\id 1JN KM1J.SCR 13 junio 2,005 CMTP 1 JUAN CAKCHIQUEL SUR CENTRAL \h 1 Juan \toc1 1 Juan \toc2 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Juan \toc3 1 Jn. \mt1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Juan \c 1 \s1 Ri Jun achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios, can nuya-vi c'aslen \p \v 1 Ri vuj re nintz'ibaj-e chive, nich'o pa ruvi' ri Jun ri can c'o-vi-pe.\x * \xo 1:1 \xt Mi. 5:2; Jn. 1:1.\x* Roj riq'uin kaxiquin kac'axan rija', riq'uin kavech katz'eton, katz'eton rakale'n ri ruc'aslen, y xkak'etej riq'uin kak'a'.\x * \xo 1:1 \xt Lc. 24:39; 2 P. 1:16.\x* Ja rija' ri Jun ri niyo'on c'aslen ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios.\x * \xo 1:1 \xt Ap. 19:13.\x* \v 2 Ri niyo'on c'aslen\x * \xo 1:2 \xt Jn. 1:4.\x* xuk'alajin chikacojol, roj xkatz'et riq'uin kavech, y nikatzijoj chi can kitzij vi ri xkatz'et, y nikatzijoj chive ri c'aslen ri richin jumul ri xk'alajrises chikavech y can c'o-vi-pe riq'uin ri Katata' Dios.\x * \xo 1:2 \xt 1 Ti. 3:16.\x* \v 3 Roj ja ri katz'eton y kac'axan, jari' ri nikatzijoj chive,\x * \xo 1:3 \xt Jn. 19:35.\x* richin quiri' rix junan ivánima ni'en kiq'uin roj ri xa jun kánima kabanon riq'uin ri Katata' Dios\x * \xo 1:3 \xt Jn. 17:21.\x* y riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol. \v 4 Nikatz'ibaj c'a ronojel re' chive,\x * \xo 1:4 \xt 1 Jn. 2:1.\x* richin chi tz'akat niquicot ri kánima ivoma.\x * \xo 1:4 \xt Jn. 15:11.\x* \s1 Ri Dios jari' ri sakil \p \v 5 Ri kac'axan can riq'uin ri Jesucristo, jari' ri nikatzijoj chive, chi ri Dios can sakil vi,\x * \xo 1:5 \xt Jn. 1:9; 8:12; 9:5.\x* y man jun k'eku'n nilitaj riq'uin. \v 6 Si nika'ij chi xa jun kánima kabanon riq'uin ri Dios, y xa c'o k'eku'n nilitaj pa kac'aslen,\x * \xo 1:6 \xt Jn. 12:35.\x* xa roj tz'ucuy tzij, y man kac'uan ta kac'aslen chupan ri kitzij.\x * \xo 1:6 \xt 1 Jn. 2:4, 11.\x* \v 7 Pero si kac'uan kac'aslen chupan ri sakil, achel ri Dios pa sakil c'o-vi,\x * \xo 1:7 \xt Is. 2:5; 1 Ti. 6:16.\x* ri' nu'on chike chi junan kánima nika'an chikavech, y ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri Ruc'ajol nkuruch'aj chuvech ronojel kamac.\x * \xo 1:7 \xt Ap. 7:14.\x* \p \v 8 Si nika'ij chi manak kamac,\x * \xo 1:8 \xt 1 R. 8:46; Ec. 7:20; Stg. 3:2.\x* kayon nikasetz-ka kano'oj, chiri' nik'alajin-vi chi man roj uc'uan ta roma ri kitzij. \v 9 Si nikak'alajrisaj ri kamac,\x * \xo 1:9 \xt Lv. 26:40-42.\x* ri Dios can nu'on-vi ri nu'ij, y pa ruchojmil nu'on chi nu'on perdonar ri kamac y nkuruch'ajch'ojij chuvech ronojel ruvech itzel tak no'oj kabanalo'n. \v 10 Si nika'ij chi manak mac\x * \xo 1:10 \xt Job 15:14.\x* kabanon, nika'an che ri Dios chi xa jun tz'ucuy tzij,\x * \xo 1:10 \xt 1 Jn. 5:10.\x* y man roj uc'uan ta roma ri ruch'abel. \c 2 \s1 Ja ri Jesucristo nich'o chikato'ic chuvech ri Dios \p \v 1 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, nintz'ibaj-e re' chive, richin chi man ti'en mac, pero si c'o jun nika pa jun mac, c'o Jun ri nich'o chikato'ic chuvech ri Dios,\x * \xo 2:1 \xt Ro. 8:34; 1 Ti. 2:5; He. 7:25.\x* y ri' ja ri Jesucristo ri choj pa ruvi' ronojel. \v 2 Ja rija' ri xyo'ox chuvech ri Dios chi sipanic richin xcamises pa kaq'uexel richin x-an perdonar ri kamac,\x * \xo 2:2 \xt Jn. 1:29; Ro. 3:25; 1 Jn. 4:10.\x* y man xe ta ri kamac roj, ja jun quimac conojel vinak choch'ulef. \v 3 Y si nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos\x * \xo 2:3 \xt Jn. 14:15.\x* ri Jesucristo, chiri' nik'alajin-vi chi keteman ri runo'oj. \v 4 Si c'o jun nu'ij: Yin veteman runo'oj,\x * \xo 2:4 \xt 1 Jn. 3:6.\x* nicha', y xa man nu'on ta ri nu'ij ri ru-mandamientos, xa jun tz'ucuy tzij,\x * \xo 2:4 \xt 1 Jn. 1:6.\x* y man uc'uan ta roma ri kitzij. \v 5 Jac'a ri (rajovabel, ru-amor) ri Dios tz'akat nik'alajin pa ránima ri nibano ri nu'ij ri ruch'abel.\x * \xo 2:5 \xt Jn. 14:23.\x* Y tok quiri' nika'an, chiri' nik'alajin-vi chi xa jun kabanon riq'uin ri Dios.\x * \xo 2:5 \xt 1 Jn. 4:13.\x* \v 6 Ri ni'in chi man nuya' ta can chi xa jun ránima rubanon riq'uin rija',\x * \xo 2:6 \xt Jn. 14:23.\x* nic'atzin nik'alajin chi ri ruc'aslen achel rubanic ruc'aslen ri Jesucristo.\x * \xo 2:6 \xt Mt. 11:29.\x* \s1 Ruchojmil ri c'ac'ac' mandamiento \p \v 7 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri nintz'ibaj-e yin chive, man c'ac'ac' ta chi mandamiento.\x * \xo 2:7 \xt 1 Jn. 3:11; 2 Jn. 5.\x* Re' xa can yo'on-vi-pe pan ivi' xe pa na'ey, roma ri mandamiento re' ja mismo ri ch'abel ri ivac'axan-pe xe pa na'ey. \v 8 Pero c'o che'el nika'ij chi ri mandamiento re' c'ac'ac',\x * \xo 2:8 \xt Jn. 13:34.\x* roma xk'alajin c'ac'ac' ruchuk'a' riq'uin ri Jesucristo y quiri' mismo iviq'uin rix. Quiri' nin-ij chive, roma ri k'eku'n ja nuc'ol-e-ri' y ri kitzij sakil nik'alajin chic.\x * \xo 2:8 \xt Jn. 1:9; 8:12; Ro. 13:12; Ef. 5:8.\x* \p \v 9 Xa achique na ri ni'in chi uc'uan roma ri sakil, y c'a itzel na nutz'et jun chic ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin,\x * \xo 2:9 \xt 1 Jn. 3:10, 16.\x* jari' retal chi c'a uc'uan na roma ri k'eku'n. \v 10 Ri yerojo' ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, kitzij chi uc'uan roma ri sakil, y man nu'on ta ri nibano chique ch'aka' chic chi niquil jun roma chi niquixutuj can ri Jesucristo.\x * \xo 2:10 \xt Jn. 11:9; 2 P. 1:10.\x* \v 11 Jac'a ri itzel nitz'eto jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, xa uc'uan roma ri k'eku'n, y pa k'eku'n nibin-vi, y nis-ta reteman achique lugar benak-vi,\x * \xo 2:11 \xt Jn. 12:35.\x* roma ja ri k'eku'n tz'apiyon ri ruvech.\x * \xo 2:11 \xt 2 Co. 4:4.\x* \q1 \v 12 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, nintz'ibaj-e ri vuj re' chive, \q1 Roma xe'an yan perdonar ri imac roma ri Jesucristo.\x * \xo 2:12 \xt Hch. 13:38; 1 Co. 6:11.\x* \q1 \v 13 Nintz'ibaj ronojel re' chive rix ri rix tata'aj, \q1 Roma iveteman runo'oj ri Jun ri can c'o-vi-pe xe pa na'ey. \q1 Nintz'ibaj chive rix alabo, \q1 Roma xixtiquer chirij ruchuk'a' ri itzel. \q1 Nintz'ibaj chive rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, \q1 Roma iveteman chic runo'oj ri Katata' Dios.\x * \xo 2:13 \xt Jn. 14:7.\x* \q1 \v 14 Nintz'ibaj chive rix tata'aj, \q1 Roma iveteman runo'oj ri Jun ri can c'o-vi-pe xe pa na'ey. \q1 Nintz'ibaj chive rix alabo, \q1 Roma c'o ivuchuk'a'\x * \xo 2:14 \xt Ef. 6:10; Fil. 4:13; Col. 1:11.\x* ruyo'on ri Dios, \q1 Y ri ruch'abel jumul c'o pa tak ivánima,\x * \xo 2:14 \xt Sal. 119:11; Jer. 31:33.\x* \q1 Y can xixtiquer chirij ruchuk'a' ri itzel. \p \v 15 Man ti'e ivánima pa ruvi' ri roch'ulef,\x * \xo 2:15 \xt Stg. 1:27.\x* nis-ta pa ruvi' ri achique c'o chuvech, roma si c'o jun ni'e ránima pa ruvi' ri roch'ulef,\x * \xo 2:15 \xt Stg. 4:4.\x* jari' retal chi man nrojo' ta ri Katata' Dios pa ránima. \v 16 Roma ronojel ri achique c'o choch'ulef, ri man utz ta ri nurayij ri ka-cuerpo,\x * \xo 2:16 \xt Ro. 13:14; Ef. 2:3.\x* ri man utz ta ri nurayij ri kavech, y ri nikana-ki' chi can c'o kak'ij, ronojel re' man riq'uin ta ri Katata' Dios petenak-vi, xa richin ri roch'ulef. \v 17 Y ri roch'ulef xa niq'uis y ronojel ri man utz ta ri yerayix chuvech.\x * \xo 2:17 \xt 1 Co. 7:31.\x* Jac'a ri nibano ri nrojo' ri Dios, xtic'uje' ruc'aslen richin jumul.\x * \xo 2:17 \xt Sal. 125:1.\x* \s1 Ri jun ri catajnak chirij ri Jesucristo \p \v 18 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, jare' ri ruq'uisbel tiempo xukila',\x * \xo 2:18 \xt Ro. 13:11; 1 Ti. 4:1.\x* y rix ivac'axan chi xtipe jun ri xticataj chirij ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.\x * \xo 2:18 \xt Mt. 24:5; 2 Ts. 2:3.\x* Y vacami eq'uiy ri quiri' ecatajnak-pe, y romari' keteman chi rojc'o chic chupan ri ruq'uisbel tiempo. \v 19 Rije' chikacojol roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo xe'el-vi-e, pero rije' man jun bey xquiya' cánima riq'uin. Xa ta xquiya' cánima riq'uin, man ta xe'el-e chikacojol. Pero xe'el-e richin xk'alajin-pe\x * \xo 2:19 \xt 1 Co. 11:19.\x* chi man conojel ta ri yec'uje' chikacojol niquiya' cánima riq'uin. \p \v 20 Jac'a rix c'o (ruk'ejon, ruk'ijon) pan ivánima\x * \xo 2:20 \xt Is. 44:3.\x* ri Jun ri can lok'olaj vi,\x * \xo 2:20 \xt Jn. 14:26; 16:13.\x* y romari' iveteman chic ronojel ri nic'atzin chi nivetemaj. \v 21 Man roma ta chi man ta iveteman ri kitzij tok nintz'ibaj re' chive, man quiri' ta, xa roma iveteman chic,\x * \xo 2:21 \xt 2 P. 1:12.\x* y roma iveteman chi nis-ta jun tz'ucun tzij petenak riq'uin ri kitzij. \p \v 22 Y, ¿(achique, achucu'x) ri' ri tz'ucuy tzij? Ri' ja ri ni'in chi mana-ta ri Jesús ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios.\x * \xo 2:22 \xt 1 Jn. 4:3; 2 Jn. 7.\x* Ri ni'in quiri', nicataj chirij ri Jesucristo y nuya' can rij chuvech ri Katata' Dios, y chuvech ri Ruc'ajol. \v 23 Xa achique na jun ri nuya' can rij chuvech ri Ruc'ajol ri Dios, nis-ta ri Katata' Dios c'o pa ránima. Jac'a ri nuk'alajrisaj-ri' chi ruyo'on ránima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, ja jun ri Katata' Dios\x * \xo 2:23 \xt Jn. 14:7.\x* c'o pa ránima. \p \v 24 Romari' rix, tic'uje' jumul pa tak ivánima ri ch'abel ri xivac'axaj xe tok xinimaj ri Jesucristo. Roma si nic'uje' jumul pa tak ivánima ri ch'abel ri xivac'axaj xe tok xinimaj, man xtiya' ta can chi xa jun ivánima ibanon riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios y riq'uin ri Rutata'.\x * \xo 2:24 \xt 2 Jn. 9.\x* \v 25 Y rija' c'o rusujun can chike, y ri' ja ri c'aslen ri richin jumul.\x * \xo 2:25 \xt Jn. 17:3.\x* \p \v 26 Ronojel re' nintz'ibaj-e chive, coma ri vinak ri niquicanoj achique ta niqui'en richin niquisetz ino'oj.\x * \xo 2:26 \xt 2 Jn. 7.\x* \v 27 Jac'a rix, man jun bey xtel-e iviq'uin ri (k'ejon, k'ijon) pan ivánima roma ri Jesucristo, y romari' man nic'atzin ta chi c'a c'o na jun nitijon ivichin. Ri (k'ejon, k'ijon) pan ivánima, jari' ri nic'utu ronojel chivech\x * \xo 2:27 \xt Jn. 14:26; 16:13.\x* y can kitzij vi ri nuc'ut y man tz'ucun ta tzij. Romari' tibana' achel ruc'utun chivech, jumul xa jun ivánima tibana' riq'uin ri Jesucristo. \p \v 28 Y vacami c'a, rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man jun bey tiya' can chi xa jun ivánima ibanon riq'uin ri Jesucristo, richin quiri' tok xtuk'alajin,\x * \xo 2:28 \xt 1 Jn. 3:2.\x* cukul kac'u'x riq'uin,\x * \xo 2:28 \xt 1 Jn. 4:17.\x* y man xa chuvi' q'uix nkujel-e chuvech, tok xtuka. \v 29 Y si iveteman chi rija' choj\x * \xo 2:29 \xt Hch. 22:14.\x* pa ruvi' ronojel, quiri' mismo tivetemaj chi conojel ri quic'uan jun chojmilaj c'aslen, eralc'ua'l chic ri Dios. \c 3 \s1 Ri eralc'ua'l chic ri Dios \p \v 1 Vacami c'a, tinojij na pe ajani nkurojo' ri Katata' Dios, roma nu'ij ralc'ua'l\x * \xo 3:1 \xt Jn. 1:12.\x* chike. Romari', ri c'a benak na cánima pa ruvi' ri roch'ulef man queteman ta chi roj, roj ralc'ua'l ri Dios, roma rije' man queteman ta ri utzulaj runo'oj rija'. \v 2 Rix ri can yixinjo', vacami roj, roj ralc'ua'l chic ri Dios, y man jani k'alajrisan achique kabanic xtekabana' ri más chikavech apu, pero keteman chi tok xtik'alajrises, xkujoc achel rija',\x * \xo 3:2 \xt Sal. 17:15.\x* roma riq'uin kavech xtikatz'et\x * \xo 3:2 \xt Job 19:26; Mt. 5:8.\x* tzak achique rubanic rija'. \v 3 Y conojel ri coyo'en pa cánima chi xque'oc achel rija', niquich'ajch'ojij-apu-qui',\x * \xo 3:3 \xt 2 Co. 7:1.\x* achel rija' ch'ajch'oj. \p \v 4 Conojel ri jumul yec'uje' pa mac, niquik'aj ri ley ri xuya' ri Dios. Roma ri na'an mac,\x * \xo 3:4 \xt 1 Jn. 5:17.\x* junan riq'uin nak'aj ru-ley ri Dios. \v 5 Rix iveteman chi ri Jesucristo xuk'alajin richin xrelesaj ri kamac.\x * \xo 3:5 \xt Is. 53:5; Mt. 1:21; 2 Co. 5:21; He. 1:3.\x* Y rija' man jun rumac. \v 6 Conojel ri jumul jun cánima quibanon riq'uin rija', man niqui'en ta mac. Conojel ri jumul yec'uje' pa mac,\x * \xo 3:6 \xt 3 Jn. 11.\x* man (k'axnak, novinak) ta chiquivech achique ri' rija', nis-ta queteman ri utzulaj runo'oj. \v 7 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man jun tisatzo ino'oj. Ri nibano ri choj pa ruc'aslen, can choj vi, achel ri Jesucristo choj. \v 8 Ri jumul nic'uje' pa mac, can richin vi ri itzel.\x * \xo 3:8 \xt Mt. 13:38; Jn. 8:44.\x* Roma ri itzel can rubanon-vi-pe mac xe pa na'ey. Y ri Ruc'ajol ri Dios xuk'alajin richin xuyoj rusamaj ri itzel.\x * \xo 3:8 \xt Gn. 3:15.\x* \p \v 9 Conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios, can man quichin ta vi chi yec'uje' jumul pa mac,\x * \xo 3:9 \xt 1 Jn. 5:18.\x* roma ruc'aslen ri Dios tiquil chiri' pa cánima jumul, y manak che'el chi jumul yec'uje' pa mac, roma eralc'ua'l chic ri Dios. \v 10 Vacami c'a, nin-ij chive achique quicojol ri eralc'ua'l ri Dios quiq'uin ri eralc'ua'l ri itzel. Xa achique na jun ri man ruc'uan ta jun chojmilaj c'aslen y man yerojo' ta ri quiniman ri Jesucristo, man richin ta ri Dios. \p \v 11 Roma ri ch'abel ri ivac'axan-pe xe tok xinimaj ri Jesucristo quire' nu'ij: can tikajo-ki' chikavech.\x * \xo 3:11 \xt Jn. 13:34, 35; 15:12; Ef. 5:2.\x* \v 12 Man xa tika'an achel xu'on ri Caín ojer. Rija' can richin vi ri itzel y xucamisaj ri ruchak'.\x * \xo 3:12 \xt Gn. 4:8.\x* ¿Y achique roma xucamisaj? Roma ri xerubanala' ri Caín, xa itzel, jac'a ri ruchak' xeru'on ri can choj vi. \p \v 13 Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, man jun vi tina' si ri vinak ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef xa itzel yixquitz'et.\x * \xo 3:13 \xt Jn. 15:18, 19.\x* \v 14 Roma riq'uin ri yekajo' ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin, keteman chi roj elenak chic pe chupan ri c'aslen ri nuc'uan pa camic, richin xojk'ax-apu\x * \xo 3:14 \xt Jn. 5:24.\x* chupan ri c'aslen ri nuya' ri Dios. Jac'a ri man nrojo' ta jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, c'a man jani tel-pe chupan ri c'aslen ri nuc'uan pa camic. \v 15 Xa achique na jun ri xa itzel nutz'et\x * \xo 3:15 \xt 1 Jn. 4:20.\x* jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, junan nu'ij chi rija' jun camisanel.\x * \xo 3:15 \xt Mt. 5:21, 22; Gá. 5:21; Ap. 21:8.\x* Y rix iveteman, chi jun camisanel manak ri c'aslen ri richin jumul pa ránima. \v 16 Ri Jesucristo man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic koma roj, y riq'uin ri' niketemaj achique ri' ri yatojo'on\x * \xo 3:16 \xt Jn. 3:16; Ro. 5:8; Ef. 5:2, 25.\x* pan avánima. Quiri' mismo roj, jun c'as chikij chi nikaya-ki' pa camic coma ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin. \v 17 Jac'a ri ruchajin ronojel ri nic'atzin che choch'ulef, y xa nucovij ránima richin nuto' jun ri runiman ri Jesucristo ri manak nuq'uen-vi ri nic'atzin che,\x * \xo 3:17 \xt Dt. 15:7; Lc. 3:11.\x* ri nicovin ránima, nik'alajin chi xa manak (rajovabel, ru-amor) ri Dios pa ránima. \v 18 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, man xaxe riq'uin kachi' y kach'abel tika'ij chi can nkujo'on pa kánima. Xa riq'uin ri yekabanala' tik'alajin chi can kitzij nikajo-ki' chikavech.\x * \xo 3:18 \xt Ro. 12:9.\x* \p \v 19 Y riq'uin ri nikajo-ki', keteman chi ja ri kitzij\x * \xo 3:19 \xt Jn. 18:37.\x* uc'uayon kichin, y nikana' chi nuxlan kánima chuvech ri Dios roma \v 20 masque ri kánima nuna' chi c'o man utz ta kabanon, pero rija' más reteman que chuvech ri kánima, roma rija' reteman ronojel. \v 21 Rix ri can yixinjo', si ri kánima nuna' chi man jun ri man utz ta kabanon\x * \xo 3:21 \xt Job 22:26; He. 10:22.\x* chuvech ri Dios, cukul kac'u'x riq'uin rija', \v 22 y xa achique na ri nikac'utuj che rija', can xtikac'ul na vi riq'uin.\x * \xo 3:22 \xt Mt. 21:22; Mr. 11:24; Jn. 14:13.\x* Roma nika'an ri ruchila'en can, y ri nika chuvech. \v 23 Y ri ruchila'en can ri Dios, jare': Tikaya' kánima\x * \xo 3:23 \xt Jn. 6:29.\x* riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol, y tikajo-ki' chikavech, achel ri ru'in can chi tikabana'. \v 24 Ri nibano ri ruchila'en can ri Dios, man nuya' ta can chi xa jun ránima rubanon riq'uin,\x * \xo 3:24 \xt Jn. 17:21.\x* y pa ránima jumul c'o ri Dios. Keteman chi ri Dios jumul c'o pa kánima roma ri Lok'olaj Espíritu ri ruyo'on chike.\x * \xo 3:24 \xt Ro. 8:9.\x* \c 4 \s1 Ri Espíritu richin ri Dios y ri espíritu ri catajnak chirij ri Jesucristo \p \v 1 Rix ri can yixinjo', man que'inimaj ta\x * \xo 4:1 \xt Jer. 29:8; Mt. 24:5.\x* conojel ri ye'in chi c'o ri Lok'olaj Espíritu quiq'uin, xa tinojij utz-utz si kitzij riq'uin ri Dios petenak-vi ri niqui'ij. Roma eq'uiy vinak quic'utun-pe-qui' choch'ulef ri choj quik'eban-qui' chi ri niqui'ij, ja ri Dios ni'in-pe pa cánima. \v 2 Quire' c'a retal nivetemaj si kitzij chi c'o ri Lok'olaj Espíritu richin ri Dios quiq'uin,\x * \xo 4:2 \xt 1 Co. 12:3.\x* o xa manak. Conojel ri niquinimaj chi ri Jesucristo xoc vinak achel roj, nik'alajin chi riq'uin ri Dios epetenak-vi. \v 3 Y conojel ri man niquinimaj ta chi ri Jesucristo xoc vinak achel roj tok xpe choch'ulef, nik'alajin chi man riq'uin ta ri Dios epetenak-vi. Xa ja ri espíritu richin ri jun ri catajnak\x * \xo 4:3 \xt 2 Jn. 7.\x* chirij ri Jesucristo ri uc'uayon quichin, y ja espíritu re' ri ivac'axan chi nipe, y vacami c'o chic choch'ulef. \p \v 4 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, rix richin chic ri Dios, y masque ri quik'eban-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima quitijon quik'ij chivij, pero c'a quiri' na icovin-ivi' chirakan ri Dios. Roma ri uc'uayon ivichin más c'o ruchuk'a' que chuvech ri uc'uayon quichin ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef. \v 5 Ri quik'eban-qui' chi eyo'ol rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima, xa aj-roch'ulef no'oj uc'uayon quichin;\x * \xo 4:5 \xt Jn. 15:19; 17:14.\x* roma c'a ri', xa richin ri roch'ulef ri achique yequibila'.\x * \xo 4:5 \xt Jn. 3:31.\x* Y ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef niquiya' quixiquin quiq'uin. \v 6 Pero roj, roj richin chic ri Dios, y ri queteman runo'oj ri Dios niquic'ul pa cánima ri nika'ij.\x * \xo 4:6 \xt Jn. 18:37.\x* Jac'a ri man erichin ta ri Dios man niquic'ul ta pa cánima ri nika'ij.\x * \xo 4:6 \xt Jn. 8:47.\x* Chiri' nik'alajin-vi ri uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu richin ri kitzij, y ri uc'uan roma ri espíritu richin ri man kitzij ta. \s1 Ri Dios can nojo'on-vi \p \v 7 Rix ri can yixinjo', nin-ij c'a chive chi tikajo-ki' chikavech. Roma ri nikajo-ki' chikavech, riq'uin ri Dios petenak-vi. Xa achique na jun ri can nojo'on pa ránima, ralc'ua'l chic ri Dios, y reteman chic runo'oj ri Dios. \v 8 Ri man nojo'on ta pa ránima, man reteman ta runo'oj ri Dios, roma ri Dios can nojo'on-vi. \v 9 Ri Dios xuc'ut chikavech chi can nkurojo-vi,\x * \xo 4:9 \xt 1 Jn. 3:16.\x* roma xutak-pe ri juney Ruc'ajol\x * \xo 4:9 \xt Jn. 3:16.\x* vave' choch'ulef, richin chi roma rija' nikil ri c'aslen ri richin jumul.\x * \xo 4:9 \xt 1 Jn. 5:11.\x* \v 10 Y nin-ij na c'a chive achique ri' ri kitzij (ajovabel, amor). Mana-ta chi roj xkajo' na'ey ri Dios, man quiri' ta, xa ja chi rija' xojrojo' na'ey,\x * \xo 4:10 \xt Tit. 3:4.\x* y xutak-pe ri Ruc'ajol chi sipanic richin xcamises pa kaq'uexel richin x-an perdonar ri kamac. \p \v 11 Rix ri can yixinjo', riq'uin ri quiri' xojrojo' ri Dios, nic'atzin chi ja jun roj nikajo-ki' chikavech. \v 12 Roma man jun bey c'o ta jun tz'eteyon ruvech ri Dios,\x * \xo 4:12 \xt Ex. 33:20; Jn. 1:18; 1 Ti. 6:16.\x* pero si nikajo-ki' chikavech, nik'alajin kiq'uin chi jumul jun kánima kabanon riq'uin rija', y chi tz'akat rubanon ri (rajovabel, ru-amor) pa tak kánima. \v 13 Keteman chi jumul jun kánima kabanon riq'uin ri Dios y chi rija' jumul c'o pa tak kánima,\x * \xo 4:13 \xt Jn. 14:20.\x* roma ruyo'on ri Rulok'olaj Espíritu chike. \v 14 Y roj riq'uin kavech katz'eton\x * \xo 4:14 \xt Jn. 1:14.\x* ri Ruc'ajol ri Dios, y romari' nikatzijoj chi can kitzij vi chi ri Katata' Dios xutak-pe chi Colonel quichin conojel chupan ri quimac.\x * \xo 4:14 \xt Jn. 3:17.\x* \v 15 Xa achique na jun ri ni'in\x * \xo 4:15 \xt Ro. 10:9.\x* chi ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, rija' jumul jun cánima quibanon riq'uin ri Dios, y ri Dios jumul c'o pa ránima. \p \v 16 Y roj xkaya' pa cuenta y xkanimaj chi ri Dios can nkurojo-vi. Ri Dios can richin vi chi nojo'on, y xa achique na ri jumul nojo'on pa ránima, xa jumul jun cánima quibanon riq'uin ri Dios, y ri Dios jumul c'o pa ránima. \v 17 Y tok roj tz'akat nikajo-ki', jari' nibano chi manak roma xtikaxi'ij-ki'\x * \xo 4:17 \xt 1 Jn. 2:28.\x* chupan ri k'ij tok xtinic'ox ri kánima, roma ri c'aslen ri xkac'uaj vave' choch'ulef can achel ruc'aslen ri Jesucristo. \v 18 Tok roj nkujo'on pa tak kánima, man nikaxi'ij ta ki', roma xa ja ri yatojo'on pan avánima ri nokotan-e ri (ximbiri'il, ximbiri'y),\x * \xo 4:18 \xt Ro. 8:15.\x* roma ri naxi'ij-avi', ruc'amon-pe castigo, y ri nuxi'ij-ri', nik'alajin chi man jani tz'akat nojo'on pa ránima. \p \v 19 Y roj nikajo' rija' roma rija' xojrojo' na'ey. \v 20 Si c'o jun nu'ij chi nrojo' ri Dios y xa itzel nutz'et jun ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, ri quiri' ni'in, xa nutz'uc rak'.\x * \xo 4:20 \xt 1 Jn. 2:4.\x* Roma si man nrojo' ta jun ri runiman ri Jesucristo ri xa nutz'et ruvech, ¿achel xtrojo' ri Dios ri man jun bey rutz'eton ruvech?\x * \xo 4:20 \xt 1 Jn. 3:17.\x* \v 21 Y ri Dios ruyo'on can ri mandamiento ri quire' nu'ij: Si nikajo' ri Dios, can quekajo' ri junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin. \c 5 \s1 Ri achique rubanic nkutiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef \p \v 1 Conojel ri niquinimaj chi ri Jesús jari' ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios,\x * \xo 5:1 \xt Mt. 16:16; 1 Jn. 2:22, 23.\x* eralc'ua'l chic ri Dios.\x * \xo 5:1 \xt Jn. 1:12.\x* Y conojel ri nicajo' ri tata'aj, ja jun ri ralc'ua'l nicajo'. \v 2 Y quire' rubanic niketemaj si kitzij yekajo' ri eralc'ua'l ri Dios: Si can nikajo' rija' y nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos. \v 3 Roma ri nikajo' ri Dios, quire' rubanic: Nika'an ri nu'ij ri ru-mandamientos.\x * \xo 5:3 \xt Jn. 14:15; 2 Jn. 6.\x* Y ri ru-mandamientos, man c'ayef ta chi yeka'an.\x * \xo 5:3 \xt Mt. 11:30.\x* \v 4 Roma conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios, yetiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef. Y quire' rubanic ri nkutiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef: ja chi cukul kac'u'x riq'uin ri Jesucristo.\x * \xo 5:4 \xt Jn. 16:33.\x* \v 5 Y, ¿(achique, achucu'x) c'a ri nitiquer chirij ri man utz ta richin ri roch'ulef? Ja ri niniman chi ri Jesús can Ruc'ajol vi ri Dios.\x * \xo 5:5 \xt 1 Co. 15:57.\x* \s1 Ri nuk'alajrisaj ri Lok'olaj Espíritu chirij ri Jesucristo \p \v 6 Ri Jesucristo xpe vave' choch'ulef; riq'uin ya' x-an-vi bautizar; y xbin ruquiq'uel\x * \xo 5:6 \xt Jn. 19:34.\x* tok xbajix chuvech cruz. Man xe ta x-an bautizar, ja jun ri ruquiq'uel xbin. Y ja ri Lok'olaj Espíritu ni'in chi can kitzij vi chi quiri' xbanataj, roma can richin vi ri Lok'olaj Espíritu chi nu'ij ri kitzij.\x * \xo 5:6 \xt Jn. 15:26.\x* \v 7 Oxi' yek'alajrisan richin ri Jesucristo chicaj. Ri oxi' ri', ja ri Katata' Dios, ri Jun ri achok riq'uin niketemaj-vi ri c'o pa ránima ri Dios, y ri Lok'olaj Espíritu. Y ri oxi' re', xaxe jun.\x * \xo 5:7 \xt Dt. 6:4; 1 Co. 12:4-6.\x* \v 8 Quiri' mismo ri vave' choch'ulef, oxi' yek'alajrisan richin ri Jesucristo. Ri oxi' ri' ja ri Lok'olaj Espíritu, ri ya' ri xcuses richin x-an bautizar ri Jesucristo, y ri ruquiq'uel ri xbin. Ri oxi' re' xa jun quitzij riq'uin ri niquik'alajrisaj. \v 9 Si roj nikanimaj ri niqui'ij ri vinak vave' choch'ulef, más c'o rakale'n\x * \xo 5:9 \xt Jn. 8:18.\x* ri nu'ij ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol. \v 10 Ri cukul chic ruc'u'x riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, pa ránima nuna-vi chi can kitzij ri ru'in ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol.\x * \xo 5:10 \xt Jn. 3:33.\x* Jac'a ri man cukul ta ruc'u'x riq'uin ri nu'ij ri Dios, xa nu'on che ri Dios chi tz'ucuy tzij, roma man nunimaj ta ri ru'in pa ruvi' ri Ruc'ajol. \v 11 Y ri ru'in ri Dios pa ruvi' ri Ruc'ajol, jare': chi ri Dios ruyo'on chike ri c'aslen\x * \xo 5:11 \xt Jn. 1:4.\x* ri richin jumul, y ri c'aslen re' niquic'ul ri xa jun cánima niqui'en riq'uin ri Ruc'ajol. \v 12 Y ri ruc'ulun chic ri Ruc'ajol ri Dios pa ránima,\x * \xo 5:12 \xt 1 Jn. 2:24.\x* c'o chic ri c'aslen ri richin jumul riq'uin.\x * \xo 5:12 \xt Jn. 5:24.\x* Jac'a ri man ruc'ulun ta ri Ruc'ajol ri Dios pa ránima, manak ri c'aslen ri richin jumul riq'uin. \s1 Ri achique roma xtz'ibes ri vuj re' \p \v 13 Rix ri cukul chic ic'u'x riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, nintz'ibaj ronojel re' chive richin nivetemaj chi ri c'aslen\x * \xo 5:13 \xt Jn. 20:31; 1 Jn. 1:2.\x* ri richin jumul c'o chic pan ivánima. \p \v 14 Nin-ij c'a chive ri achique roma cukul kac'u'x nkujel-apu riq'uin ri Dios.\x * \xo 5:14 \xt 1 Jn. 3:21.\x* Roma keteman chi can nkurac'axaj-vi, tok ri nikac'utuj ruc'uan-ri' riq'uin ri nurayij rija'.\x * \xo 5:14 \xt Stg. 4:3.\x* \v 15 Y roma keteman chi ri Dios nkurac'axaj riq'uin xa achique na ri nikac'utuj che, keteman chi can nuya-vi-pe ri achique kac'utun. \p \v 16 Si c'o jun nutz'et jun chic ri junan quiniman ri Jesucristo riq'uin, chi najin riq'uin jun mac ri man nuc'uan ta pa camic, tuc'utuj pa ru-cuenta, y ri Dios xtuya' ruc'aslen. Re' xaxe yerumaj ri yetajin riq'uin mac ri man nuc'uan ta pa camic. Roma c'o mac ri nuc'uan pa camic,\x * \xo 5:16 \xt Mt. 12:31; Mr. 3:29; Lc. 12:10.\x* y yin man nin-ij ta chi ti'an orar chi ni'an perdonar ri mac ri'. \v 17 Ronojel ri man choj ta ri yeka'an, can mac vi.\x * \xo 5:17 \xt 1 Jn. 3:4.\x* Pero c'o mac ri man nuc'uan ta pa camic. \p \v 18 Y keteman chi conojel ri eralc'ua'l chic ri Dios\x * \xo 5:18 \xt 1 Jn. 3:9.\x* can man quichin ta vi chi yec'uje' jumul pa mac, xa echajin roma ri Ruc'ajol ri Dios, y ri itzel manak ruk'a' chique. \p \v 19 Keteman c'a chi roj richin chic ri Dios. Pero conojel ri c'a benak na cánima riq'uin ri roch'ulef, c'a ec'o na pa ruk'a' ri itzel. \p \v 20 Y keteman chi xuka yan ri Ruc'ajol ri Dios choch'ulef y ruyo'on no'oj chike richin xketemaj tzak achique ri'\x * \xo 5:20 \xt Lc. 24:45.\x* ri kitzij Dios. Y xa jun kabanon riq'uin ri Dios, y ri' roma xa jun kabanon riq'uin ri Jesucristo ri Ruc'ajol, ri can kitzij vi Dios,\x * \xo 5:20 \xt Jn. 17:3.\x* y rajaf ri c'aslen ri richin jumul. \v 21 Rix ri rix achel ch'utik valc'ua'l, tichajij c'a ivi', man xa tiya' quik'ij tiox.\x * \xo 5:21 \xt 1 Co. 10:14.\x* Amén.