\id 1TH KM1TH.SCR 1 TES. CAKCHIQUEL SUR CENTRAL 2,005 7 junio \h 1 Tesalonicenses \toc1 1 Tesalonicenses \toc2 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Tesalónica \toc3 1 Ts. \mt1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Tesalónica \c 1 \s1 Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Yin Pablo, ri Silvano y ri Timoteo,\x * \xo 1:1 \xt 1 Ts. 3:6.\x* nikatz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo, ri nimol-ivi' pa tinamit Tesalónica.\x * \xo 1:1 \xt Hch. 17:1-4.\x* Can ta xtic'uje' pan ivánima ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo. \s1 Ri quic'aslen ri aj-Tesalónica xc'atzin chi ejemplo chiquivech ch'aka' chic \p \v 2 Roj jumul nikaya' matiox che ri Dios ivoma rix, riq'uin ri yixkac'uxlaj pa tak ka-oración.\x * \xo 1:2 \xt Ro. 1:8, 9; Fil. 1:3, 4.\x* \v 3 Jumul nikac'uxlaj-apu chuvech ri Katata' Dios ri to'onic ibanon roma cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, y ri samaj ibanon roma yixojo'on pan ivánima, y chi man jun bey nik'ax ic'u'x chi ivoyo'en-apu\x * \xo 1:3 \xt Ro. 2:6, 7.\x* ri rusujun can ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Quiri' nika'an roma keteman chi ja ri Dios xcha'on ivichin rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri can yixkajo'. \v 5 Roma tok xkatzijoj chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, man relic ta kach'abel roj xivac'axaj, xa can xk'alajin chi c'o uchuk'a'\x * \xo 1:5 \xt 1 Co. 2:4.\x* ruc'uan, chi riq'uin ri Lok'olaj Espíritu petenak-vi, y chi cukul kac'u'x riq'uin ri achique nkutajin chubixic chive. Y rix iveteman chi quiri' roma xitz'et ri achique chi c'aslen xkac'uaj chi'icojol,\x * \xo 1:5 \xt 1 Ts. 2:10.\x* richin c'o utz nuq'uen-pe chive. \p \v 6 Y ri ic'aslen rix vacami, ja achel ri c'aslen ri xkac'uaj roj chivech, y achel ruc'aslen ri Ajaf. Quiri' nin-ij chive, roma tok xic'ul ruch'abel ri Dios pan ivánima, ri Lok'olaj Espíritu xu'on chive chi xixquicot masque jani na k'axomal xik'asaj. \v 7 Roma c'a ri', xixoc ejemplo chiquivech conojel ri quiniman pa tak tinamit chiri' pa roch'ulef Macedonia, y pa roch'ulef Acaya. \v 8 Roma iviq'uin rix xtiquer-vi-pe chi xbe rutzijol ri ruch'abel ri Ajaf chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef, man xe ta chic chiri' pan iroch'ulef Macedonia y pan Acaya nitzijos-vi, xa ronojel lugar nitzijos-vi chi rix xiya' ivánima riq'uin ri Dios. Roma c'a ri', roj man nic'atzin ta chi c'a nkuch'o na más. \v 9 Roma xa ja rije' yetzijon ri achique kac'ulic xi'en tok xixekatz'eta'. Y niquitzijoj chi xiya' can chi niya' quik'ij tiox, richin niya' yan chic ruk'ij y ni'en rusamaj ri kitzij c'aslic Dios, \v 10 y chi niq'uenc'ot ivánima nivoyo'ej ri k'ij tok chila' chicaj xtipe chic jun bey\x * \xo 1:10 \xt Hch. 1:11; Fil. 3:20; Tit. 2:13; He. 9:28; Ap. 1:7.\x* ri Ruc'ajol ri xuc'asoj-e chiquicojol ri anima'i', y ri' ja ri Jesús ri nkucolo chuvech ri royoval ri Dios ri petenak chikavech apu. \c 2 \s1 Ri samaj ri xu'on ri apóstol Pablo pa rubi' ri Jesucristo pa tinamit Tesalónica \p \v 1 Rix mismo ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin iveteman, chi tok xojc'uje' chi'icojol,\x * \xo 2:1 \xt 1 Ts. 1:9.\x* man xaxe ta quiri' xq'uis rakale'n chi xixekatz'eta', \v 2 roma tok kak'asan chic k'axomal\x * \xo 2:2 \xt Hch. 16:22-24.\x* y tok xojyo'ox yan chi q'uix chiri' pa tinamit Filipos, achel ri iveteman chic rix, ri ka-Dios xuya' kuchuk'a' richin xkatzijoj chive ri utzulaj ruch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, masque eq'uiy xojquiculula'j y (xojquich'ojij, xojquich'ojoquij) chubixic. \v 3 Roma ri ch'abel xkacusaj richin xixkapaxa'aj, manak satzoj no'oj chupan, ni man riq'uin ta itzel no'oj petenak-vi, nis-ta man richin ta nikasetz ino'oj tok xixkapaxa'aj. Man quiri' ta. \v 4 Xa xnic'ox\x * \xo 2:4 \xt Pr. 17:3.\x* na'ey ri kánima roma ri Dios, y xutz'et chi utz nuya' pa kak'a'\x * \xo 2:4 \xt Tit. 1:3.\x* rutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Y ri rutzijosic nika'an, can ja achel ri ruchila'en chike, y man richin ta chi nkuka chiquivech ri vinak, xa richin chi nkuka chuvech ri Dios ri ninic'on ri kánima. \v 5 Roma man jun bey nikacusaj canon tak ch'abel richin nkojinimaj, y rix iveteman chi quiri'. Nis-ta man jun achique kevan pa kánima richin ch'acoj méra chivij. Ri Dios reteman. \v 6 Man jun achok chuvech nikacanoj-vi kak'ij, nis-ta chivech rix nis-ta chiquivech ch'aka' chic. Man quiri' ta nika'an, masque c'o kak'a' chi c'o xkac'utuj chive roma roj apóstoles\x * \xo 2:6 \xt 1 Co. 9:1.\x* richin ri Jesucristo. \v 7 Pa ruq'uexel chi quiri' xka'an, xa achel ránima jun ac'ual xka'an che ri kánima iviq'uin, xixkajo' achel nu'on jun te'ej ri can yerulok'ok'ej ri ral. \v 8 Jani na yixkajo' pa kánima, romari' man xe ta rutzijosic ri utzulaj ch'abel richin ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj ri xkajo' xkaya' chive, xa ja jun ri kac'aslen xkarayij chi can ta xkajach pan i-cuenta, roma can rix ocunak pa kánima. \v 9 Roma rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, nuka pan ivi' ri samaj y ri cosic ri xkak'asaj chi'icojol. Roj chi chak'a' chi pak'ij xojsamaj\x * \xo 2:9 \xt 1 Co. 9:18.\x* roma nis-ta jun chive rix ri xkajo' xkaya' eka'n chirij, tok xkatzijoj chi'icojol ri utzulaj ch'abel richin ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. \p \v 10 Rix xitz'et y quiri' mismo ri Dios, chi roj ch'ajch'oj ri c'aslen xkac'uaj chivech, chi choj xka'an iviq'uin, y manak roma x-an tzij chikij, riq'uin ri achique chi c'aslen xkac'uaj chi'icojol rix ri iniman ri Jesucristo. \v 11 Y can k'alaj chi quiri' rubanic ri kac'aslen, roma rix iveteman chi xka'an achel nu'on jun tata'aj quiq'uin ri ralc'ua'l. Chi'ijununal xixkapaxa'aj y xkaya' ruchuk'a' ri ivánima, \v 12 y xka'ij chive chi tic'uaj jun c'aslen\x * \xo 2:12 \xt Ef. 4:1; 1 P. 1:15.\x* ri achel nuc'ul chi nic'uaj chuvech ri Dios ri xoyon ivichin richin yixc'uje' chupan ri nimalaj ruk'ij y richin yixoc ruvinak ri ru-gobierno. \p \v 13 Roma c'a ri', man nkutane' ta chi nikaya' matiox che ri Dios ivoma, chi tok rix xic'ul ruch'abel ri Dios ri xkatzijoj chive, man xi'en ta che achel quich'abel vinak, xa can xi'en che chi kitzij ruch'abel ri Dios. Y ja ch'abel ri' nisamaj pan ivánima rix ri iniman ri Jesucristo. \v 14 Quiri' nin-ij chive rix aj-Tesalónica ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roma can nujunumaj-ri' ri ic'aslen riq'uin quic'aslen ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios quila' pa Judea, ri xa jun cánima quibanon riq'uin ri Cristo Jesús. Roma rix xik'asaj ri mismo k'axomal pa quik'a' ri ivinak achel xquik'asaj rije' pa quik'a' ri vinak israelitas \v 15 ri xecamisan richin ri Ajaf Jesús y xequicamisaj ri profetas\x * \xo 2:15 \xt Mt. 5:12; Hch. 7:52.\x* ri xetak quiq'uin, ja jun roj xojcokotaj-pe. Rije' can man niqui'en ta ri nika chuvech ri Dios, y xa itzel niquina' chique conojel vinak. \v 16 Roma niquitij quik'ij chi nkojquik'at\x * \xo 2:16 \xt Lc. 11:52.\x* richin man kutzijon quiq'uin ri man israelitas ta richin yecolotaj. Riq'uin ri' más niquitz'ak-ka mac chiquij ebenak, y romari' c'aslic chi oyoval kajnak pa quivi'. \s1 Ri Pablo c'o chic chi k'ij elesan-pe chiquicojol ri quiniman pa tinamit Tesalónica \p \v 17 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, can kitzij na vi chi c'o chic chi k'ij roj elesan-pe chi'icojol, y manak chic katz'eton kavech iviq'uin. Pero ri kánima jumul yixruc'uxlaj,\x * \xo 2:17 \xt Col. 2:5.\x* romari' riq'uin ronojel kánima nikatij kak'ij chi nikajo' chic nikatz'et ivech. \v 18 Romari' xkaya' pa kánima chi xixekatz'eta'. Yin Pablo kitzij nin-ij chive chi man xe ta jun bey nunojin chi xixekatz'eta', pero ri Satanás roj ruk'aton. \v 19 Roma ri nibano chi c'o achok chirij kayo'on-apu kavech, y chi niquicot ri kánima, y chi c'o che'el nikaya-ka juba' kak'ij, ja chi rix xquixc'uje' chuvech ri Ajaf Jesucristo tok xtipe chic jun bey. \v 20 Can kitzij vi chi ivoma rix, tok nikac'ul juba' kak'ij y chi nkuquicot pa tak kánima. \c 3 \p \v 1 Pero roma man nikacoch' ta chi nikajo' niketemaj achique ibanon, romari' xojcanaj chikavech chi kayon nkucanaj can pa tinamit Atenas, \v 2 y xkatak-e ri Timoteo\x * \xo 3:2 \xt 1 Co. 16:10.\x* iviq'uin. Rija' junan runiman ri Jesucristo kiq'uin, y jun rusamajinel ri Dios ri nkuruto' chutzijosic ri utzulaj ch'abel richin ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Xkatak-e richin neruya' ruchuk'a' ri ivánima y chi yixrupaxa'aj chi jumul ticuke' ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, \v 3 richin quiri' man ta jun caca' ruc'u'x nu'on-ka chupan ri c'ayef ri nik'asaj pan ic'aslen. Roma rix iveteman chi can richin vi chi nikak'asaj c'ayef\x * \xo 3:3 \xt Hch. 20:23, 24.\x* tok xojoyox roma ri Jesucristo. \v 4 Roma xe yan tok xojc'uje' chi'icojol, ka'in chive chi can xtipe na vi c'ayef pa kac'aslen, y rix iveteman chi can quiri' na vi xbanataj.\x * \xo 3:4 \xt 1 Ts. 2:14.\x* \v 5 Roma c'a ri', ja jun yin man xincoch' ta chic richin ninjo' ninvetemaj si c'a quiri' na cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, o riq'uin juba' xa xixch'acataj\x * \xo 3:5 \xt 2 Co. 11:3.\x* roma ri itzel richin xiya' can ri Jesucristo, y nek'alajin-pe chi xa man jun xc'atzin-vi ri samaj\x * \xo 3:5 \xt Fil. 2:16.\x* xka'an chi'icojol. Romari' xintak-e ri Timoteo iviq'uin. \p \v 6 Pero tok xtzolij-pe chila' iviq'uin, jun utzulaj rutzijol ruc'amon-pe chike chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo; chi can yixojo'on pan ivánima, chi can jumul nkojic'uxlaj, y chi can nurayij ivánima chi nkojitz'et chic jun bey achel ri nikarayij roj. \v 7 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roj riq'uin ri c'ayef rojc'o-vi y ri k'axomal ri nikak'asaj, can xkana' ruchuk'a' ri kánima tok xkac'axaj chi rix cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. \v 8 Roma vacami nikana' chi ri kac'aslen c'ac'ac' xu'on-pe riq'uin ri xketemaj chi cof\x * \xo 3:8 \xt 2 Ts. 2:15.\x* rixc'o chirakan ri Ajaf. \v 9 Roma c'a ri', man nikil ta ch'abel richin nikamatioxij che ri Dios roma ri ic'aslen rix, y roma jani na niquicot ri kánima chuvech ri ka-Dios ivoma. \v 10 Chi chak'a' chi pak'ij man nkucos ta nika'an orar, chi ri Dios nuya' lugar chike chi nikatz'et chic jun bey kavech iviq'uin,\x * \xo 3:10 \xt 1 Ts. 2:17.\x* y yixkato' riq'uin ri c'a nrojo' na chi nivetemaj, richin quiri' tz'akat nicuke' ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. \p \v 11 Ja ta c'a mismo ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo xtuc'uan kabey richin yixekatz'eta'. \v 12 Y ri Ajaf can ta xtu'on chive chi más nijo-ivi' chivech, y chi nijo-ivi' quiq'uin conojel,\x * \xo 3:12 \xt 1 Ts. 4:9, 10.\x* achel nika'an roj iviq'uin rix chi can yixkajo', \v 13 richin chi más nic'uje' ruchuk'a' ri ivánima, y manak roma ni'an tzij chivij riq'uin ri ic'aslen ch'ajch'oj chuvech ri Katata' Dios chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo junan quiq'uin conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit. \c 4 \s1 Ri c'aslen ri nika chuvech ri Dios \p \v 1 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Ajaf Jesús iviq'uin, riq'uin quemelal nikac'utuj chive y yixkapaxa'aj pa rubi' ri Ajaf Jesús, chi can ta yixq'uiyer chupan ri achel xivetemaj kiq'uin pa ruvi' ri achique chi c'aslen nic'atzin chi nic'uaj,\x * \xo 4:1 \xt Col. 1:10.\x* y pa ruvi' ri achique nika chuvech ri Dios. \p \v 2 Roma rix iveteman chic ri achique xka'ij can chive chi tibana', achel xojtak chubixic roma ri Ajaf Jesús. \v 3 Roma ri nurayij ri Dios, ja chi nich'ajch'ojir\x * \xo 4:3 \xt Ro. 6:22; 1 Ts. 4:7.\x* benak ri ic'aslen, chi rix jumul nik'il-ivi' richin man nicusaj ri i-cuerpo richin yixc'uje' xa achok riq'uin na,\x * \xo 4:3 \xt 1 Co. 6:18; Ef. 5:3.\x* \v 4 chi can ta chi'ijununal iveteman nic'uaj-ivi'\x * \xo 4:4 \xt Ro. 6:19.\x* xe riq'uin ri ivixayil chupan jun ch'ajch'oj c'aslen ri c'o utz rutzijol, \v 5 y man ta rix uc'uan roma ri man utz ta\x * \xo 4:5 \xt Col. 3:5, 6.\x* ri nurayij ri cuerpo, achel niqui'en jalajoj tak quivech vinak man israelitas ta ri man queteman ta ruvech ri Dios, \v 6 y chi man ta ni'en ri man utz ta che jun ri junan iniman ri Jesucristo riq'uin, ni man ta nitz'apij ruvech riq'uin ri achel nkutajin chubixic chive, roma ri Ajaf can xtuya-vi rajil ronojel re', achel ri xka'ij chive y xixkapaxa'aj pa ruvi' tok xojc'uje' iviq'uin. \v 7 Roma ri Dios man richin ta nikasak'-ki' pa jun itzel c'aslen tok roj royon, xa richin nikac'uaj-ki' chupan jun ch'ajch'oj c'aslen. \v 8 Roma c'a ri', ri man nrojo' ta nrac'axaj ronojel re', man chiquivech ta vinak nuya-vi can rij, xa chuvech ri Dios ri ruyo'on-pe ri Lok'olaj Espíritu chike. \p \v 9 Jac'a pa ruvi' ri nijo-ivi' chivech, man nic'atzin ta chi c'a c'o na más nintz'ibaj-e chive, roma rix riq'uin ri Dios mismo xivetemaj-vi chi nijo-ivi' chivech.\x * \xo 4:9 \xt Jn. 13:34.\x* \v 10 Quiri' nin-ij chive roma rix can ye'ijo' conojel ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o pa ronojel lugar richin ri roch'ulef Macedonia. Pero riq'uin quemelal nikac'utuj chive rix ri iniman chi más y más quixojo'on pan ivánima. \v 11 Tik'ata' chivij chi riq'uin uxlanen tic'uaj-vi ri ic'aslen, titija' ik'ij chupan ri can ivichin vi rix, quixsamaj\x * \xo 4:11 \xt Ef. 4:28; 2 Ts. 3:12.\x* riq'uin ik'a' richin nich'ec ri ic'aslen achel xka'ij chive, \v 12 richin quiri' utz ruc'uaxic ri ic'aslen ni'en chiquivech ri man jani tiquinimaj ri Jesucristo, y nic'uje' iviq'uin ronojel ri nic'atzin chive. \s1 Ri Jesucristo nipe chic jun bey \p \v 13 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, roj man nikajo' ta chi man ta iveteman achique xtibanataj quiq'uin ri e'uxlanak chic e chirakan ri Ajaf, richin quiri' man yixbison achel yebison ri man coyo'en ta chi yec'astaj ri anima'i'. \v 14 Roma achel nikanimaj chi ri Jesucristo (xcom, xquen) y xc'astaj-e, quiri' mismo nikanimaj chi ri e'uxlanak-e chirakan ri Jesucristo, ri Dios xtu'on chi xquec'astaj-e richin (nicachbilaj, nicach'ilaj) pe ri Jesucristo tok nipe chic jun bey. \p \v 15 Y re' nika'ij chive roma ri Ajaf ru'in chike chi roj ri c'a roj q'ues na, ri c'a quiri' na rojc'o tok xtipe chic jun bey, man xkunabeyaj ta e chiquivech ri e'uxlanak chic e chirakan.\x * \xo 4:15 \xt 1 Co. 15:51, 52.\x* \v 16 Roma ja ri Ajaf mismo riq'uin ch'abel ri nic'atzin chi ninimex, riq'uin ch'abel richin jun nimalaj ángel, y riq'uin rukul jun trompeta richin ri Dios xtipe chicaj,\x * \xo 4:16 \xt Hch. 1:11.\x* y na'ey ri anima'i' ri xa jun cánima xqui'en-e riq'uin ri Jesucristo xquec'astaj-e. \v 17 C'ajari' xkojuc'uax roj ri c'a roj q'ues na, ri c'a rojc'o na choch'ulef, junan quiq'uin pa tak sutz' chicaj richin nekac'ulu' ri Ajaf pa cak'ik'. Y quiri', jumul xkuc'uje' riq'uin rija'.\x * \xo 4:17 \xt Jn. 14:3.\x* \v 18 Roma c'a ri', tibochi'ij ri ivánima chivech riq'uin ri ch'abel re'. \c 5 \p \v 1 Pero pa ruvi' ri achique juna' y achique k'ij nipe ri Ajaf, rix ri junan kaniman iviq'uin, man nic'atzin ta chi c'o nitz'ibes-e chive. \v 2 Roma rix jabel iveteman chi ri nimalaj k'ij tok ri Ajaf xtu'on ri ru'in can, xtipe achel nipe jun elek'on\x * \xo 5:2 \xt Mt. 25:13; Ap. 3:3; 16:15.\x* chak'a'. \v 3 Ja tok ri vinak xtiqui'ij: Vacami xa utz rojc'o, man jun ntoc chike, xquecha', xa jari' c'ate xtiquina', xtiq'uis quik'ij, achel ri k'axomal c'ate retal nitiquer-pe chirij jun ixok ri ja nalex ac'ual chuk'a', y manak che'el xtiquicol-qui' chuvech ri xtipe chiquij. \v 4 Jac'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man pa k'eku'n\x * \xo 5:4 \xt Ro. 13:12, 13.\x* ta rixc'o-vi, richin chi roma ta ri' man ta ina'en ri k'ij tok xtipe ri Ajaf. Man ta nipe chivij achel jun elek'on ri man jun nina'en tok ntoc pa jun jay. \v 5 Roma rix chi'ivonojel rix richin ri sakil\x * \xo 5:5 \xt Ef. 5:8.\x* y rix richin ri pak'ij. Junan iviq'uin, man roj richin ta ri ak'a' ni man roj richin ta ri k'eku'n. \v 6 Roma c'a ri', man tika'an achel niqui'en ri ch'aka' chic ri xa achel yever. Kuc'ase'\x * \xo 5:6 \xt 1 P. 5:8.\x* pa ruvi' ri kac'aslen y tikana' ri achique nkutajin riq'uin. \v 7 Roma ri yever, chak'a' yever; y ri yek'aber, chak'a' yek'aber.\x * \xo 5:7 \xt Ro. 13:13, 14.\x* \v 8 Jac'a roj ri roj richin ri sakil, tikana' ri achique nkutajin riq'uin. Jumul ticuke' kac'u'x riq'uin ri Jesucristo y jumul tikajo-ki', roma riq'uin ri quiri' nikavik ri kánima, nikato-ki'\x * \xo 5:8 \xt Ef. 6:14-17.\x* achel nuto' roruc'u'x jun soldado riq'uin jun ch'ich' ri nucusaj-ka chirij ri rutziak. Y jumul tikoyo'ej-apu ri k'ij tok tz'akat xkucolotaj-e, achel xa ta jun casco kacusan richin nikato' ri (kajolon, kavi'). \v 9 Roma ri Dios man roj rucha'on ta richin nuya' castigo pa kavi'; rija' roj rucha'on\x * \xo 5:9 \xt 2 Ts. 2:13.\x* richin nkucolotaj roma ri Kajaf Jesucristo \v 10 ri xuya-ri' pa camic koma, richin quiri' si c'a roj q'ues na, c'o kac'aslen riq'uin rija', y si roj caminak chic e, mismo c'o kac'aslen riq'uin rija'. \v 11 Roma c'a ri', tiyala' ruchuk'a' ri ivánima chivech y titola-ivi', richin yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen, achel ri yixtajin riq'uin. \s1 Ri Pablo yerupaxa'aj ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Tesalónica \p \v 12 Riq'uin quemelal nikac'utuj favor chive rix aj-Tesalónica ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, chi tibana' chi can c'o cakale'n chivech ri yesamaj chi'icojol pa rusamaj ri Dios, ri quic'uan bey chivech pa rubi' ri Ajaf y yixquipaxa'aj. \v 13 Tibana' chique chi can c'o quik'ij, y que'ijo' roma ri samaj ri yetajin riq'uin. Chuvi' uxlanen\x * \xo 5:13 \xt Stg. 3:18.\x* tic'uaj-vi-ivi' chivech. \v 14 Jun chic quemelal nikajo' nikac'utuj chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ja chi que'ipaxa'aj ri c'o quik'oral, que'ibochi'ij ri manak más ruchuk'a' cánima, que'itemej\x * \xo 5:14 \xt Ro. 15:1.\x* ri manak ruchuk'a' ri quic'aslen riq'uin ri Jesucristo, y que'icoch'o' conojel.\x * \xo 5:14 \xt 1 Co. 13:4-6.\x* \v 15 Titz'etela-ivi' chivech chi nis-ta jun chive nutzolij ruq'uexel\x * \xo 5:15 \xt Lv. 19:18; Pr. 20:22.\x* ri man utz ta ni'an che. Ja ri c'o utz nuq'uen-pe chive rix y chique conojel ri jumul titija' ik'ij chi ni'en.\x * \xo 5:15 \xt Gá. 6:10.\x* \v 16 Jumul tiquicot ri ivánima.\x * \xo 5:16 \xt Fil. 4:4.\x* \v 17 Man tiya' can chi ni'en orar.\x * \xo 5:17 \xt Lc. 18:1; Col. 4:2.\x* \v 18 Tiya' matiox\x * \xo 5:18 \xt Ef. 5:20.\x* chupan ronojel ri nibanataj, roma ri Dios quiri' nrojo' chi ni'en roma xa jun ibanon riq'uin ri Cristo Jesús. \p \v 19 Man tichup-ka\x * \xo 5:19 \xt Ef. 4:30.\x* rusamaj ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima. \v 20 Tok jun nuya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa ránima, man itzel tivac'axaj. \v 21 Tichayuj rij\x * \xo 5:21 \xt 1 Jn. 4:1.\x* ronojel ri nu'ij-pe, y ri utz tiyaca-ka pan ivánima. \v 22 Tik'ila-ivi' chuvech ronojel ruvech man utz ta. \p \v 23 Y ri Dios mismo ri niyo'on uxlanen pan ivánima tz'akat ta c'a xtuch'ajch'ojij-apu ri ic'aslen, ri i-espíritu, ri ivánima y ri i-cuerpo, richin quiri' manak roma ni'an tzij chivij, y can ta quiri' ichajixic xtu'on, c'a tuka na ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo.\x * \xo 5:23 \xt 1 Co. 1:7, 8.\x* \v 24 Ri Dios ri noyon ivichin, can quiri' na vi xtu'on, roma rija' can nu'on-vi ri ru'in. \s1 Ri ruq'uisbel tak saludo ri nutak-e ri Pablo chique ri aj-Tesalónica \p \v 25 Kojiya' pan oración\x * \xo 5:25 \xt 2 Ts. 3:1.\x* rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin. \p \v 26 Que'ibana' saludar conojel ri quiniman ri Jesucristo, y tic'utu' chiquivech chi kitzij ye'ijo'. \p \v 27 Y pa rubi' ri Ajaf yixintakchi'ij chi tibana' leer ri vuj re' chiquivech conojel ri quiniman ri Jesucristo. \p \v 28 Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo can ta xtic'uje' iviq'uin chi'ivonojel. Amén.