man satznak ta kac'u'x. \v 9 Xa achique na lugar nkuk'ax-vi, ni'an pokon chike,\x * \xo 4:9 \xt 1 Co. 4:12.\x* pero ri Dios c'o kiq'uin. Masque roj torin pan ulef, pero man roj camisan ta jumul. \v 10 Xa achique na lugar nku'e-vi, ri ka-cuerpo nijar benak pa ruk'a' ri camic, achel x-an che ru-cuerpo ri Jesús, richin quiri' ja jun ri ruc'aslen ri Jesús nik'alajin\x * \xo 4:10 \xt Gá. 6:17.\x* pa ka-cuerpo. \v 11 Roma roj ri c'a roj q'ues na, achel can ta k'ij-k'ij roj jachon pa ruk'a' ri camic\x * \xo 4:11 \xt Ro. 8:36.\x* roma rubi' ri Ajaf Jesús, richin quiri' ja jun ri ruc'aslen rija' nik'alajin chupan ka-cuerpo ri xa niq'uis. \v 12 Y can quiri' vi; can nisamaj ri camic pa ka-cuerpo, jac'a chive rix xa c'aslen ri richin jumul ruc'amon-pe. \p \v 13 Y roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nika'an achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ri nu'ij: Xinya' vánima riq'uin y romari' nintzijoj.\x * \xo 4:13 \xt Sal. 116:10.\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. Romari', ja jun roj nikatzijoj ri achique kaniman, \v 14 roma keteman chi ri xc'ason-e\x * \xo 4:14 \xt Is. 26:19; Jn. 11:25, 26; 1 Co. 6:14; 15:20; 1 Ts. 4:14.\x* ri Ajaf Jesús chiquicojol ri anima'i', jari' mismo xkuc'ason-e roj, roma xa jun kabanon riq'uin ri Ajaf Jesús ri xkujeruc'utu' junan iviq'uin chuvech ri Dios.\x * \xo 4:14 \xt 2 Co. 5:1.\x* \v 15 Roma ronojel ri nikak'asaj pa kac'aslen, xa roma yixkajo' rix,\x * \xo 4:15 \xt 2 Co. 1:6.\x* richin quiri' más eq'uiy ye'ilo ru-favor ri Dios, y quiri' más eq'uiy xqueyo'on matiox\x * \xo 4:15 \xt 2 Co. 1:11.\x* che ri Dios richin nuc'ul ruk'ij. \p \v 16 Romari' man juba' caca' kac'u'x\x * \xo 4:16 \xt 2 Co. 4:1.\x* nika'an-ka, masque ri ka-cuerpo ri kac'uan vacami xa nirijix benak, jac'a ri ka-espíritu\x * \xo 4:16 \xt Ro. 7:22.\x* xa k'ij-k'ij más nic'uje-e ruchuk'a'. \v 17 Roma ri juba' k'axomal\x * \xo 4:17 \xt Hch. 20:23.\x* re nikak'asaj ri xa cha'anin\x * \xo 4:17 \xt Sal. 30:5; Is. 54:8.\x* nik'ax, k'ij-k'ij más nutz'akatisaj ri kak'ij ri xtic'uje' richin jumul. \v 18 Roma ri kánima man pa ruvi' ta ri yetz'etetaj choch'ulef benak-vi, xa pa ruvi' ri man yetz'etetaj ta.\x * \xo 4:18 \xt Ro. 8:24; 2 Co. 5:7.\x* Roma ri yetz'etetaj, xa ronojel yeq'uis, jac'a ri man yetz'etetaj ta, erichin jumul. \c 5 \p \v 1 Quiri' nin-ij chive roma keteman si niq'uis ri ka-cuerpo ri ocunak racho ri kánima\x * \xo 5:1 \xt Fil. 3:21; 2 P. 1:13.\x* vave' choch'ulef, ri Dios\x * \xo 5:1 \xt He. 11:10.\x* xtuya' chic jun racho ri man achi'a' ta ebanayon; jun racho man niq'uis ta y chila' chicaj c'o-vi. \v 2 Vacami nijilo\x * \xo 5:2 \xt Ro. 8:23.\x* ri kánima chupan ri ka-cuerpo ri ocunak racho. Roma nurayij chi ntoc cha'anin chupan ri jun chic racho ri richin chicaj; \v 3 richin quiri' c'o rutziak ri kánima nilitaj, y man ch'anel ta.\x * \xo 5:3 \xt Ap. 3:18.\x* \v 4 Roma riq'uin ri cuerpo kac'uan vacami, nkujilo y nikana' k'axomal roma man nikajo' ta chi ri kánima ntel yan e chupan, can nikajo' chi quiri' ruchi-ruvech nivik, richin quiri' re ka-cuerpo ri c'o ruk'a' ri camic che, nimukutaj roma ri c'aslen ri richin jumul.\x * \xo 5:4 \xt 1 Co. 15:42, 44.\x* \v 5 Ri banayon chike chi quiri' favor nikac'ul, ja ri Dios mismo ri yayon ri Lok'olaj Espíritu\x * \xo 5:5 \xt Ro. 8:23; Ef. 1:13, 14.\x* chike, retal chi c'a c'o na más xtiyo'ox chike. \p \v 6 Y roma yo'on ri Lok'olaj Espíritu chike, jumul cukul kac'u'x, y keteman chi tok c'a kac'uan na ri cuerpo richin ri roch'ulef, c'a man jani rojc'o-apu riq'uin ri Ajaf Jesús. \v 7 Roma, ruxe'el ri kac'aslen riq'uin ri Dios, mana-ta ri nikatz'et\x * \xo 5:7 \xt 1 Co. 13:12.\x* riq'uin kavech, xa ja chi cukul kac'u'x\x * \xo 5:7 \xt Ro. 8:24, 25; 1 P. 1:8.\x* riq'uin ri Jesucristo. \v 8 Pero roma cukul-apu kac'u'x, más nikarayij\x * \xo 5:8 \xt Fil. 1:23.\x* chi man ta chic rojc'o chupan ri cuerpo re', can ta rojc'o chic apu chupan ri kitzij kacho riq'uin ri Ajaf. \v 9 Romari', si c'a rojc'o na chupan ri aj-roch'ulef cuerpo, o si rojc'o chic riq'uin ri Ajaf, nikatij kak'ij chi nkuka chuvech ri Dios. \v 10 Roma nic'atzin chi c'o na jun k'ij tok konojel nkujepapo' chuvech ri Jesucristo, richin quiri' chikajununal nikac'ul rajil-ruq'uexel ri xka'an\x * \xo 5:10 \xt 1 R. 8:32; Job 34:11; Sal. 62:12; Is. 3:10, 11; Mt. 16:27; Ap. 22:12.\x* riq'uin ri ka-cuerpo tok xojc'uje' choch'ulef, si utz o man utz ta. \s1 Che ri Pablo y ri Timoteo yo'on-vi chi niquiya' rutzijol ri achel nic'ul kavech konojel roma ri Dios \p \v 11 Y roma keteman chi nic'atzin nikaxi'ij-ki'\x * \xo 5:11 \xt He. 10:31.\x* chuvech ri Ajaf ri achok chuvech xkujepapo-vi, romari' nikatij kak'ij richin niquinimaj ri vinak. Roma chuvech ri Dios can k'alaj ri achique rubanon ri kánima, pero yin ninjo' chi ja jun chivech rix nik'alajin-vi. \v 12 Man nikajo' ta nikaya' chic ka kak'ij\x * \xo 5:12 \xt 2 Co. 3:1.\x* jun bey chivech, xa nikajo' nikaya' jun roma chive richin quiri' rix nina'\x * \xo 5:12 \xt 2 Co. 1:14.\x* chi can c'o kakale'n, richin quiri' yixtiquer nito-ivi' chiquivech ri yebano chi can c'o rakale'n jun vinak riq'uin ri achique nitzu'un y man riq'uin ta ri achique rubanon ri ránima. \v 13 Roma si kitzij achel niquinojij ch'aka' chi roj man nikana' ta nkuch'o,\x * \xo 5:13 \xt 2 Co. 11:1.\x* re' can richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij. Y si kitzij achel niquinojij ch'aka' chi can pa ruchojmil nkuch'o, xa richin c'o utz xtuq'uen-pe chive rix. \v 14 Quiri' ri nika'an roma ri Jesucristo can nkurojo', y jari' ri ninimo kichin. Romari' quire' nikanojij: Achel rija' xujach ri ruc'aslen coma conojel, romari' conojel achel (xecom, xequen) junan riq'uin. \v 15 Y coma conojel tok xujach ri ruc'aslen,\x * \xo 5:15 \xt Is. 53:6; Mt. 20:28; 1 Jn. 2:1, 2.\x* richin quiri' ri c'o quic'aslen riq'uin, man pa ruvi' ta chic ri nika chiquivech benak-vi ri cánima, xa pa ruvi' ri nika chuvech ri xujach ruc'aslen coma, y xc'asos-pe chiquicojol ri anima'i'. \v 16 Roma c'a ri', roj vacami, y ri chikavech-apu, mana-ta chic ri achique nitzu'un jun vinak ri nikaya' pa cuenta. Si pa na'ey quiri' xka'an riq'uin ri Jesucristo, vacami, man quiri' ta chic nika'an. \v 17 Romari', vacami xa achique na ri nuya' ránima riq'uin ri Jesucristo, c'ac'ac' ni'an che; ronojel ri xa richin ri ojer c'aslen, xecanaj yan can y xa c'ac'ac' chic rubanon ronojel.\x * \xo 5:17 \xt Ap. 21:5.\x* \p \v 18 Y ronojel ri xin-ij yan ka chive, petenak riq'uin ri Dios ri ruc'ulun chic kavech\x * \xo 5:18 \xt Ro. 5:10, 11.\x* roma ri nimalaj samaj xu'on ri Jesucristo. Vacami ruyo'on can pa kak'a' chi tikaya' rubixic ri achel nic'ul quivech conojel roma rija'. \v 19 Nu'ij tzij chi riq'uin rucamic ri Jesucristo chuvech cruz, ri Dios xujak bey chiquivech conojel richin nuc'ul chic quivech. Man nuya' ta chic pa cuenta\x * \xo 5:19 \xt Is. 43:25.\x* ri quimac, y pa kak'a' roj ruyo'on-vi can chi nikaya' rutzijol ri ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil chi ri Dios nuc'ul quivech. \v 20 Roma c'a ri', roj achel roj rutako'n ri Dios ri nkuch'o chive pa rubi' ri Jesucristo;\x * \xo 5:20 \xt Mal. 2:7; Ef. 6:20.\x* ri nika'ij chive achel can ta pa ruchi' ri Dios ntel-vi. Romari' chuvi' quemelal yixkabochi'ij pa rubi' ri Jesucristo chi xa jun ivánima tibana' riq'uin ri Dios. \v 21 Ri Jesucristo man aj-mac ta,\x * \xo 5:21 \xt Is. 53:9; He. 7:26.\x* pero ri Dios xu'on jun achel aj-mac che koma roj, richin quiri' ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, man jun chic kamac nikakalej.\x * \xo 5:21 \xt Ro. 1:17.\x* \c 6 \p \v 1 Roma c'a ri', roj ri junan nikato-ki'\x * \xo 6:1 \xt 1 Co. 3:9.\x* pa rusamaj ri Dios iviq'uin, (chuka', ka) yixkapaxa'aj chi man ti'en che ru-favor\x * \xo 6:1 \xt He. 12:15.\x* ri Dios ri sipan chive chi manak samaj nu'on pan ic'aslen. \v 2 Roma ri Dios nu'ij: \q1 Tok ruk'ijul chic richin ninc'ut ri nu-favor, yin xinvac'axaj ri a-oración. \q1 Y tok ruk'ijul chic chi ec'o yecolotaj, yin can xatinto-vi.\x * \xo 6:2 \xt Is. 49:8.\x* \m Quiri' xu'ij ri Dios. \m Nin-ij c'a chive chi vacami can ruk'ijul chic chi nibanataj ri favor, y ruk'ijul chic chi ec'o yecolotaj. \p \v 3 Nikatij kak'ij chi man ta koma roj, ec'o niquil jun roma chi man niquinimaj ta ri Dios,\x * \xo 6:3 \xt 1 Co. 9:12.\x* richin quiri' man ta niyo'ox chi q'uix rusamaj ri Dios ri nkutajin riq'uin. \v 4 Nikajo' chi can ta nik'alajin chi kitzij roj rusamajela' ri Dios\x * \xo 6:4 \xt 1 Co. 4:1.\x* chupan ronojel ri nika'an; chupan ri ajani nikacoch', chupan ri k'axomal nikak'asaj, chupan ri manak nikacusaj, chupan ri nkurulatz'atz'ej, \v 5 chupan ch'eyoji'l,\x * \xo 6:5 \xt 2 Co. 11:23, 24.\x* chupan ri nkuyo'ox pa tak cárcel, chupan ri nkuka pa quik'a' vinak coyoval chikij, chupan cosic pa ruk'a' samaj, chupan coch'on varan, chupan coch'on vayijal; \v 6 chupan ri ch'ajch'oj c'aslen ri kac'uan, chupan ri ajani keteman chirij ruch'abel ri Dios, chupan ri nikacoch' ri nipe pa kac'aslen, chupan ri utzulaj kano'oj nika'an, chupan ri xa jun kabanon riq'uin ri Lok'olaj Espíritu, chupan ri nkujo'on riq'uin ronojel kánima, \v 7 chupan rutzijosic ri kitzij, chupan ruchuk'a' ri Dios ri nito'on kichin,\x * \xo 6:7 \xt Mr. 16:20; Hch. 11:21; 1 Co. 2:4; Ef. 1:19, 20; He. 2:4.\x* chupan ri chojmilaj c'aslen ri ruyo'on ri Dios chike chi nikato-ki' chutzijosic ri ruch'abel, o tok nic'atzin chi nikato-ki' chuvech xa achique na, \v 8 chupan ri ni'ix chikij chi c'o man c'o kak'ij, y chupan ri utz man utz katzijol ni'an. Ec'o niqui'ij chi roj satzoy quino'oj vinak, pero xa ja ri kitzij ri nika'ij. \v 9 Ec'o man nkojquiya' ta pa cuenta, pero xa jabel eteman kavech.\x * \xo 6:9 \xt 2 Co. 5:11.\x* Achel can rojc'o chic pa ruk'a' ri camic,\x * \xo 6:9 \xt 1 Co. 4:9.\x* pero c'a roj q'ues na. Roj yo'on pa k'axomal richin nkutijox, pero man roj caminak ta pa ruk'a'.\x * \xo 6:9 \xt Sal. 118:18.\x* \v 10 Masque roj yo'on chi bis, pero xa niquicot kavech;\x * \xo 6:10 \xt 2 Co. 7:4.\x* achel man jun oc kachajin, pero eq'uiy kabanon beyoma' chique chirakan ri Ajaf.\x * \xo 6:10 \xt 2 Co. 8:9.\x* Achel man jun oc ni'e-vi kak'a', pero xa c'o kak'a' che ronojel. \p \v 11 Ronojel ri ka'in chive rix aj-Corinto can kitzij vi; kanimirisan ri kánima chivech richin yixkajo'. \v 12 Roj can kajakon ri kánima chivech, y can rixc'o pa kánima. Jac'a rix, xa man jakal ta ri ivánima.\x * \xo 6:12 \xt 2 Co. 12:15.\x* \v 13 Can achel rix valc'ua'l\x * \xo 6:13 \xt 1 Co. 4:14.\x* nin-en chive tok nin-ij chi tijaka' ri ivánima richin nkojijo', achel jun rutzolic ruq'uexel ni'en chike. \s1 Roj, roj racho ri c'aslic Dios \p \v 14 Rix man xa jun ti'en\x * \xo 6:14 \xt Dt. 7:2, 3; Ef. 5:7.\x* quiq'uin ri man quiyo'on ta cánima riq'uin ri Jesucristo. Quiri' nin-ij chive, roma manak che'el chi ri chojmilaj c'aslen nuc'uaj-ri' riq'uin ri c'aslen man choj ta, nis-ta ri sakil man nuc'uaj ta ri' riq'uin ri k'eku'n. \v 15 Quiri' mismo runo'oj ri Jesucristo, man juba' junan riq'uin runo'oj ri Belial, y quiri' ri runiman chic ri Jesucristo, man junan ta quino'oj riq'uin jun ri man runiman ta. \v 16 Y manak che'el nuc'uaj-ri' racho ri Dios quiq'uin ri tiox, roma rix, rix racho ri c'aslic Dios, achel ri ru'in can rija' mismo: \q1 Ri cánima xtoc vacho, y xquic'uje' chiquicojol. \q1 Rije' xque'oc nutinamit \q1 Y yin xquinoc qui-Dios.\x * \xo 6:16 \xt Lv. 26:12; Jer. 31:33; 32:38; Ez. 11:20; 36:28; 37:27; Zac. 8:8; 13:9; 1 P. 2:5.\x* \m \v 17 Roma c'a ri', ri Ajaf nu'ij: \q1 Quixel-pe chiquicojol ri man evichin ta, y tijacha-pe-ivi' quiq'uin.\x * \xo 6:17 \xt Is. 52:11; Ap. 18:4.\x* \q1 Man chic tijel ik'a' chirij ri xa nretzelaj ri ic'aslen, \q1 Y yin can xtinc'ul ivech. \q1 \v 18 Yin xquinoc Itata' rix, \q1 Y rix xquixoc numi'al-valc'ua'l.\x * \xo 6:18 \xt Jer. 31:1, 9; Ap. 21:7.\x* \m Quiri' nu'ij ri Ajaf ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'. \c 7 \p \v 1 Romari', rix ri can yixinjo', riq'uin ri quiri' rusujun can ri Dios chike, tikach'ajch'ojij-ki'\x * \xo 7:1 \xt 1 Jn. 3:3.\x* chuvech ronojel ri netzelan ri ka-cuerpo y ri kánima. Tikaxi'ij-ki' chuvech ri Dios y tikatija' kak'ij chi k'ij-k'ij más ch'ajch'oj ri kánima chuvech. \s1 Ri Pablo niquicot ránima chi ri aj-Corinto xquijal quino'oj y xquiya' can ri quimac \p \v 2 Tijaka' c'a ri ivánima chikavech. Roj man jun achok che kabanon-vi jun itzel cosa. Man jun kasatzon ruchojmil ri utzulaj c'aslen chuvech, ni man jun kasatzon runo'oj.\x * \xo 7:2 \xt 2 Co. 12:17.\x* \v 3 Y tok quiri' nin-ij chive, man tinojij chi yin nink'ebaj jun mac chivij. Man quiri' ta. Yin xin-ij yan chive na'ey chi rix can rixc'o pa kánima.\x * \xo 7:3 \xt 2 Co. 6:11-13.\x* Y si c'a roj q'ues na, o si nkujel yan e chuvech ri roch'ulef, rix jumul rixc'o pa kánima. \v 4 Ronojel ri nuna' ri vánima ivoma, man jun ninvevaj chivech. Yin can nuyo'on ik'ij chiquivech ri ch'aka' chic, y can c'o ruchuk'a' ri vánima\x * \xo 7:4 \xt 2 Co. 1:4.\x* ninna'. Nik'ax ruvi' yiquicot chupan ronojel ri k'axomal ri nikak'asaj. \p \v 5 Quiri' nin-ij chive roma tok xujuka vave' pa Macedonia, manak che'el xojuxlan\x * \xo 7:5 \xt 2 Co. 2:13.\x* pa ruk'a' ri k'axomal,\x * \xo 7:5 \xt 2 Co. 4:8.\x* xa ronojel xumol-pe-ri' chikij, roma ri vinak xa coyoval chike, y ri kánima nibison roma man keteman ta achique ibanon rix. \v 6 Pero ri Dios ri niyo'on ruchuk'a' cánima\x * \xo 7:6 \xt 2 Ts. 2:16, 17.\x* ri manak oc quik'ij, can xuya' ruchuk'a' kánima roj, roma xu'on chi xuka ri Tito kiq'uin. \v 7 Pero man xe ta roma xuka kiq'uin, xa roma ja jun rija' xuc'ul ruchuk'a' ri ránima riq'uin ri ibanon rix. Roma xutzijoj chike chi rix can nirayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin, y chi can yixbison roma ri xbanataj chi'icojol, y chi yin can yinc'o pan ivánima. Ronojel ri' xu'on chuve chi más xquicot ri vánima. \p \v 8 Roma masque pa na'ey xinya' bis\x * \xo 7:8 \xt 2 Co. 2:4.\x* pan ivánima roma ri vuj ri xintak-e iviq'uin, pero man nik'axo ta chuve, roma veteman chi c'o samaj xu'on pan ivánima, masque pa na'ey xin-ij chi más utz man ta xintak-e ri vuj iviq'uin, roma xintz'et chi xixruya' chi bis, pero ri bis ri' xa man xlayoj ta iviq'uin. \v 9 Vacami yiquicot, pero man roma ta chi xixinya' pa bis, man quiri' ta. Yiquicot roma ri bis xu'on chive chi xijal ino'oj y xiya' can ri imac.\x * \xo 7:9 \xt Is. 55:7.\x* Xixyo'ox pa jun bis ri can c'o rakale'n chuvech ri Dios, y quiri' c'o che'el nika'ij chi man jun itzel xka'an chive. \v 10 Roma ri bis ri c'o rakale'n chuvech ri Dios, nu'on chike chi nikajal kano'oj y nikaya' can ri kamac,\x * \xo 7:10 \xt Jer. 31:18-20; Ez. 18:27-30.\x* richin nkucolotaj, y xa achique na ri nuk'asaj jun bis quiri', man juba' xtu'ij-pe ri ránima chi man utz ta chi quiri' xuk'asaj. Jac'a ri quibis ri man quiniman ta ri Dios, xa yeruc'uaj chupan ri camic\x * \xo 7:10 \xt Mt. 27:3-5.\x* ri richin jumul. \v 11 Xaxe na tikaya' pa cuenta achique samaj xu'on pan ic'aslen ri bis\x * \xo 7:11 \xt Jer. 50:4, 5; Zac. 12:10.\x* ri c'o rakale'n chuvech ri Dios. Rix cha'anin xitij ik'ij xichojmirisaj ronojel, man xivevaj ta chi xik'alajrisaj ri xbanataj chi'icojol. Man juba' xka chivech chi c'o jun chive kajnak pa mac. Xu'on chive chi can xixi'ij can ivi', xirayij chi yin can ta yinc'o-apu iviq'uin. Xk'axo chive riq'uin ri xbanataj, y romari' xa xivelesaj-e chi'icojol ri xbano ri mac. Chupan ronojel re' xic'ut-ivi' chi man ja jun ta apu rix chupan ri xbanataj. \v 12 Romari' tok roj xkatz'ibaj-e ri vuj chive, man xe ta roma ri xbano ri mac, nis-ta man xe ta roma ri xsocotaj ránima. Roj xka'an-e ri vuj ri' chive, richin tivetemaj\x * \xo 7:12 \xt 2 Co. 2:4.\x* chi can nikatij kak'ij pan i-cuenta chuvech ri Dios. \p \v 13 Y tok xichojmirisaj ri achique xbanataj chi'icojol, rix xina' chi xc'uje' chic pe ruchuk'a' ri ivánima. Y jari' xbano chi ja jun roj xc'uje-pe ruchuk'a' ri kánima.\x * \xo 7:13 \xt 1 Co. 16:18.\x* Pero más jani na xojquicot tok xkatz'et chi ri Tito niquicot ránima tzolijnak-pe chila' iviq'uin, roma rix can xiya-pe ruchuk'a' ri ru-espíritu.\x * \xo 7:13 \xt Ro. 15:32; 2 Ti. 1:16; Flm. 20.\x* \v 14 Yin nuyo'on juba' ik'ij\x * \xo 7:14 \xt 2 Co. 8:24.\x* chuvech ri Tito, y vacami man yiq'uix ta chi quiri' nu'in, roma xk'alajin chi ronojel ri nu'in, can kitzij, achel tok yin yich'o iviq'uin, ronojel ri nin-ij chive can kitzij vi. \v 15 Romari' vacami más ntel ránima ri Tito chivij tok yixruc'uxlaj-pe, roma nuka chuc'u'x chi rix can yixniman,\x * \xo 7:15 \xt 2 Co. 2:9; 10:5, 6.\x* y nuka chuc'u'x chi can ixi'in-ivi' y yixbarbot chuc'ulic tok rija' xixerutz'eta'. \v 16 Yin can yiquicot ivoma, roma chupan ronojel cukul nuc'u'x\x * \xo 7:16 \xt 2 Ts. 3:4.\x* chi rix ja ri utz yixtajin riq'uin. \c 8 \s1 Ri ofrenda ri nitak chique ri nic'atzin quito'ic chiquicojol rutinamit ri Dios \p \v 1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nikajo' nikaya' rutzijol chive chi ru-favor ri Dios c'o samaj rubanon pa tak cánima conojel ri niquimol-qui' pa rubi' rija' vave' pa roch'ulef Macedonia.\x * \xo 8:1 \xt Hch. 16:12.\x* \v 2 Roma rije' masque jani na c'ayef niquik'asaj, pero roma can yequicot, xa achel xquimestaj chi xa manak oc quichajin,\x * \xo 8:2 \xt Lc. 21:1-4; Stg. 2:5.\x* y roma queteman achique ri' ri nak'asaj c'ayef, romari' riq'uin ronojel cánima xequito-e ri nic'atzin quito'ic. \v 3 Quiq'uin rije' xalex-vi-pe chi xquiya-e ri ajani xetiquer xquiya', y yin riq'uin nuvech xentz'et chi hasta xquiya-e más che ri ajani xetiquer xquiya'. \v 4 Can xquic'utuj quemelal chike chi tikaya' lugar chique chi yeto'on-e\x * \xo 8:4 \xt Hch. 11:29.\x* riq'uin ri ofrenda re nikamol-e chique ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios ri nic'atzin quito'ic.\x * \xo 8:4 \xt Hch. 24:17.\x* \v 5 Y man achel ta ri kanojin roj ri xqui'en, roma rije' na'ey xquijach-qui' pa ruk'a' ri Ajaf, y c'ajari' pa kak'a' roj, roma quiri' xurayij\x * \xo 8:5 \xt He. 13:16.\x* ri Dios chi xqui'en. \v 6 Romari' xkapaxa'aj ri Tito\x * \xo 8:6 \xt 2 Co. 12:18.\x* chi achel rutz'ucun can chi'icojol rumolic ri ofrenda ri niya' rix, vacami teruq'uisa' rumolic ri nimalaj favor ri'. \v 7 Roma rix jani na q'uiyinak\x * \xo 8:7 \xt 2 Co. 9:8.\x* iviq'uin ronojel ruvech favor\x * \xo 8:7 \xt 1 Co. 1:5.\x* ri nuya' ri Dios; jabel cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, q'uiy iveteman chirij ruch'abel ri Dios y jabel yixtiquer niya' rubixic. Can nitij ik'ij chi ni'en ri nika chuvech ri Ajaf, y jani na nkojijo' roj. Quiri' mismo, q'uiy-q'uiy quixto'on riq'uin ri ofrenda re'. \p \v 8 Pero man nin-ij ta chive chi can quiri' tibana'.\x * \xo 8:8 \xt 1 Co. 7:6.\x* Yin xaxe ninjo' ninvetemaj si kitzij yixojo'on pan ivánima, y xa roma ri' tok nu'in chive ri ajani quitijon quik'ij ch'aka' chic. \v 9 Roma rix iveteman chic ri favor ri petenak riq'uin ri Kajaf Jesucristo, chi rija' masque rajaf ronojel beyomal, pero roma can yixrojo', xa xu'oc-ka achel jun ri man jun oc ruchajin,\x * \xo 8:9 \xt Lc. 9:58; Fil. 2:6, 7.\x* richin xivil rix ri kitzij beyomal. \p \v 10 Y yin ninjo' nink'asaj chivech ri ninnojij pa ruvi' ri ofrenda,\x * \xo 8:10 \xt Pr. 19:17; Mt. 10:42; He. 13:16.\x* roma veteman chi re' c'o utz nuq'uen-pe chive rix ri xixtz'ucu rumolic na'ey. Roma xe juna'ir\x * \xo 8:10 \xt 2 Co. 9:2.\x* can, man xaxe ta xitz'uc rumolic, xa can xq'uenc'ot ivánima chi quiri' xi'en. \v 11 Vacami c'a, tiq'uisa' rumolic ri ofrenda, richin quiri' achel xq'uenc'ot ivánima chirij ri yixto'on, c'a quiri' na tiq'uenc'ot ivánima tiq'uisa' rumolic ri ajani yixtiquer niya' che ri c'o iviq'uin. \v 12 Roma si jun pa ránima nalex-vi-pe\x * \xo 8:12 \xt Ex. 25:2; 35:21; 1 Cr. 29:5-9.\x* chi nito'on, ri Dios utz nutz'et tok ri ru-ofrenda chuvi' ri ajani c'o riq'uin nuya-vi,\x * \xo 8:12 \xt Mr. 12:43, 44.\x* y man chuvi' ta ri xa manak riq'uin. \p \v 13 Re nin-ij chive man richin ta chi ch'aka' yebeyomer, y rix yixc'uje' can pa c'ayef roma quito'ic. \v 14 Yin xaxe nin-ij chive chi achel rix c'o ichajin vacami richin ye'ito' rije', tok nic'atzin ito'ic ri chua'k-cabij, ja yan chic rije' xqueto'on-pe ivichin riq'uin ri quichajin, richin quiri' junan nikatola-ki' chikavech tok nic'atzin. \v 15 Vave' nitzakon-vi ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri xquimol can q'uiy maná, manak che'el xquicol can richin chuca'n k'ij. Y ri juba' oc xquimol can, man xquik'asaj ta vayijal.\x * \xo 8:15 \xt Ex. 16:18.\x* Quiri' ri tz'iban can. \p \v 16 Y matiox che ri Dios, roma xu'on che ránima ri Tito chi can nrojo' yixruto' rix, achel ri nin-en yin. \v 17 Can kitzij vi chi roj xoj-in\x * \xo 8:17 \xt 2 Co. 8:6.\x* che, chi nic'atzin yixerutz'eta' chic jun bey. Pero rija' can c'o chic pa ránima chi nrojo' ni'e chila' iviq'uin pa Corinto, roma can nrojo' yixruto'. \p \v 18 Chirij c'a ri Tito nikatak-e ri kach'alal\x * \xo 8:18 \xt 2 Co. 12:18.\x* ri utz rutzijol chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xa achique na tinamit. Rija' jani na samajnak chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. \v 19 Y man xe ta utz rutzijol ni'an coma ri quiniman ri Jesucristo pa tak tinamit, xa rije' mismo xecha'on richin,\x * \xo 8:19 \xt 1 Co. 16:3.\x* chi ni'e chikij tok nekajacha' ri ofrenda. Y riq'uin nika'an jun chojmilaj rujachic ri ofrenda re', ri Ajaf can xtiyo'ox ruk'ij; y can xtik'alajin chi rix kitzij nirayij yixto'on. \v 20 Can nikachajij-ki'\x * \xo 8:20 \xt Ef. 5:15.\x* roma man nikajo' ta chi yepe tzij chikij pa ruvi' ri nimalaj ofrenda re nkutajin chumolic. \v 21 Y nikatij kak'ij chi pa ruchojmil nika'an ronojel, man xe ta chuvech ri Ajaf, xa ja jun chiquivech conojel.\x * \xo 8:21 \xt Pr. 3:4; Mt. 5:16; 6:1, 4; 1 P. 2:12.\x* \p \v 22 Quiq'uin ri ca'i' yebe chila' iviq'uin, nikatak-e jun chic kach'alal ri man xe ta jun bey katz'eton chi can nutij ruk'ij pa jalajoj rusamaj ri Dios. Rija' vacami can nurayij ránima yixerutz'eta', roma reteman chi can utz ino'oj xti'en riq'uin. \v 23 Ri oxi' ri yekatak-e iviq'uin, can utz quino'oj; roma ri Tito can yiruto' richin nin-en ri samaj chi'icojol rix. Y ri eca'i' chic, etakon-pe coma ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak quitinamit, y roma ri utzulaj c'aslen quic'uan ri eca'i' ri', ri Jesucristo xtiyo'ox ruk'ij. \v 24 Roma c'a ri', tik'alajin iviq'uin rix y chiquivech conojel ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak quitinamit, chi can kitzij ye'ijo'\x * \xo 8:24 \xt 2 Co. 8:7, 8.\x* ri oxi' ri ye'eka iviq'uin, y chi can kitzij chi rix utz, achel ri ka'in\x * \xo 8:24 \xt 2 Co. 9:2.\x* chivij. \c 9 \p \v 1 Jac'a pa ruvi' ri to'onic\x * \xo 9:1 \xt Hch. 11:29.\x* ri nic'atzin chique ri erichin ri rutinamit ri Dios,\x * \xo 9:1 \xt Ro. 15:26; 1 Co. 16:1; Gá. 2:10.\x* man nic'atzin ta chi c'a ninc'utuj-e chive. \v 2 Roma yin veteman chi rix nirayij yixto'on-e, y romari' ninya' juba' ik'ij chiquivech ri quiniman ri Jesucristo vave' pa roch'ulef Macedonia. Yin nu'in chique chi ri rixc'o chila' pa roch'ulef Acaya, xe juna'ir\x * \xo 9:2 \xt 2 Co. 8:10.\x* can inojin yixto'on-e, y riq'uin ri quiri' xiya' pan ivánima, jari' xbano chique eq'uiy chiquicojol rije' chi xalex-pe pa cánima chi xeto'on-e. \v 3 Pero nintak-e chila' iviq'uin\x * \xo 9:3 \xt 2 Co. 8:6, 17.\x* ri Tito y ri ca'i' chic ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, richin quiri' can ta imolon chic ri ofrenda richin nijach chike, achel ri xin-ij tok xinya' juba' ik'ij rix pa ruvi' ri ofrenda ri nijo' niya', y man ta xe cha' ri utzulaj itzijol nubanon. \v 4 Roma xa ta ec'o jujun vave' pa roch'ulef Macedonia ri yebe chuvij,\x * \xo 9:4 \xt Hch. 20:4.\x* y si yixquil chi xa man imolon ta ri ofrenda, xa jun q'uix chike roj roma can cukul kac'u'x iviq'uin, pero yin ninna' chi más q'uix chive rix. \v 5 Xa romari', yin xinnojij chi más utz xinc'utuj favor chique ri Tito y ri ca'i' chic chi quenabeyaj chinuvech chila' iviq'uin, richin quiri' nequitz'akatisaj rumolic ri man juba' ta oc chi ofrenda ri alaxnak-pe pan ivánima chi niya'. Richin quiri' nik'alajin chi pan ivánima ntel-vi-pe chi q'uiy niya', y man xa tik'alajin chi rix kanimimen chuc'utuxic. \p \v 6 Pero tivelesaj ejemplo chirij ri ticonel. Ri man q'uiy ta tico'n nu'on, man q'uiy ta nrelesaj chuvech, jac'a ri q'uiy nutic, q'uiy\x * \xo 9:6 \xt Pr. 11:24; 19:17; 22:9; Gá. 6:7, 9.\x* nrelesaj. \v 7 Roma c'a ri', chi'ijununal tiya' ri ajani nalex-pe pan ivánima,\x * \xo 9:7 \xt Ex. 25:2; 35:5; Dt. 15:7; 2 Co. 8:12.\x* man xa riq'uin bis, ni man roma rix nimimen chuc'utuxic. Roma ri Dios can yerojo' ri yequicot niquiya' qui-ofrenda. \v 8 Y rija' c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin nuya-pe\x * \xo 9:8 \xt Fil. 4:19.\x* chive ronojel ruvech beyomal richin yixtiquer ye'ito' ri nic'atzin quito'ic,\x * \xo 9:8 \xt Pr. 28:27.\x* roma jumul c'o ronojel iviq'uin ri achok pa ruvi' ni'e-vi ri ik'a'. \v 9 Achel nu'ij ri tz'iban can: \q1 Ri choj ruc'aslen chuvech ri Dios q'uiy nuyala' y nujachala' chiquivech ri man jun oc quichajin. \q1 Ri favor ri nu'on, richin jumul xtic'uje'.\x * \xo 9:9 \xt Sal. 112:9.\x* \m Quiri' ri tz'iban can. \p \v 10 Y ri Dios ri niyo'on semilla\x * \xo 9:10 \xt Gn. 1:11.\x* che ri ticonel,\x * \xo 9:10 \xt Is. 55:10.\x* y niyo'on ri nic'atzin che ri nivayijan, rija' xtuya' y xtu'on chi xtiq'uiyer ruvech ri achok che yixto'on-vi, y xtu'on chi xtiq'uiyer ri utz xtuq'uen-pe ri chojmilaj to'onic ri yixtajin riq'uin. \v 11 Quiri' xtu'on ri Dios chive richin xtic'uje' q'uiy iviq'uin achel jun beyon, richin quiri' man jun roma nijec' ri ik'a' richin yixto'on. Y ri ofrenda ri xtiya-e pa kak'a' roj xtuq'uen-pe matioxinic\x * \xo 9:11 \xt 2 Co. 4:15.\x* che ri Dios coma ri xquec'ulu. \v 12 Roma riq'uin ri ofrenda ri nitak-e chique ri nic'atzin quito'ic, man xe ta ye'ito' chupan ri c'ayef ri ec'o-vi vacami,\x * \xo 9:12 \xt 2 Co. 8:14.\x* xa can xtu'on chi q'uiy matioxinic niyo'ox che ri Dios. \v 13 Y riq'uin ri ye'ito-e, rije' xtiquiya' ruk'ij\x * \xo 9:13 \xt Mt. 5:16.\x* ri Dios roma nik'alajin chiquivech chi rix kitzij ri ni'ij chi iniman ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, y roma man nijec' ta ri ik'a' chiquito'ic rije' y chiquito'ic conojel. \v 14 Y man xe ta ri', xa xtiquic'utuj ru-favor ri Dios pan ivi', y can xtel cánima chivij roma ri nimalaj samaj rubanon ru-favor\x * \xo 9:14 \xt 2 Co. 8:1.\x* ri Dios pan ivánima. \v 15 ¡Matiox c'a che ri Dios roma ri nimalaj sipanic\x * \xo 9:15 \xt Stg. 1:17.\x* ruyo'on chike ri man nilitaj ta rubixic choch'ulef! \c 10 \s1 Ri Pablo nu'ij chi rusamajinel ri Dios \p \v 1 Yin Pablo ec'o yech'o chuvij y niqui'ij chi tok yinc'o-apu iviq'uin, can utz nuno'oj, man jun oc nuk'ij nin-en y ekal\x * \xo 10:1 \xt Is. 42:2.\x* nin-ij ruchojmil ronojel chive, jac'a tok man yinc'o ta iviq'uin, can ruyon covilaj tak tzij yenbila-pe chupan ri vuj ri yentak-apu chive, yecha'. Pero yin riq'uin ri utzulaj runo'oj ri Jesucristo ri (ch'uch'uj, me'l oc) ránima,\x * \xo 10:1 \xt 1 P. 2:23.\x* ninc'utuj favor chive chi \v 2 tok xquixentz'eta' chic jun bey, man ta chic xtic'atzin chi yixinch'olij riq'uin covilaj tak ch'abel\x * \xo 10:2 \xt 1 Co. 4:21.\x* achel nu'in che ri vánima chi xquencusaj chiquij jujun chi'icojol ri yenojin chi xa quino'oj vinak roj uc'uayon. \v 3 Can kitzij na vi chi roj, roj vinak aj-roch'ulef, pero mana-ta che aj-roch'ulef no'oj nikato-vi-ki' chuvech ri itzel. \v 4 Roma ri uchuk'a' achok che nikato-vi-ki', man aj-roch'ulef ta, xa riq'uin ri Dios petenak-vi,\x * \xo 10:4 \xt Ef. 6:13; 1 Ts. 5:8.\x* y can nitiquer-vi nuq'uis ruk'ij xa achique na uchuk'a'. \v 5 Nukasaj pan ulef ronojel (tijonic, enseñanza) y xa achique na no'oj ri nicataj-pe ri man nuya' ta lugar chi netemex ruvech ri Dios. Ronojel no'oj ri xa richin ri roch'ulef, eruyututen yeruc'uaj chuxe' rutzij ri Jesucristo. \v 6 Roj kabanon chic che ri kánima chi can nikaya' na vi castigo\x * \xo 10:6 \xt 2 Co. 13:2.\x* pa quivi' ri man yeniman ta tzij, pero c'a ja tok rix tz'akat chic yixniman tzij chiri'. \p \v 7 Rix xaxe ri achique c'o chivech\x * \xo 10:7 \xt Jn. 7:24; 2 Co. 5:12.\x* ri niya' pa cuenta, pero man iveteman ta achique c'o pa ránima jun vinak. Si c'o jun nunojij-ka pa ránima chi rija' richin ri Jesucristo, tunojij juba' más ekal, chi can achel rija' richin ri Jesucristo, quiri' mismo roj.\x * \xo 10:7 \xt 1 Co. 14:37; 1 Jn. 4:6.\x* \v 8 Roma masque ninya-ka juba' más nuk'ij pa ruvi' chi roj c'o kak'a' chive chi nkuch'o pan ivi', pero man jun xtitiquer xquiyo'on chi q'uix, roma ja ri Ajaf yayon ri autoridad ri' pa kak'a' richin yixkato' chi yixq'uiy chirakan y man richin ta chi yixkaq'uis.\x * \xo 10:8 \xt 2 Co. 13:10.\x* \v 9 Quiri' nin-ij chive, richin quiri' man tinojij chi richin yixinxibij tok yentz'ibaj-e ri vuj chive. \v 10 Roma yin veteman chi ec'o chive ri ye'in chuvij chi ri vuj ri yentz'ibaj-e chive, can yich'olin-e y covilaj tak ch'abel yen-ij-e chupan, jac'a tok yinc'o chi'icojol, xa yin quetzelal chi ch'uti achi, y ri juba' nuch'abel xa man jun yec'atzin-vi, yecha'. \v 11 Pero ri quiri' ye'in chuvij, tiquetemaj c'a chi can achel ri nika'ij-e chupan ri vuj tok man rojc'o ta iviq'uin, quiri' mismo xtekabana' tok xquixekatz'eta' chic jun bey. \p \v 12 Roma roj man juba' xtu'ij ri kánima chi ja jun ta apu roj chiquicojol, nis-ta man nikajunumaj ta ki' quiq'uin ri xa quiyon niquiya-ka quik'ij.\x * \xo 10:12 \xt 2 Co. 10:18.\x* Roma rije' quiyon niquetaj-ka quino'oj chiquivech y quiyon niquijunumaj-ka-qui',\x * \xo 10:12 \xt 2 Co. 5:12.\x* pero man pa ruchojmil ta ri niquinojij. \v 13 Pero roj kayo'on pa kánima chi man xtik'ax ta ruvi' xtikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri samaj ri yo'on chike. Xaxe xtikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri ajani ruyo'on lugar ri Dios chike chi nika'an; y ri' numaj ri samaj xka'an tok (xojapon, xojebos) pan itinamit rix. \v 14 Yin quiri' nin-ij chive, roma roj man roj elenak ta e chupan ri lugar ri yo'on chike chi nkusamaj-vi, achel xc'atzin chi xka'an xa ta man ta yo'on chike chi c'o kak'a' chive chi nkuch'o pan ivi', roma ja roj na'ey xojtzijon chive\x * \xo 10:14 \xt 1 Co. 3:6; 9:1.\x* ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixrucol ri Jesucristo. \v 15 Roj man nikaya' ta ka kak'ij pa ruvi' samaj ri xa man yo'on ta chike chi nika'an,\x * \xo 10:15 \xt Ro. 15:20.\x* ri xa ch'aka' chic ebanayon. Ri koyo'en roj, ja chi riq'uin nicovir benak ri ic'aslen chirakan ri Ajaf, ivoma rix nkujel-apu nakaj-nakaj riq'uin ri ajani kak'ij ruyo'on lugar ri Ajaf chike chi nikac'ul, \v 16 richin quiri' xtekatzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak más quila' che ri itinamit rix, y man ta nikaju-ki' pa rusamaj jun chic richin nikaya-ka kak'ij pa ruvi' ri xa jun chic tz'ucuyun. \p \v 17 Jac'a ri nrojo' nuya-ka ruk'ij, ja ri rubanon ri Ajaf pa ru-cuenta ri tutzijoj.\x * \xo 10:17 \xt Is. 65:16; Jer. 9:23, 24; 1 Co. 1:31.\x* \v 18 Roma ri utz nik'alajin chuvech ri Dios, ja ri achok chirij nu'ij-vi ri Dios chi utz nik'alajin,\x * \xo 10:18 \xt Pr. 27:2; Ro. 2:29.\x* y mana-ta ri ruyon nuya-ka ruk'ij. \c 11 \p \v 1 Vacami ninjo' ninc'utuj favor chive chi quinicoch'o' juba', roma xa xquenbila' ch'abel nojin man nojin\x * \xo 11:1 \xt 2 Co. 5:13.\x* achel jun vinak man nuk'at ta ri' nitzijon. ¡Quinicoch'o' c'a! \v 2 Roma yin man ninvelesaj ta nuvech chivij, y can riq'uin ri Dios petenak-vi ri nuna' ri vánima ivoma, roma nubanon iviq'uin achel nu'on jun tata'aj riq'uin jun xten ri xe che ri ala' ri achok riq'uin nic'ule-vi ruyo'on-vi rutzij, richin quiri', ch'ajch'oj ri ic'aslen, y achel jun xten ri kitzij chi c'a xten na,\x * \xo 11:2 \xt Lv. 21:13.\x* yixenc'utu'\x * \xo 11:2 \xt Col. 1:28.\x* chuvech ri Jesucristo. \v 3 Pero nuxi'in-vi', roma achel xu'on ri cumatz ojer tok xno' (chubanic, cho'onic) richin xusetz runo'oj ri Eva,\x * \xo 11:3 \xt Gn. 3:4, 5.\x* quiri' mismo rix, riq'uin juba' c'o xquesatzo ino'oj richin man ronojel ta chic ivánima cof yixc'uje' chirakan ri Jesucristo. \v 4 Roma si c'o jun nipe iviq'uin y nutzijoj jun chic vi ruvech Jesús ri xa mana-ta ri katzijon can roj chive, o si nisuj chive jun chic espíritu ri xa mana-ta ri xyo'ox chive na'ey, o si nisuj chive jun chic ruchojmil\x * \xo 11:4 \xt Gá. 1:6.\x* richin yixcolotaj ri man junan ta riq'uin ri utzulaj ch'abel ri ic'ulun chic, rix jabel nic'ul ronojel. \v 5 Pero ri quiri' yetzijon chive y niquina-qui' chi enimalaj tak apóstoles,\x * \xo 11:5 \xt 2 Co. 12:11.\x* ¿la can kitzij cami chi más c'o quik'ij chinuvech yin? Man quiri' ta. \v 6 Roma yin masque man can ta jabel ch'abel\x * \xo 11:6 \xt 2 Co. 10:10.\x* yenbila' tok yich'o iviq'uin, pero veteman ri achique yitajin chubixic. Chupan ronojel y riq'uin ronojel ri kabanon chi'icojol, k'alaj rubanon can chivech chi veteman.\x * \xo 11:6 \xt Ef. 3:4.\x* \p \v 7 Tok xintzijoj chive ri utzulaj ruch'abel ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, man jun vajil xinc'utuj chive, xa xinkasaj-vi' chi xinoc isamajinel,\x * \xo 11:7 \xt Hch. 18:3; 1 Co. 9:6.\x* richin chi rix vacami c'o ik'ij. ¿Pero achique ninojij rix? ¿Utz ri xin-en, o xa mac chivech? \v 8 Yin chiquik'a' ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka' chic tinamit xinc'ul-vi ri xc'atzin chuve richin xintzijoj ruch'abel ri Dios chi'icojol. \v 9 Y tok xic'uje' chi'icojol, y c'o xc'atzin chuve, man jun chive xinya' eka'n chirij, roma ri achique xc'atzin chuve, ja ri quiniman ri Jesucristo vave' pa Macedonia ri xe'eyo'on-ka chuve tok xe'eka viq'uin. Xinchajij-vi' richin man xinya' ta jun eka'n\x * \xo 11:9 \xt 2 Co. 12:14; 1 Ts. 2:9; 2 Ts. 3:8.\x* chivij, y can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu. \v 10 Ri ninjo' nin-ij chive vacami, ja ri kitzij richin ri Jesucristo ri c'o pa vánima ri ninimo vichin chubixic, chi yin pa ronojel Acaya man xquik'ilitaj ta richin ninya-ka juba' nuk'ij chi man jun nuto'ic nuc'ulun chi'ik'a'. \v 11 ¿Roma cami man yixinjo' ta tok quiri' nin-ij chive? Man quiri' ta. Dios reteman chi yin kitzij yixinjo'.\x * \xo 11:11 \xt 2 Co. 7:3.\x* \p \v 12 Y achel ri nubanon-pe chi nuyon nintzuk-vi',\x * \xo 11:12 \xt 1 Co. 9:12.\x* can c'a quiri' na xtin-en ri más chikavech apu, roma xa ta ninya' lugar chi yinitzuk, ri ch'aka' chic xa yetiquer niqui'ij chi man jun kacojol quiq'uin, xa konojel nikac'ul chi'ik'a' rix ri nic'atzin chike, y xa ta quiri' nibanataj, más xtiquiya-ka quik'ij chi ja jun rije' e-apóstoles, xquecha'. Pero yin man xtinya' ta lugar chi quiri' nibanataj. \v 13 Roma rije' xa choj quik'eban-ka-qui' chi apóstoles, xa samajela' esatzoy quino'oj vinak,\x * \xo 11:13 \xt Gá. 1:7.\x* y niquibanala' chi eru-apóstoles ri Jesucristo. \v 14 Pero ri niqui'en rije' man nusetz ta kac'u'x, roma ja jun ri Satanás\x * \xo 11:14 \xt Ap. 12:9.\x* nuk'ebaj-ri' chi jun ángel\x * \xo 11:14 \xt Gá. 1:8.\x* c'utuy sakil chikavech. \v 15 Romari' man nisatz ta kac'u'x chi ja jun ri erusamajela' ri Satanás niqui'en chi can esamajela' richin ri c'aslen choj. Pero rije' ja achel nuc'utuj ri achique yequibanala'\x * \xo 11:15 \xt Is. 9:14, 15; Jer. 29:31, 32; Mt. 7:15, 16.\x* ri xtiq'uiso quichin pa ruq'uisbel. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri pokon ri eruk'asan pa rusamaj ri Dios \p \v 16 Vacami nin-ij chic jun bey chive chi quinicoch'o' juba' riq'uin ri xquenbila' ch'abel nojin man nojin, achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon; pero si pan ivech rix nunojin o man nunojin ta ri xquenbila' chive, can quiri' tic'ulu' nuvech, richin quiri' ja jun yin ninya-ka juba' nuk'ij.\x * \xo 11:16 \xt 2 Co. 12:6.\x* \v 17 Y roma ri xtinya-ka juba' nuk'ij, xa xquenbila' ch'abel ri man runo'oj ta ri Ajaf nutzekle'en richin nin-ij, xa nojin man nojin ch'abel xquenbila' achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon. \v 18 Pero roma eq'uiy niquiya-ka quik'ij pa ruvi' ri xa no'oj richin ri roch'ulef, romari' ja jun yin xtinya-ka juba' nuk'ij.\x * \xo 11:18 \xt Jer. 9:23, 24.\x* \v 19 Roma rix riq'uin ri nimalaj ino'oj, xa qui' chive ye'icoch' ri vinak ri yequibila' ch'abel nojin man nojin chive. \v 20 Quiri' nin-ij chive roma rix nika chivech ye'icoch' si ec'o ri nicajo' yixquiya' chuxe' quitzij, si ec'o yeq'uiso-e chivech ri c'o iviq'uin, si ec'o yemajo-e ronojel chive, si ec'o ye'in chive chi rije' e'ivajaf, y si ec'o ri nicajo' yixquipak' chi k'a'. \v 21 Q'uix juba' chuve yin chi nin-ij chi roj man nkutiquer ta nika'an achel niqui'en ri vinak ri' chive. Pero xa roma rije' quiyon niquiya-ka quik'ij, ja jun yin xtinya-ka juba' nuk'ij, xquenbila' ch'abel nojin man nojin achel nu'on jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon. \v 22 Roma si rije' niqui'ij chi evinak hebreos, quiri' mismo yin. Si niqui'ij chi e-israelitas, quiri' mismo yin.\x * \xo 11:22 \xt Hch. 22:3.\x* Si niqui'ij chi eriy-rumam can ri Abraham, quiri' mismo yin. \v 23 Si niqui'ij chi erusamajela' ri Jesucristo, yin más yin samajinel que chiquivech rije'. Pero ri yitajin chubixic xa ch'ujlaj tak tzij ri nojin man nojin, chi yin más q'uiy samaj nubanon que chiquivech rije',\x * \xo 11:23 \xt 1 Co. 15:10.\x* más q'uiy (mul, paj) yin yo'on pa cárcel, man nuka ta chinuc'u'x ajani (mul, paj) yin ch'eyon, y q'uiy (mul, paj) juba' ma yin camisan.\x * \xo 11:23 \xt Hch. 9:16.\x* \v 24 Vo'o' (mul, paj) yin quich'eyon ri nuvinak israelitas, jun bey jun bey, treinta y nueve juch'\x * \xo 11:24 \xt Dt. 25:3.\x* quiyo'on chuve. \v 25 (Oxmul, oxpaj) yin ch'eyon\x * \xo 11:25 \xt Hch. 16:22.\x* riq'uin xic'a'y, jun bey yin c'akon che abaj.\x * \xo 11:25 \xt Hch. 14:19.\x* (Oxmul, oxpaj) yinc'o can chupan ri mar roma xq'uis ruk'ij ri barco ri yin benak-vi,\x * \xo 11:25 \xt Hch. 27:41-44.\x* y jun bey xic'uje' jun k'ij y jun ak'a' pa nic'aj apu mar. \v 26 Q'uiy (mul, paj) yin elenak richin nenbana' rusamaj ri Dios, y vilon c'ayef pa rakan tak ya', vilon c'ayef coma elek'oma', vilon c'ayef coma ri nuvinak israelitas\x * \xo 11:26 \xt Hch. 9:23; 17:5.\x* y coma ri man enuvinak ta,\x * \xo 11:26 \xt Hch. 13:50; 14:5.\x* vilon c'ayef pa tak tinamit, quiri' mismo pa tak tz'iran bey, pa ruvi' ri mar, y pa quik'a' ri niquik'ebaj-qui' chi quiniman ri Jesucristo. \v 27 Jani na samaj nubanon, jani na cosic nuk'asan, nucoch'on varan, nucoch'on vayijal y chakij-chi', c'o k'ij nubanon chi man yiva' ta, nucoch'on tef, y nucoch'on chi xq'uis-ka ri juba' nutziak chuvij.\x * \xo 11:27 \xt 1 Co. 4:11.\x* \p \v 28 C'a c'o chic más enuk'asan pa nuc'aslen, pero pa ruvi' ri', ronojel k'ij numol-pe-ri' chuvij runojixic ri achique quibanon rutinamit ri Dios ri niquimol-qui' pa rubi' rija' pa jalajoj tak tinamit. \v 29 Roma si jun chique ri quiniman ri Jesucristo nik'axo ránima, ja jun yin nik'axo ri vánima.\x * \xo 11:29 \xt 1 Co. 9:22.\x* Si jun chique ri yeniman ni'an che chi nril jun roma chi nuxutuj can ri Dios, yin achel jun k'ak' ninna' pa vánima. \v 30 Pero si nic'atzin chi ninya-ka nuk'ij, xtincusaj ri nic'utu chi manak vuchuk'a'\x * \xo 11:30 \xt 2 Co. 12:5, 9, 10.\x* richin ninya-ka nuk'ij. \v 31 Ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ri can jumul\x * \xo 11:31 \xt Ro. 9:5.\x* xtiyo'ox ruk'ij, reteman chi yin ja ri kitzij ri nin-ij. \v 32 Tok xic'uje' pa tinamit Damasco, ri gobernador ri yo'on roma ri rey Aretas xeruya' chajinel chuchi' tak ri puertas richin ri tinamit ri ye'el-ye'oc-vi ri vinak, richin chi can ta yika pa quik'a'.\x * \xo 11:32 \xt Hch. 9:24, 25.\x* \v 33 Pero xikases-ka chupan jun chaquech pa jun ventana chuvech ri muro ri tz'apiyon rij ri tinamit, y quiri' xincol-e-vi' pa ruk'a'. \fig Hechos 9:23-25; 2 Corintios 11:33|src="CN01937b.tif" size="col" ref="11.33" \fig* \c 12 \s1 Ri Pablo nutzijoj ri k'axomal ri nuna' chupan ri ru-cuerpo \p \v 1 Yin veteman chi man jun utz nuq'uen-pe chi ninya-ka nuk'ij, pero nic'atzin chi quiri' nin-en roma ja rix yixoc chupan, romari' vacami xquich'o juba' pa ruvi' ri achel achic'\x * \xo 12:1 \xt Hch. 26:19; 2 Co. 12:7; Gá. 1:12.\x* ri xeruk'alajrisaj y xeruc'utula' ri Ajaf. \v 2 Yin veteman ruvech jun achi ri xa jun ránima rubanon riq'uin ri Jesucristo.\x * \xo 12:2 \xt 2 Co. 5:17; 13:5.\x* Ri achi ri' ja catorce juna' nitz'akat vacami chi xuc'uax c'a pa rox caj. Man veteman ta si ja jun ri ru-cuerpo ruc'uan tok xuc'uax, o xaxe ri ru-espíritu, ja ri Dios etemayon. \v 3 Veteman ruvech ri achi ri', pero si ja jun ri ru-cuerpo o xaxe ri ru-espíritu tok xuc'uax, ri' xaxe ri Dios etemayon. \v 4 Rija' xuc'uax chupan ri lugar jabel (nic'ases, ch'u'l)\x * \xo 12:4 \xt Lc. 23:43.\x* ri xrac'axaj-vi ch'abel ri man nilitaj ta rubixic choch'ulef ni man yo'on ta lugar chi jun aj-roch'ulef nutzijoj. \v 5 Chuve yin, ri achi ri' c'o ta che'el ninya' ruk'ij, pero yin nuyon man ninya' ta ka nuk'ij. Si yin ninjo' ninya-ka nuk'ij, xquencusaj ri nuk'asan pa nuc'aslen ri yec'utu chi manak vuchuk'a'.\x * \xo 12:5 \xt 2 Co. 11:30.\x* \v 6 Pero xa ta yin ninjo' ninya-ka nuk'ij, man xquik'alajin ta chi yenbila' ch'abel nojin man nojin achel jun vinak ri man nuk'at ta ri' nitzijon,\x * \xo 12:6 \xt 2 Co. 11:16.\x* roma ja ri kitzij ri nin-ij. Pero más utz nincoch'-ka, roma man ninjo' ta chi ri vinak niquitz'ak más ruvi' ri achique quitz'eton o quic'axan chuvij. \p \v 7 Y richin man niqui'en chuve chi nik'ax ruvi' ninnimirisaj-vi' roma ri nimalaj tak retal ruk'alajrisan ri Dios chinuvech, xyo'ox jun achel q'uix\x * \xo 12:7 \xt Ez. 28:24.\x* chupan ri nu-cuerpo. Ri achel q'uix ri', jun rutako'n ri Satanás\x * \xo 12:7 \xt Job 2:6, 7; Lc. 13:16.\x* ri nu'on chuve chi nink'asaj k'axomal, richin man nik'ax ta ruvi' ninya-ka nuk'ij nuyon. \v 8 Yin, roma ri k'axomal re' (oxmul, oxpaj) nuquemelan-vi' chuvech ri Ajaf richin nuc'utun che chi trelesaj-e viq'uin.\x * \xo 12:8 \xt Mt. 26:39.\x* \v 9 Pero ri Ajaf quire' ru'in chuve: Xa yaru'on ri nu-favor, roma ri vuchuk'a' yin más nik'alajin pa quic'aslen ri manak cuchuk'a'. Quiri' ru'in chuve. Romari', pa ruq'uexel chi c'a quiri' na ninc'utuj,\x * \xo 12:9 \xt Dt. 3:26.\x* xa yiquicot xtinya-ka nuk'ij pa ruvi' ri nuk'asan pa nuc'aslen ri yec'utu chi manak vuchuk'a', richin quiri' nic'uje' viq'uin yin ri uchuk'a'\x * \xo 12:9 \xt Is. 40:29; 41:10; He. 2:18.\x* ri nipe riq'uin ri Jesucristo. \v 10 Romari' yin, más yiquicot\x * \xo 12:10 \xt Ro. 5:3; 2 Co. 7:4.\x* tok manak vuchuk'a', tok yiyok', tok manak nincusaj, tok ni'an pokon chuve, y tok ronojel yirulatz'atz'ej roma rubi' ri Jesucristo. Roma tok manak vuchuk'a', jari' tok rija' más nuya' vuchuk'a'.\x * \xo 12:10 \xt 2 Co. 13:4.\x* \p \v 11 Yin xin-en achel jun vinak ri runojin man runojin ch'abel yerubila' roma man nuk'at ta ri' nitzijon, richin nuyo'on-ka nuk'ij nuyon, pero ja rix xixoc chuve. Ja ta rix xixbano chi yin c'o nuk'ij, roma yin masque kitzij chi manak nuk'ij,\x * \xo 12:11 \xt 1 Co. 3:4-7.\x* pero ri' man nu'ij ta tzij chi man jun oc nuk'ij tok nijunumex ri nuc'aslen quiq'uin ri niquina-qui' chi enimalaj tak apóstoles. \v 12 Tiya' na pe pa cuenta ri xebanataj chi'icojol ri nic'utu chi kitzij jun apóstol xc'uje' chi'icojol.\x * \xo 12:12 \xt 1 Co. 9:2.\x* Jani na xincoch' pokon, y chupan ri' xebanataj retal ruchuk'a' ri Dios,\x * \xo 12:12 \xt Ro. 15:18, 19.\x* xebanataj ri man jun bey etz'eton y milagros. \v 13 Pero riq'uin ri man jun nuto'ic\x * \xo 12:13 \xt 1 Co. 9:11, 12.\x* xinc'utuj chive tok xintzijoj ruch'abel ri Dios chi'icojol, ri' man nu'ij ta tzij chi nubanon chive chi más manak ik'ij chiquivech ri ch'aka' chic ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa jalajoj tak tinamit. Jac'a si rix nina' chi riq'uin ri' man jun ik'ij nubanon chive, ¡quinicuyu' c'a juba' ri'! \s1 Ri Pablo nu'ij chi ye'erutz'eta' chic jun bey ri aj-Corinto \p \v 14 Vacami nubanon chic nubanic richin yixentz'eta' chi rox (mul, paj).\x * \xo 12:14 \xt 2 Co. 13:1.\x* Pero man yi'e ta apu iviq'uin richin nenc'utuj nuto'ic chive, roma mana-ta ri achique c'o iviq'uin ri benak vánima pa ruvi',\x * \xo 12:14 \xt Hch. 20:33.\x* xa ja rix. Roma man ruchojmil ta chi ja ri ac'ola' yeyaco-apu ri achok che niquitzuk-vi ri quitata', xa ja ri tata'aj ri niyaco-apu ri achok che yerutzuk-vi ri ralc'ua'l, y rix xa rix achel valc'ua'l\x * \xo 12:14 \xt 1 Co. 4:14, 15.\x* chuvech ri Dios. \v 15 Romari' yin jani na niquicot vánima xtincusaj ronojel ri c'o viq'uin, y hasta ja jun yin xtinjarisaj-vi' ivoma, xaxe roma yixinjo' riq'uin ronojel vánima.\x * \xo 12:15 \xt 1 Ts. 2:8.\x* Quiri' xtin-en, masque riq'uin ri más niq'uiyer pa vánima chi yixinjo', rix xa más niq'uis-ka pan ivánima chi yinijo'.\x * \xo 12:15 \xt 2 Co. 6:12.\x* \p \v 16 Pero tic'ama-ka chivij chi can kitzij vi chi yin man jun nuto'ic nuc'utun chive,\x * \xo 12:16 \xt 2 Co. 11:9.\x* masque ec'o niqui'ij chi can yin novinak (chubanic, cho'onic) y romari' xa nusatzon ino'oj, y can rix kajnak pa nuk'a' richin c'o méra ninvelesaj chive, yecha'. \v 17 Pero chique ri enutakon-e iviq'uin, ¿la c'o cami jun nutakon-e richin nusatzon ino'oj?\x * \xo 12:17 \xt 2 Co. 7:2.\x* Man quiri' ta. \v 18 Roma yin na'ey xinc'utuj favor che ri Tito\x * \xo 12:18 \xt 2 Co. 8:6.\x* chi quixerutz'eta', y xintak-e ri jun chic runiman ri Jesucristo chirij. Rix iveteman chi ri Tito man xerusatza' ta ino'oj. Roma yin y rija' chi roj ca'i' roj uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, y achel ri nuc'aslen yin, quiri' ruc'aslen ri Tito. \p \v 19 Man c'a tinojij chi ronojel ri nkutajin chubixic chive, jari' nikacusaj richin nikato-ki' chivech. Man quiri' ta. Roma roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, chuvech ri Dios nkuch'o-vi chive rix aj-Corinto, y ronojel ri nika'ij chive rix ri jani na yixkajo', can richin ruq'uiyilen ri ic'aslen. \v 20 Roma yin nuxi'in-vi' chi tok xquixentz'eta', ri rubeyal ri ic'aslen xa man achel ta ri ninrayij yin xtenvila', y ri ivoyo'en rix, man quiri' ta xtenbana'\x * \xo 12:20 \xt 1 Co. 4:21.\x* iviq'uin. Roma yin ninna' chi rix c'o oyoval chivech, ec'o itzel niquina' chique ch'aka' roma utz ec'o, ec'o catajnak coyoval, jalajoj ivech ibanalo'n, ec'o yequibila' tzij chiquij ch'aka' chic, ec'o yejasloj chiquij ch'aka' chic, ec'o ri man jun quik'ij niqui'en chique ch'aka' chic, y c'o ri xa man jun ruchojmil yebanataj chi'icojol. \v 21 Nuxi'in-vi' chi tok xquixentz'eta' chic, ri Dios xa xtukasaj nuk'ij chi'icojol y xa xtic'atzin xquinok'\x * \xo 12:21 \xt 2 Co. 2:1, 4.\x* roma ec'o chive ri xequibanala' mac rubanon can y c'a chupan ri k'ij re' man quijalon ta quino'oj richin quiyo'on can chi quetzelan ri quic'aslen, chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na,\x * \xo 12:21 \xt 1 Co. 5:1.\x* y chi quibanalo'n mac ri nuyec q'uix. \c 13 \p \v 1 Ja rox (mul, paj) riq'uin re' ri xquixentz'eta', y tok yinc'o chiri' iviq'uin, ronojel sujunic xtetemex ri kitzij riq'uin quich'abel ca'i-oxi'\x * \xo 13:1 \xt Nm. 35:30.\x* ri xetz'eto ri xbanataj. \v 2 Rix nuch'aben chic can jun bey y vacami yixinch'abej chic e na'ey chi xquixentz'eta', achel can ta ja ruca'n (mul, paj) ri yinc'o-apu iviq'uin, masque man yinc'o ta apu. Nin-ij c'a chive rix ri xi'en mac\x * \xo 13:2 \xt 2 Co. 12:21.\x* na'ey y chive chi'ivonojel, chi tok xquixentz'eta', man xquipokonan ta chic,\x * \xo 13:2 \xt 2 Co. 10:2.\x* \v 3 roma rix nijo' nivetemaj si kitzij chi ja ri Cristo ni'in-pe chuve chi nin-ij ronojel re' chive.\x * \xo 13:3 \xt Mt. 10:20.\x* Pero ri ruchuk'a' ri Jesucristo can xtik'alajin-vi chi'icojol rix, roma xtuya' castigo pa quivi' ri ekajnak pa mac, pero xtucusaj ri mismo ruchuk'a' richin nu'on samaj chi'icojol. \v 4 Roma masque kitzij chi ri Jesucristo xcamises chuvech cruz\x * \xo 13:4 \xt Fil. 2:7, 8.\x* achel xa man ta manak ruchuk'a', pero vacami c'o ruc'aslen roma ruchuk'a' ri Dios. Quiri' mismo roj ri xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo, can kitzij chi manak kuchuk'a', pero vacami c'o kac'aslen\x * \xo 13:4 \xt Ro. 6:4.\x* riq'uin ri Jesucristo roma ruchuk'a' ri Dios,\x * \xo 13:4 \xt 2 Co. 10:3, 4.\x* y ja uchuk'a' ri' ri xtikacusaj iviq'uin tok xquixekatz'eta'. \p \v 5 Pero rix titz'eta-ka-ivi'\x * \xo 13:5 \xt 1 Co. 11:28.\x* si kitzij iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. Tinic'oj-ka utz-utz ri ic'aslen. ¿Man iveteman ta c'a chi ri Jesucristo c'o iviq'uin?\x * \xo 13:5 \xt Ro. 8:10.\x* O riq'uin juba' tok ninic'oj-ka ri ivánima nina-ka-ivi' chi xa man c'o ta iviq'uin.\x * \xo 13:5 \xt 1 Co. 9:27.\x* \v 6 Pero yin ninrayij chi rix xtiya' pa cuenta, chi xa ta roj ninic'ox ri kánima, nik'alajin chi kitzij c'o ri Jesucristo kiq'uin. \v 7 Roj nikac'utuj che ri Dios chi rix man ta jun man utz ta ri ni'en, pero man richin ta nik'alajin chivech chi kitzij c'o ri Jesucristo y ri ruchuk'a' kiq'uin. Man quiri' ta. Nikajo' chi rix ni'en ri utz masque roj xkuk'alajin chivech chi achel xa man ta c'o ri Jesucristo y ri ruchuk'a' kiq'uin. \v 8 Man nkutiquer ta nikak'at chuvech ri kitzij, xa roj yo'on richin chi ri kitzij ni'e más rutzijol. \v 9 Romari' xa ta manak nic'atzin-vi chi nikacusaj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chike tok xquixekatz'eta', y xa ta rix utz benak ri ic'aslen chuvech ri Dios, roj can ta nkuquicot. Y nikac'utuj che ri Dios chi can ta nitz'akat\x * \xo 13:9 \xt 2 Ti. 3:17; He. 6:1.\x* ri ic'aslen chuvech. \v 10 Xa romari' tok nintz'ibaj-e ri vuj re' chive na'ey, utz ri man yinc'o ta apu iviq'uin, richin quiri' man nic'atzin ta chi cof yich'o\x * \xo 13:10 \xt 1 Co. 4:21.\x* pan ivi' tok yinc'o chi'icojol. Roma ri autoridad ri ruyo'on ri Ajaf chuve, can richin chi yixinto' chi niq'uiy ri ic'aslen chirakan ri Dios, y man richin ta chi yixinq'uis. \s1 Ri Pablo nuya' ruk'ij ri Dios y yeru'on saludar ri aj-Corinto \p \v 11 Rix aj-Corinto ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, pa ruq'uisbel nin-ij-e chive chi quixquicot pan ivánima, titija' ik'ij chi k'ij-k'ij más nitz'akat ri ic'aslen, tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech, xa jun ivánima tibana',\x * \xo 13:11 \xt Ro. 12:16; 1 Co. 1:10; 1 P. 3:8.\x* riq'uin uxlanen tic'uaj ri ic'aslen chivech. Y ri Dios ri Rajaf ri uxlanen richin ri kánima,\x * \xo 13:11 \xt Ro. 15:33; 1 Ts. 5:23; He. 13:20.\x* y jumul nkurojo'\x * \xo 13:11 \xt 1 Jn. 4:8-16.\x* xtic'uje' iviq'uin. \v 12 Tok ni'en saludar ivi', tic'utu' chivech chi kitzij nijo-ivi'.\x * \xo 13:12 \xt Ro. 16:16.\x* \v 13 Conojel ri erichin ri rutinamit ri Dios, niquitak-e i-saludo. \p \v 14 Can ta xtic'uje' iviq'uin ri ru-favor ri Ajaf Jesucristo y ri (rajovabel, ru-amor) ri Dios, y can ta junan ivánima\x * \xo 13:14 \xt Fil. 2:2.\x* roma ri Lok'olaj Espíritu. Amén.