\id 2PE - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h 2 PEDRO \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pedro \toc2 2 Pedro \toc3 2 P \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pedro \c 1 \s1 Ri Pedro nitz'iban-e \p \v 1 Ren Simón Pedro, jun rusamajel y ru-apóstol ri Jesucristo, nintak-e ri carta re' chiwe rix ri can iyo'n chuka' iwánima riq'uin ri Jesucristo anche'l kabanon roj, y ri' yalan jabel. Quiri' kabanon konojel, roma ri Dios can choj-wi y chuka' ri Kajaf Jesucristo ri nicolo kachi. \v 2 Can q'uiy ta ri bendición y ri uxlanen ri xtuya' ri Dios pa iwánima, roma can utz iweta'n rech ri Dios y ri Kajaf Jesucristo. \s1 Anchique modo niquic'uaj jun utz c'aslen ri quiniman chic ri Cristo \p \v 3 Ri Dios, riq'uin ri ruchuk'a' ruyo'n ronojel ri nic'atzin chake chi nijalataj ri kac'aslen y chi nakac'uaj jun c'aslen utz chech raja'. Nuya-pe ri' chake, roma can keta'n chic rech ri xwoyon kachi. Raja' can xojroyoj riq'uin ri nimalaj ruchuk'a' y ruk'ij. \v 4 Y roma ronojel ri', can c'o chuka' ri ru'in chi nuya' chake. Ri ru'in raja' chi nuya' chake, can utz y nim quikalen. Raja' xu'ij chake chi can jojrucol chech ri itzel tak ex ri jec'o we' chech-ulef, anche'l ri itzel tak ex ri nakarayij. Y xu'ij chuka' chake chi nujal ri kac'aslen y jojoc anche'l raja'. \v 5 Romari' rix ri iniman chic ri Jesucristo, titija' ik'ij chi tik'alajin ri ruchuk'a' ri Dios pa ic'aslen. Y cuando k'alaj yan ri ruchuk'a' ri Dios pa ic'aslen, titija' ik'ij nitemaj más chirij ri je-tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \v 6 Y cuando iweta'n yan ri je-tz'iban can chupa rutzij ri Dios, titija' ik'ij chuka' nik'il-iwi' chech ri mac. Y cuando jixtiquier yan nik'il-iwi' chech ri mac, titija' ik'ij nic'ue' i-paciencia. Y cuando c'o chic i-paciencia, titija' ik'ij nic'uaj ri c'aslen anche'l nrojo' ri Dios. \v 7 Y cuando ic'uan chic ri c'aslen anche'l nrojo' ri Dios, titija' ik'ij chuka' ye'ijo' ri kach'alal. Y cuando ye'ijo' yan ri kach'alal, titija' ik'ij chuka' ye'ijo' conojel winak. \p \v 8 Y xa c'o ronojel re' iwiq'uin, man xe ta quiri' xquixc'ue', xa xtitemaj más rech ri Kajaf Jesucristo, y ri ic'aslen más jabel xtu'on. \v 9 Pero xa c'o jun ri manak ronojel re' riq'uin, xumestaj yan ka chi raja' xech'ajtaj yan ri rumac. Xa ntoc anche'l jun moy o jun ri man nitiquier ta nitzu'n naj. \v 10 Y romari' wach'alal ri jix-woyon y ri jix-cha'on chic roma ri Dios, can titija' ik'ij chi can cof quixc'ue' riq'uin raja'. Y siempre tibana' ronojel re', chi quiri' man jixtzak ta. \v 11 Xa quiri' xtiben, can jabel xtic'ul iwech chicaj y can xquixoc chiri', anchi' can ja ri Kajaf Jesucristo ri xcolo kachi ri nibano gobernar chi ronojel tiempo. \p \v 12 Romari' ren can man xquitane' ta ninnataj chiwe, más que rix iweta'n yan y chuka' can iyo'n iwánima riq'uin ri ketzij, ri anchok riq'uin xixtijox-wi. \v 13 Pero ya que cami c'a jin q'ues we' chech-ulef, ren nin-ij chi can nic'atzin ninnataj ronojel re' chiwe chi quiri' jixnojin utz. \v 14 Roma ren can weta'n chi xe chic jun jani' k'ij jin q'ues we' chech-ulef, roma quiri' xuk'alajij chinuech ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Ren can nintaj nuk'ij nin-ij ronojel re' chiwe, chi quiri' más que ren manak chic jinc'o we' chech-ulef, rix c'a xtoka pa iwi' ronojel ri jenu'in can. \s1 Ri xetz'eto ri nimalaj ruk'ij ri Cristo \p \v 16 Y man tz'ucun tak no'j (na'oj) ri xkatzijoj chiwe chirij ri ruchuk'a' ri Kajaf Jesucristo, y chuka' ri xka'ij chiwe chi ri Jesucristo xtipe chic jun mej (bey). Roma roj can xkatzu' chi ri Jesucristo can c'o-wi nimalaj ruk'ij. \v 17 Roj can jojc'o-wi riq'uin ri Jesús cuando ri Dios ri Rutata' xu'ij chi ri Jesús can c'o ruk'ij. Y can xkac'oxaj cuando ri Dios ri c'o nimalaj ruk'ij xu'ij: Jare' ri Walc'ual y yalan ninjo'; can niquicot wánima riq'uin, xcha'. \v 18 Roj can xkatzu-wi ronojel. Can xkac'oxaj chi ri Dios xch'o'n-pe chicaj, xkac'oxaj cuando xojc'ue' riq'uin ri Jesucristo chiri' parui' ri lok'olaj juyu'.\x * \xo 1:18 \xt Mt 17:1-5; Mr 9:2-7; Lc 9:28-35\x* \p \v 19 Y re' nuk'alajij chi can ketzij-wi ri je-tz'iban can chupa rutzij ri Dios, anchi' nu'ij-wi ronojel ri xquiebanataj. Y can utz-wi chi nakac'oxaj ri', roma can anche'l nu'on jun k'ak' nuya' rusakil chupa jun k'eku'm, quiri' nu'on ri tzij ri', romari' can tic'oxaj. Roma xtoka ri k'ij chi ri Cristo xtuya' sakil che ri iwánima, anche'l nu'on ri ch'umil cuando ya nisakar-pe. \v 20 Y rix titemaj utz re': Man jun winak xtitiquier xtuk'alajij anchique nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri xquik'alajij rutzij raja' ojer can, xa manak ri Espíritu Santo riq'uin. \v 21 Roma can ja' ri Espíritu Santo ri x-in chique ri lok'olaj tak achi'a' ojer can, cuando xqui'ij ronojel ri xquiebanataj. Can man quiq'uin ta reje' xtz'ucutaj-wi-ka ri xqui'ij. \c 2 \s1 Ri winak ri man niquic'ut ta ri ketzij \p \v 1 Ojer can, chiquicojol ri nuwinak israelitas xec'ue' achi'a' ri xe'in chi can je-takon-pe roma ri Dios chi noquik'alajij-ka rutzij, pero xa man quiri' ta. Y quiri' chuka' chi'icojol rix cami, jec'o winak ri xquieloka y xtiqui'ij chi can rutzij ri Dios ri niquic'ut, pero xa man ketzij ta. Roma ri winak ri' xa quino'j (quina'oj) ka reje' mismo ri yequiya-apo chi'icojol, y can xtiquicanoj ru'onic xtiqui'en che, chi quiri' rix man nina'ej ta ri itzel tak ex ri niquic'ut chiwech. Y ri winak ri' man xtiquinimaj ta chi ri Ajaf Jesús xcom chi xutoj ri quimac. Y romari' quiyon reje' niquiwoyoj-ka jun nimalaj castigo pa quiwi'; y c'aja' xtiquina', pa k'ak' yan chic jec'o-wi. \v 2 Y je q'uiy ri xquietzekleben quichi y xtiqui'en ri itzel tak ex anche'l niqui'en reje'. Y roma ri xquiequi'en, ri winak ri man quiniman ta ri Dios, can itzel xquiech'o'n chirij ri ketzij bey. \v 3 Y ri winak ri', roma can xe mero niquijo', can q'uiy tzij xtiquicusaj chi quiri' ye'inimaj chi can richi-wi ri Dios ri niquic'ut; pero quiri' xtiqui'en, xe chi niquilesaj mero chi'ik'a'. Pero ri winak re' can xquieq'uis jumul, roma can ojer yan ri' ti'ix roma ri Dios chi xtika ri nimalaj castigo pa quiwi', y can quiri-wi xtibanataj. \p \v 4 Ri Dios, ni ri ángeles man xerucoch' (xerucuy) ta cuando xqui'en mac, xa xeruq'uiak chupa ri k'ak', ri lugar richi ri sufrimiento, ri lugar chi ri k'eku'm. Chiri' je-tz'apel-wi, quiyoben ri k'ij cuando xquie'an juzgar. \v 5 Y chuka' ri Dios man xerucoch' (xerucuy) ta ri winak ri xqui'en mac ojer can, xa xutak-pe jun nimalaj job pa quiwi' conojel, roma ri winak ri' can je itzel chech raja'.\x * \xo 2:5 \xt Gn 6:1–7:22\x* Pero xerucol ri Noé y je wuku' chic winak. Y ja ri Noé ri xk'alajin chique ri winak ri anchique modo nic'uax jun chojmilaj c'aslen anche'l nika chech ri Dios. \v 6 Y ri Dios can man xucoch' (xucuy) ta chuka' quimac ri ca'i' tenemit Sodoma y Gomorra, xa xu'ij chi can xquieq'uis, y can quiri-wi xbanataj. Raja', k'ak' xuya' pa quiwi' ri tenemit ri' chi xeruq'uis,\x * \xo 2:6 \xt Gn 19:24\x* y can xe chic chaj ri xc'ue' can. Quiri' xu'on chique, chi quiri' tiquitemaj ri winak ri xquiec'ue' después, chi xa man xtiquic'uaj ta jun chojmilaj c'aslen anche'l nika chech ri Dios, xtika chuka' jun nimalaj castigo pa quiwi'. \v 7 Ri Dios can xeruq'uis-wi ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra. Pero xucol ri jun chojmilaj achi ri xubinaj Lot. Ri Lot can xbison ránima roma xutzu' ri itzel c'aslen ri xquic'uaj ri winak.\x * \xo 2:7 \xt Gn 19:1-16\x* \v 8 Y ri achi re' xc'ue' chiquicojol ri winak ri'. Y roma k'ij-k'ij xuc'oxaj y xutzu' ri itzel tak ex ri xequi'en, ri ránima ri jun chojmilaj achi re' can xu'on sufrir. \v 9 Ri Ajaf can reta'n yerucol ri winak ri can quic'uan jun c'aslen anche'l nrojo' raja', y cuando niqui'en sufrir roma yetojtobex, raja' can yerucol. Pero ri winak ri man quic'uan ta jun chojmilaj c'aslen, ri Ajaf xa yeruyec-apo chi ri k'ij cuando xquie'an juzgar. \p \v 10 Y ri más xquie'an juzgar, ja ri niqui'en ri itzel tak ex ri yequirayij, y can nim-wi ri castigo ri xtika pa quiwi', roma itzel niquitzu' xabachique (xama'anchique) autoridad. Man yeniman ta y man niquixi'j ta qui' chuka'. Chiquiwech reje' can man jun quikalen ri ch'aka chic. Man niquixi'j ta qui' itzel yech'o'n chiquij ri can c'o quik'ij. \v 11 Pero ni ri ángeles, más que q'uiy quichuk'a' y c'o ri yetiquier niqui'en, man niqui'ij ta chi tika castigo pa quiwi' ri niqui'en itzel tak ex. Y manak más anchique niqui'ij chiquij cuando ye'apon chech ri Ajaf. \p \v 12 Pero ri winak ri', más que jun ex ri man niqui'en ta entender, itzel yech'o'n chirij. Can anche'l je chicop roma man yenojin ta utz. Y roma ri itzel tak ex ri niqui'en, can niquiwoyoj ri castigo pa quiwi' y c'a chupa ri castigo ri' xquiebeka-wi. Xtiquic'ulumaj anche'l ni'an chique ri chicop cuando yetz'om chi yecamises, roma ri chicop ri' can richi-wi ri' xe'alex. \v 13 Y ri winak ri', xtiyo'x ruq'uiexel chique roma ronojel ri yequi'en. Roma k'ij-k'ij jec'o chupa ri itzel tak ex, y can utz niquina' cuando niqui'en quiri'. Ri winak re' can je anche'l tz'il ri c'o chirij jun tziak; can je yacol-q'uix. Reje' can niquimol-qui' chuka' iwiq'uin pa tak wa'in, xe chi jixqui'en engañar y can utz niquina' cuando quiri' niqui'en. \p \v 14 Y xabachique (xama'anchique) ixok niquitzu', can niquirayij. Man yetiquier ta niquiya' can ri mac. Yequi'en engañar ri c'a man jani tiquiya' utz cánima riq'uin ri Dios, chi niqui'en mac chuka'. Can quieta'n utz ronojel rech engaño chi niquich'ec q'uiy mero. Reje' can xtika-wi ru-castigo ri Dios pa quiwi'. \v 15 Can xquimalij niquic'uaj jun chojmilaj c'aslen y can jumul je-satzinak (je-sachinak). Can niqui'en anche'l xu'on ri jun achi xc'ue' ojer can ri xubinaj Balaam, ralc'ual ri achi ri xubinaj Beor. Ri Balaam can xe-wi ri mero nrojo', más que man utz ta ruch'acoj nu'on. \v 16 Y roma ri itzel ex ri xu'on ri Balaam, can x-ix che chi can man utz ta ri xu'on, más que raja' can jun rusamajel ri Dios. Y can ja ri ruquiej ri xch'o'n che. Y más que jun quiej man nitiquier ta nich'o'n, ri ruquiej ri Balaam can xch'o'n che anche'l jun winak, chi quiri' xuk'at y man xuya' ta lugar che chi xberu'ona' ri ruch'ujlal.\x * \xo 2:16 \xt Nm 22:4-35\x* \p \v 17 Y ri winak ri je-satzinak (je-sachinak), can je anche'l jun pozo chaki'j rupa. Chuka' can je anche'l ajawa' (mukul) ri je-uc'uan roma quiek'ik'. Ri winak re', can je-yoben chic roma ri lugar ri can k'eku'm-k'eku'm. Y chi jumul xtiqui'en sufrir chiri'. \v 18 Y niqui'en anche'l c'o q'uiy quieta'n, pero xa tzij ri man jun quikalen ri yequi'ij. Y chi yequi'en engañar ri kach'alal ri c'a juba' oc tiempo quiecolotaj-pe chiquicojol ri winak itzel quic'aslen, niqui'ij chique chi can utz yequi'en ronojel itzel tak ex ri yequirayij. \v 19 Niqui'ij chique ri yetzekleben quichi chi can ye'oc-wi libre, pero reje' mismo xa man je libre ta jec'o. Roma más que niqui'ij chique ri ch'aka chic chi ye'oc libre, reje' xa je esclavos quibanon pa ruk'a' ri itzel tak ex ri niqui'en. Y keta'n utz chi ri xch'acataj yan, xa can esclavo rubanon pa ruk'a' ri ch'acayon richi. \v 20 Y jun winak ri can reta'n yan rech ri Kajaf Jesucristo ri nicolo kachi, can xcolotaj yan chupa ri mac chi ri rech-ulef. Y xa neruju' chic ri' chupa ri c'aslen anchi' elenak-wi-pe y nika chic pa ruk'a' ri mac; jun ri nibano quiri', can más k'axinak xtu'on-ka que chech ri xu'on-pe cuando c'a man jani tunimaj ri Jesucristo. \v 21 Más utz xa ta ri jun winak ri' man ta xutemaj anchique modo nic'uax jun chojmilaj c'aslen chech ri Dios. Roma yerumalij can ri lok'olaj tak tzij ri xeruya' ri Dios che. \v 22 Y quiq'uin ri niqui'en quiri' nibanataj-wi ri jun tzij ri nu'ij: Ri tz'i' nerutija' chic pe ri xuxa' yan can.\x * \xo 2:22 \xt Pr 26:11\x* Y jun chic tzij nu'ij: Ri ak, más que can utz nitinises, neruquicha' chic pe ri' pa ch'abak. \c 3 \s1 Cuando xtoka ri Ajaf \p \v 1 Jare' ri ruca'n carta ri nintz'ibaj-e chiwe rix wach'alal ri yalan jixinjo', rix ri can nirayij-wi niben ri nrojo' ri Dios. Ri carta ri xintak-e chiwe na'ey, can richi-wi jixnojin utz, y quiri' chuka' ri jun chic re'. \v 2 Chi quiri' man timestaj ri xqui'ij can ri lok'olaj tak achi'a' ri xquik'alajij rutzij ri Dios ojer can. Y chuka' man timestaj ri tzij ri xkac'ut roj chiwech, ri niquinataj ri anchique nic'atzin ni'an, y je-yo'n can pa kak'a' roj apóstoles roma ri Kajaf ri nicolo kachi. \p \v 3 Y ri na'ey ri ninjo' ninnataj chiwe cami, ja ri nich'o'n chiquij ri winak ri xquiepe chupa ri ruq'uisbel tiempo. Ri winak ri', can ronojel itzel tak ex ri xtiquirayij, can xtiqui'en; chuka' can xquietze'n chirij ri nu'ij rutzij ri Dios.\x * \xo 3:3 \xt Jud 18\x* \v 4 Ri winak re' xtiquic'utuj: ¿Anchi-wi chi ri Cristo nitzolaj-pe anche'l ri ru'in can? Roma c'o yan tiempo quiecom-e ri kate-katata' y man jun anchique rujalon che ri rech-ulef. Can anche'l rubanon cuando x-an-pe, c'a quiri' rubanon cami, xquiecha'. \v 5 Ri winak re' can niqui'en anche'l man quieta'n ta ri xu'on ri Dios ojer can. Ri na'ey, ri Dios can xu'ij chi tic'ue' ri rocaj, y chuka' chi tel-pe ri rech-ulef pa ya'. Y re' can nuc'ut chakawech chi ri rech-ulef pa ya' c'o-wi.\x * \xo 3:5 \xt Gn 1:6-8\x* \v 6 Romari', cuando ri ya' ri' xq'uiy roma ri nimalaj job, ri winak ri jec'o chech-ulef xeq'uis pa ya'.\x * \xo 3:6 \xt Gn 7:11\x* \v 7 Y ri rech-ulef y ri rocaj ri yekatzu' cami, je-yacon chi ri k'ij cuando ri Dios xtu'ij chi tika k'ak' pa quiwi'. Je-yacon chuka' chi ri k'ij cuando ri Dios xquieru'on juzgar ri winak ri man utz ta quic'aslen chech raja', y xtika ri nimalaj castigo pa quiwi'. \p \v 8 Pero rix wach'alal ri yalan jixinjo', man timestaj chi chech ri Dios, jun k'ij xa anche'l mil juna', y mil juna' anche'l oc jun k'ij.\x * \xo 3:8 \xt Sal 90:4\x* \v 9 Ri Ajaf xa can nipe yan. Raja' man rumestan ta ka anche'l niqui'ij jujun winak, chi can xbe yan q'uiy tiempo y man nipe ta. Raja' man jani tipe, roma can c'o ru-paciencia kaq'uin y man nrojo' ta chi c'o ta jun winak nicom chupa ri rumac. Raja' nrojo' chi conojel niquiya' can ri mac y niqui'en ri nrojo' ri Dios. \p \v 10 Pero ri k'ij cuando xtipe ri Ajaf, can xtu'on anche'l nu'on jun elek'om cuando ntoc pa jun jay, roma man jun etamayon jampe' xtoka.\x * \xo 3:10 \xt Mt 24:43; Lc 12:39; 1 Ts 5:2; Ap 16:15\x* Can quiri' xtibanataj cuando xtipe ri k'ij chi ri Ajaf. Ri rocaj can yalan xtik'ajan cuando xtiq'uis, y ronojel ri je-cusan chi je-banon ronojel ri c'o, xquiejinin pa k'ak' y xquieq'uis. Ri rech-ulef re' y ronojel ri jec'o chech, xquiec'at chuka'. \p \v 11 Y roma ronojel ri' xquieporox, romari' rix can nic'atzin chi nic'uaj jun ch'ajch'oj c'aslen, jun c'aslen ri nika chech ri Dios; \v 12 y can tiyobej-apo ri k'ij richi ri Dios. Can tirayij chi napon yan ta ri k'ij ri', cuando ri rocaj xtijinin pa k'ak' y xtiq'uis. Y ri je-cusan chi je-banon ronojel, xquiek'olok'o' roma ri k'ak'. \v 13 Pero roj ri kaniman ri Jesucristo, ja ri c'ac'ac' rocaj y ri c'ac'ac' rech-ulef ri kayoben,\x * \xo 3:13 \xt Is 65:17; 66:22; Ap 21:1\x* roma jari' ri ru'in ri Dios chi nuya'. Anchi' ri can utz ronojel y man jun itzel ex c'o. \p \v 14 Romari' wach'alal ri iyoben ronojel re', titija' ik'ij chi quiri' can ta ch'ajch'oj ri iwánima, y man jun ta imac jixorila-ka ri Ajaf. Y c'o ta chuka' uxlanen pa iwánima. \v 15 Y toka pa iwi' chi ri Ajaf man jani tipe, roma raja' can c'o ru-paciencia kaq'uin, y romari' c'a ruyoben chi quiri' conojel ta yecolotaj. Y ri kach'alal Pablo ri yalan nakajo', can quiri' chuka' ri rutz'iban-e chiwe, can anche'l ri no'j (na'oj) ri yo'n che roma ri Dios. \v 16 Y chupa ronojel ri ru-cartas, jec'o tzij anche'l re' ri yeru'ij, y jec'o jujun ri can cuesta chi ye'an entender; romari' jec'o winak ri niquisuk'ula' rubixic. Quiri' niqui'en, roma manak quino'j (quina'oj) y roma man quiyo'n ta más cánima riq'uin ri Dios. Romari', ja ri camic niquiwoyoj-ka pa quiwi', roma can quiri' chuka' niqui'en riq'uin ch'aka chic tzij ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri je-tz'iban can. \p \v 17 Romari' rix wach'alal ri yalan jixinjo', can tibana' cuenta iwi' roma iweta'n chic chi yeloka winak ri quic'uan jun itzel c'aslen. Can tibana' cuenta iwi' chi quiri' man jix-an ta engañar coma ri winak ri'. Chi quiri' rix ri can iyo'n iwánima riq'uin ri Dios, man jixtzak ta coma reje'. \v 18 Pa ruq'uiexel ri', xa can titemaj más chirij ri Kajaf Jesucristo ri nicolo kachi, y kojq'uiy más pa kac'aslen chech ri Dios, ri c'aslen ri ruyo'n raja' chake roma yalan jojrojo'. Y raja' xtiyo'x ta ruk'ij cami y chi ronojel tiempo. Amén.