\id COL - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h COLOSENSES \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Colosas \toc2 Colosenses \toc3 Col \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Colosas \c 1 \s1 Ri Pablo nitz'iban-e chique ri kach'alal aj-Colosas \p \v 1 Ren Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' xrojo' ri Dios. Can junan jojc'o riq'uin ri kach'alal Timoteo, \v 2 cuando nintak-e ri carta re' chiwe rix lok'olaj tak kach'alal ri jix aj-Colosas, ri iyo'n iwánima riq'uin ri Cristo y xe jun ibanon riq'uin. Ja' ta ri bendición y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima chi'iwonojel. \s1 Ri Pablo nu'on orar pa quiwi' ri kach'alal aj-Colosas \p \v 3 Siempre naka'an orar pa iwi' rix, y nakaya' matiox che ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Nakaya' matiox iwoma, roma kac'oxan chi can iyo'n iwánima riq'uin ri Cristo Jesús y ye'ijo' conojel ri lok'olaj tak kach'alal. \v 5 Quiri' niben, roma iyoben ri ruyacon ri Dios chiwe chicaj. Y ri' xina'ej chi c'o cuando xic'oxaj ri utzilaj rutzij ri Dios, ri can ketzij-wi. \v 6 Y cuando xic'oxaj ri tzij ri' y can ketzij xiben entender chi ri Dios yalan jojrojo', can jix q'uiy ri xinimaj. Y ri tzij re' aponinak pa ronojel rech-ulef. Can je q'uiy ri winak ri xquinimaj y niwachin ri quic'aslen, anche'l rix. \v 7 Y riq'uin ri kach'alal Epafras\x * \xo 1:7 \xt Col 4:12; Flm 23\x* xitemaj rutzij ri Dios. Roj yalan nakajo' raja' y junan naka'an ri samaj, raja' can utz nisamaj pa rusamaj ri Cristo chiri' chi'icojol. \v 8 Y cuando raja' xoka we' kaq'uin, xutzijoj chake chi rix can yalan nijo-iwi' pa rubi' ri Cristo, roma c'o ri Espíritu Santo iwiq'uin. \p \v 9 Romari', desde ri k'ij cuando xkac'oxaj ri', roj man kamalin ta naka'an orar pa iwi'. Nakac'utuj che ri Dios chi xtu'on ta chiwe chi can ta xtina'ej utz ri nurayij ri Dios, y ri Espíritu Santo xtuya' ta chuka' ronojel no'j (na'oj) chiwe y xtiben ta entender ronojel ri nu'ij ri Dios. \v 10 Quiri' nakac'utuj che ri Dios, roma nakajo' chi rix jumul ta nic'uaj jun c'aslen utz, anche'l ri c'aslen ri nic'atzin niquic'uaj ri quiniman chic ri Ajaf Jesucristo. Chi rix siempre nic'uaj ta jun c'aslen ri nika chech raja'. Can ta niwachin utz ri ic'aslen. Niben ta ronojel ri utzilaj tak ex, y nitemaj ta más rech ri Dios. \v 11 Nakajo' chi ri Dios nuya' q'uiy iwuchuk'a', roma raja' c'o ruk'ij y can nim ri ruchuk'a'. Y ri iwuchuk'a' ri xtuya', can xtic'atzin chiwe chi nic'ue' i-paciencia chi nicoch' ronojel y can quixquicot. \v 12 Nakajo' chi niya' matiox che ri Katata' Dios, roma xojrunaba' konojel chi nuya' ka-herencia chupa ri sakil, junan quiq'uin ri ch'aka chic lok'olaj tak kach'alal. \v 13 Ri Katata' Dios can xojrucol yan chuka' pa ruk'a' ri rajawal ri k'eku'm y xojruya' pa ruk'a' ri Ralc'ual. Ri Katata' Dios yalan nrojo' ri Ralc'ual. \v 14 Ri Ralc'ual ri Dios xcom koma roj y xbin ruquiq'uiel, y romari' xojcolotaj yan y xcoch'otaj (xcuyutaj) yan kamac.\x * \xo 1:14 \xt Ef 1:7\x* \s1 Xe jun kabanon riq'uin ri Dios roma rucamic ri Cristo \p \v 15-16 Ri Dios man nitz'etetaj ta, pero riq'uin ri Ralc'ual nik'alajin anchique ri Dios, roma ri Ralc'ual can Dios-wi chuka'. Ri Dios can pa ruk'a' ri Ralc'ual xuya-wi chi xeru'on ronojel ex. Romari' ja ri Ralc'ual ri Dios ri na'ey y más nim chiquiwech ronojel ri xeru'on, ri jec'o chicaj y ri jec'o we' chech-ulef. Ronojel ri' roma raja' jec'o. Ri yetz'etetaj y ri man yetz'etetaj ta, más que je ángeles, o je gobiernos, o nim quik'ij o c'o uchuk'a' pa quik'a'; can conojel roma raja' jec'o, y ronojel ri xeru'on, can chi niquiya' ruk'ij raja'. \v 17 Ronojel can ja raja' ri xbano, roma raja' can c'o-wi-pe na'ey, y ja raja' ri uc'uayon quichi. \v 18 Ja raja' ri jolomaj ri c'o pa kawi' roj ri kaniman, ri joj ru-iglesia y joj-oconak ruch'acul.\x * \xo 1:18 \xt Ef 1:22-23\x* Ja raja' ri niyo'n kac'aslen, roma ja raja' ri na'ey xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki'. Romari' ja raja' ri na'ey chech ronojel ri jec'o. \v 19 Can ja-wi ri' xrojo' ri Dios, chi ri Ralc'ual can junan riq'uin raja'. Ri Ralc'ual, can Dios-wi chuka'. \v 20 Y cuando ri Ralc'ual xcom chech ri cruz y xbin ri ruquiq'uiel, ja' xujak ri bey chiquiwech conojel; chiquiwech ri jec'o chech-ulef y chiquiwech chuka' ri jec'o chicaj. Can ja-wi ri' xrojo' ri Dios, chi conojel xe jun niqui'en riq'uin raja' roma ri rucamic ri Ralc'ual.\x * \xo 1:20 \xt Ef 2:16\x* \p \v 21 Y rubanon can, rix nim icojol riq'uin ri Dios roma ri itzel tak ino'j (ina'oj) y ri itzel tak ex ri xe'iben. Roma ronojel ri xe'iben, xic'ut chi jix ru-enemigos ri Dios. Pero cami rix xe jun ibanon riq'uin, roma can xicanoj-wi ri bey ri xujak chiwech. \v 22 Jari' ri samaj ri xu'on ri Ralc'ual ri Dios cuando xpe chech-ulef. Can xoc winak anche'l roj y xcom chech ri cruz. Chi quiri' rix can ch'ajch'oj ic'aslen, manak imac y man jun itzel ex nilitaj chiwij cuando xquixapon chech. \v 23 Pero nic'atzin chi niya' iwánima riq'uin ri Dios y man tinojij niya' can. Can man jun ex tisilon iwichi. Nic'atzin chi can riq'uin ronojel iwánima niyobej-apo ri nu'ij chupa ri utzilaj rutzij ri Dios. Rix can iweta'n utz ri tzij ri', y jari' chuka' xapon yan quiq'uin ri ch'aka chic winak ri jec'o chech-ulef. Y chi nitzijos ri utzilaj tzij ri', ri Dios xu'on chue ren Pablo chi xinoc rusamajel. \s1 Ri samaj ri xuya' ri Dios che ri Pablo \p \v 24 Iwoma rix ren nin-en sufrir cami. Pero man yibison ta, ren xa yiquicot. Roma riq'uin ri sufrimiento ri nink'axaj, nitzakon ri sufrimiento ri xuk'axaj ri Cristo roma ri iglesia, ri iglesia ri ruch'acul raja'. \v 25 Y ren xinoc samajel richi ri iglesia re', y ri samaj ri xuya' ri Dios chue ren, can chiquicojol-wi ri man je israelitas ta, anche'l rix. Y raja' nrojo' chi ronojel ta ri rutzij ninya' chiwe. \v 26 Ri rutzij ri Dios man k'alajin ta pe utz chique ri winak ojer can tiempo. Xa c'aja' cami ri xk'alajix utz chake roj ri joj ralc'ual ri Dios. \v 27 Ri Dios can nrojo-wi nuc'ut chakawech roj israelitas, chi raja' can utz-wi ri runojin pa iwi' chuka' rix ri man jix israelitas ta. Y cami can nuk'alajij chi ri Cristo can nic'ue' chuka' pa iwánima rix. Y roma can c'o chic ri Cristo pa iwánima, can iyoben ri k'ij cuando xquixbec'ue' riq'uin raja' anchi' c'o-wi ruk'ij, y utz xtiben riq'uin. \p \v 28 Roj can ja ri Cristo nakak'alajij. Naka'ij chique conojel chi tiquiya' can ri mac, y riq'uin ronojel utzilaj no'j (na'oj) yekatijoj conojel. Quiri' naka'an roma nakajo' chi can niq'uiy utz quic'aslen conojel ri niquinimaj ri Cristo Jesús. \v 29 Ren can nintaj nuk'ij chi can niq'uiy quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'n ri Cristo chue. Ri uchuk'a' ri ruyo'n ri Cristo chue jari' ri niyo'n wuchuk'a' chi nin-en ri samaj. Y ri uchuk'a' ri' can nim-wi. \c 2 \p \v 1 Ronojel re' nin-ij chiwe roma ninjo' chi rix nina'ej chi can jixc'o-wi pa wánima y yalan nin-en orar iwoma. Y quiri' chuka' nin-en coma ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Laodicea y coma conojel ri kach'alal ri man jun mej (bey) quitz'eton nuech. \v 2 Ninjo' chi junan ta iwánima iwonojel roma nijo-iwi' y junan ta nic'ue' ruchuk'a' iwánima. Ninjo' chi can ronojel niben ta entender, chi nitemaj ri c'aja' oc tuk'alajij ri Katata' Dios. Ri c'aja' oc tuk'alajij raja' ja ri Cristo. \v 3 Riq'uin ri Cristo nilitaj-wi ronojel ri utzilaj tak no'j (na'oj) y ronojel ri keta'n. \v 4 Y ronojel ri' xin-ij chiwe, roma ren ninjo' chi rix man jix-an ta engañar coma ri winak ri yequicusaj utzilaj tak tzij xe chi jixka pa quik'a'. \v 5 Y más que man jinc'o ta apo iwiq'uin, ni man jin-pa'l ta apo pa inic'ajal, ri wánima can c'o-wi-apo iwiq'uin. Can yiquicot roma weta'n chi can choj jix-benak y can iyo'n iwánima riq'uin ri Cristo. \p \v 6 Rix can iniman ri Ajaf Jesucristo, romari' tic'uaj jun c'aslen utz; quiri' nic'atzin niben roma xe jun ibanon riq'uin raja'. \v 7 Can quixc'ue' riq'uin ri Cristo, y chiri' quixpa'e-wi y can tic'ue-ka ic'amal (ixe') riq'uin. Can siempre tiya' iwánima riq'uin, anche'l xitemaj cuando xc'ut chiwech. Y siempre tiya' matiox che ri Dios. \s1 Chupa ri c'ac'ac' kac'aslen ja ri Cristo katzu' rech \p \v 8 Can tibana' cuenta iwi' chi quiri' man jix-an ta engañar coma ri winak ri xa man ja' ta niquic'ut y xe quino'j (quina'oj) winak yequic'ut y man jun utz nuc'om-pe chiwe; ronojel ri niquic'ut xa chi ri rech-ulef, xa quichi winak ri man quiniman ta ri Dios y man riq'uin ta ri Cristo petenak-wi. \p \v 9 Roma riq'uin ri Cristo can nik'alajin-wi anchique ri Dios; roma raja' can Dios-wi chuka'. \v 10 Rix can c'o chic ri Cristo pa iwánima, romari' can c'o ri Dios iwiq'uin y can nunojisaj ri ic'aslen. Y chuxe' rutzij ri Cristo jec'o-wi ri ángeles y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. \v 11 Rix ri c'o ri Cristo pa iwánima, can banon chic ri circuncisión chiwe, pero ri circuncisión ri' man junan ta riq'uin ri niqui'en ri winak. Ri circuncisión ri xu'on ri Cristo chiwe, ja ri xulesaj ri itzel tak ex ri nirayij pa iwánima; roma jari' ri nibano chiwe chi niben mac. \v 12 Cuando xix-an bautizar, can anche'l xixmuk junan riq'uin ri Cristo, y chuka' can anche'l xixc'astaj junan riq'uin. Can xiya-wi iwánima riq'uin ri Dios, roma iweta'n chi ja raja' ri xc'ason richi ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Romari' xiwil ri ic'aslen riq'uin.\x * \xo 2:12 \xt Ro 6:4\x* \v 13 Rubanon can, xa jix caminak chupa ri imac, y xiben ri itzel tak ex ri xirayij. C'a man jani ti'an ri circuncisión chiwe roma ri Cristo. Pero cami ri Dios xu'on chiwe chi junan xixc'astaj riq'uin ri Cristo roma xucoch' (xucuy) ri imac.\x * \xo 2:13 \xt Ef 2:1-5\x* \v 14 Y rubanon can, konojel roj kayoben chic chi nika ri castigo pa kawi', roma man xojtiquier ta xka'an ronojel ri nu'ij chupa ru-ley ri Dios. Can quiri-wi nu'ij ri ley chakij. Pero ri Dios xojrucol chech ri castigo ri'. Quiri' xu'on roma ri Cristo xbajix chech cruz koma roj.\x * \xo 2:14 \xt Ef 2:15\x* \v 15 Y cuando ri Cristo xcom chech cruz, xk'alajin-pe ri nimalaj ruchuk'a' pa ruwi' ri Satanás y pa quiwi' conojel ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Can xeruch'ec y xukasaj quik'ij y ja xec'ue' chuxe' rutzij. \p \v 16 Roma ri Cristo xixrucol yan, man quie'ic'oxaj ri winak ri yetzijon-pe chiwij roma ri nitaj o roma ri nikum, y chuka' roma man nichajij ta ri k'ij cuando nalex ri ic' y ri k'ij richi uxlanen y ch'aka chic nimak'ej.\x * \xo 2:16 \xt Ro 14:1-6\x* \v 17 Roma ronojel ri' xe je rumujal ri Cristo. Pero cami, can ja raja' ri c'o kaq'uin y man nic'atzin ta chic ri rumujal. \v 18 Man jun timajo chiwe ri premio ri c'o chicaj, man quixka pa quik'a' ri winak ri can man jun oc quik'ij niqui'en, y romari' niquiya' quik'ij ri ángeles. Ri winak ri niqui'en quiri', niqui'ij chi q'uiy quieta'n, más que man jun anchique quitz'eton. Reje' más que man jun quik'ij, xa quiyon niquiyala-ka quik'ij. Ja no'j (na'oj) ri' ri uc'uayon quichi roma xe itzel tak ex ri niquirayij. \v 19 Reje' man quitunun ta qui' riq'uin ri Cristo. Ri Cristo jari' ri jolomaj, ja raja' ri c'o pa kawi' konojel ri kaniman chic. Ja raja' nibano chake roj ri joj-oconak ruch'acul chi niq'uiy kac'aslen chupa rutzij. Y nu'on chake chi xe jun kabanon konojel. Chuka' nu'on chake chi niq'uiy kac'aslen anche'l nrojo' ri Dios.\x * \xo 2:19 \xt Ef 4:16\x* \p \v 20 Rix can anche'l xixcom riq'uin ri Cristo cuando raja' xcom, romari' jix caminak chic chech ri no'j (na'oj) chi ri rech-ulef. Y xa quiri' ibanon, ¿anchique roma niben ri niqui'ij ri winak ri man ja' ta ri ketzij ri niquic'ut, anche'l xa c'a jix richi ri rech-ulef? \v 21 Anche'l niqui'ij chiwe chi can man ticusaj la', man titaj re', ni man titz'om la', yecha' chiwe. \v 22 Ronojel ri tzij anche'l re' ri ye'ix y ri yec'ut xa quino'j (quina'oj) winak. Roma chirij ri yetej, keta'n chi can ja-wi ri Dios yoyo'n can chi yetej. Chi yeq'uis jec'o can. Man xajan (xajam) ta nacusaj, nataj y natz'om. \v 23 Can ketzij chi ronojel ri' can anche'l c'o q'uiy no'j (na'oj) ruc'uan. Niqui'ij chi kaya' quik'ij ri ángeles. Niqui'ij chi co'l oc kabana-ka y kabana' castigar ri kach'acul. Pero ronojel re' man jun utz nuc'om-pe, roma man nuya' ta kachuk'a' chi yekalesaj-e pa kánima ri itzel tak ex ri yekarayij. \c 3 \p \v 1 Y roma rix can xixc'astaj yan junan riq'uin ri Cristo cuando raja' xc'astaj, can quie'icanoj ri ex ri je richi chicaj, anchi' c'o-wi ri Cristo, ch'ocol pa ru-derecha ri Dios.\x * \xo 3:1 \xt Sal 110:1\x* \v 2 Can ja ri ex ri je richi chicaj quie'inojij y man quie'inojij ri ex ri je richi ri rech-ulef. \v 3 Roma rix can xixcom yan chech ri itzel tak ex ri je richi ri rech-ulef, y cami c'o chic ic'aslen riq'uin ri Cristo. Can quiri-wi roma xe jun ibanon riq'uin ri Cristo, y chuka' xe jun ibanon riq'uin ri Dios roma ri Cristo. \v 4 Xe roma ri Cristo c'o kac'aslen, y ri' xtik'alajin cuando xtipe chic jun mej (bey) raja', cuando junan xkojbec'ue' riq'uin chicaj y utz xte'kabana' riq'uin y xtic'ue' kak'ij chuka'. \s1 Man taka'an chic ri itzel tak ex \p \v 5 Romari', man quie'iben chic ri itzel tak ex ri ye'irayij, ri xa can je richi ri rech-ulef; xa can quie'icamisaj ri itzel tak ex ri yepe pa ijolon. Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' chi niqui'en mac. Can man tiquich-iwi' pa mac. Man tiya' lugar chique ri itzel tak ex ri ye'irayij, xa quie'iya' can ronojel ri'. Man tirayij chi xe ta iwiq'uin rix c'o ta ronojel; roma xa quiri' niben, can itzel-wi. Can junan riq'uin niya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta. \v 6 Y roma quiri' ri yequi'en ri winak ri man yeniman ta che ri Dios, romari' nika ri nimalaj castigo ri xtuya' ri Dios pa quiwi'. \v 7 Rix chuka' quiri' xiben ojer can, cuando c'a ic'uan ri itzel c'aslen. \v 8 Pero cami man tiben chic quiri'. Man chic tic'ue-ka ri ayowal pa iwánima, ni man quie'iben chic ex ri man je utz ta roma iwoyowal. Man tirayij chic niben jun ex itzel chique ri ch'aka chic, man jun ex itzel ti'ij chique ri winak, man quie'el itzel tak tzij pa ichi' anche'l xiben can. \v 9 Man titz'ucula' chic tzij. Roma rix xa xiya' yan can ri itzel c'aslen ri xic'uaj.\x * \xo 3:9 \xt Ef 4:22\x* \v 10 Cami c'o jun c'ac'ac' ic'aslen, y ri c'aslen ri' can ja ri Dios ri xyo'n chiwe.\x * \xo 3:10 \xt Ef 4:24\x* Y raja' nu'on che ri ic'aslen ri' chi niq'uiy y jixoc anche'l raja'. Quiri' nu'on chiwe, chi quiri' can utz xtitemaj rech raja'. \v 11 Y roma c'o ri c'ac'ac' kac'aslen, man jun anchique nu'on chake xa joj israelitas o man joj israelitas ta. Man jun anchique nu'on chake xa banon ri circuncisión chake o xa man banon ta. Man jun anchique nu'on chake xa c'o juba' kak'ij o xa can manak. Man jun anchique nu'on chake xa joj esclavos o xa joj libres. Ri nic'atzin ja chi ri Cristo c'o pa kánima. \p \v 12 Ri Dios yalan jojrojo'; can xojrucha' y cami joj richi chic raja'. Romari' nic'atzin chi siempre nakajoyowaj quiwech conojel. Nic'atzin chi utz kano'j (kana'oj) quiq'uin conojel, co'l oc kabana-ka, tic'ue' ka-paciencia\x * \xo 3:12 \xt Ef 4:2\x* y kacoch'o' ronojel ri nipe chakij. \v 13 Cuando c'o jun nu'on jun ex itzel chake, kacoch'o' (kacuyu') rumac. Can tic'ue' ka-paciencia quiq'uin conojel. Y can anche'l xu'on ri Cristo chi xucoch' (xucuy) kamac roj, quiri' chuka' kabana' konojel.\x * \xo 3:13 \xt Ef 4:32\x* \v 14 Pero ri más nic'atzin ja chi nakajo-ki' quiq'uin conojel. Roma xa nakajo-ki', can junan kánima xtu'on chake konojel. \v 15 Y pa kánima can nic'atzin chuka' chi tic'ue' ri uxlanen ri nuya' ri Dios, y ja' ta ri' ri nuc'uan kachi. Can roma-wi ri' xojroyoj ri Dios, y xe jun kabanon quiq'uin conojel ri quiniman chic. Nic'atzin chuka' chi siempre nakaya' matiox pa kánima roma ri banon koma. \p \v 16 Can nic'atzin chuka' chi ri kánima nojinak ta riq'uin rutzij ri Cristo. Can riq'uin ronojel no'j (na'oj) katijoj-ki' y kaya' ruchuk'a' kánima konojel. Y kabixaj rubi' ri Ajaf roma ri kánima nuya' matiox che. Quiekabixaj salmos, himnos y ch'aka chic bix ri ye'alex pa kánima roma can c'o ri Espíritu Santo kaq'uin. \v 17 Ronojel ri naka'an, kabana' pa rubi' ri Ajaf Jesús. Y ronojel ri naka'ij, ka'ij chuka' pa rubi' raja'. Y siempre kaya' matiox che ri Katata' Dios. Xe roma ri Jesús jojtiquier nakaya' matiox che ri Dios.\x * \xo 3:17 \xt Ef 5:19-20\x* \s1 Ri anchique nic'atzin nu'on jun ralc'ual ri Dios \p \v 18 Rix ixoki', tinimaj quitzij ri iwachijlal,\x * \xo 3:18 \xt Ef 5:22; 1 P 3:1\x* roma jari' utz niben roma iniman chic ri Ajaf. \v 19 Y rix achi'a', quie'ijo' ri iwaxaylal, y man tiben iwoyowal chique, xa siempre utz ino'j (ina'oj) tibana' quiq'uin.\x * \xo 3:19 \xt Ef 5:25; 1 P 3:7\x* \v 20 Rix ac'uala', siempre quixniman chique ri ite-itata', roma jari' ri nika chech ri Ajaf.\x * \xo 3:20 \xt Ef 6:1\x* \v 21 Y rix te'j-tata'j, man tiyec quiyowal ri iwalc'ual. Man utz ta chi can k'axinak niben chique, y romari' xtik'ax quic'u'x roma ri niben chique.\x * \xo 3:21 \xt Ef 6:4\x* \v 22 Rix jix samajel, siempre quixniman chique ri i-patrón. Man tiben chi xe cuando jec'o-apo i-patrón iwiq'uin yalan jixsamaj, xe chi quixnimex chi jix utz tak samajel. Nic'atzin chi riq'uin ronojel iwánima tibana' ri quisamaj, roma ri Dios can jixrutzu-pe chicaj. \v 23 Xabachique (Xama'anchique) ri niben, can riq'uin ronojel iwánima tibana'. Anche'l xa can ja' ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri niben y man quichi ta ri winak. \v 24 Y ri Ajaf Jesucristo xtuya' jun i-premio roma ja rusamaj raja' ri niben;\x * \xo 3:24 \xt Ef 6:5-8\x* romari' xtiwil ri herencia ri c'o chicaj. \v 25 Pero ri niqui'en itzel tak ex, xtiyo'x ruq'uiexel chique roma ri niqui'en. Roma ri Dios man nutzu' ta jani' ruk'ij jun winak; ri nutzu' raja' ja ri nu'on pa ruc'aslen.\x * \xo 3:25 \xt Dt 10:17; Ef 6:9\x* \c 4 \p \v 1 Rix ri jix patrón, can xe ri utz y ri choj tibana' quiq'uin ri isamajel; toka pa iwi' chi rix chuka' c'o jun Iwajaf chicaj ri jixrutzu-pe chuka'.\x * \xo 4:1 \xt Ef 6:9\x* \p \v 2 Can siempre tibana' orar, y q'ues ta ijolon cuando niben orar, y can siempre tiya' matiox che ri Dios. \v 3 Y tibana' orar pa kawi' roj chuka', chi quiri' ri Dios nujak ta jun puerta más chakawech chi quiri' nakak'alajij chique ri winak ri c'aja' tik'alajix chakawech, chi xe roma ri Cristo jojcolotaj; y roma nintzijoj ri', xiyo'x pa cárcel. \v 4 Tic'utuj che ri Dios chi can utz ta y k'alaj rubixic nin-en cuando xtintzijoj ri xuk'alajij ri Dios, can anche'l nrojo' raja'. \p \v 5 Y rix titemaj quixc'ue' chiquicojol ri winak ri man quiniman ta ri Cristo. Can utz ino'j (ina'oj) tibana' quiq'uin. Man tiya' lugar chi choj quiri' nik'ax ri tiempo.\x * \xo 4:5 \xt Ef 5:16\x* \v 6 Can utz ta ronojel ri ni'ij. Can ta anche'l c'o atz'am riq'uin ri itzij chi quiri' c'o ruqui'l. Quiri' tibana', xe ta ri utz ri ni'ij chique conojel ri c'o niquic'utuj chiwe. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 7 Ri kach'alal Tíquico\x * \xo 4:7 \xt Hch 20:4; 2 Ti 4:12\x* xterutzijoj chiwe anchique nubanon. Raja' jun kach'alal ri yalan ninjo' y can nu'on-wi ri rusamaj ri Ajaf. Can junan-wi jojc'o chupa ri samaj. \v 8 Y ja raja' ri nintak-e iwiq'uin chi nuna'ej-pe anchique ibanon y chi nuya' chuka' ruchuk'a' iwánima.\x * \xo 4:8 \xt Ef 6:21-22\x* \v 9 Y riq'uin raja' nintak-e chuka' ri kach'alal Onésimo,\x * \xo 4:9 \xt Flm 10-12\x* ri elenak-pe iwiq'uin rix. Ri Onésimo can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios, y yalan ninjo'. Ri ca'i' kach'alal re' xtiquitzijoj chiwe ronojel ri nibanataj we'. \p \v 10 Ri kach'alal Aristarco,\x * \xo 4:10 \xt Hch 19:29; 27:2; Flm 24\x* ri c'o we' wiq'uin pa cárcel, nutak-e ruxnakil-iwech. Y chuka' ri kach'alal Marcos\x * \xo 4:10 \xt Hch 12:12, 25; 13:13; 15:37-39\x* nutak-e ruxnakil-iwech. Ja raja' ri ru-sobrino ri kach'alal Bernabé. Y xin-ij yan chiwe chi xa napon chila' iwiq'uin, can utz tic'ulu' rech. \v 11 Chuka' nutak-e ruxnakil-iwech ri kach'alal Jesús, ri ni'ix chuka' Justo che. Ri je oxi' kach'alal re' je israelitas anche'l ren y banon ri circuncisión chique. Junan jojsamaj quiq'uin chi quiri' je q'uiy ta ri niquinimaj ri Ajaf Jesús y ye'oc ta quiq'uin ri ye'an gobernar roma ri Dios. Man jun chic chique ri nuwinak nisamaj wiq'uin, xe reje', y can quiyo'n wuchuk'a'. \v 12 Ri kach'alal Epafras\x * \xo 4:12 \xt Col 1:7; Flm 23\x* nutak-e ruxnakil-iwech. Y rix can iweta'n rech raja' roma chila' iwiq'uin rix petenak-wi, y jun utzilaj rusamajel ri Cristo. Raja' riq'uin ronojel ránima nu'on orar iwoma. Can siempre nuc'utuj che ri Dios chi rix can cof quixpa'e' pa ic'aslen chech ri Dios, can ta niq'uiy utz ri ic'aslen y can ta xtiben ronojel ri nrojo' ri Dios. \v 13 Ren nintzu' chi ri kach'alal Epafras yalan jixruc'uxla'j, roma ri nu'on iwoma rix y coma chuka' ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Laodicea y ri jec'o pa tenemit Hierápolis. \v 14 Y chuka' ri kach'alal Lucas\x * \xo 4:14 \xt 2 Ti 4:11; Flm 24\x* ri doctor, nutak-e ruxnakil-iwech; ren yalan ninjo' raja'. Ri kach'alal Demas\x * \xo 4:14 \xt 2 Ti 4:10; Flm 24\x* nutak-e chuka' ruxnakil-iwech. \p \v 15 Y rix tibana' favor tiya' ruxnakil-quiwech ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Laodicea. Y tiya' ruxnakil-rech ri kach'alal Ninfas y conojel ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rocho raja' chi niquiya' ruk'ij ri Dios. \v 16 Y cuando rix ibanon chic leer ri carta re' chiquiwech ri kach'alal, can titaka-e chi ti'an leer chuka' chiquiwech ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Laodicea. Y quiri' chuka' ri jun chic carta ri nin-en-e chique reje', ninjo' chi rix niben leer chuka'. \v 17 Y tibana' favor ti'ij che ri kach'alal Arquipo\x * \xo 4:17 \xt Flm 2\x* chi ren yalan yiquicot riq'uin, roma raja' nu'on ri samaj ri yo'n che roma ri Ajaf, y man tumalij ri samaj ri'. \p \v 18 Ren Pablo nintak-e ruxnakil-iwech. Y titzu' ri ruq'uisbel parte che ri carta re', can riq'uin nuk'a' ren xin-en-wi-e. Y man timestaj chi jinc'o pa cárcel. Ri ru-bendición ri Dios xtic'ue' ta wiq'uin chi'iwonojel. Amén.