\id ROM - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h ROMANOS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Roma \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Roma \c 1 \s1 Pablo nitz'iban-e chique ri kach'alal aj-Roma \p \v 1 Ren Pablo jin jun rusamajel ri Jesucristo. Ri Dios xiroyoj chi xinoc apóstol. Raja' xirucha' chi nintzijoj ri utzilaj rutzij chique ri winak. \p \v 2 Ri Dios xu'ij chique rusamajel ojer can chi can c'o ri xtuya-pe, y reje' can xquitz'ibaj-wi can ri xu'ij ri Dios. Xquitz'ibaj can chupa ri lok'olaj ru-libro ri Dios. \v 3 Y ri xu'ij ri Dios chique rusamajel ojer can, can chirij-wi ri Ralc'ual, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo. Y cuando ri Jesucristo xpe we' chech-ulef, xoc winak anche'l roj, y raja' ru-familia can ri rey David. \v 4 Y cuando xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', can xk'alajin-wi chi ja raja' Ralc'ual ri Dios y can man jun rumac. Y xk'alajin chuka' chi can c'o-wi ruchuk'a'. \v 5 Y roma raja' yalan jojrojo', xu'on favor chake chi xojoc apóstoles. Quiri' xu'on chake roma xrojo' chi pa rubi' raja' nakatzijoj rutzij pa ronojel rech-ulef. Raja' nrojo' chi conojel ta winak niquinimaj rutzij y chuka' xquieniman ta che. \v 6 Y ri Jesucristo xixroyoj chuka' rix chi xixoc richi. \p \v 7 Y ri carta re' nintak-e chiwe rix kach'alal, ri jixc'o chiri' pa tenemit Roma. Ri Dios yalan jixrojo' y romari' xixroyoj chi xixoc ralc'ual. Y ja' ta ri bendición y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima chi'iwonojel. \s1 Pablo nrojo' yeru'on visitar ri kach'alal aj-Roma \p \v 8 Na'ey ninjo' ninya' matiox che ri Dios iwoma rix, roma nitzijos pa ronojel rech-ulef chi rix can iyo'n-wi iwánima riq'uin ri Dios. Y xe roma ri Jesucristo yitiquier ninya' matiox che ri Dios. \v 9 Y ri ka-Dios can reta'n-wi chi siempre nin-en orar pa iwi'; ri Dios ri can riq'uin ronojel wánima nin-en servir. Can nintzijoj-wi ri utzilaj rutzij ri nich'o'n chirij ri Ralc'ual. \v 10 Y ninc'utuj chuka' che ri Dios chi xtu'on ta chue chi xquitiquier ta xquinapon iwiq'uin, xa quiri' nrojo' raja'. Q'uiy yan tiempo nurayin yinapon iwiq'uin. \v 11 Roma can ninjo' jixintzu', y ninjo' jixinto' chi quiri' rix c'o ta más ri nitemaj riq'uin ri Espíritu Santo, y quiri' más niya' iwánima riq'uin ri Dios. \v 12 O más utz nin-ij chi nakato-ki', chi nic'ue' más ruchuk'a' kánima. Rix yinito' y ren jixinto', y quiri' xtaka'an roma kaniman ri Jesucristo. \p \v 13 Wach'alal, ren ninjo' chi rix nina'ej chi q'uiy mej (paj) nunojin yibe iwiq'uin,\x * \xo 1:13 \xt Hch 19:21\x* pero man jin-tiquirinak ta. Can ninrayij-wi chi rix nitemaj ta más chirij rutzij ri Dios, can anche'l nubanon quiq'uin je q'uiy winak ri man je israelitas ta. Y roma ta ri' can xtiwachin ta chuka' rutzij ri Dios pa ic'aslen. \v 14 Can nic'atzin chi ren nintzijoj rutzij ri Dios chique ri winak griegos y chique ri man je griegos ta, chique ri can q'uiy quieta'n y chuka' chique ri man jun quieta'n. \v 15 Romari' ren can ninjo' nintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chila' pa Roma ri itenemit. \s1 Ri ruchuk'a' ri utzilaj rutzij ri Dios \p \v 16 Ren man yiq'uix ta nintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios, roma ja tzij re' ri uchuk'a' ri nucusaj ri Dios chi yerucol ri yeniman richi. Ri tzij ri' na'ey xtzijos chique ri israelitas; c'ajari' xtzijos chuka' chique ri man je israelitas ta. \v 17 Ri utzilaj rutzij ri Dios nuk'alajij chakawech anchique ri xu'on ri Dios, chi quiri' man jun kamac nakakalej chech. Cuando nakaya' kánima riq'uin, can ja man jun kamac nakakalej can chech. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Jun winak ri can choj yan ruc'aslen, can xtic'ue-wi ruc'aslen riq'uin ri Dios, roma can riq'uin-wi raja' ruyo'n-wi ránima.\x * \xo 1:17 \xt Hab 2:4\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \s1 Ri quimac ri winak ri man quieta'n ta rech ri Dios \p \v 18 Ri Dios catajinak ruyowal chiquij ri winak ri man utz ta quic'aslen chech. Y roma itzel quic'aslen, quik'aton ri ketzij. Romari' ri Dios can xtuya-wi-pe ri castigo pa quiwi'. \v 19 Roma reje' can c'o ta ri xetiquier xquitemaj chirij ri Dios, roma ri Dios can xuk'alajij-wi chiquiwech. \v 20 Ri Dios man nitz'etetaj ta. Pero ri rech-ulef y ri ch'aka chic ex ri xeru'on, can yetz'etetaj-wi, y roma ronojel ri ex ri', k'alaj chi can c'o-wi Dios. Pa ruticribel-pe ri rech-ulef xk'alajin chiquiwech ri winak chi can c'o Dios y chuka' k'alaj chi ri ruchuk'a' man niq'uis ta. Romari' ri winak can man xquietiquier ta xtiqui'ij: Roj man jun kamac roma man jun x-in chake chi c'o Dios. \v 21 Reje' quieta'n chi can c'o-wi Dios, pero man quiyo'n ta ruk'ij anche'l rakalen, ni man quiyo'n ta matiox che, xa ja ri man jun quikalen ri yequinojij; je nacanak y k'eku'm rubanon cánima. \v 22 Niqui'ij chi q'uiy quieta'n, y xa can más nacanak xqui'en-ka. \v 23 Roma man niquiya' ta ruk'ij ri Dios ri can man nicom ta. Xa ja ri yecom ri niquiya' quik'ij. Roma hasta jequibanon quiwachibel winak, quiwachibel chicop ri c'o quixic', quiwachibel cumetz y quiwachibel ri c'o quieji' cakan; y jari' ri niquiya' quik'ij. \p \v 24 Romari' ri Dios xuya' lugar chique chi tiquic'uaj na ri itzel c'aslen, roma can xe ri' nurayij ri cánima. Can xk'ax rui' ri itzel tak ex ri xequi'en. Can q'uix-q'uix ronojel ri xequibanala-ka chiquiwech reje'. \v 25 Xa xquiyuj ri ketzij, roma man xquitzeklebej ta ri ketzij Dios y xa ja ri dioses ri man je ketzij ta xequitzeklebej. Man xquiya' ta ruk'ij ri Dios ni man xqui'en ta servir. Xa ja ri ex je-banon roma raja' ri xquiya' quik'ij y xequi'en servir. Y ja ri Dios ri can rakalen niyo'x ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \p \v 26 Y roma quiri' niqui'en, ri Dios xeruya' can chi quiec'uax roma ronojel ri itzel tak ex ri niquirayij pa cánima; ri can nuyec q'uix. Roma jec'o ixoki' man xequijo' ta chic achi'a', xa quiq'uin yan chic ixoki' xquic'uaj-qui'. \v 27 Y quiri' chuka' ri achi'a', man xequijo' ta chic ixoki', xa achi'a' yan chic xequicanoj y xquic'uaj-qui' quiq'uin. Yalan itzel tak ex ri xequi'en, y man xeq'uix ta; can xquiya-qui' chupa ri itzel tak ex ri niquirayij. Y can ja' yan reje' mismo yetojo ronojel itzel bey ri xquic'uaj. \p \v 28 Reje' xquinojij chi can man jun nic'atzin chique niquitemaj rech ri Dios. Romari' ri Dios xeruya' can chi tiyujtaj ri niquinojij y tiquibana' ri man utz ta. \v 29 Can nojinak ri cánima riq'uin ronojel itzel tak ex. Roma ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' chi niqui'en mac. Yequi'en itzel tak ex chique ch'aka chic. Siempre niquirayij ri ex ri c'o riq'uin jun chic. Q'uiy itzel tak ex niquirayij niqui'en chique ri ch'aka. Can yalan itzel niquitzu' jun chic roma utz c'o. Yecamisan. Niqui'en ayowal. Niqui'en engaños. Jun ex ri niquitzu', can ja' yan niquijal rubixic. \v 30 Xe tzij niqui'en chiquij ch'aka chic; can yalan itzel niqui'ij chiquij y man niquijo' ta ri Dios. Nik'ax rui' ronojel ri niqui'en roma c'o juba' quik'ij. Can yalan niquina'. Can siempre niquinojij anchique modo niqui'en ri itzel ex. Man yeniman ta chique quite-quitata'. \v 31 Niqui'en anche'l je nacanak. Man niqui'en ta ri niqui'ij. Man yequijo' ta ri calc'ual ni ri quite-quitata'. Man niquijoyowaj ta quiwech ri ch'aka, y man yecoch'on (yecuyun) ta. \v 32 Reje' quieta'n chi ri Dios ru'in, chi conojel ri yebano itzel tak ex anche'l ri', can xtika ri camic pa quiwi'. Pero más que quieta'n, can niqui'en-wi ronojel ri itzel tak ex anche'l ri', y reje' yequicot cuando jec'o ch'aka chic quiri' niqui'en. \c 2 \s1 Ri Dios can pa ruchojmil-wi nu'on juzgar \p \v 1 Pero rix nuwinak israelitas, ri ni'ij chi can man utz ta ri quibanon ri winak ri yebano quiri',\x * \xo 2:1 \xt Mt 7:1; Lc 6:37\x* man utz ta ri ni'ij, roma rix xa quiri' chuka' niben, y romari' manak modo ni'ij chi can man jun imac. \v 2 Can keta'n chi ri Dios nuya' ruq'uiexel chique conojel winak roma ri mac ri jequibanon. Can anche'l niqui'en, quiri' xtu'on ri Dios quiq'uin. \v 3 Y cuando rix ni'ij chi yalan itzel quibanon ri winak ri niqui'en mac anche'l ri', y xa ja' quiri' chuka' niben rix; ¿ninojij como rix chi ri Dios manak xtuya' ruq'uiexel ri imac chuka'? \v 4 ¿Man ibanon ta como entender anchique roma ri Dios yalan utz iwiq'uin y anchique roma raja' can nucoch' (nucuy) mac y q'uiy ru-paciencia? Chiwech ka rix nina' chi can utz niben xabachique (xama'anchique) mac ri nijo' y raja' man jun anchique nu'on chiwe. Pero xa man quiri' ta. Raja' quiri' rubanon-pe iwiq'uin rix roma nrojo' chi niya' can ri mac. \v 5 Pero rix cof ibanon che ri iwánima. Man nijo' ta niya' can ri mac. Y roma quiri' niben, can nimol-apo ri castigo chiwij. Can xtika ri ru-castigo ri Dios pa iwi' chupa ri k'ij cuando raja' xtu'on juzgar. Roma raja' can pa ruchojmil-wi nu'on juzgar. \v 6 Roma can anche'l ri kabanon chikajunal, quiri' chuka' ri ruq'uiexel ri xtutzolej chake.\x * \xo 2:6 \xt Sal 62:12\x* \v 7 Xa jojcoch'on y siempre nakac'uaj jun c'aslen utz, ri Dios xtuya' chake ri c'aslen ri man niq'uis ta. Jari' ri xtuya' ri Dios chake roj ri can nakarayij jojbec'ue' chila' chicaj chi ronojel tiempo, anchi' xe sakil c'o y chiri' chuka' can nim xti'an chake. \v 8 Pero xa man jojniman ta che ri Dios, can xtika-wi ru-castigo pa kawi'. Y can nim ri castigo ri xtika pa kawi'. Quiri' xtakac'ulumaj xa man jojniman ta che ri nu'ij ri ketzij tzij, y xa ja ri man choj ta ri nakanimaj. \v 9 Can conojel winak ri yebano itzel tak ex, itzel ri ne'quic'ulumaj, y xte'quibana' sufrir. Na'ey xtika ri castigo pa quiwi' ri israelitas, c'ajari' pa quiwi' ri man je israelitas ta. \v 10 Pero conojel ri yebano ri utz, xquiebec'ue' chicaj anchi' xe sakil c'o, y nim xti'an chique; can xtic'ue' uxlanen pa cánima chi ronojel tiempo. Y ja ri israelitas ri na'ey xti'an quiri' chique, c'ajari' ri man je israelitas ta. \v 11 Roma ri Dios junan nu'on chake konojel.\x * \xo 2:11 \xt Dt 10:17\x* \p \v 12 Ri Dios can ruyo'n-wi ri ley chake roj israelitas; y xa naka'an mac, ri Dios can ja ri ley ri' ri nucusaj chi jojru'on juzgar. Pero ri winak ri manak ri ley re' quiq'uin y niqui'en mac, can xtika-wi chuka' ri castigo pa quiwi', pero manak xticuses ri ley ri' chiquij chi ye'an juzgar. \v 13 Ri winak ri xe niquic'oxaj ri nu'ij ri ley y man niqui'en ta ri nu'ij, can c'o quimac niquikalej chech ri Dios. Pero ri yebano y niquinimaj ri nu'ij ri ley, can man jun-wi quimac niquikalej chech. \v 14 Ri winak ri man je israelitas ta ri niqui'en ri nu'ij ri ley, más que reje' man quic'oxan ta anchique nu'ij, pero can k'alaj chi pa cánima can c'o-wi ri ni'in chique anchique ri utz y anchique ri man utz ta. Anche'l xa c'o ri ley pa cánima. \v 15 Anche'l xa can tz'iban ri ley pa cánima, y jari' ri ni'in chique anchique ri utz y anchique ri man utz ta. Y reje' utz nuna' ri cánima cuando ja ri utz niqui'en, y cuando man utz ta niqui'en, ri cánima can nibison. Reje' can quieta'n ri utz y ri man utz ta ri niqui'en. \v 16 Y can quiri' chuka' xtuna' ri cánima chupa ri k'ij cuando xquie'an juzgar. Can xtoka ri k'ij cuando xquie'an juzgar conojel winak y xtiyo'x ruq'uiexel ri quimac, ri xqui'en pa ewel y ri man pa ewel ta xqui'en. Y ri Dios can ja ri Jesucristo ri xtucusaj chi nu'on juzgar. Quiri' nu'ij ri utzilaj rutzij ri Dios ri nintzijoj. \s1 Ri israelitas y qui-ley \p \v 17 Rix nuwinak, ri can yalan jixquicot cuando ni'ix israelitas chiwe, rix ninojij chi can xixcolotaj yan, roma ri Dios chiwe rix xuya-wi ri ley. Y chuka' yalan nina' roma ni'ij chi jix rutenemit ri Dios. \v 18 Rix jixtijox riq'uin ri ley, y romari' iweta'n anchique ri nrojo' ri Dios chi naka'an, y chuka' iweta'n anchique ri utz y anchique ri man utz ta. \v 19 Y rix ninojij chi can jixtiquier nic'uaj quibey ri man yetzu'n ta y niya' quisakil ri jec'o pa k'eku'm. \v 20 Ninojij chuka' chi can jixtiquier ye'itijoj ri winak ri man jun quieta'n, y ye'itijoj chuka' ri ac'uala'. Roma chiwe rix yo'n-wi ri ley ri c'o q'uiy no'j (na'oj) y c'o ronojel ri ketzij chupa. \v 21 Rix ni'ij chi ye'itijoj ri ch'aka chic. ¿Manak como nic'atzin chi nitijoj-ka-iwi' rix na'ey? Roma ni'ij chique ri ch'aka chi can man utz ta ri elak'. ¿Manak como jixelak' rix? \v 22 Rix ni'ij chique ri achi'a' ri c'o quixaylal chi can man tiquicanoj jun chic ixok, y chuka' ni'ij chique ri ixoki' ri c'o cachijlal chi can man quiebe riq'uin jun chic achi. Y rix ¿manak como niben quiri'? Rix ni'ij chi can itzel quietz'et ri dioses ri man je ketzij ta; xa quiri' ni'ij, ¿anchique roma nilek'aj ri c'o pa tak jay anchi' jec'o-wi ri dioses ri man je ketzij ta? \v 23 Can nina' chi jix nimalaj tak winak roma c'o ri ru-ley ri Dios iwiq'uin. Pero roma man niben ta ri nu'ij ri ley, ri winak ri man je israelitas ta itzel yech'o'n chirij ri Dios. \v 24 Romari' ri rutzij ri Dios nu'ij: Ri winak ri man je israelitas ta itzel yech'o'n chirij ri Dios,\x * \xo 2:24 \xt Is 52:5\x* roma niquitzu' ri itzel tak ex ri niben rix israelitas. Quiri' tz'iban can. \p \v 25 Roj israelitas can banon ri circuncisión chake, y ri' yalan utz. Pero xa manak naka'an ri nu'ij ri ley, man jun nic'atzin chi banon ri circuncisión ri' chake; xa junan anche'l man banon ta ri circuncisión chake. \v 26 Y xa c'o jun achi ri man israelita ta y can nu'on ri nu'ij ri ley; chech ri Dios, ri jun ri nu'on quiri' anche'l xa can banon ri circuncisión che, más que man rubanon ta. \v 27 Ri achi ri can nu'on-wi ri nu'ij chupa ri ley, y man banon ta ri circuncisión che, ja raja' ri xtibano juzgar iwichi, y romari' nik'alajin chi rix ri man niben ta ri nu'ij ri ley, can man utz ta chi quiri' niben roma can pa ik'a' rix c'o-wi ri ley y chuka' banon ri circuncisión chiwe. \v 28 Can jix israelitas-wi y banon ri circuncisión chiwe. Pero man xe ta ri' nic'atzin chi nik'alajin chi jix rutenemit ri Dios; jix israelitas xe roma can quiri' xixalex y banon ri circuncisión chiwe, pero ri' xa pa ich'acul c'o-wi. \v 29 Roma chech ri Dios ri ketzij je rutenemit raja', ja ri winak ri ch'ajch'oj cánima. Reje' can banon ri circuncisión pa cánima. Ri circuncisión ri' ni'an roma ri Espíritu Santo y man ja' ta ri nu'ij chupa ri ley. Y ri winak ri banon ri circuncisión chique pa cánima, jari' ri can yeka chech ri Dios y más que man yeka ta chiquiwech winak. \c 3 \p \v 1 Y xa quiri', ¿anchique nakach'ec chi joj israelitas? ¿Y chuka' anchique nakach'ec roma banon ri circuncisión chake? \v 2 Ren nin-ij chiwe chi can q'uiy nakach'ec romari'. Pero ri más c'o rakalen, ja chi ri Dios pa kak'a' roj ruyo'n can ri rutzij. \v 3 Y ¿utz como naka'ij chi roma jec'o kawinak ri man xquinimaj ta, romari' ri Dios manak xtu'on ri ru'in? \v 4 Man quiri' ta. Ri Dios can nu'on-wi ri nu'ij, más que conojel ri winak man quiri' ta niqui'en. Anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios: \q1 Ri winak xtiquitzu' chi can ketzij-wi ri na'ij. \q1 Y xa jec'o winak ri yalan itzel yech'o'n chawij, can xtik'alajin chi can man ketzij ta ri niqui'ij.\x * \xo 3:4 \xt Sal 51:4\x* \q1 Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \p \v 5 Pero xa roma man choj ta ri naka'an, más k'alaj chi ri Dios can choj-wi, ¿anchique ni'ij rix? ¿Man utz ta como nu'on ri Dios cuando nuya' ri castigo pa kawi' roma ri man choj ta yeka'an? Ren yich'o'n anche'l xabachique (xama'anchique) winak. \v 6 Man quiri' ta. Roma xa ta quiri', ri Dios manak ta nitiquier yeru'on juzgar ri winak. \p \v 7 Chuka' man tinojij chi itzel nu'on ri Dios cuando nu'ij aj-mac chiwe y jixru'on juzgar roma ri tz'ucuj-tzij ri niben. Y más que rix ni'ij-ka chi roma ri tz'ucuj-tzij ri' can k'alaj chi ri Dios can ketzij-wi ri nu'ij, romari' ri winak niquiya' ruk'ij. Man tinojij quiri'. \v 8 Man tinojij chi roma niben ri itzel tak ex niyo'x ruk'ij ri Dios. Roma conojel ri quiri' niqui'ij, can utz chi nika ri castigo pa quiwi', roma jec'o ri qui'in chi roj jari' nakac'ut, pero ri' man ketzij ta. \s1 Can man jun xtitiquier xtu'ij chi can manak rumac \p \v 9 ¿Y cami anchique ni'ij rix? ¿Ja como roj israelitas ri más joj utz chech ri Dios que ri man je israelitas ta? Man quiri' ta. Anche'l xin-ij yan ka, conojel winak, je israelitas o man israelitas ta, conojel je-kajinak chuxe' mac. \v 10 Quiri' chuka' nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Man jun winak utz ruc'aslen. Can man jun. \q1 \v 11 Man jun nrojo' nu'on entender anchique ri utz \q1 y man jun chuka' ri nicanon richi ri Dios. \q1 \v 12 Conojel xquisetz-qui' (xquisech-qui') roma man ja' ta rubey ri Dios xquic'uaj. Man utz ta quic'aslen. \q1 Can man jun winak ri nibano ri utz.\x * \xo 3:12 \xt Sal 14:1-3; 53:1-3\x* Can man jun. \q1 \v 13 Niqui'en engaños riq'uin ri niqui'ij. \q1 Je anche'l cumetz ri yecamisan roma yec'uxun (yeti'on).\x * \xo 3:13 \xt Sal 140:3\x* \q1 Quichi' can anche'l jun jul anchi' mukun jun caminak y xjak chic jun mej (bey).\x * \xo 3:13 \xt Sal 5:9\x* \q1 \v 14 Can siempre itzel yech'o'n chiquij ch'aka chic. Ri tzij ri yequi'ij, can yalan ruquiy (yek'axon); can pokon ri tzij ri niqui'ij.\x * \xo 3:14 \xt Sal 10:7\x* \q1 \v 15 Man tiquic'oxaj jun ex, can ja' yan junanin yebe chi yecamisan. \q1 \v 16 Xabachi' (Xama'anchi') yek'ax-wi niquiyala' can bis y ruquiy (k'axon). \q1 \v 17 Man quieta'n ta anchique modo niquiwil jun c'aslen chi uxlanen.\x * \xo 3:17 \xt Is 59:7-8\x* \q1 \v 18 Man niquixi'j ta qui' chech ri Dios.\x * \xo 3:18 \xt Sal 36:1\x* \q1 Quiri' tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \p \v 19 Y roj keta'n chi ri nu'ij ri ley ri tz'iban can, chique ri jec'o chuxe' ri ley nich'o'n-wi. Can man jun nitiquier ni'in chi can manak rumac. Can conojel ri jec'o chech-ulef can xquie'apon-wi chech ri Dios. \v 20 Can man jun winak rubanon ronojel ri nu'ij ri ley. Y romari' ri ley man nitiquier ta nu'on chake chi can man jun ta kamac nakakalej chech ri Dios.\x * \xo 3:20 \xt Sal 143:2; Gá 2:16\x* Ri ley xe nuc'ut chakawech chi joj aj-mac. \s1 Anchique modo man jun kamac nakakalej chech ri Dios \p \v 21 Y cami ri Dios nuc'ut chakawech anchique modo naka'an chi quiri' man jun kamac nakakalej chech. Raja' nuc'ut chakawech chi can man roma ta ri ley man jun kamac nakakalej chech, y ri' can bin-wi can chupa ri ley y bin can chuka' coma ri achi'a' ri xquik'alajij rutzij ri Dios ri xec'ue' ojer can. \v 22 Ri Dios can nuc'ut chakawech chi xabachique (xama'anchique) winak ri nunimaj ri Jesucristo, man jun rumac nrakalej chech ri Dios.\x * \xo 3:22 \xt Gá 2:16\x* Roma chech raja' joj junan konojel, \v 23 roma can konojel xka'an mac, y romari' naj xojc'ue-wi che ri Dios ri can c'o ruk'ij. \v 24 Pero roma ri favor ri xu'on ri Dios chake, man jun kamac nakakalej chech raja'. Y ri favor ri' xa nusipaj chake, roma ri Cristo Jesús xcom chi xutoj ronojel kamac. \v 25 Ri Dios xutak-pe ri Cristo chi xcom y xbin ruquiq'uiel, roma ja raja' xtojo quimac ri winak. Ri can nuya' ránima riq'uin ri Cristo can nicoch'otaj (nicuyutaj) rumac. Ri Dios can runojin-wi-pe chi nutak-pe ri Cristo, y romari' k'alaj chi can choj-wi ri xu'on cuando man xuya' yan ta ruq'uiexel quimac ri winak ri xec'ue' ojer can. \v 26 Y chuka' romari' k'alaj chi can choj ri nu'on kaq'uin roj chupa ri tiempo re', cuando nu'on chake chi can man jun kamac nakakalej chech roma kaniman ri Jesús. \p \v 27 Romari' manak modo nakana' chi joj nimalaj tak winak, y naka'ij ta chi can utz kac'aslen. Roma man xojcolotaj ta roma utz ri xka'an, xojcolotaj roma xkaya' kánima riq'uin ri Jesús. \v 28 Y k'alaj chi xabachique (xama'anchique) winak ri nuya' ránima riq'uin ri Jesús, man jun rumac nrakalej chech ri Dios, más que man rubanon ta pe ri nu'ij chupa ru-ley ri Dios. \p \v 29 ¿C'o como modo naka'ij chi ri Dios xe kachi roj ri joj israelitas? Manak modo naka'ij quiri', roma ri Dios can qui-Dios-wi chuka' ri man je israelitas ta. \v 30 Xe jun Dios c'o, y ja raja' ri nu'on chique ri niquiya' cánima riq'uin, chi can manak quimac niquikalej chech; xa je israelitas ri banon ri circuncisión chique o man israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique. \v 31 ¿Niben entender rix chi roj xka'ij chi ri ru-ley ri Dios, manak chic nic'atzin chique ri niquinimaj ri Jesús? Man quiri' ta. Ri kaniman chic ri Jesús, jari' ri can ketzij nakanimaj ri ley. \c 4 \s1 Ri Abraham man jun rumac xrakalej roma xunimaj ri Dios \p \v 1 ¿Anchique xtaka'ij chirij ri anchique modo xcolotaj ri Abraham, ri ojer katata' roj israelitas? \v 2 Ri Abraham man jun rumac xrakalej chech ri Dios, pero man roma ta ri utz ri xeru'on. Xa ta quiri', raja' xtiquier xuya' ta ka ruk'ij ruyon. Pero chech ri Dios man quiri' ta. \v 3 Roma chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari' ri Dios xu'on che chi can man jun rumac xrakalej chech.\x * \xo 4:3 \xt Gn 15:6; Gá 3:6\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 4 Jun mozo can nuch'ec-wi rajil rusamaj. Ri nuch'ec man xe ta quiri' nisipes che. \v 5 Pero man jun nicolotaj roma yalan nisamaj. Más que man utz ta ruc'aslen jun winak, pero xa nunimaj ri Dios, ri Dios can nu'on che chi can man jun rumac nrakalej chech. \v 6 Quiri' chuka' ru'in can ri David, chi jabel quiequicot ri winak ri ni'an chique roma ri Dios chi can man jun quimac niquikalej chech roma xquinimaj, y man roma ta chi can utz quic'aslen. \v 7 Ri David ru'in can: \q1 Jabel quiequicot ri winak ri can xcoch'otaj (xcuyutaj) yan ronojel quimac y xtz'apis can rui'. \q1 \v 8 Can jabel quiequicot ri xti'ix chique roma ri Ajaf Dios chi can man jun mac xtiquikalej.\x * \xo 4:8 \xt Sal 32:1-2\x* \q1 Quiri' ru'in can ri David. \p \v 9 ¿Anchique nuc'ut re' chakawech? ¿Nuc'ut como re' chakawech chi can xe roj israelitas ri can banon-wi ri circuncisión chake, ri can utz kabanon? Man quiri' ta. Roma ri man je israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique, quiri' chuka' quibanon; reje' chuka' can utz quibanon. Ri nic'atzin naka'an xe kanimaj ri Dios, anche'l xu'on ri Abraham. Raja' xuya' ránima riq'uin ri Dios y romari' man jun rumac xrakalej chech ri Dios. \v 10 Cuando ri Dios xu'on che que man jun rumac xrakalej chech, ri Abraham c'a man jani ti'an ri circuncisión che. \v 11 Y ri circuncisión ri x-an che,\x * \xo 4:11 \xt Gn 17:10\x* jari' retal chi raja' man jun-wi rumac xrakalej chech ri Dios roma xuya' ránima riq'uin. Pero raja' can man jun-wi chic rumac chech ri Dios cuando c'a man jani ti'an ri circuncisión che, y romari' raja' xoc quitata' conojel ri niquinimaj ri Dios y ni'an chique chi can manak quimac niquikalej chech ri Dios, más que man banon ta ri circuncisión chique. \v 12 Y ri Abraham katata' chuka' roj israelitas ri banon ri circuncisión chake, xa nakanimaj ri Dios anche'l xu'on raja', can xunimaj cuando c'a man jani ti'an ri circuncisión che. \s1 Ri Dios xe chique ri yeniman richi nuya-wi ri anchique ru'in che nuya' \p \v 13 Ri Dios xu'ij che ri Abraham chi xtuya' ri rech-ulef pa ruk'a', y chuka' chique ri ru-familia ri xquiec'ue'.\x * \xo 4:13 \xt Gá 3:29\x* Ri Dios xu'ij quiere' che ri Abraham roma raja' can xunimaj y man jun rumac xrakalej chech, y man roma ta rubanon ri nu'ij ru-ley ri Moisés. \v 14 Xa ta quiri', xe ta chique ri winak ri jec'o chuxe' ri ley niyo'x-wi ri ru'in ri Dios chi nuya'; xa quiri', man jun nic'atzin-wi y manak rakalen chi cami kayo'n kánima riq'uin ri Dios, roma man niyo'x ta chake ri ru'in ri Dios chi nuya'.\x * \xo 4:14 \xt Gá 3:18\x* \v 15 Pero man quiri' ta. Ri ley xe nuc'ut chakawech chi can kabana' ri nu'ij; y xa man naka'an ta ri nu'ij, can xtika ri castigo ri xtuya' ri Dios pa kawi'. Pero xa man ta c'o ri ley, manak ta ni'ix chake chi can kabana' ri nu'ij, y man jun ex ri xti'ix chake xa man naka'an ta ri nu'ij. \p \v 16 Ri Dios xe chique ri niquinimaj raja' nuya-wi ri ru'in chi nuya'. Can man jun rajil nuc'utuj chech ri nuya', roma xa nusipaj. Y can nuya-wi chuka' chique conojel ri can niquiya' cánima riq'uin, xa niqui'en o man niqui'en ta ri nu'ij ru-ley ri Moisés. Ri nic'atzin niqui'en xe tiquiya' cánima riq'uin ri Dios, anche'l xu'on ri Abraham. Ja raja' ri katata' konojel roj ri kayo'n kánima riq'uin ri Dios.\x * \xo 4:16 \xt Gá 3:7\x* \v 17 Anche'l nu'ij ri Dios chupa ri je-tz'iban can. Raja' nu'ij che ri Abraham: Nubanon chawe chi jatoc quitata' q'uiy tenemit.\x * \xo 4:17 \xt Gn 17:5\x* Quiri' xu'ij ri Dios cuando xuc'ut-ri' chech ri Abraham. Y ri Abraham can xunimaj ri Dios. Ja Dios ri' ri yeruc'asoj ri caminaki', y raja' chuka' can nitiquier yeru'on ri ex ri c'a man jani jec'o, anche'l xa can jec'o yan ri nu'ij. \p \v 18 Ri Abraham xunimaj chi can ne'banataj na-wi ri x-ix che roma ri Dios, más que xtiquier ta chuka' xu'ij chi can yalan cuesta roma raja' xa ri'j chic. Pero can xunimaj-wi ri xu'ij ri Dios che, chi ne'oc quitata' q'uiy tenemit y yebec'ue' je q'uiy ru-familia.\x * \xo 4:18 \xt Gn 15:5\x* \v 19 Más que ri Abraham c'o yan la'k cien rujuna',\x * \xo 4:19 \xt Gn 17:17\x* raja' can xunimaj ri xu'ij ri Dios che. Raja' y ri Sara ri raxayil xa je ri'j chic y chuka' ri Sara can manak-wi nic'ue' ral. Pero más que quiri' quibanon, raja' can xunimaj ri xu'ij ri Dios che; raja' can xuya' ránima riq'uin ri Dios. \v 20 Y can xuyobej-wi ri xu'ij ri Dios che, y man caca' ta ruc'u'x xuyobej, xa can xuya' más ránima riq'uin ri Dios y chuka' xuya' ruk'ij ri Dios. \v 21 Ri Abraham can reta'n jabel chi ri Dios can c'o ruchuk'a' chi nu'on ronojel ri ru'in. \v 22 Y roma ri Abraham can xunimaj ronojel ri', ri Dios xu'on che chi can man jun rumac xrakalej chech. \p \v 23 Y ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, man xe ta nuk'alajij anchique modo ri Abraham man jun rumac xrakalej chech ri Dios, \v 24 chuka' nuc'ut chakawech anchique modo roj chuka' man jun kamac nakakalej chech ri Dios. Ri Dios nu'on chake chi can man jun kamac nakakalej xa nakaya' kánima riq'uin. Ja raja' ri xc'ason-pe ri Kajaf Jesús chiquicojol ri caminaki'. \v 25 Ri Jesús roma kamac roj xcamises, y xc'astaj-pe chi quiri' man jun kamac nakakalej chech ri Dios. \c 5 \s1 Roj ri kaniman ri Jesucristo man jun kamac nakakalej chech ri Dios \p \v 1 Can man jun kamac nakakalej chech ri Dios roma kaniman ri Kajaf Jesucristo. Y roma ri Jesucristo, ri Dios cami can utz jojrutzu'. \v 2 Y xe roma xkanimaj ri Jesucristo, ri Dios xu'on ri favor chake chi cami manak chic kamac nakakalej chech ri Dios; y roma ja riq'uin ri Jesucristo kayo'n-wi kánima, raja' jojrucusaj-apo riq'uin ri Dios. Can jojquicot roma kayoben ri k'ij cuando junan xkojbec'ue' riq'uin ri Dios ri can c'o ruk'ij. \v 3 Y jojquicot man xe ta roma kayoben ri k'ij cuando xkojbec'ue' riq'uin ri Dios, xa jojquicot chuka' cuando nakak'axaj sufrimiento, roma keta'n chi cuando naka'an sufrir, ri' nu'on chake chi roj nakatemaj más nic'ue' ka-paciencia. \v 4 Y cuando c'o yan ka-paciencia, ri' nu'on chake chi can cof jojc'ue' pa kac'aslen riq'uin ri Dios. Y cuando cof chic jojc'o pa kac'aslen riq'uin ri Dios, ri' nu'on chake chi can más nakayobej-apo ri xtiyo'x chake roma raja'. \v 5 Y can ketzij-wi xtiyo'x chake ri kayoben. Y xa jari' kayoben, manak xkojq'uix, roma ri Dios yalan jojrojo'. Y keta'n chi jojrojo', roma ja ri Espíritu Santo ri yo'n pa kánima ri ni'in ri' chake. \p \v 6 Roj man jojtiquier ta nakacol-ki' kayon, romari' ri Cristo xcom koma roj, cuando xapon ri k'ij. Raja' xcom koma konojel roj winak, más que man utz ta rubanon kac'aslen chech ri Dios. \v 7 Xa ja' ta roj, manak ta nakajo' jojcom pa ruq'uiexel jun chic winak, más que can ruc'uan jun chojmilaj c'aslen. O riq'uin juba' c'o jun ri can nrojo' nujach-ri' chi nicom pa ruq'uiexel jun chic ri utz ruc'aslen. \v 8 Pero ri Cristo xcom koma roj, más que joj aj-mac, y quiri', ri Dios xuc'ut chakawech chi yalan jojrojo'. \v 9 Y quiri' x-an kaq'uin cuando c'a joj aj-mac, ri Jesucristo xcom koma roj. Pero cami kaniman chic y man jun chic kamac nakakalej chech ri Dios. Romari' can más k'alaj chi xkojcolotaj chech ri castigo ri xtuya' ri Dios. Y ja ri Cristo ri xbano chi can man jun kamac nakakalej chech ri Dios, roma xcom y xbin ruquiq'uiel koma roj. \v 10 Ojer can, can joj ru-enemigos ri Dios. Pero cami, roma ri Ralc'ual xcom pa kaq'uiexel, ri Dios xu'on ru-amigos chake. Y xa ri Dios xuya-pe ri Ralc'ual chi xcom pa kaq'uiexel cuando c'a joj ru-enemigos; cami roma can joj ru-amigos chic, can más-wi k'alaj chi can xkojcolotaj-wi chi ronojel tiempo, roma ri Kajaf Jesucristo can q'ues-wi chi ronojel tiempo. \v 11 Y man xe ta ri', roma cami jojquicot riq'uin ri Dios, roma can ja ri Cristo xbano chi cami joj ru-amigos ri Dios. \s1 Ri anchique xu'on ri Adán y anchique xu'on ri Cristo \p \v 12 Ri mac roma jun achi xoc-pe chech-ulef.\x * \xo 5:12 \xt Gn 3:6\x* Ri achi ri' ja ri Adán. Y roma xoc-pe ri mac chech-ulef, conojel winak yecom, roma niqui'en mac. \v 13 Cuando ri Dios man jani tuya-pe ri ley che ri Moisés, can c'o-wi chic ri mac chech-ulef, pero man k'alaj ta. Roma xe anchi' c'o-wi ley, xe chiri' k'alaj ri mac. \v 14 Y cuando man jani c'o ri ley, más que man k'alaj ta chi c'o mac, can xk'alajin-pe, roma conojel xecom; roma can pa ruk'a' ri camic xec'ue-wi. Ri Adán xcom, chuka' ri Moisés; y ri ch'aka chic xecom chuka', más que man junan ta quimac riq'uin ri xu'on ri Adán. Ri xu'on ri Adán man jun utz nakach'ec chirij, pero ri xu'on ri Cristo ruyon utzilaj tak ex xuc'om-pe chake; quiri' nik'alajin cuando nakatzu' ri xqui'en. \p \v 15 Ri xu'on ri Adán can man junan ta riq'uin ri xu'on ri Jesucristo, roma ri Jesucristo can xojrucol. Rumac ri Adán xu'on chake konojel chi xojoc pa ruk'a' ri camic. Pero ri xu'on ri Jesucristo, ruyon utz nu'on chake konojel ri kaniman chic. Roma ri favor ri xu'on raja' y roma chuka' ri favor ri xu'on ri Dios chake, xojcolotaj, y can man jun xkatoj chi xojcolotaj, roma xa can sipan chake. \v 16 Ri xuc'om-pe rumac ri Adán, can man junan ta riq'uin ri xu'on ri Cristo chi xojrucol. Xe riq'uin ri na'ey mac ri xu'on ri Adán chech ri Dios, conojel winak xe'ilon, romari' xquie'an juzgar y quiri' niyo'x ruq'uiexel chique roma ronojel ri quibanon. Pero ri xu'on ri Cristo can yalan rakalen, roma man xe ta roma ri na'ey mac xpe, raja' can xpe roma ronojel mac; y ri Cristo xojrucol y man jun rajil nuc'utuj, roma xa nusipaj. Y re' nu'on chake chi can man jun kamac nakakalej chech ri Dios. \v 17 Xe roma ri rumac ri Adán, conojel winak xe'oc pa ruk'a' ri camic. Pero ri xu'on ri Jesucristo can más c'o ruchuk'a' y romari' can más-wi k'alaj chi conojel ri yecolotaj, can xquiec'ase' chi ronojel tiempo. Can nu'on chique chi can man jun quimac niquikalej chech ri Dios, y can man jun rajil xtic'utux chique. Y xe roma ri favor ri xu'on ri Dios, xquiec'ase' y junan xtiqui'en juzgar. \p \v 18 Roma ri mac ri xu'on ri Adán, nika ri castigo pa quiwi' conojel winak. Pero roma ri xu'on ri Cristo can choj-wi, romari' conojel ri winak ri niquinimaj raja', man jun quimac niquikalej chech ri Dios y niquiwil ri c'aslen ri man niq'uis ta. \v 19 Roma ri Adán man xniman ta che ri Dios, cami conojel winak c'o quimac. Pero ri Jesucristo can xniman-wi che ri Dios, romari' can je q'uiy ri ni'an chique chi can man jun quimac niquikalej chech ri Dios, roma niquinimaj. \p \v 20 Cuando ri Dios xuya' ri ley, xk'alajin-pe chi can q'uiy ri mac. Y roma xek'alajin-pe ri mac, más xk'alajin-pe ru-favor ri Dios pa quiwi' ri winak. \v 21 Conojel winak xeka pa ruk'a' ri mac, romari' xeka chuka' pa ruk'a' ri camic. Pero cami, roma ri favor ri xu'on ri Dios, can manak chic kamac nakakalej chech raja' y c'o kac'aslen ri man niq'uis ta. Y ronojel ri' roma ri xu'on ri Kajaf Jesucristo. \c 6 \s1 Roj xkaya' can ri mac y cami kac'uan jun chic c'aslen riq'uin ri Cristo \p \v 1 ¿Anchique xtaka'ij cami? ¿C'a utz como naka'an mac chi quiri' más nik'alajin-pe ru-favor ri Dios pa kawi'? \v 2 Can man utz ta. Roj xa kayo'n yan can ri mac. Can anche'l xojcom yan, y romari' man utz ta chic chi c'a naka'an mac. \v 3 ¿Manak como iweta'n chi ri bautismo jari' retal chi roj can xojcom yan junan riq'uin ri Cristo Jesús, y xe jun kabanon riq'uin? \v 4 Cuando xoj-an bautizar, anche'l can xojcom riq'uin, y chuka' anche'l xojmuk junan riq'uin, y romari' cuando raja' xc'astaj-pe roma ri nimalaj ruchuk'a' ri Katata' Dios, roj chuka' xojc'astaj-pe riq'uin,\x * \xo 6:4 \xt Col 2:12\x* y cami kac'uan jun c'ac'ac' c'aslen. \p \v 5 Y roma can anche'l xojcom junan riq'uin ri Cristo cuando xoj-an bautizar, chuka' can xkojc'astaj riq'uin, roma raja' can xc'astaj-wi. \v 6 Roma xu'on can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero can anche'l xojbajix riq'uin ri Jesucristo chech ri cruz, y romari' ri itzel c'aslen ri' xq'uis can y xojcolotaj-pe pa ruk'a' ri mac. \v 7 Conojel ri anche'l can xecom riq'uin ri Cristo, can man jun quimac niquikalej chech ri Dios. \v 8 Y roma roj anche'l xojcom riq'uin ri Cristo cuando raja' xcom, romari' keta'n chi xkojc'ase' chuka' riq'uin. \v 9 Y keta'n chuka' chi ri camic manak chic anchique nu'on che ri Cristo. Roma raja' xc'astaj yan, y manak chic xticom. \v 10 Cuando xcom raja', ja' xq'uis ruchuk'a' ri mac. Xe jun mej (bey) xcom roma ronojel mac. Y cami q'ues y nuya' ruk'ij ri Dios. \v 11 Y roj can man takamestaj chi xe jun kabanon riq'uin ri Kajaf Jesucristo, y can anche'l xojcom junan riq'uin y romari' ri mac xcanaj yan can, y chuka' xojc'astaj-pe junan riq'uin chi nakaya' ruk'ij ri Dios. \p \v 12 Romari' man takaya' lugar chi ntoc chic ri mac kaq'uin, chi quiri' man ja' ta ri itzel tak ex ri yekarayij ri xquie'uc'uan kachi. \v 13 Man quiekacusaj ri kak'a-kakan chi naka'an ri mac, xa kajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios chi quiri' can xe ta ri utz naka'an, roma ojer can anche'l caminak kabanon, pero cami xojc'astaj yan. \v 14 Ri mac can man jun chic anchique xtitiquier xtu'on chake, roma xojcolotaj yan. Man nakaya' ta chic kánima riq'uin ri ru-ley ri Moisés, roma cami xa riq'uin ri favor ri xu'on ri Dios nakaya-wi kánima. \s1 Man utz ta chi jojc'ue' chuxe' ri mac \p \v 15 Romari', ¿c'a utz como naka'an mac, roma ja ri ru-favor ri Dios ri nicolo kachi, y man ja' ta ri ley? Man quiri' ta. \v 16 Rix jabel iweta'n chi xabachique (xama'anchique) winak ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic, can chuxe-wi rutzij ri rajaf samaj c'o-wi. Romari' roj xa xtaka'an ri mac, can xkojoc-wi anche'l jun rusamajel ri mac y ri' xkojruc'uaj pa camic, pero xa naka'an ri nrojo' ri Dios, xkojoc rusamajel raja' y can xkojruc'uaj chupa ri chojmilaj c'aslen. \v 17 Rubanon can, rix xixc'ue' chuxe' ri mac, pero matiox che ri Dios chi cami rix riq'uin ronojel iwánima iniman rutzij, y can jixc'o-wi chupa rutzij. \v 18 Cami man jixc'o ta chic chuxe' ri mac, xa can jix rusamajel chic ri Dios y ic'uan chuka' jun chojmilaj c'aslen. \v 19 Y roma rix xa jix winak, can cuesta niben entender ronojel ri jenu'in can, romari' xincusaj ri ejemplo chirij jun samajel; roma rix rubanon can, xicusaj ri ik'a-iwakan chi xiben mac y xiben ri man utz ta y ri man ch'ajch'oj ta. Quiri' tijacha' cami ri ic'aslen chi niben ri choj, chi quiri' can nijach ronojel ic'aslen che ri Dios y niben ronojel ri nika chech raja'. \p \v 20 Cuando rix c'a jixc'o chuxe' ri mac, man xinojij ta juba' chi can nic'atzin nic'uaj jun chojmilaj c'aslen, roma xinojij chi jix libre. \v 21 ¿Y anchique xich'ec chirij ronojel ri itzel c'aslen ri xic'uaj? Man jun, romari' cami jixq'uix cuando noka pa iwi' ri itzel ex ri xiben, roma ri itzel ic'aslen ri' xa camic nuc'om-pe pa ruq'uisbel. \v 22 Cami ri mac man jun chic anchique nu'on chiwe, roma xa jixc'o chic chuxe' rutzij ri Dios, y romari' yo'n chic chiwe jun c'aslen ch'ajch'oj, y ri c'aslen ri' nuc'om-pe ri c'aslen ri man niq'uis ta. \v 23 Ri mac xa camic nuya' chake chi jojbe pa k'ak', roma jari' ruq'uiexel ri nuya'. Pero ri Dios nusipaj ri c'aslen ri man niq'uis ta chake. Y ja c'aslen re' ri nisipes chake roma xe jun kabanon riq'uin ri Kajaf Jesucristo. \c 7 \s1 Man jojc'o ta chic chuxe' ru-ley ri Moisés \p \v 1 Wach'alal, rix can iweta'n anchique nu'ij ru-ley ri Moisés, y chuka' iweta'n chi xe cuando jun winak q'ues, c'o chuxe' ri ley ri'. \v 2 Anche'l nu'ij chupa ri ley, chi jun ixok c'ulan, manak modo nujach-ri' riq'uin ri rachijil, cuando ri achi xa c'a q'ues. Pero xa nicom-e ri rachijil, ja' nujach-ri' riq'uin, roma ruyon nic'ue' can. \v 3 Pero xa nic'ue' riq'uin jun chic achi cuando c'a q'ues ri rachijil, can mac-wi ri nu'on. Pero xa manak chic c'o ri rachijil riq'uin roma xcom-e, ri ixok c'o modo nic'ule' riq'uin jun chic achi, y ri ley man nu'ij ta chi mac nu'on xa nic'ule' chic jun mej (bey). \p \v 4 Wach'alal, can quiri' chuka' kabanon roj. Anche'l can xojcom chech ru-ley ri Moisés cuando ri Cristo xcom. Y romari' man jojc'o ta chic chuxe' ri ley ri', xa can joj richi chic ri Cristo, ri xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y roma joj richi chic ri Cristo, niwachin utz ri kac'aslen; can anche'l nrojo' ri Dios. \v 5 Roma xu'on can, xeka'an ri itzel tak ex ri xekarayij, y ri ru-ley ri Moisés nu'ij chi ri' can je itzel-wi. Y roma ri ley nu'ij chi je itzel, ri' xu'on chake chi can más xeka'an ri mac, y ri mac xa camic nroyoj pa kawi'. \v 6 Ojer can, xojc'ue' chuxe' ru-ley ri Moisés; pero cami anche'l xojcom yan chech ri ley ri', romari' xojcolotaj yan chech. Roma cami naka'an ri nrojo' ri Dios riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen ri yo'n chake roma ri Espíritu Santo, y man riq'uin ta ri ley ri tz'iban can. \s1 Can itzel rubanon ri mac chake \p \v 7 Y cami, ¿anchique naka'ij? ¿Itzel como ru-ley ri Moisés? Man quiri' ta; roma ri ley ri' nic'atzin chi nuk'alajij ri mac, roma xa manak ta ri ley, ren manak ta xinna'ej anchique ri mac. Anche'l nu'ij ri ley: Man tarayij chi awiq'uin ta ret c'o-wi ri c'o riq'uin jun chic.\x * \xo 7:7 \xt Ex 20:17; Dt 5:21\x* Y roma quiri' nu'ij, weta'n chi xa nin-en quiri', mac ri nin-en chech ri Dios. Man ta nu'ij quiri', manak ta weta'n chi xa nin-en quiri', can mac-wi. \v 8 Pero roma ri ley nu'ij chi can mac, xebek'alajin-pe ri mac ri c'o pa wánima, y más xenrayij ronojel quiwech itzel tak ex pa wánima. Pero xa manak ta ri ley, ri mac man yek'alajin ta pe roma xa je caminak. \v 9 Ojer can, cuando c'a man jani nubanon entender utz ri ley, xinnojij chi can c'o nuc'aslen. Pero ri k'ij cuando xin-en entender ri nu'ij ri ley, xc'astaj-pe ri mac ri c'o pa wánima, y c'ajari' xinna'ej chi xa jin caminak pa mac. \v 10 Ri ru-ley ri Moisés nuc'ut anchique modo nilitaj ri c'aslen. Pero ren man xinwil ta c'aslen, roma xa camic ri xinwil. \v 11 Y quiri' xinc'ulumaj roma ri mac ri c'o pa wánima can xiru'on engañar, roma ri mac can ja ri ley ri xucusaj chi xirucamisaj. \p \v 12 Ri ley can lok'olaj-wi, can utz-wi y can choj-wi ronojel ri nu'ij. \v 13 Pero ¿nin-ij como ren chi ja ri utzilaj ley ri' ri xu'on chue chi xicom? Man quiri' ta, roma ri ley can utz-wi, pero ja ri mac ri xc'amo-pe ri camic pa nuwi', roma xu'on chue chi ren man xinnimaj ta ri nu'ij ri ley. Y romari' ri ley xuc'ut chinuech anchique ri mac; y quiri', can k'alaj chi ri mac can itzel-wi. \p \v 14 Keta'n chi ri ley riq'uin ri Dios petenak-wi. Pero ren jin winak y jinc'o pa ruk'a' ri mac. \v 15 Ren can man nin-en ta entender ri ninc'ulumaj, roma ninjo' nin-en ri utz y manak nin-en, y man ninjo' ta chic nin-en ri itzel tak ex, pero xa ja yan chic ri' ri nin-en.\x * \xo 7:15 \xt Gá 5:17\x* \v 16 Ri mac ri nin-en, can man nika ta chinuech, y re' nuk'alajij chi ri ley can utz-wi ri nu'ij. \v 17 Y romari' yitiquier nin-ij chi can man nuyon ta ren nin-en ri mac, xa can ja ri mac ri c'o pa wánima ri nibano chue chi nin-en mac. \v 18 Ren jin jun winak ri man jun utz c'o pa nuc'aslen. Ninjo' nin-en ri utz, pero man yitiquier ta. \v 19 Más que ja ri utz ri ninjo' nin-en, man nin-en ta. Y ri mac man ninjo' ta chic nin-en, pero xa jari' ri nin-en. \v 20 Romari' xin-ij yan chi can man nuyon ta ren yibano ri mac, roma can man ninjo' ta nin-en. Xa ja ri mac ri c'o pa wánima jari' ri nibano chue chi nin-en. \p \v 21 Y ren nintzu' chi siempre quiri' nibanataj wiq'uin, roma cuando ren ninjo' nin-en ri utz, man yitiquier ta; xa ja yan chic ri mac nenbana-pe. \v 22 Ri wánima can yalan nika chech ri nu'ij ru-ley ri Dios. \v 23 Pero weta'n chi c'o jun chic ley ri uc'uayon wichi, ri can yirucusaj. Y ri jun ri' can man nrojo' ta nu'on ri nurayij ri wánima. Ri ley ri' ja ri mac. Can jinc'o pa ruk'a' y chuxe' ri mac. \p \v 24 ¡Juya' (Juyu') nuech roma ri nubanon! roma xe itzel tak ex yenrayij, y ri' xa camic niquic'om-pe chue. ¿Ancu'x (Anchique) como jun ri nitiquier nicolo wichi pa ruk'a' ri mac? \v 25 Pero cami, can matiox che ri Dios, roma ri Kajaf Jesucristo xtiquier xirucol. Roma man ta ri Jesucristo, man jun ta nicolo wichi pa ruk'a' ri mac. Roma ri wánima can nrojo-wi nu'on ru-ley ri Dios. Pero roma jin winak, c'o itzel tak ex ri yenrayij, romari' c'a jinc'o chuxe' ru-ley ri mac. \c 8 \s1 Cuando can ja ri Espíritu Santo uc'uayon kachi \p \v 1 Roj ri can xe jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, y man joj-uc'uan ta chic roma ri itzel tak ex ri yekarayij, y xa ja yan chic ri Espíritu Santo ri uc'uayon kachi, cami can man xtika ta ri nimalaj castigo pa kawi'. \v 2 Cuando xojoc chuxe' ru-ley ri Espíritu Santo chi c'aslen, ja' xojcolotaj chech ru-ley ri mac y ri camic, roma ri Cristo Jesús. \v 3 Ri ru-ley ri Moisés man xtiquier ta xojrucol, roma roj man xka'an ta ri nu'ij. Pero chi jojcolotaj, ri Dios xutak-pe Ralc'ual chech-ulef, chi xoc winak anche'l roj, xa ja yan chic raja' man jun rumac. Pero xcom roma kamac, y romari' ri Dios xojrucol chech ri ruchuk'a' ri mac. \v 4 Quiri' xu'on chi quiri' roj jojtiquier nakac'uaj jun chojmilaj c'aslen anche'l ri bin can chupa ru-ley ri Moisés. Man joj-uc'uan ta chic roma ri itzel tak ex ri yekarayij, y ja ri Espíritu Santo ri uc'uayon kachi. \p \v 5 Ri je-uc'uan coma ri itzel tak ex ri yequirayij, can xe chirij ri' benak cánima. Pero ri je-uc'uan roma ri Espíritu Santo, can benak cánima chirij ri nrojo' ri Espíritu Santo. \v 6 Ri je-uc'uan coma ri itzel tak ex ri yequirayij, camic ri nuc'om-pe chique. Pero ri je-uc'uan roma ri Espíritu Santo, nuya' c'aslen chique y chuka' uxlanen. \v 7 Ri je-uc'uan coma ri itzel tak ex ri niquirayij, can itzel niquitzu' ri Dios, can man yeniman ta che ri nu'ij ru-ley ri Dios, y can man yetiquier ta yeniman. \v 8 Ri je-uc'uan coma ri itzel tak ex ri yequirayij, can man yetiquier ta niqui'en ri nika chech ri Dios. \p \v 9 Pero rix man jix-uc'uan ta chic coma ri itzel tak ex ri ye'irayij; rix ja ri ru-Espíritu Santo ri Dios jari' ri uc'uayon iwichi. Can quiri-wi ibanon, xa rix can c'o ri Espíritu Santo pa tak iwánima. Xa jec'o ri manak ri Espíritu Santo quiq'uin, man je richi ta ri Cristo, roma ri Espíritu Santo can richi ri Cristo chuka'. \v 10 Pero xa ri Cristo c'o pa iwánima, can c'o-wi ic'aslen ri man niq'uis ta, roma man jun imac niwakalej chech ri Dios. Y can ketzij-wi chi roma ri mac jojcom-e chech-ulef, pero riq'uin ri Cristo c'o kac'aslen. \v 11 Ri Dios xu'on che ri Cristo Jesús chi xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', y quiri' chuka' xtu'on chake roj ri c'o ri ru-Espíritu Santo pa kánima. Xkojruc'asoj chuka' chiquicojol ri caminaki', roma c'o ri Espíritu Santo kaq'uin. \p \v 12 Wach'alal, roj can c'o-wi kac'as riq'uin ri Espíritu Santo, pero quiq'uin ri itzel tak ex ri yekarayij, manak kac'as roma man utz ta chi naka'an ri itzel tak ex ri yekarayij. \v 13 Roma xa yeka'an ri itzel tak ex ri yekarayij, ri' xa camic nuc'om-pe chake. Pero xa riq'uin ruchuk'a' ri Espíritu Santo yekacamisaj ri itzel tak ex ri yekarayij, can xtic'ue' kac'aslen ri man niq'uis ta. \p \v 14 Conojel ri can je-uc'uan roma ri ru-Espíritu Santo ri Dios, can je ralc'ual chic ri Dios. \v 15 Cuando xyo'x ri Espíritu chake, ja' xojoc ralc'ual ri Dios. Roma ojer can, yalan xkaxi'j-ki' chech ri castigo ri nuya' ri Dios, anche'l jun samajel ri yalan nuxi'j-ri' chech ri ru-patrón. Pero cami, roma c'o ri Espíritu Santo kaq'uin, manak chic nakaxi'j-ki', y cami Nata' jojcha' che ri Dios. \v 16 Roma ri Espíritu Santo nu'on chake chi nakana' pa kánima chi can ketzij-wi joj ralc'ual ri Dios. \v 17 Y roma joj ralc'ual chic ri Dios, roj can c'o chuka' ri xtiyo'x chake; junan xtiyo'x ri' chake riq'uin ri Cristo.\x * \xo 8:17 \xt Gá 4:5-7\x* Pero man takapokonaj-ki' naka'an sufrir, anche'l xu'on sufrir ri Cristo, chi quiri' can utz xte'kabana' riq'uin y xtic'ue' kak'ij chuka'. \p \v 18 Cami naka'an sufrir roma jojc'o we' chech-ulef; pero keta'n chi cuando xkojbec'ue' riq'uin ri Cristo, man xtoka ta chic pa kawi' ri sufrimiento richi ri rech-ulef. Quiri' xtaka'an, roma ri Cristo can c'o ruk'ij y can yalan utz xte'kabana' chicaj riq'uin. \v 19 Y ri rech-ulef y ri ch'aka chic ex ri jerubanon ri Dios, can yequicot quiyoben ri k'ij cuando roj ri joj ralc'ual raja' can utz xte'kabana' riq'uin ri Cristo. Can yalan niquijo' niquitzu' ri k'ij ri'. \v 20 Roma ri rech-ulef y ri ch'aka chic ex ri xeru'on ri Dios can man utz ta xqui'en-ka. Quiere' xqui'en-ka pa ruk'a' ri Dios, pero man roma ta reje' c'o quimac, y man chi ta ronojel tiempo quiri' xtiqui'en, roma can quiyoben chi yechojmises. \v 21 Ri mac can xu'on che ronojel ri rubanon ri Dios chi yeq'uis, pero xtapon ri k'ij cuando xquiecolotaj chech re'. Roj ri joj ralc'ual ri Dios, can utz xte'kabana' riq'uin raja' ri can c'o-wi ruk'ij. Xkojcolotaj chech ri itzel tak ex chi ri rech-ulef. Quiri' chuka' ronojel ri jerubanon ri Dios, can xquiecolotaj chech ri' chuka' y can utz xtiqui'en. \v 22 Can ronojel ri jerubanon ri Dios, niqui'en sufrir roma ri mac y yejilo anche'l nu'on jun ixok cuando xapon ri k'ij chi nic'ue' ral. Quiri' quibanon-pe c'a cami. \v 23 Y quiri' chuka' roj. Roma ri mac, ri kánima nu'on sufrir y nijilo. Can yalan nakajo' chi napon yan ri k'ij cuando xte'k'alajin chi joj ralc'ual ri Dios, y xtijalataj ri kach'acul. Keta'n chi quiri' xti'an chake, roma yo'n chic ri Espíritu Santo pa kánima. \v 24 Xojcolotaj yan pe chupa ri kamac, pero c'a jec'o ch'aka chic ex ri jekayoben. Xa ta jec'o yan ronojel ri' kaq'uin, man ta jekayoben. Roma man jun winak ri nuyobej jun ex ri xa c'o yan riq'uin. \v 25 Pero roma man jani jec'o ronojel kaq'uin, romari' c'a jekayoben, y c'o ka-paciencia kayoben; can keta'n chi can xtiyo'x chake. \p \v 26 Y chuka' ri Espíritu Santo can jojruto' chi quiri' roj nic'ue' ka-paciencia chi nakayobej ri xtiyo'x chake, roma raja' can reta'n chi roj manak kachuk'a'. Can jojruto' chuka' riq'uin ri ka-oraciones, roma roj man keta'n ta anchique ri utz chi nakac'utuj che ri Dios. Nuya' pa kánima ri anchique utz nakac'utuj che ri Dios. Raja' nuc'utuj pa kawi' roj, y yalan nijilo cuando nuc'utuj, y ri jiloj ri nu'on man jojtiquier ta naka'ij riq'uin tzij. \v 27 Pero chech ri Dios, can k'alaj-wi ri c'o pa kánima y chuka' chech raja' can k'alaj ri nunojij ri Espíritu Santo, más que roj man jojtiquier ta naka'ij che riq'uin tzij. Roma ri Espíritu Santo can reta'n-wi ri nurayij ri Dios, y jari' ri nuc'utuj pa kawi' roj ri can joj ralc'ual ri Dios. \s1 Can man jun ri nitiquier chakij roma ri Dios can c'o-wi kaq'uin \p \v 28 Roj ri nakajo' ri Dios y xojwoyox roma raja' chi xojoc ralc'ual roma quiri' runojin-pe pa kawi', can keta'n chi xabachique (xama'anchique) ex ri nakak'axaj pa kac'aslen, can c'o ri utz nakach'ec chirij. \v 29 Roma ri Dios can reta'n yan kawech cuando c'a man jani kojalex, y romari' xojrucha' chi jojoc anche'l ri Ralc'ual. Ri Dios can nrojo' chi joj q'uiy ta ri jojoc ralc'ual y ja ri Ruc'ajol ri Nimalaxel chikacojol. \v 30 Y roj ri xojrucha' ri Dios, can xojwoyox roma raja'. Y cuando joj-woyon chic roma raja', xu'on chake chi can man jun chic kamac chech. Y cuando man jun chic kamac chech, xe chic kayoben ri k'ij cuando xtu'on chake chi utz xte'kabana' riq'uin raja' ri can c'o-wi ruk'ij. \p \v 31 Y ronojel re' nuc'ut chakawech chi ri Dios can c'o-wi kaq'uin roj y romari' man jun nitiquier chakij. \v 32 Ri Dios man xupokonaj ta xuya-pe ri Ralc'ual, chi quiri' xcom koma konojel roj. Y roma raja' xuya-pe ri Ralc'ual, can k'alaj-wi chi can xtuya' ronojel ex chake. \v 33 Ri Dios xojrucha' y man jun kamac nakakalej chech. Y xa ri Dios quiere' rubanon chake, ¿c'o como jun ri nitiquier nisujun-apo chakij chech ri Dios, chi roj man utz ta ri kac'aslen? \v 34 Ri Cristo xcom koma roj, y xc'astaj-pe, y cami c'o pa ru-derecha ri Dios y nich'o'n pa kawi'. Y roma quiere' rubanon ri Cristo koma roj, ¿c'o como jun nitiquier nuc'utuj chi tika ri castigo pa kawi'? \v 35 ¿Anchique xtitiquier xkojrulesaj pa ruk'a' ri Cristo ri yalan jojrojo'? ¿Nitiquier como jojrulesaj pa ruk'a' ri Cristo ri sufrimiento? ¿Ri bis roma naka'an sufrir? ¿O roma itzel jojtz'et roma rubi' ri Cristo? ¿Roma manak kaway? ¿O roma manak katziak? ¿O jun peligro? ¿O ri camic? \v 36 Chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, chirij re' nich'o'n-wi cuando nu'ij: \q1 Roma joj awalc'ual, ri ch'aka chic winak siempre niquijo' jojquicamisaj; \q1 chiquiwech reje', roj xa joj anche'l ovejas ri can je richi-wi camic.\x * \xo 8:36 \xt Sal 44:22\x* \q1 Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \m \v 37 Pero xabachique (xama'anchique) ri sufrimiento, can man xtitiquier ta jojrulesaj riq'uin ri Cristo, roma ri Cristo can yalan jojrojo', y roj can jojch'acon-wi roma raja' can c'o kaq'uin. \v 38 Y ren weta'n chi can man jun ri xtitiquier xkojrulesaj-e riq'uin ri Dios. Ri camic man nitiquier ta, ni ri nakac'ulumaj we' cuando joj q'ues chech-ulef, ni ri ángeles man yetiquier ta chuka', ni ri itzel tak espíritus, ni ri autoridades manak chuka' yetiquier. Man jun ri c'o cami, ni man jun chuka' ri xtipe chakawech apo ri xtitiquier ta xkojrulesaj pa ruk'a' ri Dios. \v 39 Can man jun ri c'o chicaj ni ri c'o chuxe' ka ri ulef, ni man jun chic ex banon roma ri Dios ri xtitiquier xkojrulesaj riq'uin raja' ri yalan jojrojo', roma xe jun kabanon riq'uin ri Kajaf Jesucristo. \c 9 \s1 Man conojel ta israelitas je ralc'ual ri Dios \p \v 1 Ren, roma nuniman ri Cristo, can ketzij nin-ij y man nintz'uc ta tzij chiwech. Ri wánima quiri' nu'ij chue, chi can ketzij-wi. Roma ri Espíritu Santo quiri' chuka' nu'ij, chi ri nin-ij chiwe can ketzij-wi, \v 2 can yalan yibison. Can siempre c'o ruquiy (nik'axon) wánima. \v 3 Roma ren, can ninjo' chi conojel ta nuwinak israelitas niquinimaj ri Cristo, y xa ta ren yileses-e riq'uin ri Cristo y nika ri castigo pa nuwi', y roma ta ri' yecolotaj ri ch'aka chic nuwinak, ninya' lugar chi quiri' ta ni'an chue. \v 4 Ri israelitas can q'uiy ri xyo'x chique. Ri Dios xu'on ralc'ual chique, can xuc'ut ruk'ij chiquiwech, y xu'on jun trato quiq'uin. Chique reje' xuya-wi ri ley, y xuc'ut chiquiwech anchique niqui'en chi niquiya' ruk'ij. Y chuka' xu'ij chi c'o ri xtuya' chique. \v 5 Reje' chuka' je ru-familia can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y cuando ri Cristo xpe we' chech-ulef, chiquicojol reje' xalex-wi. Ri Cristo jari' ri Dios y c'o parui' ronojel. Y chi ronojel tiempo xtiyo'x ruk'ij. Amén. \p \v 6 Man takanojij chi ri Dios man rubanon ta ri ru'in xe roma man je q'uiy ta winak israelitas quiwilon ri'. Ronojel ri ru'in ri Dios chi nuya', xe quichi ri can je ketzij-wi israelitas y man quichi ta ri xe quiri' quibinan-ka israelitas. \v 7 Man conojel ta ri ru-familia can ri Abraham je-cha'on roma ri Dios. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios, cuando x-ix che ri Abraham: Chiquicojol ri ru-familia ri Isaac xquiencha-wi ri anchok chique xtinya-wi ri nu'in chi ninya',\x * \xo 9:7 \xt Gn 21:12\x* xcha' ri Dios che ri Abraham. \v 8 Y romari' nakatzu' que man conojel ta ru-familia can ri Abraham je ralc'ual ri Dios. Xe ri anchok chique niyo'x-wi ri ru'in ri Dios chi nuya', jari' nu'ij ri Dios chi je ralc'ual chic. \v 9 Anche'l cuando ri Dios xu'ij che ri Abraham: Xquipe chic jun mej (bey) cuando xtapon ri k'ij, y ri Sara ri awaxayil xtic'ue' jun ral ala'.\x * \xo 9:9 \xt Gn 18:10\x* Quiri' xu'ij ri Dios che ri Abraham. \p \v 10 Y can quiri-wi xbanataj. Can xalex-wi ri Isaac, ri xoc ojer kamama'. Y cuando ri Isaac c'ulan chic, ri Rebeca ri raxayil xec'ue' je ca'i' ral. \v 11 Y roma ri xbanataj quiq'uin ri ca'i' ac'uala' ri', can k'alaj-wi chi ri Dios man jojrucha' ta roma ri naka'an. Raja' yerucha' ri can runojin yan pa quiwi' chi yerucha'. Roma cuando man jani quie'alex ri ca'i' ac'uala' ri', y man jani k'alaj xa utz o man utz ta ri xte'quibana', \v 12 ri Dios xu'ij yan che ri te'j: Ri nimalaxel xtoc rusamajel ri chak'laxel.\x * \xo 9:12 \xt Gn 25:23\x* \v 13 Y chuka' chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Ri Jacob can nucha'on-wi. Pero ri Esaú man nucha'on ta.\x * \xo 9:13 \xt Mal 1:2-3\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \p \v 14 Y man tinojij que man utz ta ri xu'on ri Dios, chi ja ri Jacob ri xucha' y man ja' ta ri Esaú. \v 15 Can anche'l ri nu'ij rutzij ri Dios, cuando x-ix che ri Moisés: Ri ninjoyowaj rech, can ninjoyowaj-wi rech. Y ri ninto', can ninto-wi.\x * \xo 9:15 \xt Ex 33:19\x* Quiri' xu'ij ri Dios che ri Moisés. \v 16 Can k'alaj chi cuando ri Dios c'o ri nuya' chake, quiri' nu'on xe roma nujoyowaj kawech, y man roma ta jari' ri yalan nakajo' y can jojxule-jojjote' chucanoxic. \v 17 Y re' can ketzij-wi. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios; ri Dios xu'ij che ri Faraón: Xatinya' pa rech-ulef Egipto chi na'an gobernar, chi quiri' nik'alajin ri wuchuk'a' roma ri nac'ulumaj. Ninjo' chi nitzijos ri nubi' pa ronojel tenemit.\x * \xo 9:17 \xt Ex 9:16\x* Quiri' xu'ij ri Dios che ri Faraón ojer can. \v 18 Y romari' nakatzu' chi riq'uin ri Dios nipe-wi xa nujoyowaj rech jun winak o xa nu'on che chi cof ránima chupa ri itzel c'aslen. \p \v 19 Pero man roma ta ri' rix ninojij: Xa riq'uin ri Dios c'o-wi chi nujoyowaj rech jun winak, y chuka' riq'uin raja' c'o-wi chi nu'on cof che ránima jun winak, ¿anchique roma joj aj-mac nu'ij chake? Pero roj joj winak manak modo man jojniman ta chech ri Dios y nakach'ojij che. Roma xa raja' quiri' nrojo' nu'on chake, can quiri-wi xtu'on. \v 20 Pero ren nin-ij: Roj joj winak man jojtiquier ta naka'ij che ri Dios que man utz ta ri nu'on. ¿Utz como chi jun bojo'y nu'ij che ri xbano richi: ¿Anchique roma quiere' xa'an chue?\x * \xo 9:20 \xt Is 45:9\x* Can manak nu'ij quiri'. \v 21 Roma riq'uin ri banoy-bojo'y nipe-wi anchique ri nrojo' nu'on che ri barro. Roma che ri barro ri' nitiquier nu'on jun bojo'y ri c'o rakalen y nu'on jun ri xa manak rakalen. \p \v 22 Y quiri' chuka' ri Dios, pa ruk'a' raja' c'o-wi chi xunojij nuc'ut ri ruchuk'a' y ri ruyowal pa quiwi' ri winak ri niqui'en quimac. Pero yalan jerucoch'on, más utz ta chi xka yan ta ri ruyowal pa quiwi' y xeq'uis yan ta. \v 23 Y chuka' pa ruk'a' raja' c'o-wi chi nuk'alajij chi yalan utz runo'j (runa'oj) kaq'uin roj ri can xujoyowaj kawech, y xojrucha' yan chi xte'kila' jun utzilaj c'aslen riq'uin raja', y nic'ue' kak'ij. \v 24 Quiri' rubanon kaq'uin roj ri xojroyoj. Man xe ta ri jeruwoyon-pe chikacojol roj israelitas, xa can quiri' chuka' rubanon quiq'uin ri jeruwoyon-pe chiquicojol ri man je israelitas ta. \v 25 Anche'l nu'ij ri Dios chupa ri rutz'iban can ri Oseas: \q1 Ri winak ri man je nutenemit ta, xtin-en chique chi xquie'oc nutenemit. \q1 Ri man jenujo'n ta pe, xquienjo'.\x * \xo 9:25 \xt Os 2:23\x* \m \v 26 Chuka' chupa ri rutz'iban can ri Oseas nu'ij: \q1 Anchi' x-ix-wi chique ri winak roma ri Dios: Rix man jix nutenemit ta, \q1 chiri' chupa ri mismo lugar xti'ix chique chi je ralc'ual chic ri c'aslic Dios.\x * \xo 9:26 \xt Os 1:10\x* \m \v 27 Y chakij roj israelitas, c'o ri xu'ij ri Isaías ri ojer can. Raja' can riq'uin ruchuk'a' xch'o'n y xu'ij: Roj ri joj ru-familia can ri Israel, can joj q'uiy; can joj anche'l ri sanayi'l chuchi' ri mar, roma can man jun ri nitiquier jojrajilaj. Pero man joj q'uiy ta ri xkojcolotaj. \v 28 Ri Ajaf Dios can ru'in chi xtuya' ri castigo parui' ri karech-ulef. Y can anche'l ru'in, can quiri' xtu'on y can ch'anin xtibanataj.\x * \xo 9:28 \xt Is 10:22-23\x* \v 29 Ri Isaías ru'in can chuka': \q1 Ri Dios can Rajaf-wi ronojel. \q1 Y xa ta raja' xojruq'uis konojel, \q1 xkac'ulumaj ta anche'l ri xquic'ulumaj ri tenemit Sodoma y Gomorra ojer can.\x * \xo 9:29 \xt Is 1:9\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Isaías. \s1 Xe roma ri Jesucristo man jun kamac nakakalej chech ri Dios \p \v 30 Y ronojel re' nuk'alajij chakawech chi ri man je israelitas ta y man quitijon ta pe quik'ij chi quiri' man jun quimac niquikalej chech ri Dios, xa ja yan chic reje' ri utz xec'ue-apo riq'uin ri Dios. Quiri' ni'an chique conojel ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. \v 31 Pero ri kawinak israelitas can niquitaj-wi quik'ij chi quiri' man jun quimac niquikalej chech ri Dios. Can niquitaj quik'ij niqui'en ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés, pero man yetiquier ta. \v 32 ¿Y anchique roma? Roma man quiniman ta ri Jesucristo. Xa ja ri ru-ley ri Moisés ri yalan niquitaj quik'ij niqui'en y man niquijo' ta niquinimaj ri Jesucristo; romari' xquitupij cakan chech ri Abaj. Y ri Abaj ri' ja ri Jesucristo. \v 33 Anche'l nu'ij ri Dios chupa ri tz'iban can: \q1 Ren xtinya' jun Abaj pa tenemit Sión, y jec'o ri xtiquipaxij-qui' chech ri Abaj ri' y xquietzak. \q1 Pero ri xtiquinimaj, can manak-wi xquieq'uixbises can.\x * \xo 9:33 \xt Is 28:16\x* \q1 Quiri' nu'ij chupa ri tz'iban can. \c 10 \p \v 1 Wach'alal, ri ninc'utuj che ri Dios y ri nurayij chuka' ri wánima, ja' ta chi ri kawinak israelitas yecolotaj. \v 2 Ren weta'n chi reje' niquitaj quik'ij niquitzeklebej ri Dios, pero man quibanon ta entender anchique nic'atzin niqui'en. \v 3 Man quieta'n ta anchique modo niqui'en chi quiri' manak quimac niquikalej chech ri Dios. Man quieta'n ta chi ja ri Dios ri nibano. Y romari' niquitaj quik'ij chi niqui'en ri nu'ij ru-ley ri Moisés y manak niquijo' niquinimaj ri Jesucristo ri takon-pe roma ri Dios, y xa ta niquinimaj ri Cristo, man jun ta quimac niquikalej chech ri Dios. \v 4 Ri ley xq'uis cuando xoka ri Cristo. Quiri' xbanataj, chi quiri' xabachique (xama'anchique) winak ri xtiniman ri Cristo, man jun rumac xtrakalej chech ri Dios. \p \v 5 Ri Moisés rutz'iban can anchique nic'atzin niqui'en ri winak chi quiri' man jun quimac niquikalej chech ri Dios roma ri ley. Raja' rutz'iban can: Ri nibano ronojel ri nu'ij ri ley, can xtiril-wi ruc'aslen riq'uin ri Dios.\x * \xo 10:5 \xt Lv 18:5\x* Quiri' rutz'iban can. \v 6 Pero ri nic'atzin naka'an chi quiri' manak kamac nakakalej chech ri Dios, ja ri nakanimaj ri Cristo. Y chirij re' ni'ix: Man taka'ij pa kánima: ¿Ancu'x (Anchique) ta xtibe chila' chicaj chi xteruc'ama-pe ri Cristo? Roma raja' xka yan pe. \v 7 Y man taka'ij chuka': ¿Ancu'x (Anchique) ta jun xtibe anchi' jec'o-wi ri caminaki', chi xteruc'ama-pe ri Cristo? Roma raja' xa xc'astaj yan e. \v 8 Chupa rutzij ri Dios nu'ij: Ri tzij man naj ta c'o-wi, xa pa awánima c'o-wi, y pa achi' chuka'.\x * \xo 10:8 \xt Dt 30:12-14\x* Quiri' nu'ij chupa rutzij ri Dios. Y ja tzij ri' ri nakatzijoj, y nu'ij chi kaya' kánima riq'uin ri Jesucristo. \v 9 Nu'ij chi can nic'atzin na'ij chi ri Jesús jari' ri Kajaf, y nic'atzin chuka' chi nanimaj riq'uin ronojel awánima chi raja' can xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki' roma ruchuk'a' ri Dios. Xa xta'an quiri', xcacolotaj. \v 10 Chi jacolotaj y man jun amac nawakalej chech ri Dios, can riq'uin ronojel awánima tanimaj ri Jesús, y chuka' nic'atzin chi na'ij chi ja raja' ri Kajaf. \p \v 11 Y chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Conojel ri winak ri xtiquinimaj raja', can manak-wi xquieq'uixbises can.\x * \xo 10:11 \xt Is 28:16\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 12 Joj junan konojel, joj israelitas o man joj israelitas ta. Ri Ajaf, can Kajaf-wi konojel y can q'uiy ri nuya' chique ri yec'utun che. \v 13 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Conojel ri xtiquic'utuj che ri Ajaf chi quierucolo', can xquiecolotaj-wi.\x * \xo 10:13 \xt Jl 2:32\x* Quiri' nu'ij. \v 14 ¿Pero anchique modo jun winak xtuc'utuj chi ticol roma ri Jesucristo, y xa man nunimaj ta chi ja raja' ri nicolo? ¿O anchique modo xtunimaj, xa man jun anchique ruc'oxan chirij ri Jesucristo? ¿Y anchique modo xtuc'oxaj, xa man jun tzijiyon che? \v 15 ¿Y anchique modo xte'tzijos rutzij ri Dios, xa man jun nitak-e? Pero chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Can yalan jabel cuando ye'apon ri je-benak chutzijoxic ri utzilaj rutzij ri Dios; niquitzijoj anchique modo nic'ue' uxlanen pa kánima.\x * \xo 10:15 \xt Is 52:7\x* Quiri' nu'ij chupa ri tz'iban can. \p \v 16 Pero man conojel ta winak yeniman ri nu'ij ri utzilaj rutzij ri Dios. Anche'l rutz'iban can ri Isaías: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj, can c'o como jun ri xniman?\x * \xo 10:16 \xt Is 53:1\x* Quiri' ri rutz'iban can. \v 17 Chi nakanimaj, nic'atzin chi na'ey nakac'oxaj ri tzij. Y ri tzij ri nic'atzin nakac'oxaj, ja ri rutzij ri Dios. \p \v 18 Y ren nin-ij chiwe chi reje' can quic'oxan-wi rutzij ri Dios, roma chupa ri tz'iban can, nu'ij: \q1 C'a pa ruq'uisbel che ri rech-ulef je-aponinak-wi ri yek'alajin richi. \q1 Y can xabachique (xama'anchique) lugar jec'o winak, chiri' niquik'alajij-wi chuka'.\x * \xo 10:18 \xt Sal 19:4\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 19 Y ren nin-ij chuka', chi ri kawinak israelitas quieta'n ri nu'ij rutzij ri Dios. Katzu' na pe' na'ey ri nu'ij ri Dios chupa ri rutz'iban can ri Moisés: \q1 Jec'o ri can man je nutenemit ta y man jun quieta'n. \q1 Pero xa ja yan chic reje' ri xquiencol y romari' rix itzel xquie'itzu'.\x * \xo 10:19 \xt Dt 32:21\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \m \v 20 Pero can más k'alaj ri tz'iban can roma ri Isaías, roma ri Dios nu'ij: \q1 Ri winak ri man xecanon ta wichi, xinquiwil. \q1 Can xinc'ut-wi' chiquiwech, más que man xinquicanoj ta.\x * \xo 10:20 \xt Is 65:1\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 21 Pero ri Dios nu'ij chiquij ri kawinak israelitas: Can k'ij-k'ij yenwoyoj chi yepe wiq'uin y nujakon nuk'a' chi jenuyoben, pero reje' xa man yeniman ta y man niquijo' ta niqui'en ri nin-ij chique.\x * \xo 10:21 \xt Is 65:2\x* Quiri' ri tz'iban can. \c 11 \s1 Ri Dios jec'o chuka' jerucha'on chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Y ren nin-ij chiwe chi ri Dios man jerumalin ta can ri israelitas, ri rutenemit. Roma ren can jin israelita-wi. Ja ri Abraham ri ojer numama', y jin ru-familia can ri Benjamín.\x * \xo 11:1 \xt Fil 3:5\x* \v 2 Ri Dios man rumalin ta can ri rutenemit; ri Dios can pa ruticribel pe reta'n-pe rech. ¿Man iweta'n ta ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, chirij ri Elías? Ri Elías xch'o'n riq'uin ri Dios chiquij ri ruwinak israelitas, y xu'ij: \v 3 Ajaf, xequiwulij (xequiwulaj) ri altares ri awichi ret y xequicamisaj ri ch'aka chic asamajel ri xek'alajin chuka' ri atzij. Xa nuyon chic ren jinc'o can y jinquicanoj chuka' chi jinquicamisaj.\x * \xo 11:3 \xt 1 R 19:10, 14\x* Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios. \v 4 ¿Y anchique xu'ij ri Dios che ri Elías? Ri Dios xu'ij: Man ayon ta jatc'o wiq'uin. C'a jec'o wuku' mil ri jec'o wiq'uin, ri man quiyo'n ta ruk'ij ri Baal ri banon dios che.\x * \xo 11:4 \xt 1 R 19:18\x* Quiri' xu'ij ri Dios che ri Elías. \v 5 Y quiri' chuka' cami jec'o kawinak israelitas ri junan joj-cha'on quiq'uin, roma jari' ri favor xu'on ri Dios chake. \v 6 Ri je-cha'on roma ri Dios, man je-cha'on ta roma can utz ri yequi'en pa quic'aslen; reje' je-cha'on, xe roma ru-favor ri Dios. Xa ta je-cha'on roma ri utz ri yequi'en pa quic'aslen, manak ta ni'ix chi je-cha'on roma ri favor ri xu'on ri Dios chique. \p \v 7 Y re' nuk'alajij chakawech chi ri kawinak ri je-cha'on roma ri Dios xquiwil yan jun utzilaj c'aslen riq'uin ri Dios. Pero ri ch'aka chic kawinak ri man je-cha'on ta roma ri Dios, man quiri' ta, reje' xa xcowir cánima. \v 8 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Dios xuya' chique anche'l jun nimalaj waran. Romari' anche'l je moy quibanon y chuka' man yec'oxan ta.\x * \xo 11:8 \xt Dt 29:4; Is 29:10\x* C'a quiri' quibanon cami. Quiri' nu'ij chupa ri tz'iban can. \v 9 Y ri David ru'in can chuka': \q1 Ri nima'k tak quiwa'in xtoc ta qui-trampa y xtoc ta anche'l ya'l ri yeka chupa. \q1 Ja' ta ri' ri xtitzako quichi y xtoc qui-castigo. \q1 \v 10 Xtik'okumer ta ri quiwech, chi quiri' man xquietzu'n ta; \q1 can luculic ta jumul quij xtiqui'en.\x * \xo 11:10 \xt Sal 69:22-23\x* \q1 Quiri' ri ru'in can ri David. \s1 Ri Dios can xusuj chi yerucol ri winak ri man je israelitas ta \p \v 11 Y ronojel re' man nu'ij ta chi ri kawinak xquitupij cakan y xetzak jumul. Man quiri' ta. Ri Dios xe chi nuc'asoj pa cánima chi niquinimaj ta rutzij, xusuj chuka' chi yerucol ri winak man je israelitas ta. \v 12 Ri kawinak xquixutuj ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri ru-bendición chique ch'aka chic winak ri man je israelitas ta. Pero más q'uiy ri bendición ri xquiepe cuando ri kawinak israelitas xtiquinimaj. \p \v 13 Y c'o chuka' ri ninjo' nin-ij chique ri winak man je israelitas ta: Ren jin jun apóstol ri jin-takon-pe chique ri man je israelitas ta. Can ninya-wi ruk'ij ri nusamaj, \v 14 roma ninjo' ninc'asoj pa cánima ri nuwinak israelitas chi niquirayij ta yecolotaj; roma can niquitzu' ri nusamaj chiquicojol ri man je israelitas ta. \v 15 Roma ri ch'aka chic ri man je israelitas ta xc'ul quiwech roma ri Dios, y jare' ri xu'on ri Dios cuando xeruya' can ri nuwinak israelitas. Pero más ri bendición ri xquiepe cuando ri nuwinak xtiquinimaj ri Dios y raja' xtuc'ul-ka utz quiwech. C'ajari' xquiec'astaj y xtiquic'uaj jun c'ac'ac' c'aslen. \v 16 Ri israelitas can je-cha'on-wi. Y roma can je-cha'on ri ruc'amal (ruxe'), can je-cha'on chuka' ri ruk'a'. Can je anche'l ri na'ey tak pan ri niyo'x chech ri Dios. Roma ri na'ey tak pan ri niyo'x chech ri Dios, can je lok'olaj-wi, y quiri' chuka' ri ch'aka chic pan, roma junan xe'an riq'uin ri xeyo'x chech ri Dios. \p \v 17 Ri nuwinak israelitas can je anche'l ri che' rubinan olivo, can jabel ticon. Pero jec'o ruk'a' ri xejok'ix-e. Y rix ri man jix israelitas ta man jix ruk'a' ta ri che' ri', xa jix richi jun chic olivo ri man ticon ta, ri xa ruyon xel-pe. Pero xixyo'x parui' ri che' ri ticon y q'uiy bendición iwilon. \v 18 Pero man tinojij chi jix nimalaj tak winak y nikasaj quik'ij ri nuwinak ri xe'leses-e. Man utz ta niben quiri', roma iweta'n que man ja' ta ri ruk'a' ri che' ri quitz'amon ri ruc'amal (ruxe'), xa ja ri ruc'amal (ruxe') ri rutz'amon ri ruk'a' ri che'. Y rix xa jix ruk'a' ri che' y man jix ruc'amal (ruxe') ta. \p \v 19 Y xa juba' rix ninojij: Roj can utz kabanon roma jec'o ruk'a' ri che' ri xejok'ix-e, chi quiri' ja roj ri xojyo'x pa quiq'uiexel. \v 20 Pero ren nin-ij: Reje' roma man xquinimaj ta ri Dios, romari' xe'leses-e. Y rix xe roma iniman ri Dios jixc'o can pa quiq'uiexel. Romari' man utz ta ninojij chi jix nimalaj tak winak. Xa tixi'j-iwi'. \v 21 Roma iweta'n chi ri Dios man xerupokonaj ta ri nuwinak israelitas. Xa xerulesaj-e, más que reje' can je ruk'a-wi ri che' ri'. Xa quiri' xu'on quiq'uin reje', chuka' rix man xtujoyowaj ta iwech. \v 22 Can titemaj chi ri Dios yalan nojo'n, pero chuka' nuya' ruq'uiexel ri mac, y ri' ja ri castigo. Ri jec'o pa mac, raja' nuya' ri castigo chique. Chiwe rix ruyo'n ru-bendición, pero tiya' iwánima riq'uin. Roma xa man niya' ta iwánima riq'uin, rix chuka' xquixleses-e. \v 23 Y xa ri nuwinak niquinimaj, xquiejo'x chic roma ri Dios. Ri Dios can nitiquier yerojo' chic jun mej (bey). \v 24 Rix can jix anche'l ruk'a' jun olivo ri man xtic ta, xa ruyon xel-pe; pero xixleses-pe riq'uin ri che' ri' y xixyo'x parui' ri olivo ri can ticon-wi, más que man jix richi ta ri che' ri'. Y xa quiri' x-an chiwe rix, can más xti'an chique ri nuwinak israelitas, reje' can xquieyo'x chic jun mej (bey) parui' ri che' ri can ticon; roma reje' can je richi-wi ri che' ri'. \s1 Cuando xquiecolotaj ri israelitas \p \v 25 Wach'alal, ren ninjo' chi rix nina'ej ri c'aja' oc tuk'alajij ri Dios, chi quiri' man tina-ka chi jix nimalaj tak winak roma c'o ino'j (ina'oj). Ri nuwinak israelitas ri cowirinak cánima y man niquijo' ta niquinimaj ri Dios, quiri' xquiec'ue', c'a xquiecolotaj na ri man je israelitas ta. \v 26 C'ajari' xquiecolotaj conojel ri nuwinak israelitas. Anche'l nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Ri Jun ri nicolo, pa tenemit Sión xtipe-wi, \q1 y xtulesaj ri itzel tak no'j (na'oj) chiquicojol ru-familia can ri Jacob.\x * \xo 11:26 \xt Is 59:20\x* \q1 \v 27 Y ren xtinlesaj quimac, \q1 roma jari' ri trato ri xin-en quiq'uin.\x * \xo 11:27 \xt Jer 31:33-34\x* \q1 Quiri' nu'ij ri Dios chupa ri tz'iban can. \p \v 28 Jec'o nuwinak israelitas itzel niquitzu' ri Dios, roma man quiniman ta ri utzilaj rutzij. Y roma man quiniman ta, ri Dios xuya' rutzij chiwe rix ri man jix israelitas ta. Pero ri Dios c'a yerojo' ri nuwinak, roma jerucha'on y roma chuka' ri ru'in chique ri ojer tak kati't-kamama' chi nuya'. \v 29 Roma cuando ri Dios nuya' jun ex, can man xtumaj ta chic; y cuando nroyoj ri rutenemit, can man xtujal ta chic rutzij. \v 30 Ojer can, rix ri man jix israelitas ta man xixniman ta che ri Dios. Pero cuando ri nuwinak israelitas xquiya' can ri Dios, raja' xa chiwe yan chic rix xuya-wi ri bendición. \v 31 Ri nuwinak man quiniman ta ri Dios cami, pero xtapon ri k'ij cuando ri Dios xtusuj chic jun mej (bey) ri ru-bendición chique, y reje' can xquiecolotaj, can anche'l xu'on chiwe rix. \v 32 Ri Dios can ruk'alajin chi conojel winak c'o quimac; can quiere' rubanon roma raja' nrojo' yerucol conojel. \p \v 33 Ri Dios can yalan-wi utz, can q'uiy-wi beyomel y no'j (na'oj) c'o riq'uin. Roj can man naka'an ta entender ri runo'j (runa'oj) y man naka'an ta entender ri nunojij. \v 34 Roma ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios nu'ij: ¿C'o como jun winak runa'en anchique nunojij ri Ajaf Dios? ¿O c'o como jun ri nitiquier nu'ij che ri Dios ri anchique utz chi nu'on?\x * \xo 11:34 \xt Is 40:13\x* \v 35 ¿O c'o como jun winak ri nusipaj jun ex na'ey che ri Dios, y ri Dios c'ajari' xtuya-pe ruq'uiexel che?\x * \xo 11:35 \xt Job 41:11\x* Man jun. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 36 Roma ja raja' ri xbano ronojel. Can riq'uin-wi raja' petenak ronojel. Y ronojel ri xeru'on, chi niquiya' ruk'ij. Can xtiyo'x ta ruk'ij ri Dios chi ronojel tiempo. Amén. \c 12 \s1 Ri c'aslen ri nika chech ri Dios \p \v 1 Wach'alal, ri Dios can nujoyowaj kawech. Romari' ninc'utuj favor chiwe chi can tijacha-iwi' pa ruk'a' ri Dios. Can anche'l ni'an chique ri chicop ri yesuj che ri Dios, quiri' chuka' tibana' rix, tiya' ri ic'aslen che ri Dios. Jun c'aslen ch'ajch'oj, anche'l ri nrojo' raja', jari' tiya' che, y quiri' rix can ketzij-wi chi niya' ruk'ij ri Dios. \v 2 Man titzeklebej quic'aslen ri winak ri man quiniman ta ri Dios. Xa can tiya' lugar che ri Dios chi nujal ri ino'j (ina'oj), chi quiri' can xtijalataj ri ic'aslen. Y xtina'ej anchique nrojo' ri Dios chi niben. Ri nrojo' raja' ja ri utz, ri nika chech y can jabel. \p \v 3 Ri Dios xu'on favor chue chi xiruya' chupa ri rusamaj. Romari' nin-ij chiwe chi'iwonojel: Man tiben chi jix nimalaj tak winak, roma man utz ta quiri' niben. Can titzu-ka-iwi' xa can ketzij iyo'n iwánima riq'uin ri Dios y niben ri samaj ri yo'n chiwe roma ri Dios. Roma konojel jalajoj rech kasamaj ruyo'n. \v 4 Can anche'l rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o rech, pero man junan ta quisamaj. \v 5 Y quiri' chuka' roj ri kaniman ri Cristo, joj q'uiy y man junan ta kasamaj. Pero can junan jojc'o y nakato-ki' roma xe jun kabanon riq'uin ri Cristo.\x * \xo 12:5 \xt 1 Co 12:12\x* \p \v 6 Ri Dios ruyo'n jun kasamaj chikajunal roma yalan jojrojo', y ri samaj ri xrojo' raja', jari' ri xuya' chake.\x * \xo 12:6 \xt 1 Co 12:4-11\x* Romari', xa c'o ri nuk'alajij ri Dios chake, can kak'alajij chique ri ch'aka chic. Y kak'alajij xe ri ru'in ri Dios chake. \v 7 Xa jojtiquier yekato' ch'aka chic, quiekato'. Xa jojtiquier yekatijoj ch'aka chic, quiekatijoj. \v 8 Xa jojtiquier nakaya' ruchuk'a' cánima ch'aka chic, quiri' chuka' kabana'. Xa jojtiquier yekato' riq'uin mero, quiekato' riq'uin ronojel kánima. Xa ja roj ri joj-pa'l chiquiwech ri kach'alal, can katija' kak'ij chi utz naka'an che ri samaj ri'. Xa can jojtiquier yekato' ri winak, can kojquicot cuando naka'an quiri'. \p \v 9 Can tijo-iwi' chi'ijunal riq'uin ronojel iwánima. Tixutuj ri man utz ta y titzeklebej ri utz. \v 10 Iwach'alal iwi' roma iniman ri Cristo. Romari' can tijo-iwi' riq'uin ronojel iwánima y tibana' respetar iwi'. \p \v 11 Man quixk'oran, xa riq'uin ronojel iwánima tibana' rusamaj ri Ajaf. \p \v 12 Tiquicot ri iwánima roma iyoben ronojel ri runaban ri Dios chiwe. Tic'ue' i-paciencia chupa ri sufrimiento. Siempre tibana' orar. \p \v 13 Cuando jec'o lok'olaj tak kach'alal ri c'o nic'atzin chique, quie'ito'. Tisuju' qui-posada cuando niquijo' posada. \p \v 14 Ri winak ri itzel yetz'eto iwichi y niqui'en chiwe chi niben sufrir, tic'utuj che ri Dios chi quieru'ona' bendecir, y man tic'utuj chi tiyo'x ri castigo pa quiwi'.\x * \xo 12:14 \xt Lc 6:28\x* \p \v 15 Quixquicot quiq'uin ri yequicot, y quixok' quiq'uin ri ye'ok' roma yebison. \p \v 16 Junan iwánima tibana' y man tiben chi jix nimalaj tak winak, xa can junan iwech tibana' quiq'uin ri manak oc quik'ij y man tinojij chi yalan ino'j (ina'oj).\x * \xo 12:16 \xt Pr 3:7\x* \p \v 17 Xa c'o jun winak c'o itzel tak ex nu'on chiwe, man tiya' ruq'uiexel che. Can titija' ik'ij chi nic'uaj jun c'aslen utz chiquiwech ri winak, chi quiri' man jun itzel ni'ix chiwij. \v 18 Man tiben ayowal, can titija' ik'ij chi jabel nic'uaj-iwi' quiq'uin conojel chi nic'ue' uxlanen pa iwánima. \v 19 Rix ri yalan jixinjo', nin-ij chiwe: Xa jec'o ri yebano itzel tak ex chiwe, man tiya' ruq'uiexel chique. Xa tiya' pa ruk'a' ri Dios, roma ja raja' ri xtiyo'n ruq'uiexel chique roma ri niqui'en. Can anche'l ri nu'ij ri Dios chupa ri tz'iban can: Ja ren yibano castigar, y ja ren chuka' xquiyo'n ruq'uiexel chique ri niqui'en mac.\x * \xo 12:19 \xt Dt 32:35\x* Quiri' nu'ij ri Ajaf. \v 20 Y romari' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Xa ninum rupa ri itzel jatrutzu', can taya' ruway, y xa nichaki'j ruchi', taya' ruq'uia', roma xa quiri' xta'an, raja' xtiq'uix roma ri itzel tak ex ri jerubanon.\x * \xo 12:20 \xt Pr 25:21-22\x* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \v 21 Man tiya' lugar chi jixch'acataj roma ri itzel tak ex ri ni'an chiwe. Rix ja ri utz tibana' y jari' ri xtich'acon chirij ri etzelal. \c 13 \p \v 1 Can nic'atzin chi konojel jojniman chique ri autoridades. Roma conojel ri autoridades roma ri Dios jec'o, y ja raja' yoyo'n ri autoridad pa quik'a'. \v 2 Romari', xa man jojniman ta chique ri autoridades, can man utz ta, roma can riq'uin ri Dios naka'an-wi ayowal, roma can ja ri Dios yoyo'n ri autoridades. Y xa quiri' naka'an, kayon nakawoyoj ri castigo pa kawi'. \v 3 Jun autoridad man nuya' ta castigo pa quiwi' ri niqui'en ri utz, xe pa quiwi' ri je banoy itzel tak ex nuya-wi ri castigo. Can kabana' ri utz, chi quiri' man jun anchique nakac'ulumaj. Y xa ruyon utz naka'an, utz xkojtz'et coma ri autoridades. \v 4 Roma ja ri Dios jeruyo'n ri autoridades chi quiri' man jun anchique nakac'ulumaj. Pero xa naka'an ri man utz ta, kaxi'j-ki' chiquiwech, roma ja reje' xquieyo'n ri castigo pa kawi'. Can je-yo'n-wi roma ri Dios chi niquiya' castigo pa quiwi' ri je banoy itzel tak ex. \v 5 Romari' can nic'atzin chi jojniman chique ri autoridades, roma can quiri' nu'ij ri kánima chake y man xe ta roma man joj-an ta castigar. \v 6 Romari' quiekatojo' ri impuestos, roma ja ri Dios yoyo'n quisamaj ri autoridades, ri quisamaj reje' ja chi niqui'en gobernar k'ij-k'ij. \p \v 7 Can katojo' kac'as chique ri c'o kac'as quiq'uin. Katojo' ri mero ri nika pa kawi' roma ri samaj ri ye'an. Katojo' ri impuestos ri nic'atzin nakatoj.\x * \xo 13:7 \xt Mt 22:21; Mr 12:17; Lc 20:25\x* Ri winak c'o quik'ij, can kaya' quik'ij. Ri je nimalaj tak winak, can kabana' chique chi je nimalaj tak winak. \v 8 Man utz ta nic'ue' kac'as, xa can katojo', y can kajo-ki'. Roma xa yekajo' ri ch'aka chic, can k'alaj chi xka'an yan ronojel ri nu'ij chupa ru-ley ri Dios. \v 9 Ri ley ri' nu'ij: Rix achi'a' ri c'o iwaxayil, man tic'uaj-iwi' riq'uin jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o iwachijil, man tic'uaj-iwi' riq'uin jun chic achi.\x * \xo 13:9 \xt Ex 20:14; Dt 5:18\x* Man quixcamisan.\x * \xo 13:9 \xt Ex 20:13; Dt 5:17\x* Man quixelak'.\x * \xo 13:9 \xt Ex 20:15; Dt 5:19\x* Man titz'uc tzij chirij jun chic winak.\x * \xo 13:9 \xt Ex 20:16; Dt 5:20\x* Man tirayij chi iwiq'uin ta rix c'o-wi ri c'o riq'uin jun chic.\x * \xo 13:9 \xt Ex 20:17; Dt 5:21\x* Y chuka' c'o ch'aka chic ex ri nu'ij ri ley. Pero c'o jun chic tzij ri numaj ronojel re'; ri tzij ri' nu'ij: Anche'l najo-ka-awi' ret, quiri' chuka' quie'ajo' conojel winak.\x * \xo 13:9 \xt Lv 19:18\x* \v 10 Xa yekajo' ri winak, man jun itzel naka'an chique. Y xa can yekajo', can k'alaj chi xka'an yan ronojel ri nu'ij chupa ri ley. \p \v 11 Y ronojel ri xin-ij-ka, can chi kojc'astaj, roma keta'n chi xtapon yan ri k'ij cuando ri Cristo xkojrucol-e jumul chech ri mac. C'o yan k'ij kaniman-pe, y romari' jojtiquier naka'ij chi cami más nakaj chic jojc'o-wi che ri k'ij ri'. \v 12 Ri k'eku'm nik'ax yan, y nik'alajin yan pe ri sakil. Romari', xa c'a yeka'an ex chi ri k'eku'm, kaya' can. Nic'atzin chi ja ri sakil nakacusaj chi nakato-ki'. \v 13 Roj jojc'o chic chupa ri sakil, romari' can kac'uaj jun c'aslen utz. Man utz ta jojk'aber, ni man utz ta nik'ax rui' ri wa'in ri naka'an. Man utz ta chi ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' chi niqui'en mac; man jun itzel ex quiere' nrojo' chi naka'an. Man utz ta nic'ue-ka ayowal chikacojol y itzel nakatzu' jun roma utz c'o. \v 14 Nic'atzin chi xe jun naka'an riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y man takanojij nakaya' lugar chique ri itzel tak ex ri yekarayij. \c 14 \s1 Kato-ki' y man quieka'ij tzij chakij \p \v 1 Ri kach'alal ri niquijo' yec'ue' kaq'uin, can utz nakac'ul quiwech, más que reje' man jani tiqui'en entender utz chi xe roma kayo'n kánima riq'uin ri Cristo jojcolotaj. Pero man takac'ul quiwech xe chi naka'an ayowal quiq'uin roma ri niquinojij. \v 2 Anche'l chirij ri ti'j, roj utz chakawech nakataj ronojel, pero ri kach'alal ri man jani tiqui'en entender utz chi xe roma kayo'n kánima riq'uin ri Cristo jojcolotaj, man niquijo' ta niquitaj ti'j. \v 3 Roj ri nakataj ronojel, man itzel quiekatzu' ri kach'alal ri man niquitaj ta ronojel. Y ri kach'alal ri' man tiqui'ij chi can man utz ta ri naka'an roj roma nakataj ronojel. Ri Dios jojruc'amon-ka konojel, xa nakataj o man nakataj ta ronojel. \v 4 Romari' man jun nitiquier nu'ij chirij jun chic kach'alal chi can man utz ta ri nu'on. Roma ri kach'alal xa rusamajel ri Ajaf. Y ja ri Ajaf ri ni'in xa utz ri nu'on o xa man utz ta. Y ri kach'alal ri' can man xtitzak ta, roma ja ri Ajaf ri nito'n richi. \p \v 5 Jec'o kach'alal niqui'ij chi jec'o k'ij ri yalan quikalen romari' niquichajij, y jec'o ch'aka chic niqui'ij chi ronojel k'ij xa je junan. Y romari' can utz kanojij chikajunal anchique naka'an. \v 6 Roma jec'o kach'alal c'o k'ij yequichajij, quiri' niqui'en roma reje' can niquijo' niquiya' ruk'ij ri Dios. Y ri man jun k'ij niquichajij, quiri' niqui'en roma niquiya' ruk'ij ri Dios chuka'. Ri kach'alal ri niquitaj ronojel, quiri' niqui'en chi niquiya' ruk'ij ri Dios; roma niquiya' matiox che. Y ri man niquitaj ta ronojel, quiri' niqui'en chi niquiya' ruk'ij ri Dios.\x * \xo 14:6 \xt Col 2:16\x* Y reje' chuka' niquiya' matiox che ri Dios. \p \v 7 Cuando joj q'ues chech-ulef, can ja ri Cristo ri Kajaf, y quiri' chuka' cuando xkojcom. Romari' man joj kachi ta ka roj mismo. \v 8 Cuando joj q'ues chech-ulef, can richi raja' ri kac'aslen. Y quiri' chuka' cuando jojcom, can richi raja' ri kacamic. Romari' xa joj q'ues o jojcom-e, can joj richi ri Cristo. \v 9 Ri Cristo can xcom y xc'astaj chi xoc Kajaf. Ja raja' ri Kajaf roj ri c'a joj q'ues y Cajaf chuka' ri je caminak chic. \p \v 10 Romari', man utz ta naka'ij que man utz ta ri nu'on jun kach'alal; man itzel takatzu' chuka'. Man taka'an quiri', roma can konojel xkojapon chech ri Cristo chi koj-an juzgar.\x * \xo 14:10 \xt 2 Co 5:10\x* \v 11 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Ri Ajaf nu'ij: Ja ren ri c'aslic Dios y can ketzij-wi ri nin-ij, \q1 chi conojel winak xquiexuquie' chinuech ren, y xtiqui'ij chi can ketzij-wi chi ja ren ri Dios.\x * \xo 14:11 \xt Is 45:23\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 12 Y romari' nakatzu' chi xtapon ri k'ij cuando chikajunal xtakajach cuenta che ri Dios roma ronojel ri kabanon. \p \v 13 Romari' man chic taka'ij chi can man utz ta ri nu'on jun kach'alal. Pa ruq'uiexel ri', xa katija' kak'ij chi quiri' man naka'an ta che jun kach'alal chi nitzak ta pa ruc'aslen o nu'on ta rumac. \v 14 Y roma ren xe jun nubanon riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' can weta'n chi can man jun ri nitej xajan (xajam) chech ri Dios. Pero xa chech jun kach'alal c'o ri xajan (xajam) yetej, ri' xe chech raja' quiri' quibanon. \v 15 Y romari' roj ri nakataj ronojel, man taka'an che ri jun kach'alal ri man nutaj ta ronojel chi niyujtaj runo'j (runa'oj) y nitzak koma roj, roma ri Cristo can xcom chuka' roma ri kach'alal ri man nutaj ta ronojel. Y xa c'o jun ri xtitzak koma, can k'alaj chi roj man jojjo'n ta. \v 16 Chakawech roj ronojel utz, pero xa jec'o ch'aka ri ye'in chakij que man utz ta, can man taka'an. \v 17 Roma roj ri joj-an gobernar roma ri Dios, man jun anchique nu'on xa nakataj ronojel o man nakataj ta. Ri nic'atzin ja chi nakac'uaj jun chojmilaj c'aslen y nic'ue' uxlanen pa kánima y jojquicot pa kánima roma c'o ri Espíritu Santo kaq'uin. \v 18 Y xa c'o pa kac'aslen ronojel ri xin-ij yan ka, can k'alaj chi naka'an ri nrojo' ri Cristo y utz jojka chech ri Dios y chiquiwech ri winak chuka'. \p \v 19 Romari' katija' kak'ij chi quiri' man jun ayowal chikacojol, y chi nakato-ki' chuka' chi jojq'uiy chupa ri kac'aslen chech ri Dios. \v 20 Man takayuj rusamaj ri Dios roma ronojel ri yekataj. Can ketzij-wi chi ronojel utz yetej, pero xa c'o jun kach'alal ri nitzak roma xkataj jun ex chech, can man utz ta ri xka'an. \v 21 Man takataj ti'j coma ri kach'alal ri man niquitaj ta. Man takakum vino, ni man taka'an xabachique (xama'anchique) ex ri nu'on che jun kach'alal chi nu'on mac, nitzak pa ruc'aslen y nrojo' nuya' can ri Dios. \v 22 Xa roj keta'n chi chech ri Dios utz nakataj ronojel, man taka'ij chique conojel chi can tiquibana' quiri' chuka'. Y xa can utz-wi ronojel ri naka'an y ri kánima quiri' chuka' nu'ij chake, can kojquicot romari'. \v 23 Pero xa caca' kánima yekataj ronojel, man quiekataj; y xa yekataj, can mac-wi ri naka'an. Roma xabachique (xama'anchique) ri naka'an y xa caca' kac'u'x naka'an, can mac ri naka'an. \c 15 \p \v 1 Roj ri can kayo'n kánima riq'uin ri Cristo, quiekacoch'o' ri kach'alal ri man jani tiqui'en entender utz ri rutzij ri Dios. Man taka'an xe ri nika chakawech roj. \v 2 Can kabana' ri nika chiquiwech ri ch'aka chic, chi quiri' c'o utz nuc'om-pe chique reje' y chuka' chi yeq'uiy chupa quic'aslen chech ri Dios. \v 3 Roma ri Cristo man xu'on ta xe ri xka chech raja'. Roma raja' can coma ch'aka chic xuk'axaj sufrimiento, anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri winak xquijo' chi chawij ta ret xequi'ij itzel tak tzij, pero xa chue ren xqui'ij-wi ri itzel tak tzij.\x * \xo 15:3 \xt Sal 69:9\x* Quiri' nu'ij ri Cristo che ri Dios. \v 4 Y ronojel rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, je-tz'iban can chi quiri' c'o nakatemaj. Chi nic'ue' ka-paciencia y chi nuya' ruchuk'a' kánima, chi nakayobej ri xtuya' ri Dios chake. \v 5 Ri Dios ri nuya' ka-paciencia y nuya' ruchuk'a' kánima, xtu'on ta chiwe chi can junan ta iwánima, y man jun ta ayowal chi'icojol. Quiri' chuka' xuc'ut can ri Cristo Jesús. \v 6 Y quiri', xe jun ta ibanon y xe ta jun ikul niben chi niya' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Ri Cristo xpe coma ri man je israelitas ta chi tiquiya' ruk'ij ri Dios chuka' \p \v 7 Y rix chi niya' ruk'ij ri Dios, tibana' anche'l xu'on ri Cristo; raja' xuc'on-ka iwech roma xixrojo'. Y can anche'l xu'on raja', quiri' chuka' tibana' rix; can tic'ulu-ka iwech chech ri Dios. \v 8 Quiri' nin-ij chiwe, roma ri Cristo xpe chi xojruto' konojel. Xpe chi xojruto' roj israelitas ri banon ri circuncisión chake, chi xuc'ut chakawech chi ri Dios can nu'on-wi ri ru'in. Can ja ri Cristo xc'amo-pe ri ru'in ri Dios chique ri ojer tak kati't-kamama' chi nuya'. \v 9 Y romari' ri man je israelitas ta niquiya' chuka' ruk'ij ri Dios roma ri favor ri rubanon chique. Anche'l ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Romari' junan quiq'uin ri winak ri man je israelitas ta xtinya' ak'ij, \q1 y xtinbixaj ri abi'.\x * \xo 15:9 \xt 2 S 22:50; Sal 18:49\x* \m \v 10 Y rutzij ri Dios nu'ij chuka': \q1 Rix ri man jix israelitas ta, quixquicot junan quiq'uin ri israelitas, ri rutenemit ri Dios.\x * \xo 15:10 \xt Dt 32:43\x* \m \v 11 Y chuka' nu'ij: \q1 Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'iwonojel rix ri man jix israelitas ta. \q1 Conojel winak tiquiya' ruk'ij ri Dios.\x * \xo 15:11 \xt Sal 117:1\x* \q1 Quiri' nu'ij chupa rutzij ri Dios. \m \v 12 Y ri Isaías c'o chuka' ri rutz'iban; raja' ru'in can: \q1 C'o jun xtalex pa ru-familia ri Isaí \q1 y xtic'ue' chi nu'on gobernar pa quiwi' ri man je israelitas ta, \q1 y ri winak ri' can xtiquiyobej chi raja' xtuya' ri bendición chique.\x * \xo 15:12 \xt Is 11:10\x* \q1 Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías. \p \v 13 Ri Dios nu'on chake chi nakayobej ekal (akal) ri xtuya' raja' chake. Y ri ninrayij ren chiwe rix, ja chi ri Dios nunojisaj ta iwánima chi jixquicot ta jabel y nuxlan ta utz ri iwánima. Quiri' xtu'on chiwe roma can iniman raja'. Can xquixruto' riq'uin ri ruchuk'a' ri Espíritu Santo, chi quiri' ekal (akal) niyobej-apo ri xtuya' ri Dios. \p \v 14 Wach'alal, weta'n chi can utz-wi ri ic'aslen. Weta'n chuka' chi can jix-nojinak riq'uin no'j (na'oj) y romari' jixtiquier niya' ruchuk'a' iwánima y nipaxabaj-iwi'. \v 15 Pero c'o chuka' ch'aka chic ex ri nic'atzin chi ninnataj-e chiwe, y can manak xinxi'j-wi' chi xintz'ibaj-e chupa ri carta re'. Nintz'ibaj-e chiwe, roma ri Dios xu'on ri favor chue, \v 16 chi xinoc rusamajel ri Jesucristo chi nintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chique ri winak ri man je israelitas ta, chi quiri' reje' niquijach quic'aslen che ri Dios, roma ri nusamaj ren. Y reje' can yeka-wi chech ri Dios, roma ri Espíritu Santo nu'on ch'ajch'oj che quic'aslen. \p \v 17 Ri Cristo Jesús c'o wiq'uin, y romari' ren yalan yiquicot riq'uin ri samaj ri yo'n chue roma ri Dios. \v 18 Ren man yitiquier ta yich'o'n, xa man ta ri nusamaj ri nintzijoj chiwe. Y chi nubanon ri samaj re', can ja ri Cristo ri ucusayon wichi. Y romari' je q'uiy chique ri winak ri man je israelitas ta ri yeniman richi. Niquinimaj roma niquic'oxaj ri utzilaj rutzij ri Dios ri nintzijoj chique y chuka' niquitzu' ri nubanon; \v 19 y yequitzu' chuka' ri milagros ri yenben. Ri Espíritu Santo can nuya-wi wuchuk'a' chi yenben nimalaj tak milagros ri yek'alajin chi can ketzij chi ja rutzij ri Dios ri nintzijoj. Ren xintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios pa Jerusalem y pa ch'aka chic tenemit, y chuka' c'a pa Ilírico. Can ronojel lugar re' xintzijoj yan ri utzilaj rutzij ri Cristo. \v 20 Quiere' nin-en roma can ninjo' nink'alajij ri utzilaj rutzij ri Cristo pa tak lugar anchi' man quieta'n ta ri winak chi can nic'atzin niquinimaj ri Cristo, y man anchi' ta xapon yan rutzijol coma ch'aka chic kach'alal. \v 21 Y cuando quiere' nin-en, can nibanataj ri nu'ij chupa rutzij ri Dios: \q1 Ri winak ri man jun mej (bey) quic'oxan jun ex chirij ri Cristo, can xtiquic'oxaj-wi; \q1 y ri winak ri man jun ex tzijon chique chirij raja', can xtiqui'en entender.\x * \xo 15:21 \xt Is 52:15\x* \q1 Quiri' nu'ij ri tz'iban can. \s1 Pablo nrojo' yeberu'ona' visitar ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Roma \p \v 22 Y yalan ninjo' nintzijoj rutzij ri Dios chique ri man jun mej (bey) quic'oxan rutzij raja', romari' man jin-tiquirinak ta jin-aponinak iwiq'uin.\x * \xo 15:22 \xt Ro 1:13\x* \v 23-24 Pero cami roma xinq'uis yan ri nusamaj pa tak tenemit ri xinnataj yan ka chiwe, ninjo' yinapon iwiq'uin rix, roma q'uiy yan juna' nurayin-pe yinapon iwiq'uin. Cami nunojin yik'ax iwiq'uin cuando xquibe pa rech-ulef España. Ninjo' yic'ue' jun jani' k'ij iwiq'uin y xquiquicot ta iwoma rix. Y chuka' ninjo' chi rix niya' ta ri nic'atzin chue chi nubey. \v 25 Pero cami yibe pa Jerusalem chi nenjacha' jun ofrenda chique ri lok'olaj tak kach'alal chiri'. \v 26 Roma ri kach'alal ri man je israelitas ta aj-Macedonia y aj-Acaya, xalex pa cánima chi yequito' ri lok'olaj tak kach'alal aj-Jerusalem ri manak quibeyomal.\x * \xo 15:26 \xt 1 Co 16:1-4\x* \v 27 Niquijo' yequito'. Y yalan utz quiri' niqui'en, roma jojtiquier naka'ij chi c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas ri xetzijon rutzij ri Dios chique, y romari' utz chi reje' yequito' juba' ri israelitas chuka'.\x * \xo 15:27 \xt 1 Co 9:11\x* \v 28 Y cuando nujachon chic can ri niquitak-e reje' chuij, xquibe pa rech-ulef España y ja' xquik'ax iwiq'uin. \v 29 Y ren weta'n chi cuando xquinapon iwiq'uin, can nim-wi ri bendición xtiwil wiq'uin roma ri utzilaj rutzij ri Cristo ri xtintzijoj chiwe. \p \v 30 Wach'alal, ja ri Jesucristo ri Kajaf, y ri Espíritu Santo nu'on chake chi roj jojjo'n. Romari' ninc'utuj favor chiwe chi riq'uin ronojel iwánima tibana' orar pa nuwi'. Ren nin-en orar, y quiri' ninjo' chi niben rix. \v 31 Tic'utuj che ri Dios chi quiri' man yika ta pa quik'a' ri winak ri man quiniman ta ri Jesucristo ri jec'o pa Judea. Y chuka' tic'utuj che, chi quiri' ri lok'olaj tak kach'alal ri je aj-Jerusalem, ri tenemit ri c'o pa Judea, can xtika ta chiquiwech ri xtinjach can chique. \v 32 Y quiri' xtiquicot ta ri wánima cuando xquinapon iwiq'uin, xa quiri' nrojo' ri Dios, y xquinuxlan ta juba' iwiq'uin. \v 33 Ri Dios nuya' uxlanen pa kánima. Y ri ninrayij ren chiwe rix, ja chi can chi'iwonojel nic'ue' ta ri Dios iwiq'uin. Amén. \c 16 \s1 Pablo nuya-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal \p \v 1 Ri kach'alal Febe napon iwiq'uin; raja' jun ixok rusamajel ri Dios chiquicojol ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa Cencrea. \v 2 Romari' utz tic'ama-ka rech. Quiri' nic'atzin niben rix lok'olaj tak kach'alal ri xe jun ibanon riq'uin ri Ajaf. Can tito' ri kach'alal Febe riq'uin ri nic'atzin che; roma raja' je q'uiy jeruto'n y quiri' chuka' rubanon wiq'uin ren. \p \v 3 Nintak-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal Priscila y Aquila,\x * \xo 16:3 \xt Hch 18:2\x* ri junan xojsamaj quiq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús. \v 4 Reje' juba' ta chic xecom roma xinquicol ren chech ri camic. Ren ninya' matiox chique romari'. Quiri' chuka' conojel ri kach'alal ri man je israelitas ta ri je richi conojel iglesias, can niquiya' matiox chique. \v 5 Y nintak-e chuka' ruxnakil-quiwech ri kach'alal ri niquimol-qui' pa cocho ri ca'i' kach'alal ri'. Y chuka' nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Epeneto. Ren yalan ninjo' raja', ja raja' ri na'ey xunimaj ri Cristo pa Acaya. \v 6 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal María. Raja' yalan nisamaj chi'icojol. \v 7 Nintak-e chuka' ruxnakil-quiwech ri kach'alal Andrónico y Junias, ri je nuwinakil, ri junan xojc'ue' quiq'uin pa cárcel. Q'uiy yan juna' tiquinimaj ri Cristo. Reje' quiniman yan cuando ren c'a man jani rutzijol tinnimaj. Y reje' can jabel-wi je-tz'eton coma ri ch'aka chic apóstoles. \p \v 8 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Amplias. Ren yalan ninjo' raja', roma raja' can runiman ri Ajaf chuka'. \v 9 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Urbano. Riq'uin raja' junan xojsamaj pa rusamaj ri Cristo Jesús. Y nintak-e chuka' ruxnakil-rech ri kach'alal Estaquis, ri can yalan ninjo'. \v 10 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Apeles. Raja' can ruk'alajin chi ruyo'n ránima riq'uin ri Cristo. Nintak-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal ri je ru-familia ri Aristóbulo. \v 11 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Herodión, ri nuwinakil. Nintak-e ruxnakil-quiwech ru-familia ri Narciso, ri xe jun quibanon riq'uin ri Ajaf. \v 12 Nintak-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal Trifena y Trifosa, ri je rusamajel ri Ajaf. Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Pérsida, ri can c'o pa wánima. Raja' yalan samajinak pa rusamaj ri Ajaf. \v 13 Nintak-e ruxnakil-rech ri kach'alal Rufo.\x * \xo 16:13 \xt Mr 15:21\x* Raja' chuka' cha'on roma ri Ajaf. Y nintak-e chuka' ruxnakil-rech ri rute' raja', ri can anche'l chuka' nte' ren. \v 14 Nintak-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y chuka' chique ri kach'alal ri jec'o quiq'uin. \v 15 Nintak-e ruxnakil-quiwech ri kach'alal Filólogo, ri Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o quiq'uin. \p \v 16 Y chuka' nin-ij chiwe chi tiya' ruxnakil-iwech y titz'ubaj-iwi' chi'iwonojel pa rubi' ri Ajaf Dios. Conojel kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Cristo, niquitak-e ruxnakil-iwech. \p \v 17 Wach'alal, ninchelebej chiwe chi tibana' cuenta iwi', roma jec'o winak ri yequijach quiwech ri kach'alal, y roma quiri' niqui'en, ri kach'alal ca'i' quiwech niqui'en-ka y yetzak pa quic'aslen. Roma reje' jun-wi chic ex ri niquic'ut y can itzel yech'o'n chirij ri ketzij ri ic'uan rix. Ri winak ri yebano quiri' man quie'itzeklebej, man tic'uaj-iwi' quiq'uin. \v 18 Roma reje' man ja' ta rusamaj ri Kajaf Jesucristo niqui'en, xa ja ri niquijo' reje' ri niqui'en. Reje' can anche'l jabel tak tzij ri yequi'ij y romari' yalan utz niquic'oxaj ri kach'alal ri man niquinojij ta utz anchique rubeyal ri tzij, y ch'anin ye'an engañar. \v 19 Conojel quieta'n chic chi rix can jixniman-wi che ri Dios, y ren yalan yiquicot romari'. Pero chuka' ninjo' chi tic'ue' ino'j (ina'oj) chi niben ri utz y man tiben chic ri itzel tak ex. \v 20 Y ri Dios ri niyo'n uxlanen pa kánima, xtibano chiwe chi ch'anin yan nixak' jumul ri Satanás. Ru-bendición ri Kajaf Jesucristo xtic'ue' ta iwiq'uin. \p \v 21 Ri kach'alal Timoteo\x * \xo 16:21 \xt Hch 16:1\x* nutak-e ruxnakil-iwech, joj ca'i' jojc'o pa rusamaj ri Dios. Niquitak-e chuka' ruxnakil-iwech ri kach'alal Lucio, ri Jasón y ri Sosípater; reje' can je nuwinakil. \p \v 22 Y ren Tercio, ri nintz'ibaj-e rutzij ri kach'alal Pablo, nintak-e ruxnakil-iwech. Ren xe jun chuka' nubanon riq'uin ri Ajaf. \p \v 23 Ri kach'alal Gayo\x * \xo 16:23 \xt Hch 19:29; 1 Co 1:14\x* nutak-e ruxnakil-iwech. Cami pa rocho raja' jinc'o-wi, y we' chuka' yepe-wi conojel kach'alal. Ri kach'alal Erasto\x * \xo 16:23 \xt 2 Ti 4:20\x* nutak-e ruxnakil-iwech. Ja raja' ri tesorero chi ri tenemit re'. Y quiri' chuka' nutak-e ruxnakil-iwech ri kach'alal Cuarto. \p \v 24 Y ja' ta ru-bendición ri Kajaf Jesucristo xtic'ue' ta iwiq'uin chi'iwonojel. Amén. \s1 Konojel kaya' ruk'ij ri Dios \p \v 25 Kaya' ruk'ij ri Dios. Roma xe raja' ri nitiquier nu'on chiwe chi niya' más ruchuk'a' iwánima riq'uin. Quiri' nu'ij ri utzilaj rutzij ri Jesucristo ri nintzijoj ren. Ri tzij re' can man k'alajin ta roma ri Dios, xa c'a chupa ri tiempo re' xuk'alajij jabel. \v 26 Cami xk'alajix yan, y romari' naka'an entender ri je-tz'iban can coma ri xek'alajin rutzij ri Dios ri xec'ue' ojer can. Ri Dios ri can c'o-wi chi ronojel tiempo, ru'in can chi titzijos chique conojel winak, y jari' ri najin cami, chi quiri' tiquiya' cánima riq'uin raja' y quieniman che. \p \v 27 Xe jun Dios c'o y riq'uin raja' c'o-wi ronojel no'j (na'oj). Kaya' ruk'ij raja' chi ronojel tiempo. Xe roma ri Jesucristo jojtiquier nakaya' ruk'ij ri Dios. Amén.