\id JAS - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h SANTIAGO \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri Santiago \c 1 \s1 Ri Santiago nitz'iban-e \p \v 1 Ren Santiago, jun rusamajel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintak-e ri carta re' chiwe rix ri jix qui-familia can ri cablajuj ralc'ual ri Israel ri xec'ue' ojer can, ri man jixc'o ta chupa ri rech-ulef ri can iwichi rix, xa pa ch'aka chic rech-ulef iquiran-iwi'. Nintak-e ruxnakil-iwech. \s1 Ri utzilaj no'j (na'oj) riq'uin ri Dios nipe-wi \p \v 2 Wach'alal, can tiquicot q'uiy ri iwánima cuando jixtojtobex riq'uin ronojel rech sufrimiento ri yepe pa iwi'. \v 3 Roma can iweta'n, chi cuando jixtojtobex chi jixtz'et xa ketzij iyo'n iwánima riq'uin ri Dios, ri sufrimiento ri' nuya' más i-paciencia. \v 4 Y can k'ij-k'ij tic'ue' i-paciencia, chi quiri' niq'uiy ronojel ri ic'aslen y man jun chic anchique xtu'on falta che. \v 5 Y xa jec'o kach'alal chi'icojol ri niquijo' chi nic'ue' quino'j (quina'oj), tiquic'utuj che ri Dios, y raja' can manak xtuq'uieq'uiej xtuya-pe, y can q'uiy xtuya-pe chique. Quiri' nu'on quiq'uin conojel ri niquic'utuj che chi nic'ue' quino'j (quina'oj), y can manak nich'olin nuya' chique. \v 6 Pero cuando rix nic'utuj che ri Dios chi nic'ue' ino'j (ina'oj), can tiya' ronojel iwánima riq'uin, y man caca' ic'u'x tic'utuj che. Roma xa rix caca' ic'u'x cuando nic'utuj che, xa xtiben anche'l nu'on ri mar pa ruk'a' ri quiek'ik'. Nibe quila' nibe quila' nu'on. \v 7 Y xa rix quiri' xtiben, man tinojij chi ri Ajaf Dios xtuya-pe chiwe ri nic'utuj che. \v 8 Roma xa caca' ic'u'x nic'utuj che ri Dios, k'alaj chi can caca' chuka' ic'u'x iwiq'uin ka rix chuka' chupa ronojel ri ic'aslen. \p \v 9 Y ri kach'alal ri manak oc quik'ij chech-ulef, can quiequicot pa cánima, roma chech ri Dios can c'o-wi quik'ij, roma quiniman chic raja'. \v 10 Y quiri' chuka' ri kach'alal beyoma' ri banon chique chi manak quik'ij, can quiequicot pa cánima, roma can quiniman chuka' ri Dios. Y chuka' xa man xquielayoj ta chech-ulef, xa je anche'l rucotz'ijal k'ayis. \v 11 Roma cuando nipe ruchuk'a' ri k'ij, ri k'ayis nichaki'j-ka\x * \xo 1:11 \xt Is 40:6-7\x* y ch'anin nitzak-e ri rucotz'ijal y niq'uis, más que na'ey yalan jabel oc nitzu'n. Can quiri' chuka' jun beyom. Raja' xa ch'anin nicom-e y nuya' can ronojel ri rubeyomal ri yerumol. \s1 Kacoch'o' ri sufrimientos ri yepe chakij \p \v 12 Pero roj ri kayo'n kánima riq'uin ri Jesucristo, xa xtakacoch' ri sufrimientos ri yepe chakij, can kojquicot. Roma cuando kacoch'on chic ronojel, ri Dios xtuya' anche'l jun ka-corona; ri corona ri xtuya' chake, ja ri utzilaj c'aslen ri manak xtiq'uis. Ja c'aslen ri' ri ru'in can ri Dios chi xtuya' chique ri yejo'n richi. \v 13 Pero xa c'o jun nika pa mac, man tu'ij chi ja ri Dios xbano quiri' che. Roma ri Dios can man nu'on ta che jun winak chi nika pa mac, y chuka' man jun nitiquier nibano che ri Dios chi nu'on mac. \v 14 Y xa ret na'an mac, ri' xa awiq'uin ret nipe-wi. Xa ja ri itzel tak ex ri ye'arayij, jari' ri yebano chawe. \v 15 Y xa ret naya' lugar che ri itzel tak ex ri ye'arayij, chiri' nipe-wi ri mac. Y ri mac pa ruq'uisbel ja ri camic xtuya' chawe. \p \v 16 Wach'alal ri yalan jixinjo', man tiben engañar iwi' iyon. \v 17 Roma ronojel ri utzilaj tak ex, chicaj riq'uin ri Katata' Dios yepe-wi. Riq'uin raja' petenak-wi ronojel ri sakil. Anche'l ri k'ij, ri ic' y ri ch'umil, ri niquijalala-qui' ronojel tiempo. Y can xe ri Dios ri man nujal ta ri'. \v 18 Y roma quiri' xurayij raja', xuya' jun c'ac'ac' kac'aslen cuando xkanimaj ri ketzij rutzij, chi quiri' xojoc anche'l ri na'ey tak cosechas ri yec'uax-apo chech ri Dios. \s1 Can xe ri utz tibana' chech ri Dios \p \v 19 Romari', wach'alal ri yalan jixinjo', ren nin-ij chiwe chi'ijunal chi can tiya' ixiquin chi nic'oxaj ri rutzij ri Dios. Can tinojij ri nu'ij, y c'ajari' quixch'o'n. Y chuka' man ticataj ch'anin iwoyowal. \v 20 Roma xa rix xe ayowal niben, k'alaj chi xa man ic'uan ta jun chojmilaj c'aslen anche'l nrojo' ri Dios. \v 21 Romari' tiya' can ronojel ri man ch'ajch'oj ta y ronojel ri itzel tak ex y co'l tibana' chech ri Dios, y tic'uaj utz ri rutzij ri c'o pa tak iwánima. Roma ja tzij ri' ri nicolo iwichi. \v 22 Y man xe ta tic'oxaj ri rutzij ri Dios, xa can tibana' chuka' ri nu'ij. Roma xa rix xe nic'oxaj ri rutzij ri Dios y man niben ta ri nu'ij, iyon rix niben-ka engañar iwi'. \v 23 Roma xa c'o jun ri nuc'oxaj ri rutzij ri Dios, pero xa man nu'on ta ri nu'ij, can junan riq'uin jun winak ri nutzu-ri' pa espejo, can nutzu-ka-ri' anchique titzu'n. \v 24 Pero cuando nuya' can ri espejo, man noka ta chic pa ruwi' anchique titzu'n, más que c'aja' oc tutzu' can ri'. \v 25 Pero ri nuc'oxaj rutzij ri Dios, y nunimaj y nu'on ri nu'ij, can tiquicot, roma ri rutzij ri Dios can utz-wi. Y nu'on chake chi joj libre chic roma jojtiquier naka'an ri nrojo' ri Dios. \v 26 Xa c'o jun ni'in chi runiman ri Dios y xa man nuk'il ta ri' riq'uin ri tzij ri yeru'ij, ruyon raja' nu'on-ka engañar ri'. Y xa quiri' nu'on, man jun nic'atzin-wi chi nu'ij chi raja' can runiman-wi ri Dios. \v 27 Roma xa can ketzij runiman ri Dios, yeruto' ri malca'n tak ixoki' y ri meba' tak ac'uala', y chuka' man nutz'iluj ta chic ri' chupa ri itzel tak ex chi ri rech-ulef. Chech ri Dios ri yebano quiere', jari' ri can ketzij quiniman raja' y riq'uin jun ch'ajch'oj c'aslen niquiya' ruk'ij. \c 2 \s1 Nic'atzin chi junan quikalen naka'an chique conojel \p \v 1 Wach'alal, rix ri iniman chic ri Kajaf Jesucristo ri can c'o ruk'ij, ren nin-ij chiwe: Man tiben che jun winak chi can más c'o ruk'ij chech jun chic. Xa can kabana' chi joj junan konojel. \v 2 ¿Anchique ta como niben rix xa ta c'o jun achi beyom ri napon iwiq'uin cuando imolon-iwi' pa rubi' ri Dios; y ri beyom ri' jeruyo'n anillo de oro chuk'a', y utzilaj tak tziak jerucusan? ¿Y xa ta ntoc ta apo chuka' jun chic achi ri can man jun rubeyomal y ruyon rijilaj tak tziak jerucusan? \v 3 Rix xa ja ri achi beyom niya' ruk'ij y niya' jabel ruch'acat. Pero ri jun chic achi ri manak rubeyomal, rix man jun ruch'acat nisuj. Pa ruq'uiexel ri' xa ni'ij che: Capa'e' chiri', o ni'ij che: Cach'oquie' we' pa ulef chikakan. \v 4 Xa rix quiri' niben, can nic'ut chi can man nina' ta iwi' chi xa jix junan chi'iwonojel. Xa can niben chi jun winak más c'o rakalen chech jun chic, y jun no'j (na'oj) quiri' can itzel. \p \v 5 Wach'alal ri yalan jixinjo', tinojij utz rij ri xtin-ij chiwe. ¿Man ja' ta como ri winak ri man jun quibeyomal chech-ulef ri yerucha' ri Dios? ¿Man ja' ta como reje' ri yerucha' chi niquinimaj y niquiwil ri utzilaj beyomel, y niyo'x qui-herencia anchi' ja ri Dios nibano gobernar? Ja herencia ri' ri ru'in ri Dios chi nuya' chique ri winak ri niquinimaj y yejo'n richi. \v 6 Pero coma ri beyoma', rix ikasan jumul quik'ij ri manak quibeyomal. ¿Can man noka ta c'a pa iwi' chi coma reje' niben sufrir? ¿Man noka ta c'a pa iwi' chi ja reje' chuka' ri yekiriren-e iwichi pa tak juzgados, y niquik'abaj tzij chiwij? \v 7 ¿Man noka ta c'a pa iwi' chi ja reje' chuka' ri yalan niqui'ij chirij rubi' ri Jesucristo, ri xsiq'uis pa iwi'? \v 8 Chupa ri ley ri xuya' ri Dios ri ka-Rey, tz'iban can jun tzij ri yalan rakalen; ri tzij ri' nu'ij: Can anche'l najo-ka-awi' ret, can quiri' chuka' quie'ajo' conojel winak.\x * \xo 2:8 \xt Lv 19:18\x* Quiri' nu'ij chupa ri ley. Y xa quiri' niben, yalan utz. \v 9 Pero xa rix niben che jun winak chi can más c'o ruk'ij chech jun chic, jixka pa mac, roma can man jixniman ta che ri nu'ij ri ru-ley ri Dios. \v 10 Roma xa ni'ij chi niben ronojel ri nu'ij ri ley, pero xa c'o jun tzij ri c'o chupa ri man niben ta, k'alaj chi rix man jixniman ta che ronojel ri ley, y romari' can c'o-wi imac. \v 11 Roma cuando ri Dios xuya' ri ley, xu'ij: Rix achi'a' ri c'o iwaxaylal, man tic'uaj-iwi' riq'uin jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o iwachijlal, man tic'uaj-iwi' riq'uin jun chic achi.\x * \xo 2:11 \xt Ex 20:14; Dt 5:18\x* Y ri Dios ri x-in quiri', ja raja' mismo ri x-in chuka': Man quixcamisan.\x * \xo 2:11 \xt Ex 20:13; Dt 5:17\x* Y xa ret man nacanoj ta jun chic ixok, pero xa jacamisan, ntel chi tzij chi ret can man janiman ta che ri ru-ley ri Dios. \v 12 Romari', can tibana' y can ti'ij anche'l ri nu'ij chupa ri ley ri xuya' ri Jesucristo. Ri ley ri' xu'on chiwe chi jix libre chic chi jixtiquier niben ri nrojo' ri Dios, y ja ley ri' ri xtibano juzgar iwichi. \v 13 Roma xa man xtijoyowaj ta quiwech ri ch'aka chic, ri Dios man xtujoyowaj ta chuka' iwech rix ri k'ij cuando xquieru'on juzgar conojel winak. Pero xa xtijoyowaj quiwech ri ch'aka chic, can xquixch'acon, roma ri Dios can xtujoyowaj chuka' iwech rix chupa ri k'ij ri'. \s1 Jun ri ruyo'n ránima riq'uin ri Dios ja ri utz nu'on chupa ri ruc'aslen \p \v 14 Wach'alal, xa c'o jun ri ni'in chi can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios, y xa man nu'on ta ri utz, xa man jun nic'atzin-wi ri nu'ij. Roma can manak xticolotaj xe roma nu'ij chi can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios. \v 15 Anche'l ta jun kach'alal ri nrojo' rutziak y nrojo' ruway. \v 16 Y ret xe na'ij che: Ri Dios xtito'n ta awichi, tacusaj atziak y cawa' utz; y xa man jun anchique xaya-e che, man jun xc'atzin-wi ri xa'ij-e che. \v 17 Y chuka', xa ret na'ij chi can ayo'n awánima riq'uin ri Dios, pero xa man na'an ta ri utz, can man jun nic'atzin-wi ri na'ij; xa jat anche'l jun caminak roma man jun ex jatiquier na'an. \p \v 18 Tal vez c'o jun ri xti'in chue: Ret na'ij chi can ayo'n awánima riq'uin ri Dios, romari' c'o utzilaj tak ex ye'aben. Pero ren, xticha' ri jun ri' chue, xe roma nuyo'n wánima riq'uin ri Dios, man jun chic anchique nic'atzin nin-en. Pero ren nin-ij che ri ni'in ta quiri' chue: Ren, riq'uin ri utzilaj tak ex ri yenben yitiquier ninc'ut chawech chi can ketzij nuyo'n wánima riq'uin ri Dios. Pero ret ¿anchique modo nac'ut chinuech chi can ayo'n awánima riq'uin ri Dios, xa man na'an ta ri utz? \v 19 Ret na'ij chi nanimaj chi can xe jun Dios c'o. Ri' yalan utz. Pero man xe ta ri' ri nic'atzin. Roma ri itzel tak espíritus can niquinimaj ri' chuka'. Y can yebarbot chech ri Dios roma xibinri'l. \v 20 Yalan jat nacanic, tatzu' na pe'; xa na'ij chi ayo'n awánima riq'uin ri Dios y xa man na'an ta ri utz, can man jun nic'atzin-wi ri na'ij. Xa jat anche'l jun caminak. Man jun ex jatiquier na'an. \v 21 Ri kamama' Abraham ri xc'ue' ojer can, man xupokonaj ta xuya' ri Isaac ri ralc'ual parui' ri altar chi nuya' che ri Dios. Y romari' ri Abraham man jun rumac xrakalej chech ri Dios, roma can xu'on ri xu'ij ri Dios che.\x * \xo 2:21 \xt Gn 22:1-14\x* \v 22 Ri Abraham man xe ta xuya' ránima riq'uin ri Dios, xa can xu'on ri xu'ij ri Dios che. Y romari' k'alaj chi can ketzij xuya' ránima riq'uin ri Dios. \v 23 Y quiri', can xbanataj ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, chi ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios y romari' man jun rumac xrakalej chech ri Dios.\x * \xo 2:23 \xt Gn 15:6\x* Y ri Abraham x-ix chirij chi raja' jun ru-amigo ri Dios.\x * \xo 2:23 \xt 2 Cr 20:7; Is 41:8\x* Quiri' tz'iban can. \v 24 Titzu' c'a, chi can man xe ta nic'atzin chi niya' iwánima riq'uin ri Dios, chi quiri' man jun imac niwakalej chech. Xa can nic'atzin chuka' niben ri nrojo' raja'. \v 25 Quiri' chuka' ri Rahab ri ixok ri xc'ue' ojer can; raja' x-ix ramera che roma itzel ruc'aslen, pero roma ri xu'on, man jun rumac xrakalej chech ri Dios. Raja' xerewaj ri ca'i' achi'a' israelitas ri je-takon-e roma ri Josué y xerutak-e pa jun chic bey chi quiri' man jun anchique tiquic'ulumaj.\x * \xo 2:25 \xt Jos 2:1-21\x* \v 26 Romari' roj ri kayo'n chic kánima riq'uin ri Dios, xa man naka'an ta ri utz, joj caminak y man jun nic'atzin-wi ri naka'ij chi kayo'n kánima riq'uin ri Dios. Joj anche'l jun winak ri manak chic ránima riq'uin, roma caminak chic. \c 3 \s1 Tibana' cuenta iwi' riq'uin ri tzij ri ye'ibij \p \v 1 Wach'alal, man yalan tirayij jixoc qui-maestros ri ch'aka chic kach'alal. Roma roj ri joj qui-maestros ri ch'aka chic, can más nim ri castigo ri xtika pa kawi' cuando xkoj-an juzgar, xa man ja' ta ri nakac'ut. \v 2 Konojel, q'uiy mej (paj) man ja' ta ri yeka'an. Y roma man naka'an ta cuenta ki' riq'uin ri yeka'ij naka'an mac, pero xa c'o jun ri man nu'on ta mac riq'uin ri yeru'ij, jun quiri' can utz-wi ri ruc'aslen. Roma jun ri nitiquier nuk'il-ri' riq'uin ri yeru'ij, can nitiquier chuka' nuk'il ronojel ri ruch'acul. \v 3 Anche'l nu'on ri ch'ich' ri nakaya' pa quichi' ri quiej. Roma xe riq'uin ri ch'ich' ri', ri quiej yeniman y jojquic'uaj anchi' nakajo' jojbe-wi. \v 4 Anche'l chuka' niqui'en ri barcos parui' ri ya'. Can je nima'k y je-uc'uan roma quiek'ik' ri yalan quichuk'a'. Pero ri je-uc'uayon quichi ri barcos, xe riq'uin ri qui-timón yetiquier yebe anchique lugar niquijo' yebe-wi. \v 5 Titzu' chuka' ri nu'on ri k'ak'; más que yalan co'l oc, can nitiquier nuq'uis jun nimalaj li'aj che'. Y quiri' chuka' ri awak'; man nim ta, pero riq'uin ri tzij ri yeru'ij, q'uiy nitiquier nu'on. \v 6 Ri kak' roj anche'l jun k'ak', y jari' ri ni'in ronojel ri itzel tak tzij. Ri kak' yo'n-pe roma can nic'atzin chake, pero xa jari' ri nitz'ilun ronojel ri kach'acul. Man utz ta nu'on che ri kac'aslen, roma ja ri itzel nicusan richi. \v 7 Y roj can jojc'o pa quiwi' ronojel quiwech chicop; anche'l ri c'o quixic', ri cumetz, ri chicop ri jec'o chupa ri mar y ch'aka chic quiwech chicop. Y jec'o winak ri can yetiquier-wi chiquij ronojel quiwech chicop. \v 8 Pero man jun winak nitiquier nuk'il ri rak'. Ri kak' xa can itzel-wi, can anche'l ru-veneno jun cumetz ri can nicamisan. \v 9 Riq'uin ri kak' nakaya' ruk'ij ri Katata' Dios, y riq'uin ri kak' chuka' naka'ij itzel tak tzij chique ri winak. Xa quiri' naka'an chique ri winak, man utz ta, roma reje' chuka' can je ruwachibel-wi ri Dios.\x * \xo 3:9 \xt Gn 1:26\x* \v 10 Riq'uin ri kachi' nakaya' ruk'ij ri Dios, y chuka' riq'uin ri kachi' naka'ij itzel tak tzij chique ri winak. Wach'alal, man utz ta naka'an quiri'. \v 11 Roma rix iweta'n chi chupa jun alaxibel-ya' manak ntel-pe utzilaj y c'ayilaj ya'. \v 12 Chupa jun alaxibel-ya' man ntel ta pe tzayilaj y utzilaj ya'. Y quiri' chuka' jun mata higo, manak xtuya' aceituna. Ni jun mata uva manak xtuya' higo. \s1 Ri no'j (na'oj) ri nipe riq'uin ri Dios \p \v 13 Wach'alal, ¿c'o como jun chi'icojol ri can c'o runo'j (runa'oj) y c'o q'uiy reta'n? Xa c'o, tuc'utu' chupa ri ruc'aslen y can utz ri runo'j (runa'oj) tu'ona'. Man tuna' chi can c'o ruk'ij, xa can manak oc ruk'ij tuna-ka riq'uin ri runo'j (runa'oj). \v 14 Pero xa rix itzel nitzu' jun roma utz c'o, y chuka' nijo' chi can xe ta rix c'o más ik'ij; xa quiri' niben, man ti'ij chi can q'uiy iweta'n. Roma xa quiri' niben, can k'alaj chi xa man jun anchique iweta'n. \v 15 Y xa rix nina' chi c'o ino'j (ina'oj), titemaj c'a chi jun no'j (na'oj) quiri', man petenak ta chila' chicaj riq'uin ri Dios. Xa can richi ri rech-ulef. Xa quichi winak. Xa richi ri itzel. \v 16 Roma xa rix itzel nitzu' jun roma utz c'o, y nijo' chi can xe ta rix ri c'o más ik'ij; rix xa jix tz'ucuy-ayowal y jix banoy ronojel rech itzel tak ex. \v 17 Pero xa ja ri no'j (na'oj) ri petenak chicaj riq'uin ri Dios ri c'o iwiq'uin, can xtic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, manak xtiben ayowal, utz ino'j (ina'oj) xtiben quiq'uin conojel, nic'oxaj jabel y ninojij utz ri anchique niquijo' ri winak chiwe, y can xtijoyowaj quiwech conojel. Chuka' can xtiben ronojel ri utz, man caca' ta ic'u'x, ni man ca'i' ta ipalaj chuka'. \v 18 Xa quiri' xtiben, c'o utz nuc'om-pe, roma je q'uiy ri xtiquic'uaj jun chojmilaj c'aslen iwoma. Can xquixtz'et coma ri winak chi rix can man nijo' ta ayowal chi'icojol y can nitaj ik'ij chi can man jun ayowal xtibanataj. \c 4 \s1 Ri itzel tak ex ri ye'irayij \p \v 1 ¿Anchique nibano chiwe chi itzel nitzu-ka-iwi' y c'o ayowal chi'icojol? Ri nibano chiwe chi c'o ayowal chi'icojol, ja ri itzel tak ex ri ye'irayij, y ri' niquijo' jixquich'ec. \v 2 Rix can yalan ye'irayij ri ex ri manak iwiq'uin, romari' can jixcamisan, chi nic'ue' iwiq'uin ri nirayij. Yalan nirayij ri c'o riq'uin jun chic, y roma man niwil ta ja niben ayowal. Yalan ayowal niben, pero man niwil ta ri nirayij, roma man nic'utuj ta che ri Dios. \v 3 Y xa c'o ri nic'utuj che ri Dios, raja' man nuya' ta chiwe, roma rix man ja' ta ri utz nijo' niben riq'uin ri nic'utuj. Roma rix nic'utuj ri' xe roma nirayij jixquicot pa ic'aslen we' chech-ulef. \v 4 Rix ri can nijo' niya' can ri Dios, ¿man iweta'n ta c'a chi xa nibe iwánima chirij ri c'o chech-ulef, k'alaj chi can itzel nitzu' ri Dios roma ri niben? Romari', xabachique (xama'anchique) chiwe ri nrojo' nutzeklebej ri itzel tak ex ri jec'o chech-ulef, can ntoc-ka jun ru-enemigo ri Dios. \v 5 Can tinojij c'a chi ri tz'iban can chupa ri rutzij ri Dios can ketzij-wi, roma raja' nu'ij chi rutakon-pe ri Espíritu Santo chi nic'ue' pa tak kánima. Y ri Espíritu Santo ri' yalan jojrojo', y can nrojo' chi can xe ta ri Dios ri nakajo'. Quiri' nu'ij chupa ri rutzij ri Dios. \v 6 Y ri Dios yalan jojruto'. Roma chupa ri rutzij ri tz'iban can, nu'ij chi ri Dios itzel yerutzu' y man nuc'ul ta quiwech ri winak ri yalan niquina'. Pero ri manak oc quik'ij niquina', raja' yalan yeruto'.\x * \xo 4:6 \xt Pr 3:34\x* Quiri' tz'iban can. \v 7 Tijacha' jumul iwi' pa ruk'a' ri Dios y man tiya' lugar che ri Satanás. Xa quiri' xtiben, ri Satanás can xtilumaj-e (xtinimaj-e) chiwech. \v 8 Más nakaj quixc'ue-apo riq'uin ri Dios, y raja' chuka' xtic'ue-pe más nakaj iwiq'uin rix. Rix ri niben imac chech ri Dios, tich'aja' ri ic'aslen. Rix ri caca' ic'u'x riq'uin ri Dios, tich'aja' ri iwánima. \v 9 Tina' ruquiy (k'axon) pa tak iwánima, quixbison y quixok' roma ri imac. Rix ri jixtze'n roma jixquicot riq'uin ri c'o chech-ulef, man chic quixtze'n. Xa quixok'. Rix ri yalan jixquicot chech-ulef, xa quixbison pa tak iwánima. \v 10 Co'l oc tibana-ka chech ri Ajaf, y raja' xtu'on chiwe chi can xtic'ue' ik'ij. \s1 Man itzel quixch'o'n chirij jun chic kach'alal \p \v 11 Wach'alal, man itzel quixch'o'n chirij jun chic kach'alal. Roma xa itzel jixch'o'n chirij jun chic, can chirij ri ru-ley ri Dios jixch'o'n-wi. Y xa rix xti'ij chi jun kach'alal man utz ta ruc'aslen chech ri Dios, niben che ri ru-ley ri Dios chi can man utz ta. Y xa quiri' xtiben, k'alaj chi can man jixniman ta che ri ley, pa ruq'uiexel ri' xa jixch'o'n chirij. \v 12 Ri ley ri' ja ri Dios ri xyo'n-pe. Y xe raja' nitiquier jojrucol, y xe chuka' raja' nitiquier jojrutak pa k'ak'. Can xe raja' xti'in xa utz ronojel ri naka'an o man utz ta. Y ret, ¿anchique más ak'ij chi na'ij chi ri jun kach'alal man utz ta rubanon ri ruc'aslen chech ri Dios? \s1 Man ti'ij chi ri chua'k-cabij iwichi rix \p \v 13 Y cami c'o ri ninjo' nin-ij chique ri ye'in: Cami o chua'k jojbe pa jun chic tenemit; jojc'ue' chiri' jun juna', chi yeka'an lok'oj y c'ayij chi naka'an mero. \v 14 Chiwech rix, can utz nu'on ri ninojij. Pero rix man iweta'n ta anchique xtic'ulumaj chua'k-cabij.\x * \xo 4:14 \xt Pr 27:1\x* Roma ri kac'aslen xa anche'l ri mukul (ajawa') ri yeka-pe, yec'ue' juba' y ch'anin yeq'uis-e. Can quiri' chuka' ri kac'aslen roj, ch'anin xkojq'uis chech-ulef. \v 15 Romari' cuando rix ninojij ri nijo' niben, xe ti'ij: Xa ri Kajaf xtuya' lugar chake y joj q'ues, xquieka'an ri anchique ri yekanojij. \v 16 Pero rix xa man quiri' ta ni'ij. Rix xa can ni'ij chi can xtiben-wi ronojel ri ye'inojij. Can man nikasaj ta ka iwi' chech ri Dios. Y ri' man utz ta chech raja'. \v 17 Roma xabachique (xama'anchique) ri can reta'n anchique ri utz, y man nu'on ta, can mac ri nu'on chech ri Dios. \c 5 \s1 Ri castigo ri xtika pa quiwi' ri beyoma' ri man utz ta quino'j (quina'oj) \p \v 1 Cami c'o ri ninjo' nin-ij chique ri beyoma': Quixok', can quixwuyin quixok', roma can nim ri sufrimiento ri xtipe pa iwi'. \v 2 Ri ibeyomal k'ayinak chic, y ri itziak xechicopir yan ka. \v 3 Ri i-mero moj chic. Y roma quiri' xu'on-ka chiwech, can nik'alajin chi rix man jun winak xito'. Can xe iwichi rix ximol. Y ri moj chi ri i-mero xquixruporoj. Q'uiy mero imolon, pero xa jojc'o chic chupa ri ruq'uisbel tak k'ij.\x * \xo 5:3 \xt Mt 6:19\x* \v 4 Y q'uiy mero imolon, roma man je'itojon ta utz ri xesamaj iwiq'uin cuando ximol ri i-cosecha. Y ri Ajaf xixrutzu-pe chi rix xiben ri engaño chi quiri' man je'itojon ta. Ri nimalaj Ajaf, ri Rajaf ronojel, can xeruc'oxaj ri samajel chi ye'ok' roma man tojon ta chique ri quich'acon.\x * \xo 5:4 \xt Dt 24:14-15\x* \v 5 Rix beyoma', can utz jixc'o roma man jun ex nu'on falta chiwe, y can benak iwánima chirij ri jec'o chech-ulef. Romari' xixtiojir yan ka anche'l nrojo' ri iwánima, y xa nipe yan ri camic pa iwi'. \v 6 Rix can c'o ri anchique ye'ik'abaj chiquij ri chojmilaj tak winak, y can je'icamisan romari', y reje' can man niquito' ta qui' chiwech; xa choj quiri' niquiya-qui' pa ik'a'. \s1 Tic'ue' i-paciencia y chuka' tibana' orar \p \v 7 Romari' wach'alal, nin-ij chiwe chi tic'ue' i-paciencia chi ronojel tiempo; tiyobej-apo ri k'ij cuando xtipe chic ri Ajaf. Anche'l nu'on jun achi riq'uin ri rutico'n, raja' can c'o ru-paciencia nuyobej ri na'ey y ruq'uisbel job, c'ajari' nu'on cosechar ri lok'olaj tico'n. \v 8 Can quiri' chuka' tibana' rix. Tic'ue' i-paciencia. Can tiya' ruchuk'a' iwánima riq'uin ri Dios, roma ch'anin xtapon ri k'ij cuando xtipe chic ri Ajaf. \v 9 Wach'alal, man tisujuj-iwi' chi quiri' man jun castigo xtika pa iwi' cuando ri Dios xquieru'on juzgar ri winak; roma ri k'ij ri' xa can nakaj chic c'o-wi. \v 10 Can tic'ue' i-paciencia, anche'l xqui'en ri achi'a' ri xerutak-pe ri Ajaf Dios ojer can, chi xquik'alajij ri rutzij. Reje' can xquicoch' ri sufrimiento. Quiri' chuka' tibana' rix wach'alal. \v 11 Roma can keta'n chi conojel ri c'o qui-paciencia chi niquicoch' ri sufrimiento, can quiequicot. Anche'l xu'on ri jun achi xubinaj Job ri xc'ue' ojer can, ri can yalan xu'on sufrir.\x * \xo 5:11 \xt Job 1:21-22; 2:10\x* Chuka' can iweta'n ri xu'on ri Ajaf riq'uin, chi xulesaj-e ru-sufrimiento y c'ajari' q'uiy bendición xuya' che. Ri Ajaf yalan utz y yalan nujoyowaj kawech.\x * \xo 5:11 \xt Sal 103:8\x* \v 12 Pero ri más nic'atzin wach'alal, ja chi cuando rix c'o ri nijo' ni'ij, xe ti'ij ja' o ti'ij ni; pero man tiben jurar. Man tisiq'uij ri rocaj ni ri rech-ulef o ch'aka chic ex chi niben jurar. Chi quiri' man jun castigo xtika pa iwi' cuando xtapon ri k'ij chi ri Dios xquieru'on juzgar ri winak.\x * \xo 5:12 \xt Mt 5:34-37\x* \v 13 Y xa c'o jun chi'icojol ri nu'on sufrir, tu'ona' orar. Xa c'o jun niquicot ri ránima, tubixaj rubi' ri Dios. \v 14 Xa c'o jun chiwe ri niyawaj, quieroyoj ri kach'alal ri je-pa'l chech ri samaj chi'icojol, chi quiri' niqui'en orar pa ruwi'; y pa rubi' ri Ajaf tiquiya' aceite olivo pa ruwi'.\x * \xo 5:14 \xt Mr 6:13\x* \v 15 Y xa can riq'uin ronojel cánima niqui'en orar, ri yawa' can xtic'achoj roma ri Ajaf. Y xa c'o mac jerubanon, man xe ta nic'achoj, xa can xquiecoch'otaj (xquiecuyutaj) chuka' rumac. \v 16 Man quie'iwewaj ri imac, can quie'ik'alajij chiwech, y tito-iwi' riq'uin oración, chi quiri' jixc'achoj. Y xa can choj-wi ri ic'aslen chech ri Dios, y riq'uin ronojel iwánima xtiben orar, can q'uiy ri xtuya-pe ri Dios chiwe. \v 17 Anche'l xu'on ri Elías, ri achi ri xc'ue' ojer can. Raja' can jun winak chuka' anche'l roj. Pero riq'uin ronojel ránima xu'on orar. Raja' can xuc'utuj che ri Dios chi quiri' man chic tu'on job, y can quiri' xbanataj. Oxi' juna' y nic'aj man xu'on ta job.\x * \xo 5:17 \xt 1 R 17:1; 18:1\x* \v 18 Y c'ajari' ri Elías xu'on chic orar y xuc'utuj che ri Dios chi tu'ona' chic pe job, y can quiri-wi xbanataj. Can xka-pe ri job, y ri tico'n can xquiya' chic quiwech.\x * \xo 5:18 \xt 1 R 18:42-45\x* \v 19 Wach'alal, xa c'o jun chiwe ri satzinak (sachinak) y rumalin can ri ketzij, y rix nito' chi nitzolaj-pe ránima riq'uin ri Dios, yalan utz. \v 20 Y titemaj c'a, xa rix niben che jun aj-mac chi nitzolaj chic pe ri ránima riq'uin ri Dios, y ja' nuc'uaj chic jun mej (bey) jun utz c'aslen chech ri Dios, can xiben che chi yecoch'otaj (yecuyutaj) ronojel ri rumac ri xeru'on, y nicolotaj chech ri camic ri nuc'om-pe ri mac.\x * \xo 5:20 \xt Pr 10:12\x*