\id 2TI - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h 2 TIMOTEO \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \toc2 2 Timoteo \toc3 2 Ti \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nitz'iban-e che ri Timoteo \p \v 1 Ren Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' nrojo' ri Dios. Raja' xirucha' chi nintzijoj chique ri winak chi ri Dios nuya' ri c'aslen ri man niq'uis ta, ri c'aslen ri ru'in chi nuya' chique ri winak ri niquiya' cánima riq'uin ri Cristo Jesús. \v 2 Nintak-e ri carta re' chawe ret Timoteo,\x * \xo 1:2 \xt Hch 16:1\x* ri can jat anche'l walc'ual y yalan jatinjo'. Ninrayij chi ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo xtiquiya' ta ri bendición y ri uxlanen pa awi' y can siempre xtiquijoyowaj ta awech. \s1 Can nic'atzin chi nak'alajij ri Cristo chiquiwech ri winak \p \v 3 Ren can pak'ij chi chak'a' nin-en orar pa awi'. Y chuka' ninya' matiox che ri Dios awoma ret. Ri Dios ri nin-en rusamaj riq'uin jun ch'ajch'oj wánima, anche'l xqui'en ri kati't-kamama' roj israelitas, ri ojer can tiempo. \v 4 Y nin-ij chuka' chawe ret Timoteo chi can jatc'o pa wánima roma xinawok'ej cuando xinel-pe awiq'uin. Y can ninjo' yinapon chic jun mej (bey) awiq'uin chi quiri' niquicot chic jun mej (bey) ri wánima. \v 5 Y chuka' noka pa nuwi' chi can ayo'n awánima riq'uin ri Dios, anche'l ri xqui'en ri awati't Loida y ri ate' Eunice.\x * \xo 1:5 \xt Hch 16:1\x* Reje' can xquiya' cánima riq'uin ri Dios na'ey chawech ret. Y ren weta'n chi ret chuka' can ayo'n-wi awánima riq'uin ri Dios, anche'l xqui'en reje'. \p \v 6 Romari' nin-ij chawe chi taya' awuchuk'a' chi na'an ri samaj ri yo'n chawe roma ri Dios. Roma ja ri Dios xbano chawe chi jatiquier na'an ri samaj ri', y xyo'x chawe cuando ren xinya' nuk'a' pa awi'. \v 7 Y ri Espíritu ri ruyo'n ri Dios chake roj ri kaniman chic raja', man richi ta nakaxi'j-ki'. Roma ri Espíritu ri' xa can nuya' kachuk'a', y nu'on chake chi yekajo' conojel ri winak y nu'on chake chi jojtiquier nakak'at-ki' chech ri mac. \v 8 Man caq'uix nak'alajij ri rutzij ri Kajaf. Man caq'uix chuka' na'ij chi aweta'n nuech ren roma jinc'o pa cárcel roma ri Kajaf. Y man tapokonaj-awi' ret chuka' chupa ri sufrimiento roma natzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios. Xa can tacoch'o' ronojel, riq'uin ri uchuk'a' ri yo'n chawe roma ri Dios. \v 9 Ri Dios xojrucol chupa ri kamac, y xojroyoj chi nakac'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen. Y ronojel ri xu'on man roma ta ri utz jekabanon, xa roma yalan jojrojo' xu'on ri favor ri' chake, y roma chuka' can quiri-wi runojin chakij ojer can cuando man jani c'o ri rech-ulef. Ri Dios can runojin-wi chi nutak-pe ri Jesucristo chi nu'on ri favor chake chi jojrucol. \v 10 Y cami xoka yan ri Jesucristo chi jojrucol. Raja' xulesaj ri ruchuk'a' ri camic. Raja' xuc'ut chakawech ri utzilaj rutzij ri Dios, y riq'uin ri' xuk'alajij chakawech ri c'aslen ri man niq'uis ta, y xojrulesaj chuka' pa ruk'a' ri camic. \p \v 11 Ri Dios xirucha' ren chi xinoc apóstol chi nintzijoj ri utzilaj rutzij raja' chique ri winak ri man je israelitas ta,\x * \xo 1:11 \xt 1 Ti 2:7\x* y chi yentijoj chuka' riq'uin ri tzij ri'. \v 12 Romari' nin-en sufrir cami. Pero man yiq'uix ta; roma ren can weta'n-wi ancu'x (anchique) ri nuniman y can weta'n-wi chuka' chi raja' can c'o ruchuk'a' chi nuchajij ri nujachon pa ruk'a'. Weta'n chi can xtuchajij-wi, c'a cuando xtapon ri k'ij chi raja' xtitzolaj chic pe. \p \v 13 Ren nin-ij chawe chi can anche'l ri utzilaj tak ex ri nuc'utun chawech, can jari' tac'utu' ret. Can taya' awánima riq'uin ri Jesucristo, y siempre quie'ajo' conojel. Y can xcatiquier xta'an quiri' roma xe jun abanon riq'uin ri Jesucristo. \v 14 Tachajij ri samaj ri yo'n chawe roma ri Dios. Y ri Espíritu Santo ri c'o pa tak kánima xtito'n awichi. \p \v 15 Ret aweta'n chi conojel ri kach'alal chi ri rech-ulef Asia xinquimalij yan can, anche'l ri Figelo y ri Hermógenes. \v 16 Ri Ajaf can ta xtujoyowaj quiwech ri jec'o pa rocho ri kach'alal Onesíforo, roma raja' man xirumalij ta; can q'uiy mej (paj) xuya' ruchuk'a' wánima. Raja' can man xq'uix ta xinorutz'eta' we' pa cárcel. \v 17 Pa ruq'uiexel chi quiri' ta xu'on, cuando xoka we' pa tenemit Roma, can xirucanoj y c'aronaj xiril. \v 18 Y ret aweta'n utz chi raja' yalan xojruto' cuando xojc'ue' awiq'uin pa tenemit Éfeso. Ri Ajaf xtujoyowaj ta rech chupa ri k'ij cuando xtipe chic jun mej (bey) raja'. \c 2 \s1 Jun utzilaj rusamajel ri Cristo \p \v 1 Nin-ij chawe Timoteo ri can jat anche'l walc'ual: Tatija' ak'ij chi siempre nic'ue' awuchuk'a', y ja ri Cristo Jesús ri niyo'n awuchuk'a' roma jatrojo' y roma xe jun abanon riq'uin. \v 2 Ri tzij ri xac'oxaj wiq'uin chiquiwech je q'uiy kach'alal, can jari' chuka' ta'ij ret chique ri ch'aka chic achi'a' ri can yetiquier-wi yetijon utz y can aweta'n chi can quiyo'n cánima riq'uin ri Dios y chi can xtiqui'en-wi ri samaj. \p \v 3 Man tapokonaj-awi' na'an sufrir roma na'an ri samaj ri nrojo' ri Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel, anche'l nu'on jun utz soldado. \v 4 Roma cuando jun c'o pa cuartel, man xtel ta pe chi neru'ona-pe xabachique (xama'anchique) rusamaj, xa nic'atzin chi nic'ue' chiri' chi nu'on ronojel ri ni'ix che roma ri nibano mandar richi. \v 5 Ret can utz tabana' ri rusamaj ri Dios, can tabana' anche'l niqui'en ri ye'tz'an. Xa reje' man niquitaj ta quik'ij y man niqui'en ta anche'l nrojo' ri atz'anen, manak xquiech'acon. \v 6 Can riq'uin ronojel awánima tabana' ri rusamaj ri Dios, anche'l nu'on jun samajel pa k'ayis; raja' can utz nisamaj, roma reta'n chi cuando xtipe ri cosecha, riq'uin ri' nrilij-ri'. \v 7 Tanojij utz ronojel re', ri Ajaf xtu'on ta chawe chi can utz xta'an entender. \p \v 8 Can toka pa awi' chi ri Jesucristo xcom y xc'astaj-pe. Raja' ru-familia can ri rey David ri xc'ue' ojer can. Y jare' ri utzilaj tzij ri nintzijoj. \v 9 Y roma nintzijoj ri utzilaj tzij ri', nin-en sufrir. Ren can jin-ximon we' pa cárcel y banon chue anche'l jin itzel achi. Pero ri rutzij ri Dios man ximil ta. \v 10 Y coma ri winak ri xerucha' yan ri Dios chi yecolotaj, ren nincoch' ronojel sufrimientos; chi quiri' reje' chuka' yecolotaj roma ri Cristo Jesús, y can yebe chicaj y nic'ue' quik'ij chi ronojel tiempo. \p \v 11 Ri tzij re' can ketzij-wi: \q1 Roj ri can kaniman yan ri Jesucristo, can xojcom yan riq'uin raja' cuando xcamises chech ri cruz, y romari' can xtic'ue' chuka' kac'aslen riq'uin raja', roma raja' can c'o-wi ruc'aslen. \q1 \v 12 Xa xtakacoch' ri sufrimientos roma kaniman raja', xtapon ri k'ij cuando junan xtaka'an gobernar riq'uin raja'. \q1 Y xa man xtakajo' ta xtaka'ij chi joj richi chic raja', chuka' raja' xtu'ij chi roj man joj richi ta raja'.\x * \xo 2:12 \xt Mt 10:33; Lc 12:9\x* \q1 \v 13 Y más que roj nakajalala' ri katzij, raja' man quiri' ta nu'on. Raja' can nu'on-wi ri ru'in. \q1 Raja' can man nujal ta ri rutzij, roma raja' can quiri-wi. \s1 Tatija' ak'ij chi jatoc jun utzilaj rusamajel ri Dios \p \v 14 Romari' tanataj ronojel re' chique ri kach'alal. Y can tachelebej chique chech ri Ajaf Dios chi can man tiquich'olila-qui' chirij tzij ri man jun quikalen, roma xa man jun utz nu'on chique. Xa nuyuj quino'j (quina'oj) ri yec'oxan quichi. \v 15 Can tatija' ak'ij chi utz na'an che rusamaj ri Dios anche'l nika chech raja', chi quiri' man xcaq'uix ta roma can utz natzijoj ri ketzij rutzij ri Dios. \v 16 Man taya' quikalen tzij ri xa man riq'uin ta ri Dios je-petenak-wi, ri xa je richi ri rech-ulef y man jun yec'atzin-wi. Roma ri winak ri yequinimaj tzij quiri', xa can más itzel nu'on-ka ri quic'aslen. \v 17 Y ri tzij ri' nucamisaj ri cánima, can anche'l nu'on ri itzel yabil rubinan gangrena che ruch'acul jun winak. Quiri' xbanataj quiq'uin ri Himeneo y ri Fileto. \v 18 Reje' can xquiya' can ri ketzij, roma niqui'ij chi ri caminaki' xec'astaj yan. Y romari' jec'o ch'aka ri man niquijo' ta chic niquiya' cánima riq'uin ri Dios. \v 19 Pero roj ri kayo'n kánima riq'uin ri Dios, raja' rubanon chake anche'l ru-cimiento jun jay, ri can utz banon che. Y parui' ri cimiento ri', c'o jun retal ri nu'ij: Ri Ajaf reta'n quiwech ri je richi chic raja'. Y conojel ri quic'uan rubi' ri Ajaf, man chic tiqui'en ri itzel tak ex. \p \v 20 Chupa jun nimalaj jay q'uiy trastos y ch'aka chic ex jec'o. Jec'o ri je-banon riq'uin oro, jec'o ri je-banon riq'uin plata, jec'o ri je-banon riq'uin che', y riq'uin barro. Jec'o ri q'uiy quikalen, y jec'o chuka' ri man q'uiy ta quikalen. \v 21 Y xa roj xtakaya' can ronojel ri itzel tak ex, can joj anche'l ri trastos y ri ch'aka chic ex ri can q'uiy quikalen, joj-cha'on chic roma ri Ajaf, y jojc'atzin che chi naka'an ronojel utzilaj samaj. \p \v 22 Y roma ri c'ajola' q'uiy itzel tak ex niquirayij, ret man ta'an anche'l niqui'en reje', xa can tac'uaj jun chojmilaj c'aslen, can taya' awánima riq'uin ri Dios, quie'ajo' conojel ri winak, tic'ue' uxlanen pa awánima, y can junan awech tabana' quiq'uin ri can ch'ajch'oj cánima yech'o'n riq'uin ri Ajaf. \v 23 Man taya' quikalen ri tzij ri man jun yec'atzin-wi y man jun anchique nach'ec chiquij, roma ja tzij anche'l ri' ri yec'amo-pe ayowal. \v 24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios, man utz ta nu'on ayowal. Can nic'atzin chi utz nu'on quiq'uin conojel. Y nic'atzin chuka' chi yerutijoj utz ri kach'alal, y nic'ue' ru-paciencia. \v 25 Y ekal (akal) tich'o'n chique ri kach'alal ri man ja' ta niquinojij chirij ri rutzij ri Dios, chi tiquijala' quino'j (quina'oj). Chi quiri', xa ri Dios nrojo', can xtu'on chique chi xtiquitemaj ri ketzij y niquiya' can ri mac y niqui'en ri nrojo' ri Dios, \v 26 y quiri' can xquiecolotaj pa ruk'a' ri itzel. Roma cami can pa ruk'a' raja' jec'o-wi, y nu'on chique chi niqui'en xabachique (xama'anchique) ri nrojo' raja'. \c 3 \s1 Ri xtiqui'en ri winak chupa ri ruq'uisbel tiempo chech-ulef \p \v 1 Nic'atzin chi natemaj yan chi chupa ri ruq'uisbel tiempo xquiepe k'ij ri yalan cuesta chi nac'uaj jun c'aslen utz chech-ulef. \v 2 Roma chupa ri tiempo ri' je q'uiy winak yalan xtiquijo-ka-qui' reje' mismo y man jun xquiequinataj ri ch'aka chic, can xtibe cánima chirij ri mero, can je nimalaj tak winak xtiqui'en, itzel xquiech'o'n chirij ri Dios, man xquieniman ta chique quite-quitata', manak quieta'n niquiya' matiox y q'uiy itzel tak ex ri xtic'ue' pa quic'aslen. \v 3 Reje' man xtiquijoyowaj ta quiwech ri winak, ni man xquiecoch'on (xquiecuyun) ta juba', xtiquitz'ucula' tzij chiquij ch'aka chic, can je-uc'uan jumul roma ri etzelal, can xtik'ax rui' ri niqui'en chique ri ch'aka chic winak, can itzel xquiequitzu' ri niqui'en ri utz. \v 4 Reje' xquiequisujuj ri qui-amigos, y xa niquijo' niqui'en jun ex, can ja' niqui'en, y man niquinojij ta xa utz o man utz ta. Can je nimalaj tak winak xtiquina-ka. Más xquiequicot riq'uin ri niqui'en chech-ulef, romari' can manak xtiquijo' ri Dios. \v 5 Reje' xtiqui'ij chi quiniman chic ri Dios, pero xa man xtiquiya' ta lugar che ri Dios chi nujal quic'aslen. \p Can man tac'uaj-awi' quiq'uin ri winak quiri'. \v 6 Roma chiquicojol reje' jec'o ri ye'apon pa tak jay y niquic'ut ri man ketzij ta. Y ja ri nacanak tak ixoki' ri je-nojinak riq'uin mac y je-uc'uan roma ri itzel tak ex ri yequirayij, jari' ri ye'an engañar. \v 7 Ri ixoki' re' siempre niquijo' niquitemaj ch'aka chic ex, pero man jun mej (bey) niquitemaj ri ketzij. \v 8 Y can anche'l xqui'en ri ca'i' aj-itza'\x * \xo 3:8 \xt Ex 7:11\x* Janes y Jambres ri ojer can, chi can man xka ta chiquiwech ri xu'ij ri Moisés, can quiri' chuka' niqui'en ri achi'a' ri', can man niquijo' ta ri ketzij. Jumul yujtajinak ri quino'j (quina'oj) roma ri etzelal. Niqui'ij chi quiniman chic ri Dios, y xa man ketzij ta. \v 9 Pero xtapon ri tiempo cuando man xquienimex ta chic, roma can ch'anin xquiena'ex coma conojel, chi xa je nacanak riq'uin ri niquic'ut; anche'l xbanataj quiq'uin ri ca'i' aj-itza' Janes y ri Jambres ri ojer can, chi can xk'alajin-pe chi xa je nacanak. \p \v 10 Pero ret Timoteo, atzekleben ri nuc'utun can chawech. Ret aweta'n chi ri nuc'aslen can utz chech ri Dios. Aweta'n chi ren can yinajin riq'uin ronojel ri cheleben can chue roma ri Dios. Aweta'n chi can nuyo'n wánima riq'uin ri Dios, c'o nu-paciencia, yenjo' conojel y q'uiy ex jenucoch'on. \v 11 Itzel xinquitzu' ri winak y c'a nin-en sufrir. Ronojel re' nucoch'on-pe. Y chuka' aweta'n ronojel ri x-an chue chupa ri oxi' tenemit, ri Antioquía,\x * \xo 3:11 \xt Hch 13:14-52\x* ri Iconio,\x * \xo 3:11 \xt Hch 14:1-7\x* y ri Listra.\x * \xo 3:11 \xt Hch 14:8-20\x* Yalan xin-en sufrir pa quik'a'. Pero chupa ronojel ri' ri Ajaf can xirucol-wi. \v 12 Y ketzij-wi, conojel ri niquijo' niquic'uaj jun c'aslen utz riq'uin ri Jesucristo, can xtiqui'en-wi sufrir pa quik'a' ch'aka chic. \v 13 Pero ri winak ri can itzel ri quic'aslen quic'uan y ri yequi'en engañar ri winak, más itzel xtiqui'en-ka. Xquiequi'en engañar winak, y reje' chuka' xquie'an engañar. \p \v 14 Pero ret Timoteo, man taya' can ri utzilaj tzij ri xatemaj y ayo'n awánima riq'uin. Ret can aweta'n ri anchok riq'uin xatemaj-pe. \v 15 Y c'a jat co'l oc cuando xatemaj-pe ri tz'iban can chupa ri lok'olaj rutzij ri Dios. Y ri tzij ri' xuc'ut chawech chi nic'atzin chi xanimaj ri Cristo Jesús chi jacolotaj chupa ri amac. \v 16 Ronojel ri tz'iban can, ja ri Dios biyon-pe. Y romari' utz chi nicuses chi yetijox ri winak. Utz chi nicuses chi nik'alajix ri mac. Utz chi nicuses chi nik'alajix che jun winak chi tujala' ruc'aslen, y utz chuka' nicuses chi ni'ix anchique ru'onic jun c'aslen utz chech ri Dios. \v 17 Chi quiri' ri je rusamajel ri Dios, can utz tic'ue' quino'j (quina'oj) riq'uin ri je-tz'iban can. Roma nic'atzin chique chi niqui'en ronojel ri utzilaj samaj. \c 4 \s1 Man tamalij natzijoj rutzij ri Dios \p \v 1 Chech ri Dios y ri Ajaf Jesucristo ri xtipe chic jun mej (bey), chi xtorubana-ka gobernar y xquieru'on juzgar ri je q'ues y ri je caminak chic e, nin-ij chawe Timoteo, \v 2 chi can pak'ij chi chak'a' tatzijoj ri rutzij ri Dios chique ri niquijo' niquic'oxaj y chique ri man niquijo' ta niquic'oxaj. Tak'alajij quimac ri winak, ta'ij chique ri quic'uan jun c'aslen itzel chi tiquijala' quic'aslen, chique conojel ta'ij chi siempre tiquibana' ri utz. Can riq'uin ronojel awánima quie'atijoj conojel, pero riq'uin ronojel paciencia. \v 3 Roma xtoka-wi ri k'ij cuando ri winak xa man xtiquijo' ta chic niquic'oxaj ri utzilaj tak tzij ri yec'ut. Xa can xtibe cánima chirij ri tzij ri man je ketzij ta ri yec'ut, y xquiequicanola' ancu'x (anchique) ri xquietijon quichi xe riq'uin ri yequirayij reje'. \v 4 Can man xtiquijo' ta xtiquic'oxaj rutzij ri Dios, y ja ri tzij ri man jun quikalen, jari' xtiquic'oxaj. \v 5 Pero ret tanojij utz ronojel ri na'an. Tacoch'o' ri sufrimiento ri nipe chawij. Man catane' chi natzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios. Tabana' ronojel samaj ri yo'n chawe roma ri Dios. \p \v 6 Roma ren xe chic woyoben ri k'ij chi yicamises. Ri k'ij chi yibe y ninya' can ri rech-ulef, can nakaj chic c'o-wi. \v 7 Can xintaj nuk'ij xin-en ri nurayij ri Dios, y xin-en yan ronojel ri samaj ri yo'n chue roma ri Dios, man numalin ta nuyo'n wánima riq'uin ri Dios. \v 8 Y romari' cami xe chic woyoben ri k'ij chi yibe chicaj anchi' xtiyo'x-wi jun nu-corona, jari' ri xtiyo'x chique ri niquic'uaj jun chojmilaj c'aslen. Y ja ri Ajaf ri chojmilaj Juez xtiyo'n ri' chue chupa ri k'ij cuando xtipe chic jun mej (bey). Y man xe ta chue ren xtuya-wi. Xa can xtuya' chuka' chique conojel ri can riq'uin ronojel cánima quiyoben chi napon ri k'ij cuando xtipe chic jun mej (bey) raja'. \s1 Ri nurayij ri Pablo \p \v 9 Ret Timoteo, tatija' ak'ij jape we' wiq'uin ch'anin. \v 10 Roma ri Demas\x * \xo 4:10 \xt Col 4:14; Flm 24\x* xa xbe pa tenemit Tesalónica. Xirumalij can, roma raja' xa más xrojo' ri c'aslen ri we' chech-ulef. Ri kach'alal Crescente benak pa tak tenemit chi ri Galacia. Y ri kach'alal Tito\x * \xo 4:10 \xt 2 Co 8:23; Gá 2:3; Tit 1:4\x* benak chuka' pa tak tenemit chi ri Dalmacia. \v 11 Y cami can xe ri kach'alal Lucas\x * \xo 4:11 \xt Col 4:14; Flm 24\x* ri c'o can wiq'uin. Tac'ama-pe ri kach'alal Marcos\x * \xo 4:11 \xt Hch 12:12, 25; 13:13; 15:37-39; Col 4:10; Flm 24\x* cuando xcape, roma raja' nic'atzin chue chi yiruto'. \v 12 Ri kach'alal Tíquico\x * \xo 4:12 \xt Hch 20:4; Ef 6:21-22; Col 4:7-8\x* xintak-e pa tenemit Éfeso. \v 13 Cuando xcape, tac'ama-pe chuka' ri nu-capa ri xinya' can pa rocho ri kach'alal Carpo pa tenemit Troas.\x * \xo 4:13 \xt Hch 20:6\x* Y chuka' quie'ac'ama-pe ri nu-libros; pero ri más ninjo' ja ri je-banon riq'uin tz'um, ri ni'ix pergamino che. \p \v 14 Ri Alejandro\x * \xo 4:14 \xt 1 Ti 1:20\x* ri samajiy-ch'ich', q'uiy itzel tak ex jerubanon chue. Ri Ajaf can xtutzolej ruq'uiexel che, can anche'l ri yeru'on. \v 15 Romari' ret, tabana' cuenta awi' chech, roma chech raja' can yalan itzel rutzij ri Dios ri nakatzijoj roj. \p \v 16 Cuando na'ey xinuc'uax pa tribunal, man jun xto'n wichi. Pero man ninjo' ta chi ri Dios xtuya' ta ruq'uiexel chique ri man xinquito' ta y xinquiya' can nuyon. \v 17 Ri Ajaf can xiruto-wi ren. Xuya' wuchuk'a' y xirucol-pe pa ruchi' ri león. Y romari' xitiquier xinq'uis ronojel ri samaj ri yo'n chue chi nintzijoj ri rutzij ri Dios chique conojel ri winak ri man je israelitas ta. \v 18 Y ren weta'n chi ri Ajaf xquirucol chupa ronojel etzelal. Weta'n chi xquiruchajij chi quiri' xquinoc anchi' nu'on-wi gobernar chila' chicaj. Raja' can xtiyo'x-wi ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 19 Taya' ruxnakil-quiwech ri kach'alal Priscila y Aquila,\x * \xo 4:19 \xt Hch 18:2\x* y chuka' conojel ri jec'o pa rocho ri kach'alal Onesíforo.\x * \xo 4:19 \xt 2 Ti 1:16-17\x* \v 20 Ri kach'alal Erasto\x * \xo 4:20 \xt Hch 19:22; Ro 16:23\x* xc'ue' can pa tenemit Corinto, y ri kach'alal Trófimo\x * \xo 4:20 \xt Hch 20:4; 21:29\x* xinya' can pa tenemit Mileto roma niyawaj. \v 21 Y ret Timoteo, tatija' ak'ij chi jape we' wiq'uin antes che ri ru-tiempo job. Ri kach'alal Eubulo nutak-e ruxnakil-awech. Y chuka' ri kach'alal Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri kach'alal we' niquitak-e ruxnakil-awech. \p \v 22 Ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa awánima. Y ri ru-bendición ri Dios xtic'ue' ta iwiq'uin chi'iwonojel ri jixc'o chiri'. Amén.