\id EPH - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h EFESIOS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Efeso \toc2 Efesios \toc3 Ef \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Efeso \c 1 \s1 Ri Pablo nitz'iban-e chique ri kach'alal aj-Efeso \p \v 1 Ren Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri nrojo' ri Dios; nintak-e ri carta re' chiwe rix lok'olaj tak kach'alal ri jix aj-Efeso;\x * \xo 1:1 \xt Hch 18:19-21; 19:1\x* rix ri can iyo'n iwánima riq'uin ri Jesucristo. \v 2 Y ja' ta ri bendición y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima chi'iwonojel rix. \s1 Ri Dios nuya' ronojel ri nic'atzin chake chupa ri kac'aslen riq'uin raja' \p \v 3 Kaya' ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Y roma xe jun kabanon riq'uin ri Cristo, ri Dios nuya' ronojel ri nic'atzin chake chupa ri kac'aslen riq'uin raja'. Y ronojel ri' nipe chicaj. \v 4 Jari' ri nuya' chake roma xojrucha'. Raja' xojrucha' cuando c'a man jani c'o ri rech-ulef. Xojrucha' roma ri Cristo; quiri' xu'on ri Dios roma nrojo' chi ch'ajch'oj ta ri kac'aslen chech raja'. Y man jun ta itzel ex c'o pa kac'aslen. \v 5 Roma ri Dios yalan jojrojo', romari' xojrucha' chi xojoc ralc'ual. Can jari' nurayij, chi ri Jesucristo nu'on chake chi jojoc ralc'ual raja'. \v 6 Ri Dios yalan nrojo' ri Ralc'ual, y roma roj xe jun kabanon riq'uin ri Ralc'ual, romari' ri Dios rubanon jun nimalaj favor chake, chi xuc'ul kawech. Raja' xojrucha' chi xojoc ralc'ual, chi quiri' nakaya' ruk'ij roma ri favor ri rubanon chake. \v 7 Ri Ralc'ual xcom koma roj y xbin ruquiq'uiel chi xutoj y xucoch' (xucuy) ri kamac.\x * \xo 1:7 \xt Col 1:14\x* Can k'alaj chi ri Dios yalan jojrojo', roma xu'on jun nimalaj favor chake, roma xutak-pe ri Ralc'ual chi xojrucol. \v 8 Y chuka' can k'alaj chi ri Dios yalan jojrojo', roma nuya' q'uiy kano'j (kana'oj). \v 9 Can xuk'alajij-wi c'a chakawech ri man ruk'alajin ta utz; y re' can pa ránima-wi raja' xpe-wi. Re' can rurayin raja' y can quiri-wi runojin nu'on. \v 10 Raja' runojin chi pa ruq'uisbel tiempo chi ri rech-ulef xtuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo, ronojel ri c'o chicaj y ronojel ri c'o we' chech-ulef. Y xe jun xtiqui'en pa ruk'a'. \p \v 11 Can roma-wi ri Cristo c'o ka-herencia chicaj roj ri joj-cha'on chic roma ri Dios. Xojrucha' roma jari' ri runojin-pe nu'on; raja' can nu'on ronojel ri runojin, can anche'l nurayij. \v 12 Xojrucha' roma nrojo' chi koma roj niyo'x ta más ruk'ij roma raja' can nim-wi. Jari' nrojo' chake roj ri can na'ey kayoben-apo ri Cristo. \v 13 Y rix chuka' xic'oxaj rutzij ri Dios. Can ketzij-wi c'a ri tzij ri xic'oxaj, y ja utzilaj tzij ri' ri xixrucol. Rix xinimaj ri Cristo, y ri Dios xuya' ri Espíritu Santo chiwe, roma quiri' ru'in-pe. Y ri Espíritu Santo, jari' ri retal chi jix richi chic ri Dios. \v 14 Y roma ri Espíritu Santo ri c'o kaq'uin, can keta'n chi c'o ka-herencia chila' chicaj. Ri Espíritu Santo can xtic'ue-wi kaq'uin c'a xkojcolotaj-e jumul chech ri mac, roj ri joj richi chic ri Dios. Can xtic'ue-wi kaq'uin chi quiri' koma roj ri Dios niyo'x ta más ruk'ij, roma raja' can nim-wi. \s1 Ri Pablo nuc'utuj che ri Dios chi tuya' quino'j (quina'oj) ri kach'alal aj-Éfeso \p \v 15 Ren nuc'oxan chi rix can iyo'n-wi iwánima riq'uin ri Ajaf Jesús. Y chuka' nuc'oxan chi can ye'ijo' conojel ri ch'aka chic lok'olaj tak kach'alal. \v 16 Romari' cuando nin-en orar, can jixinnataj y can siempre ninya' matiox che ri Dios iwoma. \v 17 Can ninc'utuj che ri Dios chi ri Espíritu Santo ri niyo'n no'j (na'oj), can q'uiy ta ino'j (ina'oj) xtuya'. Can q'uiy ta ri xtuk'alajij ri Espíritu Santo chiwech, chi nitemaj más rech ri Dios. Jare' ri ninc'utuj che ri Katata' Dios ri can nim ruk'ij; ri ru-Dios ri Kajaf Jesucristo. \v 18 Ninc'utuj che ri Dios chi tusakrisaj más ri ino'j (ina'oj). Jari' ninc'utuj roma ninjo' chi niben ta entender anchique ri kayoben roj ri xojwoyox roma ri Dios. Ninc'utuj roma ninjo' chi niben ta entender chi ri herencia ri xtiyo'x chake chicaj can yalan jabel. Y ri herencia ri' junan xtiyo'x chake quiq'uin conojel ri lok'olaj tak kach'alal. \v 19 Ninc'utuj chuka' roma ninjo' chi rix xtiben ta entender chi can yalan nim ri ruchuk'a' ri Dios c'o kaq'uin roj ri kaniman. Ri ruchuk'a' ri c'o kaq'uin roj junan riq'uin ri ruchuk'a' ri xucusaj \v 20 cuando xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki' y xu'on che chi xbech'oquie' chila' chicaj pa ru-derecha raja'.\x * \xo 1:20 \xt Sal 110:1\x* \v 21 Ri Cristo x-an che chi ja raja' ri más nim ruk'ij chiquiwech ri ángeles. Más nim chiquiwech ri autoridades, y ri ch'aka chic ri c'o uchuk'a' pa quik'a' y ri can c'o quik'ij. Raja' más nim chiquiwech conojel; man xe ta chupa ri tiempo re', xa can quiri' chuka' chupa ri tiempo ri petenak. \v 22 Ri Dios xuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo,\x * \xo 1:22 \xt Sal 8:6\x* y can ja ri Cristo ri xoc anche'l jun jolomaj pa kawi' konojel roj ri kaniman, ri joj ru-iglesia. \v 23 Can ja roj ri joj-oconak ruch'acul raja'.\x * \xo 1:23 \xt Col 1:18\x* Xe jun chic kabanon riq'uin. Can man jun chic ex xtakajo'. Raja' can ronojel lugar c'o-wi, y runojisan ronojel. \c 2 \s1 Xojcolotaj chupa ri kamac roma ri Dios yalan xojrojo' \p \v 1 Ri Dios xuya' ic'aslen. Roma rubanon can, xa jix caminak chupa ri imac y chupa ri itzel tak ex ri xe'iben. \v 2 Itzel c'aslen xic'uaj. Junan xu'on ic'aslen quiq'uin ri ch'aka chic winak ri man quiniman ta ri Dios, roma xitzeklebej ri ex ri xe'itzu' we' chech-ulef. Xitzeklebej ri Satanás ri cajaf ri itzel tak espíritus ri jec'o pa quiek'ik'. Y ja espíritu ri' ri nisamaj pa cánima ri winak ri man yeniman ta che ri Dios. \v 3 Roma rubanon can, konojel roj quiri' chuka' xka'an; xojc'uax roma ri itzel tak ex ri xekarayij. Ri itzel tak ex ri xekanojij y xekarayij, jari' ri xeka'an. Can xkawoyoj ruyowal ri Dios pa kawi', roma roj desde que xojalex man jun utz ri kac'amon-pe pa kac'aslen; can anche'l ri ch'aka chic winak. \v 4 Pero ri Dios can yalan xojrojo' y xujoyowaj kawech. \v 5 Xojrojo' más que joj caminak chupa ri kamac, y roma xuya' ruc'aslen ri Cristo, quiri' chuka' xu'on kaq'uin roj, xuya' kac'aslen.\x * \xo 2:5 \xt Col 2:13\x* Xojcolotaj-pe chupa ri kamac xe roma ri Dios yalan jojrojo'. \v 6 Y roma ri Dios xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki', quiri' chuka' xu'on kaq'uin roj, xojruc'asoj. Y xu'on chake chi xojch'oquie' chila' chicaj riq'uin ri Cristo Jesús. \v 7 Quiri' xu'on roma nrojo' nuc'ut chupa ri tiempo chakawech apo chi can yalan jojrojo' y chi can xu'on jun nimalaj favor pa kawi' roj ri kaniman ri Cristo Jesús. \v 8 Xojcolotaj-pe chupa ri kamac, xe roma ri Dios yalan xojrojo', y roma xkaya' kánima riq'uin. Roj man jojtiquier ta nakacol-ki' kayon, xa can ja ri Dios ri nicolo kachi, y ronojel ri' xa nusipaj. \v 9 Roj man jun anchique xka'an chi xkacol-ki', chi quiri' man jun xtitiquier xtuya-ka ruk'ij y xtu'ij chi raja' xtiquier xucol-ri' ruyon. \v 10 Roma ja ri Dios xyo'n jun c'ac'ac' kac'aslen cuando xkanimaj ri Jesucristo; quiri' xu'on chi quiri' nakac'uaj jun c'aslen utz, roma can quiri' ri runojin pa kawi', chi nakac'uaj jun utz c'aslen. \s1 Ri Cristo xu'on chake chi ri Dios utz jojrutzu' israelitas o man israelitas ta \p \v 11 Romari' rix ri man jix israelitas ta, man timestaj chi rubanon can, ja ri itzel tak ex ri xe'irayij ri xec'uan iwichi, romari' x-ix chiwe coma ri nuwinak israelitas, que man jix anche'l ta reje' ri can banon ri circuncisión chique. Más que ri circuncisión xa ja ri quich'acul uc'uayon y xa jun winak ri banayon chique. \v 12 Man timestaj chi chupa ri tiempo ri' man jani c'o ri Cristo iwiq'uin. C'a naj jixc'o-wi chi jixoc rutenemit ri Dios. Can man iwichi ta rix ri ru'in ri Dios chupa ri ru-trato chi nuya'. Can man jun-wi utz ri iyoben ri jixc'o chech-ulef, ni manak chuka' Dios iwiq'uin. \v 13 Chupa ri tiempo ri xk'ax can, naj jixc'o-wi chech ri Dios. Pero cami iniman chic ri Cristo Jesús, romari' nakaj chic jixc'o-wi-apo riq'uin ri Dios. Nakaj chic jixc'o-wi-apo riq'uin, roma ri Cristo koma konojel roj xcom y xbin ruquiq'uiel. \v 14 Y chuka' roma ri Cristo cami ri Dios utz jojrutzu'. Ri Cristo xe jun xu'on chake iwiq'uin rix ri man jix israelitas ta; xulesaj ri ayowal chikacojol, romari' cami utz nakatzu-ki' iwiq'uin. \v 15 Quiri' xu'on cuando xcom chech ri cruz. Ri rucamic xu'on che ri ka-ley roj israelitas chi manak chic rakalen. Quiri' xu'on che ronojel ri nu'ij ri ka-ley.\x * \xo 2:15 \xt Col 2:14\x* Quiri' xu'on, chi quiri' roj israelitas utz nakatzu-ki' iwiq'uin rix ri man jix israelitas ta, y xe jun xu'on chake. Can xojjalataj; can c'ac'ac' chic kac'aslen roma xe jun chic kabanon riq'uin ri Cristo. \v 16 Ri Cristo xu'on chake chi cami manak chic ayowal chikacojol roj israelitas iwiq'uin rix ri man jix israelitas ta. Romari' cami can utz nakatzu-ki' iwiq'uin rix. Roma ri rucamic ri Cristo chech cruz, xe jun xu'on chake konojel,\x * \xo 2:16 \xt Col 1:20\x* y chuka' roma ri rucamic raja', ri Dios utz jojrutzu'. \p \v 17 Cuando ri Cristo xpe, xu'ij chique ri winak anchique niqui'en chi quiri' utz yerutzu' ri Dios. Xu'ij chiwe rix ri c'a naj jixc'o-wi chech ri Dios, y xu'ij chuka' chique ri can nakaj jec'o-wi chech ri Dios.\x * \xo 2:17 \xt Is 57:19\x* \v 18 Ri Cristo xcom chech ri cruz koma roj, romari' konojel jojtiquier jojapon-apo nakaj riq'uin ri Katata' Dios, israelitas y man israelitas ta. Y ja ri Espíritu Santo nito'n kachi chi junan kánima jojapon riq'uin. \v 19 Romari' rix man jix anche'l ta ri winak ri yepe pa jun chic rech-ulef. Xa can jix junan chic quiq'uin ri lok'olaj tak kach'alal ri je rutenemit ri Dios y chuka' je ralc'ual chic raja'. \v 20 Can jix junan riq'uin jun jay; ri ru-cimiento ri jay, ja ri rutzij ri Dios ri nitzijos coma ri apóstoles y ri yek'alajin ri nu'ij ri Dios chique. Y ja ri Jesucristo ri Abaj ri tz'amayon ri jay ri', chi quiri' ri jay man nitzak ta. \v 21 Ri Jesucristo xe jun nu'on chake konojel, chi jojcuses che ri jay ri'. Y nu'on che ri jay ri' chi ntoc jun lok'olaj rocho ri Ajaf. \v 22 Ri Jesucristo can quiri' chuka' nu'on iwiq'uin rix, roma iniman. Jixrucusaj chuka' che ri rocho ri Dios, roma c'o chic ri Espíritu Santo pa iwánima. \c 3 \s1 Ri samaj ri yo'n che ri Pablo, ja chi nutzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chique ri man je israelitas ta \p \v 1 Ren Pablo, rusamajel ri Jesucristo, jinc'o pa cárcel roma xintzijoj rutzij raja' chiwe rix ri man jix israelitas ta. \v 2 Y ren nin-ij chi rix ic'oxan chi ri Dios ruyo'n ri samaj re' chue, chi nink'alajij chiwech chi ri Dios yalan jixrojo' rix chuka'. \v 3 Ojer can, man jani tik'alajix utz ri nunojij ri Dios pa iwi'. Pero cami ri Dios xuk'alajij yan; can xuk'alajij chuka' chinuech ren, y jari' ri xin-ij yan ka juba' chiwe chupa ri carta re'. \v 4 Y cuando rix xtitzu' ri nu'ij ri carta re', xtitemaj ri ruk'alajin ri Dios chinuech chirij ri Cristo. \v 5 Re' man xk'alajix ta utz chique ri winak ojer can. Xa c'aja' cami xk'alajix chiquiwech ri lok'olaj tak ru-apóstoles ri Cristo y chiquiwech ri ch'aka chic ri niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios. Y ja ri Espíritu Santo ri xk'alajin re' chiquiwech. \v 6 C'aja' cami xk'alajix chi rix ri man jix israelitas ta, c'o chuka' ri xtiyo'x chiwe junan kaq'uin roj israelitas. Xe jun kabanon, roma ri ru'in ri Dios chi nuya', can kachi konojel. Y ronojel re' roma ri Cristo Jesús y roma chuka' kaniman ri utzilaj rutzij ri Dios.\x * \xo 3:6 \xt Col 1:26-27\x* \p \v 7 Xe roma ri favor ri xu'on ri Dios chue chi xiruya' chupa ri samaj re', romari' nintzijoj ri utzilaj rutzij raja'. Ri Dios can riq'uin ruchuk'a' xsamaj pa wánima cuando xiruya' chupa ri samaj re'. \v 8 Xa ja ren ri más jin co'l oc chiquiwech conojel ri lok'olaj tak kach'alal. Pero más que quiri', ri Dios xa can xu'on favor chue chi xiruya' chupa rusamaj, chi nintzijoj chiwe rix ri man jix israelitas ta, ronojel ri nimalaj tak beyomel ri jec'o riq'uin ri Cristo. Y can man jojtiquier ta naka'an entender ronojel ri beyomel ri', roma can yalan nim. \v 9 Can xiruya' chupa rusamaj chi nink'alajij chiquiwech ri winak ri runojin-pe ri Dios chi nu'on. Cuando ri Dios man jani tu'on ri rech-ulef y ronojel ri jec'o, can ja' yan xunojij ri anchique nu'on. Raja' can q'uiy yan tiempo man ruk'alajin ta pe, xa c'ajare' xuk'alajij-pe. \v 10 Quiri' xu'on ri Dios chi quiri' ri ángeles y ri ch'aka chic ri jec'o chicaj ri c'o nimalaj uchuk'a' pa quik'a', tiquitzu' ri favor ri nu'on chake roj ri kaniman chic, ri joj ru-iglesia chic raja'. Y quiri' tiquitemaj chi ri Dios can q'uiy no'j (na'oj) c'o riq'uin. \v 11 Can quiri' nibanataj, can anche'l ri runojin-pe ri Dios, y c'ajare' xbanataj riq'uin ri Kajaf Jesucristo. \v 12 Y roj roma kaniman chic ri Cristo, man nakaxi'j ta ki' jojapon-apo riq'uin ri Dios. Xa can riq'uin ronojel kánima jojapon-apo riq'uin. \v 13 Romari' ninc'utuj favor chiwe, chi can man tipo' (timalij) ic'u'x y man quixbison roma nin-en sufrir iwoma. Xa quixquicot; roma cuando ren nin-en sufrir iwoma, can nik'alajin chi rix c'o ik'ij. \s1 Ri Pablo nu'on orar chic jun mej (bey) che ri Dios pa quiwi' ri kach'alal aj-Éfeso \p \v 14 Romari' ren yixuquie' chech ri Dios Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Y konojel ri kaniman, ri jec'o yan chicaj y ri c'a jojc'o we' chech-ulef, can kac'uan ri rubi' raja' roma joj ralc'ual. \v 16 Ri Dios can c'o nimalaj ruk'ij, y ronojel rech beyomel chi chicaj c'o riq'uin. Romari' ninc'utuj che pa iwi' chi ri Espíritu Santo xtuya' ta jun nimalaj uchuk'a' che ri iwánima. \v 17 Ninc'utuj chuka' che ri Dios chi nu'on ta chiwe chi can tiya' iwánima riq'uin, chi quiri' ri Cristo can xtic'ue' ta siempre pa iwánima, y can siempre ta nijo-ka más iwi' riq'uin ronojel iwánima. \v 18 Y quiri' can ta xtiben entender junan quiq'uin conojel ri lok'olaj tak kach'alal, anchique modo jixrojo' ri Cristo; can jani' rech, can jani' rakan, can jani' rupalen y can jani' ka rupa. \v 19 Y can xtitemaj ta más chirij anchique modo jixrojo' ri Cristo, roma can man jun winak nu'on entender jani' jojrojo'. Roma raja' jojrojo' más que chech ri nakanojij roj. Jari' ninc'utuj che ri Dios pa iwi' roma ninjo' chi can nojinak ta iwánima riq'uin ri Dios. \p \v 20 Kaya' ruk'ij ri Dios, roma raja' can c'o-wi ronojel uchuk'a' riq'uin y nisamaj pa kánima. Roj can q'uiy favor ri nakac'utuj che, pero raja' man xe ta ri' nitiquier nu'on, xa can c'o más ri nitiquier nu'on. Can man jojtiquier ta nakanojij ronojel ri nitiquier nu'on raja'. \v 21 Y koma roj ri kaniman ri Cristo Jesús y joj ru-iglesia, raja' niyo'x ta ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \c 4 \s1 Junan kawech roma ri Espíritu Santo \p \v 1 Ren jinc'o pa cárcel roma rubi' ri Ajaf. Y nin-ij chiwe chi roma ja ri Dios ri xwoyon iwichi chi jixoc ralc'ual, romari' nic'atzin nic'uaj jun c'aslen utz chech raja'. \v 2 Co'l oc tibana-ka, utz oc ino'j (ina'oj) tibana', y riq'uin paciencia tijo-ka más iwi'.\x * \xo 4:2 \xt Col 3:12-13\x* \v 3 Titija' ik'ij chi siempre junan ta iwech y man jun ta ayowal chi'icojol, roma can ja ri Espíritu Santo nibano chiwe chi junan iwech. \v 4 Xe jun kabanon konojel ri kaniman ri Cristo, y jun ri Espíritu Santo ri c'o pa kánima. Can konojel junan ri kayoben-apo, roma ja ri Dios ri xwoyon kachi. \v 5 Junan ri kaniman konojel. Xe jun ri Kajaf, y xe jun chuka' bautismo banon chake konojel. \v 6 Xe jun Dios c'o, y ja raja' ri Katata' konojel roj y c'o pa kánima konojel; c'o chuka' pa kawi' konojel, y jojrucusaj chi rusamaj. \p \v 7 Pero man junan ta ri samaj ri rusipan chake chikajunal, y ja ri Cristo ri ni'in anchique nuya-pe chake. \v 8 Romari' chupa rutzij ri Dios nu'ij chirij ri Cristo: \q1 Cuando xtzolaj-e chila' chicaj, xch'acataj can ri itzel pa ruk'a', y xerulesaj-e ri jec'o pa ruk'a' ri itzel y xeruc'uaj-e. \q1 Y ja' c'o ri xerusipaj chique ri rutenemit raja'.\x * \xo 4:8 \xt Sal 68:18\x* \q1 Quiri' nu'ij rutzij ri Dios. \p \v 9 Y roma nu'ij chi xbe chicaj, k'alaj chuka' chi xpe chech-ulef. \v 10 Xoka chech-ulef y xtzolaj chic e chila' chicaj, chi quiri' nic'ue' pa ronojel lugar y nic'ue' pa quiwi' conojel ri jec'o chicaj y ri jec'o chech-ulef. \v 11 Raja' jec'o samaj xusipaj chique ri quiniman raja'; jujun xu'on chique chi xe'oc apóstoles, jec'o ri xek'alajin ri x-ix chique roma ri Dios, jec'o ri xetzijon ri utzilaj rutzij ri Dios chique ri man jani quiniman, jec'o ri xec'uan quichi ri kach'alal y chuka' xequitijoj. \v 12 Quiri' xu'on chique conojel, roma nrojo' chi can jabel nu'on quic'aslen ri lok'olaj tak kach'alal, chi quiri' niqui'en rusamaj ri Dios, chi quiri' reje' ri can je ruch'acul-wi chic ri Cristo, niq'uiy ta más quic'aslen chech ri Dios. \v 13 Y quiri' ta xtibanataj-apo; chi xe jun ta xtaka'an konojel, roma kaniman y keta'n chic rech ri Ralc'ual ri Dios, c'a xte'kila' na jun c'aslen ri can jabel anche'l ri ruc'aslen ri Cristo. \v 14 Y cuando quiri' yan rubanon kac'aslen, man xtaka'an ta chic anche'l niqui'en ri ac'uala' yebe quiere' yebe quiela' y ch'anin ye'an engañar. Roj man xtaka'an ta chic quiri', chi nakaya' lugar chi jojc'uax coma tzij ri man je ketzij ta ri yec'ut, y jojtzak ta pa quik'a' ri winak ri can jabel quieta'n niqui'en engaño. \v 15 Can nic'atzin chi ja ri ketzij nakatzeklebej y utz yekajo' ri winak, chi quiri' niq'uiy kac'aslen chech ri Dios y ne'kila' ta jun c'aslen can jabel, anche'l ruc'aslen ri Cristo. Ja raja' anche'l jun jolomaj ri c'o pa kawi' konojel roj ri kaniman. \v 16 Raja' can c'o kaq'uin, romari' c'o kachuk'a'. Can anche'l nu'on ruch'acul jun winak, cuando ronojel utz c'o, can c'o ruchuk'a'. Quiri' chuka' roj ri xe jun kabanon riq'uin ri Cristo, cuando xe jun kabanon konojel y naka'an ri samaj ri yo'n chake chikajunal, can niq'uiy kac'aslen chech ri Dios y can nakaya' más kánima riq'uin.\x * \xo 4:16 \xt Col 2:19\x* Quiri' nibanataj cuando nakajo-ki' quiq'uin conojel kach'alal. \s1 Xc'ue' yan can ri c'aslen ri xkac'uaj na'ey, cami c'o jun c'ac'ac' kac'aslen \p \v 17 Pa rubi' ri Ajaf nin-ij y ninchelebej chiwe chi can man chic tirayij niben ri niqui'en ri winak ri man je israelitas ta y man quiniman ta ri Dios; roma reje' xe itzel tak ex c'o pa quijolon y jari' yequi'en; y ri' can man jun utz nuc'om-pe chique. \v 18 Reje' can k'eku'm jumul rubanon quino'j (quina'oj). Can k'alaj chi can man jun quieta'n roma can cof rubanon ri cánima chupa ri mac. Romari' ri c'aslen ri nipe riq'uin ri Dios manak quiq'uin. \v 19 Man niquina' ta chic chi c'o quimac; romari' can riq'uin ronojel cánima niqui'en itzel tak ex ri can niquiyec q'uix. Can nic'at ri cánima roma niquijo' niqui'en ronojel itzel ex. \v 20 Y rix iweta'n chi ri Cristo man quiri' ta xuc'ut can. \v 21 Roma rix can xixtijox riq'uin ri ketzij tzij ri xuc'ut can raja'. Can ic'amon-ka ri tzij ri'. \v 22 Romari' tiya' can ri itzel c'aslen ri xic'uaj na'ey,\x * \xo 4:22 \xt Col 3:9\x* cuando c'a man jani tijalataj ri ic'aslen y c'a jix-banon engañar coma ri itzel tak ex ri xirayij. \v 23 Can nic'atzin chi nijalataj ri iwánima y ronojel ri ninojij. \v 24 Tic'uaj ri c'ac'ac' c'aslen ri ruyo'n ri Dios chiwe,\x * \xo 4:24 \xt Col 3:10\x* ri anche'l ruc'aslen raja';\x * \xo 4:24 \xt Gn 1:26\x* jun c'aslen ri can ketzij-wi chi can choj y can ch'ajch'oj. \p \v 25 Romari' tiya' can ri tz'ucuj-tzij, y xe ri ketzij ti'ij cuando jixch'o'n.\x * \xo 4:25 \xt Zac 8:16\x* Roma konojel xe jun kabanon riq'uin ri Cristo. \p \v 26 Cuando c'o nibano chiwe chi nipe iwoyowal, man tiben mac.\x * \xo 4:26 \xt Sal 4:4\x* Y man tiya' lugar chi c'a c'o ri iwoyowal cuando nika-ka ri k'ij. \v 27 Man tiya' lugar chi jixtzak pa ruk'a' ri itzel. \p \v 28 Xa c'o jun chiwe ri xeru'on elak' cuando man jani tunimaj ri Ajaf, man telak' chic. Cami nic'atzin chi nucusaj ri ruk'a' chi nisamaj, roma re' can utz-wi y quiri' nitiquier chuka' yeruto' ri manak quibeyomal. \p \v 29 Man ti'ij itzel tak tzij. Xe ri utz ti'ij, chi quiri' ri tzij re' nu'on chique ri yec'oxan chi niquiya' más ruchuk'a' cánima riq'uin ri Dios y c'o bendición nuc'om-pe chique. \v 30 Man tiya' rubis ri Espíritu Santo richi ri Dios. Raja' c'o pa iwánima, y ja raja' ri retal chi can xkojcolotaj-wi chech ri mac chupa ri k'ij cuando ri Jesucristo xtipe chi jojruc'ama-ka. \p \v 31 Man tiben chic ri itzel tak ex. Man itzel titzu' jun chic. Man tic'ue-ka ri ayowal pa iwánima, ni man quie'iben ri man utz ta roma c'o iwoyowal. Man quixsiq'uin jixch'o'n roma iwoyowal. Man jun itzel tzij ti'ij chique ch'aka chic. \v 32 Can xe ri utz tibana' chi'ijunal, tijoyowaj quiwech ri ch'aka chic y ticoch'ola-ka-iwi' (ticuyula-ka-iwi') chiwech. Tibana' anche'l xu'on ri Dios, raja' can xucoch' (xucuy) kamac roma ri Cristo.\x * \xo 4:32 \xt Col 3:13\x* \c 5 \s1 Anchique modo niquic'uaj ri quic'aslen ri je ralc'ual ri Dios \p \v 1 Romari' roj ri joj ralc'ual ri Dios y yalan jojrojo', kabana' anche'l nu'on raja'. \v 2 Can quiekajo' conojel, anche'l xojrojo' ri Cristo; raja' man xupokonaj ta ri' xcom koma roj. Can xusuj-ri' chech ri Dios, anche'l ni'an chique ri chicop y ri ch'aka chic ex ri yesuj che ri Dios. Y ri Dios can xka chech chi quiri' xu'on ri Cristo. Can anche'l jun jubulaj ak'om xapon chech ri Dios.\x * \xo 5:2 \xt Ex 29:18\x* \p \v 3 Rix can tibana' anche'l xu'on ri Cristo, quie'ijo' conojel y man tiben ri nirayij rix. Achi'a' chi ixoki' man ticanola-iwi' chi niben mac. Ni man tiben ch'aka chic itzel tak ex anche'l ri'. Man tirayij-apo ri c'o riq'uin jun chic. Can man tinataj re', roma can jix lok'olaj tak ralc'ual chic ri Dios. \v 4 Man quie'itzijoj tz'ilolaj tak ex ri xa niquiyec q'uix. Man quie'ibij nacanak tak tzij. Man quie'iben tzij ri man jun yec'atzin-wi. Ronojel ri' man utz ta. Ri más utz niben ja chi tiya' matiox che ri Dios. \v 5 Y rix iweta'n chic chi ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' chi niqui'en mac, man xquie'apon ta chicaj anchi' ja ri Dios y ri Cristo yebano gobernar. Quiri' chuka' ri yebano ri ch'aka chic itzel tak ex y ri niquirayij-apo ri c'o riq'uin jun chic, man xquie'apon ta chicaj. Ri nibe cánima chirij ri c'o riq'uin jun chic, ri' can junan riq'uin niyo'x quik'ij dioses ri man je ketzij ta. \v 6 Pero rix man quixtzak pa quik'a' ri ye'in chi can man jun itzel ex nuc'om-pe chique ri yebano quiere'. Roma jari' ri niqui'en ri man yeniman ta che ri Dios. Y can xtika-wi ri castigo ri xtuya' ri Dios pa quiwi' ri yebano quiri'. \v 7 Romari' rix man tic'uaj-iwi' quiq'uin reje'. \p \v 8 Chupa ri tiempo ri xk'ax, can k'eku'm rubanon ri ic'aslen, pero cami sakil chic rubanon ri ic'aslen roma ri Ajaf. Tic'uaj jun utz c'aslen chech ri Dios roma c'o chic ri sakil iwiq'uin. \v 9 Ri rusakil ri Espíritu Santo can nu'on chiwe rix chi niben ri utz, ri choj y chuka' can xe ri ketzij titzeklebej. \v 10 Can tic'uaj c'a jun c'aslen quiri' y xtitemaj chi ja c'aslen ri' ri nika chech ri Ajaf. \v 11 Man quixoc anche'l ri yebano itzel tak ex chi ri k'eku'm, roma ronojel ri' man jun utz nuc'om-pe. Pa ruq'uiexel chi jixoc anche'l reje', xa ti'ij chi ronojel ri niqui'en man utz ta. \v 12 Roma ronojel ri yequi'en pa alak'al, hasta xe natzijoj nuya' q'uix. \v 13 Pero cuando ronojel ri ex itzel ri yequi'en yek'alajix-pe roma ri sakil, reje' niquitzu' chi can man utz ta quibanon-pe, roma ri sakil nuk'alajij ronojel ex. \v 14 Romari' c'o jun tzij ri nu'ij: \q1 Tuna' awech ret ri can jumul atz'amon waran; \q1 cac'astaj-pe roma can anche'l caminak abanon. \q1 Man cac'ue' pa k'eku'm, y ri Cristo can xtuya' sakil che ac'aslen. \q1 Quiri' nu'ij ri tzij ri'. \p \v 15 Tichajij utz ri ic'aslen. Man tiben anche'l niqui'en ri winak ri je nacanak. Xa can tinojij utz ri niben. \v 16 Man tiya' lugar chi xe quiri' nik'ax ri tiempo,\x * \xo 5:16 \xt Col 4:5\x* roma ri k'ij anchi' jojc'o-wi xa can je itzel. \v 17 Romari' man tiben anche'l niqui'en ri winak ri je nacanak. Xa can nic'atzin chi nitemaj anchique ri nurayij ri Ajaf. \v 18 Man quixk'aber, roma ruyon itzel tak ex nuc'om-pe chiwe. Ri más utz niben, ja' chi niya' lugar che ri Espíritu Santo chi nunojisaj ri iwánima. \v 19 Tic'utu' chi jixquicot pa iwánima cuando nimol-iwi'; quie'ibixaj salmos, himnos, y ch'aka chic bix ri ye'alex pa iwánima roma can c'o ri Espíritu Santo iwiq'uin. Can quiec'ue' ri bix pa iwánima y tiya' ruk'ij ri Ajaf.\x * \xo 5:19 \xt Col 3:16-17\x* \v 20 Can siempre tiya' matiox che ri Katata' Dios roma ronojel pa rubi' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Ronojel ri nic'atzin chi naka'an pa kocho roj ri kaniman chic ri Cristo \p \v 21 Can tinimaj-iwi' chiwech, roma ri Dios can jixrutzu-pe. \p \v 22 Rix ixoki', quixniman chique iwachijlal,\x * \xo 5:22 \xt Col 3:18; 1 P 3:1\x* roma iweta'n chi ri Ajaf jari' ri nika chech chi niben. \v 23 Roma ri iwachijlal jari' ri jolomaj pa iwi' rix. Can anche'l rubanon ri Cristo, ja raja' ri jolomaj ri c'o pa kawi' konojel ri kaniman raja' ri joj ru-iglesia chic. Y ja raja' ri nicolo kachi roj ri joj ruch'acul. \v 24 Y anche'l ri iglesia niniman che ri Cristo, quiri' chuka' tibana' rix ixoki'; can quixniman chique ri iwachijlal chuka', roma iniman chic ri Cristo. \p \v 25 Y rix achi'a', quie'ijo' ri iwaxaylal,\x * \xo 5:25 \xt Col 3:19; 1 P 3:7\x* anche'l ri Cristo xojrojo' roj ri ru-iglesia y man xupokonaj ta xujach-ri' chi xcom koma roj. \v 26 Quiri' xu'on ri Cristo chi xojrujosk'ij. Y chi xujosk'ij ri kac'aslen, raja' xucusaj ri ya' y ri rutzij. \v 27 Quiri' xu'on roma can nurayij chi roj ri iglesia can jabel ta ri kac'aslen cuando xtuc'ul kawech chila' chicaj. Y man nrojo' ta chi tz'il kac'aslen, raja' nrojo' chi can ch'ajch'oj ri jojapon riq'uin. Anche'l jun tziak ch'ajch'oj, banon chic ruchojmil, y can lik' rubanon. \v 28 Y can anche'l jojrojo' ri Cristo, can quiri' chuka' nic'atzin chi niben rix achi'a' riq'uin ri iwaxayil. Can tijo', roma xe jun ibanon. Ja ri iwaxayil ri anche'l ich'acul y ja rix ri anche'l jolomaj. Romari' ri can nrojo' ri raxayil, ntel chi tzij chi nrojo-ka-ri' raja'. \v 29 Roma man jun ri can itzel nutzu-ka-ri' ruyon. Man jun nibano quiri'. Konojel utz nakilij-ki'. Y quiri' tibana' quiq'uin ri iwaxayil. Anche'l nu'on ri Cristo kaq'uin roj ri kaniman y joj ru-iglesia chic. \v 30 Raja' yalan jojrojo' roma xe jun kabanon riq'uin. Roj joj ruch'acul, joj rutiojil (rutijul) y rubakil raja'. \v 31 Y quiri' chuka' ri achi riq'uin ri raxayil. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Romari' ri achi xquieruya' can rute-rutata' y xtiquic'on-qui' riq'uin ri raxayil. Y chi je ca'i', xe jun xtiqui'en.\x * \xo 5:31 \xt Gn 2:24\x* Quiri' ri tz'iban can. \v 32 Ri nu'ij, can nim rakalen y xk'alajix chakawech roma ri Dios. Y roma ri ruk'alajin ri Dios, ren ninjo' ninc'ut chiwech chi roj ri kaniman ri Cristo y ni'ix iglesia chake, can xe jun kabanon riq'uin ri Cristo. \v 33 Y nin-ij chic jun mej (bey) chiwe chi'ijunal rix achi'a', chi can quie'ijo' ri iwaxaylal anche'l nijo-ka-iwi' rix. Y ri ixok can tu'ona' che ri rachijil chi can c'o ruk'ij. \c 6 \p \v 1 Y rix ac'uala' ri iniman chic rutzij ri Ajaf, quixniman chique ri ite-itata',\x * \xo 6:1 \xt Col 3:20\x* roma quiri' nic'atzin niben. \v 2 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, chi quie'abana' respetar ate-atata'. Chuka' nu'ij chi c'o utz ri xtakawil, xa naka'an ri nu'ij. Jare' ri na'ey mandamiento chupa ri ley ri nu'ij chi c'o xtiyo'x chique ri yebano ri nu'ij. \v 3 Ri tzij ri' quiere' nu'ij: Quie'abana' respetar ate-atata', chi quiri' utz jac'ue' y q'uiy juna' xcac'ase' chech-ulef.\x * \xo 6:3 \xt Ex 20:12; Dt 5:16\x* Quiere' ri tz'iban can. \p \v 4 Y rix te'j-tata'j, man tik'ax rui' ri castigo ri niben chique ri iwalc'ual.\x * \xo 6:4 \xt Col 3:21\x* Man utz ta xa nik'ax rui' ri niben chique y romari' ri iwalc'ual nipe quiyowal chiwe. Xa can quie'iq'uiytisaj riq'uin ri nu'ij rutzij ri Ajaf, y cuando nic'atzin quie'ibana' castigar, pero man tik'ax rui'. \p \v 5 Y rix samajel, quixniman chique ri i-patrón. Riq'uin ronojel iwánima tibana' ri samaj ri niqui'ij chiwe y tixi'j-iwi' chiquiwech; anche'l xa can ja ri rusamaj ri Cristo niben. \v 6 Man tiben chi xe cuando jec'o-apo ri i-patrón iwiq'uin jixsamaj, xe chi quixnimex chi jix utz tak samajel. Rix jix rusamajel ri Cristo, y romari' nic'atzin chi riq'uin ronojel iwánima tibana' rusamaj ri i-patrón, roma jari' ri nrojo' ri Dios. \v 7 Can riq'uin ronojel iwánima tibana' rusamaj ri i-patrón. Anche'l xa rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri niben y xa man richi ta i-patrón. \v 8 Rix can iweta'n chi ri Ajaf xtuya' ruq'uiexel chiwe chi'ijunal roma ja ri utz ri niben, xa jix esclavo o xa jix libre.\x * \xo 6:8 \xt Col 3:22-25\x* Xe tibana' ri utz y xtiwil jun utz ruq'uiexel. \p \v 9 Y quiri' chuka' rix patrón, utz tibana' quiq'uin ri isamajel y man jun ex itzel ti'ij o tiben chique chi ye'ixibij. Man timestaj chi c'o jun Iwajaf chicaj,\x * \xo 6:9 \xt Col 4:1\x* y raja' can Cajaf-wi reje' chuka'. Y raja' junan nu'on chique conojel,\x * \xo 6:9 \xt Dt 10:17; Col 3:25\x* patrón chi samajel. \s1 Ri nuya' ri Dios chake chi nakato-ki' chech ri itzel \p \v 10 Y pa ruq'uisbel ninjo' nin-ij-e chiwe wach'alal, chi can titija' ik'ij nic'ue' más iwuchuk'a' riq'uin ri Ajaf, roma riq'uin raja' can nim ri uchuk'a' c'o. \v 11 Can tibana' anche'l nu'on jun soldado. Raja' can c'o anchique yerucusaj chi nuto-ri' chech ri enemigo. Y rix chi nito-iwi' chech ri itzel, ticusaj ronojel ri ruyo'n ri Dios chiwe chi nito-iwi'. Y quiri' tibana' chi quiri' man jixtzak ta pa ruk'a' ri itzel, roma raja' jabel reta'n nu'on itzel tak ex. \v 12 Roma roj man quiq'uin ta winak naka'an-wi ayowal, xa can quiq'uin ri itzel tak espíritus, quiq'uin chuka' ri itzel tak espíritus ri c'o uchuk'a' pa quik'a', quiq'uin ri espíritus ri je-uc'uayon quichi ri winak ri man quiniman ta ri Dios y k'eku'm rubanon quic'aslen, quiq'uin ri itzel tak espíritus ri jec'o pa quiek'ik'. Can quiq'uin reje' naka'an-wi ayowal. \v 13 Romari' xin-ij yan chiwe chi ticusaj ronojel ri ruyo'n ri Dios chiwe chi nito-iwi'; chi quiri' can jixtiquier nicoch' cuando nipe ri itzel chiwij. Y más que q'uiy sufrimientos nik'axaj, man jixtzak ta pa ruk'a', xa cof quixpa'e'. \v 14 Y chuka' man quixtzak pa ruk'a', tibana' anche'l nu'on jun soldado. Raja' nuxim utz rupa che ch'ich' chi nibe pa ayowal. Y rix chi niben ayowal riq'uin ri itzel, ja ri ketzij ri ticusaj. Jun soldado chuka' nucusaj jun ch'ich' chuc'u'x, chi nuto-ri' chech ri enemigo. Y rix chi nito-iwi' chech ri itzel, ja ri chojmilaj c'aslen ticusaj.\x * \xo 6:14 \xt Is 11:5; 59:17\x* \v 15 Jun soldado can utz chuka' ruxajab nucusaj chi nuto' ri rakan cuando nibe pa ayowal. Y rix ja ri utzilaj rutzij ri Dios ticusaj chi nito-iwi'. Y ja tzij re' ri niyo'n uxlanen.\x * \xo 6:15 \xt Is 52:7\x* \v 16 Y chuka' jun soldado nic'atzin ri ruch'ich' ri anchok chij nuto-wi-ri' chiquiwech ri flechas ri quic'uan k'ak'. Y rix can siempre tik'ata' ri itzel cuando can yalan nu'on chiwij chi niben mac, can tiya' iwánima riq'uin ri Dios, chi quiri' man jun anchique xtitiquier xtu'on chiwe. \v 17 Ri soldado nuya' chuka' jun ch'ich' pa rujolon chi nuto' ri rujolon chech ri enemigo.\x * \xo 6:17 \xt Is 59:17\x* Y rix chi manak ex nic'ulumaj chech ri itzel, can tinimaj chi xixcolotaj yan. Ri soldado nuc'uaj ru-espada chi nucamisaj ri enemigo. Y rix chi quiri' niben che ri itzel, ticusaj ri nuya' chiwe ri Espíritu Santo. Y ri nuya' chiwe ri Espíritu Santo ja ri rutzij ri Dios. \v 18 Y can siempre tibana' orar. Y cuando rix niben orar, tiya' lugar che ri Espíritu Santo chi nuya' pa iwánima anchique nic'atzin ni'ij chupa ri i-oración y anchique nic'utuj che ri Dios. Tic'utuj che ri Dios ronojel ri nic'atzin; y can ronojel rech oración tibana'. Man timalij ri oración, xa can titija' ik'ij chi siempre niben orar. Y riq'uin ronojel iwánima tic'utuj che ri Dios pa quiwi' conojel ri lok'olaj tak kach'alal. \v 19 Y tibana' chuka' orar pa nuwi' ren; tic'utuj che ri Dios chi quiri' cuando xtintzijoj ri utzilaj rutzij raja' can yiruto' y man ninxi'j ta wi' nink'alajij ri c'ajare' xuk'alajij utz ri Dios. \v 20 Ri Dios xirucha' y xirutak chi nintzijoj ri utzilaj rutzij pa rubi' raja'. Jari' ri nusamaj, más que cami jin-ximil che cadena. Tic'utuj che ri Dios pa nuwi' chi quiri' man ninxi'j ta wi' nintzijoj rutzij; y can pa ruchojmil ta nin-en. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 21 Y chi nitemaj chuka' rix anchique nubanon, nintak-e ri kach'alal Tíquico.\x * \xo 6:21 \xt Hch 20:4; 2 Ti 4:12\x* Raja' jun kach'alal ri can yalan ninjo' y can siempre nu'on rusamaj ri Ajaf. Raja' xteru'ij ronojel chiwe. \v 22 Romari' nintak-e, chi nina'ej anchique kabanon roj we', y chuka' chi nuya' más ruchuk'a' iwánima.\x * \xo 6:22 \xt Col 4:7-8\x* \p \v 23 Ja' ta ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' pa iwánima chi'iwonojel rix kach'alal; xti'an ta chiwe roma ri Dios y ri Jesucristo chi xtiya' ta más iwánima riq'uin, chi quiri' más ta xtijo-iwi'. \v 24 Y ja' ta ru-bendición ri Dios xtic'ue' ta iwiq'uin rix ri can ketzij nijo' ri Kajaf Jesucristo. Amén.