\id HEB - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h HEBREOS \toc1 Ri carta ri xtz'ibes chique ri kach'alal Hebreos \toc2 Hebreos \toc3 Heb \mt1 Ri carta ri xtz'ibes chique ri kach'alal Hebreos \c 1 \s1 Ri Dios ja ri Ralc'ual xucusaj chi xuk'alajij ri rutzij \p \v 1 Chupa ri ojer can tiempo, q'uiy mej (paj) xch'o'n ri Dios chique ri kati't-kamama'; y cuando xch'o'n chique xerucusaj achi'a' ri xek'alajin ri rutzij, y chuka' can q'uiy formas xucusaj chi xu'on chique ri achi'a' ri' chi xquik'alajij ri rutzij, \v 2 y cami chupa ri ruq'uisbel tiempo chi ri rech-ulef, ri Dios can ja' ri Ralc'ual ri xucusaj chi nuk'alajij ri rutzij chakawech. Ri Dios pa ruk'a' ri Ralc'ual xuya-wi ronojel, y chuka' pa ruk'a' raja' xuya-wi chi xu'on ri rech-ulef y ronojel ri jec'o. \v 3 Riq'uin ri Ralc'ual nitz'etetaj chi ri Dios can c'o-wi ruk'ij. Ri Ralc'ual can junan-wi riq'uin raja'. Y ja ri Ralc'ual chuka' ri uc'uayon richi ronojel ri jec'o; y can riq'uin ri ruchuk'a' ri rutzij rutz'amon-wi ronojel, roma ri rutzij can c'o-wi ruchuk'a'. Raja' xcom chi quiri' xulesaj ri kamac, y xc'astaj chiquicojol ri caminaki'. Y cuando rubanon yan ronojel ri', xbech'oquie' chicaj pa ru-derecha ri nimalaj Dios. \p \v 4 Ri Ralc'ual ri Dios can c'o más ruk'ij chiquiwech ri ángeles. Y roma ri samaj ri xu'on raja', ri Dios can nim ruk'ij xu'on che. Romari' raja' can más-wi c'o ruk'ij chiquiwech ri ángeles. \s1 Ri Ralc'ual ri Dios can c'o-wi más ruk'ij chiquiwech ri ángeles \p \v 5 Quiri' naka'ij, roma keta'n chi ri Dios man jun mej (bey) ru'in ta che jun ángel: \q1 Ja ret jat Walc'ual. \q1 Y romari' cami ninya' ac'aslen.\x * \xo 1:5 \xt Sal 2:7\x* \m Y chuka' man jun mej (bey) ru'in ta chirij jun ángel: \q1 Raja' can xtoc walc'ual \q1 y ren xquinoc Rutata'.\x * \xo 1:5 \xt 2 S 7:14; 1 Cr 17:13\x* \m \v 6 Y cuando ri Dios xutak-pe ri Ralc'ual chech-ulef, can xk'alajin chi can c'o ruk'ij, roma ri Dios xu'ij chique conojel ri ru-ángeles: \q1 Tiya' ruk'ij ri Walc'ual.\x * \xo 1:6 \xt Dt 32:43\x* \m \v 7 Y chiquij ri ángeles xe nu'ij: \q1 Ri nu-ángeles ch'anin niqui'en ri nusamaj, \q1 roma nin-en chique chi can je anche'l quiek'ik' y je anche'l ruxak-k'ak'.\x * \xo 1:7 \xt Sal 104:4\x* \m \v 8 Pero che ri Ralc'ual, roma yalan ruk'ij, nu'ij che: \q1 Dios, ret can richi ronojel tiempo na'an gobernar, \q1 y can pa ruchojmil-wi na'an gobernar. \q1 \v 9 Can yalan najo' ri utz, y can man nika ta chawech ronojel ri itzel tak ex ri yebanataj. \q1 Y romari' ren ri a-Dios can nubanon chawe chi ret can más jaquicot que ri ch'aka chic awaxbil.\x * \xo 1:9 \xt Sal 45:6-7\x* \m \v 10 Y chuka' ri Dios xu'ij che ri Ralc'ual: \q1 Ajaf, ret xa'an ri rech-ulef pa ruticribel, \q1 y xa'an chuka' ri rocaj. \q1 \v 11 Ri rech-ulef y ri rocaj can xquieq'uis-wi, pero ret manak xcaq'uis. \q1 Ri rech-ulef y ri rocaj can xquierijix, anche'l nu'on ri tziak. \q1 \v 12 Can xquiejalataj-wi, anche'l ni'an che ri tziak ri man utz ta chic. \q1 Ri rocaj can xtabus anche'l jun tziak ri man nic'atzin ta chic. \q1 Pero ret can manak-wi xcajalataj, y chuka' manak xtiq'uis ri ac'aslen.\x * \xo 1:12 \xt Sal 102:25-27\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Dios. \m \v 13 Y ri Dios man jun mej (bey) xu'ij che jun ángel: \q1 Cach'oquie-pe pa nu-derecha \q1 y xquienya' chuxe' awakan ri itzel yetz'eto awichi.\x * \xo 1:13 \xt Sal 110:1\x* \m \v 14 Man jun mej (bey) xu'ij quiri' che jun ángel, roma ri ángeles xe je rusamajel ri Dios. Y ja reje' yerutak ri Dios chi yequito' ri je-cha'on chi yecolotaj. \c 2 \s1 Can kaya' rakalen ri xu'on ri Dios chi xojrucol \p \v 1 Y roma can ja ri Ralc'ual ri Dios ri más nim ruk'ij, romari' can nic'atzin nakataj kak'ij nakatzeklebej ri rutzij ri kac'oxan, chi quiri' manak jojsatz (jojsach). \v 2 Y más que xa ja ri ángeles ri xerucusaj ri Dios chi xuya-pe ri ley, ri winak ri man xqui'en ta ri xqui'ij ri ángeles, xka ri castigo pa quiwi' chiquijunal. Y can anche'l ri quimac, can quiri' chuka' ri castigo ri xka pa quiwi'. \v 3 Romari', xa roj man jun rakalen xtaka'an che ri xu'on ri Dios chi xojrucol, ¿c'o como jun chic anchi' xtakato-wi-ki' chi jojcolotaj? Man jun. Roma can ja ri Kajaf Jesús ri x-in na'ey chi can c'o modo jojcolotaj. Y ri xec'oxan ri', ja reje' xetzijon ri' chake roj. \v 4 Ri Dios can xuc'ut chakawech roj chi can ketzij ri xqui'ij reje' chake, roma reje' can xetiquier xequi'en milagros ri xek'alajin ri nimalaj ruchuk'a' ri Dios, y milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton. Y ri Dios xuya' lugar chique chi xetiquier xqui'en ch'aka chic samaj riq'uin ri ruchuk'a' ri Espíritu Santo. Y quiri' chuka' nu'on chake roj, chi jojtiquier naka'an ri samaj ri nrojo' nuya' chake chikajunal. \s1 Ri Jesucristo xoc winak anche'l roj chi xojrucol \p \v 5 Ri Dios man ru'in ta chi pa quik'a' ri ángeles xtuya-wi ri rech-ulef ri xtipe chakawech apo, ri anchok chij jojch'o'n-wi cami, chi quiri' ja' ta reje' yebano gobernar. \v 6 Roma chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, c'o jun ri nu'ij: \q1 Ajaf Dios, ¿anchique c'a oc rakalen jun winak chi quiri' nanataj? \q1 ¿Y chuka' anchique ruk'ij jun ri xa riq'uin jun chic winak alaxinak-wi, chi quiri' nanataj? \q1 \v 7 Roma juba' ta chic junan ruk'ij xa'an che quiq'uin ri ángeles; \q1 roma ri ángeles can más-wi c'o quik'ij. \q1 Pero ri winak can c'o-wi ruk'ij chuka', \q1 roma can ayo'n parui' ronojel ri ex ri je'abanon. \q1 \v 8 Ronojel ri abanon ayo'n pa ruk'a'. \q1 Y can parui' ronojel xaya-wi.\x * \xo 2:8 \xt Sal 8:4-6\x* \q1 Quiri' nu'ij chupa ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. \m Y cuando nu'ij chi ri Dios ruyo'n yan ronojel pa ruk'a', can ronojel c'o can pa ruk'a'. Pero c'a man jani takatzu' chi can ronojel c'o yan pa ruk'a'. \v 9 Y keta'n chuka' chi ri Jesús can manak más ruk'ij chiquiwech ri ángeles x-an che. Pero ri' xe chi juba' oc tiempo, cami can nim-wi ruk'ij banon che. Y quiri' x-an che roma xu'on sufrir y xcom. Ri Dios yalan jojrojo', romari' xuya-pe ri Jesucristo chi xcom koma konojel. \p \v 10 Ja ri Dios banayon ronojel ri jec'o, y xeru'on chi quiri' niquiya' ruk'ij. Y ri Dios nrojo' chi conojel ri ralc'ual yebe ta chicaj riq'uin raja' y nic'ue' ta quik'ij. Y romari' ri Cristo can xu'on-wi sufrir. Y roma ri sufrimiento ri xuk'axaj, can ketzij chi xtiquier xojrucol. \v 11 Ri Jesús nu'on ch'ajch'oj che ri kac'aslen; y roma ch'ajch'oj chic kac'aslen, joj ralc'ual ri Dios chuka'. Romari' ri Jesús man niq'uix ta nu'ij wach'alal chake, roma junan Katata' riq'uin. \v 12 Can anche'l-wi nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, chirij ri Jesús: \q1 Ajaf Dios, ren nentzijoj abi' chique ri wach'alal. \q1 Ren nenbixaj abi' quiq'uin ri niquimol-qui' chi niquiya' ak'ij.\x * \xo 2:12 \xt Sal 22:22\x* \m \v 13 Y chuka' chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: \q1 Ren nuyo'n wánima riq'uin ri Dios.\x * \xo 2:13 \xt Is 8:17\x* \m Y chuka' nu'ij: \q1 We' jinc'o-wi, junan quiq'uin ri je ralc'ual ri Dios, ri ralc'ual ri jeruyo'n raja' chue.\x * \xo 2:13 \xt Is 8:18\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \p \v 14 Roj ri joj ralc'ual chic ri Dios xa joj winak, romari' ri Jesús xoc chuka' winak anche'l roj. Raja' xcom, romari' xch'acataj ri xc'ue' ri uchuk'a' pa ruk'a' chi nicamisan. Y ri', ja ri itzel. \v 15 Ri Jesús xcom chi yerucol conojel ri niquixi'j-qui' yecom. Y roma niquixi'j-qui' yecom, can ronojel tiempo jec'o pa ruk'a' ri xibinri'l. \v 16 Y can ketzij-wi chi ri Jesús man xpe ta chi yerucol ri ángeles; raja' xpe chi jojrucol roj ri joj ru-familia can ri Abraham. \v 17 Romari' xoc winak anche'l roj, y can xc'atzin chi xu'on quiri', chi quiri' xoc jun Sacerdote ri más c'o ruk'ij ri nujoyowaj kawech. Can chi ronojel tiempo nu'on ri samaj ri' riq'uin ri Dios, romari' can yecoch'otaj (yecuyutaj) ri kamac roj winak. \v 18 Y raja' xu'on sufrir y can xtojtobex, chi quiri' xka ta pa mac, pero man xch'acataj ta. Romari' raja' can nitiquier-wi jojruto' cuando jojtojtobex chi jojka pa mac. \c 3 \s1 Ri Jesús más c'o ruk'ij chech ri Moisés \p \v 1 Romari', rix lok'olaj tak wach'alal ri xixwoyox chuka' anche'l roj roma ri Dios, chi jojbec'ue' chicaj riq'uin raja', can titzu' rusamaj ri Cristo Jesús. Can ja raja' kaniman, y nakak'alajij chi raja' can ja-wi ri Dios xtako-pe richi, y chuka' ja raja' ri Sacerdote ri más c'o ruk'ij. \v 2 Ri Jesús can xu'on-wi ri samaj ri xuya-pe ri Dios che, anche'l xu'on ri Moisés. Ri Moisés xu'on rusamaj ri Dios y man xerumalij ta can ri ralc'ual ri Dios.\x * \xo 3:2 \xt Nm 12:7\x* \v 3 Romari' ri Moisés can c'o-wi ruk'ij. Pero ja ri Jesús ri kaya' más ruk'ij, roma ri Jesús can anche'l jun achi banoy-jay. Y keta'n chi ja ri achi banoy-jay ri más c'o ruk'ij chech ri jay. \v 4 Ronojel jay, winak yebano, pero ronojel ri nimalaj tak ex ri can jec'o-wi, ja ri Dios xbano. \v 5 Ri Moisés jun utzilaj rusamajel ri Dios, romari' man xerumalij ta can ri ralc'ual ri Dios. Ri Moisés xeruk'alajij yan ri c'a man jani quiebanataj chupa ri tiempo ri'. \v 6 Ri Cristo chuka' man yerumalij ta can ri ralc'ual ri Dios. Raja' man choj ta quiri' rusamajel ri Dios, anche'l ri Moisés, roma ri Cristo can Ralc'ual-wi ri Dios. Y roj chuka' can joj ralc'ual-wi ri Dios, xa nakaya' kánima riq'uin raja', y can jojquicot nakayobej-apo ri k'ij cuando raja' xtuya' chake ri ru'in chi xtuya'. \s1 Kojniman che ri Dios chi quiri' jojoc chupa ri uxlanen ri nuya' raja' \p \v 7 Romari' kabana' anche'l nu'ij ri Espíritu Santo chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Xa xtic'oxaj rutzij ri Dios cami, \q1 \v 8 man tiben cof che ri iwánima anche'l xqui'en ri iwati't-imama' ojer can, cuando xecataj chirij ri Dios pa tz'iran rech-ulef. \q1 Y xquijo' ta xquitzu' xa can ketzij nika ri castigo pa quiwi'. \q1 \v 9 Y romari' ri Dios xu'ij: Cuarenta juna' xinc'ut chiquiwech ronojel ri yitiquier nin-en. \q1 Pero reje' can xqui'en-wi ri itzel tak ex, roma xquijo' xquitzu' xa ren can ketzij ninya' ri castigo pa quiwi'. \q1 \v 10 Romari' xcataj woyowal chique ri xebano quiri'. \q1 Y ren xin-ij: Reje' siempre je-satzinak (je-sachinak) riq'uin ronojel ri niquinojij. \q1 Can niqui'en anche'l man quieta'n ta ri utzilaj bey ri nuc'utun chiquiwech. \q1 \v 11 Y xin-en jurar roma woyowal y xin-ij: \q1 Reje' can manak xquie'oc chupa ri uxlanen ri ninya' ren.\x * \xo 3:11 \xt Sal 95:7-11\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Dios. \p \v 12 Wach'alal, tibana' cuenta iwi' chi'ijunal, chi quiri' siempre niya' iwánima riq'uin ri Dios y man jun ta itzel ex pa iwánima, chi quiri' man niya' ta can ri c'aslic Dios. \v 13 Nic'atzin chi k'ij-k'ij niya' ruchuk'a' iwánima chi'iwonojel, roma cami c'a c'o tiempo. Quiri' tibana', chi quiri' man jun chiwe xtika pa ruk'a' ri mac, y xticowir ta ránima romari'. \v 14 Roj xe jun kabanon riq'uin ri Cristo, roma can xkaya' kánima riq'uin cuando xkanimaj. Pero nic'atzin chi roj man nakaya' ta can, y siempre kaya' kánima riq'uin. \p \v 15 Roma chupa rutzij ri Dios nu'ij: \q1 Xa xtic'oxaj rutzij ri Dios cami, \q1 man tiben cof che ri iwánima anche'l xbanataj cuando ri winak xecataj chirij ri Dios ojer can.\x * \xo 3:15 \xt Sal 95:7-8\x* \m \v 16 ¿Anchique winak ri xecataj chirij ri Dios más que can quic'oxan chic rutzij? ¿Man ja' ta como conojel ri xe'el-pe pa rech-ulef Egipto, ri xecol-pe roma ri Moisés? \v 17 ¿Anchok quiq'uin ri can cuarenta juna' xcataj ruyowal ri Dios? ¿Man quiq'uin ta como ri xqui'en mac y xecom can chiri' pa tz'iran rech-ulef? \v 18 ¿Anchok chique x-an-wi jurar roma ri Dios chi can man xquie'oc ta chupa ri uxlanen ri nuya' raja'? ¿Man chique ta como ri winak ri man xeniman ta?\x * \xo 3:18 \xt Nm 14:1-35\x* \v 19 Romari' roj nakatzu' chi reje' man xetiquier ta xe'oc chupa ri uxlanen ri' roma man xquinimaj ta ri xu'ij ri Dios. \c 4 \p \v 1 Romari', ya que cami c'a man jani kojoc chupa ri uxlanen ri ru'in ri Dios chi can xtuya-wi chake, can kabana' cuenta ki' chi quiri' man nakac'ulumaj ta anche'l ri winak ri', y c'o ta jun chake ri man xtitiquier ta chic xtoc chupa ri uxlanen ri'. \v 2 Roma ri utzilaj rutzij ri Dios tzijon chake roj, can anche'l-wi ri xtzijos chique ri kati't-kamama' ojer can. Pero chique reje' man jun xc'atzin-wi ri utzilaj rutzij ri Dios, roma xe xquic'oxaj, pero man xquinimaj ta. \v 3 Y ri Dios xu'ij chiquij ri man xquinimaj ta: \q1 Ren xin-en jurar roma woyowal y xin-ij: \q1 Reje' can manak xquie'oc chupa ri uxlanen ri ninya' ren.\x * \xo 4:3 \xt Sal 95:11\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Dios. \m Y romari' k'alaj chi roj ri kaniman ri Jesucristo, can jojoc chupa ri uxlanen ri nuya' ri Dios. Y ri uxlanen ri' xtiquier-pe cuando ri Dios xu'on ri rech-ulef. \v 4 Y chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nunataj ri uxlanen ri', roma nu'ij: Ri Dios xuxlan chupa ri séptimo k'ij cuando xec'achoj ri rech-ulef y ri rocaj.\x * \xo 4:4 \xt Gn 2:2\x* \v 5 Y chuka' ri Dios c'o nu'ij chupa rutzij ri tz'iban can, chiquij ri kati't-kamama': Can manak xquie'oc chupa ri uxlanen ri ninya' ren.\x * \xo 4:5 \xt Sal 95:11\x* \v 6 Pero cami can jec'o ri c'a ye'oc chupa ri uxlanen ri', roma c'a c'o modo ye'oc. Ri kati't-kamama' can xquic'oxaj-wi ri utzilaj rutzij ri Dios, pero reje' man xquijo' ta xqui'en ronojel ri x-ix chique, romari' man xe'oc ta chupa ri uxlanen. \v 7 Y q'uiy tiempo chiquij can ri kati't-kamama', ri Dios xu'ij chic jun mej (bey) chi nuya' ri uxlanen chique ri winak. Y xuya' pa ránima ri rey David ri tzij ri xkatzu' yan ka, ri nu'ij: \q1 Xa xtic'oxaj rutzij ri Dios cami, \q1 man tiben cof che ri iwánima.\x * \xo 4:7 \xt Sal 95:7-8\x* \q1 Quiri' ru'in can. \m \v 8 Y ri uxlanen ri nakanataj, man nich'o'n ta chirij ri uxlanen ri xoquila' we' ri kati't-kamama' cuando je-c'amon-pe roma ri Josué. Roma xa ta quiri', ri Dios man ta xu'ij chic jun mej (bey) chi nuya' ri uxlanen.\x * \xo 4:8 \xt Dt 31:7; Jos 22:4\x* \v 9 Y romari' keta'n chi c'a c'o jun chic uxlanen chi ri rutenemit ri Dios. \v 10 Y cuando xojoc yan chupa ri uxlanen ri nuya' ri Dios, xkojuxlan che ri kasamaj y ne'kabana' anche'l xu'on ri Dios, cuando xec'achoj ri rech-ulef y ri rocaj, raja' xuxlan.\x * \xo 4:10 \xt Gn 2:2\x* \v 11 Can katija' kak'ij chi quiri' jojoc chupa ri uxlanen ri' y man taka'an anche'l xqui'en ri kati't-kamama' ojer can; reje' man xeniman ta che ri Dios, romari' man xe'oc ta chupa ri uxlanen ri'. \p \v 12 Roma rutzij ri Dios can q'ues-wi y can yalan ruchuk'a'. Can más nisocon chech xabachique (xama'anchique) espada ri can ca'i' rey banon. Roma rutzij ri Dios nitiquier napon c'a pa kánima, y nuk'alajij-pe ri anchique nakanojij y ronojel ri naka'ij pa kánima. Ntoc c'a chupa ri bak y c'a anchi' quitunun-wi-qui' ri bak. \v 13 Can man jun ri nitiquier nrewaj-ri' chech ri Dios; ronojel can k'alaj rubanon chech raja'. Raja' can nutzu-wi ronojel, y can che raja' xtakajach na-wi cuenta. \s1 Ri Jesús ri Ralc'ual ri Dios, jari' ri Sacerdote ri más c'o ruk'ij ri can kachi roj \p \v 14 Roj can c'o jun ka-Sacerdote ri can c'o ruk'ij ri aponinak chicaj riq'uin ri Dios, y ri' ja ri Jesús ri Ralc'ual raja'. Romari' man takamalij nakak'alajij chi kaniman rubi' raja'. \v 15 Ri nimalaj ka-Sacerdote roj, nujoyowaj kawech roma reta'n chi roj manak más kachuk'a'. Y raja' jabel reta'n, roma cuando xc'ue' we' chech-ulef, can xtojtobex chi xka ta pa mac. Can ronojel ri ni'an chake roj, x-an che raja' chuka', pero raja' can man xu'on ta mac. \v 16 Romari' man takaxi'j-ki' jojapon-apo más nakaj riq'uin ri Dios, chi quiri' raja' can xtujoyowaj kawech chuka' y xtu'on favor chake, chi quiri' cuando c'o anchique nakac'ulumaj, can ja' c'o-pe raja' kaq'uin chi jojruto'. \c 5 \p \v 1 Jun achi ri ntoc sacerdote ri can c'o ruk'ij, chiquicojol ri winak nicho'x-wi chi nich'o'n riq'uin ri Dios pa quiwi' ri winak y yerusuj chech ri Dios ri chicop ri yequiya' ri winak roma ri quimac, y chuka' yerusuj ri ch'aka chic ex ri niquiya' ri winak. \v 2 Ri nimalaj sacerdote xa jun winak, y romari' raja' nujoyowaj quiwech ri winak ri man quieta'n ta anchique nurayij ri Dios y ri je-satzinak (je-sachinak) riq'uin ri niquinojij. \v 3 Ri nimalaj sacerdote can winak-wi, romari' ri chicop ri yerusuj chech ri Dios, man xe ta roma quimac ri winak yerusuj, xa can roma chuka' rumac raja', roma raja' can c'o rumac chuka'.\x * \xo 5:3 \xt Lv 9:7\x* \p \v 4 Can man jun winak ri xe quiri' ntoc-ka nimalaj sacerdote y nic'ue-ka ruk'ij, roma jun nimalaj sacerdote can nicho'x-wi roma ri Dios, anche'l xu'on ri Aarón.\x * \xo 5:4 \xt Ex 28:1\x* Raja' can ja-wi ri Dios ri xcha'on richi. \v 5 Y quiri' chuka' ri Cristo, man xe ta quiri' xoc-ka Nimalaj Sacerdote y xc'ue-ka ruk'ij, roma can ja ri Dios ri xcha'on richi. Roma ri Dios can ru'in-wi chic che: \q1 Ja ret jat Walc'ual, \q1 romari' cami ninya' ac'aslen.\x * \xo 5:5 \xt Sal 2:7\x* \m \v 6 Y man xe ta xu'ij quiri' che ri Cristo, xa xu'ij chuka' che: \q1 Ja ret ri Sacerdote chi ronojel tiempo. \q1 Can anche'l ri Melquisedec, ri sacerdote ri xc'ue' ojer can.\x * \xo 5:6 \xt Sal 110:4\x* \m \v 7 Y cuando ri Cristo c'a c'o we' chech-ulef, xu'on orar y xuc'utuj che ri Dios chi tuto' chech ri sufrimiento.\x * \xo 5:7 \xt Mt 26:36-46; Mr 14:32-42; Lc 22:39-46\x* Can reta'n-wi chi ri Dios can nitiquier-wi nuto' chuka' chech ri camic. Raja' can riq'uin ronojel ránima xch'o'n cuando xu'on orar, y chuka' xok' cuando xu'on orar. Y ri Dios can xuc'oxaj-wi ri Cristo, roma raja' can ruyo'n-wi ruk'ij ri Dios, ri Rutata'. \v 8 Y más que ri Cristo can Ralc'ual-wi ri Dios; roma ri xu'on sufrir, can xk'alajin chi can niniman che ri Dios. \v 9 Y roma can niniman che ri Dios, raja' can nitiquier yerucol chi ronojel tiempo conojel ri yeniman che. \v 10 Ri Dios can xu'on che chi xoc ri Sacerdote ri más c'o ruk'ij anche'l ri Melquisedec ri xc'ue' ojer can. \s1 Man takaya' can ri Cristo \p \v 11 Nakajo' naka'ij más chiwe chirij ri rusamaj ri Cristo ri Sacerdote ri más c'o ruk'ij, pero yalan cuesta nu'on chakawech naka'ij ri' chiwe, roma rix c'a man jani quixq'uiy chupa rutzij ri Dios, romari' man niben ta entender. \v 12 Y yalan ta utz xa ta rix ye'itijoj yan ta ch'aka chic riq'uin rutzij ri Dios. Roma xk'ax yan q'uiy tiempo ri xe jixtijox y c'a nic'atzin chi jixtijox anche'l x-an oc chiwe na'ey cuando c'aja' xinimaj rutzij ri Dios. Can jix anche'l ne'y ri c'a yetz'uman (yeme') y c'a man jani tiquitaj wey. \v 13 Conojel ri man niqui'en ta entender rutzij ri Dios, can je anche'l ne'y ri c'a yetz'uman (yeme') y man jani tiqui'en entender ri nu'ij rutzij ri Dios. Man quieta'n ta anchique jun chojmilaj c'aslen y anchique ri man choj ta. Romari' nin-ij chiwe chi jix anche'l ne'y.\x * \xo 5:13 \xt 1 Co 3:2\x* \v 14 Pero ri can niqui'en entender rutzij ri Dios, can je anche'l jun winak ri can nitiquier nutaj wey. Reje' quitijon chic utz qui', romari' quieta'n anchique ri utz y anchique ri man utz ta. \c 6 \p \v 1 Can nic'atzin chi can ronojel nakatemaj chirij ri Cristo; ri xc'ut chakawech na'ey cuando c'aja' takanimaj ri Dios, keta'n yan. Xkatemaj yan chi can xc'atzin xkaya' can ri mac y naka'an ri nrojo' ri Dios, roma ri mac xa pa camic jojruc'uaj-wi. Y xkatemaj yan chi nic'atzin nakaya' kánima riq'uin ri Dios. \v 2 Xkatemaj yan chuka' anchique ntel chi tzij ri bautismo. Xkatemaj yan anchique nic'atzin cuando ri je-pa'l chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal, niquiya' quik'a' pa kawi'. Xkatemaj yan chi xtapon jun k'ij cuando conojel ri caminaki' xquiec'astaj-pe y xkatemaj yan chi can c'o jun castigo chi ronojel tiempo ri xtuya' ri Dios pa quiwi' ri winak ri man niquinimaj ta rutzij. Ronojel re' xc'ut yan chakawech, pero nic'atzin chi nakatemaj más chirij ri Cristo. \v 3 Y can xtakatemaj más, xa quiri' nrojo' ri Dios. \p \v 4 Y roj keta'n chi ri can pa sakil c'o yan ri kac'aslen, can c'o ruyo'n yan ri Dios chake ri can richi chila' chicaj y c'o chic ri Espíritu Santo kaq'uin. \v 5 Keta'n chic chi yalan utz rutzij ri Dios, y katz'eton ruchuk'a' chi can utz-wi, y keta'n chic chuka' chi c'o más ruchuk'a' xtik'alajin chupa ri tiempo ri petenak chakawech apo. \v 6 Y xa jun chake roj nuya' can jumul ri Cristo, can man jun chic ri xtitiquier xtibano che chi nitzolaj chic pe ránima riq'uin ri Dios. Roma jun ri nu'on quiri', can anche'l nucamisaj chic jun mej (bey) ri Ralc'ual ri Dios chech ri cruz, y nuq'uixbisaj chiquiwech winak. \v 7 Jun ri can cof c'o ruc'aslen riq'uin ri Cristo, can anche'l jun ulef ri q'uiy job kajinak parui' y nuya' jun utzilaj tico'n. Ri je rajaf ri ulef yalan yequicot, roma ri ulef ri' can nuya' ri nic'atzin chique. Can c'o ru-bendición ri Dios parui'. \v 8 Pero jun ri jumul nuya' can ri Cristo, can anche'l jun ulef ri can xe itzel tak k'ayis y q'uix ri yeruya'. Jun ulef quiri', man nic'atzin ta. Man utz ta nitz'et coma ri rajaf.\x * \xo 6:8 \xt Gn 3:17-18\x* Jun ulef quiri', niporox rech y nimalix can. \p \v 9 Kach'alal ri yalan jixkajo', más que c'o ri xka'ij-ka, roj keta'n chi rix man xtiben ta quiri', roma roj can keta'n chi ri ic'aslen can cof c'o riq'uin ri Cristo, y jari' ri nic'utu chi rix xixcolotaj yan chupa ri mac. \v 10 Ri Dios can choj-wi, y romari' manak xtumestaj ri samaj ri ibanon-pe. Ri Dios reta'n chi rix can nijo-wi raja', y can nic'ut chi yalan nijo', roma je'ito'n ri ch'aka chic lok'olaj tak kach'alal y can c'a ye'ito'. \v 11 Y nakarayij chi can anche'l nijo' ri Dios cami, can quiri' ta chuka' xtiyobej chi'ijunal ri xtiyo'x chiwe chicaj. Can ta riq'uin ronojel iwánima xtiyobej c'a chupa ri ruq'uisbel k'ij chi ri ic'aslen, y can ta iyo'n iwánima riq'uin ri Dios chi can xtiyo'x chiwe ri iyoben. \v 12 Nic'atzin chi rix jari' niben chi quiri' man quixrutz'om k'oral; xa can tibana' anche'l niqui'en ri ch'aka chic ri can quiyo'n cánima riq'uin ri Dios y c'o qui-paciencia. Y roma reje' quiri' quibanon, ri Dios nuya' chique ri jeru'in chi nuya'. \p \v 13 Ri Dios can nuya-wi ri ru'in chi nuya'. Roma ojer can, cuando ri Dios xu'ij che ri Abraham chi xtuya' ru-bendición pa ruwi'; can pa rubi' ka raja' mismo xu'on-wi jurar chi can ketzij xtuya' ri ru'in chi nuya'. Y pa rubi' ka raja' xu'on jurar, roma man jun chic más nim chech raja'. \v 14 Y ri Dios xu'ij che ri Abraham: Can ketzij ri nin-ij chawe chi xtinya' jun nim bendición pa awi', y can yalan je q'uiy a-familia ri xquiec'ue',\x * \xo 6:14 \xt Gn 22:16-17\x* xcha' ri Dios che ri Abraham. \v 15 Y ri Abraham can xc'ue' ru-paciencia xuyobej, y ri Dios can xuya-wi ri bendición ri ru'in chi neruya' che. \v 16 Cuando ri winak niqui'en jurar, can ja' ri rubi' ri Dios niquicusaj, roma ja bi'aj ri' ri más nim ruk'ij, y cuando niquicusaj ri bi'aj ri', can yenimex y man jun chic anchique ni'ix chique, roma can conojel quieta'n chi can ketzij-wi ri niqui'ij. \v 17 Romari' ri Dios xu'on jurar che ri Abraham chi can nuya-wi ri bendición che. Quiri' xu'on, chi xuc'ut chiquiwech conojel anchok chique xtiyo'x-wi ri bendición ri', chi raja' can manak-wi xtujal ri nunojij y can nu'on-wi ri nu'ij. \v 18 Ri Dios can ketzij-wi ri nu'ij y raja' can manak-wi xtujal rutzij. Pero roma raja' nrojo' chi roj ri xojcolotaj yan takatzu' chi can ketzij-wi ri nu'ij, romari' xu'on jurar, chi quiri' can riq'uin ronojel kánima nakayobej-apo ri k'ij cuando xkojbe chicaj riq'uin raja'. Y can keta'n chi raja' can xtuya' chake ronojel ri ru'in chi nuya'. \v 19 Y ronojel ri' can nuya' ruchuk'a' kánima, chi quiri' cof jojpa'e'. Y can anche'l nu'on ri ch'ich' ri ni'ix ancla che, ri anchok che yeyukubex-wi ri barcos, can quiri' chuka' kabanon roj; can cof c'o kac'aslen riq'uin ri Dios y c'a anchi' c'o-wi raja' chicaj, c'a chiri' joj-yukul-wi. Can kayo'n ruchuk'a' kánima chi can xkojbe-wi chicaj,\x * \xo 6:19 \xt Lv 16:2\x* \v 20 roma ri Jesús c'o chic chiri' riq'uin ri Dios y nuc'utuj bendición che ri Dios pa kawi' roj. Ja raja' ri Sacerdote ri más c'o ruk'ij, ri c'o chi ronojel tiempo, anche'l ri Melquisedec.\x * \xo 6:20 \xt Sal 110:4\x* Raja' xna'ey yan e chakawech, chi quiri' roj jojtiquier jojapon chuka' riq'uin ri Dios. \c 7 \s1 Ja ri Jesucristo ka-Sacerdote \p \v 1 Ja ri Melquisedec ri rey chi ri tenemit Salem y ru-sacerdote ri nimalaj Dios. Raja' xberuc'ulu' ri Abraham y xu'on bendecir; quiri' xu'on, roma ri Abraham ja' nitzolaj-pe chi xberu'ona' ayowal quiq'uin ri reyes, y can xeruch'ec can. \v 2 Y ri Abraham chitak-ba' chitak-ba' xu'on che ronojel ri ex ri xumaj-pe chique ri reyes ri xeruch'ec, y chiri' xulesaj-wi ru-diezmo chi xuya' che ri Melquisedec.\x * \xo 7:2 \xt Gn 14:17-20\x* Y ri bi'aj Melquisedec, ntel chi tzij chi raja' jun rey ri can pa ruchojmil-wi nu'on gobernar. Y roma raja' rey richi ri tenemit Salem, ntel chi tzij chi raja' jun rey ri nuya' uxlanen. Roma ri bi'aj Salem, uxlanen ntel chi tzij. \v 3 Ri Melquisedec man k'alaj ta chi xec'ue' rute-rutata', ni man k'alaj ta chuka' chi xec'ue' rati't-rumama'. Can man jun k'alaj jampe' xalex y jampe' xcom. Y romari' k'alaj chi raja' sacerdote chi ronojel tiempo, anche'l ri Ralc'ual ri Dios. \p \v 4 Ri kamama' Abraham chitak-ba' chitak-ba' xu'on che ronojel ri xumaj-pe chique ri reyes, y chiri' xulesaj ru-diezmo chi xuya' che ri Melquisedec. Y romari' k'alaj chi ri Melquisedec can c'o ruk'ij, roma hasta ri kamama' Abraham che raja' xuya-wi ru-diezmo. \v 5 Ri ley richi ri Moisés nu'ij chi ri ru-familia can ri Leví ri ye'oc can sacerdotes, can c'o ri mandamiento quiq'uin chi can tiyo'x ri diezmo chique coma ri quiwinak,\x * \xo 7:5 \xt Nm 18:21\x* más que reje' chuka' je ru-familia can ri Abraham. \v 6 Pero más que ri Melquisedec man ru-familia ta can ri Leví, ri Abraham xuya' ri diezmo che y ri Melquisedec xu'on bendecir ri Abraham. Y quiri' xbanataj, más que ri Abraham can c'o ruk'ij roma ri Dios can xu'ij che chi xtuya' ri bendición che. \v 7 Ri Melquisedec can más-wi nim ruk'ij. Roma keta'n chi ri nibano bendecir, más nim ruk'ij chech ri ni'an bendecir. \v 8 Ri je ru-familia can ri Leví ri niyo'x ri diezmo chique, xa yecom-e. Pero ri Melquisedec ri xyo'x ri diezmo che roma ri Abraham, ni'ix chirij chi can manak nicom. \v 9 Can jojtiquier naka'ij chi cuando ri Abraham xuya' ru-diezmo che ri Melquisedec, xuya' chuka' pa quiq'uiexel ri sacerdotes ri je ru-familia can ri Leví ri niyo'x chuka' ri diezmo chique. \v 10 Y can c'o modo naka'ij chuka' chi ri sacerdotes, ri je ru-familia can ri Abraham, más que man jani quie'alex cuando ri Melquisedec xberuc'ulu' ri Abraham pa bey, can ja' yan xquiya' qui-diezmo che ri Melquisedec, roma ri Abraham. \p \v 11 Ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés xjach can chique ri kati't-kamama', chupa ri qui-tiempo ri sacerdotes ri je ru-familia can ri Leví. Pero roma ri sacerdotes ri' man xetiquier ta xqui'en chique ri kati't-kamama' chi can xel jumul quimac chech ri Dios, romari' can xc'atzin chi xpe jun chic Sacerdote anche'l ri Melquisedec, y man anche'l ta ri Aarón y ri ch'aka chic sacerdotes ri je ru-familia can ri Leví. \v 12 Y roma xejalataj ri sacerdotes, xc'atzin chuka' chi xjalataj ri ley. \v 13 Roma ri Sacerdote ri' man ru-familia ta can ri Leví. Raja' xa ru-familia can jun chic achi, ri man jun mej (bey) je-oconak sacerdotes. \v 14 Roma can keta'n chi ri Kajaf Jesucristo ru-familia can ri Judá. Y ru-ley ri Moisés man nunataj ta chi ri ru-familia can ri Judá ye'oc sacerdotes. \p \v 15 Y cuando ri Jesucristo xoc Sacerdote, can xk'alajin chi raja' man junan ta quiq'uin ri sacerdotes ri je ru-familia can ri Leví, roma raja' xa anche'l ri Melquisedec. \v 16 Ri ley nu'ij chi can xe ri ru-familia can ri Leví ye'oc sacerdotes, y ri Jesucristo xa man ru-familia ta can ri Leví. Pero raja' can xoc Sacerdote, pero man roma ta quiri' nu'ij ri ley; raja' xoc sacerdote roma can c'o ruchuk'a' y ruc'aslen chi ronojel tiempo. \v 17 Roma ri Dios can ru'in can che: \q1 Ja ret ri Sacerdote chi ronojel tiempo, \q1 can anche'l ri Melquisedec.\x * \xo 7:17 \xt Sal 110:4\x* \q1 Quiri' ru'in can ri Dios. \m \v 18 Y romari' xq'uis can jumul ri nu'ij chupa ri ley chirij ru-familia can ri Leví, roma manak ruchuk'a' y manak xtiquier xerucol ri winak chech quimac. \v 19 Roma ri ley can man xtiquier ta xu'on chique ri winak chi can xel jumul quimac chech ri Dios. Pero cami c'o Jun ri anchok riq'uin kayoben-wi ri xtuya' ri Dios chake. Y ri Jun ri' más utz. Roma ja raja' ri nibano chake chi jojapon-apo más nakaj riq'uin ri Dios. \p \v 20 Ri Dios xu'on jurar chi quiri' k'alaj chi ketzij chi ri Jesús xoc Sacerdote. \v 21 Cuando ri ru-familia can ri Leví xe'oc sacerdotes, ri Dios manak xu'on jurar. Pero cuando ri Jesús xoc can Sacerdote, ri Dios can xu'on-wi jurar. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri tz'iban can: \q1 Ri Ajaf Dios xu'on jurar y can manak xtujal ri runojin. \q1 Raja' xu'ij: Ja ret ri Sacerdote chi ronojel tiempo, \q1 can anche'l ri Melquisedec.\x * \xo 7:21 \xt Sal 110:4\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Dios che ri Jesús. \m \v 22 Romari' ri Jesús xc'ue' can chech ri trato ri xu'on ri Dios kaq'uin. Y ri trato re' más utz chech ri xu'on quiq'uin ri kati't-kamama'. \p \v 23 Ri sacerdotes ri je ru-familia can ri Leví je q'uiy, roma reje' xa ch'anin yecom-e. Y cuando nicom-e jun, ja' ntoc chic can jun pa ruq'uiexel. \v 24 Pero ri Jesús roma can man nicom ta, raja' can jun Sacerdote chi ronojel tiempo. \v 25 Romari' raja' can siempre nitiquier yerucol conojel ri niquinimaj raja' chi ye'apon-apo riq'uin ri Dios. Roma ri Jesús can c'o ruc'aslen chi ronojel tiempo, y romari' siempre nich'o'n che ri Dios pa quiwi'. \p \v 26 Romari' can rakalen-wi chi xoc can ka-Sacerdote ri can c'o ruk'ij, roma raja' can ch'ajch'oj ruc'aslen. Man jun mej (bey) xu'on jun mac. Can man jun ex itzel rubanon pa ruc'aslen y man junan ta quiq'uin ri niqui'en mac, y can nim ruk'ij banon che chila' chicaj. \v 27 Raja' man anche'l ta ri sacerdotes ri can c'o quik'ij, ri je ru-familia can ri Leví, chi k'ij-k'ij yequisuj chicop chech ri Dios, na'ey roma quimac reje', c'ajari' roma quimac ri quiwinak.\x * \xo 7:27 \xt Lv 9:7\x* Pero ri Jesús man nic'atzin ta chi siempre c'o ta anchique nusuj-apo chech ri Dios. Roma raja' xe jun mej (bey) ri xcom chech cruz chi xusuj-ri' chech ri Dios. \v 28 Ri ru-ley ri Moisés nu'ij chi ja ri ru-familia can ri Leví ri ye'oc sacerdotes ri can c'o quik'ij; y reje' xa je ralic tak winak y niqui'en mac. Pero más que can c'o chic ri ley ri', ri Dios can xu'on jurar chi ja ri Jesús ri Ralc'ual ri xtoc can Sacerdote ri más c'o ruk'ij, roma raja' can man jun rumac y can ch'ajch'oj ruc'aslen chi ronojel tiempo. \c 8 \s1 Ri c'ac'ac' ru-trato ri Dios ja ri Jesucristo nibano \p \v 1 Ri nakajo' nakac'ut riq'uin ri ka'in yan pe, ja chi roj can c'o jun ka-Sacerdote ri can c'o ruk'ij, y raja' can ch'ocol chicaj pa ru-derecha ri trono anchi' c'o-wi ri nimalaj Dios.\x * \xo 8:1 \xt Sal 110:1\x* \v 2 Raja' can oconak Sacerdote chicaj anchi' c'o-wi ri Dios, chupa ri ketzij rocho ri Dios, ri banon roma ri Dios y man coma ta winak. \v 3 We' chech-ulef ri sacerdotes ri can c'o quik'ij, yequisuj chicop y ch'aka chic ex chech ri Dios; jari' ri samaj yo'n chique. Y romari' ri Jesús can xc'atzin chi c'o chuka' ri xusuj chech ri Dios, roma raja' can jun Sacerdote ri can c'o ruk'ij. \v 4 Y xa raja' c'o ta chech-ulef, ni rusamaj jun sacerdote manak ta nitiquier nu'on, roma can xe ri ru-familia can ri Leví c'o modo ye'oc sacerdotes y yequisuj chicop y ch'aka chic ex chech ri Dios, anche'l nu'ij ru-ley ri Moisés. \v 5 Ri jay anchi' yesamaj-wi ri sacerdotes ri' y ronojel ri ex ri jec'o chupa, can junan riq'uin ri rocho ri Dios ri c'o chicaj. Roma cuando ri Moisés nutz'om yan ri samaj chi nu'on ri jay, ri Dios xu'ij che: Tatzu' c'a; can nic'atzin chi ni'an ronojel, can anche'l ri xc'ut chawech parui' ri juyu',\x * \xo 8:5 \xt Ex 25:40\x* xcha' ri Dios che ri Moisés. \v 6 Y riq'uin ronojel re' can nakatzu' chi ri rusamaj ri Jesús c'o más rakalen chech quisamaj ri sacerdotes chupa ri rocho ri Dios we' chech-ulef. Roma ri trato ri c'o cami chucojol ri Dios y ri winak, ja ri Jesús nibano, y chupa ri trato ri' can más utz ri ex ri ru'in ri Dios chi nuya', can k'alaj chi c'o más ruchuk'a' ri trato ri'. \p \v 7 Y xa ta ri na'ey trato utz ta xel, manak ta x-an jun chic. \v 8 Pero roma ri kati't-kamama' man xqui'en ta ronojel ri nu'ij chupa ri na'ey trato, romari' man xka ta chech ri Dios; romari' raja' cof xch'o'n chique y xu'ij: \q1 Xtapon ri tiempo, xcha' ri Ajaf, \q1 cuando xtin-en jun c'ac'ac' trato quiq'uin ri aj-Israel y ri aj-Judá. \q1 \v 9 Y ri c'ac'ac' trato ri xtin-en quiq'uin, \q1 man junan ta riq'uin ri trato ri xin-en quiq'uin ri cati't-quimama', \q1 cuando xenc'uaj chiquik'a' y xenlesaj-pe pa rech-ulef Egipto; \q1 y roma reje' man xqui'en ta ri trato ri', \q1 romari' ren xenmalij can, xcha' ri Ajaf. \q1 \v 10 Y romari', ri c'ac'ac' trato ri xtin-en cami quiq'uin ri aj-Israel, quiere' xtin-en che: \q1 Xtintz'ibaj nu-ley pa cánima, \q1 y chuka' xtinya' pa quijolon. \q1 Ren xquinoc qui-Dios, \q1 y reje' xquie'oc nutenemit. \q1 Jare' ri trato ri xtin-en quiq'uin. \q1 \v 11 Chupa ri tiempo ri' manak chic xtic'atzin chi c'o anchique nic'ut chiquiwech ri quiwinak, ni chiquiwech ri cach'alal, chi niqui'ij chique: Titemaj rech ri Ajaf. \q1 Roma can conojel winak, desde ri más co'l hasta ri más nim, quieta'n yan nuech. \q1 \v 12 Quiri' xtin-en quiq'uin y can xtincoch' (xtincuy) ronojel ri itzel tak ex ri jequibanon, \q1 y can manak-wi chic xquieloka pa nuwi' ronojel ri quimac y chuka' ri itzel tak ex ri xqui'en.\x * \xo 8:12 \xt Jer 31:31-34\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Dios. \m \v 13 Y cuando ri Dios xunataj ri c'ac'ac' trato, can xuk'alajij chi ri na'ey trato manak chic rakalen. Y jun ex ri manak chic rakalen y can manak chic nicuses, xa niq'uis yan. \c 9 \p \v 1 Ri na'ey trato xu'ij chique ri kati't-kamama' anchique modo niqui'en chi niquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' xc'ue' ri rocho ri Dios quiq'uin, y ri jun jay ri' xa chi ri rech-ulef. \v 2 Y ri rocho ri Dios quiere' x-an che: Chupa ri na'ey parte ri ni'ix Lugar Santo che, xc'ue' ri candelero y jun mesa, y pa rui' ri mesa xec'ue-wi ri lok'olaj pan.\x * \xo 9:2 \xt Ex 25:23-40; 26:1-30\x* \v 3 Y ri ruca'n parte ni'ix Lugar Santísimo che.\x * \xo 9:3 \xt Ex 26:31-33\x* Y chiquicojol ri Lugar Santo y ri Lugar Santísimo, c'o jun nimalaj tziak ric'on-apo, y ja ri tziak ri' ri ca'i' nu'on che ri rocho ri Dios. \v 4 Y chupa ri ruca'n parte c'o jun altar anchi' niporox-wi ri incienso, y ri altar ri' banon che oro.\x * \xo 9:4 \xt Ex 30:1-6\x* C'o chuka' chiri' ri caja chi ri ru-trato ri Dios.\x * \xo 9:4 \xt Ex 25:10-16\x* Y ri rij y rupa ri caja ri' can che oro banon-wi. Chupa ri caja ri' c'o jun vaso nim banon chuka' che oro, y chupa ri vaso ri' c'o ri maná,\x * \xo 9:4 \xt Ex 16:33\x* ri wey ri xka-pe chicaj. Y chupa ri caja c'o chuka' ri ru-vara ri Aarón, ri xjotayin-pe.\x * \xo 9:4 \xt Nm 17:8-10\x* Y chuka' jec'o ri abaj ri xe'an labrar ri anchi' tz'iban can ri trato ri xu'on ri Dios quiq'uin ri kati't-kamama'.\x * \xo 9:4 \xt Ex 25:16; Dt 10:3-5\x* \v 5 Y parui' ri caja je-banon ca'i' querubín ri quiric'on quixic' parui',\x * \xo 9:5 \xt Ex 25:18-22\x* y ri' xc'atzin chique ri kati't-kamama' chi toka pa quiwi' chi ri Dios can c'o-wi ruk'ij, y can c'o chiri'. Y ri rui' ri caja xuc'ut chiquiwech ri kati't-kamama', chi can yecoch'otaj-wi (yecuyutaj-wi) quimac. Pero cami manak más xtaka'ij chirij re'. \p \v 6 Quiri' banon che ri rocho ri Dios. Y ri sacerdotes siempre ye'oc-apo chupa ri na'ey parte, chi niqui'en rusamaj ri Dios y niquiya' ruk'ij.\x * \xo 9:6 \xt Nm 18:2-6\x* \v 7 Pero chupa ri ruca'n parte, can xe ri sacerdote ri más c'o ruk'ij ri c'o modo ntoc-apo, y xe jun k'ij pa jun juna' nu'on quiri'. Y cuando ntoc-apo, nuc'uaj-apo quiquiq'uiel chicop chi nusuj chech ri Dios, roma rumac raja' y chuka' roma quimac ri winak.\x * \xo 9:7 \xt Lv 16:2-34\x* \v 8 Cuando c'a nicuses ri rocho ri Dios, man xabachique (xama'anchique) ta winak nitiquier ntoc-apo chupa ri lugar ri ni'ix Santísimo che. Y romari' ri Espíritu Santo nuk'alajij chakawech chi chupa ri tiempo ri' man jani tik'alajin anchique modo ye'apon ri winak riq'uin ri Dios. \v 9 Y ronojel re' can c'o xu'ij chirij ri tiempo re'. Ri chicop y ri ch'aka chic ex ri xequisuj ri winak che ri Dios, man xtiquier ta xu'on chique ri winak chi can utz ta xu'on che ri cánima chech ri Dios. \v 10 Roma chupa ri na'ey trato, xe xch'o'n chirij ri anchique niquitaj, y anchique ri niquikum, y ri jalajoj ru'onic niqui'en chi niquich'ajch'ojij-qui'. Y quiri' chuka' ronojel ri ex ri xchelebex chique chi tiquibana', pero ri' xe chirij ri ch'acul ni'an; y jari' ri banon-pe c'a xoka na ri k'ij chi xjalataj ronojel ri'. \p \v 11 Y cami xoka yan ri Cristo y ja raja' ri xoc Sacerdote ri más c'o ruk'ij y ja raja' xtiyo'n ronojel ri utzilaj tak ex chake. Ri rocho ri Dios anchi' nisamaj-wi ri Cristo más nim y más jabel, y man banon ta coma winak, y re' ntel chi tzij chi can man richi ta ri rech-ulef. \v 12 Ri Cristo xoc-apo chupa ri Lugar Santísimo chila' chicaj. Pero man richi ta chic xusuj quiquiq'uiel cabras, quiquiq'uiel alaji' tak wacx che ri Dios. Xa can ja ri ruquiq'uiel raja' mismo ri xusuj che ri Dios chi xcoch'otaj (xcuyutaj) ri kamac. Y raja' xe jun mej (bey) xoc-apo y riq'uin ri' can xojrucol chi ronojel tiempo. \v 13 Chupa ri na'ey trato, cuando c'o jun winak xa man ch'ajch'oj ta chech ri Dios, nicamises jun achij wacx o jun achij cabra o niporox jun alaj wacx. Y ri ruquiq'uiel ri achij wacx o ri cabra o ri chaj ri nic'ue' can che ri alaj wacx ri xporox, niyo'x chirij ri winak y ja nich'ajch'ojir can ri ruch'acul.\x * \xo 9:13 \xt Lv 16:15-16; Nm 19:9, 17-19\x* \v 14 Y xa ronojel ri' can c'o anchi' xc'atzin-wi, ri ruquiq'uiel ri Cristo can más-wi ri nitiquier nu'on. Raja' can nitiquier nulesaj ri mac pa kánima y nu'on ch'ajch'oj che, roma ri mac xa camic nuc'om-pe. Y roma quiere' xu'on ri Cristo kaq'uin, romari' cami jojtiquier naka'an servir ri c'aslic Dios. Ri Cristo can man jun mac xu'on y riq'uin ri ruchuk'a' ri Espíritu Santo ri c'o chi ronojel tiempo, raja' xusuj-ri' chi xcamises chi xutoj ri kamac chech ri Dios. \p \v 15 Romari' ja ri Cristo ri nibano chi ye'apon ri winak riq'uin ri Dios, y jare' ri jun c'ac'ac' trato. Y romari' ri je-woyon roma ri Dios chi ye'oc riq'uin, can c'o ri xtiyo'x chique chicaj, roma quiri' ru'in raja'. Y ri xtuya' chique can manak xtiq'uis, y chuka' ri kati't-kamama' ri xec'ue' chupa ri tiempo cuando x-an ri na'ey trato, can c'o ri xtiyo'x chique chicaj, roma ri Cristo can coma chuka' reje' xcom, chi xecolotaj chech quimac. \v 16 Can xc'atzin chi xcom ri Cristo chi xbanataj anche'l niqui'en ri winak. Jun winak nu'on can jun wuj, anchi' nu'ij-wi can chi cuando xticom, can c'o anchique nuya' can chique ri ralc'ual. Pero keta'n chuka' chi c'a ticom na raja' ntoc quichi ri ruyo'n can chique chiquijunal. \v 17 Y ri wuj ri ni'an can, man jun rakalen xa c'a man caminak ta ri banayon ri wuj. Xa c'a ticom-e ri rajaf ronojel ri ex, c'ajari' c'o rakalen ri wuj, y c'o modo nijach chiquiwech ri yo'n can chique chiquijunal. \v 18 Quiri' chuka' x-an quiq'uin ri kati't-kamama' ojer can. C'a xequicamisaj na y c'a xbin na quiquiq'uiel ri chicop, c'ajari' xtz'ucutaj-ka ri na'ey trato. \v 19 Y cuando Moisés ru'in yan chique ri winak ronojel ri nu'ij ri ley chi tiquibana', c'ajari' xberuc'ama-pe quiquiq'uiel ri alaji' tak wacx y achij tak cabras ri xecamises, chuka' xberuc'ama-pe lana ri can quiak banon che y jun che' ri ni'ix hisopo che, y xuchiquilaj ri quic' xolon riq'uin ya' parui' ri libro anchi' tz'iban-wi ri ley y chuka' xuchiquilaj pa quiwi' conojel winak. \v 20 Y xu'ij chique: Riq'uin ri quic' re' ja xtz'ucutaj-ka ri trato ri xu'ij ri Dios chi naka'an,\x * \xo 9:20 \xt Ex 24:6-8\x* xcha' ri Moisés chique ri winak. \v 21 Y chuka' xuchiquilaj ri quic' chirij ri rocho ri Dios y chirij ronojel ri nicuses cuando niyo'x ruk'ij ri Dios.\x * \xo 9:21 \xt Lv 8:15\x* \v 22 Y chupa ri ley, juba' ta chic nrojo' chi can ronojel ex ch'ajch'oj ni'an chique xe riq'uin ri quic'. Y can ketzij-wi, chi can man jun winak nicoch'otaj (nicuyutaj) rumac xa man nibin ta quic'.\x * \xo 9:22 \xt Lv 17:11\x* \s1 Ri ruquiq'uiel ri Cristo ri xbin cuando xcamises, can nulesaj-wi ri mac \p \v 23 Anche'l xka'ij yan ka, ri rocho ri Dios ri xqui'en ri kati't-kamama', can anche'l-wi ri rocho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y ri rocho ri Dios ri xqui'en reje' y ronojel ri c'o chupa, xyo'x quiquiq'uiel chicop chiquij chi quiri' ni'an ch'ajch'oj chique y c'ajari' yecuses pa rusamaj ri Dios. Pero roma rocho ri Dios ri c'o chicaj más c'o ruk'ij, nic'atzin jun quic' ri c'o más rakalen chech quiquiq'uiel chicop. \v 24 Ri Cristo man xoc ta chupa ri rocho ri Dios ri banon coma winak chi xberusuju' ruquiq'uiel, roma ri jay ri' xe anche'l ri ketzij rocho ri Dios ri c'o chicaj. Raja' c'a chicaj xoc-wi, y can riq'uin ri Dios c'o-wi y nich'o'n riq'uin pa kawi' roj. \v 25 Ri Cristo man nu'on ta anche'l nu'on jun sacerdote ri más c'o ruk'ij we' chech-ulef. Roma ri sacerdote ri' juna-juna' ntoc chupa ri parte chi ri rocho ri Dios ri ni'ix Santísimo che y nusuj-apo quic' che ri Dios, pero man ja' ta ruquiq'uiel raja' ri nusuj. Pero ri Cristo xe jun mej (bey) xu'on quiri' y can ja ri ruquiq'uiel raja' mismo ri xuya' che ri Dios. \v 26 Roma xa ta q'uiy mej (paj) xusuj-ri' chech ri Dios, q'uiy mej (paj) xu'on ta chuka' sufrir y q'uiy mej (paj) chuka' xcom ta desde que banon-pe ri rech-ulef. Pero raja' man quiri' ta xu'on. Raja' xe jun mej (bey) xusuj-ri' chi xcom chi quiri' xulesaj kamac, y xa c'aja' chupa ri ruq'uisbel tak tiempos xu'on quiri'. \v 27 Can bin jumul pa kawi' chi roj winak xe jun mej (bey) xkojcom, y después xkoj-an juzgar. \v 28 Y quiri' chuka' ri Cristo, xe jun mej (bey) xcom chi xulesaj kamac. Y ne'apon ri k'ij cuando raja' xtipe chic jun mej (bey), pero man richi ta nicom chic jun mej (bey) roma kamac. Raja' xtipe chi jojrucol roj, ri kayoben-apo raja'. \c 10 \p \v 1 Ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés, man ja' ta ri' ri utzilaj tak ex ri xuc'om-pe ri Cristo. Roma ri ley ri' xe rumujal ronojel ri utzilaj tak ex ri'. Y romari' ri chicop ri yesuj chech ri Dios juna-juna' anche'l nu'ij ri ley, man yetiquier ta niquilesaj jumul quimac ri winak ri ye'apon riq'uin ri Dios. \v 2 Xa ta xch'ajch'ojir ri cánima quiq'uin ri chicop ri xesuj, man ta yequisuj chic jun mej (bey), y niquina' ta chi can man jun chic quimac. \v 3 Pero roma xa juna-juna' yequisuj chicop chech ri Dios, noka chic pa quiwi' chi ri quimac man elenak ta e jumul. \v 4 Roma ri quiquiq'uiel ri achij tak wacx y achij tak cabras man yetiquier ta niquilesaj quimac. \p \v 5 Romari', cuando ri Cristo xpe we' chech-ulef, xu'ij che ri Dios: \q1 Ret man najo' ta chic chi yesuj chicop y ch'aka chic ex chawech, \q1 romari' xinatak-pe ren, can xaya' nuch'acul y xinoc jun winak, chi quiri' ninsuj-wi' chawech. \q1 \v 6 Ri chicop ri yeporox chawech, can man nika ta chic chawech; \q1 quiri' chuka' ri chicop ri yesuj chawech roma quimac ri winak. \q1 \v 7 Romari' ren xin-ij: Ajaf Dios, ren xipe chi nin-en ronojel ri najo' ret, \q1 anche'l tz'iban can chuij chupa ri wuj boton ruchi',\x * \xo 10:7 \xt Sal 40:6-8\x* xcha' ri Cristo. \m \v 8 Na'ey, ri Cristo xu'ij che ri Dios: Ret man najo' ta chic chi yesuj chicop y ch'aka chic ex chawech. Ri chicop ri yeporox chawech, can man nika ta chic chawech; quiri' chuka' ri chicop ri yesuj chawech roma quimac ri winak. Quiri' xu'ij ri Cristo, más que ronojel ri' can bin can chupa ru-ley ri Moisés chi can quie'an-wi. \v 9 C'ajari' ri Cristo xu'ij: Ajaf Dios, ren xipe chi nin-en ronojel ri najo'. Quiri' xu'ij ri Cristo che ri Dios. Y quiri' xtane' yesuj quiquiq'uiel chicop che ri Dios y pa ruq'uiexel ri' ja ri Cristo ri xusuj-ri'. \v 10 Ri Jesucristo can xu'on-wi ri nrojo' ri Dios, cuando xcom chech ri cruz chi xu'on ch'ajch'oj che ri kánima. Raja' xusuj-ri' chech ri Dios xe jun mej (bey) y riq'uin ri' xu'on chi ronojel tiempo. \p \v 11 Ri sacerdotes ri jec'o we' chech-ulef can k'ij-k'ij yequisuj chicop chech ri Dios roma quimac ri winak. Ri niqui'en reje' man nitiquier ta nulesaj quimac ri winak.\x * \xo 10:11 \xt Ex 29:38\x* \v 12 Pero ri Cristo xe jun mej (bey) xcom, y romari' can xecoch'otaj (xecuyutaj) ri kamac. Y cuando xc'astaj, xbech'oquie' pa ru-derecha ri Dios chicaj. \v 13 Y chiri' c'o-wi, ruyoben ri k'ij cuando xquieyo'x chuxe' rakan conojel ri itzel yetz'eto richi.\x * \xo 10:13 \xt Sal 110:1\x* \v 14 Xe riq'uin ri jun mej (bey) xcom, ri Cristo xu'on chake chi can man jun kamac nakakalej chech ri Dios chi ronojel tiempo. Quiri' xu'on chake roj ri ch'ajch'oj banon che kánima. \v 15 Quiri' ri nin-ij ren y quiri' chuka' nuk'alajij ri Espíritu Santo chake, y nu'ij: \q1 \v 16 Xtapon ri tiempo cuando xtin-en jun c'ac'ac' trato quiq'uin ri winak. \q1 Xtintz'ibaj ri nu-ley pa cánima, \q1 y chuka' xtinya' pa quijolon,\x * \xo 10:16 \xt Jer 31:33\x* nicha' ri Ajaf. \m \v 17 Y chuka' xu'ij: \q1 Xtincoch' (Xtincuy) quimac y man xquieloka ta chic pa nuwi' ronojel ri itzel tak ex ri quibanon.\x * \xo 10:17 \xt Jer 31:34\x* \q1 Quiri' ru'in ri Dios, ri nuk'alajij ri Espíritu Santo. \m \v 18 Y romari' can k'alaj chi can manak chic nic'atzin chi yekasuj chicop chech ri Dios roma kamac, roma xecoch'otaj (xecuyutaj) yan. \p \v 19 Romari' kach'alal, can keta'n chi cami jakal chic ri bey chi jojoc c'a anchi' c'o-wi ri Dios chicaj, chupa ri lugar ri ni'ix Santísimo che, roma ri Jesús xcom y can xbin ruquiq'uiel koma roj. \v 20 Ja ri Jesús xjako ri jun c'ac'ac' bey ri' chakawech, ri can richi c'aslen; y ri' xbanataj cuando raja' xcom chech ri cruz. Roma cuando raja' xcom, ri tziak ri rutz'apin ri bey y man nuya' ta lugar chique ri winak chi ye'apon chupa ri lugar ri ni'ix Santísimo che, pa rocho ri Dios, xk'ach'itaj pa nic'aj y ca'i' xel. Y romari' can k'alaj chakawech chi cami man jun chic nik'ato kabey chi jojapon c'a riq'uin ri Dios. \v 21 Y roma cami ja ri Jesús ri nimalaj Sacerdote ri c'o pa kawi' roj ri joj ralc'ual chic ri Dios, \v 22 romari' roj ri kaniman chic ri Jesucristo man takaxi'j-ki' jojapon-apo chunakaj ri Dios; xa can riq'uin ronojel kánima kojapon-apo riq'uin, y can ta ch'ajch'oj chic ri kánima chi quiri' man jun etzelal kaq'uin y can ta ch'ajch'oj chic utz ri kac'aslen riq'uin ch'ajch'ojilaj ya'.\x * \xo 10:22 \xt Lv 8:6, 30\x* \v 23 Y roj ri ka'in chique ri winak chi kayoben ri xtuya' ri Dios chake, can siempre riq'uin ronojel kánima kayobej ri', y man riq'uin ta caca' kac'u'x. Roma can ja ri Dios x-in chi can c'o ri xtuya' chake, y raja' can nu'on-wi ri nu'ij. \v 24 Y kacanoj anchique modo nakato-ki' konojel chi quiri' nakatemaj nakajo-ki' más, y chuka' chi quiri' más nakarayij naka'an ri utz. \v 25 Jec'o ri man niquirayij ta chic ye'apon iwiq'uin cuando nimol-iwi' pa rubi' ri Dios. Pero rix man tiben quiri'. Roma can nic'atzin chi nimol-iwi', chi quiri' niya' ruchuk'a' iwánima chi'ijunal. Y jari' ri más nic'atzin roma iweta'n chi ya napon ri k'ij cuando xtipe chic jun mej (bey) ri Ajaf. \s1 Ri xtiquic'ulumaj ri quiniman rutzij ri Dios y man niquimalij ta can ri mac \p \v 26 Roma conojel ri quieta'n chic ri ketzij y quiniman chic pa cánima, y c'a niqui'en mac y man niquiya' ta can, can man jun chic xticom pa quiq'uiexel chi nulesaj quimac. \v 27 Xe chic quiyoben ri nimalaj k'ij cuando xquie'an juzgar y xquie'apon chupa ri nimalaj k'ak' anchi' xquiebeka-wi ri je ru-enemigos ri Dios.\x * \xo 10:27 \xt Is 26:11\x* \v 28 Anche'l jun winak ri man nrojo' ta nunimaj ru-ley ri Moisés, y xa jec'o je ca'i' o je oxi' ri xetz'eto richi y niqui'ij chi can xu'on-wi mac, manak xtijoyowex rech; can xticamises.\x * \xo 10:28 \xt Dt 17:6; 19:15\x* \v 29 Y xa quiri', ¿man ninojij ta como rix chi can más nim ri castigo ri xtika pa quiwi' ri winak ri niquixak' ri rubi' ri Ralc'ual ri Dios, y man jun rakalen niqui'en che ri ruquiq'uiel?\x * \xo 10:29 \xt Ex 24:8\x* Roma ja quic' ri' ri xu'on ch'ajch'oj che quic'aslen. Y ja chuka' quic' ri' ri xu'on chuka' chi xc'achoj ri c'ac'ac' trato ri xu'on ri Dios kaq'uin. Ri winak ri niqui'en quiri' che ri Jesús, can k'alaj chi can man jun rakalen niqui'en che ri Espíritu Santo ri yalan yerojo'. \v 30 Y roj keta'n chi ri Ajaf Dios ru'in can: Ja ren yibano castigar, y ja ren chuka' xquiyo'n ruq'uiexel chique ri niqui'en mac.\x * \xo 10:30 \xt Dt 32:35\x* Y chuka' chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: Ri Ajaf xquieru'on juzgar ri rutenemit.\x * \xo 10:30 \xt Dt 32:36\x* Quiri' ri tz'iban can. \v 31 Can kaxi'j-ki'. Roma xa xkojka pa ruk'a' ri c'aslic Dios, can juya' (juyu') kawech ri xtakac'ulumaj. \p \v 32 Toka pa iwi' ri sufrimiento ri xik'axaj cuando c'aja' oc tinimaj ri Dios y tisakrises ic'aslen. Can yalan xiben sufrir, pero can xicoch' ronojel rech sufrimiento. \v 33 Jec'o jujun chiwe can xquicoch' ronojel ri itzel tak ex ri x-an y ri x-ix chique chiquiwech ri winak, y jec'o jujun xqui'en sufrir roma xquijoyowaj quiwech ri ch'aka chic caxbil ri niqui'en sufrir. \v 34 Xijoyowaj quiwech ri xe'oc pa cárcel roma rubi' ri Dios. Y cuando xmaj ri ex iwichi, man xibisoj ta xiya-e, roma can xixquicot xiya-e. Roma iweta'n chi chicaj c'o ri can iwichi rix ri can chi ronojel tiempo, y ri' más utz chech ri beyomel chi ri rech-ulef. \v 35 Romari' man timalij niya' iwánima riq'uin ri Dios. Roma can c'o jun nimalaj ruq'uiexel ri nuc'om-pe ri' chiwe. \v 36 Can tic'ue' i-paciencia, roma quiri' nrojo' ri Dios, y xa quiri' xtiben, can xtiyo'x chiwe ri ru'in ri Dios chi nuya' chiwe. \v 37 Roma chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: \q1 Ri Jun ri xtipe, xe chic juba' tiempo nrojo' chi nipe. \q1 Can manak chic xtik'ax más tiempo. \q1 \v 38 Jun winak ri can choj yan ruc'aslen, can xtic'ue-wi ruc'aslen wiq'uin, roma can wiq'uin-wi ren ruyo'n-wi ránima. \q1 Pero xa xquirumalij can, can man xtiquicot ta wánima riq'uin.\x * \xo 10:38 \xt Hab 2:3-4\x* \q1 Quiri' nu'ij ri Dios. \m \v 39 Pero roj man jojc'o ta chiquicojol ri niquimalij can ri Dios y xquieka pa castigo. Roj xa jojc'o chiquicojol ri quiyo'n cánima riq'uin ri Dios; romari' keta'n chi can xkojcolotaj. \c 11 \s1 Ri Dios niquicot quiq'uin ri niquiya' cánima riq'uin \p \v 1 Xa can kayo'n kánima riq'uin ri Dios, ri' can nu'on chake chi nakanimaj chi can xtiyo'x-wi chake ri kayoben, y chuka' can nu'on chake chi nakanimaj chi can q'uiy ex c'o, más que man yekatzu' ta. \v 2 Je q'uiy chique ri kati't-kamama' quiri' xqui'en ojer can. Can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, y ri Dios can xka chech chi quiri' xqui'en. \p \v 3 Y roj roma can kayo'n kánima riq'uin ri Dios, keta'n chi can ja ri Dios ri xbano ri rech-ulef y ronojel ri nitz'et. Y cuando xeru'on, man jun anchique xucusaj; xa can xe xu'ij chi quiec'ue' y can ja' xbanataj.\x * \xo 11:3 \xt Gn 1:1\x* \p \v 4 Ri Abel roma can xuya' ránima riq'uin ri Dios, romari' ri xusuj raja' chech ri Dios, más utz chech ri xusuj ri Caín ri runimal. Y tz'iban can chirij ri Abel chi can man jun rumac xrakalej chech ri Dios, roma can xuya' ránima riq'uin ri Dios. Can xk'alajin chuka' que man jun rumac xrakalej chech ri Dios, roma ri Dios can xka chech ronojel ri xusuj ri Abel chech. Y más que ri Abel xcom, c'o ri xuc'ut can chakawech, roma raja' can xuya-wi ránima riq'uin ri Dios.\x * \xo 11:4 \xt Gn 4:3-10\x* \p \v 5 Ri Enoc chuka', roma xuya' ránima riq'uin ri Dios, tz'iban can chirij chi ri Dios can xquicot riq'uin, romari' man xcom ta, xa can quiri' q'ues xc'uax-e chicaj y man xlitaj ta chic, roma ja ri Dios ri xuc'uan-e richi.\x * \xo 11:5 \xt Gn 5:21-24\x* \v 6 Can nic'atzin-wi chi nakaya' kánima riq'uin ri Dios. Roma xa man xtakaya' ta kánima riq'uin ri Dios, can man xtiquicot ta ránima kaq'uin. Y chi jojapon-apo más nakaj riq'uin ri Dios, can nic'atzin chi nakanimaj chi raja' can c'o-wi, y chi can xtuya' jun utzilaj ruq'uiexel chique ri yecanon richi. \p \v 7 Ri Noé xuya' ránima riq'uin ri Dios. Romari' can xunimaj ri xu'ij ri Dios che, chi c'o jun nimalaj castigo xtuya' parui' ri rech-ulef. Y cuando xch'o'n ri Dios riq'uin, raja' can xunimaj, más que man jani tutzu' ri xtibanataj.\x * \xo 11:7 \xt Gn 6:13-22\x* Ri Noé can xniman che ri Dios y xu'on ri jun nimalaj arca anche'l jun barco, chi xerucol ri ru-familia anche'l xu'ij ri Dios che. Y romari' xbek'alajin-pe chi ri ch'aka chic winak man utz ta xqui'en, roma man xquinimaj ta ri Dios. Y roma ri xu'on ri Noé, ri Dios xu'on che chi can man jun rumac xrakalej chech, roma can xuya-wi ránima riq'uin. \p \v 8 Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios; romari', cuando xwoyox roma ri Dios chi nibe c'a pa jun chic rech-ulef ri ne'jach pa ruk'a' roma ri Dios, raja' can xniman che ri Dios y xbe, más que man reta'n ta c'a anchi' xtapon-wi.\x * \xo 11:8 \xt Gn 12:1-5\x* \v 9 Ri Abraham can xuya-wi ránima riq'uin ri Dios, romari' xc'ue' chupa ri rech-ulef ri', ri ru'in ri Dios chi nuya-wi che; más que ri rech-ulef ri' pa quik'a' ch'aka chic winak c'o-wi. Y romari' xa pa tak jay ri je-banon che tziak xec'ue-wi, y quiri' chuka' xqui'en ri Isaac y ri Jacob, roma chique reje' x-ix-wi chuka' chi niyo'x ri rech-ulef ri' chique.\x * \xo 11:9 \xt Gn 35:27\x* \v 10 Ri Abraham xu'on quiri', roma can ruyoben ri jun chic tenemit más jabel; ri tenemit ri' man niq'uis ta y can ja ri Dios ri banayon. \p \v 11 Chuka' ri Sara ri raxayil ri Abraham, can xuya' ránima riq'uin ri Dios. Ri Dios xu'ij chi ne'c'ue' jun ral. Raja' can xunimaj ri xu'ij ri Dios che y can xc'ue-wi ri ral, más que raja' can manak-wi yec'ue' ral y xa can ri'j chic chuka'.\x * \xo 11:11 \xt Gn 18:11-14; 21:2\x* \v 12 Y romari' ri ru-familia can ri Abraham can q'uiy xec'ue', can anche'l ri ch'umil ri jec'o chicaj,\x * \xo 11:12 \xt Gn 15:5\x* y can anche'l ri sanayi'l ri c'o chuchi' ri mar ri can man jun nitiquier najilan quichi.\x * \xo 11:12 \xt Gn 22:17\x* Can je q'uiy ru-familia can ri Abraham, más que raja' can ri'j chic cuando xoc'ue' ri ralc'ual. \p \v 13 Conojel reje' xquiya' cánima riq'uin ri Dios, y quiri' xecom-e. Roma ri Dios c'a man jani tuya' ri ru'in chique. Pero roma can xquinimaj-e ri xu'ij ri Dios chique, can chinaj xquitzu-apo. Xquinimaj-e chi can ketzij ri x-ix chique. Y can xequicot xquitzu-apo ri xu'ij ri Dios chi nuya' chique. Y xquik'alajij chi reje' man je richi ta ri rech-ulef ri' y man richi ta ronojel tiempo jec'o chech-ulef.\x * \xo 11:13 \xt Gn 23:4\x* \v 14 Y roma ri xqui'ij, can k'alaj chi quiyoben ri rech-ulef ri can quichi-wi reje'. \v 15 Y ri rech-ulef ri quiyoben reje' man ja' ta ri rech-ulef anchi' je-elenak-wi-pe, roma xa ta ja ri mismo rech-ulef ri' quiyoben, xetiquier ta xetzolaj chic jun mej (bey) chiquij. \v 16 Pero reje' quiyoben jun rech-ulef más utz, y ri' ja ri c'o chicaj; romari' ri Dios man niq'uix ta nu'ij chi ja raja' qui-Dios, roma runaban jun quitenemit. \p \v 17 Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios. Romari', cuando ri Dios xu'ij che: Tacamisaj ri Isaac ri awalc'ual, chi nasuj chinuech, raja' can xunimaj. Ri Dios xu'ij quiri' roma nrojo' nuna'ej xa ri Abraham can ketzij ruyo'n ránima riq'uin. Ri Abraham can xusuj-wi ri Isaac chech ri Dios,\x * \xo 11:17 \xt Gn 22:1-14\x* más que xe ri Isaac ralc'ual y ri Dios ru'in can chi roma ri Isaac xquiec'ue' ru-familia ri Abraham. \v 18 Ri Dios xu'ij che ri Abraham: Roma ri Isaac xquiec'ue' je q'uiy a-familia.\x * \xo 11:18 \xt Gn 21:12\x* \v 19 Ri Abraham can reta'n-wi chi xa ta nicom ri Isaac, ri Dios c'o ruchuk'a' chi nuc'asoj-pe. Y romari' ri Isaac anche'l xcom y xc'astaj chic pe. \p \v 20 Ri Isaac chuka' can xuya' ránima riq'uin ri Dios, romari' xu'ij can chique ri Jacob y ri Esaú, ri je ca'i' ralc'ual, anchique bendiciones ri xtuya' ri Dios chique chiquiwech apo.\x * \xo 11:20 \xt Gn 27:27-29, 39-40\x* \v 21 Ri Jacob chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios, romari' cuando ya nicom, xeru'on can bendecir ri je ralc'ual ri José. Y xuya' ruchuk'a' parui' ruch'ami'y y quiri' xuya' ruk'ij ri Dios.\x * \xo 11:21 \xt Gn 47:31–48:20\x* \v 22 Ri José xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios, romari' cuando ya nicom, xunataj chique ri ruwinak israelitas chi xtapon ri k'ij cuando ri qui-familia xquie'el-e chupa ri rech-ulef ri'. Y xu'ij can chique chi tiquic'uaj ri rubakil c'a anchi' xquie'apon-wi reje', y chiri' timuk-wi.\x * \xo 11:22 \xt Gn 50:24-25; Ex 13:19\x* \p \v 23 Rute-rutata' ri Moisés xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' man xquixi'j ta qui' cuando ri rey Faraón xu'ij chi quiecamises conojel ri alabo ri ye'alex.\x * \xo 11:23 \xt Ex 1:22\x* Y cuando xalex ri ac'ual, man xcamises ta, xa xquiwewaj oxi' ic';\x * \xo 11:23 \xt Ex 2:2\x* roma ri Moisés can jabel oc titzu'n. \v 24 Y ri rumi'al ri rey Faraón xu'on anche'l ral che ri Moisés. Pero cuando xnimer-ka ri Moisés, xuya' ránima riq'uin ri Dios, romari' man xupokonaj ta xuya' can rocho ri Faraón.\x * \xo 11:24 \xt Ex 2:10-12\x* \v 25 Roma xunojij chi can más utz nu'on sufrir junan quiq'uin ri ruwinak, ri je rutenemit ri Dios, que chech ri jabel niquicot anchi' c'o-wi, roma ronojel ri' xa mac y chuka' xa nik'ax. Y xunojij chi can más utz nic'ue' quiq'uin ri ruwinak. \v 26 Y ri Moisés can man xupokonaj ta xu'on sufrir anche'l ri Cristo. Quiri' xu'on ri Moisés, roma raja' can reta'n chi pa ruq'uisbel che ronojel ri', c'o utz ruq'uiexel, y jari' ri rutz'eton chic apo. Ri Moisés reta'n chuka' chi ri sufrimiento más nim rakalen chech ri beyomel ri xyo'x ta che chiri' pa rech-ulef Egipto. \v 27 Y raja' can ruyo'n-wi ránima riq'uin ri Dios cuando xel-pe pa Egipto.\x * \xo 11:27 \xt Ex 2:15\x* Y man xuxi'j ta ri', más que ri rey catajinak ruyowal chirij. Ri Moisés can siempre xuya' ránima riq'uin ri Dios; anche'l xa can nutzu' ri Dios ri man nitz'etetaj ta. \p \v 28 Ri Moisés, roma chuka' can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios, xu'on ri pascua y chuka' xu'ij chique ri ruwinak israelitas chi tiquichiquilaj quiquiq'uiel ovejas chuchi' tak cocho, chi quiri' man quiecamises ri alabo je nimalaxel roma ri ángel ri xtipe chi yerucamisaj.\x * \xo 11:28 \xt Ex 12:21-30\x* Y quiri' x-an chupa ri na'ey pascua. \v 29 Y ri winak israelitas roma can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, ri Mar Rojo man xeruk'at ta. Roma can xek'ax chucojol ri ya', anche'l xa ta pa chaki'j ulef xebin-wi. Y ri winak aj-Egipto xquijo' chuka' xqui'en quiri', pero reje' xa xejik'.\x * \xo 11:29 \xt Ex 14:21-31\x* \p \v 30 Y roma ri winak israelitas can quiyo'n-wi cánima riq'uin ri Dios, romari' cuando xe'apon riq'uin ri tenemit Jericó, ri nimalaj xan ri rutz'apin ri tenemit ri' xtzak cuando reje' xquiya' yan vuelta wuku' k'ij chirij ri tenemit. Ri ruq'uisbel k'ij ja xtzak ri xan.\x * \xo 11:30 \xt Jos 6:12-21\x* \v 31 Chupa ri tenemit ri', xc'ue' jun ixok Rahab rubi', jun ixok ri x-ix ramera che roma can itzel ruc'aslen xuc'uaj. Pero raja' man xcom ta cuando xtzak ri tenemit, roma xuya' qui-posada ri ca'i' israelitas ri xe'apon chi xbequitzu' anchique rubanon ri tenemit Jericó; man xcom ta roma xuya' ránima riq'uin ri Dios. Pero ri ch'aka chic winak chi ri tenemit ri' xecom conojel, roma man xeniman ta che ri Dios.\x * \xo 11:31 \xt Jos 2:1-21; 6:22-25\x* \p \v 32 ¿C'o como modo yennataj conojel ri winak ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios? Manak modo, roma man nuya' ta tiempo chi yitzijon más chiquij; anche'l chirij ri Gedeón,\x * \xo 11:32 \xt Jue 6:11-40; 7:1-25; 8:1-32\x* ri Barac,\x * \xo 11:32 \xt Jue 4:6-24; 5:1-31\x* ri Sansón,\x * \xo 11:32 \xt Jue 13:2-25; 14:1-20; 15:1-20; 16:1-31\x* ri Jefté,\x * \xo 11:32 \xt Jue 11:1-40; 12:1-7\x* ri David,\x * \xo 11:32 \xt 1 S 1:1–31:13; 2 S 1:1–24:25; 1 R 1:1-53; 2:1-11\x* ri Samuel\x * \xo 11:32 \xt 1 S 1:1–24:22; 25:1\x* y ch'aka chic achi'a' ri xek'alajin ri x-ix chique roma ri Dios ojer can. \v 33 Reje' roma can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' jec'o naciones ri xech'acataj coma, jec'o chique reje' ri can pa ruchojmil-wi xqui'en gobernar, jec'o ri can xquiwil ri ru'in ri Dios chi nuya' chique, y jec'o chuka' ri xquitz'apij xequey leones.\x * \xo 11:33 \xt Dn 6:1-27\x* \v 34 Jec'o chuka' ri man xec'at ta cuando xeyo'x pa k'ak'.\x * \xo 11:34 \xt Dn 3:1-30\x* Roma can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, jec'o ri xecolotaj pa quik'a' ri xquijo' ta xequicamisaj che espada. Jec'o jujun ri can manak chic quichuk'a', pero roma quiyo'n cánima riq'uin ri Dios, ri Dios xuya' quichuk'a'. Jec'o ri xequich'ec ch'aka chic ejércitos ri xqui'en guerra quiq'uin y can xequikotaj-e. \v 35 Chuka' jec'o ixoki' ri can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' ri Dios xeruc'asoj ri quicaminak.\x * \xo 11:35 \xt 1 R 17:17-24; 2 R 4:25-37\x* \p Jec'o ch'aka chic winak xeyo'x pa tak sufrimientos roma quiyo'n cánima riq'uin ri Dios, pero man xquipokonaj ta qui' yecamises, roma quieta'n chi ne'quila' jun c'aslen más utz. Más que xecamises pero man xquiya' ta can ri Dios. \v 36 Chuka' jec'o ch'aka chic can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' can xetze'n ri winak chiquij y xech'ay, jec'o xexim che cadena, y jec'o xetz'apis pa tak cárceles.\x * \xo 11:36 \xt 1 R 22:26-27; 2 Cr 18:25-26; Jer 20:2; 37:15; 38:6\x* \v 37 Jec'o ri xecamises che abaj,\x * \xo 11:37 \xt 2 Cr 24:21\x* y ch'aka chic xekupix che sierra. Jec'o ri x-ix chique chi tiquiya' can ri Dios, pero reje' man xquiya' ta can. Jec'o ri xecamises che espada, jec'o ri xekotex-e pa tak cocho romari' xexule-xejote', y roma manak quitziak, xa quitz'umal ovejas y cabras ri xequicusaj chi quitziak. Can man jun ex xc'ue' quiq'uin. Q'uiy sufrimiento xquik'axaj y can q'uiy itzel ex x-an chique. \v 38 Ri winak ri man quiniman ta ri Dios yalan je itzel, romari' man rakalen ta chi xec'ue' ri utzilaj tak winak ri' chiquicojol, roma ri quiyo'n cánima riq'uin ri Dios can c'o quikalen. Ri quiyo'n cánima riq'uin ri Dios xexule-xejote' pa tak tz'iran rech-ulef, pa tak juyu' y pa tak jul, roma ri sufrimiento ri xquiwil. \v 39 Conojel reje' can xquiya' cánima riq'uin ri Dios, y romari' tz'iban can chi xquicot ri Dios quiq'uin. Y cuando xecom, c'a quiyoben ri ru'in ri Dios chi nuya' chique. \v 40 Roma ri Dios xunojij nuya' ri jun bendición más utz pa ka-tiempo roj. Romari' can junan xtiyo'x chuka' ri bendición ri' quiq'uin ri kati't-kamama', ri can xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y ri bendición ri' nu'on chake chi can man jun kamac nakakalej chech ri Dios. \c 12 \s1 Ja ri Jesús katzu' \p \v 1 Can yalan-wi je q'uiy winak ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios ojer can. Reje' jojquitzu-pe y xquik'alajij can chakawech chi can quiri' nic'atzin naka'an roj. Romari', kaya' can xabachique (xama'anchique) ex ri anche'l eka'n (aka'n) chakij y ri mac ri nisuk'un kachi. Kacoch'o' ronojel, y riq'uin ronojel kánima katija' kak'ij chi nakac'uaj ri c'aslen ri nrojo' ri Dios. \v 2 Katzu' siempre ri Jesús, roma raja' xu'on chake chi xkanimaj ri Dios, y ja raja' chuka' banayon chake chi cami can kayo'n kánima riq'uin ri Dios. Y más que q'uix che jun ri nicamises chech cruz, ri Jesús man xupokonaj ta ri' xcamises chech cruz; can xucoch' ronojel ri', roma can reta'n chi pa ruq'uisbel che ronojel ri' can xtiquicot, y cami ch'ocol chicaj pa ru-derecha ri Dios, ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'. \p \v 3 Titzu' na pe' utz ri xuc'ulumaj ri Jesús pa quik'a' ri winak aj-mac; raja' can xucoch' ronojel, romari' quiri' chuka' tibana' rix. Ticoch'o' ronojel, man quixcos, ni man tipo' (timalij) ic'u'x. \v 4 Itijon ik'ij chi quiri' manak chic ibanon mac. Romari' ibanon sufrir, pero man jix caminak ta. \v 5 Man timestaj ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can. Ri rutzij can jixrupaxabaj anche'l nu'on jun tata'j che ralc'ual. Ri rutzij ri Dios nu'ij: \q1 Man ta'an chi can man jun rakalen cuando ri Ajaf Dios jatruya' pa sufrimiento chi jatrutijoj. \q1 Man tipo' (tamalij) ac'u'x cuando ri Ajaf nuc'ut chawech chi ret man ja' ta na'an. \q1 \v 6 Roma ri Ajaf Dios nuya' sufrimiento pa quiwi' ri yerojo', chi yerutijoj. \q1 Y yeru'on chuka' castigar ri can je ralc'ual-wi.\x * \xo 12:6 \xt Job 5:17; Pr 3:11-12\x* \q1 Quiri' tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \m \v 7 Ticoch'o' ronojel ri sufrimiento ri nuya' ri Dios pa iwi', roma raja' nu'on chiwe anche'l nu'on jun achi chique ri ralc'ual. Roma ¿c'o como jun achi ri man yeru'on ta castigar ri ralc'ual chi yerutijoj? \v 8 Romari', xa ri Dios man jixru'on ta castigar chi jixrutijoj, k'alaj chi rix man jix ralc'ual ta raja'; xa choj quiri' jix-sic'on y manak itata'. Roma ri Dios can yeru'on castigar conojel ri ralc'ual chi yerutijoj. \v 9 Cuando roj xojoc-pe ac'uala', ri kate-katata' xojquich'ey cuando man utz ta ri xeka'an chiquiwech, y man itzel ta xekatzu' romari'; roj xa can xeka'an respetar. Y cami, ¿man más ta como utz jojniman che ri Katata' Dios, anchok riq'uin petenak-wi ruc'aslen ri kánima? Can rakalen-wi jojniman che, chi quiri' nic'ue' kac'aslen chi ronojel tiempo. \v 10 Ri kate-katata' xojquich'ey cuando man utz ta xeka'an, roma quiri' xquijo' reje', chi quiri' can utz naka'an we' chech-ulef, y ri c'aslen we' chech-ulef xa ch'anin niq'uis. Ri Katata' Dios nuya' sufrimiento pa kawi', pero chirij ri' can c'o xtakach'ec. Y raja' quiri' nu'on chake roma nuch'ajch'ojij ri kac'aslen chi jojoc anche'l raja', roma raja' can ch'ajch'oj. \v 11 Can ketzij chi cuando jojc'o pa jun sufrimiento, más que chi jojtijox, roj man jojquicot ta, xa jojbison. Pero cuando xojk'ax yan chupa y xkacoch' yan ronojel ri', can c'o utz nakach'ec chirij, roma nu'on más utz che ri kac'aslen chech ri Dios y nuya' uxlanen pa kánima. \s1 Kabana' ri nrojo' ri Dios \p \v 12 Romari', tiya' iwánima riq'uin ri Dios, chi quiri' xtic'ue' chic jun mej (bey) iwuchuk'a'; chuka' ri ik'a-iwakan xquiec'ue' chic quichuk'a'.\x * \xo 12:12 \xt Is 35:3\x* \v 13 Can nic'atzin chi can utz ic'aslen chech ri Dios,\x * \xo 12:13 \xt Pr 4:26\x* chi quiri' man ye'isetz (ye'isech) ta ri kach'alal ri man quiyo'n ta más cánima riq'uin ri Jesucristo, roma reje' man yetiquier ta yebin utz, xa anche'l yejetz'ma'y. Utz tibana' chi quiri' reje' jixquitzu' y niquiya' chuka' más cánima riq'uin ri Dios. \p \v 14 Can titija' ik'ij chi quiri' man jun ta ayowal chi'icojol, y chuka' can ch'ajch'oj ta ri ic'aslen. Roma xa man ch'ajch'oj ta ri ic'aslen, manak xquixtiquier xtitzu' rech ri Ajaf Dios. \v 15 Tito-iwi' chi'iwonojel chi quiri' man jun chiwe numalij can ri rusipan ri Dios chiwe. Man tiya' lugar chi ye'oc itzel tak ex chi'icojol,\x * \xo 12:15 \xt Dt 29:18\x* roma xa quiri' xtiben, man utz ta, roma can je q'uiy chuka' ri xquieka chupa ri c'aslen ri can tz'il. \v 16 Ri achi'a' y ri ixoki' can man tiquicanola-qui' chi niqui'en mac. Y can siempre tiya' rakalen jun ex ri can riq'uin ri Dios petenak-wi. Man tiben anche'l xu'on ri Esaú ojer can; raja' can c'o ta ri bendición xyo'x ta che, roma ja raja' ri nimalaxel, pero man xyo'x ta che, roma raja' xa jari' xuya' chech ri jun wa'in ri xyo'x che.\x * \xo 12:16 \xt Gn 25:29-34\x* \v 17 Y can iweta'n chi cuando raja' xrojo' chi xyo'x ta ri bendición ri más nim rakalen che, can man xyo'x ta chic che y xoka pa ruwi' chi can man utz ta ri xu'on. Y más que can xok' xuc'utuj, can man jun chic ex xyo'x che.\x * \xo 12:17 \xt Gn 27:30-40\x* \p \v 18 Roj ri kaniman chic ri Jesucristo, man xojapon ta chuxe' ri juyu' rubinan Sinaí, anche'l xqui'en ri kati't-kamama' ojer can. Reje' can xquitzu' chi ri rui' ri juyu' nijinin pa k'ak'. Y chuka' xquitzu' chi ri rui' ri juyu' k'eku'm rubanon y najin jun nimalaj quiek'ik' y yek'ajan rayos. \v 19 Reje' can xquic'oxaj ri trompeta, y xquic'oxaj chuka' cuando ri Dios xch'o'n-pe chique. Pero reje' xquic'utuj favor que man chic tich'o'n-pe ri Dios chique.\x * \xo 12:19 \xt Ex 19:16-22; 20:18-21; Dt 4:11-12; 5:22-27\x* \v 20 Can yalan xquixi'j-qui', y man niquicoch' ta ri ni'ix chique, chi xa c'o jun nijote-apo parui' ri juyu' y nuk'axaj ri retal ri yo'n chiri', nicamises che abaj o che lanza,\x * \xo 12:20 \xt Ex 19:12-13\x* más que xa winak o chicop. Quiri' x-ix chique. \v 21 Ri xtz'etetaj parui' ri juyu', can yalan xibinri'l xuya'. Romari' ri Moisés xu'ij: Can yibarbot roma xibinri'l,\x * \xo 12:21 \xt Dt 9:19\x* xcha'. \p \v 22 Pero roj ri kaniman chic ri Jesucristo, chuxe' ri juyu' rubinan Sión jojc'o-wi-apo, jojc'o chic nakaj che ri rutenemit ri c'aslic Dios; ri tenemit ri' rubinan Jerusalem y chicaj c'o-wi. Y jojc'o chic apo chiquicojol ri miles de ángeles. \v 23 Jojc'o chuka' chiquicojol ri ralc'ual ri Dios ri tz'iban quibi' chicaj ri je ru-iglesia ri Dios. Jojc'o chic apo riq'uin ri Dios ri xtibano juzgar quichi conojel ri winak. Y jojc'o chuka' chiquicojol ri man jun quimac xquikalej chech ri Dios cuando xecom-e, y can choj quic'aslen x-an chique roma ri Dios. \v 24 Roj can jojc'o chic apo riq'uin ri Jesús, ri nibano ri c'ac'ac' trato ri xu'on ri Dios quiq'uin ri winak. Raja' xcom y ri ruquiq'uiel ri xbin xu'on ch'ajch'oj che ri kánima, roma ri ruquiq'uiel raja' c'o más rakalen chech ri ruquiq'uiel ri Abel ojer can.\x * \xo 12:24 \xt Gn 4:10\x* \p \v 25 Romari' kabana' cuenta ki', can kaya' rakalen ri nu'ij ri Dios chake. Man taka'an anche'l xqui'en ri kati't-kamama' ojer can. Reje' roma man xquijo' ta xqui'en ri xu'ij ri Dios chique chiri' parui' ri juyu' Sinaí, romari' xka ri castigo pa quiwi'.\x * \xo 12:25 \xt Ex 20:19\x* Y xa roj manak xtakajo' xtakac'oxaj ri ni'ix-pe chake chicaj, más nim ri castigo xtika pa kawi'. \v 26 Cuando ri Dios xch'o'n parui' ri juyu', ri juyu' can yalan xsilon. Pero cami nu'ij: Xtapon ri k'ij cuando xtinsiloj jun mej (bey) chic ri rech-ulef, pero man xe ta chic ri rech-ulef xtinsiloj, xa can xtinsiloj chuka' ri rocaj,\x * \xo 12:26 \xt Hag 2:6\x* xcha' raja'. \v 27 Y cuando nu'ij quiri', ntel chi tzij chi ronojel ri jerubanon raja' y yesilon, xquiejal-e, y xe chic ri man yesilon ta xquiec'ue' can chi ronojel tiempo. \v 28 Romari' kaya' matiox che ri Dios roma can ruyo'n ri ru-gobierno pa kak'a' ri man jun xtisilon richi. Y roma man nisilon ta, kaya' ruk'ij ri Dios y kabana' rusamaj anche'l nrojo' raja', roma raja' can nim. \v 29 Roma ri ka-Dios can anche'l jun k'ak' ri yeruq'uis ronojel ri man utz ta.\x * \xo 12:29 \xt Dt 4:24\x* \c 13 \s1 Ri anchique nic'atzin niqui'en ri quiniman ri Jesucristo \p \v 1 Wach'alal, can siempre tijo-iwi', can anche'l ri ibanon-pe. \v 2 Man timestaj-ka chuka' chi cuando jec'o kach'alal ye'apon chi'iwocho, can utz tic'ulu' quiwech, y utz ino'j (ina'oj) tibana' quiq'uin. Roma keta'n ri xebanataj cuando jec'o ri xe'apon pa tak jay, y ri xec'ulu quiwech man xquina'ej ta chi xa je ángeles ri xe'apon.\x * \xo 13:2 \xt Gn 18:1-8; 19:1-3\x* \p \v 3 Y chuka' man quie'imestaj ri jec'o pa tak cárceles. Tina' pa iwánima, anche'l xa ta can ja rix jix-tz'apel. Y man quie'imestaj ri niqui'en sufrir pa quik'a' ch'aka chic. Roma rix iweta'n chuka' anchique nina' cuando niben sufrir. \p \v 4 Tibana' respetar ri ic'ulubic. Roma ri achi y ri ixok ri je-c'ulan, man mac ta niqui'en yec'ue' junan. Pero ri achi ri nic'ue' riq'uin jun ixok ri man raxayil ta, can mac-wi. Y quiri' chuka' ri ixok ri nic'ue' riq'uin jun achi ri man rachijil ta, mac chuka'. Y ri Dios can xquieru'on juzgar conojel ri quiri' niqui'en. \p \v 5 Man tibe iwánima chirij ri mero, xa tiquicot iwánima riq'uin ri c'o iwiq'uin cami. Roma ri Dios ru'in: Can siempre jixnuchajin y can man jun mej (bey) xquixinmalij can.\x * \xo 13:5 \xt Dt 31:6, 8; Jos 1:5\x* Quiri' ru'in ri Dios. \v 6 Y romari' can riq'uin ronojel kánima jojtiquier naka'ij: \q1 Ja ri Ajaf nito'n wichi. \q1 Romari' man ninxi'j ta wi' chiquiwech ri winak ri c'o anchique niquijo' niqui'en chue.\x * \xo 13:6 \xt Sal 118:6\x* \p \v 7 Quie'inataj conojel ri xepa'e' chech ri samaj chi'icojol, roma reje' xquic'ut rutzij ri Dios chiwech. Titzu' quic'aslen, reje' can xquiya-wi cánima riq'uin ri Dios. Can quiri' chuka' tibana' rix. \p \v 8 Ri Jesucristo ja mismo; anche'l iwir, quiri' cami, chua'k y chi ronojel tiempo. \v 9 Man tiya' lugar chi jixc'uax coma ri tzij ri man ja' ta ri yec'ut. Ri más utz niben rix, ja' chi tiya' iwánima riq'uin ri tzij ri nich'o'n chirij ri ru-favor ri Dios pa kawi', y man tiya' iwánima riq'uin ri tzij ri yech'o'n chirij ri anchique utz yetej y anchique ri man utz ta yetej. Roma can jec'o ri niqui'en ri nu'ij ri tzij ri', pero can man jun anchique quich'acon chirij ri'. \p \v 10 Roj can kayo'n kánima riq'uin ri Jesús. Raja' xcom koma roj chi xucoch' (xucuy) kamac. Pero conojel ri c'a quiyo'n cánima quiq'uin ri chicop ri yequisuj parui' ri altar ri c'o pa rocho ri Dios, ri Jesús can manak xtucoch' (xtucuy) quimac. \v 11 Ri sacerdote ri más c'o ruk'ij nuc'uaj-apo quiquiq'uiel chicop y ntoc-apo chupa ri Lugar Santísimo ri c'o pa rocho ri Dios, y ri quic' ri' nusuj che ri Dios chi nicoch'otaj (nicuyutaj) ri mac. Y ri quich'acul ri chicop ye'leses-e pa tenemit y yeporox.\x * \xo 13:11 \xt Lv 16:27\x* \v 12 Y ri Jesús quiri' chuka' x-an che. Raja' can xleses-e chupa ri tenemit, xu'on sufrir y xcom. Can xbin ri ruquiq'uiel koma konojel, chi xuch'ajch'ojij ri kánima. \v 13 Romari', can kojel-e chuka' roj pa tenemit y man takaxi'j-ki' naka'an sufrir anche'l xu'on sufrir ri Jesús. Y can kac'utu' chi ja raja' ri katzekleben. \v 14 Roma we' chech-ulef man jun tenemit ri c'o chi ronojel tiempo. Pero chicaj c'o ri katenemit, anchi' xkojc'ue-wi jumul, y ja tenemit ri' ri nakacanoj roj. \v 15 Y roma ja ri Jesús xcom koma roj, manak chic nic'atzin yekasuj chicop che ri Dios. Xa kaya' ruk'ij pa rubi' ri Jesús. Can siempre kaya' ruk'ij y chuka' katzijoj chi ja raja' kaniman. \v 16 Man takamestaj naka'an ri utz y chuka' man quiekamalij ri can nic'atzin chi yekato'. Roma jari' ri más nika chech ri Dios chi naka'an, y man ja' ta ri yekasuj chicop. \p \v 17 Can quixniman chique ri kach'alal ri je-pa'l chech ri samaj chi'icojol, roma ja reje' ri yechajin ri iwánima, roma reje' can quieta'n chi can ne'quijacha' cuenta che ri Dios. Quixniman chique ri kach'alal ri', chi quiri' yequicot niqui'en ri samaj. Roma xa man jixniman ta, reje' xquiebison romari', y ri' man utz ta nu'on chiwe. \p \v 18 Tibana' orar koma roj, roma roj can nakana' chi can man jun itzel ex c'o pa kánima, roma siempre nakarayij naka'an ri utz. \v 19 Pero ri más ninc'utuj chiwe ja chi tibana' orar más pa nuwi' ren, chi quiri' ch'anin ta xquitiquier xquinapon iwiq'uin. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 20 Y ri Dios ri niyo'n uxlanen pa kánima, y chuka' xuc'asoj ri Kajaf Jesucristo ri Nimalaj Chajinel; ri Jesucristo ri Kachajinel roj ri joj ru-ovejas, roma raja' xcom y xbin ri ruquiq'uiel, y quiri' xc'achoj ri trato ri xu'on ri Dios kaq'uin chi ronojel tiempo. \v 21 Ri Dios ri', can xtuya' ta ronojel ru-bendición ri nic'atzin chiwe, chi quiri' can xquixtiquier niben ri nurayij raja'. Y roma ri Jesucristo, ri Dios xtu'on ta chuka' chiwe chi rix can nijo' niben xe ri nika chech raja'. Can tiyo'x ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \p \v 22 Wach'alal, ren ninc'utuj favor chiwe chi can tiya' lugar chi nic'ue-ka pa iwánima ri tzij ri xintz'ibaj chupa ri carta re', roma riq'uin ri tzij re', ren jixinpaxabaj y chuka' xa man nim ta xin-en-e che. \v 23 Nintzijoj chiwe chi ri kach'alal Timoteo xel yan libre; y xa xtoka ch'anin wiq'uin, ninc'uaj-e cuando xquixbentzu'. \p \v 24 Tiya' ruxnakil-quiwech conojel ri kach'alal ri je-pa'l chech ri samaj chi'icojol y ri ch'aka chic lok'olaj tak kach'alal. Ri kach'alal aj-Italia niquitak-e chuka' ruxnakil-iwech. \p \v 25 Ri ru-bendición ri Dios xtic'ue' ta iwiq'uin chi'iwonojel. Amén.