\id ACT - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h HECHOS \toc1 Ri libro ri nu'ij anchique xqui'en can ri apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 Ri libro ri nu'ij anchique xqui'en can ri apóstoles \c 1 \s1 Ri Espíritu Santo can xtipe-wi \p \v 1 Nimalaj Teófilo,\x * \xo 1:1 \xt Lc 1:1-4\x* chupa ri jun libro ri xintak-e chawe na'ey, nutz'iban-e ri samaj ri xutz'om can ru'onic ri Jesús, y xuc'utula' can chuka' chiquiwech ri winak. \v 2 Y xutanaba' can chupa ri k'ij cuando raja' xbe chila' chicaj. Pero cuando raja' c'a man jani tibe chila' chicaj, riq'uin ri ruchuk'a' ri Espíritu Santo xu'ij chique ri ru-apóstoles ri jerucha'on, ri anchique nic'atzin niqui'en can, cuando raja' xtibe. \v 3 Y raja' xu'on sufrir y xcamises. Pero cuando c'astajinak chic pe, xuc'ut-ri' chiquiwech. Cuarenta k'ij ri quiri' xu'on. Y c'o ch'aka chic ex ri xeru'on chi quiri' tinimex chi can q'ues-wi. Y c'o chuka' ri xutzijoj chique chirij ri ru-gobierno ri Dios. \p \v 4 Y jun mej (bey) cuando ri Jesús y ri ru-apóstoles quimolon-qui', ri Jesús xu'ij chique: We' pa tenemit Jerusalem quixc'ue-wi y tiyobej c'a xtoka na ri ru'in ri Dios chi nuya-pe chiwe.\x * \xo 1:4 \xt Lc 24:49\x* Ren can xintzijoj yan chiwe, y cami jari' tiyobej. \v 5 Roma rix iweta'n chi ri Juan riq'uin ya' xeru'on-wi bautizar ri winak; pero rix, pa jun jani' k'ij apo, riq'uin ri Espíritu Santo xquix-an-wi bautizar,\x * \xo 1:5 \xt Mt 3:11; Mr 1:8; Lc 3:16; Jn 1:33\x* xcha' ri Jesús. \s1 Cuando ri Jesús xbe chila' chicaj \p \v 6 Y ri quimolon-qui' xquic'utuj che ri Jesús: Ajaf, ¿ja como ri tiempo re' ri jojacol roj israelitas y ja chic jun kawinak nibano gobernar kachi? xecha' che. \p \v 7 Pero ri Jesús xu'ij chique: C'a ja na ri Dios xti'in jampe' xtibanataj ri', y man nic'atzin ta chi nitemaj rix. \v 8 Pero rix can xtic'ue' iwuchuk'a' cuando ri Espíritu Santo xtika-pe pa iwi', y can xquinik'alajij chiquiwech ri winak pa tenemit Jerusalem, y chiquiwech ri winak ri jec'o pa ch'aka chic tenemit we' pa Judea y ri pa Samaria, y chuka' chiquiwech conojel winak pa ronojel rech-ulef,\x * \xo 1:8 \xt Mt 28:19; Mr 16:15; Lc 24:47-48\x* xcha' ri Jesús. \p \v 9 Y can xe ri tzij ri' ri xu'ij can. Y ri jec'o riq'uin chiri', can xquitzu' cuando xbe chicaj y xoc-e pa jun ajawa' (mukul) y manak chic xquitzu'.\x * \xo 1:9 \xt Mr 16:19; Lc 24:50-51\x* \v 10 Y ri apóstoles c'a yetzu'n-e chicaj cuando ri Jesús xbe-e, c'aja' xquina' jec'o yan ca'i' achi'a' quiq'uin, ri quicusalo'n sak tak tziak. \v 11 Y ri ca'i' achi'a' ri' xqui'ij chique ri je ru-apóstoles ri Jesús: Achi'a' ri jix aj-Galilea, ¿anchique roma rix jixtzu'n chicaj? Ri Jesús ri xitzu' chi xbe chicaj cami, can quila' xtu'on xtipe chic jun mej (bey). Y can anche'l xu'on xbe-e, can quiri' chuka' xtu'on pa ruca'n mej (bey) cuando xtika-pe chila' chicaj, xecha' chique. \s1 Ri Matías xoc can apóstol pa ruq'uiexel ri Judas \p \v 12 Y ri apóstoles xe'el-pe chiri' parui' ri juyu' rubinan Olivos, y xetzolaj pa tenemit Jerusalem. Ri Olivos man naj ta c'o-wi che ri Jerusalem, xe la'k jun kilómetro. \v 13 Y cuando xe'apon, xejote-e pa ruca'n piso chi ri jay ri anchi' can jec'o-wi: Ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Andrés, ri Felipe, ri Tomás, ri Bartolomé, ri Mateo, ri Jacobo ri ralc'ual ri jun achi rubinan Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri ni'ix celadores chique, y ri Judas ri rach'alal ri Jacobo.\x * \xo 1:13 \xt Mt 10:2-4; Mr 3:16-19; Lc 6:14-16\x* \v 14 Y conojel reje' can siempre niqui'en orar, junan cánima conojel. Jec'o chuka' ixoki', y chuka' ri María ri rute' ri Jesús, y ri je rach'alal ri Jesús. \p \v 15 Y jun k'ij cuando quimolon-qui' jun je ciento veinte kach'alal, ri Pedro xbepa'e-pe chiquiwech y xu'ij chique: \v 16 Wach'alal, ri jun ka-rey ri xc'ue' ojer can ri xubinaj David, raja' rutz'iban can ri tzij ri xeruya' ri Espíritu Santo pa ránima. Chupa ri xutz'ibaj can raja', c'o ri nu'ij chirij ri Judas ri xuc'uan quibey ri winak ri xbequitz'ama-pe ri Jesús. Romari' can quiri' na-wi ri xbanataj. \v 17 Y ri Judas ri' can xc'ue' kaq'uin, y c'o samaj ri xu'on kaq'uin chuka'. \v 18 Y riq'uin ri mero ri xyo'x che roma xujach-e ri Jesús, xlok' jun ulef. Ri Judas xucamisaj-ri'. Raja' xchiquicho' rupa, y ronojel ri rupa c'a quiela' xeka-wi cuando xka pa ulef. \v 19 Y cuando xbanataj ri', conojel ri winak aj-Jerusalem xquina'ej, y romari' Acéldama x-ix che ri ulef ri'. Y jari' ri bi'aj ri niquiya' reje' che jun ulef richi quic'.\x * \xo 1:19 \xt Mt 27:3-8\x* \v 20 Quiere' xbanataj, roma chupa ri libro rubinan Salmos bin can: \q1 Can timalix can ri rocho \q1 y man jun winak tic'ue' chupa.\x * \xo 1:20 \xt Sal 69:25\x* Y chuka' nu'ij: \q1 Y jun chic toc pa ruq'uiexel chi nipa'e' can chech ri rusamaj,\x * \xo 1:20 \xt Sal 109:8\x* nicha'. \p \v 21 Romari' can nic'atzin chi nakacanoj jun ruq'uiexel, pero can ja chiquicojol ri achi'a' ri can ronojel tiempo jec'o-pe kaq'uin, y can je-benak-wi kaq'uin cuando xc'ue' ri Ajaf Jesús. \v 22 Jun chique ri can jec'o-pe kaq'uin cuando x-an bautizar ri Jesús roma ri Juan,\x * \xo 1:22 \xt Mt 3:16; Mr 1:9; Lc 3:21\x* c'a cuando xbe chila' chicaj,\x * \xo 1:22 \xt Mr 16:19; Lc 24:51\x* y xel-e chikacojol. Can nic'atzin chi nuk'alajij junan kaq'uin roj chi ri Jesús xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', xcha' ri Pedro. \p \v 23 Y xquiya-apo quibi' je ca'i' achi'a': Jun, ja ri José ri rubinan Barsabás y niqui'ij chuka' Justo che, y ri jun chic, ja ri Matías. \v 24 C'ajari' xqui'en orar, y quiere' xqui'ij: Ajaf, ret ri natzu' ri cánima conojel, tac'utu' chakawech ancu'x (anchique) chique ri ca'i' achi'a' re' ri xacha' yan, \v 25 chi ntoc can apóstol pa ruq'uiexel ri Judas, y nipa'e' chech ri samaj. Roma ri Judas xa xuya' can ri samaj, roma ri etzelal ri xeru'on. Y cami raja' xapon yan chupa ri lugar ri anchi' utz chi napon raja', xecha'. \p \v 26 Y ri achi ri xc'ue' can pa ruq'uiexel ri Judas chi ntoc quiq'uin ri julajuj apóstoles, ja ri Matías, roma pa ruwi' raja' xka-wi ri suerte chi ri samaj ri'. \c 2 \s1 Ri k'ij cuando xka-pe ri Espíritu Santo \p \v 1 Y cuando xoka ri k'ij chi ri quinimak'ej ri israelitas rubinan Pentecostés,\x * \xo 2:1 \xt Lv 23:15-21; Dt 16:9-11\x* ri quiniman ri Ajaf Jesús quimolon-qui' pa jun jay. Can junan cánima quibanon conojel. \v 2 Y c'aja' xquic'oxaj, c'o ri xk'ajan-pe chicaj, y can anche'l jun nimalaj quiek'ik' ri nik'ajan petenak. Y re' xunojisaj ri jay anchi' je-ch'ocol-wi. \v 3 Y ri jec'o chiri', xquitzu' chi anche'l ruxak tak k'ak' xujachala-ri' y jujun xc'ue' pa quiwi' chiquijunal. \v 4 Y xech'o'n-ka pa ch'aka chic ch'abel. Quiri' xbanataj roma ri Espíritu Santo xunojisaj ri cánima, y jari' ri xbano chique chi xech'o'n-ka pa ch'aka chic ch'abel. \p \v 5 Y ri chiri' pa tenemit Jerusalem ri k'ij ri', je q'uiy israelitas ri niquiya' ruk'ij ri Dios ri quimolon-qui'. Je q'uiy chique ri jec'o chiri', pa ch'aka chic rech-ulef ri je-petenak-wi. \v 6 Pero roma ri xk'ajan, ri winak xquimol-apo-qui'. Ri winak re' man junan ta quich'abel, roma man junan ta tenemit je-petenak-wi. Pero cuando ri quitzekleben ri Jesús xebech'o'n-pe, can xqui'en-wi entender, roma can pa jalajoj rech tak ch'abel xech'o'n-wi-pe. Ri winak xsatz quino'j (xsach quic'u'x) cuando xquic'oxaj re'. \v 7 Can xsatz-wi quino'j (xsach-wi quic'u'x) roma ri xquic'oxaj, y niqui'ij chiquiwech: ¿Man je aj-Galilea ta c'a conojel ri winak ri yech'o'n re' c'a? \v 8 ¿Anchique roma roj can nakac'oxaj ri niqui'ij y xa man junan ta kach'abel chikajunal? yecha'. \v 9 Roma jec'o chake roj ri je aj-wowe'l pa Judea, jec'o je-petenak pa Partia, pa Media, pa Elam, pa Mesopotamia, pa Capadocia, pa Ponto, pa Asia, \v 10 y jec'o chuka' chake ri je-petenak pa Frigia, pa Panfilia, pa Egipto, y jec'o chuka' ri je-petenak más c'a quiela' che ri tenemit Cirene, pa nimalaj rech-ulef rubinan África. Jec'o ri je-petenak pa tenemit Roma. Y chikacojol roj jec'o ri je calc'ual ri israelitas, y chuka' jec'o ri je-oconak israelitas xe roma niquinimaj ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés. \v 11 Y jec'o chuka' ri je-petenak pa Creta y pa Arabia. Y konojel xkac'oxaj ri nimalaj rusamaj ri Dios, y can pa tak kach'abel roj xkac'oxaj-wi, xecha'. \p \v 12 Y conojel man jun mej (bey) quitz'eton chi nibanataj quiere'. Romari' man niquiwil ta anchique niquinojij y niqui'ij chiquiwech: ¿Anchique nrojo' nu'ij ronojel re'? yecha' ri ch'aka. \p \v 13 Pero jec'o winak ri xa yetze'n-apo chiquij ri je-nojinak riq'uin ri Espíritu Santo y niqui'ij: La' xa je k'abarela', yecha'. \s1 Cuando ri Pedro xutzijoj na'ey mej (paj) ri Jesucristo chiquiwech ri israelitas \p \v 14 Y Pedro y ri julajuj chic apóstoles xebepa'e-pe chiquiwech ri winak. Y ri Pedro xch'o'n, y xu'ij: Achi'a' ri can jix aj-wowe'l pa Judea, y rix chuka' ri jixc'o pa Jerusalem ri k'ij re', tic'oxaj c'a ri xtin-ij chiwe, y titemaj: \v 15 Konojel ri kamolon-ki' we', man jun k'abarel c'o. Man anche'l ta ri ninojij rix. Xa c'aja' las nueve, xa c'aja' nisakar-ka, chi quiri' c'o yan ta jun k'abarel. \v 16 Ri xbanataj cami, can tz'iban can chupa ri rutzij ri Dios, y ja ri Joel, ri jun ri xuk'alajij ri rutzij ri Dios ojer can, ri xtz'iban can. \v 17 Y chupa ri rutz'iban can raja', ri Dios nu'ij: \q1 Chupa ri ruq'uisbel tak k'ij, \q1 xtinya-pe ri Espíritu Santo pa quiwi' ri winak, \q1 y xtani' chi alabo xtiquik'alajij ri nin-ij chique. \q1 Y ri c'a je c'ajola', pa jun anche'l achic' xtiquitzu' ri nink'alajij chique. \q1 Y ri achi'a' ri je ri'j chic, pa achic' ri xtink'alajij chique. \q1 \v 18 Can xtinya' chuka' ri Espíritu Santo pa quiwi' ri nusamajel, achi'a' chi ixoki', \q1 y reje' xtiquik'alajij ri xtin-ij chique. \q1 \v 19 Y chupa ri rocaj xquienben nimalaj tak ex ri man jun mej (bey) je-tz'eton, \q1 y quiri' chuka' xquienben chech-ulef. \q1 Ren can xtin-en chi xquietz'et quic', k'ak', y sib ri can anche'l nima'k tak ajawa' (mukul). \q1 \v 20 Y ri k'ij man xtuya' ta chic rusakil. \q1 Ri ic' can anche'l quic' xtu'on. \q1 Jare' ri xquiebanataj na'ey cuando man jani toka ri k'ij chi ri Ajaf, \q1 chupa ri nimalaj k'ij cuando xquie'an juzgar conojel ri winak. \q1 \v 21 Y conojel ri xtiquic'utuj che ri Ajaf chi quierucolo', can xquiecolotaj-wi,\x * \xo 2:21 \xt Jl 2:28-32\x* nicha'. \p \v 22 Y ri Pedro chuka' xu'ij: Tic'oxaj c'a nuwinak israelitas, tic'oxaj c'a utz ri xtin-ij chiwe: Ri Jesús ri aj-Nazaret, can ja ri Dios ri banayon-pe che chi q'uiy ri xeru'on chi'icojol. Xeru'on milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton. Can c'o-wi anchique ri xeru'on raja' ri xek'alajin chiwech chi can ja-wi ri Dios ri takayon-pe richi. Rix can iweta'n chuka'. \v 23 Pero ri Dios xuya' lugar chi xjach ri Jesús pa ik'a', roma can quiri-wi ri runojin. Y rix xiya' pa quik'a' winak ri man niqui'en ta ri nu'ij ri rutzij ri Dios, xe chi xquicamisaj chech ri cruz.\x * \xo 2:23 \xt Lc 23:33; Jn 19:18\x* \v 24 Pero riq'uin ri ruchuk'a' ri Dios, ri Jesús xbec'astaj chic pe,\x * \xo 2:24 \xt Mt 28:5-6; Mr 16:6; Lc 24:5\x* y xcolotaj-pe pa ruk'a' ri camic, roma ri camic man xtiquier ta xch'acon chirij. \v 25 Romari' ri rey David ru'in can chirij ri Jesús: \q1 Can siempre nintzu' chi ri Ajaf benak chinuech. \q1 Man jun anchique xtibano chue chi ninxi'j-wi', roma can c'o wiq'uin pa nu-derecha. \q1 \v 26 Y romari' niquicot ri wánima, y yiquicot chuka' yich'o'n. \q1 Y más que xquicom, can weta'n chi can xquic'astaj-pe. \q1 \v 27 Roma ret nu-Dios, can man xquinaya' ta can chiquicojol ri caminaki', \q1 chuka' man xtaya' ta lugar chue ren ri lok'olaj Awalc'ual, chi nik'ey ri nuch'acul. \q1 \v 28 Can nac'ut ri utzilaj bey chi ri c'aslen chinuech, \q1 y can xtiquicot ri wánima cuando xquic'ue' awiq'uin,\x * \xo 2:28 \xt Sal 16:8-11\x* nicha' ri rutz'iban can ri David. \p \v 29 Y ri Pedro chuka' xu'ij: Wach'alal, rix iweta'n chi ri jun kamama' ri rey David xcom, y xmuk. Y anchi' mukun can, can c'a c'o chupa ri tiempo re'. \v 30 Ri David can jun achi ri xuk'alajij ri x-ix che roma ri Dios. Raja' can reta'n chi ri Dios can xu'on-wi jurar chi chupa ru-familia raja' xtel-pe ri Cristo, y jari' ri xtoc can Rey pa ruq'uiexel raja'.\x * \xo 2:30 \xt Sal 89:3-4; 132:11\x* \v 31 Y ri David, can anche'l xutzu' yan ri xquiebanataj. Romari' xch'o'n y xu'ij chi ri Cristo xtic'astaj chic, y chi ri ránima man xtic'ue' ta can chiri' chiquicojol ri caminaki', y chuka' ri ruch'acul man xtic'ue' ta can chiri' chi nik'ey. \v 32 Y konojel roj, ren y ri jec'o wiq'uin, keta'n y nakatzijoj chi ja ri Dios ri xbano che ri Jesús chi xc'astaj-pe. \v 33 Y xuc'uax chuka' chila' chicaj roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y xyo'x ri Espíritu Santo che, ri ru'in Rutata' chi nuya' che. Y cuando yo'n chic ri Espíritu Santo che, raja' xutak-pe chake roj, y ja yan re' ri rusamaj ri xitzu' y xic'oxaj kaq'uin cami. \v 34 Y cuando ri David xch'o'n chirij ri jun ri nic'astaj chic pe chiquicojol ri caminaki', man chirij ta ka raja' mismo xch'o'n-wi, roma ri xc'astaj-e y xbe chila' chicaj, ja ri Cristo. Y ri David rutz'iban can chuka': \q1 Ri Ajaf Dios xu'ij che ri Wajaf ri Cristo: \q1 Cach'oquie-pe pa nu-derecha,\x * \xo 2:34 \xt Sal 110:1\x* \q1 \v 35 y xquienya' chuxe' awakan ri itzel yetz'eto awichi. \q1 Quiri' rutz'iban can ri David. \p \v 36 Cami ren yich'o'n chiwe chi'iwonojel rix ri jix ru-familia can ri Israel; rix ri jixc'o-pe y chuka' ri man jixc'o ta pe. Titemaj c'a chi can ketzij-wi chi ri Jesús ri xitak rucamisaxic chech ri cruz, can ja-wi raja' ri banon-pe che roma ri Dios chi ja raja' ri Cristo y chi ja raja' ri Rajaf ronojel. \p \v 37 Y cuando ri winak xquic'oxaj ri xu'ij ri Pedro, pokon xuna' cánima, y xquic'utuj che ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles: Kach'alal, ¿anchique ri utz chi naka'an? xecha'. \p \v 38 Y ri Pedro xu'ij chique: Tiya' can ri imac y tibana' ri nrojo' ri Dios, y pa rubi' ri Ajaf Jesucristo tibana' bautizar iwi', chi quiri' nicoch'otaj (nicuyutaj) ri imac. Y ri Dios xtuya' ri Espíritu Santo chiwe. \v 39 Roma jare' ri ru'in ri Dios chi nuya', man xe ta chiwe rix, ni man xe ta chuka' chique ri iwalc'ual, xa can chique conojel winak ri jec'o naj y ri jec'o nakaj, can chique conojel ri winak ri yeroyoj ri Kajaf Dios. \p \v 40 Y ri Pedro c'o ch'aka chic tzij ri xeruk'alajij chique. Raja' xuya' ri bey chiquiwech ri winak quiq'uin tzij anche'l re': Quixel-pe chiquicojol ri winak chi ri tiempo re', ri xa je-satzinak (je-sachinak) chupa ri quimac, chi quiri' jixcolotaj, nicha' chique. \p \v 41 Y ri winak ri xquinimaj ri rutzij ri Dios pa tak cánima chupa ri k'ij ri', xe'an bautizar. Ri quiniman, can xeq'uiyer-ka, roma chupa ri k'ij ri' jec'o jun oxi' mil winak xe'oc quiq'uin. \v 42 Y can man jun mej (bey) niquimalij ta quic'u'x, xa can siempre niquimol-qui' chi niquic'oxaj ri niquic'ut ri apóstoles. Can junan cánima quibanon. Y junan niquimol-qui' chi niquitaj ri lok'olaj pan chi niquinataj ri rucamic ri Ajaf Jesús, y can junan chuka' niqui'en orar. Can siempre quiri' niqui'en. \s1 Ri c'aslen ri xquic'uaj ri na'ey tak winak ri xquinimaj rutzij ri Jesucristo \p \v 43 Y can conojel ri winak quixi'n-qui'. Y q'uiy milagros ri ye'an coma ri apóstoles; y ri milagros ri yequi'en reje', can niquik'alajij chi je rusamajel ri Dios. \v 44 Y conojel ri quiniman ri Jesucristo, can niquijo-qui' y cach'alal qui' quibanon, junan niqui'en chirij ronojel ri ex ri c'o quiq'uin.\x * \xo 2:44 \xt Hch 4:32-35\x* \v 45 Can yequic'ayila' ri anchique c'o quiq'uin chi yequito' ri kach'alal cuando can nic'atzin chi yeto'x.\x * \xo 2:45 \xt Mt 19:21; Mr 10:21; Lc 12:33; 18:22\x* \v 46 Y pa rocho ri Dios can k'ij-k'ij jec'o-apo, y junan cánima conojel. Y cuando niqui'en wa'in pa tak jay, can riq'uin ronojel cánima y chuka' yequicot. \v 47 Y niquiya' ruk'ij ri Dios. Y can k'ij-k'ij jec'o más ri yecolotaj, roma can ja ri Ajaf ri nibano chique chi yeq'uiyer, y can utz yetz'et coma ri winak. \c 3 \s1 Pa rubi' ri Jesucristo nic'achoj jun achi ri man nitiquier ta nibin \p \v 1 Pedro y ri Juan junan je-benak-e chi yebe pa rocho ri Dios. Las tres ri nak'ak'ij cuando je-benak-e, chupa ri hora chi oración. \v 2 Y chiri' riq'uin ri jun puerta ri rubinan La Hermosa richi ri rocho ri Dios, k'ij-k'ij c'o ri yebeyo'n can jun achi chi nuc'utuj limosna. Ri jun achi re' can pa ralaxic pe ri man tiquirinak ta nibin. Raja' nuc'utuj limosna chique ri winak ye'oc-apo chiri'. \v 3 Y cuando ri Pedro y ri Juan ye'oc-apo pa rocho ri Dios, ri achi xuc'utuj chuka' ru-limosna chique reje'. \v 4 Pero ri Pedro xutzu-xutzu' rech ri achi, y quiri' chuka' xu'on ri Juan, y c'ajari' ri Pedro xu'ij che ri achi: Kojatzu' na pe', xcha'. \p \v 5 Y ri achi can xerutzu', y ruyoben ri anchique ri xtiquiya' can che. \v 6 Pero ri Pedro xu'ij che: Ren manak oro y chuka' manak plata wiq'uin chi ninya' ta chawe. Can xe ri c'o wiq'uin, jari' ri ninya' chawe, xcha'; y ja xu'ij che: Pa rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret cacataj, y cabin, xcha' che. \p \v 7 Y ri Pedro xutz'om ri ruk'a' derecha ri achi chi xpa'e', y can ja xchojmir. Ri rakan xec'ue-ka quichuk'a' y quiri' chuka' ri rukul-rakan. \v 8 Y can xe xtz'om ruk'a' ri achi roma ri Pedro chi xpa'e', can ja xropin, y xbin. Y junan xoc-apo quiq'uin ri Pedro y ri Juan ri chiri' pa rocho ri Dios. Niropin benak, y nuya' chuka' ruk'ij ri Dios. \v 9 Y can je q'uiy winak ri xetz'eto chi ri achi ri' nibin y nuya' ruk'ij ri Dios. \v 10 Ri winak can quieta'n chi ja ri achi ri' ri nuc'utuj limosna, ri nic'ue' chiri' riq'uin ri puerta chi ri rocho ri Dios; ri puerta ri ni'ix La Hermosa che. Romari' ri winak ri' xsatz quino'j (xsach quic'u'x) y xquixi'j-qui' roma ri xbanataj chiri'. \s1 Cuando ri Pedro xch'o'n chiquiwech ri winak chiri' pa rocho ri Dios \p \v 11 Y ri achi ri xc'achoj man yerusk'opij ta can ri Pedro y ri Juan. Y q'uiy winak ri xe'apon chiquitz'etic ri chiri' pa jun corredor ri ni'ix Richi ri Salomón che. Ri winak re' ch'anin xquimol-apo-qui', roma man jun mej (bey) quitz'eton chi nibanataj quiere'. \v 12 Y cuando ri Pedro xerutzu' ri winak, xu'ij chique: Nuwinak israelitas, ¿anchique roma rix nisatz ino'j (nisach ic'u'x) roma ri xbanataj? ¿Y anchique roma xa ja roj nitzu' kawech? Roma ri achi re' xbin, pero man ja' ta ri kachuk'a' roj ri xbano, y chuka' man ja' ta ri utz ri naka'an chech ri Dios ri xbano. \v 13 Tic'oxaj c'a ri xtin-ij chiwe: Ri Katata' Dios, ri qui-Dios chuka' ri ojer tak kati't-kamama', anche'l ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob; raja' can xu'on che ri Jesús, ri Ralc'ual, chi c'o ruk'ij. Pero rix man xijo' ta xinimaj chi ja raja' ri Ralc'ual ri Dios. Xa xiya' pa ruk'a' ri Pilato, ri gobernador. Y cuando ri Pilato can ru'in chic chi nucol-e, rix man xijo' ta. Rix xa q'uiy ex xi'ij-apo chirij. \v 14 Xa ja ri jun itzel achi xi'ij chi ticol-e, y ri lok'olaj y choj chuka' ri ruc'aslen, jari' ri xiya' can pa ruq'uiexel.\x * \xo 3:14 \xt Mt 27:15-23; Mr 15:6-14; Lc 23:13-23; Jn 19:12-15\x* \v 15 Y riq'uin ri' xitak pa camic ri Jesús ri niyo'n c'aslen. Pero ri Dios xu'on che chi xbec'astaj chic pe chiquicojol ri caminaki'. Naka'ij quiere' chiwe roma roj can xkatzu-wi cuando c'astajinak chic pe. \v 16 Y ri jun achi ri nitzu-pe rix kaq'uin y can iweta'n chuka' rech, xc'achoj, roma can pa rubi' ri Jesús xkac'utuj-wi chi tic'achoj. Y ri achi can xc'achoj-wi roma can xuya' ránima riq'uin ri Jesús. \p \v 17 Y roj keta'n chi cuando rix nuwinak y ri achi'a' ri c'o quik'ij chi'icojol xi'ij chi ticamises ri Jesús, quiri' xiben roma man xina'ej ta ancu'x (anchique) raja'. \v 18 Pero can xbanataj-wi anche'l runojin-pe ri Dios. Jari' quitz'iban can conojel ri achi'a' ri xquik'alajij ri x-ix chique roma ri Dios ri ojer can. Reje' quitz'iban can chi ri Cristo can nu'on na-wi sufrir. \v 19 Cami tiya' can jumul ri imac y tibana' ri nrojo' ri Dios y tijala' ri ic'aslen, chi quiri' nicoch'otaj (nicuyutaj) y niq'uis ri imac. Chi quiri' can xquiepe tiempos chi uxlanen, cuando ri Ajaf xtic'ue' chi'icojol. \v 20 Y ri' xtibanataj cuando ri Ajaf Dios xtutak-pe ri Jesucristo ruca'n mej (paj), ri Jesucristo ri can yo'n-pe rutzijol chiwe roma ri Ajaf Dios. \v 21 Pero cami can nic'atzin chi raja' nic'ue' na chila' chicaj, c'a xtapon na ri k'ij cuando xti'an ru'onic ronojel. Quiri' nu'ij ri Dios chupa ri quitz'iban can ri lok'olaj tak achi'a' ri xquik'alajij ri x-ix chique roma ri Dios ri ojer can. \v 22 Y ri Moisés xu'ij chique ri ojer tak kati't-kamama': Ri Kajaf Dios xtuyec-pe jun ri xtik'alajin ri rutzij chique ri ka-familia ri xquiec'ue' más chakawech apo, can anche'l rubanon wiq'uin ren cami. Raja' can jun kawinak y tic'oxaj ronojel ri xteru'ij chiwe.\x * \xo 3:22 \xt Dt 18:15-16\x* \v 23 Y ri man xquieniman ta che, xtika ri camic pa quiwi' y xquie'leses-e jumul chiquicojol ri rutenemit ri Dios,\x * \xo 3:23 \xt Dt 18:19\x* nicha' ri rutz'iban can ri Moisés. \p \v 24 Y ri Pedro xu'ij chuka' chique ri winak: Conojel ri xquik'alajij ri tzij ri x-ix chique roma ri Dios ojer can, anche'l ri Samuel y ri ch'aka chic, can chirij ri tiempo re' je-ch'o'inak-wi can. \v 25 Rix can jix qui-familia can ri achi'a' ri xquik'alajij ri x-ix chique roma ri Dios ojer can. Y can iwichi rix chuka' ri xu'ij ri Dios cuando xu'on ri jun trato quiq'uin ri ojer tak kati't-kamama', cuando xu'ij che ri Abraham chi ri winak ri jec'o chech-ulef xtiquiwil jun bendición roma ri jun ru-familia ri xtic'ue'.\x * \xo 3:25 \xt Gn 22:18\x* \v 26 Y cuando ri Dios xuc'asoj-pe ri Jesús ri Ralc'ual chiquicojol ri caminaki', chi'icojol rix xutak-wi na'ey. Quiri' xu'on chi nuya' ri bendición chiwe, roma raja' nrojo' chi chi'iwonojel niya' can ri imac. \c 4 \s1 Pedro y Juan xetz'om y xec'uax chiquiwech ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Pedro y Juan c'a yech'o'n chique ri winak, cuando xeloka ri sacerdotes y chuka' ri achi'a' saduceos, y ri qui-jefe ri achi'a' ri niquichajij ri rocho ri Dios. \v 2 Y ri achi'a' re' can catajinak quiyowal chiquij ri Pedro y ri Juan, roma yequitijoj ri winak y niquitzijoj chi ri Jesús xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', y romari' ri caminaki' can xquiec'astaj chic pe chuka', yecha' chique ri winak. \v 3 Romari' xequitz'om-e ri ca'i' apóstoles ri', y choj quiri' xebequiya' pa cárcel, roma tarde chic; y chiri' xesakar-wi ruca'n k'ij. \v 4 Y can je q'uiy chique ri winak ri xquic'oxaj rutzij ri Dios ri k'ij ri', xquinimaj. Conojel ri quiniman yan y ri xquinimaj ri k'ij ri', xe ri achi'a' jec'o jun je wo'o' mil. \p \v 5 Y ruca'n k'ij, xquimol-qui' chiri' pa Jerusalem ri can c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij, y ri maestros chi ri ley. \v 6 Y chuka' ri Anás ri sacerdote ri más c'o ruk'ij, ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, y conojel ri qui-familia can ri sacerdotes ri más c'o quik'ij, xquimol chuka' qui' quiq'uin. \v 7 Y c'ajari' xebec'amer-pe ri Pedro y ri Juan. Y cuando jec'o chic apo chiri' chiquiwech, xquic'utuj chique: ¿Ancu'x (Anchique) xyo'n lugar chiwe chi niben quiere'? ¿Y anchok rubi' xinataj chi xc'achoj ri achi? xecha'. \p \v 8 Y ri Pedro, can nojinak ránima riq'uin ri Espíritu Santo xu'ij chique: Rix achi'a' ri c'o ik'ij chupa ri katenemit Israel, y rix chuka' rijilaj tak achi'a' ri c'o ik'ij: \v 9 Rix nic'utuj chake chirij ri favor ri xka'an che jun achi yawa', chi nina'ej anchique xu'on chi xc'achoj. \v 10 Titemaj c'a rix ri jixc'o-pe we', y tiquitemaj chuka' conojel ri kawinak israelitas, chi ri jun achi ri c'o we' chiwech, xc'achoj cuando xkanataj ri rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret, ri Jesucristo ri xi'ij chi ticamises chech cruz, pero ri Dios xu'on chi xbec'astaj chic pe chiquicojol ri caminaki'. \v 11 Ri Jesús, ri man jun rakalen ibanon che, can anche'l niqui'en ri achi'a' je banoy-jay che jun abaj, niqui'ij chi xa man nic'atzin ta. Pero xa ja ri abaj ri' ri xc'atzin chi quiri' manak nitzak ri jay. Y cami x-an che ri Jesús chi ja raja' ri más nic'atzin anche'l ri abaj ri'.\x * \xo 4:11 \xt Sal 118:22\x* \v 12 Y can man jun chic ri nicolo kachi. Roma chech-ulef xa man jun chic yo'n-pe chake chi jojrucol, xcha' ri Pedro. \p \v 13 Y cuando ri achi'a' ri can c'o quik'ij xequitzu' ri Pedro y ri Juan, can anchique la xequitzu'. Roma más que man je aj-no'j (aj-na'oj) ta, can man niquixi'j ta qui'. Can k'alaj chi reje' xec'ue' riq'uin ri Jesús. \v 14 Y man jun anchique xetiquier xqui'ij chique ri ca'i' apóstoles, roma ri achi ri xc'achoj, pa'l-apo quiq'uin. \v 15 Y ri Pedro y ri Juan xe'leses-e ri anchi' jec'o-wi ri achi'a' autoridades, chi quiri' quiyon ri achi'a' re' yec'ue' can chi niquinojij anchique niqui'en quiq'uin. \v 16 Y ri achi'a' re' niqui'ij chiquiwech: ¿Anchique c'a xtaka'an chique? Roma man jun winak we' pa Jerusalem ri man ta etamayon chi xbanataj jun nimalaj milagro. Y roj man jojtiquier ta nakawewaj chuka'. \v 17 Pero chi manak nibin más rutzijol ri xbanataj, quiekaxibij-e, chi quiri' man tiquitzijoj chic ri Jesús chique ri winak. \p \v 18 Y cuando xewoyox chic apo ri Pedro y ri Juan, x-ix chique que man chic quiequitijoj ri winak, y man chic tiquitzijoj ri Jesús chique ri winak. \v 19 Pero ri Pedro y ri Juan xech'o'n-apo, y xqui'ij chique: Ti'ij na c'a chake: ¿Anchique como nu'ij ri Dios, xa ta ja ri ni'ij rix ri naka'an y man naka'an ta ri nu'ij raja'? \v 20 Roj manak modo nakamalij rubixic chique ri winak ri xkatzu' y xkac'oxaj riq'uin ri Jesús, xecha'. \p \v 21 Y ja' cuando ri achi'a' ri je autoridades yalan ri xqui'ij-e chique ri Pedro y ri Juan xe chi yequixibij. C'ajari' xquiya-e lugar chique chi xebe. Can man jun ex ri xquiwil chiquij chi quiri' c'o ta anchique xqui'en chique, roma ri winak xa can niquiya' ruk'ij ri Dios roma ri achi ri xc'achoj. \v 22 Roma ri achi ri' más yan cuarenta rujuna', pero xc'achoj roma ri milagro ri'. \s1 Ri quiniman rutzij ri Dios niquic'utuj quichuk'a' che ri Dios \p \v 23 Y cuando ri Pedro y ri Juan xesk'opis-e, ja xebe anchi' jec'o-wi ri ch'aka chic, y xbequitzijoj chique ronojel ri bin-e chique coma ri nimalaj tak sacerdotes y ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij. \v 24 Y cuando reje' xquic'oxaj ri xquitzijoj ri Pedro y ri Juan, can conojel junan xqui'en orar y xqui'ij chupa ri qui-oración: Nimalaj Dios, ret ri xa'an ronojel; xa'an ri rocaj y ri jec'o chupa, xa'an ri rech-ulef y ri jec'o chech, xa'an ri mar y ri jec'o chupa.\x * \xo 4:24 \xt Ex 20:11; Sal 146:6\x* \v 25 Y can ja ret chuka' ri xa'an che ri Espíritu Santo chi xsamaj pa ránima ri asamajel David, chi xu'ij: \q1 ¿Anchique roma ri winak pa tak naciones xe itzel tak ex niquijo' niqui'en, \q1 y ri winak ri jec'o pa tak tenemit xe ri man jun rakalen ri yequinojij? \q1 \v 26 Y yebecataj-pe ri reyes chi ri rech-ulef. \q1 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri tenemit xquimol-qui', \q1 chi xecataj chawij ret Ajaf Dios, y chirij chuka' ri Cristo ri acha'on.\x * \xo 4:26 \xt Sal 2:1-2\x* \q1 Quiri' rutz'iban can ri David. \p \v 27 Y can ketzij-wi, chi anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios, can quiri' xbanataj. Roma ri rey Herodes\x * \xo 4:27 \xt Lc 23:7-11\x* y ri gobernador rubinan Poncio Pilato,\x * \xo 4:27 \xt Mt 27:1-2; Mr 15:1; Lc 23:1; Jn 18:28-29\x* ri israelitas y ri man je israelitas ta, xquimol-qui' we' pa tenemit Jerusalem chi xecataj chirij ri Jesús ri lok'olaj Awalc'ual ri xatak-pe. \v 28 Pero can nic'atzin chi nibanataj na ri can pa ak'a' ret c'o-wi, y ri anojin-pe ojer can, romari' can quiri-wi xbanataj. \v 29 Ajaf, cami tatzu' ri winak re' yexibin, roma catajinak quiyowal chakij roj ri asamajel. Y romari' roj nakac'utuj chawe chi taya' kachuk'a' chi quiri' man nakaxi'j ta ki' nakatzijoj ri atzij. \v 30 Y nakac'utuj chuka' chawe, chi riq'uin ri awuchuk'a' xquiec'achoj ta ri yawa'i', y chi ye'an ta milagros xe riq'uin nisiq'uis ri rubi' ri Jesús ri lok'olaj Awalc'ual. Y ronojel re' xtic'atzin ta chi nik'alajin chi can ketzij ri nakatzijoj chique ri winak, xecha'. \p \v 31 Y cuando xec'achoj riq'uin ri oración, can xsilon ri lugar anchi' quimolon-wi-qui'. Y can xnoj ri cánima riq'uin ri Espíritu Santo, romari' man niquixi'j ta qui' chi niquitzijoj ri rutzij ri Dios. \s1 Conojel ri quiniman ri Jesucristo xe jun quibanon \p \v 32 Y conojel ri winak ri quiniman ri Jesucristo, can junan yenojin y xe jun cánima quibanon. Can man jun ri ni'in chi can xe richi raja' ri c'o riq'uin, roma xe jun quibanon chirij ri ex ri c'o quiq'uin.\x * \xo 4:32 \xt Hch 2:44-45\x* \v 33 Ri apóstoles can riq'uin ruchuk'a' ri Dios ri c'o quiq'uin niquitzijoj chi ri Ajaf Jesús xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', y ri Dios can yalan-wi yeru'on bendecir conojel. \v 34 Y chiquicojol ri quiniman chic ri Jesucristo, can conojel man jun ex nu'on falta chique, roma ri kach'alal ri jec'o culef o jec'o cocho jari' ri yequic'ayij y ri rajil niquic'uaj-apo, \v 35 y niquiya' chique ri apóstoles, y ri apóstoles niquiya' chique ri can nic'atzin chi yeto'x.\x * \xo 4:35 \xt Mt 19:21; Mr 10:21; Lc 12:33; 18:22\x* \v 36 Quiri' chuka' c'o jun achi chiquicojol rubinan José. Y ri José re' ru-familia can ri Leví, raja' alaxinak pa Chipre. Y ri apóstoles xquiya' jun chic rubi'. Romari' xqui'ij Bernabé che. Y jari' ri jun chic rubi' ri xquiya' che ri José, roma raja' can nuya' uxlanen pa cánima conojel. \v 37 Y ri Bernabé re' xuc'ayij jun rulef, y ri rajil xberujacha' pa quik'a' ri apóstoles. \c 5 \s1 Ri quimac ri Ananías y Safira \p \v 1 Y c'o jun achi rubinan Ananías y ri raxayil rubinan Safira, xquic'ayij jun culef. \v 2 Y chi je ca'i' xquiya' chiquiwech chi niquic'on can juba' che ri rajil ri ulef, y ri ch'aka chic mero xuc'uaj-e ri Ananías chi xberuya' pa quik'a' ri apóstoles. \v 3 Pero ri Pedro xu'ij che ri Ananías: ¿Anchique roma xaya' lugar che ri Satanás chi xunojisaj ri awánima, chi xatz'uc tzij chech ri Espíritu Santo, y xac'on can juba' che ri rajil ri ulef ri xac'ayij? \v 4 Xa ta manak xac'ayij ri ulef, ¿c'o como jun ri ni'in chawe chi xa man awichi ta ret? Y cuando xac'ayij, ¿man awichi ta como ret ri rajil ri ulef? ¿Anchique roma xanojij xa'an quiere'? Ret man chiquiwech ta winak xatz'uc-wi tzij, ret can chech ri Dios xatz'uc-wi tzij, xcha' ri Pedro. \p \v 5 Y ri Ananías, ri achi ri xc'ayin ri ulef, can xe xuc'oxaj ri tzij xeru'ij ri Pedro, xcom-ka. Y conojel ri xec'oxan ri xbanataj, can xquixi'j-qui'. \v 6 Y jec'o jujun c'ajola' xecataj y xqui'en ru'onic ri caminak, y xquic'uaj-e chi ne'quimuku'. \p \v 7 Y c'aja' jun oxi' horas ticom ri Ananías, ja xapon ri raxayil. Raja' man reta'n ta anchique xbanataj. \v 8 Y ri Pedro xuc'utuj che ri ixok ri': Ri mero ri ruc'amon-pe ri Ananías, ¿jari' ri rajil ri ulef ri xic'ayij? Y ri ixok xu'ij: Ja', jari' ronojel ri rajil ulef. \p \v 9 Pero ri Pedro xu'ij chic che: ¿Anchique roma rix can xiben anche'l can man jixrutzu' ta pe ri ru-Espíritu Santo ri Ajaf Dios? ¿Anchique roma rix quiri' xinojij chiwech? Romari' ri awachijil c'aja' oc xbemuk can. Y ri je-benak mukuy richi, ja' ye'oc yan pe, chi quiri' jatoquic'ama' chic ret, chi jatbequimuku' chuka', xcha'. \p \v 10 Y can ja' xtzak-ka ri ixok chiri' chech ri Pedro, y xcom-ka. Cuando xeloka ri c'ajola' ri xbequimuku' can ri Ananías, y xquitzu' chi caminak chuka' ri ixok, xquic'uaj chuka' y xbequimuku' riq'uin ri rachijil. \v 11 Y ri kach'alal can xquixi'j-qui' roma ri xbanataj. Y can quiri' chuka' xqui'en ri ch'aka chic ri xec'oxan ri xbanataj. Can yalan xquixi'j-qui'. \s1 Ri apóstoles q'uiy milagros yequi'en \p \v 12 Y ri apóstoles q'uiy nimalaj tak milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton, ri yequi'en chiquiwech ri winak, y ri milagros ri' niquik'alajij chi ri apóstoles can ketzij-wi ri niqui'ij. Y ri can quiniman chic rutzij ri Dios, junan niquimol-qui' pa jun corredor chi ri rocho ri Dios. Ri corredor ri' chi ri Salomón yecha' che. \v 13 Y can jec'o winak ri man niquijo' ta ye'oc-apo quiq'uin roma niquixi'j-qui'. Pero ri ch'aka chic winak ri jec'o chupa ri tenemit, can niquiya-wi quik'ij. \v 14 Pero can je q'uiy winak ri niquinimaj rutzij ri Ajaf Jesucristo. Romari' conojel ri quiniman chic, k'ij-k'ij yeq'uiyer-ka más je-benak, ixoki' chi achi'a'. \v 15 Y can ye'leses-pe ri yawa'i' pa tak bey y yeyo'x chech tak ch'at y chech tak warabel, chi quiri' cuando ri Pedro nik'ax, más que xe ta rumujal nik'ax pa quiwi' jun ca'i' chi quiri' yec'achoj can. \v 16 Y chuka' je q'uiy winak quichi ri tenemit ri jec'o-pe chunakaj ri Jerusalem, xeloka chiri' pa tenemit, y jequic'amalo'n-pe quiyawa'i'. Jec'o ri choj yabil ntoc chique, y jec'o ri niqui'en sufrir pa quik'a' itzel tak espíritus. Y conojel yec'achoj. \s1 Cuando xetz'om ri apóstoles \p \v 17 Pero ri sacerdote ri más c'o ruk'ij y ri achi'a' saduceos, itzel yequitzu' ri apóstoles roma ri yetiquier niqui'en. \v 18 Romari' xebequitz'ama-pe y xebequiya' pa cárcel. \v 19 Y ri chak'a', ri Ajaf Dios xutak-pe jun ángel pa cárcel quiq'uin ri apóstoles. Ri ángel xujak ri ruchi' ri cárcel chiquiwech chi xerulesaj, y xu'ij chique: \v 20 Quixtzolaj chic pa rocho ri Dios, y can titzijoj chique ri winak ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Jesucristo, xcha' ri ángel. \p \v 21 Can xe xquic'oxaj re' ri apóstoles, cumaj yan ri ruca'n k'ij xebe pa rocho ri Dios y yequitijoj ri winak. Y chupa ri hora ri', ri sacerdote ri más c'o ruk'ij y ri jec'o riq'uin, xequitak coyoxic ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij. Can conojel ri achi'a' ri' xquimol-qui' roma ja reje' ri autoridades pa tenemit. Y c'ajari' xqui'ij chi quiec'amer-pe ri apóstoles ri jec'o pa cárcel. \v 22 Pero cuando ri achi'a' je chajinel pa rocho ri Dios ri je-takon-e xe'apon chuchi-cárcel y xe'oc-apo chi yebequic'ama-pe, xquitzu' chi xa man jun chique ri apóstoles c'o chiri'. Can ja' xetzolaj-pe, y xbequiya' rutzijol. \v 23 Reje' xbequi'ij: Pa cárcel man jun chique reje' c'o. Ja roj xojbejako, pero man jun jec'o chiri'. Ri cárcel can utz tz'apel can, y ri soldados jec'o chiri' chuchi-cárcel, yechajin, xecha'. \p \v 24 Y cuando ri sacerdote ri más c'o ruk'ij y ri qui-jefe ri achi'a' ri je chajinel pa rocho ri Dios y ri nimalaj tak sacerdotes xquic'oxaj ri xqui'ij ri chajinel chique, man niquiwil ta anchique niquinojij, y romari' niqui'ij chiquiwech: ¿C'a anchi' c'a xtapon-wi re'? yecha'. \p \v 25 Y c'o jun ri xapon chiri' quiq'uin ri quimolon-qui', y xberu'ij chique: Ri achi'a' ri xe'iya' pa cárcel, ja yequitijoj ri winak pa rocho ri Dios, xcha' chique. \p \v 26 Y ri achi ri qui-jefe ri chajinel, xeruc'uaj ri chajinel chi xebequic'ama' ri apóstoles jun mej (bey) chic. Pero man jun anchique xqui'en chique cuando xequic'om-pe, roma reje' niquixi'j-qui' chi yeq'uiak che abaj coma ri winak. \v 27 Y cuando ri achi'a' ri' xequic'om-pe ri ca'i' apóstoles, can choj xebequiya' chiquiwech ri achi'a' je autoridad. Y ri sacerdote ri más c'o ruk'ij xu'ij chique ri apóstoles: \v 28 Roj xka'ij yan chiwe que man chic quie'itijoj ri winak riq'uin rubi' ri Jesús. Pero cami ri tenemit Jerusalem nojinak chic riq'uin ronojel ri ye'ic'ut, y can k'alaj chi chakij roj nijo' niya-wi ri rucamic ri jun achi ri',\x * \xo 5:28 \xt Mt 27:25\x* xcha'. \p \v 29 Pero ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles xqui'ij-apo: Can nic'atzin chi ja ri nu'ij ri Dios naka'an, y man ja' ta ri niquijo' ri winak. \v 30 Roma ri xbano che ri Jesús chi xc'astaj-e, ja ri ka-Dios roj y quichi chuka' ri kati't-kamama'. Pero rix xicamisaj cuando xi'ij chi tibajix chech ri cruz. \v 31 Y ri Dios chuka' xunimrisaj ri Jesús, roma can xuch'ocoba-apo pa ru-derecha, y xu'on che chi ja raja' ri nuc'uan kachi y ri nicolo kachi chuka', chi quiri' nuya' lugar chake roj israelitas chi nakaya' can ri kamac y naka'an ri nrojo' ri Dios y chi nicoch'otaj (nicuyutaj) kamac. \v 32 Y ronojel re' ketzij, y roj can xkatzu', romari' nakatzijoj. Y ri Espíritu Santo chuka' nuk'alajij chi can ketzij-wi. Y ja ri Dios yoyo'n-pe ri Espíritu Santo chake ri jojniman che. \p \v 33 Y cuando ri achi'a' ri je autoridades xquic'oxaj ri xqui'ij ri apóstoles, xcataj quiyowal y can ja xquijo' ta xequicamisaj. \v 34 Pero chiquicojol ri autoridades ri', c'o jun achi fariseo, y ri achi re' Gamaliel rubi'. Raja' jun maestro chi ri ru-ley ri Moisés, y can c'o ruk'ij chiquiwech ri winak. Ri achi re' xpa'e', y xu'ij chi quie'leses-e juba' ri apóstoles chiri'. \v 35 C'ajari' xu'ij: Nuwinak, tinojij utz anchique ri xtiben chique ri achi'a' re'. \v 36 Roma toka pa iwi' cuando xc'ue' ri jun achi Teudas rubi'. Ri Teudas re' xu'ij chi raja' jun achi c'o ruk'ij, y jec'o la'k jun quieji' ciento achi'a' ri xetzekleben richi. Y cuando xcamises, conojel xquiquiraj-qui' y xeq'uis. \v 37 Y chupa ri tiempo cuando x-an ri censo, xc'ue' chuka' jun chic achi Judas rubi'. Raja' aj-Galilea, y can xtiquier xu'on chi je q'uiy winak ri xetzekleben richi. Y cuando xcamises, conojel ri xetzekleben richi xquiquiraj-qui' chuka'. \v 38 Y romari' nin-ij chiwe chi quie'iya' can ri achi'a' re'. Roma, xa quino'j (quina'oj) winak ri niqui'en, reje' xquieq'uis. \v 39 Pero xa richi ri Dios, man jun xquixtiquier xtiben chi xquie'iq'uis. Tibana' cuenta iwi' o xa juba' rix jixajin ayowal riq'uin ri Dios, xcha'. \p \v 40 Y conojel xka chiquiwech ri xu'ij ri achi rubinan Gamaliel. Y xqui'ij chi quiec'uax chic apo ri apóstoles. Y cuando ri apóstoles jec'o chic chiri', xech'ay y x-ix-e chique chi can man chic tiquitzijoj ri rubi' ri Jesús chique ri winak. Y c'ajari' xquiya-e lugar chique chi xebe. \v 41 Y cuando ri apóstoles xe'el-e chiri' chiquiwech ri autoridades, niquicot ri cánima xebe, roma ri Dios ruyo'n lugar chique chi jec'o chupa ri sufrimiento roma ri rubi' ri Jesús, chi q'uiy ri ni'an y ni'ix chique. \v 42 Y reje' can man niquiya' ta can rutzijoxic ri rubi' ri Jesucristo. Can k'ij-k'ij niquic'ut y niquitzijoj rubi' ri Jesucristo pa rocho ri Dios y chi tak jay. \c 6 \s1 Cuando ri na'ey tak kach'alal xequicha' je wuku' diáconos \p \v 1 Chupa ri tiempo ri', ri kach'alal can yeq'uiyer je-benak. Y ri kach'alal ri yech'o'n griego niqui'ij chiquij ri kach'alal yech'o'n hebreo, chi ri je malca'n tak ixoki' ri jec'o chiquicojol ri yech'o'n griego, man jun quikalen ni'an chique cuando nijach k'ij-k'ij ri nic'atzin chique chi niquitaj. \v 2 Romari' ri cablajuj apóstoles xequimol conojel kach'alal, y xqui'ij chique: Man utz ta chi roj nakamalij can nakak'alajij rutzij ri Dios, roma jixkilij. \v 3 Cami c'a kach'alal, quie'icha-pe wuku' achi'a' chi'icojol, ri can iweta'n chi can utz ri quic'aslen, c'o quino'j (quina'oj) y nojinak cánima riq'uin ri Espíritu Santo, chi quiri' ja reje' ri yekaya' chech ri samaj chi niquijach ri nic'atzin chique chi niquitaj ri kach'alal. \v 4 Y quiri' roj can naka'an ri samaj anche'l ri kabanon-pe. Naka'an orar, y nakak'alajij rutzij ri Dios, xecha' chique. \p \v 5 Y can conojel kach'alal xka chiquiwech ri x-ix chique coma ri apóstoles, y xequicha' je wuku' achi'a'. Jun ja ri Esteban, raja' jun achi ri can jabel-wi ruyo'n ránima riq'uin ri Dios y nojinak ránima riq'uin ri Espíritu Santo. Ri ch'aka chic ja ri Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas y ri Nicolás ri aj-Antioquía. Ri achi Nicolás rubi' man israelita ta, pero can runiman ri nu'ij ru-ley ri Moisés, y can quiq'uin ri israelitas c'o-wi cuando c'a man jani runiman ri Jesucristo chiri'. \v 6 Y ja ri wuku' achi'a' re' ri xec'amer-pe chiquiwech ri apóstoles. Xepe ri apóstoles xqui'en orar, y c'ajari' xquiya' quik'a' pa quiwi' ri achi'a' re', chi titz'et chi ja' niquitz'om ri samaj. \p \v 7 Y ri rutzij ri Dios riq'uin ruchuk'a' benak, y yeq'uiyer chuka' ri kach'alal chiri' pa tenemit Jerusalem. Y je q'uiy chuka' chique ri sacerdotes ri niquinimaj ri Jesucristo. \s1 Cuando xtz'om ri Esteban \p \v 8 Ri Esteban jun achi ri can c'o ri ruchuk'a' ri Dios riq'uin, y can c'o chuka' ri ru-bendición ri Dios pa ruwi'. Romari' c'o milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton ri yeru'on chiquiwech ri winak. Ri milagros ri' niquik'alajij chi raja' can ketzij-wi ri nu'ij. \v 9 Pero jec'o winak ri xebecataj-pe y xquitz'om-qui' riq'uin tzij riq'uin ri Esteban. Ri winak re' je richi jun sinagoga ri ni'ix quichi ri Esclavos Libertados che, y quichi chuka' ri winak aj-Cirene, aj-Alejandría, aj-Cilicia y aj-Asia. \v 10 Y ri Esteban can ja ri Espíritu Santo ri xyo'n runo'j (runa'oj), romari' cuando raja' xch'o'n, ri winak ri je-catajinak chirij xa man xetiquier ta riq'uin. \v 11 Romari' xequitoj jujun winak chi tiqui'ij chi xquic'oxaj chi ri Esteban itzel xch'o'n chirij ri ru-ley ri Moisés y chirij chuka' ri Dios. \v 12 Y cuando ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij, ri maestros chi ri ley y ri winak xquic'oxaj ri', ja xebecataj-pe chirij ri Esteban; xbequitz'ama-pe y xquic'uaj chiquiwech ri autoridad chi ti'an juzgar. \v 13 Y jec'o chuka' achi'a' ri xec'uax chi tiquitz'ucu' tzij chirij ri Esteban. Ri achi'a' ri' niqui'ij-apo: Ri jun achi re' man nitane' ta yeru'ij itzel tak ex chirij ri lok'olaj rocho ri Dios y chirij ri ru-ley ri Moisés. \v 14 Roma kac'oxan chi nu'ij chi ri Jesús aj-Nazaret neruwulij (neruwulaj) ri rocho ri Dios y xtujal ronojel ri c'utun can roma ri Moisés ri can kabanon-wi-pe. \p \v 15 Y ri achi'a' ri autoridad ri je-ch'ocol chiri', xquitzu' chi ri rupalaj ri Esteban xjalataj, y can anche'l titzu'n jun ángel xu'on-ka. \c 7 \s1 Ri xu'ij ri Esteban chique ri autoridades \p \v 1 Y ri sacerdote ri más c'o ruk'ij chiquiwech ri ch'aka chic sacerdotes, xuc'utuj che ri Esteban: ¿Ketzij cami ri ni'ix chawij? \p \v 2 Ri Esteban xu'ij: Nuwinak israelitas y rix ri jix tata'j chupa ri katenemit, tic'oxaj ri xtin-ij chiwe: Ri Dios ri c'o ruk'ij xuk'alajij-ri' chech ri katata' Abraham ojer can tiempo, cuando c'a c'o chupa ri lugar rubinan Mesopotamia, cuando c'a man jani rutzijol chi nic'ue' pa Harán. \v 3 Ja' cuando ri Dios xu'ij che ri Abraham: Catel-pe chiquicojol ri a-familiares, y taya' can ri rech-ulef ri', y xcabec'ue' pa jun rech-ulef ri xtinc'ut chawech,\x * \xo 7:3 \xt Gn 12:1\x* xcha' ri Dios che. \v 4 Y ri Abraham can xuya-wi can ri lugar rubinan Caldea y xbec'ue' pa Harán.\x * \xo 7:4 \xt Gn 11:31\x* Caminak yan ri rutata' ri Abraham chiri' pa Harán, cuando ri Dios xuc'om-pe ri Abraham pa rech-ulef Canaán anchi' jojc'o-wi cami. \v 5 Y ri Dios can man jun ulef xuya' che ri Abraham chupa ri rech-ulef ri', ni xe ta anchi' nipa'e-wi. Can man jun xyo'x che. Pero ri Dios can xu'ij-wi che chi ri rech-ulef ri' xtoc richi raja' y quichi ri ru-familia ri xquiec'ue'.\x * \xo 7:5 \xt Gn 12:7; 13:15; 15:18; 17:8\x* Quiere' xu'ij ri Dios che ri Abraham, más que ri tiempo ri' ri Abraham man jun ralc'ual c'o. \v 6 Y x-ix chuka' che roma ri Dios, chi ri ru-familia raja' xquiebec'ue' pa jun chic rech-ulef quiq'uin jun-wi chic quiwech winak. Y ri winak ri' xquiequiya' pa samaj y xtiqui'en chique chi niqui'en sufrir quieji' ciento juna'. \v 7 Y ri Dios xu'ij chuka' chi ri winak ri xquiebano quiri' chique ri ru-familia ri Abraham, can xquieru'on juzgar y xtuya' castigo pa quiwi'. Y c'ajari' xquie'el-pe chiquicojol ri winak ri', y xquiepe chupa ri lugar re', chi niqui'en nusamaj y chi niquiya' nuk'ij,\x * \xo 7:7 \xt Gn 15:13-14\x* xcha'. \v 8 Y ri Dios can xu'on chuka' jun trato riq'uin ri Abraham. Ri trato ri' can c'o jun retal. Y ri retal ri trato ri', can ja ri circuncisión ri ni'an chique ri achi'a'.\x * \xo 7:8 \xt Gn 21:2-4\x* Y cuando xalex ri Isaac ri ralc'ual ri Abraham, ri Abraham xu'on ri circuncisión che cuando xtzakon ri wakxaki' ruk'ij. Quiri' chuka' xu'on ri Isaac cuando xalex ri Jacob ri ralc'ual. Y ja chuka' xu'on ri Jacob quiq'uin ri cablajuj ralc'ual ri xe'oc tata'j chi ri tenemit Israel. \p \v 9 Y ri ralc'ual ri Jacob itzel xquitzu' ri quichak' José,\x * \xo 7:9 \xt Gn 37:11\x* roma ja raja' ri más nojo'x. Y romari' xquic'ayij-e,\x * \xo 7:9 \xt Gn 37:28\x* y xuc'uax-e c'a pa Egipto. Pero ri Dios can c'o-wi riq'uin ri José,\x * \xo 7:9 \xt Gn 39:2, 21\x* \v 10 y xucol chech ronojel sufrimiento. Ri Dios xu'on che ri Faraón ri rey chi ri rech-ulef Egipto chi utz xutzu' ri José, y xutzu' chuka' chi can c'o runo'j (runa'oj). Romari' ri rey xu'on che ri José chi xoc chuka' gobernador pa Egipto,\x * \xo 7:10 \xt Gn 41:39-41\x* y chuka' xoc encargado pa rocho. \p \v 11 Y ri tiempo ri' pa Egipto y pa Canaán, xoka jun tiempo chi wayjal, jun nim sufrimiento xka pa quiwi'. Y ri kati't-kamama' ri jec'o pa Canaán man niquiwil ta chic anchique niquitaj.\x * \xo 7:11 \xt Gn 41:54-57\x* \v 12 Y ri Jacob rutata' ri José, xuna'ej chi pa Egipto c'o trigo. Romari' ri Jacob c'a chiri' xerutak-e ri ralc'ual chulok'ic trigo; ri ralc'ual jari' ri je kati't-kamama' roj.\x * \xo 7:12 \xt Gn 42:1-2\x* \v 13 Y cuando xebe chic jun mej (bey), c'ajari' cuando ri José xuk'alajij-ri' chiquiwech ri rach'alal chi ja raja' ri José.\x * \xo 7:13 \xt Gn 45:1\x* Y romari' ri Faraón xutemaj quiwech ri rach'alal ri José,\x * \xo 7:13 \xt Gn 45:16\x* y xuna'ej chi ri José can jun hebreo-wi. \v 14 C'ajari' ri José xutak chi quiec'amer-pe ri Jacob ri rutata' y ri rach'alal.\x * \xo 7:14 \xt Gn 45:9-10, 17-18\x* Y je setenta y cinco chiconojel.\x * \xo 7:14 \xt Gn 46:27\x* \v 15 Quiri' rubeyal xxule-ka ri Jacob pa Egipto.\x * \xo 7:15 \xt Gn 46:1-7\x* Chiri' xcom-wi raja'\x * \xo 7:15 \xt Gn 49:33\x* y chuka' ri ralc'ual, y ja reje' ri je kati't-kamama' roj. \v 16 Pero ri quich'acul, c'a pa jun lugar rubinan Siquem xemuk-wi.\x * \xo 7:16 \xt Gn 23:3-16; 33:19; 50:7-13; Jos 24:32\x* Xebemuk pa jun ulef anchi' jec'o-wi ri jul quichi ri caminaki'. Ri jun ulef re', can ja ri Abraham ri lok'oyon can chique ri je ralc'ual ri achi xubinaj Hamor. \p \v 17 Y ri k'ij chi nibanataj ri can rubanon can jurar ri Dios che ri Abraham, chi can xtibanataj-wi, xa nakaj chic c'o-wi pe. Y ri tenemit Israel chuka' can xq'uiyer\x * \xo 7:17 \xt Ex 1:7\x* chiri' pa Egipto. \v 18 Y ja tiempo ri' cuando chiri' pa Egipto xoc can jun c'ac'ac' rey ri man xutemaj ta rech ri José.\x * \xo 7:18 \xt Ex 1:8\x* \v 19 Y ri c'ac'ac' rey re' can xuticriba-ka nu'on itzel runo'j (runa'oj) chique ri kawinak israelitas. Xu'on chique chi xquik'axaj q'uiy sufrimiento,\x * \xo 7:19 \xt Ex 1:10-11\x* roma can xu'on chique chi ri calc'ual can xe ye'alex ja yebetorix chi yecom,\x * \xo 7:19 \xt Ex 1:22\x* roma can man nrojo' ta chi yeq'uiyer-ka más. \v 20 Chupa ri tiempo ri' xalex ri Moisés chiri' chuka' pa Egipto. Y can utz xtz'et roma ri Dios. Oxi' ic' ri x-an cuenta coma ri te'j-tata'j.\x * \xo 7:20 \xt Ex 2:2\x* \v 21 Y roma quixi'n-qui' chech ri rey Faraón, ja' xbequiya' ri parui' ri rakan-ya', chi nicom. Pero ri ac'ual xbewil-pe roma ri rumi'al ri rey. Ri rumi'al ri rey Faraón can anche'l ral xu'on che ri Moisés.\x * \xo 7:21 \xt Ex 2:3-10\x* \v 22 Y ri Moisés can xtijox-wi utz riq'uin ronojel ri no'j (na'oj) ri c'o quiq'uin ri nima'k tak winak aj-Egipto. Can jun nimalaj achi xu'on-ka riq'uin ri nu'on y riq'uin ri nu'ij. \p \v 23 Cuando ri Moisés c'o yan cuarenta rujuna', xalex pa ránima chi xeberutzu' ri ruwinak israelitas. \v 24 Y xutzu' chi jun aj-Egipto nuch'ey jun israelita, ruwinak raja'. Y chi nuto' ri ruwinak y nutzolej ruq'uiexel che, xucamisaj ri achi ri nich'eyon. \v 25 Raja' xunojij-ka chi ri ruwinak israelitas xtiqui'en entender chi ja raja' ri takon roma ri Dios chi yerucol pa quik'a' ri aj-Egipto, pero reje' xa man xqui'en ta entender chi jari' ri rusamaj. \v 26 Y ruca'n k'ij, jec'o je ca'i' winak israelitas niqui'en ayowal, y ri Moisés xapon-apo quiq'uin, y xrojo' ta xoc chiquicojol chi quiri' man chic tiqui'en ayowal. Romari' raja' xu'ij chique: ¿Anchique roma niben ayowal? Rix can iwach'alal iwi'. Jix israelitas chi jix ca'i', xcha' chique. \v 27 Pero ri jun ri nich'eyon, xunim ri Moisés y xu'ij: ¿Ancu'x (Anchique) x-in chawe ret chi c'o ak'ij y chi jatiquier chuka' jojaben juzgar? \v 28 ¿O najo' yinacamisaj chuka' anche'l xa'an che ri jun achi ri aj-Egipto ri iwir? xcha'. \v 29 Y cuando ri Moisés xuc'oxaj quiri', xlumaj-e (xnimaj-e) y xbe c'a pa jun rech-ulef ri rubinan Madián.\x * \xo 7:29 \xt Ex 2:11-15\x* Y chiri', chiquicojol winak ri man je ruwinak ta, xc'ue-wi. Chiri' xc'ule' y xec'ue' je ca'i' ralc'ual.\x * \xo 7:29 \xt Ex 18:3-4\x* \p \v 30 Y k'axinak yan cuarenta juna' tic'ue' ri Moisés chiri' pa Madián, ja' cuando xuc'ut-ri' jun ángel chech pa jun zarza nijinin pa k'ak'. Re' xutzu' pa tz'iran rech-ulef, ri anchi' c'o-wi ri juyu' rubinan Sinaí. \v 31 Y cuando ri Moisés xutzu' ri', xsatz runo'j (xsach ruc'u'x). Y chi nutzu' más utz, xbe-apo chunakaj. Pero ja' cuando xbech'o'n-pe ri Ajaf che, y xu'ij: \v 32 Ja ren ri Dios ri xquinimaj ri awati't-amama'. Ja ren ri qui-Dios ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob, xcha'. Y ri Moisés can man xrojo' ta chic xtzu'n-apo, xa nibarbot roma xibinri'l. \v 33 Y ri Ajaf xu'ij chuka' che ri Moisés: Talesaj la axajab chi'awakan, roma ri lugar anchi' jat-pa'l-wi, can lok'olaj-wi. \v 34 Y cami jatintak-e pa Egipto, chi nacol ri nutenemit, roma nintzu' chi q'uiy sufrimiento niquik'axaj pa quic'aslen, y nuc'oxan chuka' ri ok'ej ri niqui'en, y ja' xika-pe chi yencol,\x * \xo 7:34 \xt Ex 3:1-10\x* xcha' ri Ajaf che ri Moisés. \p \v 35 Can ja ri Dios ri xtako-e ri Moisés chi yerucol ri ruwinak, y chi can ja chuka' raja' ri nic'uan quichi. Y ri xto'n richi ri Moisés, ja ri ángel ri xuc'ut-ri' chupa ri zarza. Y ri Moisés re', jare' ri man xquijo' ta ri ruwinak, y anchok che qui'in-wi: ¿Ancu'x (Anchique) biyon chawe chi c'o ak'ij y jatiquier chuka' jojaben juzgar? Ja Moisés ri' ri xtak-e roma ri Dios. \v 36 Ja raja' ri xcolo-pe quichi ri kati't-kamama' chiri' pa Egipto. Raja' c'o milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton ri xeru'on chiquiwech ri winak, chi quiri' xk'alajin chi can ja ri Dios ri takayon-e richi. Jec'o milagros ri xeru'on chiri' pa Egipto,\x * \xo 7:36 \xt Ex 7:3\x* riq'uin ri Mar Rojo,\x * \xo 7:36 \xt Ex 14:21\x* y ri cuarenta juna' ri xec'ue' pa tz'iran rech-ulef.\x * \xo 7:36 \xt Nm 14:33\x* \v 37 Y ri Moisés xu'ij chuka' chique ri kawinak ri tiempo ri' chirij ri Cristo: Ri Kajaf Dios xtuyec-pe jun ri xtuk'alajij ri rutzij chique ri ka-familia ri xquiec'ue' más chakawech apo, can anche'l rubanon wiq'uin ren cami;\x * \xo 7:37 \xt Dt 18:15, 18\x* y ri' jun kawinak. Can tic'oxaj c'a rutzij. Quiri' ru'in can ri Moisés. \v 38 Y jare' ri Moisés ri xc'ue' pa tz'iran rech-ulef quiq'uin ri je-cha'on roma ri Dios. Y ja chuka' raja' ri xk'axan chique ri kati't-kamama' ri tzij ri xu'ij ri ru-ángel ri Dios che parui' ri juyu' Sinaí.\x * \xo 7:38 \xt Ex 19:1-25; 20:1-17; Dt 5:1-33\x* Can che-wi raja' xjach-wi ri tzij chi ri c'aslen chi quiri' raja' tuya' chake roj. \p \v 39 Xa ja ri kati't-kamama' man xeniman ta che ri Moisés. Pa ruq'uiexel ri', ri cánima reje' ch'anin xtzolaj c'a pa rech-ulef Egipto. \v 40 Y cuando ri Moisés c'a c'o parui' ri juyu' Sinaí, xqui'ij che ri Aarón: Tabana' jujun ka-dioses chi quiri' ja reje' yec'uan kachi. Roma ri Moisés ri xlesan-pe kachi ri pa Egipto, man keta'n ta anchique xu'on, romari' man nitzolaj ta pe.\x * \xo 7:40 \xt Ex 32:1\x* \v 41 Y can xqui'en-wi jun wacx chi quiri' jari' ntoc qui-dioses, y can yequicot riq'uin.\x * \xo 7:41 \xt Ex 32:2-6\x* Romari' xequicamisala' chicop chech, can xquiya' ruk'ij ri qui-dios ri xa ja reje' xebano-ka. \v 42 Y ri Dios xeruya' can ri kawinak, roma reje' xa xquiya-ka quik'ij ri dioses ri man je ketzij ta. Ri Dios xuya' lugar chique chi tiquiya' na quik'ij ri ch'umil. Can quiri' quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can. Chupa ri je-tz'iban can, ri Dios nu'ij: \q1 Rix aj-Israel, cuando xixc'ue' cuarenta juna' pa tz'iran rech-ulef, \q1 ¿chue como ren xe'isuj-wi ri chicop ri xe'icamisaj chiri'? Manak. \q1 \v 43 Pa ruq'uiexel ri' xa xitelej ri rocho ri dios Moloc, \q1 y xiya' ruk'ij ri ruch'umil ri i-dios rubinan Renfán. \q1 Y jari' ri i-dios ri xe'iben chi xiya' quik'ij. \q1 Romari' ren, xcha' ri Dios, xtin-en chiwe chi jixbec'ue' más c'a quiela' che ri Babilonia.\x * \xo 7:43 \xt Am 5:25-27\x* \q1 Quiri' nu'ij chupa ri je-tz'iban can coma ri je rusamajel ri Dios. \p \v 44 Y cuando ri kati't-kamama' xec'ue' pa tz'iran rech-ulef, can quic'uan ri rocho ri Dios ri banon che tziak, y chiri' nuk'alajij-wi-ri' ri Dios chiquiwech. Ri rocho ri Dios ri', can anche'l ri xrojo' ri Dios, can quiri' x-an che, roma ri Dios can xuc'ut-wi chech ri Moisés anchique ru'onic nrojo' chi ni'an che.\x * \xo 7:44 \xt Ex 25:9, 40\x* \v 45 Y ja rocho ri Dios ri' ri quic'amon-pe ri kati't-kamama' cuando xe'oc-pe chupa ri rech-ulef re', cuando je-c'amon-pe roma ri Josué.\x * \xo 7:45 \xt Jos 3:14-17\x* Y xec'ue-ka we', cuando xequich'ec ri winak ri jec'o chupa ri rech-ulef re'. Can ja ri Dios xto'n quichi chi xequilesaj-e ri winak. Y ri rocho ri Dios ri quic'amon-pe cuando xeloka, can c'a c'o pa ru-tiempo ri rey David. \v 46 Y ri rey re' can yalan-wi xojo'x roma ri Dios. Romari' raja' xuc'utuj favor che ri Dios chi tuya' lugar che chi nu'on jun rocho\x * \xo 7:46 \xt 2 S 7:1-16; 1 Cr 17:1-14\x* ri Dios, ri can ru-Dios-wi ri Jacob. \v 47 Pero man ja' ta ri rey David ri xbano ri jay. Xa ja ri Salomón\x * \xo 7:47 \xt 1 R 6:1-38; 2 Cr 3:1-17\x* ri ralc'ual ri rey David, jari' ri xbano ri rocho ri Dios. \v 48 Pero chuka' manak nic'atzin chi c'o ta jun jay anchi' nic'ue-wi ri nimalaj Dios. Romari' c'o ri jun achi ri xuk'alajij rutzij ri Dios ojer can, rutz'iban can. \v 49 Ri Ajaf Dios nu'ij: \q1 Ri rocaj jari' ri nu-trono, \q1 y ri rech-ulef jari' ri anchi' ninya-wi ri wakan.\x * \xo 7:49 \xt Is 66:1\x* \q1 ¿Anchique c'a ru'onic ri jay niben rix chi ntoc wocho? \q1 ¿Y anchi' c'o-wi ri lugar ri niben chi yinuxlan? \q1 \v 50 ¿Rix ninojij chi nic'atzin jun jay chue chi yic'ue' chupa? Manak. \q1 Xe toka pa iwi' chi ja ren ri xibano ronojel.\x * \xo 7:50 \xt Is 66:2\x* \q1 Quiri' nu'ij ri rutz'iban can ri rusamajel ri Dios. \p \v 51 Y ri Esteban xu'ij chuka' chique: Rix cowirinak ri iwánima chupa ri mac, roma man nijo' ta nic'oxaj ri nu'ij ri Dios chiwe, ni man niya' ta chuka' lugar chi ntoc pa tak iwánima, y can manak-wi nijo' chi ja' ta ri Espíritu Santo ri nuc'uan iwichi. Y can anche'l ri xqui'en ri ojer tak kati't-kamama', can quiri' chuka' ri niben rix cami.\x * \xo 7:51 \xt Is 63:10\x* \v 52 ¿C'o como jun chique ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can, ri manak xu'on sufrir pa quik'a' ri iwati't-imama'? Man jun. Ri iwati't-imama' xequicamisaj ri xe'in chi ri Cristo ri can chojmilaj-wi ri ruc'aslen can xtipe-wi. Y cuando xoka ri Cristo, ja chic rix ri xixjacho richi, y xi'ij chi ticamises. \v 53 Y ri ley ri xuya' ri Dios che ri Moisés, can ángeles ri xe'in che. Y ja ley re' ri c'o iwiq'uin rix. Y can ángeles ri xe'in, rix man ninimaj ta, xcha' ri Esteban. \p \v 54 Y cuando ri achi'a' ri je autoridades xquic'oxaj ri xu'ij ri Esteban, xcataj quiyowal, y can niquijach'ach'ej quey chirij ri Esteban roma can itzel niquitzu'. \v 55 Pero ri Esteban can jun achi ri nojinak ránima riq'uin ri Espíritu Santo, romari' raja' xtzu'n chicaj, xutzu' ri ruk'ij ri Dios, y xutzu' chuka' ri Jesús pa'l pa ru-derecha ri Dios. \v 56 Y can ja' xu'ij: Ren nintzu' la rocaj jakal y nintzu' ri Jesús ri xalex chikacojol pa'l-apo pa ru-derecha ri Dios, xcha'. \p \v 57 Y ri winak ri itzel niquitzu' ri Esteban, roma man niquijo' ta chic niquic'oxaj, xquitz'apila' quixiquin; y can yesiq'uin xebecataj-pe chirij y can riq'uin ronojel quichuk'a' xbequitz'ama-pe. \v 58 Y xquilesaj-e chuchi' ri tenemit, y xquiq'uiak che abaj. Y ri xetz'ucu tzij chirij ri Esteban xquisowila' can ri quitziak chirakan jun ala' rubinan Saulo, chi quiri' utz yeq'uiakon. \v 59 Y cuando ri Esteban niq'uiak che abaj, raja' nu'on orar y nu'ij: Wajaf Jesús, tac'ulu' ri wánima. \p \v 60 Y c'ajari' raja' xxuquie', y can riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o'n y xu'ij: Wajaf, man ta'an chique chi niquikalej ri mac niqui'en chue, xcha'. Y can xe c'a xu'ij quiere', xcom-ka. \c 8 \s1 Ri Saulo nu'on chique ri kach'alal chi niquik'axaj sufrimiento pa quic'aslen \p \v 1 Ri Saulo can xka chech chi ri Esteban xcamises. Y ja k'ij ri' chiri' pa Jerusalem, ri quiniman ri Jesucristo xqui'en-ka sufrir, roma can q'uiy ex ri ni'an chique. Romari' conojel xquiquiraj-qui'; jec'o xebe pa ch'aka chic tenemit chiri' pa Judea, y jec'o xebe pa rech-ulef Samaria, pero ri apóstoles c'a xec'ue' na can chiri' pa Jerusalem. \v 2 Y ri Esteban xmuk coma utzilaj tak achi'a' ri can c'o-wi Dios pa cánima y yalan xcok'ej. \v 3 Y ri Saulo can yalan nu'on chique ri kach'alal, roma can chijujun-chijujun ri jay ntoc-wi chi yeberulesala-pe, ixoki' chi achi'a' yeberukirirej-pe y yerutz'apij pa cárcel.\x * \xo 8:3 \xt Hch 22:4-5; 26:9-11\x* \s1 Ri Felipe nutzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios pa Samaria \p \v 4 Y ri kach'alal ri jec'o pa Jerusalem, xquiquiraj-qui'. Y ronojel lugar anchi' xe'apon-wi, can niquitzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios. \v 5 Y ri Felipe ja jun chique ri kach'alal ri xebano quiri'. Raja' xapon chupa ri tenemit Samaria. Y cuando c'o chic chiri', xutzijoj-ka rubi' ri Cristo chique ri winak aj-chiri'. \v 6 Y can q'uiy winak ri niquimol-qui' riq'uin ri Felipe, chi niquic'oxaj ri nu'ij raja', roma raja' can q'uiy milagros ri nu'on chiquiwech. Can k'alaj chi can ja rutzij ri Dios ri nutzijoj. \v 7 Roma can je q'uiy winak ri xe'el-e ri itzel tak espíritus ri jec'o quiq'uin. Y ri itzel tak espíritus ri' can yalan yesiq'uin ye'el-e. Jec'o chuka' winak ri yejetz'ma'y yebin, y ri winak siquirinak quich'acul, xec'achoj chuka' roma ri ruchuk'a' ri Dios ri c'o riq'uin ri Felipe. \v 8 Romari' ri winak ri jec'o chiri' pa tenemit anchi' xapon-wi ri Felipe, can yequicot. \p \v 9 Y chupa ri tenemit ri', cuando man jani tapon ri Felipe, c'o jun achi aj-itz rubinan Simón. Can jerubanon engañar ri winak ri aj-Samaria roma ri yeru'on. Raja' can nu'ij chuka' chique chi raja' jun winak ri can c'o ruk'ij. \v 10 Y can conojel ri winak cocoj chi nima'k yeniman rutzij ri aj-itz ri' y niqui'ij chirij: Ri nimalaj ruchuk'a' ri Dios c'o riq'uin ri Simón, yecha'. \p \v 11 Y q'uiy yan tiempo jerubanon-pe engañar ri winak riq'uin ronojel ri itzel no'j (na'oj) ri yeru'on. Romari' ri winak can niquinimaj rutzij. \v 12 Pero cuando ri Felipe xapon chiri', ri winak xquinimaj ri nutzijoj raja' chirij ri Jesucristo y ri utzilaj tzij ri nich'o'n chirij ri ru-gobierno ri Dios, romari' ixoki' chi achi'a' xe'an bautizar. \v 13 Y chuka' ri Simón ri achi aj-itz, xunimaj rutzij ri Dios y x-an bautizar. Ri Simón re', can anchi' benak ri Felipe, can ja' rutzekleben. Pero raja' can nisatz runo'j (nisach ruc'u'x) cuando yerutzu' ri nimalaj tak milagros ri yeru'on ri Felipe chiquiwech ri winak, chi quiri' tiquitemaj chi can ja-wi ri rutzij ri Dios nutzijoj. \p \v 14 Y ri apóstoles ri jec'o can pa tenemit Jerusalem xquic'oxaj chi ri winak aj-Samaria xquinimaj yan ri rutzij ri Dios. Romari' xequitak ri apóstol Pedro y ri apóstol Juan chiquitz'etic. \v 15 Y cuando ri apóstoles xe'apon, xqui'en orar pa quiwi' ri kach'alal ri jec'o chiri' pa Samaria, chi quiri' nika-pe ri Espíritu Santo pa quiwi'. \v 16 Y man jun chique ri kach'alal ri' kajinak ta ri Espíritu Santo pa ruwi', xe je-banon bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús. \v 17 Y romari' ri Pedro y ri Juan xquiya' quik'a' pa quiwi' y xka ri Espíritu Santo pa quiwi'. \p \v 18 Y cuando ri achi rubinan Simón xutzu' chi xka-pe ri Espíritu Santo pa quiwi' ri winak, cuando ri apóstoles xquiya' quik'a' pa quiwi', ri Simón xusuj qui-mero, \v 19 y xu'ij chique: Tiya' chue ri uchuk'a' anche'l c'o iwiq'uin rix, chi quiri' cuando ninya' nuk'a' pa ruwi' jun winak, xtika-pe chuka' ri Espíritu Santo pa ruwi', xcha' chique. \p \v 20 Y ri Pedro xu'ij che ri Simón: C'a pa k'ak' xcabeka-wi junan riq'uin ri a-mero; roma ret nanojij chi riq'uin mero nalok' ri nusipaj ri Dios. \v 21 Ret can man jun ak'a' che ri samaj re', roma ri awánima man choj ta c'o chech ri Dios.\x * \xo 8:21 \xt Sal 78:37\x* \v 22 Quie'aya' can ri man je utz ta ri jec'o pa awánima, tabana' ri nrojo' ri Dios, y tac'utuj che ri Dios xa c'o modo nucoch' (nucuy) amac, roma chech raja' can man utz ta ri xanojij pa awánima. \v 23 Ren nintzu' chi ri etzelal c'a c'o pa ac'aslen, y c'a jatruximon, xcha' ri Pedro. \p \v 24 Pero ri Simón xu'ij chique ri apóstoles: Tibana' orar pa nuwi' y tic'utuj che ri Ajaf Dios chi quiri' man ninc'ulumaj ta anche'l ri xi'ij-ka chuij. \p \v 25 Y cuando ri apóstoles quitzijon y quik'alajin chic rutzij ri Dios chique ri winak chiri' pa tenemit Samaria, ja xebe; pero can niquitzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios pa ch'aka chic tenemit chi ri rech-ulef Samaria, anchi' yek'ax-wi. C'ajari' xe'apon pa Jerusalem. \s1 Ri Felipe y ri achi aj-Etiopía \p \v 26 Y c'o jun ángel chi ri Ajaf Dios xch'o'n riq'uin ri Felipe, y xu'ij che: Tabana' abanic, roma cami jabe chupa ri jun bey ri ntel-e pa Jerusalem y nixule-ka pa tenemit Gaza. Ri bey re' nik'ax pa tz'iran rech-ulef. \p \v 27 Y ri Felipe can xu'on-wi-e ru'onic, y xbe. Y cuando benak, xutzu' jun achi aj-Etiopía. Ri achi re' jun eunuco, y ja raja' ri c'o parui' ronojel ri rubeyomal ri jun ixok reina chi ri Etiopía, rubinan Candace. Ri achi ri' c'o ruk'ij chuka', roma nisamaj riq'uin ri Candace, y pa Jerusalem xel-wi-pe roma chiri' xoruya-wi ruk'ij ri Dios. \v 28 Y ja' nitzolaj pa Etiopía ch'ocol pa jun carruaje. Y raja' nu'on leer benak. Y ri nu'on leer benak, ja ri rutz'iban can ri Isaías, ri jun ri xuk'alajij ri rutzij ri Dios ojer can. \v 29 Y ri Espíritu Santo xu'ij che ri Felipe chi terila' ri carruaje anchi' benak-wi ri achi eunuco, y junan tibe riq'uin. \p \v 30 Y cuando ri Felipe xberila' ri carruaje ri', xuc'oxaj chi ri achi ja ri rutz'iban can ri Isaías ri rusamajel ri Dios, jari' ri nu'on leer benak. Romari' ri Felipe xuc'utuj che: ¿Na'an entender ri na'an leer? xcha' che. \p \v 31 Pero ri achi ri' xu'ij: ¿Anchique modo xtin-en entender xa man jun ni'in chue? Y ri achi xu'ij che ri Felipe chi tijote-apo y tich'oquie-e riq'uin. \p \v 32 Ri rutzij ri Dios ri nu'on leer ri achi ri', ja anchi' nu'ij: \q1 Xuc'uax chi nicamises, anche'l ni'an che jun oveja. \q1 Can anche'l nu'on ri alaj ral oveja ri man nisiq'uin ta cuando nisoques rij, \q1 quiri' chuka' xu'on raja', can man jun anchique xu'ij. \q1 \v 33 Can man jun ruk'ij x-an che, y más que man jun rumac, pa ruwi' raja' xka-wi ronojel mac. \q1 Y xapon jun tiempo cuando ri winak yalan je itzel xqui'en-ka y xquicamisaj.\x * \xo 8:33 \xt Is 53:7-8\x* \q1 Quiri' ri nu'ij chupa ri xutz'ibaj can ri Isaías, ri jun achi ri xuk'alajij rutzij ri Dios ojer can. \p \v 34 Y ri achi eunuco xuc'utuj che ri Felipe: Tabana' favor ta'ij chue: ¿Anchok chij nich'o'n-wi ri rusamajel ri Dios ri we'? ¿Chirij ka raja' nich'o'n-wi, o chirij jun chic? xcha'. \p \v 35 Cuando ri Felipe xtzijon-ka riq'uin ri achi, xtiquier-ka riq'uin ri rutz'iban can ri Isaías, anchi' nu'on-wi-pe leer ri achi petenak. Y ri Felipe xutzijoj ri utzilaj rutzij ri Jesús che. \v 36 Y cuando xe'apon pa jun lugar ri anchi' c'o-wi ya', ri achi eunuco xu'ij che ri Felipe: We' c'o ya'. ¿C'o como nik'ato wichi chi nin-en bautizar wi'? \p \v 37 Y ri Felipe xu'ij che ri achi ri': Xa can riq'uin ronojel awánima nanimaj ri Jesucristo, utz chi na'an bautizar awi', xcha'. Y ri achi can xu'ij: Ja', ninnimaj chi ja ri Jesucristo ri Ralc'ual ri Dios. \p \v 38 Y romari' ri achi xu'ij chi tipa'e' juba' ri carruaje. Y chi je ca'i' xeka-ka, y ri Felipe xu'on bautizar ri achi chiri' pa ya'. \v 39 Cuando je-elenak chic pe chiri' pa ya', ri Felipe xuc'uax-e roma ri ru-Espíritu Santo ri Ajaf Dios. Y ri achi eunuco man jun chic xutzu' ri Felipe, pero can niquicot xutz'om chic e bey. \v 40 Y ri Felipe xapon pa jun tenemit rubinan Azoto. Y chiri' xutz'om chic jun rubey, xk'ax-e pa tak tenemit nutzijola' ri utzilaj rutzij ri Dios. Quiri' xu'on c'a xapon na pa tenemit rubinan Cesarea. \c 9 \s1 Cuando ri Saulo xjalataj ri ruc'aslen \p \v 1 Y ri achi ri rubinan Saulo man niq'uis ta ri ruyowal chiquij ri kach'alal, y can nrojo-wi yerucamisaj. Romari' raja' xbe riq'uin ri sacerdote ri más c'o ruk'ij, \v 2 chi xberuc'utuj jujun cartas che, ri niqui'ij chi c'o uchuk'a' pa ruk'a' chi nibe pa tenemit Damasco, y ntoc pa tak sinagogas, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, chi yeberucanoj-pe ri quitzekleben chic ri Jesús ri utzilaj Bey. Y cuando xquieril-pe, can yeruxim y yeruc'om-pe pa Jerusalem, ixoki' chi achi'a'. \v 3 Pero cuando benak, y chunakaj chic apo ri tenemit Damasco c'o-wi, xraparo' jun sakil pa ruwi', jun sakil ri petenak chicaj. \v 4 Y ri Saulo can ja xtzak pa ulef, y xuc'oxaj chi c'o jun ri nich'o'n che, y nu'ij: Saulo, Saulo, ¿anchique roma jat-catajinak chuij? xcha'. \p \v 5 Y ri Saulo xuc'utuj: ¿Jat ancu'x (anchique) ret c'a? xcha'. Pero ri nich'o'n riq'uin ri Saulo xu'ij che: Ja ren ri Jesús, y chuij ren jat-catajinak-wi. Y roma quiri' na'an, xa ayon ret naya-ka-awi' pa sufrimiento. \p \v 6 Y ri Saulo nibarbot roma xibinri'l, xu'ij: Ajaf, ¿anchique najo' chi nin-en? xcha'. Y ri Ajaf Jesús xu'ij che: Cacataj, y catoc-apo c'a pa tenemit, y chiri' xti'ix chawe ri anchique nic'atzin na'an, xuche'x-e. \p \v 7 Y ri achi'a' ri je-benak riq'uin ri Saulo xenacano', roma niquic'oxaj chi c'o jun nich'o'n-pe, pero man jun xquitzu'. \v 8 Y can ja' xcataj ri Saulo chiri' pa ulef. Y cuando xerujak rech, xuna'ej chi xa man nitzu'n ta. Romari' xquic'uaj-e chuk'a' c'a pa Damasco. \v 9 Y chiri', can oxi' k'ij man xtzu'n ta, y man jun anchique xutaj ni xukum. \p \v 10 Pero chiri' pa Damasco c'o jun achi rubinan Ananías ri runiman yan rutzij ri Jesucristo. Y ri Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chech raja' pa jun anche'l achic', y xu'ij che: Ananías, xcha' che. Y ri Ananías xu'ij: Jinc'o we', Ajaf; ¿anchique najo' chue? xcha' raja'. \p \v 11 Y ri Ajaf xu'ij che: Ren ninjo' chi ret jacataj-e y jabe pa rocho ri Judas, ri c'o pa jun bey choj ri ni'ix Derecha che. Chiri' tacanoj-wi jun achi aj-Tarso y rubinan Saulo. Roma raja' cami nu'on orar. \v 12 Y pa jun anche'l achic' xin-en che chi xutzu' chi c'o jun achi rubinan Ananías ri xapon riq'uin, y xuya' ruk'a' pa ruwi' chi nitzu'n, xcha' che. \p \v 13 Cuando xuc'oxaj quiri' ri Ananías, xu'ij: Ajaf, je q'uiy ri qui'in chue ri etzelal ri yeru'on ri jun achi ri' chique ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o pa Jerusalem. \v 14 Y cami c'o yan pe we', can yo'n-pe chuka' uchuk'a' pa ruk'a' coma ri nimalaj tak sacerdotes chi yeruxim-e conojel ri can niquiya-wi ak'ij, xcha' ri Ananías. \p \v 15 Y ri Ajaf Jesucristo xu'ij che: Tacanoj ri Saulo, roma ja raja' ri nucha'on chi nuk'alajij ri nubi' chiquiwech ri winak ri man je israelitas ta, y chi nu'ij chuka' chique ri reyes y ri winak israelitas. \v 16 Y ronojel ri sufrimiento ri xteruk'axaj roma ri nubi', can ja ren ri xtinc'ut chech. \p \v 17 Y ri Ananías can xberucanoj ri Saulo ri anchique jay ri bin-wi-e che. Y cuando c'o chic chiri' pa jay riq'uin ri Saulo, xuya' ruk'a' pa ruwi' y xu'ij che: Wach'alal Saulo, ri Ajaf Jesús ri xuc'ut-ri' chawech cuando jat-petenak pa bey chi jatoka we' pa Damasco, xirutak-pe awiq'uin chi jatzu'n chic jun mej (bey), y chi nika-pe chuka' ri Espíritu Santo pa awi' chi nunojisaj ri awánima, xcha' ri Ananías che. \p \v 18 Y ri Saulo can ja' xtzu'n chic pe jun mej (bey). Ri chi tak rech xetzak-e anche'l rij quer. Y can ja chuka' xcataj-e chi x-an bautizar. \v 19 Y cuando xwa', ja xc'ue' chic ruchuk'a'. Ri Saulo xc'ue-ka jun jani' k'ij quiq'uin ri kach'alal ri jec'o chiri' pa Damasco. \s1 Ri Saulo nutzijoj pa Damasco chi ri Jesús jari' ri Cristo \p \v 20 Y ri Saulo can ch'anin xutz'om rubixic chique ri winak pa tak sinagogas, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, chi ri Jesús jari' ri Cristo ri Ralc'ual ri Dios. \v 21 Y conojel ri winak ri niquic'oxaj ri nu'ij ri Saulo, xsatz quino'j (xsach quic'u'x) y niqui'ij chirij: ¿Man ja' ta c'a re' ri achi ri yalan xu'on chique ri can niquiya-wi ruk'ij ri Jesús pa tenemit Jerusalem y xeruya' pa sufrimiento? Y cami xoka we' pa Damasco chi yeruxim y yeruc'uaj-e ri niquiya' ruk'ij ri Jesús, y yeberuya' pa quik'a' ri nimalaj tak sacerdotes, yecha'. \p \v 22 Pero ri Saulo nic'ue-ka más ruchuk'a', y man nuya' ta can rutzijoxic rutzij ri Dios. Y nuk'alajij chi ri Jesús jari' ri Cristo ri takon-pe roma ri Dios. Y roma ri nu'ij raja' chirij ri Jesús, ri israelitas ri jec'o chiri' pa Damasco man niquiwil ta anchique niqui'ij-apo che. \s1 Ri Saulo ntel-pe pa Damasco \p \v 23 Y q'uiy yan k'ij tic'ue' ri Saulo chiri' pa Damasco, cuando ri israelitas xquinojij niquicamisaj. \v 24 Pero ri Saulo xuna'ej ri niquijo' niqui'en che. Y ri winak ri quinojin niquicamisaj, can pak'ij chi chak'a' quiyoben pa tak puertas ri anchi' ye'el y ye'oc ri winak chiri' pa tenemit, chi niquicamisaj. \v 25 Pero ri kach'alal, pa jun nok'ok'a' xquiya-e ri Saulo pa jun chaquech nim, y xquikasaj-ka chech ri jun nimalaj xan ri rusururen rij ri tenemit.\x * \xo 9:25 \xt 2 Co 11:32-33\x* Y xbe. \s1 Cuando ri Saulo xc'ue' pa Jerusalem \p \v 26 Y cuando ri Saulo xapon pa tenemit Jerusalem, xrojo' xc'ue' ta ka quiq'uin ri kach'alal ri jec'o chiri'. Pero reje' xa niquixi'j-qui' chech, roma man niquinimaj ta chi ri Saulo xjalataj yan ri ruc'aslen y chi raja' runiman chic ri Jesús. \v 27 Pero ri jun kach'alal rubinan Bernabé, xuc'uaj ri Saulo quiq'uin ri apóstoles y xuc'ut chiquiwech. Y ri Bernabé xutzijoj chique chi ri Ajaf xuc'ut-ri' chech ri Saulo y xch'o'n riq'uin cuando rutz'amon bey benak pa Damasco, y chuka' chi ri Saulo man xuxi'j ta ri' xutzijoj rutzij ri Ajaf Jesús chique ri winak ri jec'o chiri' pa Damasco, xcha' ri Bernabé chique ri apóstoles. \v 28 C'ajari' xquinimaj y ri Saulo xc'ue-ka chiri' pa Jerusalem, y anchi' yebe-wi ri apóstoles, benak ri Saulo quiq'uin. \v 29 Y man jun xibinri'l riq'uin raja' chi nuk'alajij ri Ajaf chique ri winak. Y nutz'amala-ri' riq'uin tzij quiq'uin ri israelitas ri yech'o'n griego, chirij ri rutzij ri Dios. Pero reje' xa niquicanoj anchique niqui'en chi niquicamisaj. \v 30 Romari' cuando ri kach'alal xquina'ej ri anchique niquinojij niqui'en ri winak che ri Saulo, xquic'uaj-e pa jun tenemit rubinan Cesarea. Y cuando jec'o chic chiri' pa Cesarea, xquitak-e pa jun chic tenemit rubinan Tarso. \p \v 31 Y ri tiempo ri', ri kach'alal ri jec'o pa tak tenemit chi ri Judea, ri Galilea y ri Samaria, manak chic niqui'en sufrir. Xa can yeq'uiy chupa ri rutzij ri Dios, y niquixi'j-qui' niqui'en quimac chech ri Ajaf, y can xeq'uiyer roma ri ruchuk'a' ri Espíritu Santo. \s1 Cuando ri Eneas xc'achoj roma ri Pedro \p \v 32 Y cuando ri Pedro elenak chiquitz'etic ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o pa ch'aka chic tenemit, xapon chuka' quiq'uin ri jec'o pa tenemit Lida. \v 33 Y chupa ri tenemit ri' xberila' jun achi rubinan Eneas, ri wakxaki' juna' ticotz'e' yan roma niyawaj. Ri achi re' can siquirinak ruch'acul. \v 34 Romari' ri Pedro xu'ij che ri Eneas: Ja ri Jesucristo ri xtibano chawe chi jac'achoj. Cacataj y tabana' ru'onic ri ach'at, xcha' ri Pedro che. Y ri Eneas can ja' xpa'e'. \v 35 Y can q'uiy winak ri aj-Lida y aj-Sarón ri xetz'eto chi ri Eneas xc'achoj. Y ri winak re' xquinimaj rutzij ri Ajaf Jesús y xjalataj quic'aslen. \s1 Cuando ri Pedro xuc'asoj jun ixok caminak chic \p \v 36 Chupa ri tenemit Jope, ri tiempo ri' c'o jun kach'alal ixok Tabita rubi', y Dorcas ni'ix che ri pa ch'abel griego. Ri ixok re' can utz runo'j (runa'oj) quiq'uin ri winak; raja' yeruto' ri winak ri manak quibeyomal. \v 37 Y chupa ri tiempo ri' ri Dorcas xyawaj y xcom. Y cuando xquich'aj ri ruch'acul y wakon chic, xc'uax-e pa jun ruca'n piso chi ri jay. \v 38 Y ri tenemit Jope man naj ta quicojol riq'uin ri tenemit Lida, anchi' c'o-wi jun jani' k'ij ri Pedro. Y ri kach'alal ri jec'o pa Jope, roma xquic'oxaj chi ri Pedro c'o pa tenemit Lida, xequitak-e ca'i' achi'a' riq'uin, chi xbequi'ij che: Tabana' favor chake, jo' ch'anin kaq'uin pa Jope, roma jac'atzin chake, xecha' che. \p \v 39 Y ri Pedro can xbe quiq'uin. Cuando xe'apon, ri Pedro xcuses-apo c'a pa jay anchi' li'an-wi ri caminak. Y ri malca'n tak ixoki' xe'apon riq'uin ri Pedro, ye'ok' y niquic'utula-apo chech raja' ri tziak ri xeru'on ri Dorcas cuando c'a q'ues. \v 40 Y ri Pedro xu'ij chique conojel chi quie'el-e juba'. Raja' xxuquie-ka, y xu'on orar. C'ajari' xutzu-apo ri caminak, y xu'ij che: Tabita, cacataj. Y ri ixok ri' can ja' xbetzu'n-pe, y cuando xutzu' chi c'o ri Pedro, xcataj-pe. \v 41 Ri Pedro xutz'om-apo ruk'a' ri ixok chi xpa'e'. Y ri Pedro xeroyoj ri malca'n tak ixoki' y ri ch'aka chic kach'alal, y q'ues chic xujach-apo ri Dorcas chique. \v 42 Y ri xbanataj, xna'ex coma conojel winak ri jec'o chiri' pa tenemit Jope, y je q'uiy winak xquinimaj ri Ajaf Jesús chiri'. \v 43 Y ri Pedro q'uiy k'ij ri xc'ue-ka quiq'uin, chiri' pa tenemit Jope. Xc'ue' pa rocho jun achi Simón rubi', ri nu'on quibanic quitz'umal chicop. \c 10 \s1 Pedro niwoyox roma ri Cornelio \p \v 1 Y ri pa tenemit Cesarea c'o jun achi Cornelio rubi'. Raja' jun capitán ri jec'o cien soldados pa ruk'a', y ri soldados ri' je richi ri grupo ri ni'ix aj-Italia chique. \v 2 Ri Cornelio y ri ru-familia niquiya' chuka' ruk'ij ri Dios, y niquixi'j-qui' niqui'en mac chech ri Dios. Y raja' can siempre nu'on orar, y can yeruto' ri winak ri manak quibeyomal, roma nusipala' q'uiy mero chique. \v 3 Y jun nak'ak'ij cuando ja' la'k a las tres, raja' pa jun anche'l achic' xutzu' chi c'o jun ángel richi ri Dios ri xoc-apo riq'uin, y xu'ij che: Cornelio, xcha' ri ángel che. \p \v 4 Y ri Cornelio nutzu-nutzu' ri ángel, y can ruxi'n-ri'. Raja' xu'ij che ri ángel: ¿Anchique ri najo'? xcha'. Y ri ángel xu'ij che: Ri a-oración ri ye'aben can yeka chech ri Dios, y chuka' can nika chech chi ye'ato' ri winak ri nic'atzin chi ye'ato', y romari' ri Dios jatrunataj-pe cami. \v 5 Romari' cami quie'ataka-e achi'a' pa tenemit Jope chiroyoxic ri Simón ri ni'ix chuka' Pedro che. \v 6 Raja' c'o pa rocho ri jun achi rubinan chuka' Simón, ri Simón ri nu'on quibanic quitz'umal chicop y ri rocho chuchi' ri mar c'o-wi. Y cuando xtoka ri Pedro awiq'uin, xtu'ij chawe ri nic'atzin chi na'an, xcha' ri ángel che ri Cornelio. \p \v 7 Y cuando xbe ri ángel ri xch'o'n riq'uin ri Cornelio, raja' xeroyoj je ca'i' rusamajel y jun soldado ri can nuya' ruk'ij ri Dios chuka'. Ri soldado ri', jari' ri can siempre c'o riq'uin ri Cornelio, y nu'on chuka' ri ni'ix che. \v 8 Y ri Cornelio xutzijoj ronojel chique, y xerutak-e pa tenemit Jope. \p \v 9 Y pa ruca'n k'ij cuando je-benak ri achi'a', y xe juba' chic nrojo' chi ye'apon-apo pa tenemit Jope, pa nic'aj la'k k'ij ri', ri Pedro xjote-e pa ruq'uisbel piso che ri jay, chi xberu'ona' orar. \v 10 Raja' can ninum rupa, y nrojo' niwa' yan. Y mientras nic'achoj ri nitej, ja' cuando ri Dios xu'on che chi xu'on anche'l jun achic'. \v 11 Raja' xutzu' chi ri rocaj jakal, y chiri' nika-pe petenak anche'l jun nimalaj tziak, tz'amon ri quieji' rutza'n, y can k'alaj chi c'o anchique ri c'o-pe chupa. Y ri anche'l tziak ri' ekal nika-pe chech ri rech-ulef. \v 12 Y cuando xka yan pe, ri Pedro xutzu' chi chupa jec'o-pe ronojel quiwech chicop. Jec'o ri chicop ri quieji' cakan, y jec'o cumetz, jec'o ri chicop ri c'o quixic' ri yebe chicaj y ch'aka chic quiwech chicop. \v 13 Y ja' cuando ri Pedro xuc'oxaj chi c'o jun ri nich'o'n-pe che y nu'ij: Pedro, cacataj. Quie'acamisaj ri chicop, y quie'atija', xuche'x. \p \v 14 Y ri Pedro xu'ij: Ajaf, ren man xquientaj ta la chicop la'. Ren can man jun mej (bey) jenutijon chicop anche'l re', roma can c'utun chinuech chi can man je ch'ajch'oj ta, romari' xajan (xajam) yetej, xcha'. \p \v 15 Y ri nich'o'n-pe che ri Pedro, xu'ij chic pe che: Ronojel ri xeruch'ajch'ojij yan ri Dios, can je utz; man ta'ij ret chi xajan (xajam) yetej. \p \v 16 Oxi' mej (paj) quiri' xbanataj, y c'ajari' ri anche'l nimalaj tziak xtzolaj-e chicaj. \v 17 Ri Pedro c'a c'o chiri', y man nril ta anchique ntel chi tzij ri anche'l achic' ri xu'on, cuando ri achi'a' ri je-takon-e roma ri Cornelio ja xe'apon, niquicanoj ri rocho ri Simón. Y cuando xquiwil ri jay, \v 18 xquic'utuj-apo xa chiri' c'o-wi ri Simón ri ni'ix chuka' Pedro che. \v 19 Y roma ri Pedro c'a nunojij anchique ntel chi tzij ri anche'l achic', ri Espíritu Santo xu'ij che: Jec'o oxi' achi'a' ri jatquicanoj. \v 20 Cacataj y caka-ka quiq'uin, y man tanojij más jabe quiq'uin, roma ja ren xitako-pe quichi we' awiq'uin. \p \v 21 Y ri Pedro can xbeka-pe quiq'uin ri oxi' achi'a' ri je-takon-e roma ri Cornelio, y xu'ij chique: Ja ren ri Pedro. ¿Anchique roma yinicanoj? xcha'. \p \v 22 Y ri achi'a' xqui'ij che ri Pedro: Jun capitán Cornelio rubi' jojrutakon-pe chi'awoyoxic. Raja' can jun chojmilaj achi y can nuxi'j-ri' nu'on mac chech ri Dios. Conojel ri winak israelitas can niquijo' y utz yech'o'n chirij. C'o jun lok'olaj ángel ri xoch'o'n riq'uin raja', y ri ángel re' xu'ij can che chi catroyoj ret, y tuc'oxaj ri anchique xta'ij che. Romari' xojpe chi'awoyoxic, xecha' ri achi'a' je-takon-e. \p \v 23 Y ri Pedro xerucusaj-apo pa jay ri achi'a' ri', y xec'ue-ka riq'uin. Y ruca'n k'ij ri Pedro xbe quiq'uin c'a pa tenemit Cesarea. Y jec'o chuka' jujun kach'alal aj-chiri' pa tenemit Jope xebe riq'uin ri Pedro. \p \v 24 Y ruca'n k'ij ri quie'el-pe pa Jope, c'ajari' xe'apon pa tenemit Cesarea. Y chupa ri tenemit ri', ri Cornelio jeruwoyon ri rach'alal y chuka' jeruwoyon winak ri can yerojo', y jequiyoben-apo ri Pedro. \v 25 Y cuando ri Pedro ya ntoc-apo pa rocho ri Cornelio, ri Cornelio xel-pe y xxuquie' chech chi xuya' ruk'ij. \v 26 Pero ri Pedro xuyec y xu'ij che: Capa'e'. Man caxuquie' chinuech; ren xa jin winak chuka' anche'l ret. \p \v 27 Ri Pedro y ri Cornelio yetzijon, xe'oc-apo pa jay. Y cuando xe'oc-apo, ri Pedro xutzu' chi je q'uiy winak quimolon-qui' chiri'. \v 28 Y raja' xu'ij chique ri winak ri': Rix can iweta'n chi roj israelitas manak modo nakaxbilaj-ki' iwiq'uin y manak modo jojoc pa tak iwocho chuka' roma man jix israelitas ta. Pero ri Dios xuc'ut chinuech chi can man utz ta nin-ij che jun winak que man ch'ajch'oj ta, roma man israelita ta. \v 29 Romari', can xe xe'apon ri achi'a' ri je'itakon-e chi xinbecoyoj, can man xin-ij ta chique chi manak modo yipe, y can ja' xipe quiq'uin. Y cami ninjo' nintemaj anchique roma xitak woyoxic, xcha' ri Pedro. \p \v 30 Y ri Cornelio ja xu'ij: C'o yan quieji' k'ij ri', quiewa hora a las tres ri nak'ak'ij, ren ja nin-en ayuno y oración, cuando jun anche'l achi, nich'ich'an rutziak, xuc'ut-ri' chinuech. \v 31 Y xu'ij chue: Cornelio, ri Dios can utz ruc'oxan ri a-oración, y chuka' can nika chech ri Dios chi ye'ato' ri winak ri nic'atzin chi ye'ato', y romari' jatrunataj-pe cami. \v 32 Y quie'ataka-e achi'a' c'a pa tenemit Jope chiroyoxic ri Simón ri ni'ix chuka' Pedro che, ri c'o pa rocho jun achi rubinan chuka' Simón. Y ri jun Simón re' c'o rocho chuchi' ri mar, y nutzec y nuk'omaj quitz'umal chicop. Y cuando ri Pedro xtoka awiq'uin, c'o ri xtoru'ij chawe, xcha' ri ángel ri'. \v 33 Romari' can ja' xintak acanoxic, y matiox chi can xape. Y can chech ri Dios jojc'o-wi konojel ri kamolon-ki' ri we', y nakajo' nakac'oxaj ri xtak'alajij chakawech, ri ru'in ri Dios chawe ret, xcha' ri Cornelio che ri Pedro. \p \v 34 Y ri Pedro xch'o'n y xu'ij: Can ketzij ntel chinuech chi ri Dios can junan rubanon chake konojel.\x * \xo 10:34 \xt Dt 10:17\x* Man xe ta jun tenemit nrojo', y yeretzelaj can ri ch'aka chic. \v 35 Xabachique (Xama'anchique) ta ri katenemit, ri Dios can utz jojrutzu' konojel, xa can nakaxi'j-ki' naka'an mac chech y choj ronojel ri yeka'an pa kac'aslen. \v 36 Y ri Dios can xutak-pe ri Jesucristo we' chech-ulef, ri Jesucristo ri Kajaf konojel roj winak, y xorutzijoj-ka ri utzilaj tzij chi ri Dios, ri niyo'n uxlanen pa tak kánima. Y chikacojol roj israelitas xorutzijoj-ka. \v 37 Rix noka pa iwi' ronojel ri xbanataj ri tiempo ri' pa ronojel Judea. Na'ey, ja ri Juan Bautista ri xtzijon ri rutzij ri Dios y xeru'on bautizar ri winak. C'ajari' ri Jesús xutz'om-pe rutzijoxic ri rutzij ri Dios pa rech-ulef Galilea. \v 38 Iweta'n chuka' chi ri Jesús ri aj-Nazaret, can c'o-wi ri Espíritu Santo riq'uin, ri yo'n-pe che roma ri Dios, y romari' can c'o uchuk'a' pa ruk'a'. Y can xe ri utz xeru'on chique ri winak. Xec'achoj chuka' winak ri jec'o pa ruk'a' ri itzel. Quiere' xeru'on ri Jesús, roma can c'o-wi ri Dios riq'uin. \v 39 Y ronojel ri xeru'on ri Jesús pa Jerusalem y ri pa ch'aka chic lugar chi ri Judea, can xkatzu' roj ri ru-apóstoles. Y jari' ri nakak'alajij chiquiwech ri winak. Ri Jesús xbajix chech jun cruz chi xcamises. \v 40 Y pa rox k'ij, ri Dios xuc'asoj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y cuando c'astajinak yan pe, xu'on che chi xuc'utula-ri' chakawech. \v 41 Y man chiquiwech ta xabachique (xama'anchique) winak xuc'ut-ri', xa can xe chakawech roj ri can runojin-wi-pe ri Dios ojer can chi nakak'alajij chi ri Jesús xc'astaj-pe. Y junan xojwa-xojuq'uia' riq'uin ri Jesús, cuando xc'astaj yan pe chiquicojol ri caminaki'. \v 42 Y raja' can xuchelebej can chake chi katzijoj ri rubi' y kak'alajij chi ri Dios can ja raja' ri xuya' chi yeru'on juzgar ri winak ri je q'ues y ri je caminak chic. \v 43 Ojer can chuka' xquitzijoj ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios, chi conojel ri xtiquinimaj ri Cristo, can xticoch'otaj (xticuyutaj) quimac. Quiri' qui'in can reje' chirij ri Jesús. \p \v 44 Y c'a nitzijon ri Pedro chiquiwech ri winak ri quimolon-qui' pa rocho ri Cornelio, cuando ri Espíritu Santo xka-pe pa quiwi' ri yec'oxan richi. \v 45 Romari' ri israelitas, ri kach'alal ri je-petenak chirij ri Pedro, xsatz quino'j (xsach quic'u'x) cuando xquitzu' chi ri Espíritu Santo can nika chuka' pa quiwi' ri winak ri' y reje' xa man je israelitas ta. \v 46 Ri kach'alal israelitas yequic'oxaj ri kach'alal ri man je israelitas ta chi yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri xuya' ri Espíritu Santo chique, y chi niquiya' chuka' ruk'ij ri Dios. \v 47 Y ri Pedro xu'ij: ¿C'o como jun ri nitiquier nik'ato chi quiri' man ye'an ta bautizar ri xyo'x yan ri Espíritu Santo chique roma ri Dios, anche'l ri xyo'x chuka' chake roj? xcha'. \p \v 48 Y ri Pedro xu'ij chi quie'an bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús ri Cornelio y conojel ri quimolon-qui' riq'uin. Y ri kach'alal ri xe'an bautizar, xquic'utuj che ri Pedro chi tic'ue-ka jun jani' k'ij quiq'uin. \c 11 \s1 Ri Pedro nutzijoj ri xbanataj pa rocho ri Cornelio \p \v 1 Ri apóstoles y ri ch'aka chic kach'alal ri jec'o pa Judea xquic'oxaj chi jec'o winak ri man je israelitas ta ri xquinimaj ri rutzij ri Dios. \v 2 Romari', cuando ri Pedro xtzolaj chic pa Jerusalem, ri kach'alal israelitas ri ye'in chi can ti'an ri circuncisión chique conojel ri niquinimaj ri Jesucristo, xquich'ojij che ri Pedro, \v 3 y xqui'ij che: ¿Anchique roma ret xatoc pa cocho ri winak ri man niqui'en ta ri circuncisión? ¿Y anchique roma can junan chuka' xawa' quiq'uin? xecha' che. \p \v 4 Ja' cuando ri Pedro xuchol chique ronojel ri xbanataj quiq'uin ri kach'alal ri man je israelitas ta. Raja' xu'ij: \v 5 Ren pa tenemit Jope jinc'o-wi. Y jun k'ij cuando nin-en orar, ja xintzu' pa jun anche'l achic', anche'l jun nimalaj tziak ri tz'amon ri quieji' rutza'n. Y can k'alaj chi c'o anchique ri jec'o-pe chupa, y can chicaj petenak-wi y nika-pe c'a wiq'uin. \v 6 Y cuando nintzu-nintzu', ja xintzu' chi ronojel quiwech chicop jec'o-pe chupa ri jun anche'l nimalaj tziak ri'. Jec'o chicop ri quieji' cakan ri can je itzel, y jec'o chuka' ri man jun anchique niqui'en. Jec'o cumetz, jec'o chicop ri c'o quixic' ri yebe chicaj y ch'aka chic quiwech chicop. \v 7 Y xinc'oxaj chi c'o jun ri nich'o'n-pe chue, y nu'ij: Pedro, cacataj. Quie'acamisaj ri chicop, y quie'atija', xcha'. \v 8 Y ren xin-ij che ri xch'o'n-pe chue: Ajaf, ren manak xquientaj la chicop la'. Ren can man jun mej (bey) jenutijon chicop anche'l re', roma can c'utun chinuech chi can man je ch'ajch'oj ta, romari' xajan (xajam) yetej, xicha' che. \v 9 Pero ri jun ri nich'o'n wiq'uin, xch'o'n chic pe chue chicaj y xu'ij: Ronojel ri xeruch'ajch'ojij yan ri Dios, can je utz; man ta'ij ret chi xajan (xajam) yetej, xinuche'x. \v 10 Y oxi' mej (paj) quiri' xbanataj, y c'ajari' ri jun anche'l nimalaj tziak ri' xtzolaj-e chicaj. \v 11 C'aja' oc tintzu' ren ri', cuando jec'o oxi' achi'a' xe'apon chuchi' ri jay anchi' jinc'o-wi, yicanox. Ri achi'a' re' je-takon-pe roma ri Cornelio, ri jun achi ri c'o pa tenemit Cesarea. \v 12 Y ri Espíritu Santo can xu'ij chue chi can man tinnojij más chi yibe quiq'uin. Y chuka' ri je waki' kach'alal re' xebe chuka' wiq'uin. Y can xojapon-wi ri pa rocho ri Cornelio. \v 13 Y raja' xutz'om rutzijoxic chake chi c'o jun ángel ri xuc'ut-ri' chech pa rocho; y ri ángel xpa'e-apo chech y xu'ij che: Quie'ataka' achi'a' pa tenemit Jope chiroyoxic ri Simón ri ni'ix chuka' Pedro che. \v 14 Y ja raja' ri xti'in chawe anchique xta'an chi jacolotaj ret y ri jec'o pa awocho, xuche'x can roma ri ángel. \v 15 Y cuando ren xich'o'n chech ri Cornelio y chiquiwech ri winak ri jec'o-apo riq'uin, xka-pe ri Espíritu Santo pa quiwi', can anche'l cuando xka-pe pa kawi' roj na'ey. \v 16 Y romari' xoka pa nuwi' ri tzij ri ru'in can ri Ajaf Jesús, chi ri Juan che ya' xeru'on-wi bautizar ri winak. Pero rix che ri Espíritu Santo xquix-an-wi bautizar.\x * \xo 11:16 \xt Hch 1:5\x* Quiri' ru'in can ri Jesús. \v 17 Y xa can ja ri Dios xyo'n ri Espíritu Santo pa quiwi' ri winak ri', anche'l xu'on chuka' chake roj ri kaniman ri Ajaf Jesucristo, ¿anchique xtinch'ojij ren che ri Dios? \p \v 18 Y cuando ri kach'alal ri jec'o pa Jerusalem xquic'oxaj ri xu'ij ri Pedro chique, man xech'o'n ta chic apo. Ri kach'alal ri' niquiya' ruk'ij ri Dios, y niqui'ij: Ri Dios can xuya' chuka' lugar chique ri man je israelitas ta chi niquiya' can ri quimac y niqui'en ri nrojo' raja', chi niquiwil quic'aslen riq'uin, xecha'. \s1 Je q'uiy ri yeniman rutzij ri Jesucristo pa Antioquía \p \v 19 Y cuando xcamises ri Esteban, ja xqui'en-ka sufrir ri kach'alal pa quik'a' ri itzel yetz'eto quichi.\x * \xo 11:19 \xt Hch 8:1-4\x* Romari' jec'o xebe c'a Fenicia, Chipre, y Antioquía, y niquitzijoj ri rutzij ri Dios chique ri winak ri je israelitas. \v 20 Pero jec'o jujun achi'a' aj-Chipre y chuka' jujun aj-Cirene ri xe'apon Antioquía, y man xe ta chic chique ri winak israelitas xquitzijoj-wi ri utzilaj rutzij ri Ajaf Jesús, xa can xquitzijoj chuka' chique ri winak ri man je israelitas ta. \v 21 Ri ruchuk'a' ri Ajaf Dios can c'o-wi quiq'uin ri achi'a' ri'. Romari' can je q'uiy winak ri xquinimaj ri Ajaf. Can xquijal quic'aslen chech ri Ajaf Jesucristo. \p \v 22 Y ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Jerusalem xquic'oxaj ronojel ri', romari' ri kach'alal re' xqui'ij che ri Bernabé chi tibe c'a Antioquía. \v 23 Y cuando ri Bernabé xapon, xutzu' chi ri Dios can ruyo'n-wi ruk'a' parui' ri quisamaj ri kach'alal; romari' yalan xquicot, y xu'ij chique conojel chi can cof quiec'ue' riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y can riq'uin ronojel cánima quiec'ue' riq'uin. \v 24 Ri Bernabé jun utzilaj achi ri can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios y can nojinak-wi ránima riq'uin ri Espíritu Santo. Y ri winak ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo, can je q'uiy-wi. \p \v 25 Ri Bernabé xbe pa tenemit Tarso, chucanoxic ri Saulo. Y cuando ri Bernabé xril-pe, xuc'om-pe pa Antioquía. \v 26 Y can jun juna' xec'ue' chiri' quiq'uin ri kach'alal, roma xequitijoj q'uiy winak riq'uin ri rutzij ri Dios. Y ja chiri' pa Antioquía anchi' x-ix cristianos na'ey mej (paj) chique ri quiniman ri Jesucristo. \p \v 27 Y chupa ri tiempo ri', jec'o ch'aka kach'alal ri yek'alajin ri ni'ix chique roma ri Dios. Ri kach'alal ri' xe'el-e pa Jerusalem, y xebe c'a Antioquía. \v 28 Y jun chique ri kach'alal ri', ja ri Agabo. Ri Espíritu Santo can c'o anchique ruk'alajin che raja'; romari' ri Agabo\x * \xo 11:28 \xt Hch 21:10\x* xbepa'e-pe chiquiwech ri kach'alal, y can xu'ij chi xtipe jun tiempo richi jun nimalaj wayjal ri we' chech-ulef. Y ri' xbanataj-wi chupa ri tiempo cuando nu'on gobernar ri achi Claudio César rubi'. \v 29 Y romari' ri kach'alal ri jec'o pa Antioquía xquinojij-ka chi yequito' ri kach'alal ri jec'o pa Judea riq'uin ri jani' yetiquier niquiya' chiquijunal. \v 30 Y ja ri Bernabé y ri Saulo ri xetak-e chi xquic'uaj-e ri jani' xmolotaj chi yequito' ri kach'alal ri jec'o pa Judea. Y ri jani' ri quic'uan-e xbequijacha' pa quik'a' ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal aj-Judea. \c 12 \s1 Cuando ri Herodes rucamisan yan ri Jacobo, xu'ij chi titz'apis ri Pedro \p \v 1 Chupa ri tiempo ri', ri rey Herodes xerutz'om jujun kach'alal chi niqui'en sufrir pa ruk'a'. \v 2 Y can che espada xu'ij chi ticamises ri Jacobo ri rach'alal ri Juan. Y can quiri-wi x-an. \v 3 Y roma ri Herodes xutzu' chi ri xu'on che ri Jacobo can xka chiquiwech ri israelitas ri man quiniman ta rutzij ri Jesucristo, romari' xu'ij chi titz'om chuka' ri Pedro. Re' xbanataj chupa ri nimak'ej rubinan pascua, cuando nitej ri pan ri manak levadura riq'uin. \v 4 Cuando tz'amon chic ri Pedro, ri Herodes xutak pa cárcel. Y runojin chi tik'ax na ri nimak'ej rubinan pascua,\x * \xo 12:4 \xt Ex 12:1-27\x* c'ajari' xtulesaj-pe ri Pedro chi nu'on juzgar chiquiwech ri winak, romari' can je quieji' grupos chajinel ri xerucusaj chi niquichajij ri Pedro. Y je quieji' achi'a' jec'o pa jujun grupo. \v 5 Ri Pedro c'o pa cárcel y chajin utz. Pero ri kach'alal ri jec'o chiri' pa tenemit, can niqui'en orar roma ri Pedro. \s1 Cuando ri Dios xutak-pe jun ángel chi nucol ri Pedro \p \v 6 Can xe chic jun ak'a' ri nrojo' chi napon ri k'ij ri runojin ri Herodes, chi nulesaj-pe ri Pedro y nu'on juzgar chiquiwech ri winak. Y Pedro ximil che ca'i' cadenas chiquicojol ca'i' soldados, y niwer. Y ri puerta anchi' ye'oc-apo ri winak ri pa cárcel, jec'o chuka' ri yechajin. \v 7 Y chiri' pa cárcel xapon jun ángel chi ri Ajaf, y sakil xu'on chiri'. Ri ángel ri' xusiloj ri Pedro chi xuc'asoj, y xu'ij che: Ch'anin cacataj. Y ri cadenas, anchok che quiximon-wi ruk'a' ri Pedro, xetzak can. \v 8 Y ri ángel xu'ij che ri Pedro: Tabana' abanic, y tacusaj axajab. Y cuando rubanon chic ru'onic ri' ri Pedro, ri ángel xu'ij che: Tabolkotij-awi' chupa la ak'u', y jo', xcha' ri ángel. \p \v 9 Ri Pedro rutzekleben ri ángel, pero man reta'n ta xa ketzij chi nicol-e roma ri ángel, o xa nachic'. \v 10 Ri Pedro y ri ángel xek'ax chiquicojol ri na'ey grupo chajinel y chuka' riq'uin ri jun chic grupo. Y cuando xe'apon chech ri puerta ri banon che ch'ich', ri puerta ri' ruyon xjakataj chiquiwech; y reje' xe'el-e pa bey y xebe. Y cuando je-benak chic juba', ri Pedro xutzu' chi ruyon yan chic c'o can, roma ri ángel man benak ta chic riq'uin. \v 11 C'ajari' ri Pedro xuna' y xu'ij: Cami weta'n chi ri ángel can ketzij-wi chi takon-pe roma ri Ajaf chi xirucol pa ruk'a' ri Herodes y chech ronojel ri quinojin niqui'en chue ri nuwinak israelitas, xcha-ka pa ránima ri Pedro. \p \v 12 Raja' nunojij anchique ri xtu'on, y cuando runojin chic, xbe chirocho ri María ri rute' ri Juan ri ni'ix chuka' Marcos che. Y chupa ri jay ri' je q'uiy kach'alal quimolon-qui' chi niqui'en orar. \v 13 Y cuando ri Pedro xapon chirocho ri María, xuc'ojc'a-apo ri puerta, ja xbe'el-pe jun xten rubinan Rode. \v 14 Pero cuando ri xten xuc'oxaj chi ja ri Pedro ri nich'o'n-apo, yalan xquicot. Pero roma yalan xquicot, man xujak ta can ri puerta chech ri Pedro, xa junanin xoc chic apo pa jay chi xberu'ij chi ri Pedro c'o chuchi' puerta. \v 15 Pero ri quimolon-qui' pa jay man xquinimaj ta ri nu'ij ri Rode chique. Xa xqui'ij che ri xten: Xa xach'ujir la', xecha' che. \p Y ri xten nu'ij chi can ja-wi ri Pedro ri xuc'oxaj raja'. \p Y xqui'ij che ri xten: Ri' man ja' ta ri Pedro, xa ja ri ru-ángel ri nichajin richi, xecha'. \p \v 16 Pero ri Pedro c'a nuc'ojc'a-apo ri puerta. Y cuando xquijak ri puerta, xquitzu' chi can ja-wi ri Pedro. Romari' can anchique la xuna' ri cánima ri kach'alal ri', y xewolol-ka chiquiwech romari'. \v 17 Pero raja' xu'on retal che ri ruk'a' chi quietane-ka. Y ja xutzijoj-ka chique ri xu'on ri Ajaf Dios chi xulesaj-pe pa cárcel, y xu'ij chuka' chique chi tiquiya' rutzijol che ri Jacobo y ri ch'aka chic kach'alal. Y raja' xel-e y xbe pa jun chic lugar. \p \v 18 Y cuando xsakar-ka ri ruca'n k'ij, ri soldados man niquiwil ta anchique niqui'en, roma man quieta'n ta anchique xu'on ri Pedro. \v 19 Y ri Herodes xutak rucanoxic ri Pedro, pero ri achi'a' ri xebecanon richi, man xquiwil ta pe. C'ajari' ri Herodes xeroyoj ri achi'a' ri xec'ue' ri k'ij ri' chi xquichajij, y xuc'utuj chique anchique xu'on ri Pedro. Y roma can man jun etamayon anchique xu'on, xu'ij chi quiecamises ri chajinel ri'. Y ri Herodes xel-e pa Judea, y xbec'ue' pa Cesarea. \s1 Ri Herodes xcom-e pa quik'a' jut \p \v 20 Ri rey Herodes can ruyowal chique ri aj-Tiro y aj-Sidón. Pero ri aj-Tiro y ri aj-Sidón xquiya' chiquiwech chi yebe riq'uin ri Herodes. Y xquibochi'j ri jun rusamajel ri Herodes rubinan Blasto, chi yeruc'uaj chech ri rey chi niqui'ij chi tiq'uis quiri' ri ayowal chiquiwech, roma ja chiri' pa Israel ntel-wi-pe ri ex ri nic'atzin chique ri pa ca'i' tenemit, Tiro y Sidón. \v 21 Y x-ix anchique k'ij niquimol-qui'. Y cuando xapon ri k'ij ri', ri rey Herodes can xerucusaj-e ri tziak ri can yerucusaj jun rey. Xbech'oquie-pe pa ruch'acat, y xbech'o'n-pe chiquiwech ri winak ri quimolon-qui' chiri'. \v 22 Y ri winak can riq'uin ronojel quichuk'a' yesiq'uin-apo, y niqui'ij: La nich'o'n-pe chake man ralic ta achi, raja' can jun dios, yecha-apo. \p \v 23 Y chupa ri misma hora ri', jun ángel chi ri Ajaf xuya' jun yabil pa ruwi' ri Herodes, roma raja' man xu'ij ta chique ri winak chi can man tiquiya' ruk'ij, y man xuya' ta ruk'ij ri Dios. Ri Herodes xtej coma jut, y jari' ri xoc-e che chi xcom. \p \v 24 Y ri rutzij ri Dios nuquiraj-ri' benak, y xabachique (xama'anchique) lugar nitzijos-wi, y je q'uiy winak ri niquinimaj. \p \v 25 Ri Bernabé y ri Saulo xbequiya' pa Jerusalem ri quitakon-pe ri kach'alal aj-Antioquía, chupa ru-tiempo ri wayjal chiri' pa Jerusalem. Reje' ja' xetzolaj chic pa Antioquía, y xquic'uaj-e ri Juan ri ni'ix chuka' Marcos che. \c 13 \s1 Cuando ri Dios xerucha' ri Bernabé y ri Saulo \p \v 1 Chiquicojol ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa Antioquía, jec'o kach'alal ri niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios, y jec'o chuka' maestros ri niquic'ut ri rutzij ri Dios, anche'l ri Bernabé, ri Simón ri ni'ix chuka' Niger che, ri Lucio ri aj-Cirene, ri Manaén ri junan xeq'uiytises-pe riq'uin ri Herodes ri gobernador chiri' pa Galilea, y ri Saulo. \v 2 Y jun k'ij cuando niqui'en ayunar chi niquiya' ruk'ij ri Ajaf Dios, ri Espíritu Santo xu'ij chique: Quie'icha' ri Bernabé y ri Saulo chi niqui'en ri samaj ri nuyo'n yan ren chique, xcha'. \p \v 3 Y cuando xqui'en yan ri ayuno y oración, ja' xquiya' quik'a' pa quiwi' ri Bernabé y ri Saulo, chi ne'quibana' ri samaj ri xu'ij ri Espíritu Santo. \s1 Ri Bernabé y ri Saulo niquitzijoj ri rutzij ri Dios pa Chipre \p \v 4 Y ri Espíritu Santo can ja xerutak-e ri Bernabé y ri Saulo; romari' xebe pa Seleucia. Y chiri' xe'oc-e pa jun barco chi xek'ax-apo pa Chipre. \v 5 Y cuando jec'o chic pa tenemit Salamina chiri' pa Chipre, xquitzijoj-ka rutzij ri Dios pa tak sinagogas, ri jay anchi' niquimol-wi-qui' ri israelitas chi niquic'oxaj rutzij ri Dios. Ri Bernabé y ri Saulo quic'uan-e jun chi yeruto' y ri' ja ri Juan ri ni'ix chuka' Marcos che. \v 6 Ri Chipre jun rech-ulef co'l oc ri c'o chupa ri mar. Romari', cuando ri Bernabé, ri Saulo y ri Juan xek'ax chupa ri rech-ulef ri', xe'apon ri juc'an chic ruchi' pa jun tenemit rubinan Pafos. Y chupa ri tenemit ri' c'o jun achi israelita rubinan Barjesús, jun achi aj-itz. Ri achi re' jun tz'ucuy-tzij, roma nu'ij chi can nuk'alajij ri ni'ix che roma ri Dios. \v 7 Y ri aj-itz achi ri' nisamaj riq'uin ri gobernador rubinan Sergio Paulo, ri gobernador ri' can c'o-wi runo'j (runa'oj). Raja' xutak coyoxic ri Bernabé y ri Saulo, roma nrojo' nuc'oxaj rutzij ri Dios. \v 8 Pero ri aj-itz, ri ni'ix chuka' Elimas che, can nutaj ruk'ij yeruk'at, roma can man nrojo' ta chi ri Sergio Paulo nuya' ta ránima riq'uin ri Jesucristo. \v 9 Pero ri Saulo, ri rubinan chuka' Pablo, can nojinak ránima riq'uin ri Espíritu Santo, xutzu-xutzu' rech ri aj-itz, \v 10 y xu'ij che: Ret xa nojinak awánima riq'uin ronojel rech tz'ucun-tzij y riq'uin ronojel itzel tak ex. Xa jat jun ralc'ual ri itzel, roma itzel natzu' ronojel ri utz. Ret man choj ta na'an che ri rubey ri Ajaf Dios. ¿Anchique roma man namalij ta na'an quiri'? \v 11 Cami, ri Ajaf Dios xcatru'on castigar; can xcamoyir, y jun tiempo ri man xcatiquier ta xtatzu' rech ri k'ij. Y can xe xu'ij quiri' ri Pablo, can ja' xmoyir-ka ri achi aj-itz. Romari' raja' nucanoj jun ri nic'uan chuk'a', roma xc'ue' can pa k'eku'm. \v 12 Cuando ri Sergio Paulo ri gobernador xutzu' ri xbanataj riq'uin ri aj-itz, man nril ta anchique nunojij chirij ri rutzij ri Ajaf. Y ja xunimaj rutzij ri Dios chupa ri k'ij ri'. \s1 Pablo y ri Bernabé niquitzijoj rutzij ri Dios pa jun chic tenemit rubinan chuka' Antioquía \p \v 13 Y ri Pablo y ri je-benak riq'uin xquiya' can ri tenemit Pafos, xek'ax-apo parui' ri ya' chi xebe pa tenemit Perge ri c'o pa Panfilia. Pero ri Juan, ri ni'ix chuka' Marcos che, xerumalij can y xtzolaj pa Jerusalem. \v 14 Y cuando ri Pablo y ri Bernabé xek'ax yan pa Perge, xebe pa jun chic tenemit ri rubinan chuka' Antioquía. Y ri tenemit re' pa Pisidia c'o-wi. Y chupa ri k'ij chi uxlanen, reje' xebe pa sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, y xech'oquie-apo. \v 15 Y cuando x-an-ka leer ri ley chi ri Moisés y ri jequitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can, ri achi'a' ri c'o quik'ij chupa ri jay ri', xquitak-apo jun riq'uin ri Pablo y ri Bernabé, chi xberu'ij chique: Wach'alal, xa c'o jun chiwe rix ri c'o jujun tzij nrojo' nu'ij chique ri quimolon-qui' we', utz nu'ij, xcha' ri xapon quiq'uin. \p \v 16 Y ri Pablo can ja' xpa'e', y xu'on retal che ruk'a' chique ri winak chi quiri' man quietzijon chic y xu'ij-ka chique: Tic'oxaj rix nuwinak israelitas y tic'oxaj rix ri man jix israelitas ta ri can nixi'j-iwi' niben imac chech ri Dios; tic'oxaj ri xtin-ij chiwe: \v 17 Ri ka-Dios roj israelitas can xerucha' ri ojer tak kati't-kamama', y xu'on chique chi xe'oc jun nimalaj tenemit\x * \xo 13:17 \xt Ex 1:7\x* cuando jec'o pa Egipto, ri rech-ulef ri man quichi ta reje'. C'ajari' ri Dios can riq'uin ri ruchuk'a' xerulesaj-pe chiri'.\x * \xo 13:17 \xt Ex 12:51\x* \v 18 Y ri jun la'k cuarenta juna' ri xqui'en chupa ri tz'iran rech-ulef, ri Dios xucoch' ronojel ri xqui'en.\x * \xo 13:18 \xt Nm 14:34; Dt 1:31\x* \v 19 Y xeruq'uis ri winak ri jec'o pa wuku' tenemit chi ri rech-ulef Canaán,\x * \xo 13:19 \xt Dt 7:1\x* y jari' ri ulef ri xuya' can pa quik'a' ri ojer tak kati't-kamama'.\x * \xo 13:19 \xt Jos 14:1\x* \v 20 C'ajari' ri Dios xeruya' jueces pa quiwi'\x * \xo 13:20 \xt Jue 2:16\x* chi yequi'en gobernar. Jun la'k cuatrocientos cincuenta juna' xec'ue' ri jueces pa quiwi'. Y ri ruq'uisbel juez ri xc'ue', ja ri Samuel, ri jun ri xuk'alajij chuka' rutzij ri Dios.\x * \xo 13:20 \xt 1 S 3:20\x* \v 21 Pero reje' jun rey ri xquijo' chi xeru'on gobernar.\x * \xo 13:21 \xt 1 S 8:5\x* Y ri Dios can xuya-wi qui-rey. Y cuarenta juna' xeru'on gobernar ri kati't-kamama' ri jun rey ri xubinaj Saúl. Ri Saúl ri' ralc'ual ri achi xubinaj Cis, ru-familia can ri Benjamín.\x * \xo 13:21 \xt 1 S 10:21\x* \v 22 Y cuando ri Dios xrojo' chi ri Saúl xel-e, xuya' can ri David chi xoc rey. Ri Dios can xu'ij chirij ri rey David: C'o jun ri xtu'on ronojel ri ninjo' y can nika chinuech.\x * \xo 13:22 \xt 1 S 13:14\x* Ren can nintzu' chi ri xtibano quiri' ja ri David\x * \xo 13:22 \xt 1 S 16:12; Sal 89:20\x* ri ralc'ual ri Isaí. Quiri' xu'ij ri Dios. \v 23 Y jun chique ri ru-familia ri rey David, ja ri Jesús. Y ja ri Jesús ri yo'n-pe roma ri Dios chi jojrucol roj israelitas, can anche'l ri ru'in ri Dios chi nu'on. \v 24 Y cuando man jani toka ri Jesús, ri Juan Bautista xu'ij chique ri kawinak israelitas chi tiquiya' can ri quimac y tiquibana' ri nrojo' ri Dios, y quie'an bautizar.\x * \xo 13:24 \xt Mr 1:4; Lc 3:3\x* \v 25 Y cuando ri Juan ya nuq'uis ri samaj ri xyo'x che roma ri Dios, raja' xu'ij: ¿Jin ancu'x (anchique) ren ni'ij rix? Roma, man ja' ta ren ri Cristo.\x * \xo 13:25 \xt Jn 1:20\x* Roma ri Cristo man jani tisamaj-ka chi'icojol. Raja' can c'o ruk'ij, romari' can man nuc'ul ta chi ja ren yisolo ri ruximbel ruxajab,\x * \xo 13:25 \xt Mt 3:11; Mr 1:7; Lc 3:16; Jn 1:27\x* xcha' ri Juan. \p \v 26 Rix nuwinak israelitas, ru-familia can ri Abraham, y rix ri man jix israelitas ta, ri can nixi'j-iwi' niben imac chech ri Dios, nin-ij chiwe, chi ri rutzij ri Dios can iwichi rix yo'n-pe, y ri tzij ri' nu'ij anchique modo jixcolotaj. \v 27 Xa ja ri winak ri jec'o pa Jerusalem y ri achi'a' ri c'o quik'ij jec'o chiquicojol, xa ja reje' ri man xena'en ta anchique ri Jesús, y chuka' man quibanon ta entender rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xquik'alajij rutzij ojer can. Y can ronojel k'ij chi uxlanen ni'an leer ri pa tak sinagogas, ri jay anchi' can nitzijos-wi rutzij ri Dios. Romari', cuando reje' xqui'ij chi ticamises ri Jesús, can ja' xeto'n chi xtzakon ri nu'ij ri rutzij ri Dios. \v 28 Pero ri winak y ri achi'a' ri c'o quik'ij, más que man jun rumac ri Jesús xquiwil chi nicamises, reje' xquic'utuj che ri Pilato chi ticamises.\x * \xo 13:28 \xt Mt 27:22-23; Mr 15:13-14; Lc 23:21-23; Jn 19:15\x* \v 29 Y cuando xbanataj yan ronojel ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios chirij ri rucamic ri Jesús, xbequikasaj-pe chech ri cruz, y c'ajari' xbequimuku' can.\x * \xo 13:29 \xt Mt 27:57-61; Mr 15:42-47; Lc 23:50-56; Jn 19:38-42\x* \v 30 Pero ri Dios xu'on che ri Jesús chi xbec'astaj-pe. \v 31 Y ri Jesús q'uiy k'ij xuc'ut-ri'\x * \xo 13:31 \xt Hch 1:3\x* chiquiwech ri can xquitzeklebej cuando xel-e pa Galilea y xbe c'a pa Jerusalem. Y ri xetz'eto richi, jari' ri yek'alajin ri Jesús chique ri winak. \p \v 32 Y roj nakatzijoj chiwe ri utzilaj rutzij ri Dios, ri nich'o'n chirij ri xu'ij ri Dios chique ri kati't-kamama' ojer can chi nu'on. \v 33 Roma xa ja chakawech roj ri joj qui-familia can reje' xbanataj ri ru'in ri Dios ojer can; roma raja' xu'on chi xc'astaj-pe ri Jesús chiquicojol ri caminaki', can anche'l ri nu'ij chupa ri ruca'n salmo: Ja ret jat Walc'ual, romari' cami ninya' ac'aslen,\x * \xo 13:33 \xt Sal 2:7\x* nicha'. \v 34 Y ri rutzij ri Dios nu'ij chuka': Y ri nu'in can che ri rey David chi ninya', can ketzij-wi, y can ninya' chiwe rix,\x * \xo 13:34 \xt Is 55:3\x* nicha'. Quiri' xu'ij ri Dios chi nuc'ut chakawech chi ri Jesús can xc'asos roma ri Dios chiquicojol ri caminaki', y manak chic xticom. \v 35 Y ri David nu'ij chuka' chupa ri Salmos: Man xtaya' ta lugar che ri lok'olaj Awalc'ual chi nik'ey ri ruch'acul,\x * \xo 13:35 \xt Sal 16:10\x* nicha'. \v 36 Pero ri David, cuando can ruq'uison chic can ri samaj ri ruyo'n-pe ri Dios che, xcom, y xbemuk can ri anchi' je-mukun-wi ri rati't-rumama', y can xk'ey-wi ri ruch'acul. \v 37 Pero ri ruch'acul ri Jesús man xk'ey ta, roma ri Dios can xu'on che chi xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki'. \v 38 Romari' nuwinak israelitas, titemaj c'a chi xe roma ri Jesús nitzijos chiwe chi c'o modo nicoch'otaj (nicuyutaj) imac. Y ja ri rutzij raja' ri kac'amon-pe chiwe. \v 39 Roma ru-ley ri Moisés man nitiquier ta nu'on chiwe chi can man jun imac niwakalej chech ri Dios. Man anche'l ta ri nu'on ri Jesús. Y conojel ri xquieniman richi, man jun quimac xtiquikalej chech ri Dios. \v 40 Can tibana' cuenta iwi', chi quiri' man pa iwi' ta rix xtika ri quitz'iban can ri achi'a' ri xquik'alajij ri rutzij ri Dios ojer can. Chupa ri quitz'iban can reje', ri Dios nu'ij: \q1 \v 41 Rix ri jixtze'n chirij ri nutzij, titzu' c'a ri nimalaj castigo ri xtika pa iwi' y ticanoj anchi' nito-iwi'. \q1 Roma ri nimalaj castigo ri xtinya' pa iwi', can jun nimalaj sufrimiento. \q1 Y rix, can man xtinimaj ta, más que c'o jun niyo'n rutzijol chiwe, roma can yalan nim.\x * \xo 13:41 \xt Hab 1:5\x* \q1 Quiri' ru'in can ri Dios, xcha' ri Pablo chique ri winak. \p \v 42 Y cuando ri Pablo y ri Bernabé xe'el-pe chiri' pa sinagoga, ri jay anchi' niquimol-wi-qui' ri israelitas chi niquic'oxaj rutzij ri Dios, ri winak ri man je israelitas ta xqui'ij chique: Jixkayobej ri kubix apo, chi quiri' nakac'oxaj jun mej (bey) chic ri tzij ri ic'amon-pe. \p \v 43 Y cuando ri winak ri quimolon-qui' chiri' xquiquiraj-qui', je q'uiy ri xebe chiquij ri Pablo y ri Bernabé; jec'o israelitas, y jec'o ri man je israelitas ta ri can niqui'en chuka' ri nu'ij ru-ley ri Moisés, roma can niquiya' chuka' ruk'ij ri Dios. Y x-ix chique coma ri Pablo y ri Bernabé, chi can man tiquiya' can ri Dios ri can jun nim favor xu'on chique chi xerucol. \p \v 44 Y chupa ri k'ij chi uxlanen ri jun chic semana, juba' ta chic conojel winak chi ri tenemit ri xquimol-qui' chi niquic'oxaj ri rutzij ri Dios. \v 45 Romari', cuando ri winak israelitas ri man niquinimaj ta ri Jesús xquitzu' chi je q'uiy winak xe'apon, itzel xquina', y niqui'ij chi ri nu'ij ri Pablo xa man ja' ta ri ketzij, y itzel xech'o'n chirij ri nu'ij. \v 46 Pero ri Pablo y Bernabé man xquixi'j ta qui' chiquiwech chi xqui'ij chique: Can nic'atzin chi na'ey chiwech rix jix kawinak nakatzijoj-wi ri rutzij ri Dios, pero rix xa man nika ta chiwech. Y roma quiri' niben, can k'alaj chi can man utz ta chi niyo'x chiwe rix ri c'aslen ri man niq'uis ta. Romari' quiq'uin ri winak ri man je israelitas ta jojbe-wi. \v 47 Y can ja ri Ajaf Dios x-in chake: \q1 Jatnuyo'n chi jatoc sakil quichi ri winak chi ronojel rech-ulef,\x * \xo 13:47 \xt Is 42:6; 49:6\x* \q1 y awoma ret xquiecolotaj ri winak naj chi nakaj. \p \v 48 Y cuando ri winak ri man je israelitas ta xquic'oxaj ri tzij ri x-ix-ka, can xequicot pa cánima, y xquiya' ruk'ij ri rutzij ri Ajaf Dios. Y can conojel ri can je-cha'on roma ri Dios chi niquiwil ri c'aslen ri man niq'uis ta, xquinimaj. \v 49 Y ri rutzij ri Ajaf Dios xbetzijos naj chinakaj, chupa ri rech-ulef ri'. \v 50 Y ri winak israelitas ri man niquinimaj ta ri Jesús, xquiya' quino'j (quina'oj) jujun utzilaj tak ixoki' ri man je israelitas ta ri can c'o quik'ij. Xebe chuka' quiq'uin ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri winak, chi xbequiya' quino'j (quina'oj), chi yequikotaj-e ri Pablo y ri Bernabé pa quitenemit. Y can quiri-wi xqui'en chique. \v 51 Romari' reje' xquitotaj can ri pokolaj ri c'o chicakan chiquiwech ri winak,\x * \xo 13:51 \xt Mt 10:14; Mr 6:11; Lc 9:5; 10:11\x* chi quiri' tiquitemaj chi can man utz ta ri ye'ajin. Y reje' xebe c'a pa jun chic tenemit rubinan Iconio. \v 52 Y conojel ri can quiniman chic ri Jesucristo ri jec'o chiri' pa Antioquía ri c'o pa Pisidia, can nojinak-wi cánima riq'uin ri Espíritu Santo, y can yequicot. \c 14 \s1 Cuando ri Pablo y ri Bernabé xec'ue' pa tenemit Iconio \p \v 1 Y ri Pablo y ri Bernabé xe'apon pa tenemit rubinan Iconio. Reje' xe'apon pa sinagoga, ri jay anchi' niquimol-wi-qui' ri israelitas chi niquic'oxaj rutzij ri Dios. Y ri rutzij ri Dios ri xquitzijoj reje' chique ri winak, can xu'on chique je q'uiy chi xquinimaj ri Jesucristo. Jec'o israelitas y jec'o ri man je israelitas ta. \v 2 Y ri israelitas ri man xquinimaj ta, itzel yequitzu' ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo. Romari' reje' xquiya' quino'j (quina'oj) ri man je israelitas ta, chi quiri' itzel quiequitzu' ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo. \v 3 Romari' ri Pablo y ri Bernabé q'uiy k'ij xec'ue' quiq'uin ri kach'alal. Y roma can quiyo'n cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, can man niquixi'j ta qui' niquitzijoj ri rutzij ri Dios chique ri winak, ri nuk'alajij chi ri Dios yalan yerojo'. Y ri Dios can nuk'alajij chiquiwech ri winak, chi ri niqui'ij ri Pablo y ri Bernabé can ketzij-wi. Romari' q'uiy milagros yequi'en. \v 4 Romari' ri tenemit ca'i' rubanon. Jujun yequito' ri israelitas ri man quiniman ta, y ri ch'aka chic yequito' ri Pablo y ri Bernabé, ri apóstoles. \v 5 Y ri winak israelitas y ri man je israelitas ta y ri autoridades xquiya' chiquiwech chi niqui'en quitzelal chique ri Pablo y ri Bernabé y xquiequicamisaj che abaj. \v 6 Pero ri Pablo y ri Bernabé xquina'ej ronojel ri nojin chiquij; romari' reje' xquiwewaj-e-qui' y xebe c'a pa Listra y pa Derbe, ri tenemit ri jec'o pa Licaonia. Chuka' xebe pa ch'aka chic lugar ri jec'o-pe chiquinakaj ri ca'i' tenemit ri'. \v 7 Reje' ja ri pa tak tenemit y ri pa tak lugar ri' xquitzijoj-wi ri utzilaj rutzij ri Ajaf Dios. \s1 Ri winak aj-Listra xa xjalataj quino'j (quina'oj) y romari' xquiq'uiak che abaj ri Pablo \p \v 8 Y chiri' pa tenemit rubinan Listra, c'o jun achi ri desde que xalex-pe man tiquirinak ta nibin. Can man jun mej (bey) bininak ta juba'. Y ri achi re' ch'ocol chiri'. \v 9 Raja' nuc'oxaj ri nu'ij ri Pablo. Y ri Pablo xutzu' chi ri achi ri' can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios chi can nic'achoj-wi. \v 10 Romari' ri Pablo can riq'uin ruchuk'a' xch'o'n che ri achi, y xu'ij che: Capa'e' choj. Y ri achi can ja' xropin, y xpa'e' y utz xbin. \v 11 Cuando ri winak xquitzu' ri xu'on ri Pablo, ri winak ri' xech'o'n pa Licaónica, ri quich'abel. Y can riq'uin quichuk'a' xqui'ij: Ri achi'a' ri yekatzu', can je ka-dios ri je-kajinak-pe chikacojol cami. \p \v 12 Reje' niqui'ij chi ri Bernabé jari' ri qui-dios rubinan Júpiter, y ri Pablo jari' ri qui-dios rubinan Mercurio, roma ja raja' ri uc'uayon ri tzij. \v 13 Ri Júpiter ri qui-dios ri winak ri', c'o jun rusamajel, y ri dios ri' c'o ri rocho chuchi' ri tenemit. Ri rusamajel ri Júpiter xeruc'uaj pa tak puertas ri wacx ri je-wakon-pe riq'uin cotz'i'j. Raja' y ri winak niquijo' niquiya' quik'ij ri Pablo y ri Bernabé, romari' jequic'amon-pe ri wacx chi yequicamisaj. \v 14 Pero cuando ri apóstol Bernabé y ri apóstol Pablo xquina'ej ri niquinojij ri winak, xebison-ka, romari' xquiretzela' quitziak chiquij. Y ja' xe'oc chiquicojol ri winak, y niqui'ij chique: \v 15 ¿Anchique roma rix niben quiere'? Roj joj winak anche'l rix, y joj-petenak iwiq'uin chi naka'ij chiwe que man chic quie'iben anche'l ri ye'iben-pe cami, ri man jun yec'atzin-wi, roma man jun utz nuc'om-pe chiwe; pa ruq'uiexel ri' tinimaj ri c'aslic Dios ri banayon ronojel. Ri banayon ri rocaj y ri jec'o chupa, ri banayon ri rech-ulef y ri jec'o chech, ri banayon ri mar y ri jec'o chupa. \v 16 Y más que ri ojer can tiempo, ri Dios can xuya-wi lugar chique ri winak ri man je israelitas ta, chi xequic'uaj ri bey ri xeka chiquiwech. \v 17 Pero can ruk'alajin-wi-ri' chiquiwech riq'uin ri nu'on-pe job ri chicaj, nuya' ri tico'n, y can nuya-pe ronojel ri nitej, chi quiri' niquicot ri kánima. Can ruyo'n-wi-pe ri utz pa kawi' konojel, xecha'. \p \v 18 Y más que ri Pablo y ri Bernabé xqui'ij quiri' chique ri winak ri', can c'aronaj xetiquier xequik'at ri winak chi quiri' man xequicamisaj ta ri wacx chi niyo'x quik'ij reje'. \p \v 19 Y chiri' pa tenemit Listra jec'o israelitas ri xe'apon ri je-petenak c'a pa tenemit Antioquía y pa Iconio. Reje' xquiya' quino'j (quina'oj) ri winak aj-chiri' pa Listra, y can xequich'ec-wi, romari' ri winak aj-chiri' xquiq'uiak che abaj ri Pablo, y xquikirirej-e y xbequitorij can chuchi' ri tenemit, roma xquinojij chi ri Pablo xcom yan. \v 20 Y cuando ri kach'alal quimolon-apo-qui' chirij ri Pablo, raja' xa xbepa'e-pe, y xtzolaj chic pa tenemit. Y ruca'n k'ij raja' y ri Bernabé xebe c'a pa jun tenemit rubinan Derbe. \p \v 21 Y chiri' pa tenemit Derbe xquitzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios. Y je q'uiy winak xquinimaj ri Jesús. Y c'ajari' xetzolaj. Y xebek'ax chic pe ri pa Listra, ri pa Iconio y pa Antioquía. \v 22 Y ri tenemit anchi' xebek'ax-pe, niquiya' can ruchuk'a' cánima ri kach'alal, y niqui'ij can chique chi tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, roma nic'atzin chi q'uiy naka'an sufrir pa kac'aslen chi jojoc anchi' can ja ri Dios nibano gobernar. \v 23 Y xqui'en can ru'onic ri samaj chiquicojol ri kach'alal. Xequicanola' can achi'a' ri yepa'e' can chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal. Quiri' xqui'en can pa tak tenemit anchi' xek'ax-wi. Y can xqui'en ayuno y oración, y xequijach can pa ruk'a' ri Ajaf ri quiniman chic. \s1 Cuando ri Pablo y ri Bernabé xetzolaj pa Antioquía ri c'o pa rech-ulef Siria \p \v 24 Y c'ajari' xebek'ax-pe ri pa Pisidia, y xe'apon pa Panfilia. \v 25 Y xquitzijoj ri rutzij ri Dios chiri' pa tenemit Perge. Y c'ajari' xebe ri pa tenemit Atalia. \v 26 Y chiri' pa Atalia xe'oc-e pa jun barco chi yetzolaj c'a Antioquía, ri tenemit anchi' ri kach'alal jequijachon-e pa ruk'a' ri Dios ri Pablo y ri Bernabé, chi quiri' ja' ta ri Dios yeruto' chi ne'quibana' ri samaj. Y cami ri samaj ri' xc'achoj yan can. \v 27 Y cuando ri Pablo y ri Bernabé xe'apon pa Antioquía, xequimol conojel kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', y c'ajari' xquitzijoj-ka chique ronojel ri xu'on ri Dios chique chi xeruto' chi xquitz'uc can ri samaj, y xuya' lugar chuka' chique ri winak ri man je israelitas ta, chi xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y xecolotaj. \v 28 Y ri Pablo y ri Bernabé xec'ue-ka q'uiy k'ij quiq'uin ri kach'alal aj-Antioquía, ri tenemit c'o pa rech-ulef Siria. \c 15 \s1 Ri ru-ley ri Moisés anche'l jun eka'n (aka'n) \p \v 1 Y jec'o jujun achi'a' ri je-petenak pa Judea xe'apon pa Antioquía, ri tenemit ri c'o pa rech-ulef Siria; reje' niqui'ij chique ri kach'alal chi yecolotaj, pero can nic'atzin chi ni'an ri circuncisión chique,\x * \xo 15:1 \xt Lv 12:3\x* ri nu'ij chupa ri ru-ley ri Moisés. \v 2 Y ri Pablo y Bernabé can xquich'ojij chique ri ye'in quiri'. Romari', ri kach'alal ri jec'o chiri' xequicha' ri Pablo y ri Bernabé y jujun chic kach'alal, chi yebe pa tenemit Jerusalem quiq'uin ri apóstoles ri jec'o chiri' y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal, chi yetzijon chirij ri', xa ni'an o man ni'an ta ri circuncisión chique ri kach'alal achi'a' man je israelitas ta. \p \v 3 Romari' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', xequitak-e ri xequicha' chi yebe c'a Jerusalem. Y cuando je-benak, xek'ax pa tak tenemit ri jec'o pa Fenicia y pa Samaria, y niquitzijola' chique ri kach'alal chi je q'uiy winak ri man je israelitas ta ri xquinimaj ri Jesucristo y xjalataj quic'aslen. Y ri kach'alal ri xec'oxan, can yalan xquicot ri cánima. \p \v 4 Y cuando xe'apon pa Jerusalem ri je-takon-e, can xc'ul-wi quiwech coma ri kach'alal ri aj-chiri', coma ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal y coma ri apóstoles ri jec'o chiri'. Y ri Pablo y ri Bernabé xquitzijoj chique, chi ri Dios q'uiy jeruto'n reje', y romari' je q'uiy winak ri man je israelitas ta ri xquinimaj yan ri Jesucristo, xecha'. \p \v 5 Y jec'o achi'a' fariseos ri quiniman chic ri Jesucristo ri xebepa'e-pe y xqui'ij: Can ti'ix chique ri kach'alal ri man je israelitas ta, chi tiquibana' ri circuncisión y tiquibana' chuka' ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés, xecha'. \p \v 6 Y romari' ri apóstoles y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal, xquimol-qui' chi niquinojij xa ni'an o man ni'an ta ri circuncisión chique ri kach'alal ri man je israelitas ta. \v 7 Y cuando q'uiy yan qui'in chirij ri', ri Pedro xpa'e' y xu'ij: Wach'alal, rix iweta'n chi c'o yan juba' tiempo ri Dios xirucha' chi'icojol chi xintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chiquiwech ri winak ri man je israelitas ta,\x * \xo 15:7 \xt Hch 10:1-43\x* chi quiri' tiquinimaj chuka' reje'. \v 8 Ri Dios can xuk'alajij chi yerojo' chuka' ri winak ri'. Romari' xuya-pe ri Espíritu Santo pa quiwi',\x * \xo 15:8 \xt Hch 2:4; 10:44\x* roma xutzu' ri cánima. Junan xu'on ri Dios chake roj israelitas y chique ri man je israelitas ta. \v 9 Can man jun kacojol xu'on. Reje' can xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, romari' ri Dios ch'ajch'oj xu'on che ri cánima. \v 10 Y rix ¿anchique roma nijo' nitojtobej ri Dios? ¿Anchique roma nijo' niya' jun eka'n (aka'n) chiquij ri kach'alal ri man je israelitas ta? Roma ri ru-ley ri Moisés xa anche'l jun eka'n (aka'n) ri man xetiquier ta xquic'uaj ri kati't-kamama', ni roj chuka' man jojtiquier ta nakac'uaj. \v 11 Romari' roj can kaniman-wi chi xojcolotaj, roma can quiri' xrojo' ri Ajaf Jesús, y can quiri' chuka' xecolotaj ri kach'alal ri man je israelitas ta, xcha' ri Pedro. \p \v 12 Y romari' conojel ri quimolon-qui' chiri' man xech'o'n ta chic apo, xe xquic'oxaj ri niquitzijoj ri Bernabé y ri Pablo. Reje' niquitzijoj ri milagros ri man jun mej (bey) je-tz'eton, ri xequi'en chiquiwech ri winak ri man je israelitas ta, roma reje' can ja ri Dios ri xyo'n quichuk'a'. Can xk'alajin-wi chi ja ri Dios ri takayon quichi. \v 13 Y cuando ri Bernabé y ri Pablo xetane-ka, ri Jacobo xu'ij: Quinic'oxaj c'a, wach'alal: \v 14 Ri Simón Pedro rutzijon chake chi ri Dios can xujoyowaj-wi quiwech ri winak ri man je israelitas ta. Can xerucha' chi ye'oc rutenemit chi quiri' can niquiya-wi ruk'ij. \v 15 Can ketzij xbe'el-wi ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can. Ri quitz'iban can, nu'ij: \q1 \v 16 C'ajari' xquitzolaj chic pe quiq'uin ri israelitas je ru-familia can ri rey David, \q1 y xtin-en chique chi xquiecataj chic pe jun mej (bey)\x * \xo 15:16 \xt Am 9:11-12\x* chi quiri' niquiya' chic nuk'ij, anche'l cuando c'o ri David. \q1 \v 17 Y ren ri Ajaf xtin-en quiri' chique, chi quiri' ri ch'aka chic winak jinquicanoj. \q1 Y conojel ri man je israelitas ta ri jenucha'on chic, quiri' ta xtiqui'en. \q1 \v 18 Can quiri' ri ru'in can ri Ajaf Dios ri ojer can. \q1 Quiri' nu'ij ri rutzij, xcha' ri Jacobo. \p \v 19 Y xu'ij chuka': Romari' ren nin-ij, más utz man quiekanak ri man je israelitas ta ri xquijal yan quic'aslen chech ri Dios, chi ni'an ri circuncisión chique. \v 20 Xe ri más nic'atzin niqui'en ka'ij-e chique chupa jun carta, que man quiequitaj ex ri man utz ta chi yetej roma je-yo'n chic chiquiwech dioses ri xa man je ketzij ta,\x * \xo 15:20 \xt Ex 34:15-17\x* y ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' chi niqui'en mac,\x * \xo 15:20 \xt Lv 18:6-23\x* y man tiquitaj ti'j chi jun chicop ri xcom roma xjik', ni man tiquitaj quic',\x * \xo 15:20 \xt Lv 17:10-16\x* kojcha-e chupa ri carta. \v 21 Roma desde ojer can tiempo pa conojel tenemit, can jec'o ri niquic'ut ru-ley ri Moisés pa tak sinagogas. Romari' keta'n anchique ri can man utz ta naka'an. Roma can ronojel k'ij chi uxlanen ni'an leer chiquiwech conojel, xcha' ri Jacobo. \p \v 22 Y ri apóstoles y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal y conojel ri kach'alal chi ri iglesia, xquinojij chi can utz chi yequitak-e kach'alal chi yebe c'a pa Antioquía chiquij ri Pablo y ri Bernabé. Ri xequicha-e reje' ja ri Judas ri ni'ix chuka' Barsabás che y ri Silas. Je ca'i' kach'alal ri can c'o quik'ij chiquicojol ri ch'aka chic kach'alal. \v 23 Y x-an-e jun carta y xjach-e chique chi niquic'uaj chique ri kach'alal. Y ri carta ri' nu'ij: Roj ri apóstoles, roj ri joj-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal, y conojel ri kach'alal chi ri iglesia, nakatak-e ruxnakil-iwech rix kach'alal ri man jix israelitas ta, ri jixc'o pa Antioquía y pa ch'aka chic tenemit chi ri rech-ulef Siria y chuka' pa rech-ulef Cilicia. \v 24 Roj xkana'ej chi jec'o xe'apon iwiq'uin, y we' je-elenak-wi-e, pero man ja' ta roj joj-takayon-e quichi. Reje' xa jun-wi chic ex xqui'ij chiwe y romari' jixquisuk' riq'uin ri iniman, roma reje' niqui'ij chi can ti'an ri circuncisión chiwe, y can tibana' chuka' ri ch'aka chic ex ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. \v 25 Romari' roj xkanojij xekacha' ca'i' kach'alal chi yekatak-e chi'itz'etic. Y ri ca'i' re' yebe quiq'uin ri Bernabé y ri Pablo ri can yalan yekajo'. \v 26 Y can keta'n-wi chi ri kach'alal Bernabé y ri Pablo can q'uiy sufrimientos quik'axan pa quic'aslen roma niquitzijoj ri rutzij ri Kajaf Jesucristo. \v 27 Roj yekatak-e ri kach'alal Judas y ri kach'alal Silas chi xquiebech'o'n iwiq'uin, y xtiqui'ij ri tzij ri katz'iban-e chiwe. \v 28 Y ri nrojo' ri Espíritu Santo, ja chuka' ri' nakajo' roj chiwe, chi rix man titzeklebej ronojel ri c'o chupa ri ley; can xe ri más nic'atzin, jari' tibana'. \v 29 Ri más nic'atzin jare': Man titaj ti'j chi jun chicop ri xcamises chi xsuj chech jun dios man ketzij ta, man titaj quic', man titaj ti'j chi jun chicop ri xcom roma xjik', y chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' chi niqui'en mac. Xa ronojel re' xtinimaj, utz nu'on chiwe. Dios xtichajin iwichi. \p \v 30 Y ja xetak-e. Y cuando reje' xe'apon pa tenemit Antioquía, xequimol ri kach'alal y xquijach ri carta chique. \v 31 Y cuando ri kach'alal xquitzu' anchique nu'ij ri carta, can xequicot, y xuya' ruchuk'a' cánima. \v 32 Y ri Judas y ri Silas q'uiy ex xqui'ij chique ri kach'alal chi xquiya' ruchuk'a' cánima, roma ri ca'i' kach'alal re' can niquik'alajij chuka' ri ni'ix chique roma ri Dios. \v 33 Reje' xec'ue-ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin ri kach'alal chiri' pa Antioquía. Y cuando xquinojij yetzolaj pa Jerusalem quiq'uin ri je-takayon-e quichi, ri kach'alal aj-Antioquía xequi'en-e despedir, y xqui'ij-e chique chi ja' ta ri Dios tichajin quichi y nic'ue' ta uxlanen pa cánima. \p \v 34 Y cuando ya yetzolaj-pe, ri Silas man xpe ta, xa xunojij chi can más utz nic'ue' can chiri' quiq'uin ri kach'alal. \v 35 Y chuka' ri Pablo y ri Bernabé xec'ue-ka chiri' pa Antioquía. Reje' junan quiq'uin ch'aka chic kach'alal xequitijoj ri kach'alal riq'uin ri rutzij ri Ajaf, xquitzijoj chuka' ri utzilaj rutzij ri Dios. \s1 Ri ruca'n mej (paj) nibe ri Pablo chi nu'on rusamaj ri Dios \p \v 36 Y cuando xk'ax yan juba' tiempo, ri Pablo xu'ij che ri Bernabé: Jo', jo' chiquitz'etic ri kach'alal ri jec'o pa ronojel tenemit ri anchi' katzijon-wi can ri rutzij ri Ajaf, xcha' che. \p \v 37 Y ri Bernabé nrojo' chi niquic'uaj chic e jun mej (bey) ri Juan ri ni'ix chuka' Marcos che. \v 38 Pero ri Pablo man nrojo' ta, roma cuando xquic'uaj ri na'ey mej (paj), xerumalij can pa Panfilia, y man xbe ta quiq'uin chi xu'on ri samaj.\x * \xo 15:38 \xt Hch 13:13\x* \v 39 Y xquich'olila-ka-qui' chiquiwech; romari' ja' xquijach-qui'. Ri Bernabé xuc'uaj-e ri Marcos, y xe'oc-e pa jun barco chi xebe pa Chipre. \v 40 Y ri Pablo xucha' ri Silas chi xbe riq'uin. Y ri kach'alal aj-Antioquía xequijach-e pa ruk'a' ri Dios. \v 41 Cuando yek'ax je-benak pa rech-ulef Siria y Cilicia, niquiya' ruchuk'a' cánima ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios. \c 16 \s1 Ri Timoteo nibe chiquij ri Pablo y Silas \p \v 1 Y ri Pablo y Silas xe'apon pa Derbe y pa Listra. Y chiri' pa tenemit Listra c'o jun kach'alal ala' rubinan Timoteo, ral jun ixok israelita ri runiman chuka' ri Jesucristo, pero ri rutata' man israelita ta. \v 2 Y ri kach'alal ri jec'o pa Listra y ri pa Iconio can utz yech'o'n chirij ri Timoteo. \v 3 Ri Pablo nrojo' chi ri Timoteo nibe quiq'uin chi nu'on ri rusamaj ri Dios. Y can quiri-wi xu'on, pero xu'on na ri circuncisión che, chi utz nitz'et coma ri israelitas ri jec'o pa tenemit Listra y ri jec'o chunakaj ri tenemit, roma can conojel je'etamayon chi ri rutata' ri Timoteo man israelita ta. \v 4 Y ri tenemit anchi' yek'ax-wi ri Pablo y ri je-benak riq'uin, niqui'ij can chique ri kach'alal ri man je israelitas ta, chi can tiquibana' ri niqui'ij ri apóstoles y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal ri jec'o pa Jerusalem. Y man nic'atzin ta chi can niqui'en ronojel ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. \v 5 Romari' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tenemit chiri', can xquiya' más cánima riq'uin ri Dios, y k'ij-k'ij jec'o ri ye'oc-apo quiq'uin chi niquinimaj ri Jesucristo. \s1 Cuando x-ix che ri Pablo chi tik'ax pa Macedonia \p \v 6 Y ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique ri Pablo chi xebe pa rech-ulef rubinan Asia, chi niquitzijoj rutzij ri Dios chiri'. Romari' reje' xek'ax pa Galacia y pa Frigia. \v 7 Y xe'apon anchi' c'o-wi ri mojón chi ri rech-ulef Misia. Y xquinojij chi yebe pa rech-ulef Bitinia, pero ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique chuka'. \v 8 Y xquitzeklebej ri mojón richi ri Misia, y xe'apon-ka pa tenemit rubinan Troas. \v 9 Y chak'a' ri Pablo xutzu' pa jun anche'l achic', chi c'o jun achi aj-Macedonia ri pa'l-apo chech, y ri achi ri' nu'ij che: Tabana' favor cak'ax kaq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' che, xutzu' ri Pablo. \v 10 Y cuando ri Pablo rutz'eton yan ri jun anche'l achic' ri', konojel xkanaba-ki' chi jojbe c'a Macedonia, roma xka'an entender ri xk'alajix chech ri Pablo, nu'ij chi ri Dios nrojo' chi jojbe c'a quiq'uin ri aj-Macedonia chi nakatzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chique. \s1 Ri Pablo y ri Silas xec'ue' pa Filipos \p \v 11 Y ja xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tenemit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y ruca'n k'ij xojel chic e chiri', y xojapon pa tenemit rubinan Neápolis. \v 12 Y cuando xkaya' can ri tenemit Neápolis, xojapon pa tenemit Filipos. Y ri Filipos jun nimalaj tenemit ri c'o chupa ri rech-ulef rubinan Macedonia. Y ri winak ri jec'o chupa ri tenemit ri' je romanos. Cuando xojapon ri pa tenemit ri', xojc'ue-ka jun jani' k'ij chiri'. \v 13 Y pa jun k'ij chi uxlanen, roj xojel-e chuchi' ri tenemit y xojbe chuchi' jun rakan-ya', jun lugar ri can nicuses-wi chi ni'an orar. Y xojbech'oquie' chiri', y xkatzijoj-ka rutzij ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri'. \v 14 Jun chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', rubinan Lidia. Y ri Lidia re' aj-tenemit Tiatira. Raja' nuc'ayij jun rech tziak ri morado nitzu'n, ri ni'ix púrpura che. Y ri Lidia re' can nuya' ruk'ij ri Dios. Raja' can xuc'oxaj ri nu'ij ri Pablo. Ri Ajaf Dios can xch'o'n-wi pa ránima, romari' raja' can xunimaj ri Jesús. \v 15 Raja' y conojel ri jec'o pa rocho, xe'an bautizar; c'ajari' ri Lidia xu'ij chake: Xa can yinitzu' chi ren can ketzij xinnimaj ri Ajaf, jo' chiwocho, y quixc'ue' chiwocho, xcha'. Ri ixok ri' can xu'on chake chi xojbe-wi chirocho y chiri' xojc'ue-wi-ka. \p \v 16 Y jun mej (bey) cuando katz'amon bey joj-benak chupa ri lugar ri anchi' ni'an-wi oración, xkac'ul jun xten. Y ri xten re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibano che chi nitiquier nu'ij anchique ri xtibanataj pa quic'aslen ri winak. Ri xten re' jun esclava, y ri rajaf can yalan qui-mero niqui'en chirij. \v 17 Y ri xten re' xojrutzeklebej roj y ri Pablo, y can riq'uin ruchuk'a' nich'o'n y nu'ij chakij: Ri achi'a' re' je rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chiwe anchique nic'atzin niben rix chi quiri' jixcolotaj chech ri imac, nicha'. \p \v 18 Y ri xten re', q'uiy k'ij ri quiri' xu'on. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' ta chic. Romari' raja' xutzalmayij-ri' y xu'ij che ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xten: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chawe chi catel-e riq'uin ri xten, xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can ja' xuya' can ri xten. \v 19 Cuando ri rajaf ri xten xquitzu' chi can manak-wi chic xtiqui'en qui-mero chirij, roma man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj pa juzgado chiquiwech ri achi'a' ri niqui'en juzgar. \v 20 Y cuando xebequipoba' chiquiwech ri achi'a', xqui'ij: Ri achi'a' re' je israelitas y niquiyuj quino'j (quina'oj) ri winak we' pa tenemit. \v 21 Y niquic'ut jun chic costumbre chakawech, ri man utz ta chi nakanimaj y naka'an, roma roj can joj winak romanos, xecha'. \p \v 22 Y can je q'uiy winak ri xebecataj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquich'il-e ri quitziak ri Pablo y ri Silas y xqui'ij chi quiech'ay che che'. \v 23 Y cuando je-ch'ayon chic utz, xebetz'apis pa cárcel, y x-ix che ri chajinel chi can quieruchajij utz. \v 24 Romari' raja', can xe x-ix quiri' che, can ja ri más pa dentro xerucusaj-apo ri Pablo y ri Silas. Y ri cakan xeruyala' can chucojol ri che' ni'ix cepo che. \p \v 25 Y pa nic'aj-ak'a' la'k ri' ri Pablo y ri Silas yebixan niquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' niqui'en orar. Y ri ch'aka chic ri jec'o pa cárcel yequic'oxaj-apo. \v 26 Y c'aja' xquina' xyiquiyo' jun nimalaj silonel (cab-rakan), xusiloj ri cárcel y can xsilon ri ruxe' ri xan. Ri ruchi' ri cárcel xejakataj, y ri cadenas ri je-cusan chi je-ximon can ri jec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'. \v 27 Ri achi ri chajiy quichi ri jec'o pa cárcel, xuna' rech roma ri silonel (cab-rakan). Y cuando raja' xutzu' chi ri ruchi' ri cárcel je-jakal, xulesaj ru-espada chi nucamisaj-ka-ri', roma raja' xu'ij-ka pa ránima chi xebe yan conojel ri jec'o pa cárcel. \v 28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o'n-apo che y xu'ij: Man tacamisaj-awi', we' jojc'o-wi konojel, xcha'. \p \v 29 Y ri achi chajinel xuc'utuj jun luz. Y cuando ruc'uan chic ri luz ri', junanin xoc-apo pa cárcel, pero can nibarbot roma ruxi'n-ri'. Raja' xbexuquie' chiquiwech ri Pablo y ri Silas. \v 30 C'ajari' xerulesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Anchique ri nic'atzin nin-en chi quiri' yicolotaj? xcha' raja'. \p \v 31 Y ri Pablo y ri Silas xqui'ij che: Tanimaj ri Ajaf Jesucristo ret y conojel ri jec'o pa awocho, y can xquixcolotaj. \p \v 32 Y Pablo y ri Silas xquitzijoj rutzij ri Ajaf che raja' y chique chuka' conojel ri jec'o pa rocho. \v 33 Y más que chak'a' chic, raja' xuch'ajla' rech ri anchi' je-socotajnak ri Pablo y ri Silas. Y x-an bautizar raja' y conojel ri jec'o pa rocho. \v 34 Y c'ajari' xeruc'uaj chirocho chi xerutzuk. Y raja' y ri jec'o pa rocho can niquicot cánima, roma xquinimaj ri Dios. \p \v 35 Y nisakar ruca'n k'ij ri achi'a' ri niqui'en juzgar xequitak jujun chajinel chi xbequi'ij che ri achi ri yeruchajij ri jec'o pa cárcel, chi quierulesaj-pe ri Pablo y ri Silas. \v 36 Y ri achi chajinel chi ri cárcel xberu'ij che ri Pablo: Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquitak-pe rubixic chue chi jixinlesaj-e. Cami quixel-pe. Utz jixbe y can tic'ue' uxlanen pa tak iwánima, xcha'. \p \v 37 Pero ri Pablo xu'ij chique ri chajinel ri xetak-pe coma ri achi'a' ri niqui'en juzgar: Roj joj achi'a' romanos. Y can ch'anin xquitak kach'ayic chiquiwech ri winak y c'a man jani koj-an juzgar. Y xojquitz'apij pa cárcel. Y cami niquijo' jojquilesaj-e y can man jun nina'en chi jojel-e. Ri ka-ley man quiri' ta nu'ij. Ti'ij chique ri je-takayon-pe iwichi, chi ja reje' quiepe y kojquilesaj-e we', xcha' ri Pablo chique. \p \v 38 Y ri chajinel ri' ja xbequi'ij chique ri achi'a' ri niqui'en juzgar ronojel ri xu'ij-e ri Pablo chique. Romari' ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquixi'j-qui', roma xquitemaj chi ri ca'i' achi'a' je romanos chuka'. \v 39 Y ri yebano juzgar xe'apon quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj chi ticoch' (ticuy) quimac roma ri xqui'en chique. C'ajari' xequilesaj-pe pa cárcel y xqui'ij chique chi quie'el-e chiri' pa tenemit. \v 40 Y cuando ri Pablo y ri Silas xe'leses-e pa cárcel, xebe pa rocho ri Lidia, y xquiya' ruchuk'a' cánima ri kach'alal. Y cuando xetzijon yan chique conojel, reje' xebe. \c 17 \s1 Ri xbanataj pa Tesalónica \p \v 1 Ri Pablo y ri Silas quitz'amon bey. Xek'ax pa tenemit Anfípolis y Apolonia, c'ajari' xe'apon pa tenemit rubinan Tesalónica. Y ri winak israelitas ri jec'o chiri', c'o jun qui-sinagoga anchi' niquimol-wi-qui' chi niquic'oxaj rutzij ri Dios. \v 2 Y ri Pablo, can anche'l rubanon-pe pa ch'aka chic tenemit, na'ey napon pa tak sinagogas anchi' niquimol-wi-qui' ri israelitas, can quiri' chuka' xu'on chiri' pa Tesalónica; xapon pa sinagoga. Oxi' semanas ri can quiri' xu'on chupa ri k'ij chi uxlanen. Raja' xtzijon quiq'uin ri israelitas chirij ri rutzij ri Dios. \v 3 Y can ja ri rutzij ri Dios ri xucusaj chi xuk'alajij chiquiwech ri winak chi ri Cristo can q'uiy sufrimiento xti'an che coma ri winak, can xticom y can xtic'astaj chic pe. Y ri Pablo xu'ij chuka' chique ri winak: Ri Jesús ri nintzijoj ren chiwe, ja raja' ri Cristo ri xtak-pe roma ri Dios, xcha' chique. \p \v 4 Y can jec'o jujun winak israelitas ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo. Can je q'uiy ri man je israelitas ta ri can niquiya-wi ruk'ij ri Dios xquinimaj. Y je q'uiy chuka' ixoki' ri c'o quik'ij ri xquinimaj. Y conojel reje' xquitzeklebej ri niqui'ij ri Pablo y ri Silas. \v 5 Romari' ri winak israelitas ri man niquinimaj ta ri Jesucristo, itzel xequitzu' ri Pablo y ri Silas. Romari' reje' xebequimolo-pe achi'a' ri je itzel y je k'ora'. Can q'uiy-wi ri winak ri xequimol, y can xquiyec-wi chuka' ri tenemit. Y reje' riq'uin quichuk'a' xebe'oc-pe pa rocho ri jun achi rubinan Jasón, chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas chi yequilesaj-pe pa jay y yequiya' pa quik'a' ri winak. \v 6 Pero roma man xequiwil ta ri Pablo y ri Silas, xa ja yan chic ri Jasón y ch'aka chic kach'alal ri xequic'uaj-e chiquiwech ri achi'a' ri yebano juzgar ri winak pa tenemit. Y can riq'uin quichuk'a' yech'o'n-apo, y niqui'ij: Ri achi'a' quibinan Pablo y Silas niquisuk' quino'j (quina'oj) conojel winak chi ri rech-ulef y xeloka yan we' chupa ri katenemit. \v 7 Y ja ri Jasón xc'amo-ka quiwech pa rocho. Conojel ri yetzekleben quichi ri Pablo y ri Silas, man ja' ta ri nu'ij ri ley chi ri karech-ulef ri ye'ajin. Reje' xa man niquinimaj ta ri nu'ij ri rey César, roma xa niqui'ij chi c'o jun chic qui-rey rubinan Jesús, xecha'. \p \v 8 Y cuando ri winak y ri achi'a' ri yebano juzgar pa tenemit Tesalónica xquic'oxaj ri sujunic ri', xquixi'j-qui' y man niquiwil ta anchique niqui'en. \v 9 Y roma quiri' x-ix chiquij ri Jasón y ri ch'aka chic kach'alal, ri achi'a' ri yebano juzgar xquinojij chi yequisk'opij-e, pero tiquiya' can mero pa quiq'uiexel. Y ri Jasón y ri ch'aka chic kach'alal xquiya' can ri mero y ja xe'el. \s1 Pablo y ri Silas niquitzijoj rutzij ri Dios pa Berea \p \v 10 Ri kach'alal ri', can ch'anin xequitak-e ri Pablo y ri Silas pa tenemit Berea. Chak'a' xequitak-e. Y cuando ri Pablo y ri Silas jec'o chic chiri' pa Berea, xebe pa sinagoga, ri jay anchi' niquimol-wi-qui' ri israelitas chi niquic'oxaj rutzij ri Dios. \v 11 Y ri israelitas ri' más utz quino'j (quina'oj) chiquiwech ri israelitas ri jec'o pa Tesalónica, roma reje' can utz xquic'oxaj ri rutzij ri Dios. Y ronojel ri tzij ri xquic'oxaj-e quiq'uin ri Pablo y ri Silas, niquicanoj chupa ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, chi niquitzu' xa ketzij ri niqui'ij o xa man ketzij ta. Ri winak ri' can k'ij-k'ij quiri' niqui'en. \v 12 Y can je q'uiy ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo chiquicojol ri israelitas. Y chuka' chiquicojol ri winak ri man je israelitas ta, jec'o ixoki' ri can c'o quik'ij ri xquinimaj y je q'uiy achi'a'. \v 13 Pero ri israelitas ri man quiniman ta rutzij ri Dios ri jec'o pa tenemit Tesalónica, xquic'oxaj chi ri Pablo c'o pa tenemit Berea nutzijoj rutzij ri Dios chique ri winak chiri'. Romari' reje' xebe chuka' c'a Berea. Y chiri' xquiya' quino'j (quina'oj) ri winak chi quiecataj chirij ri Pablo. \v 14 Y ri kach'alal ri jec'o pa Berea, can ja' xquitak-e ri Pablo chuchi' ri mar. Y ri Silas y ri Timoteo xec'ue' can pa Berea quiq'uin ri kach'alal. \v 15 Y cuando ri kach'alal ri je-benak-e riq'uin ri Pablo, jec'o chic chuchi' ri mar, xquic'uaj-e ri Pablo pa jun tenemit rubinan Atenas. Y ri kach'alal ri' xetzolaj-pe, y x-ix-pe chique roma ri Pablo chi quie'apon ch'anin ri Silas y ri Timoteo pa Atenas, roma chiri' yeruyobej-wi raja'. \s1 Ri Pablo xc'ue' pa Atenas \p \v 16 Y cuando ri Pablo jeruyoben ri Silas y ri Timoteo pa tenemit Atenas, raja' can pokon nuna', roma ri tenemit ri' nojinak quiq'uin dioses ri man je ketzij ta. \v 17 Romari' ri Pablo napon pa sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios chupa ri tenemit ri', y yetzijon chirij ri nu'ij ri rutzij ri Dios quiq'uin ri israelitas y ch'aka chic winak ri can niquiya-wi ruk'ij ri Dios. Y can quiri' chuka' nu'on k'ij-k'ij pa c'ayibel. Yetzijon chirij ri rutzij ri Dios quiq'uin ri ye'apon chiri'. \v 18 Y chiri' pa Atenas jec'o chuka' achi'a' ri niquijo' niquitemaj más no'j (na'oj), jec'o ri ni'ix filósofos epicúreos chique y ch'aka chic ri ni'ix estoicos chique; jec'o chique reje' yebetzijon riq'uin ri Pablo. Pero jec'o jujun ri niqui'ij: ¿Anchique como nrojo' nu'ij chake ri jun achi re', xe niwolol? yecha'. Y ch'aka chic niqui'ij: Ri achi re' anche'l xa yerutzijoj ch'aka chic dioses quichi ch'aka chic winak ri man je richi ta we', yecha'. Y quiri' ri niqui'ij ri winak ri', roma ri nutzijoj ri Pablo chique, ja ri utzilaj rutzij ri Jesús y nu'ij chuka' chique chi ri Jesús xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki'. \v 19 Y ri winak ri' xquic'uaj ri Pablo pa Areópago, ri anchi' niquimol-wi-qui' ri can c'o quik'ij ri jec'o chiquicojol reje'. Y cuando xe'apon, reje' xquic'utuj che ri Pablo: ¿Utz como nu'on chawech chi natzijoj chake chirij ri c'ac'ac' no'j (na'oj) ri nak'alajij? \v 20 Roma roj can man kac'oxan ta ri natzijoj ret, y roj nakajo' chi ret na'ij chake y nac'ut utz chakawech, anchique ntel chi tzij ri', xecha' che. \p \v 21 Y quiri' xqui'ij, roma conojel ri winak aj-Atenas y ri je-petenak pa ch'aka chic rech-ulef y chiri' jec'o-wi, can yalan nibe cánima niquic'oxaj o niquitzijoj jun chic no'j (na'oj) ri can c'ac'ac' chiquiwech reje'. \p \v 22 Y cuando ri Pablo xbepa'e-pe chiquiwech ri winak chiri' pa Areópago, xu'ij: Rix ri jixc'o we' pa Atenas, ren nintzu' chi can iyo'n-wi quik'ij ri i-dioses. \v 23 Roma cuando xik'ax ri anchi' niya-wi quik'ij conojel i-dioses, xintzu' jun altar ri anchi' nu'ij-wi: Richi ri jun Dios ri man keta'n ta rech, nicha'. Y ja Dios ri' ri man iweta'n ta rech rix y can niya' chuka' ruk'ij, jari' ri nink'alajij ren chiwech ri cami. \p \v 24 Ja Dios ri' ri banayon ri rech-ulef y ronojel ri c'o chech. Ja raja' ri Rajaf ri rocaj y ri rech-ulef.\x * \xo 17:24 \xt Is 42:5\x* Y raja' can Dios-wi, y man jun winak nitiquier nu'on jun jay chi nic'ue' ta raja' chupa. \v 25 Chuka' ri winak man yetiquier ta niquito' ri Dios, xa ja ri Dios ri nito'n quichi ri winak, roma can ja raja' ri niyo'n kac'aslen, nuya' kuxla' y ronojel ex.\x * \xo 17:25 \xt Is 42:5\x* \p \v 26 Chuka' can rubanon chake konojel ri jojc'o chech-ulef chi xe riq'uin jun winak joj-petenak-wi, y kaquiran-ki' chech-ulef, y ru'in chuka' jani' tiempo ri yec'ue' ri naciones y ri lugar anchi' jec'o-wi, \v 27 chi nakacanoj ri Dios, y anchi' na xtakawil-wi. Y raja' xa man naj ta c'o-wi. \v 28 Y roma raja' c'o kac'aslen, roma raja' jojsilon, y roma chuka' raja' jojc'o, can anche'l qui'in jujun achi'a' poetas ri chi'icojol, chi roj can joj ralc'ual chuka' ri Dios. \v 29 Y xa can joj ralc'ual ri Dios, man xkojtiquier ta xtaka'ij Dios che jun ex ri xa achi'a' je-banayon. Y ri' más que riq'uin oro o plata o riq'uin abaj banon-wi, roma xa rusamaj jun winak. \v 30 Ri winak ri ojer can, xequi'en qui-dioses chi xquiya' quik'ij, y ri Dios can xerucoch', roma man quieta'n ta ancu'x (anchique) ri utz ri niquiya' ruk'ij. Pero cami ri Dios nu'ij chi conojel winak tiquiya' can ri quimac y tiquibana' ri nrojo' raja'. \v 31 Roma raja' can rucha'on jun k'ij chi yeru'on juzgar conojel winak. Rucha'on chic Jun ri can utz-wi chi jojru'on juzgar. Y ri Dios xuk'alajij chi ketzij chi ri Jun ri' jojru'on juzgar, roma xu'on che chi xbec'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', xcha' ri Pablo. \p \v 32 Y cuando ri winak xquic'oxaj chi c'o Jun ri xc'astaj-pe chiquicojol ri caminaki', xa xetze'n-apo chirij ri Pablo. Y jec'o xe'in che: Roj nakajo' jatkac'oxaj jun mej (bey) chic chirij ri natzijoj, xecha'. \p \v 33 Y ri Pablo xel-pe chiquicojol. \v 34 Y jec'o jujun winak ri xquinimaj ri Ajaf Jesucristo. Ri winak ri' can xebe chirij ri Pablo. Chiquicojol ri winak ri xeniman, c'o jun achi rubinan Dionisio, jun achi ri c'o quiq'uin ri can niqui'en-wi juzgar ri pa Areópago. Y c'o chuka' jun ixok rubinan Dámaris ri xunimaj ri Ajaf Jesucristo. Y jec'o chuka' ch'aka chic ri xquinimaj. \c 18 \s1 Pablo napon pa Corinto \p \v 1 Y c'ajari' ri Pablo xuya' can ri tenemit Atenas, y xbe pa tenemit Corinto. \v 2 Chiri' c'o jun achi israelita rubinan Aquila, raja' alaxinak pa rech-ulef Ponto. Raja' y ri Priscila ri raxayil, xa c'aja' juba' tiempo quiec'ue-ka pa Corinto. Reje' pa rech-ulef Italia xec'ue-wi na'ey; pero xe'el-pe chiri', roma ri Claudio ri emperador xu'ij chi ri winak israelitas quie'el-e chiri' pa tenemit Roma. Y ri Pablo xapon chiquitz'etic. \v 3 Y roma xa can junan quisamaj chi je oxi', ri Pablo xc'ue-ka quiq'uin. Je oxi' je banoy-jay che tziak, y junan xesamaj. \v 4 Y pa tak uxlanen k'ij, ri Pablo nibe chupa ri sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, nuk'alajij ri Jesús chiquiwech ri winak israelitas y ri man je israelitas ta. Can nutaj ruk'ij quiq'uin, chi niquinimaj ri rutzij ri Dios. \p \v 5 Y cuando ri Silas y ri Timoteo je-elenak-pe pa Macedonia y jec'o chic riq'uin ri Pablo pa Corinto, ri Pablo más xujach-ri' chi nutzijoj ri rutzij ri Dios. Y can man nrewaj ta juba' nuk'alajij chique ri israelitas ri jec'o chiri', chi ri Jesús can ja-wi ri Cristo. \v 6 Pero ri israelitas ri' can man nika ta chiquiwech ri nu'ij ri Pablo, y q'uiy itzel tak tzij ri yequi'ij. Romari' ri Pablo xutota' can ri rutziak, chi quiri' tiquina'ej chi can man utz ta ri xqui'en. Y xu'ij chuka' chique: Ja rix c'o imac xa xtika pa iwi' ri castigo ri xtuya' ri Dios; ren xinel yan chech, roma can xinya' yan ri rutzijol chiwe. Y jixinya' can, chi yibe quiq'uin ri winak ri man je israelitas ta, xcha' chique. \p \v 7 Y can xel-pe ri Pablo chiri' chupa ri sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, y xbe chirocho ri jun achi rubinan Justo. Ri achi ri' can nuya-wi ruk'ij ri Dios, y ri rocho can junan c'o-apo riq'uin ri sinagoga. \v 8 Y jun chic achi rubinan Crispo, ri encargado chiri' chupa ri sinagoga, xunimaj ri Ajaf Jesucristo y chuka' ri jec'o pa rocho. Y jec'o chuka' ch'aka chic winak aj-Corinto, xquinimaj ri Jesucristo cuando xquic'oxaj ri rutzij ri Dios. Y xe'an bautizar. \v 9 Y ri Ajaf xch'o'n che ri Pablo chak'a' pa jun anche'l achic', y xu'ij che: Man taxi'j-awi' y man catane' natzijoj ri nutzij chique ri winak. \v 10 Ren can xcatinchajij we', y can man jun anchique xtac'ulumaj pa quik'a' ri winak. Roma we' pa tenemit Corinto je q'uiy winak ri can je wichi chic ren, roma can xquinquinimaj, xcha' ri Ajaf. \p \v 11 Romari' jun juna' y nic'aj xc'ue' ri Pablo chiri' pa Corinto, raja' can nuc'ut-wi ri rutzij ri Dios. \p \v 12 Y chupa ri tiempo ri', ja ri jun achi rubinan Galión ri gobernador chiri' pa rech-ulef rubinan Acaya, anchi' c'o-wi ri tenemit Corinto. Ri tiempo ri' ri israelitas xquimol-qui' chi xecataj chirij ri Pablo. Y xquic'uaj pa tribunal, \v 13 y xbequi'ij che ri Galión: Ri jun achi re' nu'ij chique ri winak chi tiquiya' ruk'ij ri Dios, pero man anche'l ta ri nu'ij ru-ley ri Moisés. \p \v 14 Ri Pablo xrojo' xch'o'n ta, pero xa ja ri Galión ri xch'o'n-pe na'ey y xu'ij chique ri israelitas: Man jun anchique ti'ij-pe chue. Roma xa ta camic o jun ta chic ch'a'oj rubanon ri achi re', utz ni'ij-pe chue. Pero xa man quiri' ta. \v 15 Roma ri rumac ri achi re' xa chiwech ka rix c'o-wi. Xa chirij tzij, ri i-ley y ri bi'aj Jesús. Ren man ninjo' ta nin-en juzgar. Xa tibana-ka juzgar chiwech rix, xcha'. \p \v 16 Y xerulesaj-pe chiri' pa tribunal. \v 17 Y ri winak xquitz'om ri Sóstenes chech ri Galión ri c'o pa tribunal y xquich'ey. Ri Sóstenes jun encargado chiri' chupa ri sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Pero ri Galión can xu'on anche'l man xutzu' ta ri xbanataj. \p \v 18 Ri Pablo q'uiy k'ij ri xc'ue-ka chiri' quiq'uin ri kach'alal pa Corinto, c'ajari' xeru'on can despedir ri kach'alal, y xbe pa Cencrea chi ntoc-e pa jun barco chi nibe pa rech-ulef rubinan Siria. Y ri Priscila y ri Aquila xebe chuka' riq'uin. Y ri Pablo c'o ru'in che ri Dios chi nu'on. Romari' cuando xe'apon pa Cencrea, ri Pablo xujuk-e ri rusmal-ruwi',\x * \xo 18:18 \xt Nm 6:18\x* retal chi raja' xuq'uis yan ri ru'in che ri Dios chi nu'on. \v 19 Y cuando xek'ax juc'an-ya', ja xe'apon pa tenemit Éfeso. Ri Pablo xeruya' can ri Priscila y ri Aquila, y raja' xbe pa sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Raja' nitzijon quiq'uin ri israelitas chirij ri rutzij ri Jesucristo. \v 20 Y ri israelitas ri' xqui'ij che chi tic'ue-ka juba' quiq'uin chiri' pa Éfeso, pero raja' man xrojo' ta. \v 21 Xa xu'ij chique chi can nic'atzin chi nic'ue' pa Jerusalem ri k'ij chi ri nimak'ej ri petenak. Pero xquitzolaj chic pe jun mej (bey) iwiq'uin, xa quiri' nrojo' ri Dios. Quiri' xu'ij ri Pablo cuando xeru'on despedir conojel ri winak ri', y ja xoc chic e pa barco y xuya' can ri tenemit Éfeso. \s1 Pablo xtzolaj pa Antioquía y chiri' xel-pe chi xbe ri rox mej (paj) chi xberu'ona' rusamaj ri Dios \p \v 22 Y cuando xapon pa Cesarea, can choj xbe pa Jerusalem, chi xeberu'ona' saludar ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri'. C'ajari' raja' xbe pa Antioquía. \v 23 Y xc'ue-ka juba' chiri'; c'ajari' xtzolaj chic jun mej (bey) chi nuya' ruchuk'a' cánima ri kach'alal ri jec'o pa rech-ulef Galacia y ri jec'o chuka' pa Frigia. \s1 Ri Apolos nutzijoj ri rutzij ri Dios pa Éfeso \p \v 24 Y chiri' pa tenemit Éfeso ri tiempo ri', xapon jun achi israelita rubinan Apolos, jun achi aj-tenemit Alejandría. Y can utz reta'n ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, y chuka' reta'n utz nich'o'n chiquiwech ri winak, romari' utz rubixic nu'on che. \v 25 Y can utz-wi tijon chupa rutzij ri Ajaf Jesús. Y can riq'uin ronojel ránima nutzijoj ri rutzij ri Ajaf chique ri winak. Can utz-wi yerutijoj. Y raja' xe ri bautismo chi ri Juan Bautista reta'n. \v 26 Y can man nuxi'j ta ri' nutzijoj chiquiwech ri winak pa sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Y cuando ri Priscila y ri Aquila xquic'oxaj, reje' xech'o'n riq'uin cuando ruyon c'o can, y xquiya' más pa ruchojmil ri rutzij ri Dios chech. \v 27 Y can xurayij raja' xbe pa rech-ulef Acaya. Romari' ri kach'alal ri jec'o pa Éfeso xqui'ij che chi utz ri nunojij, y xqui'en chuka' jun carta chi nuya' chique ri quiniman ri Jesús ri jec'o pa Acaya. Ri carta ri' nu'ij chi utz tiquic'ulu' rech ri Apolos. Y cuando ri Apolos xapon, yalan xuya' ruchuk'a' cánima ri kach'alal chiri'. Reje' quiniman ri Jesús roma ri Dios can xeruto' chi xquinimaj y xecolotaj chech quimac. \v 28 Y ri Apolos can chiquiwech conojel xuk'alajij chi ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo, man utz ta quibanon. Y ri israelitas ri' man jun anchique yetiquier niqui'ij, roma ri Apolos can nucusaj ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, chi nuk'alajij chi ri Jesús can ja-wi ri Cristo ri xtak-pe roma ri Dios. \c 19 \s1 Ri Pablo xapon chic pa Éfeso \p \v 1 Y cuando ri Apolos c'o pa tenemit Corinto, ri Pablo xk'ax pa tak tenemit ri jec'o-e parui' juyu' pa rech-ulef Galacia y Frigia. Y c'ajari' xapon pa tenemit Éfeso, y chiri' xeberila' jujun kach'alal. \v 2 Romari' raja' xuc'utuj chique: Cuando xinimaj, ¿xka-pe ri Espíritu Santo pa iwi'? xcha' chique. Y ri kach'alal ri' xqui'ij che: Can manak keta'n xa c'o Espíritu Santo, xecha' che. \p \v 3 Y ri Pablo xuc'utuj chique: ¿Anchique bautismo ri x-an chiwe? xcha' chique. Y ri kach'alal xqui'ij: Roj ja ri bautismo ri ruc'utun can ri Juan Bautista ri x-an chake, xecha'. \p \v 4 Y ri Pablo xu'ij chique: Ri bautismo ri xu'on ri Juan, nuk'alajij chi ri winak xquiya' can ri quimac y niqui'en ri nrojo' ri Dios. Pero xu'ij chuka' chi c'o Jun ri xtipe, y jari' tiquinimaj. Y ri' ja ri Jesús, roma ja raja' ri Cristo ri xtak-pe roma ri Dios,\x * \xo 19:4 \xt Mt 3:11; Mr 1:4, 7-8; Lc 3:4, 16; Jn 1:26-27\x* xcha' ri Pablo. \p \v 5 Y cuando xquic'oxaj quiri', xe'an bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús. \v 6 Y cuando ri Pablo xuya' ruk'a' pa quiwi', xka-pe ri Espíritu Santo pa quiwi', y ja xech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri xuya' ri Espíritu Santo chique, y xquik'alajij ri x-ix chique roma ri Dios. \v 7 Y jec'o jun je cablajuj achi'a' chiconojel. \p \v 8 Ri Pablo oxi' ic' xapon chupa ri sinagoga, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Can man nuxi'j ta ri' nutzijoj ri rutzij ri Jesucristo chique ri winak, y yetzijon chirij ri ru-gobierno ri Dios. Raja' can nutaj ruk'ij quiq'uin chi quiri' jec'o ta niquinimaj. \v 9 Pero jec'o ch'aka ri can cof xqui'en che ri cánima, y man xquinimaj ta. Xa itzel yech'o'n chiquiwech conojel chirij ri Ajaf Jesús, ri utzilaj Bey. Romari' ri Pablo xbe chiquiwech, y xeruc'uaj chuka' ri can quiniman yan ri Ajaf. Y pa jun jay anchi' yetijox-wi winak chi ri achi rubinan Tiranno xquimol-wi-qui', y can k'ij-k'ij xetzijon chirij ri rutzij ri Dios. \v 10 Y ca'i' juna' ri quiri' xu'on ri Pablo. Romari' can conojel ri israelitas y ri man je israelitas ta pa rech-ulef rubinan Asia, xquic'oxaj rutzij ri Ajaf Jesús. \v 11 Y ri Dios xucusaj ri Pablo chi xeru'on nimalaj tak milagros. \v 12 Romari' hasta ri tziak ri nucusaj chi nusu' ruwo'l y chuka' ri rutziak ri nucusaj, xec'uax quiq'uin yawa'i' y ri yawa'i' ri' can xec'achoj riq'uin ri tziak ri'. Chuka' ri winak ri jec'o itzel tak espíritus quiq'uin, ri itzel tak espíritus can xe'el-e, roma xec'uax chuka' ri tziak quiq'uin. \p \v 13 Y jec'o achi'a' israelitas ri yeplakin, ri can yequilesaj itzel tak espíritus. Jujun chique reje' can niquijo' niquicusaj ri rubi' ri Ajaf Jesús chi niqui'en quiri'. Romari' reje' niqui'ij chique ri itzel tak espíritus: Pa rubi' ri Ajaf Jesús ri nutzijoj ri Pablo naka'ij chiwe chi quixel-e, yecha' chique. \p \v 14 Y can quiri' chuka' niquijo' niqui'en ri je wuku' ralc'ual ri achi israelita rubinan Esceva, ri jun nimalaj sacerdote. \v 15 Pero jun mej (bey) reje' xquicusaj ri rubi' ri Jesús chi niquilesaj jun itzel espíritu ri c'o riq'uin jun achi, ri espíritu ri' xch'o'n-pe y xu'ij: Ren weta'n rech ri Jesús y chuka' weta'n rech ri Pablo. Pero rix ¿jix ancu'x (anchique)? xcha' chique. \p \v 16 Y ri achi ri c'o ri itzel espíritu riq'uin, xuq'uiak-ri' chiquij ri achi'a' ri', y man jun chic yetiquier niqui'en pa ruk'a', xa can xeruch'ec. Xuretz ri quitziak chiquij, y quiri', can man jun quitziak chiquij y je-socotajnak xelumaj-e (xenimaj-e) chupa ri jay ri'. \v 17 Y ri xbanataj xna'ex coma conojel. Can xna'ex coma ri israelitas y ri man je israelitas ta ri jec'o chupa ri tenemit Éfeso. Reje' can xquixi'j-qui' roma ri xbanataj. Y ri Ajaf Jesús xyo'x ruk'ij. \p \v 18 Y je q'uiy chique ri winak ri can quiniman chic ri Ajaf Jesús, yeloka chi niquik'alajij ri itzel tak quino'j (quina'oj) ri quibanon-pe. \v 19 Y je q'uiy chique reje', je aj-itza' ri rubanon can. Romari' xequic'om-pe ri qui-libros chi itzibel, y can chiquiwech ri winak xequiporoj-wi. Y ri rajil ronojel ri libros ri xeporox, c'o cincuenta mil monedas de plata. \v 20 Y roma ri xbanataj, xk'alajin ri ruchuk'a' ri rutzij ri Ajaf Dios, y je q'uiy winak yeniman rubi' ri Dios. \p \v 21 Y ri Pablo xpe pa ránima chi nibe pa Macedonia y pa Acaya chiquitz'etic ri kach'alal. Y chuka' xpe pa ránima chi nibe Jerusalem, y nic'atzin chi nibe c'a Roma chuka'. \v 22 Romari' xerutak-e pa Macedonia ri Timoteo y ri Erasto ri yeto'n richi, y raja' xc'ue' chic can juba' pa rech-ulef Asia. \s1 Ri xquic'ulumaj ri Gayo y ri Aristarco pa Éfeso \p \v 23 Y pa tenemit Éfeso ri tiempo ri', ri winak can yalan catajinak quiyowal, romari' xecataj chirij ri utzilaj rutzij ri Dios. \v 24 Y ja ri jun achi samajiy-plata ri rubinan Demetrio, xyaco quichi ri winak. Roma chiri' pa Éfeso c'o ri rocho ri dios ri ni'ix Diana che, y ja ri ruwachibel ri jay ri' ri yeru'on raja' che plata, y yeruc'ayij. Ri achi ri' y ri je rusamajel, can q'uiy mero niquich'ec chiquij ri tak ruwachibel jay ri yequi'en. \v 25 Romari' ri achi ri' xeroyoj ri rusamajel, y xerumol chuka' ri ch'aka chic banoy ruwachibel ri jay chi ri Diana, y xu'ij chique: Rix iweta'n chi ri jun samaj re' can q'uiy ch'acoj nuya' chake. \v 26 Pero rix itz'eton y chuka' ic'oxan chic chi ri achi ri ni'ix Pablo che, nu'ij chique ri winak chi ri dioses je-banon coma achi'a' man je dios ta. Y can je q'uiy ri rujalon yan quino'j (quina'oj) y quiniman chic, man xe ta we' pa Éfeso, xa can pa ronojel ri rech-ulef Asia. \v 27 Y man xe ta che ri kasamaj ri man utz ta xtu'on, xa can man utz ta chuka' xtu'on che ri rocho ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij xti'an can che. Y xa quiri' xti'an che, can man jun rakalen chuka' xti'an che ri nimalaj ka-dios, jun dios ri can niquiya' ruk'ij ri winak ri jec'o pa ronojel tenemit chi ri Asia y ronojel rech-ulef, xcha'. \p \v 28 Cuando xquic'oxaj ri xu'ij ri Demetrio chique, ri achi'a' ri' xcataj quiyowal. Y can junan xech'o'n riq'uin ronojel quichuk'a' y xqui'ij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xecha'. \p \v 29 Y can conojel ri winak chi ri tenemit Éfeso xebecataj-pe, más que man quieta'n ta anchique roma. Reje' xa ja ri ca'i' achi'a' ri aj-Macedonia, ri je-petenak riq'uin ri Pablo ri xequitz'om. Ri ca'i' achi'a' ri' quibinan Gayo y Aristarco. Y xequic'uaj-e ri anchi' niquimol-wi-qui' ri winak. \v 30 Y ri Pablo can xrojo' xoc ta apo anchi' quimolon-wi-qui' chi nich'o'n chiquiwech ri winak, pero ri kach'alal man xquiya' ta lugar che. \v 31 Chuka' jec'o achi'a' c'o quik'ij ri jec'o pa rech-ulef Asia ri jec'o chiri' pa Éfeso, ri xquitak rubixic che ri Pablo que man ntoc-apo ri anchi' quimolon-wi-qui' ri winak. Xqui'en quiri' ri achi'a' ri', roma can niquijo-qui' riq'uin ri Pablo. \v 32 Y anchi' quimolon-wi-qui', ri winak can yalan pa quichi' niqui'en. Jec'o jujun jun-wi ri niqui'ij, y ch'aka chic jun-wi chic niqui'ij. Y je q'uiy ni man quieta'n ta anchique roma quimolon-apo-qui' quiq'uin. Can satzinak quino'j (sachinak quic'u'x) ri winak ri quimolon-qui'. \v 33 Y chiquicojol ri winak ri quimolon-qui' chiri', jec'o israelitas ri can chiri' pa tenemit jec'o-wi, y reje' chi niquito-qui' chi quiri' man jun ta anchique nipe chiquij, xquiya' runo'j (runa'oj) jun achi ri quiwinak, ri rubinan Alejandro, y can xqui'en che chi tich'o'n-pe chiquiwech ri winak. Y cuando ri Alejandro c'o yan chiquiwech ri winak, xu'on retal che ri ruk'a' chi quietane-ka. \v 34 Pero ri winak ri' roma xa itzel yequitzu' ri israelitas, cuando xquitzu' ri Alejandro y xquina'ej chi israelita, jun la'k ca'i' horas ri xqui'ij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Can riq'uin ronojel quichuk'a' yech'o'n, y junan yech'o'n conojel. \p \v 35 Y ri jun achi secretario pa tribunal chi ri tenemit ri', xtiquier xeruk'at ri winak riq'uin ri yequi'en; raja' xu'ij chique: Achi'a' chi ri tenemit Éfeso, ¿c'o como jun winak ri man reta'n ta chi iwiq'uin rix aj-Éfeso c'o-wi ri rocho ri Diana y ri ruwachibel ri nimalaj dios Diana ri kajinak-pe chila' chicaj riq'uin ri dios Júpiter chi nichajij? \v 36 Y man jun xti'in chi can man quiri' ta. Romari' quixtane-ka y man tiben ri man utz ta. \v 37 Roma ri achi'a' ri je'ic'amon-pe, man jun ex itzel quibanon o qui'in ta chirij ri Diana, ri i-dios. \v 38 Y xa ri Demetrio y ri je rusamajel c'o niquijo' niquich'ojij chirij jun, romari' jec'o achi'a' chi niqui'en juzgar, jec'o tribunales chi ye'an arreglos chi nilitaj ri c'o rumac. \v 39 Y xa c'o jun chic ex nijo' ni'ij, kacha' jun k'ij chi nakamol-ki' konojel y naka'an arreglar, anche'l ri nu'ij ri ka-ley. \v 40 Roma cami xa choj quiri' kamolon-ki'; y xa ta nic'utux chake anchique roma kamolon-ki' y anchique roma je-catajinak-pe ri winak, man jun anchique xkojtiquier xtaka'ij. Y xa xti'ix-ka chakij chi kamolon-ki' chi jojcataj chirij ri gobierno, man utz ta nu'on chake. \p \v 41 Y ri achi secretario chi ri tenemit can xe xu'ij ri tzij ri', xu'ij chique ri winak chi utz yebe chi tak cocho. \c 20 \s1 Ri Pablo xk'ax pa rech-ulef Grecia, pa rech-ulef Macedonia y xapon pa tenemit Troas \p \v 1 Y cuando xtane' ri ayowal y conojel ri winak quiquiran chic qui', ri Pablo xerumol conojel ri kach'alal aj-Éfeso, y xtzijon chique chi nuya' ruchuk'a' cánima. Y xeruk'etej chijujun y ja' xutz'om bey chi xbe pa rech-ulef Macedonia. \v 2 Y xeberutzu' ri kach'alal ri jec'o pa ronojel lugar chiri' pa Macedonia, y xtzijon quiq'uin chi xuya' ruchuk'a' cánima y q'uiy tzij ri xu'ij chique. Y c'ajari' xbe pa rech-ulef Grecia. \v 3 Y xc'ue' oxi' ic' chiri'. Y cuando raja' xunojij nutz'om chic e bey chi napon pa rech-ulef Siria, xuna'ej chi ri ruwinak israelitas ri man quiniman ta ri Jesús c'o ri quinojin niqui'en che cuando xtoc-e pa barco. Romari' raja' xujal ri runojin, y xtzolaj chic pa Macedonia. \v 4 Y jec'o jujun ri xebe riq'uin ri Pablo c'a pa Asia; y ri xebe ja ri Sópater aj-Berea, ri Aristarco y ri Segundo je aj-Tesalónica, ri Gayo aj-Derbe, ri Tíquico y ri Trófimo ri je aj-Asia, y chuka' ri Timoteo. \v 5 Y ri kach'alal ri' xena'ey-e chakawech, y xojquiyobej chiri' pa tenemit Troas. \v 6 Y cuando xk'ax yan ri nimak'ej chi nitej ri pan ri manak levadura riq'uin, c'ajari' xojoc-e pa jun barco y xkaya' can ri tenemit Filipos. Y wo'o' k'ij ri xka'an chi xojapon quiq'uin chiri' pa Troas. Y wuku' k'ij ri xojc'ue-ka chiri'. \s1 Ri xu'on ri Eutico cuando ri Pablo nuya' can ri tenemit Troas \p \v 7 Y chupa ri na'ey k'ij chi ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri kach'alal ri jec'o chupa ri tenemit ri' chi nakataj ri pan ri nunataj chake ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o'n chiquiwech ri kach'alal, y xapon c'a pa nic'aj-ak'a' riq'uin ri rutzij, roma ruca'n k'ij nibe raja'. \v 8 Y pa rox piso chi ri jay anchi' kamolon-wi-ki', can sakil rubanon roma q'uiy luz je-tzajon. \v 9 Pero c'o jun ala' rubinan Eutico, ri ch'ocol pa ru-ventana ri jay. Y roma ri Pablo xa xbe rakan ri rutzij, ri ala' can jumul xka-ka che waran, romari' xwer y xtzak-ka, y c'a chech-ulef xbeka-wi-ka. Y cuando xbequiyaca-pe, xquitzu' chi xa caminak chic. \v 10 Y ri Pablo xka-ka y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xu'ij chique ri kach'alal: Man tixi'j-iwi'. Ri ala' xa xc'astaj yan pe. \p \v 11 Y ri Pablo y ri ch'aka chic xejote' chic e. Raja' xuper ri pan, y xquitaj. Y xutz'om chic tzij jun mej (bey) y c'a xsakar-ka xtane'. Y ja' xutz'om bey chi xbe. \v 12 Y ri kach'alal can xequicot y xquina' chi xc'ue' más ruchuk'a' cánima roma can q'ues ri ala' xquic'uaj. \s1 Pablo xapon pa Mileto \p \v 13 Y ri Pablo chirakan xbe pa tenemit Asón. Pero roj xojna'ey-e pa barco, chi quiri' ne'kac'ama-pe ri Pablo ri chiri' pa Asón, roma quiri' ru'in raja' chake. \v 14 Y cuando xbekac'ulu-ki' chiri' pa tenemit Asón, raja' xbe kaq'uin pa barco chi xojbe pa tenemit Mitilene. \v 15 Xojel-e chic chiri' pa Mitilene, y ruca'n k'ij xojk'ax chech ri ulef ri c'o pa ya' rubinan Quío. Pa rox k'ij xojk'ax ri pa Samos, y pa tenemit Trogilio xojuxlan-wi. Y jun chic k'ij xojapon pa tenemit Mileto. \v 16 Y man xojbe ta pa tenemit Éfeso, roma ri Pablo man nrojo' ta chi q'uiy k'ij nic'ue-ka pa rech-ulef Asia. Xa can nrojo' napon yan pa Jerusalem, roma raja' nrojo' nic'ue' chiri' chi ri nimak'ej rubinan Pentecostés. \s1 Ri Pablo yeroyoj ri achi'a' ri je-pa'l chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal aj-Éfeso \p \v 17 Y chiri' pa tenemit Mileto jojc'o-wi, cuando ri Pablo xutak coyoxic ri achi'a' ri je-pa'l chech ri rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal ri jec'o pa Éfeso. \v 18 Cuando xeloka ri kach'alal ri', ri Pablo xu'ij chique: Rix jabel iweta'n anchique nuc'aslen xinc'uaj chiwech cuando xic'ue' chi'icojol we' pa rech-ulef Asia. \v 19 Ren can manak oc nuk'ij xin-en chech ri Ajaf Dios chi xin-en ri rusamaj. Más que c'o ok'ej, can xin-en ri rusamaj. Más que ri nuwinak itzel xinquitzu' y xinquiya' pa sufrimiento, pero xin-en ri rusamaj raja'. \v 20 Can manak-wi xinmalij chi xintzijoj rutzij ri Dios ri utz nu'on che ri ic'aslen. Y xixintijoj riq'uin ri rutzij ri Dios cuando xkamol-ki' y chuka' ri pa tak iwocho. \v 21 Y chique ri nuwinak israelitas y chique ri winak ri man je israelitas ta, nuk'alajin chuka' chi tiquiya' can ri quimac y tiquibana' ri nrojo' ri Dios, y tiquiya' cánima riq'uin ri Kajaf Jesucristo. \v 22 Y cami, ri Espíritu Santo nu'on chue chi yibe pa Jerusalem, y man weta'n ta anchique ri xti'an chue chiri'. \v 23 Ri weta'n ren, xe ri ruk'alajin ri Espíritu Santo chue, chi xquitz'apis pa cárcel y xtink'axaj sufrimiento cuando xquinapon pa Jerusalem. Roma quiri' ri ruk'alajin ri Espíritu Santo chue pa ronojel tenemit anchi' xik'ax yan. \v 24 Pero man ja' ta ri' ri más ninnojij, ni man ja' ta chuka' ri nuc'aslen ri ninnojij más; ri más ninnojij, ja chi riq'uin ronojel wánima ninq'uis can ri samaj ri ruyo'n ri Ajaf Jesús chue,\x * \xo 20:24 \xt 2 Ti 4:7\x* y chuka' chi can xquiquicot xtinq'uis rutzijoxic chique ri winak ri utzilaj rutzij ri Dios, ri nuk'alajij chakawech chi ri Dios yalan jojrojo'. \p \v 25 Y ren weta'n chic chi ja ruq'uisbel mej (paj) re' ri xitzu' nuech. Rix ri xic'oxaj cuando xintzijoj ri ru-gobierno ri Dios chiwe, rix xa can man xquinitzu' ta chic. \v 26 Romari' cami nin-ij can chiwe, chi can man numac ta ren xa jec'o ri xquiebeka chupa ri castigo. \v 27 Roma can man jun anchique ri xinwewaj y man ta xin-ij chiwe, xa can ronojel ri runo'j (runa'oj) ri Dios xin-ij chiwe. \v 28 Can tibana' cuenta ri ic'aslen y chuka' quic'aslen conojel ri kach'alal, roma jari' ri samaj ri ruyo'n ri Espíritu Santo chiwe, chi nichajij utz quic'aslen ri kach'alal, roma reje' can je richi chic ri Ajaf Jesús, roma quiniman raja', roma can ja raja' ri xcolo quichi, riq'uin ri ruquiq'uiel ri xbin chech ri cruz cuando xcamises. \v 29 Roma can weta'n chi cuando man xquipe ta chic, can xquiepe winak ri anche'l je utif. Roma ri utif, can xe ye'oc chiquicojol ri ovejas, yequitaj y yequiq'uis. Can quiri' xtiqui'en ri winak ri xquie'oc iwiq'uin. \v 30 Y chi'icojol rix jec'o chuka' ri xquiecataj ri man ja' ta rubixic xtiqui'en che ri rutzij ri Dios, roma xtiquijo' chi ri kach'alal yequitzeklebej. \v 31 Romari' can tichajij utz iwi'. Toka pa iwi' chi ren oxi' juna' ri xic'ue' iwiq'uin, y can pak'ij chi chak'a' xixinwok'ej y xinya' ino'j (ina'oj). \p \v 32 Y cami wach'alal, jixinjach can pa ruk'a' ri Dios y pa rutzij chuka'; ri tzij ri nuk'alajij chakawech chi ri Dios yalan jojrojo', y can nu'on chake chi ri kac'aslen niq'uiy y chuka' chi junan ri xtakawil ri herencia quiq'uin ri ch'aka ri can ch'ajch'oj chic quic'aslen y je richi chic ri Dios. \v 33 Y ren man roma ta xinrayij ri i-mero, ni man roma ta chuka' xinrayij ri itziak, man roma ta ri' xintzijoj ri rutzij ri Dios chiwe, man quiri' ta. \v 34 Roma rix can jabel iweta'n chi ren can xisamaj, chi quiri' c'o xincusaj ren y c'o chuka' xquicusaj ri jec'o wiq'uin. \v 35 Ren can xinc'ut chiwech chi nic'atzin chi jixsamaj chi nich'ec i-mero, chi quiri' ye'ito' ri winak riq'uin ri nic'atzin chique. Y toka pa iwi' ri ru'in can ri Ajaf Jesús. Raja' ru'in can: Más tiquicot ránima ri winak ri nisipan que chech ri jun ri c'o nisipes che. \p \v 36 Y cuando raja' ru'in yan ronojel re' chique, xxuquie' xu'on orar quiq'uin conojel ri kach'alal ri xquimol-qui' chiri'. \v 37 Y reje' can xe'ok', xquik'etej y xquitz'ubaj chuka' ri Pablo. \v 38 Y can xebison roma ri Pablo, roma raja' xu'ij chique chi can manak chic xtiquitzu' rech we' chech-ulef. Y xebe riq'uin, chi xbequijacha' can pa barco. \c 21 \s1 Pablo nibe pa Jerusalem \p \v 1 Y cuando kajachon chic ki', ri kach'alal xec'ue' can, y roj xojoc-e pa barco, y choj xojbe pa jun rech-ulef co'l oc ri rubinan Cos ri pa ya' c'o-wi. Y ruca'n k'ij xojel-e chiri', xojapon pa jun chic rech-ulef c'o chuka' pa ya' rubinan Rodas. Y cuando xojel-e chiri', xojapon pa tenemit Pátara. \v 2 Y chiri' xbekila' jun barco ri nibe c'a Fenicia. Xojoc-e chupa, y xkatz'om bey. \v 3 Y xkatzu' ri rech-ulef Chipre ri c'o pa ya', pa izquierda ri xc'ue-wi can, roma ri barco ri uc'uayon kachi, xa choj benak c'a Siria. Y pa tenemit Tiro xojapon-wi, roma ri barco ruc'uan-e eka'n (aka'n) chi nuya' can chiri'. \v 4 Y xekacanoj ri kach'alal ri jec'o chiri'. Y wuku' k'ij ri xojc'ue' chiri' quiq'uin. Y ri kach'alal ri' man niquijo' ta chi ri Pablo nibe pa Jerusalem, roma ri Espíritu Santo ruk'alajin chiquiwech chi c'o anchique xti'an che ri Pablo pa Jerusalem. \v 5 Y cuando xek'ax ri k'ij ri', ja' xkanaba-ki' chi jojbe. Y conojel ri kach'alal, ri quixaylal y ri calc'ual, xojbequijacha' c'a chuchi' ri ya'. Y chiri' chuchi-ya', xojxuquie' y xka'an orar. \v 6 Y chi xkajach-ki', xkak'etej-ki'; roj xojoc-e pa barco, y ri kach'alal xetzolaj chi tak cocho. \p \v 7 Y cuando xojel-pe pa Tiro chi xojbe pa Tolemaida, jari' ri ruq'uisbel k'ij ri xka'an parui-ya'. Chiri' pa Tolemaida xeka'an-wi saludar ri kach'alal y xojc'ue' jun k'ij quiq'uin. \v 8 Y ruca'n k'ij, ri Pablo y ri joj-benak riq'uin xojel-pe pa Tolemaida, y xkatz'om bey chi xojbe pa tenemit Cesarea. Cuando xojapon, xojbe chirocho ri Felipe\x * \xo 21:8 \xt Hch 6:5; 8:5\x* ri nutzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios. Raja' jun chique ri wuku' diáconos ri xe'ilin quichi ri malca'n tak ixoki' pa Jerusalem. Y xojc'ue' chirocho ri Felipe. \v 9 Y raja' jec'o quieji' rumi'al ri c'a je xtani' ri niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios. \v 10 Y c'o yan jun jani' k'ij kojc'ue-ka chiri' pa tenemit, cuando xapon jun achi rubinan Agabo\x * \xo 21:10 \xt Hch 11:28\x* ri nuk'alajij ri ni'ix che roma ri Dios y pa Judea petenak-wi. \v 11 Y cuando raja' xapon chikatz'etic, xberuc'ama-pe jun ruximbel-rupa ri Pablo, y riq'uin ri' xuximila-ka ruk'a-rakan raja' mismo, y xu'ij: Ri Espíritu Santo ru'in chue chi ri rajaf ri ximbel re', quiere' xti'an che coma ri israelitas cuando xtapon pa Jerusalem, xtiquijach pa quik'a' winak ri man je israelitas ta, xcha'. \p \v 12 Y cuando xkac'oxaj quiri', roj y ri kach'alal aj-Cesarea yalan xkac'utuj che ri Pablo chi can man tibe pa Jerusalem. \v 13 Pero ri Pablo xu'ij chake: ¿Anchique roma rix niya-pe bis pa wánima roma jixok'? Ren man ninpokonaj ta wi' xa xquixim pa Jerusalem, chuka' man ninpokonaj ta wi' xa yicamises roma nintzijoj rutzij ri Ajaf Jesús, xcha' ri Pablo. \p \v 14 Y roma man xojtiquier ta xka'an che chi can man tibe pa Jerusalem, xe xka'ij: Ja' ta ri nrojo' ri Ajaf jari' ta ri nibanataj, xojcha'. \p \v 15 Y can xka'an kabanic, chi xojbe-e pa Jerusalem. \v 16 Y can jec'o kach'alal aj-Cesarea ri xebe kaq'uin. Y chiquicojol reje' benak jun kach'alal ri aj-Chipre, rubinan Mnasón. Raja' c'o yan tiempo runiman-pe ri Ajaf Jesús, y c'o jun rocho pa Jerusalem, y chiri' xojbec'ue-wi. \s1 Pablo napon riq'uin ri Jacobo \p \v 17 Y cuando xojapon pa Jerusalem, ri kach'alal can yequicot xquic'ul kawech. \v 18 Y ruca'n k'ij xojbe riq'uin ri Pablo chi xbekabana' visitar ri Jacobo. Cuando xojapon riq'uin ri Jacobo, conojel ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal, quimolon-qui' chiri'. \v 19 Ri Pablo xuya' ruxnakil-quiwech conojel, y chijujun-chijujun xutzijoj ronojel ri xu'on ri Dios chiquicojol ri winak ri man je israelitas ta, roma raja' xutzijoj rutzij ri Dios chique ri winak ri'. \v 20 Y cuando xquic'oxaj ri xu'ij ri Pablo chique, reje' xquiya' ruk'ij ri Dios romari', y xqui'ij che ri Pablo: Kach'alal, can niquicot ri kánima roma ri xatzijoj chake. Ret aweta'n chi can je miles israelitas ri quiniman ri Jesucristo, y ja reje' ye'in chi can nic'atzin ni'an ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. \v 21 Y reje' x-ix chique, chi ret na'ij chique ri israelitas ri jec'o pa ch'aka chic rech-ulef, chi can man tiqui'en ri nu'ij ru-ley ri Moisés, que man tiqui'en ri circuncisión chique ri c'ajola', y chuka' man tiqui'en ri ch'aka chic ex ri ru'in can ri Dios che ri Moisés. \v 22 ¿Anchique xtaka'an cami? Roma cuando reje' xtiquina'ej chi jatc'o-pe, ja' xquieloka. \v 23 Más utz tabana' ri xtaka'ij chawe: Jec'o quieji' kach'alal achi'a' ri c'o qui'in che ri Dios chi niqui'en, y chua'k-cabij nitzakon ri k'ij. \v 24 Quie'ac'uaj-e, tach'ajch'ojij-awi' junan quiq'uin reje' y tiya' che ri Dios ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés. Y tatojo' ret ronojel ri nic'atzin chique, c'ajari' reje' xtiquijuk-e ri rusmal-quiwi'.\x * \xo 21:24 \xt Nm 6:13-20\x* Xa ret xta'an ronojel ri xka'ij chawe, ri winak xtiquitzu' chi can man ketzij ta ri nitzijos chawij chi ret man na'an ta ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés, xa xtiqui'ij chi can nanimaj-wi ri ley. \v 25 Y chique ri man je israelitas ta ri quiniman ri Jesucristo, xkatak yan e jun carta quiq'uin anchi' xka'ij-e chi can man nic'atzin ta niqui'en ronojel ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés. Chupa ri carta xka'ij-e xe ri anchique más nic'atzin niqui'en, que man tiquitaj ti'j chi jun chicop ri xcamises chi xsuj chech jun dios ri man ketzij ta, man tiquitaj quic', man tiquitaj ti'j chi jun chicop ri xcom roma xjik', chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' chi niqui'en mac,\x * \xo 21:25 \xt Hch 15:29\x* xecha' che. \p \v 26 Y ri Pablo xeruc'uaj-e ri quieji' achi'a' ri', y ruca'n k'ij xquich'ajch'ojij-qui', y xebe pa rocho ri Dios ri c'o chiri' pa Jerusalem, chi xbequi'ij anchique k'ij nitzakon chi quich'ajch'ojin chic qui'. Y c'ajari' chiquijunal niquiya' ri can qui'in chi niquiya-wi che ri Dios. \p \v 27 Y cuando nitzakon yan ri wuku' k'ij, ri Pablo c'o chiri' pa rocho ri Dios, y xtz'et coma jujun israelitas ri aj-Asia. Y ri israelitas re' xquiya' quino'j (quina'oj) ri ch'aka chic israelitas chi niquitz'om ri Pablo. \v 28 Y cuando xquitz'om, can yesiq'uin niqui'ij: ¡Kojito'! ¡Kojito', rix kawinak israelitas! ¡Ja achi re' ri can pa ronojel tenemit yerutijoj ri winak chi quiri' man niqui'en ta ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés, y itzel chuka' nich'o'n chirij ri rocho ri Dios ri c'o we' pa Jerusalem. Q'uiy chuka' ri nu'ij chakij roj ri joj israelitas, y cami anche'l xa man rocho ta ri Dios nu'on che ri lok'olaj jay re', roma jerucusan-pe winak ri man je israelitas ta y reje' man utz ta ye'oc-pe we'! \p \v 29 Quiri' niqui'ij ri winak ri', roma quitz'eton ri Pablo junan benak riq'uin ri Trófimo\x * \xo 21:29 \xt Hch 20:4\x* chiri' pa tenemit, y ri Trófimo xa aj-Éfeso, y reje' xqui'ij chi ri Pablo ruc'uan chuka' ri Trófimo pa rocho ri Dios. \p \v 30 Y conojel winak pa tenemit xebecataj-pe, y junanin xepe; y xquikirirej ri Pablo, xquilesaj-pe chiri' pa rocho ri Dios, y xequitz'apij can ri ruchi' ri rocho ri Dios. \v 31 Ya niquicamisaj ri Pablo. Pero ri comandante quichi ri soldados ch'anin x-ix che chi conojel ri winak chi ri Jerusalem je-catajinak. \v 32 Romari' ri achi ri' can ch'anin xerumol ri achi'a' ri jec'o pa ruk'a', ri soldados y ri capitanes, y junanin xebe anchi' quimolon-wi-qui' ri winak. Y cuando ri winak xequitzu', xquimalij ruch'ayic ri Pablo. \v 33 Y ri comandante xtiquier xapon-apo c'a riq'uin ri Pablo, xberutz'ama-pe, y xu'ij chi tixim che ca'i' cadenas. Y c'ajari' xuc'utuj anchique achi raja', y anchique rumac. \v 34 Y roma ri winak xabachique (xama'anchique) yequi'ij-apo, ri comandante man jun xu'on entender. Can je q'uiy ri winak y can yesiq'uin yech'o'n-apo. Romari' ri comandante xu'ij chi tic'uax-apo ri Pablo pa cuartel. \v 35 Y cuando je-benak chech ri gradas chi ri cuartel, ri soldados xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri winak más xcataj quiyowal. \v 36 Y conojel ri winak ri' can je-tzakal-e chiquij, y yalan pa quichi' niqui'en y niqui'ij: ¡Ticamises ri Pablo! yecha'. \s1 Pablo nich'o'n chiquiwech ri winak \p \v 37 Y cuando nicuses-apo ri Pablo pa cuartel, raja' xu'ij che ri comandante: ¿C'o modo yich'o'n juba' awiq'uin? xcha'. Y ri achi xu'ij che ri Pablo: ¿Jach'o'n chuka' ret pa ch'abel griego? \v 38 ¿Man ja ret ta c'a ri achi aj-Egipto ri c'o yan jun tiempo xcataj chirij ri gobierno y quieji' mil achi'a' camisanel ri xerumol, ri xquimol-qui' pa tz'iran rech-ulef? xuche'x. \p \v 39 Pero ri Pablo xu'ij: Ren jin jun israelita ri xinalex pa Tarso, ri jun nimalaj tenemit ri c'o pa rech-ulef Cilicia. Y ninc'utuj favor chawe chi taya' lugar chue chi yich'o'n chique ri winak. \p \v 40 Y ri comandante xuya' lugar che chi xch'o'n. Y ri Pablo xpa'e' chiri' pa tak gradas, y xu'on-pe retal che ruk'a' chique ri winak chi quietane-ka. Y cuando man jun chic nich'o'n, raja' xbech'o'n-pe chiquiwech pa ch'abel hebreo, ri quich'abel ri israelitas, y xu'ij: \c 22 \p \v 1 Nuwinak israelitas y rix nimalaj tak achi'a' chupa ri katenemit, can tic'oxaj ri tzij ri xquienbij chiwe cami, chi ninto-wi', xcha'. \p \v 2 Y cuando ri winak xquic'oxaj chi ri Pablo xa pa hebreo, ri quich'abel reje' nich'o'n-pe chique, can man jun chic xch'o'n. Y ri Pablo xutz'om tzij y xu'ij: \v 3 Ren can jin israelita. Y xinalex pa tenemit Tarso ri c'o pa rech-ulef Cilicia, pero we' pa Jerusalem xiq'uiy-wi. Y ja ri Gamaliel,\x * \xo 22:3 \xt Hch 5:34-39\x* ri jun nimalaj achi ri xtijon wichi. Y xirutijoj riq'uin ronojel ri nu'ij chupa ri ley ri yo'n can chique ri ojer tak kati't-kamama'. Roma ren can ninjo-wi nin-en rusamaj ri Dios, anche'l chuka' ri nijo' niben chi'iwonojel rix cami. \v 4 Roma ren xenya' pa sufrimiento ri winak ri quitzekleben ri Ajaf Jesucristo, ri utzilaj Bey. Xentz'om chi xenya' pa cárcel. Xenc'uaj pa camic. Ixoki' chi achi'a' quiri' xin-en chique.\x * \xo 22:4 \xt Hch 8:3\x* \v 5 Y ri sacerdote ri más c'o ruk'ij y conojel ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij quieta'n utz, roma can ja reje' ri xeyo'n-e uchuk'a' pa nuk'a',\x * \xo 22:5 \xt Hch 26:9-11\x* y xquitz'ibaj pa tak cartas chi ninjach pa quik'a' ri kawinak ri jec'o pa tenemit Damasco. Y xibe chi yentz'om ri winak ri yetzekleben ri Jesucristo, chi yenxim y yenc'om-pe we' pa Jerusalem, chi ye'an castigar. \s1 Ri Pablo nutzijoj anchique xu'on cuando raja' xunimaj ri Jesucristo \p \v 6 Pero pa jun nic'aj-k'ij joj-benak y xe juba' chic nrojo' chi jojapon pa tenemit Damasco, cuando jun nimalaj sakil xpe chicaj y xraparo' pa nuwi'. \v 7 Y can xitzak pa ulef romari'. Y ja' xinc'oxaj chi c'o Jun ri xch'o'n-pe chue, y xu'ij: Saulo, Saulo, ¿anchique roma jat-catajinak chuij? xcha'. \v 8 Y ren xin-ij: ¿Jat ancu'x (anchique) ret c'a? xicha'. Y raja' xu'ij chue: Ja ren ri Jesús aj-Nazaret ri anchok chij jat-catajinak-wi, xcha' chue. \v 9 Y ri je-benak wiq'uin xquixi'j-qui', roma xquitzu' ri sakil, pero man xquic'oxaj ta ri xu'ij ri Jun ri xch'o'n-pe chue. \v 10 Y ren xin-ij: Ajaf, ¿anchique najo' chi nin-en? xicha'. Y ri Ajaf xu'ij chue: Cacataj, y jat (cabin) pa tenemit Damasco, y chiri' xti'ix chawe ri anchique nic'atzin na'an, xinuche'x. \v 11 Y roma ri ruchuk'a' ri sakil ri xintzu', can ximoyir jumul. Romari' xa ja yan chic ri je-benak wiq'uin xec'uan wichi chinuk'a' chi xojbe pa Damasco. \p \v 12 Y chiri' pa Damasco c'o jun achi rubinan Ananías, jun achi ri can nu'on-wi ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. Y conojel kawinak israelitas ri jec'o chiri', utz yech'o'n chirij ri Ananías ri'. \v 13 Y raja' xapon wiq'uin y xberu'ij chue: Wach'alal Saulo, catzu'n c'a, xcha'. Y ren can ja' xitiquier xitzu'n, y xintzu' rech ri Ananías. \v 14 Y raja' xu'ij chuka' chue: Ri Dios quichi ri kati't-kamama' xatrucha' chi nana'ej ri anchique nrojo' raja' y chuka' chi xatzu' ri Ajaf Jesucristo ri can chojmilaj ruc'aslen, y chi xac'oxaj ri rutzij. \v 15 Y ja ret ri xcak'alajin chique ri winak ri xatzu' y xac'oxaj. \v 16 Y cami ¿anchique ayoben? Cacataj y tac'utuj che ri Ajaf chi tucoch'o' (tucuyu') ri amac y tabana' bautizar awi', xcha' chue. \s1 Ri Pablo nutzijoj anchique roma xutz'om samaj chiquicojol ri winak man je israelitas ta \p \v 17 Y cuando xitzolaj-pe y xinoka we' pa Jerusalem, xibe pa rocho ri Dios chi nin-en orar. Y cuando yinajin riq'uin ri oración, xin-en jun anche'l achic', \v 18 roma ri Kajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chinuech y xu'ij chue: Ch'anin catel-e we' pa Jerusalem, roma ri winak ri jec'o we' man xtiquinimaj ta ri xtak'alajij chuij ren, xcha' chue. \v 19 Romari' ren xin-ij che: Ajaf, reje' quieta'n chi ren xinapon pa tak sinagogas anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, chi yentz'om-e ri jatquiniman, xenc'uaj pa cárcel y xench'ey. \v 20 Y cuando xcamises ri Esteban ri xuk'alajij ri abi', can xka-wi chinuech ri x-an che, can jinc'o chuka' quiq'uin ri camisanel, nuchajin ri quitziak ri xquich'il can chiquij,\x * \xo 22:20 \xt Hch 7:58\x* xicha'. \v 21 Pero ri Ajaf Jesucristo xu'ij chue: Jat (Cabin) roma can jatintak pa tak tenemit ri jec'o naj, chi natzijoj ri nutzij chique ri winak ri man je israelitas ta, xcha' chue, xcha' ri Pablo chique ri ruwinak israelitas. \s1 Pablo c'o chic pa ruk'a' ri comandante \p \v 22 Y ri winak ri' man xquijo' ta chic xquic'oxaj ri Pablo. Romari' riq'uin ronojel quichuk'a' xqui'ij: ¡Ticamises la achi la', roma man utz ta nic'ase' más! yecha'. \p \v 23 Ri winak can riq'uin ronojel quichuk'a' yech'o'n y niquiq'uiakala' ri quitziak ri yequich'il-e chiquij, y niquiq'uiak ulef chicaj roma quiyowal. \v 24 Romari' ri comandante xu'ij chi ticuses-apo ri Pablo chupa ri cuartel y tich'ay, chi tuk'alajij anchique roma ri winak can yalan pa quichi' niqui'en chirij. \v 25 Y cuando ximon chic ri Pablo chi nich'ay, ri Pablo xu'ij che ri capitán: Ren jin jun achi romano. Man utz ta yinich'ey, xa man jani qui'an juzgar, xcha'. \p \v 26 Cuando ri capitán xuc'oxaj quiri', xberu'ij che ri comandante: Tanojij ri anchique na'an cami, roma ri Pablo xa jun achi romano, xcha' che. \p \v 27 Y cuando ri comandante xuc'oxaj ri', xbe riq'uin ri Pablo y xberuc'utuj che: ¿Ketzij chi ret jat jun achi romano? xcha' che. Y ri Pablo xu'ij chi can quiri-wi. \p \v 28 Y ri comandante xu'ij: Ren can q'uiy mero xinya' chi quiri' xinoc jun achi romano, xcha'. Y ri Pablo xu'ij: Ren man quiri' ta xin-en, ren desde que xinalex, can jin jun achi romano, xcha' ri Pablo. \p \v 29 Y roma xquina'ej chi ri Pablo jun achi romano, ri achi'a' ri jec'o chic apo chi niquich'ey, xebe chiquij. Y ri comandante xuxi'j-ri' chuka', roma xuxim ri Pablo. \s1 Cuando ri Pablo xuc'uax chiquiwech ri achi'a' je autoridad quichi ri israelitas \p \v 30 Y ruca'n k'ij, ri comandante nrojo' nuna'ej anchique rumac ri Pablo chiquiwech ri israelitas, romari' raja' xutak coyoxic ri nimalaj tak sacerdotes y ri achi'a' ri je autoridad quichi ri israelitas. Y c'ajari' xberulesaj-pe ri Pablo, y xupoba-pe chiquiwech. \c 23 \p \v 1 Y Pablo xerutzu' ri autoridad ri' y xu'ij chique: Achi'a' ri jix nuwinak, ren can man jun anchique nuna' ri wánima, roma ri nuc'aslen chech ri Dios can choj c'o, xcha'. \p \v 2 Romari' ri Ananías ri sacerdote ri más c'o ruk'ij, xu'ij chique ri jec'o-apo chunakaj ri Pablo, chi tiquiya' jubic-k'a' xerey. \v 3 Pero ri Pablo ch'anin xu'ij-apo che ri Ananías: ¡Ri xtibano quiere' chawe ret ja ri Dios! ¡Ret jat jun achi ri ca'i' apalaj!\x * \xo 23:3 \xt Mt 23:27-28; Lc 11:44\x* Roma ret jat-ch'ocol-pe chiri' chi yinaben juzgar anche'l nu'ij ru-ley ri Moisés, ¿pero anchique roma ret na'ij chi quich'ay? Ri ru-ley ri Moisés man quiri' ta nu'ij, xcha' ri Pablo. \p \v 4 Y ri jec'o chiri' xqui'ij che ri Pablo: ¿Anchique roma itzel jach'o'n-apo che ri ru-sacerdote ri Dios, ri sacerdote más c'o ruk'ij? xecha' che. \p \v 5 Y ri Pablo xu'ij: Nuwinak israelitas, ren man weta'n ta xa ja raja' ri sacerdote ri más c'o ruk'ij, roma xa ta weta'n man ta xin-ij-apo ri tzij ri', roma chupa ri rutzij ri Dios nu'ij: Man itzel cach'o'n chirij jun ri nibano gobernar ri atenemit,\x * \xo 23:5 \xt Ex 22:28\x* nicha', xcha' ri Pablo. \p \v 6 Y ri Pablo xoka pa ruwi' chi chiquicojol ri autoridad ri' jec'o achi'a' saduceos y jec'o chuka' fariseos. Romari' raja' riq'uin ruchuk'a' xch'o'n-apo y xu'ij: Nuwinak israelitas, ren jin fariseo,\x * \xo 23:6 \xt Hch 26:5; Fil 3:5\x* y chuka' ri nata'. Y cami rix yiniben juzgar, roma ren can weta'n y ninnimaj chi ri caminaki' can xquiec'astaj-wi, xcha' ri Pablo. \p \v 7 Y cuando ri achi'a' fariseos y saduceos xquic'oxaj ri xu'ij ri Pablo, xquich'ojila-ka chiquiwech y ca'i' quiwech xqui'en-ka. \v 8 Roma ri saduceos man niquinimaj ta chi ri caminaki' xquiec'astaj,\x * \xo 23:8 \xt Mt 22:23; Mr 12:18; Lc 20:27\x* ni man niquinimaj ta chuka' chi jec'o ángeles y espíritus, pero ri achi'a' fariseos can niquinimaj-wi ri'. \v 9 Y can yalan pa quichi' niqui'en. Y ri maestros chi ri ley ri jec'o quiq'uin ri achi'a' fariseos xecataj y xqui'ij: Ri jun achi re' man jun itzel rubanon. Y xa juba' jun espíritu o jun ángel ri biyon che ri yeruk'alajij chakawech. Y xa quiri', man utz ta chi nakach'ojij anchique chirij ri Dios, xecha'. \p \v 10 Ri quimolon-qui' xa xquijach-ka-qui' y ca'i' quiwech xqui'en-ka y niquich'ojila' chiquiwech, y can yalan pa quichi' niqui'en. Romari' ri comandante xeroyoj ri soldados chi xbequilesaj-pe ri Pablo y tiquic'uaj-e pa cuartel, roma xunojij chi ri winak ri' niqui'en pedazos che ri Pablo. \p \v 11 Y chupa ri jun chic nok'ok'a', ri Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chech ri Pablo, y xu'ij che: Man taxi'j-awi', xa taya' ruchuk'a' awánima, roma can anche'l ri xinak'alajij we' pa Jerusalem, can nic'atzin chi can quiri' chuka' na'an pa tenemit Roma, xcha' che. \s1 Jec'o achi'a' niquijo' niquicamisaj ri Pablo \p \v 12 Y ruca'n k'ij chi tich'o'n ri Ajaf Jesucristo riq'uin ri Pablo, jec'o chique ri israelitas pa alak'al xquinojij ri anchique niquijo' niqui'en che ri Pablo. Y can xqui'ij chi can man xquiewa' ta ni man jun anchique xtiquikum, xa man xquietiquier ta xtiquicamisaj ri Pablo. Y ja' ta ri Dios ri xtiyo'n ri castigo pa kawi', xa manak xtaka'an quiri', xecha'. \v 13 Y ri xe'in chi pa alak'al niqui'en quiri', jec'o más je cuarenta achi'a' israelitas. \v 14 Ri achi'a' ri' xe'apon quiq'uin ri nimalaj tak sacerdotes y ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij, y xbequi'ij chique: Roj kanojin chic nakacamisaj ri Pablo, y can ka'in chi can man xkojwa' ta ni man jun anchique xtakakum c'a takacamisaj na, y xa man xtaka'an ta quiri', ja' ta ri Dios xtiyo'n-pe ri castigo pa kawi'. \v 15 Y cami nakajo' c'a chi rix y ri ch'aka chic iwaxbil ri je autoridad chuka', ni'ij che ri comandante chi rix nijo' chi tic'uax-apo ri Pablo chiwech ri chua'k roma c'o más anchique nijo' nic'utuj che. Y roj xtakak'elebej pa bey, y xtakacamisaj ri Pablo, xecha'. \p \v 16 Pero ronojel re' xa xc'oxex roma jun ala' ral ri rana' ri Pablo. Romari' ri ala' ri' xbe y xoc-apo chupa ri jay anchi' jec'o-wi ri soldados, roma chiri' c'o-wi ri Pablo, y xberu'ij che ri Pablo ronojel ri ruc'oxan. \v 17 Y cuando ri Pablo xuc'oxaj ri', xroyoj jun capitán y xu'ij che: Tac'uaj juba' ri ala' re' chech ri comandante, roma c'o anchique nrojo' nu'ij che, xcha' che. \p \v 18 Ri capitán xuc'uaj ri ala' chech ri comandante, y xberu'ij che: Ri Pablo ri c'o pa cárcel xiroyoj, y xuc'utuj favor chue chi xinc'om-pe ri ala' re' chawech, roma c'o nrojo' nu'ij chawe, xcha'. \p \v 19 Y ri comandante xuc'uaj chuk'a' ri ala' y c'ajari' xuc'utuj che: ¿Anchique ri najo' na'ij chue? xcha' che. \p \v 20 Y ri ala' xu'ij che: Jec'o jujun nuwinak israelitas xquiya' chiquiwech chi xtoquic'utuj jun favor chawe, chi chua'k tac'uaj ri Pablo chiquiwech ri achi'a' ri je autoridad, roma xtoqui'ij chawe chi c'o más niquijo' niquic'utuj che. \v 21 Pero ret man tanimaj ri', roma jec'o más je cuarenta achi'a' ri xquiek'eleben richi pa bey, y ri achi'a' ri' can qui'in chi manak xquiewa' y man jun anchique xtiquikum, xa man xquietiquier ta xtiquicamisaj ri Pablo, y ja' ta ri Dios ri xtiyo'n ri castigo pa quiwi', xa man xtiqui'en ta ri qui'in. Quiri' qui'in-ka, y cami xe chic quiyoben ri anchique xta'ij ret, xcha' ri ala'. \p \v 22 Y ri comandante xu'ij che ri ala' chi titzolaj, y man tutzijoj chi xberu'ij yan ri' che raja'. \s1 Ri Pablo xuc'uax pa Cesarea chech jun gobernador rubinan Félix \p \v 23 Y ri comandante xeroyoj ca'i' capitanes, y xu'ij chique chi a las nueve chupa ri ak'a' ri', nrojo' chi jequinaban yan ta setenta soldados ri yebe chirij quiej y ca'i' ciento soldados ri yebe chicakan. Y ca'i' ciento chic niquic'uaj lanzas. Chi yebe pa tenemit Cesarea. \v 24 Y chuka' quie'inaba' jujun quiej chi nich'oquie-e ri Pablo, roma ren ninjo' chi rix nic'uaj-e ri Pablo chech ri gobernador rubinan Félix. Y ninjo' chi can man jun anchique tuc'ulumaj pa bey. \p \v 25 Y xutz'ibaj-e jun carta chi niquijach pa ruk'a' ri gobernador, y chupa ri carta ri' ru'in-e: \v 26 Ren Claudio Lisias, nintak-e ruxnakil-awech ret nimalaj gobernador Félix. \v 27 Ri jun achi ri uc'uan-apo chawech, tz'amon coma ri israelitas y juba' ta chic xquicamisaj. Pero ren y ri soldados xojapon y xkacol pa quik'a' ri winak, roma xinna'ej chi raja' jun achi romano. \v 28 Y roma xinjo' xinna'ej anchique rumac rubanon chi niquisujuj, ch'anin xinc'uaj chiquiwech ri qui-autoridades. \v 29 Y xinna'ej chi niquisujuj roma man nu'on ta ri nu'ij ri qui-ley. Pero man utz ta chi nitz'apis pa cárcel o nicamises. \v 30 Romari' xintak-e ri achi re' awiq'uin, roma xo'ix chue chi ri winak israelitas quik'eleben ri achi re' chi niquicamisaj. Y xin-ij chuka' chique ri winak ri yesujun richi, chi c'a awiq'uin ret te'qui'ij-wi anchique ri jerubanon. Tabana' cuenta awi', quiri' nu'ij ri carta ri'. \p \v 31 Y ri soldados can xqui'en-wi ri x-ix chique. Xquic'uaj-e ri Pablo pa jun tenemit rubinan Antípatris ri ak'a' ri'. \v 32 Ruca'n k'ij xquitz'om chic bey. Y xe chic ri setenta soldados ri je-benak chirij quiej ri xebe riq'uin ri Pablo, y ri quieji' ciento soldados xetzolaj can. \v 33 Y cuando xe'apon pa Cesarea ri je-uc'uayon-e ri Pablo, xquijach ri carta pa ruk'a' ri Félix ri gobernador, y xquijach chuka' ri Pablo che. \v 34 Y cuando rutz'eton chic ri nu'ij ri carta, ri gobernador ri' xuc'utuj che ri Pablo anchique tenemit petenak-wi. Cuando ruc'oxan chic chi pa Cilicia petenak-wi, \v 35 xu'ij che: Cuando xquieloka ri yesujun awichi, xtinc'oxaj chuka' ri tzij ri xta'ij chi nato-awi', xcha' ri gobernador. Y chuka' xu'ij chi tic'uax ri Pablo pa ru-palacio ri Herodes, y tichajix coma soldados. \c 24 \s1 Ri Pablo y ri yesujun chirij je-pa'l-apo chech ri gobernador Félix \p \v 1 Wo'o' yan k'ij tic'ue-ka ri Pablo chiri' pa Cesarea, cuando xapon-ka ri Ananías ri sacerdote ri más c'o ruk'ij y chuka' jujun chique ri rijilaj tak achi'a' ri c'o quik'ij, y chuka' jun abogado rubinan Tértulo. Reje' xe'apon-ka chech ri gobernador Félix, chi xbequisujuj ri Pablo. \v 2 Y cuando xwoyox ri Pablo chech ri gobernador, ja' cuando ri Tértulo xutz'om-apo ri sujunic chirij ri Pablo. Ri Tértulo quiere' ri xeru'ij-apo che ri Félix: Nimalaj gobernador, roj nakaya' matiox chawe, roma pa katenemit jojquicot, y manak ayowal; quiri' kabanon roma c'o ano'j (ana'oj), y riq'uin ri' jojac'uan-wi. \v 3 Nakaya' matiox chawe ret nimalaj achi, roma ronojel ri abanon kaq'uin siempre xabachique (xama'anchique) lugar. \v 4 Y man nakajo' ta nakalesaj q'uiy tiempo chawe, pero xe roma keta'n chi ret can jabel ano'j (ana'oj), romari' nakajo' chi nac'oxaj juba' ri jun jani' oc tzij ri nakajo' naka'ij chawe. \v 5 Roma ri jun achi re', can keta'n chi jun itzel achi. Ja raja' ri nibano chi ri israelitas yecataj pa ronojel lugar. Raja' c'o ruk'ij chiquicojol ri winak ri quiniman rubi' ri Jesús aj-Nazaret. \v 6 Y ja raja' chuka' ri xrojo' ta xu'on chi can man jun ruk'ij ri rocho ri Dios ri c'o pa Jerusalem. Romari' roj xkatz'om chi naka'an juzgar anche'l nu'ij ri ka-ley. \v 7 Pero ri comandante rubinan Lisias xoc chikacojol, y riq'uin ruchuk'a' xumaj chikak'a'. \v 8 Y xu'ij chi ri ye'in chi ri Pablo c'o rumac, quiepe c'a chawech ret. Y cuando xtac'utuj ri rumac ri jerubanon, xtatemaj chi can ketzij ri naka'ij chawe chirij ri Pablo, xcha' ri Tértulo. \p \v 9 Y ri winak ri jec'o riq'uin ri Tértulo, can niqui'ij chi ketzij ri xu'ij. \v 10 Y ri gobernador Félix xu'on-pe retal riq'uin ri ruk'a' che ri Pablo chi tich'o'n. Y raja' xch'o'n-apo, y xu'ij: Ren weta'n chi ret c'o yan juna' ri abanon juzgar ri tenemit re'. Romari' man xtinxi'j ta wi' xquich'o'n-apo, chi nink'alajij chi ren can man jun ex itzel ri nubanon. \v 11 Y ret jatiquier natzu' xa ketzij ri niqui'ij chuij o manak. Roma ren xa c'aja' cablajuj k'ij quinoka chic jun mej (bey) pa Jerusalem, y xipe chi nonya' ruk'ij ri Dios. \v 12 Y cuando xinquiwil, man jun ayowal yinajin riq'uin tzij, ni man jenuyacon ta chuka' ri winak chi niqui'en ayowal chiri' pa rocho ri Dios, ni pa tak sinagogas anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Ni man jun chuka' ex itzel yinajin pa tenemit. \v 13 Y ri winak ri ye'in chi ja numac ri' ri jenubanon, man xquietiquier ta xtiqui'ij chi can ketzij, xa ta can nic'utux chique chi tiquik'alajij. \v 14 Pero ri can nubanon-wi y can nink'alajij-apo chawe, ja chi ren can nutzekleben-wi ri Jesús, ri utzilaj Bey, ri niqui'ij reje' chi can man utz ta. Y roma nutzekleben ri Jesús, can ja ri rusamaj ri Dios nin-en, ri qui-Dios chuka' ri ojer tak kati't-kamama' roj israelitas. Can ninnimaj-wi ronojel ri tz'iban can chupa ru-ley ri Moisés, y chupa chuka' ri quitz'iban can ri achi'a' ri xquik'alajij rutzij ri Dios ojer can. \v 15 Y ren can weta'n y ninya' wánima riq'uin ri Dios chi ri caminaki' c'o na jun k'ij ri xquiec'astaj-pe. Can xquiec'astaj-pe ri choj y ri man choj ta quic'aslen ri xqui'en we' chech-ulef. Y ri nuwinak chuka' jari' ri quiyoben. \v 16 Y romari' ren can nintaj nuk'ij chi quiri' man jun ex itzel nin-en chech ri Dios y chiquiwech ri winak. Y quiri' ri wánima can utz nuna'. \p \v 17 Ren c'o yan juna' ri man jin-okaninak ta we'. Y cami xinoka, nuc'amon-pe ri sipan-pe chi nonya' chique ri nuwinak ri can nic'atzin chique, y chuka' nuc'amon-pe ri nu-ofrenda ren chi pa rocho ri Dios. \v 18 Jari' yinajin chiri' pa rocho ri Dios, cuando ri nuwinak israelitas ri je aj pa rech-ulef Asia xinquitzu'. Ren nuch'ajch'ojin chic wi', anche'l nu'ij ru-ley ri Moisés, pero man jun winak jenumolon, ni man jun chuka' ayowal yinajin.\x * \xo 24:18 \xt Hch 21:17-28\x* Xa ja ri jujun israelitas ri' ri xetz'ucu-ka ronojel. \v 19 Y ja' ta reje' jec'o ta pe we' chawech cami y niqui'ij-apo chawe xa c'o ri niquijo' niquik'alajij chuij, xa c'o numac ri nubanon chiquiwech. \v 20 Y roma man jec'o ta pe reje', ja ri jec'o-pe we' quie'in xa c'o numac xquiwil cuando xipobex-apo chiquiwech ri autoridades quichi ri israelitas. \v 21 O tal vez reje' niquinojij chi mac ri xin-en cuando xich'o'n riq'uin wuchuk'a' chiri' chiquicojol y xin-ij: Yiniben juzgar cami roma ren ninnimaj chi ri caminaki' can xquiec'astaj-wi-pe,\x * \xo 24:21 \xt Hch 23:6\x* xicha'. Quiri' xu'ij ri Pablo. \p \v 22 Ri gobernador Félix can reta'n-wi anchique rubanon ri quic'aslen ri niquitzeklebej ri Jesucristo ri utzilaj Bey. Romari', cuando xuc'oxaj ri tzij ri xu'ij ri Pablo, ja xupoba' ri sujunic y xu'ij chique conojel: C'a xtipe na ri Lisias ri comandante, c'ajari' xtintemaj más chirij ri jun sujunic ri niben. \p \v 23 Y ri Félix xu'ij che ri capitán chi tuchajij utz ri Pablo, pero chuka' man titz'ape' jumul, xa tuya' juba' lugar che chi ntel juba'. Y man quieruk'at ri ye'apon riq'uin ri c'o anchique niquijo' niquiya' che o ne'quitz'eta'. \p \v 24 Y cuando xk'ax yan jun jani' k'ij, xpe chic ri gobernador Félix y ri Drusila ri raxayil, jun ixok israelita, ja xutak royoxic ri Pablo, roma raja' nrojo' nuna'ej anchique modo naya' awánima riq'uin ri Jesucristo. \v 25 Y ri Pablo xapon quiq'uin, y xutz'om rubixic chique anchique modo nu'on jun winak chi nuc'uaj jun chojmilaj c'aslen, y anchique modo nitiquier nuk'il-ri' chi quiri' man nu'on ta mac. Chuka' xu'ij chique chi pa ruq'uisbel k'ij ri Dios xquieru'on juzgar ri winak. Y ri Félix xuxi'j-ri' roma ri xuc'oxaj, y xu'ij che ri Pablo: Cami c'o modo jabe. Y cuando xtijamataj chic juba' nuech, xcatinwoyoj chic, xcha' ri Félix. \p \v 26 Y ri gobernador ri' q'uiy mej (bey) xroyoj ri Pablo chi nich'o'n riq'uin, roma xuyobej chi ri Pablo xusuj ta mero che chi nucol-e. Pero ri Pablo man jun xusuj che. \v 27 Y ca'i' juna' tic'ue' ri Pablo chiri' pa cárcel, cuando ri Félix ri gobernador xjal-e y xpe ri Porcio Festo pa ruq'uiexel. Y ri Félix xe chi utz nitz'et coma ri winak israelitas, c'a xuya' can pa cárcel ri Pablo. \c 25 \s1 Cuando ri Pablo c'o-apo chech ri Festo \p \v 1 Y ri Festo xoka c'a pa Cesarea chi nutz'om ri rusamaj, roma ja raja' ri ntoc can gobernador. Y pa rox k'ij chi tutz'om ri rusamaj, raja' xbe-e pa tenemit Jerusalem. \v 2 Y cuando c'o chic chiri' pa Jerusalem, ri nimalaj tak sacerdotes y ri winak israelitas ri más c'o quik'ij, xe'apon riq'uin, y xbequisujuj ri Pablo, y can xquic'utuj jun nimalaj favor che. \v 3 Ri favor ri xquic'utuj che ri Festo, ja chi tic'amer-pe ri Pablo pa Jerusalem, roma reje' can quinojin chi cuando xtic'amer-pe, ja niquik'elebej pa bey, y niquicamisaj. \v 4 Pero ri Festo xa xu'ij chique: Ri Pablo tz'apel pa cárcel chila' pa Cesarea, y ren xa yitzolaj yan ka jun mej (bey) chic chila'. \v 5 Más utz ye'icha-e ri winak ri más c'o quik'ij chi'icojol, y jojbe-ka pa Cesarea, chi quiri' chila' tiqui'ij-wi chue ri rumac rubanon ri achi ri', xcha' ri Festo chique. \p \v 6 Y raja' xe jun wakxaki' o lajuj k'ij ri xc'ue' pa Jerusalem, y xxule-ka pa Cesarea. Ruca'n k'ij raja' xbech'oquie-pe pa tribunal, y xu'ij chi tic'amer-pe ri Pablo. \v 7 Y cuando ri Pablo xoc-apo, ri winak israelitas ri je-petenak pa Jerusalem xquimol-qui' chirij, y niquisujuj-apo riq'uin q'uiy y nima'k tak mac. Pero man xetiquier ta xquik'alajij xa can ketzij chi jerubanon ri mac ri', cuando xc'utux chique. \v 8 Romari' ri Pablo, chi nuto-ri', xch'o'n-apo y xu'ij: Ren man jun numac nubanon chech ri ka-ley roj israelitas, ni man jun chuka' ex itzel nubanon ri pa rocho ri Dios ri c'o pa Jerusalem, y man jun numac nubanon chuka' che ri ley ri yo'n roma ri César, xcha' ri Pablo. \p \v 9 Y roma ri Festo nrojo' chi utz nitz'et coma ri israelitas, xuc'utuj che ri Pablo: ¿Najo' chi jojbe pa Jerusalem chi naka'an arreglar ri sujunic ri najin chawij? xcha' ri Festo. \p \v 10 Pero ri Pablo xu'ij che: Ren jin romano chuka', y romari' can ja ri ru-gobierno ri César tibano juzgar wichi, anche'l ri anchi' jinc'o-wi cami chawech ret. Y chuka' ret jabel aweta'n chi ren man jun ex itzel ri nubanon chique ri nuwinak israelitas. \v 11 Y xa ta jec'o nuch'a'oj ri jenubanon y roma ta ri' nic'atzin yicamises, ren man nin-ij ta chuka' que man quicamises. Pero xa man jun anchique ri niqui'ij chuij ri nubanon, man jun c'o ruk'a' chue chi yirujach chique ri ye'in chi c'o numac. Romari' ninjo' chi can ja ri César ri tibano juzgar wichi, xcha' ri Pablo che ri Festo ri gobernador chiri' pa Cesarea. \p \v 12 Romari' ri Festo xtzijon quiq'uin ri yeto'n richi, y c'ajari' xu'ij che ri Pablo: Ja ret xac'utun chi ja ri César tibano juzgar awichi; romari' cami jabe c'a pa tenemit Roma chech ri César, xuche'x ri Pablo. \s1 Ri rey Agripa nrojo' nuc'oxaj ri Pablo \p \v 13 Y cuando xk'ax yan jun jani' k'ij, ri rey Agripa y ri Berenice xe'apon pa Cesarea chi niqui'en saludar ri Festo. \v 14 Y roma ri rey Agripa y ri Berenice q'uiy k'ij ri xec'ue-ka chiri', ri Festo xutzijoj che ri rey ri rubanon ri Pablo. Y xu'ij: We' c'o jun achi ri yo'n can pa cárcel roma ri Félix ri c'aja' ntel-e. \v 15 Y cuando ren xinapon-e ri pa Jerusalem, ri nimalaj tak sacerdotes y ri rijilaj tak achi'a' israelitas ri c'o quik'ij, xe'apon wiq'uin y xbequi'ij chue ri mac ri jerubanon ri achi re', y xquic'utuj chue chi can ti'an chi nika ronojel ri ley pa ruwi'. \v 16 Pero ren xin-ij chique chi ri ka-ley roj romanos man nuya' ta lugar chi xe quiri' nicamises jun winak. Ri ka-ley roj nu'ij chi ri tz'amon sujunic chirij, can tiyo'x lugar che chi nich'o'n quiq'uin ri yesujun chirij, chi quiri' nitiquier nuto-ri' chiquiwech. \v 17 Romari', can xe xeloka we' pa tenemit, man xinya' ta más tiempo che, romari' can ja ruca'n k'ij xibech'oquie' pa tribunal y xin-ij chi tic'amer-pe ri achi. \v 18 Y ri sujunel chirij ri achi, manak más anchique xqui'ij chirij ri anchique ri jerubanon, man anche'l ta ri nunojin ren. \v 19 Roma ri rumac ri xqui'ij reje' ri jerubanon, xe chirij ri qui-religión, y xquinataj chuka' jun Jesús. Pero ri Jesús ri' xa caminak chic e, y ri Pablo nu'ij chi xc'astaj. \v 20 Y roma ren man ninwil ta anchique nin-en riq'uin ri jun sujunic ri', xinc'utuj che ri Pablo: ¿Najo' chi pa Jerusalem jojbe, chi naka'an arreglar ri sujunic ri najin chawij? xicha' che. \v 21 Y raja' xu'ij: Ja ri César ri ninjo' chi yiru'on juzgar. Y romari' ren c'a nuyo'n pa cárcel, c'a xquitiquier xtintak-e pa tenemit Roma chech ri César, xcha' ri Festo. \p \v 22 Y ri rey Agripa xu'ij che ri Festo: Ren ninrayij ninc'oxaj anchique ri nu'ij ri jun achi ri'. Y ri Festo xu'ij che ri rey Agripa: Chua'k xtac'oxaj ri achi ri', xcha'. \p \v 23 Y ruca'n k'ij, x-an jun nimak'ej chique ri rey Agripa y ri Berenice. Reje' y ri achi'a' ri je comandantes quichi ri soldados y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiri' pa Cesarea, xe'oc-apo chupa ri jay anchi' niquimol-wi-qui'. Y c'ajari' ri Festo xu'ij chi tic'amer-pe ri Pablo. \v 24 Y ri Festo xu'ij: Rey Agripa y chi'iwonojel rix ri imolon-pe-iwi' kaq'uin cami, jare' ri achi ri rubinan Pablo. Ri winak israelitas ri jec'o pa Jerusalem y ri jec'o chuka' we', xepe wiq'uin y can riq'uin quichuk'a' xoquic'utuj chue chi ticamises. \v 25 Pero ren nintzu' chi ri jun achi re' man jun ex itzel rubanon chi nicamises. Y roma ja raja' xc'utun chue chi ja ri César tibano juzgar richi, romari' ren nintak-e riq'uin ri César c'a pa tenemit Roma. \v 26 Y roma man weta'n ta anchique nin-ij-e che ri wajaf ri rey César, romari' nupoban chiwech cami, y chawech ret chuka' rey Agripa, chi quiri' nac'utuj che anchique rumac jerubanon, chi quiri' jari' ri nintz'ibaj-e che ri César. \v 27 Roma chinuech ren, can man utz ta nintak-e jun ri c'o pa cárcel y man nintak ta e rubixic anchique rumac ri jerubanon, xcha' ri Festo che ri rey Agripa. \c 26 \s1 Ri Pablo nich'o'n chech ri rey Agripa \p \v 1 Y ri rey Agripa xu'ij che ri Pablo: Ninya' lugar chawe chi jach'o'n, xcha' che. Y ri Pablo xutzekej ruk'a', y jare' ri tzij ri xerucusaj chi nuk'alajij chi raja' man jun rumac, y xutz'om rubixic: \v 2 Ren can yalan yiquicot roma chawech ret rey Agripa jin-pa'l-wi chi ninto-wi'. Roma ri kawinak israelitas niqui'ij chi q'uiy numac jenubanon. \v 3 Y ren más yiquicot roma ret can aweta'n ri anchique nu'on jun israelita chupa ri ruc'aslen, ri anchique nic'atzin nu'on. Chuka' can utz aweta'n anchique ri yebanataj chiquicojol ri kawinak israelitas. Romari' ninjo' chi yinac'oxaj juba' y nic'ue' ta juba' a-paciencia roma ri tzij ri ninjo' nin-ij. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri ruc'aslen cuando c'a man jani tunimaj ri Cristo \p \v 4 Ri kawinak israelitas can quieta'n-pe anchique rubanon ri nuc'aslen cuando c'a jin ac'ual, pa nutenemit y chuka' pa Jerusalem. \v 5 Y reje' quieta'n chuka' chi c'a jin c'ajol-ala' cuando xic'ue-pe quiq'uin ri achi'a' fariseos.\x * \xo 26:5 \xt Hch 23:6; Fil 3:5\x* Y ja roj ri achi'a' fariseos ri más nakanimaj ri nu'ij ri ru-ley ri Moisés. Y xa ta ri kawinak re' niquijo' niquik'alajij, can nik'alajin-pe chi can ketzij ri yenbij-apo chawe cami. \v 6 Pero cami jinc'o we' chi yi'an juzgar, xe roma ren can ninnimaj chi ri caminaki' c'o jun k'ij cuando xquiebec'astaj-pe, anche'l ru'in ri Dios chique ri kati't-kamama' ojer can. \v 7 Y man xe ta ren ri nuyoben ri k'ij cuando xquiec'astaj-pe ri caminaki', xa can quiri' chuka' ri kawinak israelitas. Roj ri joj qui-familia can ri cablajuj ralc'ual ri achi Israel, nakanimaj chi ri caminaki' xquiec'astaj-pe, y romari' can pak'ij chi chak'a' naka'an rusamaj ri Dios. Rey Agripa, ren jari' ri numac ri niqui'ij. \v 8 ¿Anchique roma chiwech rix ri Dios man nitiquier ta nuc'asoj jun caminak? xcha' ri Pablo. \s1 Pablo nutzijoj ri etzelal xu'on chique ri quiniman chic ri Cristo \p \v 9 Rubanon can, ren xinnojij chi can nic'atzin chi itzel yentzu' ri winak ri quiniman ri Jesús aj-Nazaret, romari' q'uiy xqui'en sufrir pa nuk'a'. \v 10 Y can quiri' xin-en chique pa Jerusalem. Y roma ri nimalaj tak sacerdotes xquiya' uchuk'a' pa nuk'a', ren je q'uiy chique ri lok'olaj tak winak ri' xenya' pa cárcel. Y cuando c'o jun chique nicamises, ren nin-ij chi utz ri ni'an che. \v 11 Y can q'uiy mej (paj) can pokon xin-en chique, chi quiri' itzel yech'o'n chirij ri rutzij ri Jesús. Quiri' xin-en chique pa tak sinagogas, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios. Y can catajinak woyowal chiquij. Romari' can xibe pa tak tenemit ri jec'o pa ch'aka chic rech-ulef chi xencanoj ri quiniman ri Jesús, chi xenya' pa sufrimiento.\x * \xo 26:11 \xt Hch 8:3; 22:4-5\x* \s1 Ri Pablo nutzijoj chic jun mej (bey) anchique xu'on cuando raja' xunimaj ri Jesús \p \v 12 Y chi nenbana' ri' xitak-e coma ri nimalaj tak sacerdotes ri pa tenemit Damasco, y can yo'n-e chuka' uchuk'a' pa nuk'a' coma reje'. \v 13 Pero pa nic'aj-k'ij ¡a nu-rey! cuando jin-benak pa Damasco, xintzu' jun sakil ri petenak chila' chicaj ri c'o más ruchuk'a' chech ri k'ij ri xka-pe pa nuwi' y pa quiwi' chuka' ri je-benak wiq'uin. \v 14 Y romari' konojel xojtzak chech-ulef. Y xinc'oxaj chuka' chi c'o Jun ri xch'o'n-pe pa ch'abel hebreo, ri kach'abel roj israelitas, y xu'ij chue: Saulo, Saulo, ¿anchique roma jat-catajinak chuij? Ayon ret naya-ka-awi' pa sufrimiento, roma xa chuij ren jat-catajinak-wi, xcha' chue. \v 15 Y ja' xin-ij che: ¿Jat ancu'x (anchique) ret c'a? xicha' che. Y raja' xu'ij chue: Ja ren ri Jesús, y chuij ren jat-catajinak-wi. \v 16 Pero cami capa'e'. Xinc'ut-wi' chawech roma jac'atzin chue, chi natzijoj chuka' chique ri winak ri xatzu' y ri xquienc'ut chawech chupa ri k'ij ri je-benak-apo. \v 17 Anchi' xcatapon-wi, xcatinto' chiquiwech ri awinak, y chuka' chiquiwech ri winak ri man je israelitas ta. Y quiq'uin ri winak ri' jatintak-wi-e cami. \v 18 Jatintak-e quiq'uin, chi quiri' reje' nijakataj quiwech, y ye'el-pe chupa ri k'eku'm y yec'ue' chupa ri sakil, ye'el-pe chuka' chuxe' rutzij ri Satanás y ye'oc chuxe' rutzij ri Dios, chi nicoch' (nicuy) quimac, y ri Dios xtuya' ri herencia chique, junan quiq'uin ri ch'aka chic ri ch'ajch'oj chic ri quic'aslen y je richi chic ri Dios, roma xquiya' cánima wiq'uin, xcha' ri Jesús chue. \s1 Ri Pablo nutzijoj chi can xunimaj-wi ri x-ix che chupa ri jun anche'l achic' ri xu'on \p \v 19 ¡A rey Agripa! Ren can xin-en ri xk'alajix chinuech, roma ri xk'alajix chinuech chupa ri jun anche'l achic' ri', chicaj petenak-wi. \v 20 Romari' can xintz'om rutzijoxic na'ey chique ri winak ri jec'o pa Damasco,\x * \xo 26:20 \xt Hch 9:20\x* c'ajari' chique ri winak ri jec'o pa Jerusalem\x * \xo 26:20 \xt Hch 9:28-29\x* y chique ri winak ri jec'o pa ronojel tenemit we' pa Judea, y chuka' chique ri winak ri man je israelitas ta. Can chique conojel xin-ij chi tiquiya' can quimac y tiquibana' ri nrojo' ri Dios, chi tiquijala' quic'aslen, y can tiquik'alajij-qui' riq'uin ri quic'aslen chi je-jalatajnak chic. \v 21 Jari' ri xin-en. Y xe romari' ri kawinak israelitas xinquitz'om-pe chiri' pa rocho ri Dios ri c'o pa Jerusalem, y xquijo' ta xinquicamisaj. \v 22 Pero ri Dios can c'o-pe wiq'uin. Romari' man jun anchique x-an chue coma ri winak. Can nu'in-pe ri rutzij ri Dios chique conojel ri winak, chique ri can c'o quik'ij y chique chuka' ri manak oc quik'ij. Y xe ri qui'in can ri achi'a' ri xek'alajin ri x-ix chique roma ri Dios ri ojer can y ri ru'in can ri Moisés, jari' nintzijoj ren, roma ja reje' ri je-biyon can ri nibanataj. \v 23 Ja reje' ri je-biyon can chi ri Cristo q'uiy sufrimiento xti'an che chi xticamises. Y ja raja' ri xtic'astaj-pe na'ey chiquicojol conojel ri je-caminak-e. Y romari' raja' can xtuya-wi sakil chique ri winak,\x * \xo 26:23 \xt Is 42:6; 49:6\x* chique ri winak israelitas y chique chuka' ri man je israelitas ta. \s1 Nik'alajin chi ri Pablo man jun rumac \p \v 24 Y ja tzij ri' ri najin chubixic ri Pablo chi nuk'alajij chi raja' man jun anchique rubanon, cuando ri Festo riq'uin ruchuk'a' xch'o'n y xu'ij: Pablo, ret roma can q'uiy ano'j (ana'oj) c'o, cami xach'ujir-ka, xcha' che. \p \v 25 Pero ri Pablo xu'ij che ri Festo: Nimalaj achi, ren man jin ch'u'j ta, roma ronojel ri nin-ij, can ketzij-wi. \v 26 We' c'o ri rey Agripa, romari' man ninxi'j ta wi' yich'o'n-apo; roma ren nin-ij chi raja' can reta'n-wi ronojel ri xbanataj, roma xa can pa sakil xbanataj-wi. \v 27 ¡A rey Agripa! ¿Nanimaj ret ri qui'in can ri achi'a' ri xek'alajin ri x-ix chique roma ri Dios chupa ri ojer can tiempo? Ren weta'n chi can nanimaj. \p \v 28 Pero ri Agripa xu'ij che ri Pablo: Ret nanojij chi ch'anin na'an chue chi ninnimaj ri Cristo. \p \v 29 Y ri Pablo xu'ij che: Ch'anin o man ch'anin ta xtanimaj, ri Dios xtu'on ta chawe anche'l xu'on wiq'uin ren. Xu'on chue chi xinya' wánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Y can quiri' chuka' ninrayij iwiq'uin rix ri jixc'oxan-pe wichi cami. Pero man ninrayij ta chi jixtz'apis pa cárcel, anche'l banon chue ren, y jin-ximil che cadena, xcha' ri Pablo. \p \v 30 Y can xe xtane' ri nich'o'n ri Pablo, ri rey Agripa y ri Berenice, ri Festo ri gobernador y ri ch'aka chic ri can je-ch'ocol chuka' quiq'uin, xecataj y xe'el-e. \v 31 Y cuando xbequimolo' chic qui' juc'an, niqui'ij chiquiwech: Ri Pablo man utz ta chi c'o pa cárcel, y xa ta nicamises man utz ta, roma man jun ex itzel rubanon chi ni'an quiri' che. \p \v 32 Romari' ri rey Agripa xu'ij che ri Festo: Man ta ru'in chi ja ri César ri nibano juzgar richi, nakalesaj-e, xcha' ri Agripa. \c 27 \s1 Ri Pablo xtak-e c'a pa tenemit Roma \p \v 1 Y cuando bin chic chi ri Pablo y ch'aka chic ri jec'o pa cárcel yetak-e c'a Roma, ri tenemit ri c'o pa rech-ulef Italia, xejach-e pa ruk'a' jun achi rubinan Julio. Ri Julio, capitán quichi cien soldados, y ri soldados ri' je richi ri ch'aka chic soldados ri je richi ri Augusto ni'ix chique. \v 2 Romari' ren y ri kach'alal Aristarco ri petenak pa tenemit Tesalónica ri c'o pa Macedonia, xojbe riq'uin ri Pablo. Xojoc-e pa jun barco ri petenak c'a pa jun tenemit rubinan Adramitio, y nik'ax pa ch'aka chic tenemit ri jec'o chuchi' ri mar pa rech-ulef Asia. \v 3 Ruca'n k'ij xojapon pa tenemit rubinan Sidón. Y chiri', ri Julio ri capitán quichi ri soldados, xu'on jun favor che ri Pablo, roma xuya' lugar che chi xeberu'ona' saludar ri kach'alal y chuka' ri kach'alal ri' xquito-pe ri Pablo. \v 4 Xojoc chic e chupa ri barco, y xkaya' can ri tenemit Sidón. Y cuando joj-benak, xbekac'ulu' jun nimalaj quiek'ik' ri petenak, y romari' xojk'ax chech ri Chipre ri jun rech-ulef ri c'o pa ya', roma chiri' man can ta rubey quiek'ik'. Pa ka-izquierda xc'ue-wi can ri Chipre. \v 5 Y cuando kak'axan chic ronojel ri ya' ri c'o-apo chiquiwech ri Cilicia y Panfilia, xojapon pa tenemit rubinan Mira, ri pa rech-ulef Licia c'o-wi. \p \v 6 Y chiri' pa tenemit Mira, ri Julio ri capitán xberila' jun barco ri petenak pa jun tenemit rubinan Alejandría, y nibe c'a Italia. Y chupa chic ri barco ri' xojrucusaj-wi-e chi naka'an ri ch'aka chic bey ri c'o chakij. \v 7 Y q'uiy k'ij ri can ekal (akal) xojbe. C'ajari' xojapon chech ri tenemit rubinan Gnido, roma ri quiek'ik' can chakawech petenak-wi, y jojrutzolej chakij. Romari' xojapon chech ri Salmón, y xbekasururej-pe rij ri Creta ri jun rech-ulef ri c'o chuka' pa ya'. \v 8 Y can cuesta joj-benak, kac'uan-e ri ruchi' ri ya', y pa ka-derecha xc'ue' can ri Creta. Y cuando xbekila' ri lugar rubinan Buenos Puertos, chiri' xojc'ue-wi-ka. Ri lugar ri' c'o-apo chunakaj ri tenemit rubinan Lasea. \p \v 9 Y q'uiy yan tiempo xk'ax, romari' cuesta chic ni'an binen parui' ri mar, roma jari' ru-tiempo ri quiek'ik'. Y romari' ri Pablo xu'ij chique ri achi'a' chi tiquinojij utz ri niqui'en. \v 10 Raja' xu'ij chique: Ren ninnojij, xa nakatz'om chic bey parui-ya', niq'uis ri barco, ri eka'n (aka'n) ri ruc'uan-e, y xkojq'uis roj chuka', xcha'. \p \v 11 Pero ri Julio ri capitán quichi ri soldados man xunimaj ta ri xu'ij ri Pablo che. Xa ja ri xu'ij ri rajaf ri barco y ri xu'ij ri achi ri uc'uayon richi ri barco, xa jari' ri x-an. \v 12 Roma chiri' man utz ta chi yec'ue-ka pa ru-tiempo quiek'ik', roma man utz ta ri lugar, romari' can conojel xquinojij, más utz niquiya' can ri lugar ri' y niquitaj quik'ij ye'apon pa Fenice, ri c'o chuka' chiri' pa Creta. Roma ri Fenice man pa rubey ta quiek'ik' c'o-wi. \s1 Ri barco anchi' benak-wi ri Pablo xuc'ul jun quiek'ik' parui' ri mar \p \v 13 Y cuando xpe ri quiek'ik' ri petenak pa sur, reje' xquinojij chi utz jojbe pa Fenice. Cuando xojel-e, xe chuchi' ri ya' richi ri Creta joj-benak-wi. \v 14 Pero c'aja' oc kojel-e chiri', xkac'ul jun nimalaj quiek'ik' ri ni'ix Nordeste che, ri petenak parui' ri ya', jun quiek'ik' ri can q'uiy ruchuk'a', y noruq'uiaka-ri' chech ri barco ri anchi' joj-benak-wi. \v 15 Y roma yalan ruchuk'a' ri quiek'ik', can xojruc'uaj y man jojtiquier ta jojbin chakawech, romari' xkaya' lugar che chi xojruc'uaj. \v 16 Xojk'ax chirij jun rech-ulef ri c'o pa ya' rubinan Clauda. Y chiri' manak más ruchuk'a' ri quiek'ik', pero cuesta xu'on chake chi xkajotoba-e ri lancha ri chiriren-e roma ri barco anchi' joj-benak-wi. \v 17 Y cuando ri lancha c'o chic pa barco, ri achi'a' ri yesamaj pa barco xquibolkotij nima'k tak colo' chirij ri barco chi xquixim chi xquito' juba'. Y roma jotoban ri nimalaj tak tziak chi ri barco, ri quiek'ik' nunim ri barco anchi' man nim ta rupa ri ya' ri rubinan Sirte, romari' xepe ri yesamaj pa barco xequikasaj ri tziak, chi quiri' man xebeka ta chiri'. Roma reje' can quixi'n-qui' xa ta yebeka chiri'. \v 18 Y ruca'n k'ij, roma ri quiek'ik' c'aja' rech, xquiq'uiakala' can pa ya' ri eka'n (aka'n) ri ruc'uan ri barco. \v 19 Y ri pa rox k'ij, roma ri quiek'ik' can c'a nim ruchuk'a', can xojto'n roj chuka', roma q'uiy samaj ri c'o pa barco chi xkaq'uiak can ri yec'atzin che ri barco. \v 20 Y roma can c'a nim ri quiek'ik' ri nimiyon kachi, y q'uiy yan k'ij ri man katz'eton ta ri k'ij ni ri ch'umil, romari' xe chic kacamic kayoben; can man jojcolotaj ta chic xkana'. \p \v 21 Y roma q'uiy yan k'ij ri man joj-waynak ta, ri Pablo xpa'e' chiquicojol conojel, y xu'ij chique: Xinimaj ta juba' ri xin-ij chiwe pa Creta, y man ta xojel-pe, manak ta niq'uis ri barco, ri yec'atzin che ri barco y ri eka'n (aka'n) ri ruc'amon-pe. \v 22 Pero cami nin-ij chiwe: Man tixi'j-iwi', roma man jun xticom, xe ri barco niq'uis can. \v 23 Roma chak'a' xuc'ut-ri' chinuech jun ángel ri rutakon-pe ri Dios, ri Dios ri Wajaf ri can nin-en ri rusamaj chuka'. \v 24 Y ri ángel ri' xu'ij chue: Pablo, man taxi'j-awi'. Ret can nic'atzin jatapon pa tenemit Roma chech ri César. Y awoma ret, ri Dios xquierucol chuka' ri je-benak awiq'uin chupa ri jun barco re'. Can man jun chiwe xticom can, xinuche'x roma ri ángel. \v 25 Romari' man tixi'j-iwi', roma ren can weta'n-wi chi ri Dios can xkojrucol anche'l ri xu'ij can ri ángel chue. \v 26 Pero c'o jun rech-ulef ri c'o pa ya' ri anchi' xkojbeka-wi, xcha' ri Pablo chique conojel ri achi'a' ri je-benak chupa ri barco. \p \v 27 Y ca'i' yan semanas titiquier-pe ri quiek'ik' parui' ri mar, y xojruc'uaj chupa ri mar rubinan Adriático. Y pa nic'aj-ak'a' ri achi'a' ri yesamaj chupa ri barco xquina'ej chi nakaj chic jojc'o-wi chi nakawil jun rech-ulef. \v 28 Y reje' xquiwetaj jani' rupa ri ya', y xquitzu' chi treinta y seis metros ri rupa. Y xojbin chic juba' y xquiwetaj chic y xa más co'l rupa ri ya', xe chic veintisiete metros. \v 29 Y roma niquixi'j-qui' chi ri barco nupaxij-ri' chiquiwech abaj, xequiya-ka pa ya' quieji' ch'ich' ri ni'ix ancla chique, chi quiri' ri barco man tibin más. Ri quieji' anclas ri' chirij can ri barco jec'o-wi. Reje' quiyoben c'a jampe' nisakar-pe, pero xa man nisakar ta ka. \v 30 Ri achi'a' ri yesamaj pa barco niquijo' yelumaj (yenimaj), romari' xquikasaj-ka ri lancha pa ya'. Niqui'en anche'l ja ri ch'aka chic anclas ri jec'o chech ri barco ri yequikasaj-ka. \v 31 Romari' ri Pablo xberu'ij che ri capitán quichi ri soldados y chuka' chique ri soldados: Xa xtiya' lugar chi yelumaj (yenimaj) ri yec'uan ri barco, man jun chiwe rix ri xtic'ase' can. \p \v 32 Romari' xepe ri soldados xequikupila' ri colo' ri anchok che quiyukuban-wi ri lancha chech ri barco, chi quiri' tibe ri lancha parui-ya'. \p \v 33 Y cuando nisakar-pe, ri Pablo xu'ij chi quiewa'. Quiere' ri xu'ij raja' chique conojel ri je-benak pa barco: Cami c'o yan ca'i' semanas ri man jix-warinak ta, chuka' man jix-waynak ta. \v 34 Romari' nin-ij chiwe cami, chi quixwa' chi nic'ue iwuchuk'a'. Roma can xkojcolotaj konojel, anche'l ri xk'alajix chinuech. Can man jun ri c'o anchique xtuc'ulumaj. \p \v 35 Y cuando ri Pablo xu'ij yan ri tzij ri' chique, raja' xberuc'ama-pe jun ruway, xuya' matiox che ri Dios chiri' chiquiwech conojel, xuper y xutaj-ka. \v 36 Y conojel más xc'ue' ruchuk'a' cánima, romari' ja xewa-ka chuka'. \v 37 Y konojel ri joj-benak pa barco, joj doscientos setenta y seis. \v 38 Y cuando je-waynak chic utz, xquitz'om ruq'uiakic ri trigo pa ya', chi quiri' nik'ob-ka juba' ralal ri barco. \s1 Ri barco xq'uis can chiri' \p \v 39 Cuando xsakar-ka, ri achi'a' ri yesamaj chupa ri barco, man quieta'n ta anchique rech-ulef xojbeka-wi. Xe xquitzu' chi c'o jun ruk'a' ri mar, y jabel ri ruchi'. Romari' xquinojij chi niquitaj quik'ij chi niquic'uaj-apo ri barco chiri'. \v 40 Romari' xquikupila' can ri colo' richi ri anclas, y ri anclas xebe can chuxe' ya'. Y xequisol can ri remos ri yec'uan richi ri barco. C'ajari' xquijotoba' ri jun nimalaj tziak ri c'o chech ri barco, y ri quiek'ik' xutz'om runimic ri barco chuchi' ri ya'. \v 41 Y can c'a naj jojc'o chi nakawil ruchi' ri ya', cuando xbekila' jun nimalaj boloj sanayi'l c'o chuxe' ya', y chiri' xbek'ate-wi ruxe' rutza'n ri barco. Can man xsilon ta chic. Y ri rij can ri barco can nik'aj benak, roma ri ya' can riq'uin ronojel ruchuk'a' nupaxij-ri' chiri'. \v 42 Romari' ri soldados xquinojij yequicamisaj conojel ri presos, chi quiri' man jun timuxan chi nilumaj-e (ninimaj-e). \v 43 Pero ri capitán man xrojo' ta, chi quiri' nicolotaj ri Pablo. Xa xu'ij chi ri jani' yetiquier yemuxan, quiena'ey-e chi ye'el-e chuchi' ri ya'. \v 44 Y ri ch'aka chic ri man yetiquier ta, xu'ij chique chi tiquitz'ama' jujun tabla o xabachique (xama'anchique) ri je-k'ajinak-e che ri barco, chi quiri' man yejik' ta. Y can quiri' xka'an chi xojel-e c'a chuchi' ri ya', y man jun chake ri xcom. \c 28 \s1 Cuando ri Pablo xc'ue' pa Malta \p \v 1 Y cuando konojel joj-colotajnak chic e pa ya', xkana'ej chi ri rech-ulef ri', ri c'o pa ya', rubinan Malta. \v 2 Y ri winak ri aj-chiri' pa Malta, can utz quino'j (quina'oj) xqui'en kaq'uin, roma xquibox jun k'ak'. C'ajari' xojquiwoyoj konojel chi nakamak'-ki' chi-k'ak', roma q'uiy tef y najin job. \v 3 Y cuando ri Pablo xberuc'ama-pe jun boraj xic'ay chi nuya' pa k'ak', xberuq'uiaka-pe-ri' jun cumetz chupa cuando xuna' ri k'ak'. Ri cumetz ri' xuc'ux (xuti') ruk'a' ri Pablo, y man nusk'opij ta. \v 4 Y cuando ri winak aj-chiri' pa Malta xquitzu' chi ri cumetz tzakal chuk'a' ri Pablo, niqui'ij chiquiwech: La' can k'alaj chi jun achi camisanel, roma más que xcolotaj chech ri ya', ja la cumetz xticamisan richi cami. Can nutoj na-wi ri rubanon, yecha' ri winak ri'. \p \v 5 Xpe ri Pablo xutota' can ri cumetz pa k'ak', y man jun anchique xu'on che. \v 6 Pero conojel ri winak xe niquitzu' xe niquitzu-apo ri Pablo, quiyoben jampe' xtisipoj-pe ri ruk'a' o xticom-ka. Y cuando c'o yan q'uiy tiempo y niquitzu' chi xa man jun anchique rubanon, man xqui'ij ta chic chi ri Pablo jun camisanel, xa xqui'ij chi raja' jun dios. \p \v 7 Y chunakaj ri lugar anchi' jojc'o-wi, c'o jun li'aj ulef chi jun achi rubinan Publio. Y raja', jari' ri c'o más ruk'ij chi nu'on gobernar chupa ri lugar ri'. Raja' can utz xojruc'on-ka pa rocho, y oxi' k'ij ri utz xojrilij. \v 8 Y ri rutata' ri Publio li'an chech ruch'at roma niyawaj; c'o c'aten chirij y nupamaj quic'. Y ri Pablo xberutzu'. Raja' xu'on orar, y xuya' chuka' ruk'a' pa ruwi', y ri yawa' xc'achoj. \v 9 Y roma ri xu'on ri Pablo, xbe rutzijol. Y xeloka riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yawa'i' ri jec'o chiri' pa Malta y xec'achoj conojel roma ri Pablo. \v 10 Y ri winak aj-chiri' pa Malta can xquiya' kak'ij y can utz-wi quino'j (quina'oj) xqui'en kaq'uin. Y cuando xojbe, reje' xquiya' ri nic'atzin chake chi kabey. \s1 Ri Pablo xapon pa Roma \p \v 11 Y oxi' ic' ri xojc'ue' chiri' pa Malta. Y c'o jun barco ri petenak c'a pa jun tenemit rubinan Alejandría. Chutza'n ri barco ri' je-yo'n ri quiwachibel ca'i' dioses quibinan Cástor y Pólux. Y c'o chiri' pa Malta, roma chiri' xc'ue-wi chupa ri tiempo richi quiek'ik'. Y chupa ri barco ri' xojbe. \v 12 Y xojapon pa jun tenemit rubinan Siracusa, y xojc'ue' oxi' k'ij chiri'. \v 13 Y cuando xojel-e ri chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon pa jun tenemit ri rubinan Regio. Y ruca'n k'ij kojapon pa tenemit Regio, xkatz'om chic e binen cuando xpe ri quiek'ik' ri nipe pa sur. Y pa rox k'ij chi kojapon pa tenemit Regio, ja' xojapon pa tenemit rubinan Puteoli. \v 14 Y chiri' chupa ri tenemit ri', jec'o kach'alal xebekila', y reje' xqui'ij chake chi kojc'ue-ka jun semana quiq'uin. Cuando xk'ax ri jun semana ri', c'ajari' choj xojbe c'a Roma. \v 15 Ri kach'alal ri jec'o chiri' pa Roma quic'oxan chic chi jojapon. Romari' xojoquic'ulu' ri pa bey, pa jun tenemit rubinan Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubinan Tres Tabernas. Cuando ri Pablo xerutzu' ri kach'alal ri', xuya' matiox che ri Dios. Y re' can xuya' ruchuk'a'. \v 16 Y cuando xojapon pa Roma, ri Julio ri capitán xerujach ri presos pa ruk'a' ri jun achi qui-jefe ri chajinel. Pero che ri Pablo x-ix chi utz nic'ue' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri rutzij ri Dios pa Roma \p \v 17 Y oxi' yan k'ij tapon ri Pablo pa Roma, xutak coyoxic ri je nimalaj tak achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri jec'o pa Roma. Y cuando xe'apon riq'uin, xu'ij chique: Nuwinak, ren man jun anchique nubanon chique ri ch'aka chic kawinak israelitas, y chuka' man jun anchique nu'in chirij ri quic'utun can ri kati't-kamama' ri can nic'atzin naka'an, pero chiri' pa Jerusalem xitz'om y xijach pa quik'a' ri gobernadores romanos. \v 18 Y cuando reje' xquic'utuj chue anchique ri nuch'a'oj, xquinojij jinquilesaj-e, roma man jun anchique nubanon chi quiri' yitak ta pa camic. \v 19 Pero ri kawinak israelitas man xquijo' ta chi yileses can, y romari' ren xinc'utuj chi ja ri César ri quibano juzgar,\x * \xo 28:19 \xt Hch 25:11\x* y man roma ta chi c'o sujunic ri nuc'amon-pe chiquij ri nuwinak, man roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinojij quiri'. \v 20 Xa romari' xintak iwoyoxic chi can jixintzu' y chuka' chi rix can wiq'uin ren nitemaj-e anchique roma quiere' nubanon. Roma konojel roj israelitas keta'n chi ri caminaki' c'o na jun k'ij ri xquiec'astaj-pe, y xa roma jari' ri nuniman ren, romari' cami jin-ximil che cadena, xcha' ri Pablo. \p \v 21 Y ri israelitas ri' xqui'ij che ri Pablo: Roj man jun carta takon-pe chake ri petenak pa Judea ri nich'o'n ta chawij. Chuka' man jun chique ri kawinak ri je-petenak chiri' ri ye'in ta chi c'o ach'a'oj. Man jun. \v 22 Pero roj keta'n chi ronojel lugar, ri winak yech'o'n chiwij rix ri iniman ri rubi' ri Jesús, y nakajo' nakatemaj anchique nanojij ret, xecha' che. \p \v 23 Y xquicha' can jun k'ij chi niquimol-qui', y ri Pablo nu'ij ri anchique niquijo' niquitemaj. Y cuando xapon ri k'ij, can q'uiy winak ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y raja' xutzijoj y xuk'alajij ri ru-gobierno ri Dios chiquiwech; desde cuando xel-pe ri k'ij c'aja' cuando xcok'a-ka xch'o'n chique, roma raja' xrojo' chi xqui'en ta entender chi ri Jesús jari' ri Cristo ri xtak-pe roma ri Dios; ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajin ri rutzij ri Dios ojer can. \v 24 Jec'o ri xquinimaj ri xu'ij ri Pablo, y jec'o ri man xquinimaj ta. \v 25 Y roma xa man junan ta niqui'ij, ja xebe. Pero c'a xquic'oxaj na e ri ruq'uisbel tak tzij ri xu'ij ri Pablo. Y raja' xu'ij: Ri tzij ri xuya' ri Espíritu Santo che ri Isaías ri xuk'alajij rutzij ri Dios, chi xu'ij chique ri kati't-kamama', can utz chuka' nu'on chiwe rix, roma ri Espíritu Santo xu'ij: \q1 \v 26 Cabech'o'n quiq'uin ri awinak y ta'ij chique: \q1 Rix xe quiri' xtic'oxaj y manak xtiben entender ri xtic'oxaj. \q1 Rix xe xquixtzu'n y manak xtitzu' utz ri nitzu'. \q1 \v 27 Roma ri cánima ri winak re' xa can cof rubanon, \q1 y can man ntoc ta pa quixiquin ri ni'ix chique. \q1 Reje' can anche'l je moy niqui'en, roma man niquijo' ta yetzu'n. \q1 Reje' can man jun anchique niquijo', \q1 can man niquijo' ta niquic'oxaj ri ni'ix chique, \q1 can cof quibanon che cánima y man niquijo' ta niqui'en entender. \q1 Can man niquijo' ta niquiya' can ri mac y niqui'en ri ninjo' ren, chi ninjal ri quic'aslen.\x * \xo 28:27 \xt Is 6:9-10\x* \q1 Quiri' xu'ij ri Espíritu Santo. \v 28 Romari' titemaj can rix, chi ri winak ri man je israelitas ta, xquitemaj yan chi c'o modo yecolotaj roma ri Dios. Reje' can niquic'oxaj-wi ri tzij ri takon-pe chique. \p \v 29 Y cuando ri Pablo xu'ij quiri' chique ri ruwinak israelitas, xebe y q'uiy niquich'ojila' chiquiwech. \p \v 30 Y ri Pablo xc'ue' ca'i' juna' chupa ri jay ri rukajon, y yerucusaj pa rocho conojel ri winak ri ye'apon riq'uin. \v 31 Y raja' nutzijoj ri ru-gobierno ri Dios chique, y yerutijoj chuka' ri winak chirij ri samaj ri xoru'ona-ka ri Ajaf Jesucristo. Raja' can chique conojel man xupokonaj ta xu'ij. Y chuka' can man jun x-in che ri Pablo que man chic tutzijoj ri rutzij ri Dios.