\id 2CO - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h 2 CORINTIOS \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Corinto \toc2 2 Corintios \toc3 2 Co \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Corinto \c 1 \s1 Pablo nitz'iban-e chique ri kach'alal aj-Corinto \p \v 1 Ren Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' nrojo' ri Dios. Can junan jojc'o riq'uin ri kach'alal Timoteo cuando nintak-e ri carta re' chiwe rix kach'alal ri nimol-iwi' pa rubi' ri Dios ri jixc'o pa tenemit Corinto,\x * \xo 1:1 \xt Hch 18:1\x* ri c'o pa rech-ulef Acaya. Ri carta re' man xe ta iwichi rix, xa can quichi chuka' conojel ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o pa ch'aka chic tenemit chiri' pa rech-ulef Acaya. \v 2 Y ja' ta ri bendición y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima chi'iwonojel. \s1 Pablo can ruyo'n ránima riq'uin ri Dios cuando nu'on sufrir \p \v 3 Kaya' ruk'ij ri Dios, Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Raja' jun Tata'j ri can nujoyowaj quiwech ri ralc'ual, y chuka' can jun Dios ri nibochi'n chi nuya' ruchuk'a' kánima. \v 4 Y ja raja' ri nibochi'n kachi chi nuya' ruchuk'a' kánima cuando jojc'o pa sufrimiento, chi quiri' cuando roj nakatzu' chi jec'o kach'alal jec'o pa sufrimiento, can jojtiquier yekabochi'j chuka' chi nakaya' ruchuk'a' cánima, anche'l nu'on ri Dios kaq'uin roj. \v 5 Can yalan-wi ri sufrimiento nakak'axaj roj, can anche'l ri xuk'axaj ri Cristo. Pero ri Cristo can yalan chuka' jojrubochi'j chi nuya' ruchuk'a' kánima cuando naka'an sufrir. \v 6 Y xa naka'an sufrir, can jojtiquier jixkabochi'j rix chi nakaya' ruchuk'a' iwánima y jixcolotaj. Y xa ri Dios jojrubochi'j roj chi nuya' ruchuk'a' kánima, quiri' nu'on chake, chi quiri' roj chuka' jojtiquier jixkabochi'j rix chi nakaya' ruchuk'a' iwánima y jixcolotaj. Quiri', rix can xtic'ue' i-paciencia chi jixtiquier nicoch' ri sufrimiento ri anche'l nakak'axaj roj. \v 7 Roj can keta'n utz chi rix manak xtiya' can ri Cristo. Can keta'n chi can niben-wi sufrir anche'l roj. Romari' keta'n chuka' chi ri Dios jixrubochi'j chi nuya' ruchuk'a' iwánima anche'l nu'on kaq'uin roj. \p \v 8 Wach'alal, can nic'atzin chi nina'ej utz chirij ri sufrimientos ri xkak'axaj roj cuando xojc'ue' pa rech-ulef Asia.\x * \xo 1:8 \xt 1 Co 15:32\x* Ri kachuk'a' can man nitiquier ta chic roma ri xqui'en ri winak chake. Can man jun chic anchique ri xkayobej, can xe chic ri kacamic xkayobej. \v 9 Can xkana' que man jojcolotaj ta chic chech ri camic, pero re' xe chi nakana'ej chi kayon roj man jun kachuk'a' y romari' can xkaya' kánima riq'uin ri Dios, roma raja' can c'o-wi ruchuk'a' chi yeruc'asoj ri caminaki'. \v 10 Y ja raja' ri xcolo kachi chech ri camic ri', y cami chuka' jojrucol chech ri camic. Y kayo'n kánima riq'uin raja' chi ri tiempo ri chakawech apo, can xkojrucol-wi chech jun camic anche'l xu'on yan kaq'uin. \v 11 Romari' kojito' chuka' rix riq'uin i-oración, tic'utuj che ri Dios chi kojruto'. Chi quiri' can je q'uiy chuka' ri niquiya' matiox che ri Dios, cuando niquitzu' ri favor ri nu'on-pe raja' chake roj roma ri oración ri niben rix pa kawi'. \s1 Ri anchique roma ri Pablo man aponinak ta chic pa Corinto \p \v 12 Roj can c'o roma jojquicot: Roj jojquicot roma keta'n chi ri yeka'an xa can riq'uin ch'ajch'oj kánima, y can ketzij-wi chech ri Dios ronojel ri yeka'an. Man kano'j (kana'oj) ta roj ri nakacusaj. Roj jojtiquier naka'an quiri' roma ri Dios jojruto'. Can quiri-wi ri kac'aslen ri kac'utun chiquiwech ri jec'o chech-ulef, pero rix kach'alal can itz'eton juba' más ri kac'aslen. Más iweta'n anchique c'aslen kac'uan. \v 13 Y man jun ta chic tzij ri nintz'ibaj-e chiwe, xa can xe chirij ri xitzu' yan y chuka' can iweta'n-wi jabel. Ri ninrayij chiwe, ja chi can niben ta entender ronojel, ri pa ruticribel-pe c'a pa ruq'uisbel. \v 14 Can jec'o chiwe rix ri xqui'en yan entender chi koma roj, jixquicot cami. Y can anche'l jixquicot rix koma roj cami, quiri' chuka' roj xkojquicot iwoma rix chupa ri k'ij cuando ri Ajaf Jesús xtipe chic jun mej (bey). \p \v 15 Ren roma can nuyo'n wánima iwiq'uin, xinjo' xik'ax ta iwiq'uin na'ey, chi quiri' cuando xquitzolaj-pe yik'ax jun mej (bey) chic iwiq'uin y can ca'i' mej (paj) xtuc'om-pe bendición chiwe, roma ca'i' mej (paj) yik'ax iwiq'uin. \v 16 Can xinnojij chi yik'ax ta iwiq'uin pa Corinto cuando xipe pa rech-ulef Macedonia, y cuando ninya' can ri Macedonia,\x * \xo 1:16 \xt Hch 19:21\x* iwiq'uin chic rix yibec'ue-wi, y ja' ta rix ri jixto'n wichi riq'uin ri nic'atzin chue chupa ri nubey chi yitzolaj pa Judea. Pero xa man quiri' ta xu'on. \v 17 ¿Ni'ij como rix chi cuando ren xinnojij quiri' man xinnojij ta utz? ¿O ni'ij como rix chi ren xa c'a jin junan quiq'uin ri ch'aka chic winak, chi xe riq'uin ri quichi' niqui'ij ja' y ri cánima xa man quiri' ta nu'ij? Ren man jin quiri' ta. \v 18 Ri Dios can nu'on-wi ri nu'ij; raja' can reta'n-wi ri xka'ij chiwe. Roma cuando roj naka'ij ja', can ja-wi ri' c'o pa kánima. Y man jun mej (bey) naka'ij chiwe ja' y xa man quiri' ta ri c'o pa kánima. \v 19 Ri kach'alal Silvano, ri kach'alal Timoteo y ren,\x * \xo 1:19 \xt Hch 18:5\x* ri xkatzijoj ri Jesucristo chiwe, can man nakajal ta katzij. Roj can joj anche'l-wi ri Jesucristo ri Ralc'ual ri Dios; raja' can man nujal ta ri nu'ij; raja' can nu'on-wi ri nu'ij. Can man jun mej (bey) nu'ij ja' y xa man quiri' ta c'o pa ránima. \v 20 Roma can ronojel ri ru'in ri Dios chi nuya' chake, can riq'uin ri Cristo ye'ilitaj y yebanataj-wi, roma ri Dios can richi-wi ri' rucha'on. Y roj can pa rubi' ri Jesucristo naka'ij chi can quiri-wi. Quiri' naka'ij cuando nakaya' ruk'ij ri Dios. \v 21 Y ja ri Dios ri banayon chake chi kayo'n kánima riq'uin ri Cristo, y ja chuka' raja' ri xojrucha' chi naka'an rusamaj. Quiri' rubanon iwiq'uin rix y chuka' kaq'uin roj. \v 22 Chuka' ri Dios can ruyo'n-wi ketal chi can joj richi chic raja', ruyo'n ri Espíritu Santo pa kánima, y jari' ri retal chi can ketzij-wi chi c'o ri xtiyo'x chake roma ri Dios. \p \v 23 Pero ren can ja-wi ri Dios ninjo' chi yiruto', y can ja raja' tik'alajin ri c'o pa wánima, chi quiri' rix nina'ej anchique roma man jin-aponinak ta iwiq'uin. Ren man jani quinapon iwiq'uin pa Corinto, roma man ninjo' ta ninsoc ri iwánima roma ri nenbana' chi'icojol. \v 24 Rix man tinojij chi ren y ri waxbil jixkaben mandar riq'uin ri anchique utz ninimaj, man quiri' ta. Roj xe nakajo' jixkato', chi quiri' jixquicot ta más pa iwánima, roma rix can iyo'n yan iwánima riq'uin ri Cristo y cof jix-pa'l. \c 2 \p \v 1 Jari' xinnojij-ka ren, romari' can xin-ij-ka pa wánima chi can man yibe yan ta iwiq'uin roma man ninjo' ta ninyec más bis. Xa más ta utz ibanon chic arreglar ronojel chi'icojol, cuando xquinapon. \v 2 Roma xa xquinapon, y xa xtinya' bis pa iwánima, ¿ancu'x (anchique) ri xtibano chue chi xquiquicot? Can xe rix. Y xa pa bis xquixinya-wi, can man jun chic ri xtibano chue chi xquiquicot. \v 3 Y chuka' can quiri' ri xintz'ibaj yan e chiwe, chi quiri' cuando ren xquinapon iwiq'uin, can manak chic xquibison roma ri rubanon ri ic'aslen, xa can xquiquicot ta iwoma, roma can quiri' nic'atzin niben chue. Y weta'n chi cuando ren xquiquicot, quiri' chuka' xtiben rix, roma cuando ren yiquicot, weta'n chuka' chi rix can jixquicot chuka'. \v 4 Cuando xintz'ibaj-e ri carta ri' chiwe, can yalan xibison y can yalan pokon xuna' ri wánima, y can xinok' chuka' cuando xin-en-e. Roma riq'uin ri xintak-e rubixic chiwe, man xinjo' ta xinya' bis chiwe; ri xin-ij-e chiwe xe chi tina'ej y titzu' chi ren can yalan jixinjo'. \s1 Ri nika pa mac man xe ta nipaxabex, xa can ticoch' (ticuy) chuka' rumac \p \v 5 Pero ri jun ri xiruya' pa bis, man xe ta chue ren ri quiri' xu'on, xa can quiri' chuka' xu'on chiwe rix. Y man nin-ij ta chi quiri' xu'on chiwe chi'iwonojel, roma man ninjo' ta chi can k'axinak ri nin-ij. \v 6 Ri xbano quiri' chake, man jun chic ex ti'ij che, roma xa can xka yan pa ruwi', anche'l xqui'ij conojel kach'alal chi tika pa ruwi'. Y riq'uin ri' xc'achoj yan. \v 7 Romari', pa ruq'uiexel chi rix ni'ij más tzij che chi nipaxabaj, xa ticoch'o' (ticuyu') rumac y tiya' ruchuk'a' ránima. Rix iweta'n chi jari' más utz niben che, chi quiri' ri jun ri' man xtibison ta más ránima y xtipo-ka (xtumalij-ka) ruc'u'x. \v 8 Romari' can ninc'utuj favor chiwe wach'alal, chi can tic'utu' chech ri jun ri' chi rix can nijo-wi. \v 9 Xintak-e chuka' ri carta chiwe anchi' xin-ij-wi chi tiya' ri castigo pa ruwi'. Quiri' xin-en chi nintzu' xa can jixniman y can niben ronojel ri nin-ij ren chiwe. \v 10 Xa rix can xticoch' (xticuy) rumac, ren chuka' quiri' xtin-en riq'uin. Roma ren xa can xcoch'otaj (xcuyutaj) yan rumac chinuech. Y ri rumac ri xincoch' (xincuy) ren, can iwoma rix xin-en quiri'. Y can chech ri Cristo xincoch' (xincuy) yan rumac. \v 11 Chi quiri' man nakaya' ta lugar che ri Satanás chi jojruch'ec. Roma keta'n utz chi raja' can nutaj ruk'ij chi jojka pa ruk'a'. \s1 Cuando Pablo c'o pa Troas, nrojo' nuna'ej anchique quibanon ri kach'alal aj-Corinto \p \v 12 Cuando ren xinapon pa tenemit Troas chi nentzijoj ri utzilaj rutzij ri Cristo; más que ri Ajaf can xujak jun puerta chinuech chi nintzijoj ri utzilaj rutzij, \v 13 ren xa ch'anin xinya' can ri tenemit Troas y xipe pa Macedonia.\x * \xo 2:13 \xt Hch 20:1\x* Roma ja' ta pa Troas xkac'ul ta ki' riq'uin ri Tito, pero xa man quiri' ta xu'on. Y ren xa ninjo' ninna'ej anchique ibanon rix chila'. Jari' xbano che ri wánima chi xenya' can ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Troas, roma xa man xapon ta ri Tito chiri'. \s1 Ri xe jun quibanon riq'uin ri Cristo, can nich'acataj ri itzel coma \p \v 14 Pero matiox che ri Dios, roma ja raja' nibano chake chi nich'acataj ri itzel koma, roma xe jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. Y ri Dios can jojrucusaj chuka' chi nakatzijoj rutzij pa ronojel lugar. Y ri tzij ri' can napon rutzijol anche'l ruxla' jun jubulaj ak'om. \v 15 Y quiri' roj, can jojapon chech ri Dios anche'l ruxla' jun jubulaj ak'om, roma can c'o ri Cristo kaq'uin. Ri ruxla' ri jubulaj ak'om ri' can napon-wi quiq'uin conojel; quiq'uin ri xquiecolotaj y quiq'uin chuka' ri man xquiecolotaj ta. \v 16 Chique ri man xquiecolotaj ta, ri ruxla' ri jubulaj ak'om ri' xa camic nuc'om-pe. Pero chique ri yecolotaj, ri ruxla' ri ak'om ri' can nuya' quic'aslen ri manak xtiq'uis. ¿Y xabachique (xama'anchique) como winak yetiquier niquitzijoj rutzij ri Dios? \v 17 Roj man naka'an ta anche'l niqui'en ri ch'aka chic chi nakatzijoj rutzij ri Dios. Reje' xa yech'acon chirij rutzij ri Dios, romari' niquiya' más rui' y niquijalala' rubixic. Roj can ja ri Dios takayon kachi chi naka'an rusamaj, chuka' joj rusamajel ri Cristo roma pa rubi' raja' jojch'o'n-wi, y can chech-wi ri Dios naka'an ri samaj ri'. Man naka'an ta anche'l niqui'en ri ch'aka chic; reje' xe chi yech'acon, niquijalala' rubixic rutzij ri Dios. \c 3 \s1 Ri Pablo ja ri c'ac'ac' trato nutzijoj \p \v 1 Roma ri tzij ri xin-ij chiwe, ¿can ja' como nakatzijoj chic ki' jun mej (bey) chi roj can joj utz? ¿Nic'atzin como naka'an roj anche'l niqui'en ri ch'aka chic? Reje' quic'uan qui-cartas anchi' nu'ij chi utz tic'ul quiwech, y chuka' niquic'utuj jun carta chiwe anchi' nu'ij chi can tic'ul quiwech coma ri kach'alal ri jec'o pa ch'aka chic tenemit. Pero roj man nic'atzin ta naka'an quiri'. \v 2 Roma ja ri ic'aslen rix ri nuc'ut chiquiwech ri ch'aka chic winak, chi utz tic'ul kawech roj roma ri samaj ri xka'an chi'icojol. Niquitzu' ri utzilaj c'aslen ic'uan y jari' ri ni'in chi utz tic'ul kawech coma conojel. Y ri' can pa kánima roj tz'iban-wi; man chech ta wuj. \v 3 Ri ka-carta roj ri ni'in chi can utz tic'ul kawech, can ja ri Cristo ri banayon-pe, y ri carta ri' ja rix. Ri ka-carta ri nakac'ut roj, man xabachique (xama'anchique) ta carta, roma ja rix ri anche'l ka-carta chiquiwech ri winak ri man riq'uin ta tinta tz'iban-wi. Ri ka-carta roj, can riq'uin ru-Espíritu ri c'aslic Dios tz'iban-wi. Man chech ta tz'alem tak abaj banon-wi;\x * \xo 3:3 \xt Ex 24:12\x* xa can pa tak iwánima tz'iban-wi. \p \v 4 Y roj can keta'n chi can quiri-wi, roma can kayo'n kánima riq'uin ri Dios. Roma ri Cristo quiri' kabanon. \v 5 Roj man roma ta can q'uiy jojtiquier naka'an o roma can q'uiy kano'j (kana'oj) romari' jojcuses chupa ri samaj; man quiri' ta, roj can c'o-wi samaj jojtiquier naka'an roma ja ri Dios niyo'n kachuk'a'. \v 6 Raja' jojrucusaj pa rusamaj, y xu'on rusamajel chake chi ri c'ac'ac' trato.\x * \xo 3:6 \xt Jer 31:31-34\x* Can xu'on chake chi jojtiquier naka'an ri samaj. Pero man richi ta ri trato ri tz'iban chech tz'alem tak abaj, man quiri' ta. Roj naka'an ri samaj richi ri c'ac'ac' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu. Roma ri trato tz'iban chech ri tz'alem tak abaj man nuya' ta c'aslen; ri' xe nuc'ut chakawech chi nika ri camic pa kawi' roma joj aj-mac. Pero ri tz'iban riq'uin ri Espíritu, can nuya-wi c'aslen. \p \v 7 Ri trato ri tz'iban chech tz'alem tak abaj, xe nuc'ut chakawech chi nika ri camic pa kawi'. Pero man roma ta ri' can man jun ruk'ij ri trato ri', roma ri trato ri' can c'o-wi ruk'ij. Can xk'alajin-wi ruk'ij y rusakil ri Dios riq'uin ri Moisés cuando x-an ri trato ri'. Ri winak israelitas can man xetiquier ta xquitzu' rech ri Moisés, roma ri rupalaj can xch'ich'an,\x * \xo 3:7 \xt Ex 34:29\x* más que xe chi jun tiempo. \v 8 ¿Can manak como más ruk'ij ri c'ac'ac' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu? \v 9 Roma xa can c'o ruk'ij ri trato ri ni'in chi ri winak can je aj-mac y nuya' castigo pa quiwi'; xa quiri', ri c'ac'ac' trato ri can man jun kamac nu'on chake, can más-wi c'o ruk'ij chech ri na'ey. \v 10 Ri na'ey trato can c'o-wi ruk'ij, pero chech ri c'ac'ac' trato can manak más ruk'ij, roma ri c'ac'ac' trato can más-wi nim ruk'ij. \v 11 Y xa can xc'ue' ruk'ij ri na'ey trato ri man xcuses ta chi ronojel tiempo, ri jun chic trato can c'o-wi más ruk'ij roma jari' ri xticuses chi ronojel tiempo. \p \v 12 Can yalan-wi kayo'n kánima riq'uin ri c'ac'ac' trato, y romari' can man nakaxi'j ta ki' nakatzijoj chique ri winak. \v 13 Cuando nakatzijoj chique ri winak, man nic'atzin ta chic naka'an anche'l xu'on ri Moisés. Raja' xutz'apij rupalaj che jun tziak,\x * \xo 3:13 \xt Ex 34:33\x* chi quiri' ri israelitas man xquitzu' ta ruk'ij y rusakil ri rupalaj, y ri' xe chi jun tiempo xu'on quiri' y xa xq'uis-e. \v 14 Pero ri winak xa xtz'ape' quiwech, romari' man xqui'en ta entender, y c'a quiri' quibanon cami. Cuando ni'an leer ri na'ey trato chiquiwech, man niqui'en ta entender, roma c'a tz'apel quiwech. Y ri tziak ri c'o chiquipalaj xe ri Cristo xtilesan. \v 15 Y reje' c'a quiri' quibanon cami. Cuando ni'an leer chiquiwech ri rutz'iban can ri Moisés, xa c'a tz'apel quiwech, y ri ni'an leer xa man ntoc ta pa cánima, xa can tz'apel cánima. \v 16 Pero cuando xtiquijal quic'aslen y xtiqui'en ri nrojo' ri Ajaf Jesucristo, c'ajari' xtileses-e ri tziak ri rutz'apin quiwech y chuka' rutz'apin cánima. \v 17 Cuando xtiquinimaj ri Ajaf Jesucristo, ja ru-Espíritu raja' ri xtic'ue' quiq'uin, roma ri Ajaf Jesucristo y ri Espíritu Santo xe jun quibanon. Y anchi' c'o-wi ru-Espíritu raja', can yecolotaj chech ri itzel tak ex. \v 18 Xa romari' konojel roj ri kaniman chic ri Jesucristo, man tz'apel ta chic kawech, xa can nakatzu-wi ruk'ij ri Ajaf. Roj can joj anche'l jun espejo, ri can nitz'et pa kac'aslen ri ruk'ij ri Ajaf. Y roj can k'ij-k'ij más nijalataj kawech y can k'ij-k'ij más nitz'et pa kac'aslen ruk'ij raja'; can quiri' xtaka'an c'a xkojoc na anche'l raja', y can ja ri ru-Espíritu ri Ajaf nibano quiri' chake. \c 4 \p \v 1 Romari' roj man nakamalij ta naka'an rusamaj ri Dios, roma ri samaj re' ja raja' ri yoyo'n-pe chake. Xe roma ru-favor raja', jojrucusan chupa ri samaj re'. \v 2 Roj can man naka'an ta anche'l niqui'en ch'aka chic. Roj man yeka'an ta ex ri ye'an pa alak'al y je richi q'uix. Man yeka'an ta engañar ri winak, man nakajal ta rubixic rutzij ri Dios chiquiwech ri winak. Roj can xe-wi ri ketzij ri nakak'alajij chique ri winak, y jari' ri banayon chi ri winak quieta'n chic kawech chi can joj rusamajel ri Dios, y romari' can conojel niquic'ul kawech. Ri Dios can nutzu-pe chi quiri'. \v 3 Pero jec'o ri man niqui'en ta entender ri utzilaj rutzij ri Dios ri nakatzijoj, pero ri' xe ri winak ri ye'apon chupa ri camic chi niqui'en sufrir. \v 4 Ri banayon quiri' chique ri winak ri' ja ri Satanás, ri rajawal ri tiempo re'. Can moy rubanon chique chi quiri' man niqui'en ta entender. Quiri' rubanon chique ri winak ri man quiniman ta ri Cristo, chi quiri' man k'alaj ta ri rusakil ri utzilaj rutzij ri Dios chiquiwech, ri tzij ri nik'alajin ruk'ij ri Cristo. Y ri keta'n rech ri Cristo, can keta'n chuka' rech ri Dios, roma ri Cristo can Dios-wi. \v 5 Y roj ja ri Jesucristo nakatzijoj y man ja' ta roj ri nakak'alajij-ka-ki'. Roj nakak'alajij chi ri Jesucristo jari' ri Ajaf; roj xe naka'ij-ka chakij chi xe joj isamajel rix. Y xe roma ri Jesús joj isamajel. \v 6 Pa ruticribel, ri Dios xu'ij chi pa k'eku'm tik'alajin-pe ri sakil,\x * \xo 4:6 \xt Gn 1:3\x* y ja chuka' raja' ri niyo'n sakil pa kánima, chi quiri' roj can nakak'alajij chique ri winak ri ruk'ij ri Dios ri can nitz'et riq'uin ri Jesucristo. \s1 Ri uchuk'a' ri c'o kaq'uin riq'uin ri Dios petenak-wi \p \v 7 Ri sakil y ri uchuk'a' ri ruyo'n-pe ri Dios chake, can jun beyomel-wi, pero roj ri anchi' kayacon-wi-ka man q'uiy ta rakalen; ri kach'acul xa junan riq'uin jun los, roma ri kach'acul xa ulef chuka'; quiri' banon chake chi quiri' tik'alajin chi ri nimalaj uchuk'a' ri c'o kaq'uin, riq'uin ri Dios petenak-wi y xa man kaq'uin ta roj nipe-wi. \v 8 Roj can c'o ri nakac'ulumaj xabachique (xama'anchique) lugar, pero xa can jekacoch'on y can joj-elenak chupa. Can c'o anchique ri nisatzo kano'j (nusech kac'u'x), pero man nipo' (nakamalij) ta kac'u'x. \v 9 Anchi' jojapon-wi, ri winak man utz ta jojquitzu', pero ri' xe winak ri quiri' niqui'en chake, roma ri Dios can c'o-wi kaq'uin. Más que jojka-wi chuka' pa quik'a', pero man je-tiquirinak ta jojquicamisan. \v 10 Roj can chech-wi ri camic jojc'o-wi xabachique (xama'anchique) lugar. Can nakac'ulumaj-wi anche'l xuc'ulumaj ri Jesús, chi quiri' can k'ij-k'ij nakac'ut chi c'o ri Jesús pa kac'aslen. \v 11 Roj ri c'a joj q'ues, can jojc'o chech ri camic, roma naka'an rusamaj ri Ajaf Jesús. Chi quiri' ri ruc'aslen ri Jesús can k'alaj ta chuka' pa kac'aslen roj, más que joj winak y jojcom. \v 12 Ri camic can nutaj ruk'ij chakij roma nakatzijoj rutzij ri Dios. Pero rix xiwil yan ic'aslen romari'. \p \v 13 Y roma kaniman ri Dios, nakatzijoj ri anchique kaniman. Naka'an anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios: Nuniman, romari' ninya' rutzijol anchique nuniman.\x * \xo 4:13 \xt Sal 116:10\x* Quiri' nu'ij. Y quiri' chuka' naka'an roj, nakatzijoj ri anchique kaniman. \v 14 Quiri' naka'an roma can keta'n chi ri xc'ason-e richi ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', jari' chuka' ri xtic'ason-e kachi roj. Roma roj xe jun kabanon riq'uin ri Ajaf Jesús. Y junan iwiq'uin xkojruc'uaj chicaj. \v 15 Can kacoch'on q'uiy sufrimientos roma nakajo' chi rix c'o bendición nic'ul pa ic'aslen. Kacoch'on ronojel ri' chi quiri' can je q'uiy ta ri niquiwil ri bendición ri nuya' ri Dios y yecolotaj ta. Y roma ta ri' can je q'uiy ta ri niquiya' matiox che ri Dios y niquiya' ruk'ij. \p \v 16 Jari' ri nibano chake roj chi can man nakamalij ta can ri samaj, más que can naka'an sufrir. Ri kach'acul can nuna-wi ri nuc'ulumaj, romari' can niq'uis benak; pero ri ka-espíritu man quiri' ta. Roma ri espíritu ri c'o kaq'uin, pa ruq'uiexel chi niq'uis-ka ruchuk'a', xa k'ij-k'ij más ruchuk'a' nic'ue-ka. \v 17 Roma ri juba' sufrimiento ri nakac'ulumaj we' man nilayoj ta, xa ch'anin nik'ax; xa romari' xtic'ue' kak'ij. Y ri kak'ij ri xtic'ue', can más-wi nim y can manak xtiq'uis. \v 18 Roj can man benak ta kánima chiquij ri yekana' pa kac'aslen we' chech-ulef, roj can nakanojij ri ex ri man je k'alaj ta. Roma ri je k'alaj, xa ronojel yeq'uis, pero ri man je k'alaj ta, can jumul-wi jec'o, can man xquieq'uis ta. \c 5 \p \v 1 Can keta'n chi ri kach'acul, jari' rocho ri kánima chech-ulef, y más que ri kach'acul nicom, ri kánima can xtiril jun chic rocho riq'uin ri Dios. Y ri jay ri' ja ri Dios banayon; ri jay ri' can chi jumul y chicaj c'o-wi. \v 2 Y jari' ri nibano che ri kánima chi nijilo chupa ri kach'acul ri oconak rocho. Ri kánima can nrojo' yan ntoc chupa ri jun chic rocho ri c'o chicaj, \v 3 chi quiri' ri kánima can c'o ta anche'l rutziak, y man choj ta quiri' nic'ue'. \v 4 Roma c'a c'o ri kach'acul, romari' jojjilo y naka'an sufrir. Ri oconak rocho ri kánima ja ri kach'acul, pero man roma ta jojjilo nakajo' chi ri kánima ntel yan ta e chupa ri kach'acul; ri nakajo', ja chi c'o yan ta ri jun chic rocho ri kánima chi quiri' ri kach'acul ri nicom, nic'ue' ta can y ntoc ta ri kánima chupa ri jun chic rocho, y chiri' xtic'ue' chi ronojel tiempo. \v 5 Ri Dios nrojo' chi nic'ue' kac'aslen chi ronojel tiempo y rubanon chake chi riq'uin ronojel kánima kayoben-apo. Y chuka' ruyo'n ri Espíritu Santo chake, jari' ri retal chi can ketzij ne'kila' na-wi ri c'aslen ri man niq'uis ta. \p \v 6 Romari' roj can siempre c'o ruchuk'a' kánima, kayoben-apo c'a xtic'ue' ri jun chic rocho ri kánima, roma keta'n chi xa c'a jojc'o chupa ri kach'acul re', man jojc'o ta chupa ri can ketzij kocho, y chuka' c'a man jani jojc'o anchi' c'o-wi ri Kajaf Jesús. \v 7 Roj xe roma kayo'n kánima riq'uin ri Kajaf Jesús, romari' katz'amon bey, y man roma ta can nakatzu-apo rech. \v 8 Roj can c'o ruchuk'a' kánima y can nakajo' que más ta utz man jojc'o ta chic chupa ri kach'acul, chi quiri' jojc'o ta chic riq'uin ri Ajaf. \v 9 Romari' can nakataj kak'ij naka'an ri nurayij ri Dios chi quiri' can jojka chech. Quiri' nakajo' naka'an xa c'a jojc'o chupa ri kach'acul o manak chic. \v 10 Roma can nic'atzin chi konojel jojapon chech ri ru-tribunal ri Cristo,\x * \xo 5:10 \xt Ro 14:10\x* chi quiri' can chikajunal niyo'x ruq'uiexel chake roma ri xeka'an pa kac'aslen we' chech-ulef, xa utz ri xeka'an o man utz ta. \s1 Pablo can ch'ajch'oj ránima nu'on rusamaj ri Dios \p \v 11 Y roma roj keta'n chi can xkojapon-wi chech ri Ajaf, romari' nakaxi'j-ki' naka'an mac, y romari' chuka' can jojsamaj chi quiri' jec'o ta más ri niquinimaj raja'. Ri Dios can reta'n-wi kawech joj anchique roj y reta'n chi roj man jun engaño pa kánima. Y ninyobej chi can ta k'alaj chuka' chiwech rix, y quiri' ta chuka' nina' rix pa iwánima, chi roj man jun engaño kaq'uin. \v 12 Man tinojij chi roj nakatzijoj-ki' chiwech xe chi rix nic'ul kawech, man quiri' ta. Ri nakajo' roj ja chi nakaya' lugar chiwe chi tina' pa iwánima chi can jixquicot koma roj, roma man jun engaño kaq'uin. Chi quiri' rix jari' ri ni'ij chique ri ye'in chi je rusamajel ri Dios y xa man je quiri' ta. Reje' niqui'en anche'l can je utz chiquiwech ri winak, pero pa cánima xa man quiri' ta. \v 13 Y ri ye'in chi joj ch'u'j; quiri' kabanon chiquiwech reje', pero ri' roma naka'an rusamaj ri Dios y nakaya' ruk'ij. Y xa jec'o ye'in que man joj ch'u'j ta, can quiri-wi, roma can utz naka'an che rusamaj ri Dios chi quiri' can c'o ri xtich'ec rix chirij. \v 14 Y roma can keta'n chi ri Cristo can jojrojo-wi, jari' ri nibano chake chi naka'an ri samaj; raja' yalan jojrojo', romari' xcom koma konojel. Y romari' can ch'anin-wi chuka' nakanojij chi roj can xojcom-wi riq'uin raja', roma pa kaq'uiexel roj xcom-wi. \v 15 Raja' can koma-wi konojel xcom, chi quiri' roj ri c'a joj q'ues man xe ta roj ri takanojij-ka-ki'. Xe kanojij y kabana' ri nrojo' ri Jun ri xcom pa kaq'uiexel y xc'astaj chuka' koma roj. \v 16 Romari' cami y chakawech apo, man jun chic ri xtakatzu' anche'l rubanon can, cuando c'a man jani tijalataj ri kac'aslen; cuando xe nakatzu' anchique rubanon jun winak. Quiri' chuka' xka'an che ri Cristo, xkanojij chi raja' xa choj jun ralic winak. Pero cami man quiri' ta chic nakanojij chirij. Cami can keta'n chic ancu'x (anchique) raja'. \v 17 Y romari' jun ri runiman ri Cristo, can xjalataj-wi ruc'aslen. Can x-an-wi jun c'ac'ac' winak che. Ronojel ri itzel tak no'j (na'oj) ri xeru'on na'ey cuando c'a man jani tunimaj, xeruya' yan can, y cami c'o jun c'ac'ac' ruc'aslen y c'ac'ac' runo'j (runa'oj). \p \v 18 Y ronojel re', can riq'uin-wi ri Dios xalex-wi-pe. Ja raja' mismo xbano chi cami c'o modo utz jojtz'et roma raja'; y chi nibanataj ri samaj ri', ri Dios ja ri Cristo xucusaj. Y ri samaj ri ruyo'n ri Dios chake roj, ja chi nakatzijoj chique ri winak anchique nic'atzin chi niqui'en chi quiri' utz yetz'et roma ri Dios. \v 19 Romari' roj nakatzijoj chi ri Dios ja ri Cristo xucusaj chi quiri' ri winak c'o modo utz yetz'et roma ri Dios. Ri Dios can c'o riq'uin ri Cristo chi xu'on ri samaj ri'. Y chake roj xuchelebej chi nakatzijoj chique ri winak anchique nic'atzin niqui'en chi quiri' utz yetz'et roma ri Dios. Ri Dios nrojo' chi ri winak man jun ta quimac niquikalej chech. \v 20 Roj can joj-cha'on-wi roma ri Cristo y jojrutak chi quiri' pa rubi' raja' jojch'o'n-wi. Pa rubi' ri Cristo naka'ij chiwe chi can tinimaj rutzij ri Dios, chi quiri' utz jixtz'et roma ri Dios. Y cuando quiri' naka'ij chiwe, can ja-wi ri Dios ri nich'o'n iwiq'uin. \v 21 Ri Cristo can man jun mac xu'on, pero ri Dios xu'on che chi ja raja' xuc'uan ri kamac konojel roj. Quiri' xu'on che chi quiri' konojel roj ni'an chake roma raja' chi can man jun kamac nakakalej chech ri Dios. \c 6 \p \v 1 Roj ri can junan nakato-ki' chupa rusamaj ri Dios, can naka'ij chuka' chiwe chi tibana' favor man tiben chi can man jun rakalen ri bendición ri ruyo'n-pe ri Dios iwiq'uin. \v 2 Y chirij ri' nich'o'n-wi ri Dios cuando nu'ij: \q1 Ren can xatinc'oxaj-wi cuando xapon ri k'ij chi nin-en ri favor chique ri winak. \q1 Ren chuka' xatinto-pe chupa ri k'ij cuando jec'o ri yecolotaj.\x * \xo 6:2 \xt Is 49:8\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios. \m Ja k'ij re' chi ni'an ri favor ri'; ja k'ij re' cuando jec'o ri yecolotaj. \p \v 3 Y man nakajo' ta chi jec'o winak yetzak y jec'o ri man niquinimaj ta, romari' roj can nakataj-wi kak'ij chi quiri' man jun itzel ex nilitaj pa kac'aslen; man nakajo' ta chi koma roj jec'o yetzak. Man nakajo' ta chi ri winak itzel yech'o'n chirij ri samaj ri naka'an. \v 4 Pa ruq'uiexel ri', roj riq'uin ronojel ri naka'an nakak'alajij-ki' chi can ketzij joj rusamajel ri Dios. Nakak'alajij-ki' chi joj rusamajel ri Dios, roma c'o q'uiy ka-paciencia, kak'axan sufrimientos, kak'axan necesidades, y c'o ri jekak'axan ri can pokon xuna' kánima. \v 5 Roj joj-ch'ayon, joj-yo'n pa tak cárceles,\x * \xo 6:5 \xt Hch 16:23\x* jec'o lugar anchi' ri winak xecataj chakij, yalan joj-samajinak, kacoch'on waran, kacoch'on wayjal. \v 6 Roj nakac'ut chi can ch'ajch'oj ri kac'aslen, keta'n ri ketzij, c'o ka-paciencia y joj utz quiq'uin ri winak, can yekajo' ri winak riq'uin ronojel kánima, chuka' c'o ri Espíritu Santo kaq'uin. \v 7 Kaq'uin roj c'o-wi ri ketzij tzij, y chuka' ri ruchuk'a' ri Dios. Can ja-wi ri chojmilaj kac'aslen nakacusaj chi nakato-ki' cuando jec'o yecataj chakij chi niqui'en ayowal, y jari' chuka' nakacusaj cuando jec'o ri yekatijoj. \v 8 Jec'o winak niqui'ij chi c'o kak'ij, pero jec'o ri xa man jun kak'ij chiquiwech. Jec'o ri can jabel yech'o'n chakij, pero jec'o chuka' itzel yech'o'n chakij. Jec'o niqui'ij chi nakatz'uc tzij, pero roj can xe ri ketzij ri naka'ij chique. \v 9 Jec'o ri man quieta'n ta joj anchique roj, y jec'o chuka' ri jabel quieta'n kac'aslen. Can jojrutzekleben ri camic, pero xa c'a joj q'ues. Q'uiy castigo kajinak pa kawi', pero xa man xojcom ta. \v 10 Y más que jojbison, pero can siempre jojquicot. Roj man jun kabeyomal, pero c'o ri c'o kaq'uin chi nakaya' chique ri ch'aka chic chi yebeyomer. Y más que man jun ex c'o kaq'uin, xa can ronojel c'o kaq'uin. Y ronojel re' nuc'ut chi can joj rusamajel-wi ri Dios. \p \v 11 Kach'alal ri jixc'o chiri' pa Corinto, can ronojel ri naka'ij chiwe can quiri-wi nakana' pa kánima, y ri kánima can kajakon, can yalan jixkajo'. \v 12 Rix can jixc'o-wi pa kánima, can c'o jun nim i-lugar pa kánima anchi' jixc'o-wi; xa ja rix ri man can ta jojc'o roj pa iwánima, xa can yalan co'l ibanon che ri iwánima. \v 13 Can yich'o'n chiwe anche'l xa jix walc'ual y ninc'utuj chiwe chi tijaka' ri iwánima, can kojijo', roma roj can jixkajo-wi. Can tibana' anche'l naka'an roj iwiq'uin. \s1 Can tibana' cuenta iwi' chech ronojel ri xa man ch'ajch'oj ta \p \v 14 Rix man tic'on-ka-iwi' quiq'uin ri winak ri man quiniman ta ri Cristo, roma man junan ta ic'aslen quiq'uin. ¿Nuc'uaj como ri' jun chojmilaj c'aslen riq'uin jun ri xa man choj ta? ¿Can jabel como niquic'uaj-qui' ca'i' c'aslen quiri'? ¿Can junan como ri sakil y ri k'eku'm chi niquic'uaj-qui'? \v 15 ¿Can man jun como ayowal chiquiwech ri Cristo riq'uin ri Belial ri ni'ix chuka' Satanás che? ¿Je junan como jun ri runiman ri Cristo riq'uin jun ri man runiman ta? \v 16 ¿Can junan como rocho ri Dios quiq'uin ri dioses ri xa winak je-banayon? Rix can jix rocho-wi ri c'aslic Dios.\x * \xo 6:16 \xt 1 Co 3:16; 6:19\x* Ri Dios can quiri-wi ru'in: \q1 Xquic'ue' y xquibin quiq'uin. \q1 Ren xquinoc qui-Dios \q1 y reje' can xquie'oc nutenemit.\x * \xo 6:16 \xt Lv 26:12; Ez 37:27\x* \m \v 17 Romari' rix can nich'o'n-wi chuka' ri Ajaf chiwe y nu'ij: \q1 Quixel-pe chiquicojol ri winak ri man je wichi ta ren. \q1 Man titun-iwi' quiq'uin, y man tic'uaj ri itzel c'aslen, \q1 chi quiri' ren ninc'ul iwech.\x * \xo 6:17 \xt Is 52:11\x* \q1 \v 18 Ren xquinoc Itata' \q1 y rix xquixoc numi'al-nuc'ajol.\x * \xo 6:18 \xt 2 S 7:14; 1 Cr 17:13\x* \q1 Quiri' nu'ij ri Ajaf ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'. \c 7 \p \v 1 Ri tzij ri xin-ij yan ka chiwe, can bin can roma ri Dios. Romari' rix wach'alal ri yalan jixinjo', ch'ajch'oj kojc'ue' y man takatz'iluj-ki'. Can kachajij ri kach'acul y ri kánima chech ronojel ri xa man ch'ajch'oj ta. Kaxi'j-ki' chech ri Dios y can katija' kak'ij chi siempre nakac'uaj jun c'aslen ri can ch'ajch'oj. \s1 Pablo can yerojo-wi ri kach'alal aj-Corinto \p \v 2 Roj man jun ex itzel kabanon chiwe, tijaka' ri iwánima chi quiri' jojc'ue' iwiq'uin. Roj man jun chiwe ri kayujun runo'j (runa'oj), man jun ri kabanon engañar. \v 3 Ri tzij ri c'aja' oc nin-ij-ka, man xin-ij ta ka roma ninjo' nin-ij chi rix c'o ich'a'oj. Man quiri' ta. Ren can xin-ij yan pe na'ey chi can jixc'o-wi pa kánima, y man jun xtitiquier xquixlesan-e chiri'. Xa joj q'ues o jojcom, rix can jixc'o pa kánima. \v 4 Ren can ronojel ri ninna' pa wánima iwoma rix, can nin-ij chiwe, y romari' nin-ij chiwe chi yalan yiquicot iwoma rix. Can yalan uxlanen iyo'n che ri wánima, y jari' ri nibano chue chi yalan yiquicot chupa ronojel sufrimientos. \p \v 5 Roj can q'uiy sufrimientos kac'uluman-pe pa kac'aslen, y quiri' chuka' xkac'ulumaj cuando xojoka we' pa Macedonia.\x * \xo 7:5 \xt 2 Co 2:13\x* Can man xojuxlan ta juba' pa ruk'a' ri sufrimiento. Can pa runic'ajal ri ayowal xojc'ue-wi coma ri winak, y can kaxi'n-ki' chuka' roma man jun keta'n anchique ibanon. \v 6 Pero ri Dios ri can nuya' ruchuk'a' cánima ri poyinak (quimalin) chic quic'u'x, can xojrubochi'j roj chi xuya' ruchuk'a' kánima, roma xoka ri Tito kaq'uin. \v 7 Ri Tito xuya' ruchuk'a' kánima man xe ta roma xoka kaq'uin y xkatzu' rech; xuya' ruchuk'a' kánima, roma xkatzu' chi raja' can c'o-pe ruchuk'a' ránima, roma xixrutzu' chi rix iyo'n iwánima kaq'uin. Xoruya' chuka' rutzijol chake chi rix can jojijo-wi, chi jixbison roma man ch'anin ta xiben arreglar ri xbanataj chi'icojol. Y chuka' xorutzijoj chi rix yalan nitaj ik'ij chi niben ri nu'in chiwe. Ronojel ri' can xu'on chue chi can yalan xquicot ri wánima. \p \v 8 Cami manak chic yibison roma ri xin-ij-e chupa ri carta ri xintak-e chiwe. Na'ey can xibison, roma can weta'n chi rix can xixbison-wi roma ri xin-ij-e chiwe. Cami, can man yibison ta chic roma xa juba' oc tiempo ri xixruya' pa bis ri carta ri'. \v 9 Cami can yiquicot-wi, pero man roma ta xixinya' pa bis, man quiri' ta, ren yiquicot roma ri bis xu'on chiwe chi xtzolaj-pe iwánima. Y xixbison roma quiri' xrojo' ri Dios, roma xa man ta xixbison, can jumul ta ibanon cami, roma manak ta xtzolaj ri iwánima, y ri' koma ta roj, xa ta man jun anchique ri xka'ij chiwe. \v 10 Roma cuando ri Dios nrojo' chi jun winak nibison, ri bis ri' can nu'on-wi che chi nitzolaj-pe ránima riq'uin ri Dios, chi quiri' nicolotaj. Romari' man jun ti'in chi ri bis ri' man utz ta. Pero ri bis ri c'o quiq'uin ri winak ri man quiniman ta ri Dios, xa camic ri nuc'om-pe chique, y man nu'on ta chique chi nitzolaj-pe cánima riq'uin ri Dios. \v 11 Xe titzu' anchique xu'on ri bis ri xuya' ri Dios chiwe. Can ch'anin xixtiquier xiben arreglar ri xbanataj chi'icojol. Can xik'alajij chinuech chi can man ja' ta rix ri c'o imac. Can man xka ta chiwech ri rubanon-pe ri jun, roma kajinak pa mac. Can xixi'j-iwi' roma xiben entender ri itzel ex ri c'o chi'icojol. Can xik'alajij chi can jojijo-wi. Can xe ri nurayij ri Dios nijo' niben, romari' can ja' xilesaj-e chi'icojol ri xbano mac. Can utz xiben che ronojel. \v 12 Cuando ren xin-en-e ri carta y xintak-e chiwe, man xe ta roma ri jun ri xbano mac, y chuka' man xe ta roma ri jun ri anchok che x-an-wi. Man quiri' ta. Xa can chi nina'ej y k'alaj ta chiwech chi roj can yalan-wi nakajo' jixkato', chi quiri' man ta nic'ulumaj rix quiri'. Ri Dios can nutzu-pe ri anchique ri naka'an chech. \p \v 13 Y roma rix can xiben arreglar ronojel, roj xc'ue' ruchuk'a' kánima. Pero can más xojquicot cuando xkatzu' ri Tito chi yalan niquicot ránima petenak cuando xtzolaj-pe iwiq'uin. Rix can xiya-pe ruchuk'a' ri ru-espíritu. \v 14 Cami can man yiq'uix ta chech ri Tito, roma cuando c'a man jani tibe iwiq'uin, ren xintzijoj che chi rix yalan jix utz y ronojel niben entender. Ren can siempre ja ri ketzij ri nu'in chiwe, y cami can ketzij chuka' chi k'alaj ri xin-ij-e che ri Tito, ri xintzijoj chiwij chi can jix quiri-wi, y man xe ta quiri' ri xinya' ik'ij roma ri xintzijoj chiwij. \v 15 Cami ri Tito can más jixrojo' que cuando c'a man jani tapon iwiq'uin. Can noka pa ruwi' cuando raja' xapon iwiq'uin, rix can ixi'n-iwi' y jixbarbot roma ninojij que man ibanon ta ri can nic'atzin niben. Y chuka' can noka-wi pa ruwi' chi rix can yalan jixniman. \v 16 Ren can yalan yiquicot, roma can weta'n utz chi rix can yalan jixniman. \c 8 \s1 Ri kach'alal aj-Corinto can utz chi niquiya' qui-ofrenda anche'l niqui'en ri kach'alal aj-Macedonia \p \v 1 Wach'alal, can nakajo' nakaya' rutzijol chiwe chirij ri samaj ri xu'on ri Dios pa cánima ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tenemit ri jec'o pa Macedonia. Can anche'l ri favor ri xu'on ri Dios quiq'uin, can quiri' chuka' xqui'en reje'. \v 2 Más que yalan sufrimiento niquik'axaj pa quic'aslen, reje' can xquiya' qui-ofrenda chi niquitak-e chique ri kach'alal aj-Jerusalem. Can xequito-e riq'uin ri xetiquier xquiya-e; quiri' xqui'en roma can yalan yequicot pa cánima. Reje' más que yalan qui-necesidad c'o, pero can xequito' ri kach'alal ri can quiri' chuka' quic'uluman; ri kach'alal ri' can anche'l je beyoma' xqui'en riq'uin ri xquiya'. \v 3 Can ketzij-wi ri nin-ij chiwe, reje' xquiya' ri xetiquier xquiya', y can xquiya' más che ri quichuk'a' ri c'o quiq'uin. Y can quiq'uin-wi reje' xalex-wi chi xqui'en quiri'. \v 4 Can ja reje' ri xec'utun ri favor chake chi kaya' lugar chique chi chuka' reje' niquiya-e qui-ofrenda chi nakac'uaj-e chique ri lok'olaj tak kach'alal ri je aj-Jerusalem.\x * \xo 8:4 \xt Ro 15:26\x* \v 5 Roj man jun mej (bey) xkayobej ta quiri', roma reje' man xe ta xquiya' qui-ofrenda, xa can xquijach-qui' na'ey pa ruk'a' ri Ajaf chi niqui'en ri nrojo' raja', y jari' ri c'o más rakalen; y can quiri' chuka' xqui'en kaq'uin roj, xquijach-qui' chi niqui'en ri samaj can anche'l nrojo' ri Dios. \v 6 Romari' roj nakachelebej che ri kach'alal Tito chi titzolaj chic iwiq'uin pa Corinto, y ri ofrenda ri xutz'om can rumolic chi'icojol, can teruq'uisa' rumolic, roma ri samaj ri niben rix xa jun favor chique ri kach'alal ri aj-Jerusalem. \v 7 Rix can yalan-wi iyo'n iwánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, can q'uiy-wi ex iweta'n chirij ri Dios, y cuando rix nic'ut jun no'j (na'oj) quiri' chiquiwech ri kach'alal, can utz niben che, can ronojel ex can riq'uin ronojel iwánima niben, y yalan jojijo' roj. Romari' can quiri' tibana' chuka' che ri samaj re', rix can tiya' ri jani' jixtiquier niya' chique ri ch'aka chic kach'alal, roma ri samaj re' xa jun favor ri niben chique. \p \v 8 Ren man nin-ij ta chiwe chi can quiri' tibana'; man quiri' ta. Ri ninjo' ren chiwe ja' ta chi rix niben anche'l ri niqui'en ri ch'aka chic kach'alal. Reje' pa cánima xalex-wi chi xquimol ri ofrenda. Rix can tik'alajij chuka' chi can ketzij-wi jixojo'n. \v 9 Can iweta'n chi ri favor ri xu'on ri Kajaf Jesucristo can nim. Raja' can yalan jojrojo', romari' xoc'ue-ka we' chech-ulef, xuya' can ri rubeyomal y xoc anche'l jun winak ri man jun rubeyomal. Raja' xu'on quiri' chi quiri' roj nakawil ri ketzij beyomel. \p \v 10 Y ren ninnataj re' roma can c'o utz nuc'om-pe chiwe: Can junabir xalex-pe pa iwánima chi xitz'om rumolic ri ofrenda quichi ri ch'aka chic kach'alal. \v 11 Cami c'a, tiq'uisa' rumolic, y can anche'l xalex pa iwánima na'ey, quiri' tiq'uisa' cami. Ren man nin-ij ta chi can q'uiy tiya', man quiri' ta, xa can xe ri jani' jixtiquier niya', xe ri' tiya'. \v 12 Roma xa can pa iwánima xalex-wi-pe ri', ri Dios can nuc'on chi'ik'a' ri jani' oc ri jixtiquier niya', roma raja' man nuyobej ta chi can q'uiy niya', y xa man jun ibeyomal. \p \v 13 Ri nin-ij chiwe, man richi ta chi ri ch'aka chic q'uiy nic'ue-ka quiq'uin, y rix man jun yan chic ex nic'ue' can iwiq'uin roma ye'ito-e reje'. \v 14 Ri nin-ij ren ja chi junan iwech quiq'uin ri niqui'en sufrir. Roma cami rix c'o ri c'o iwiq'uin, y romari' jixtiquier ye'ito' ri ch'aka chic kach'alal. Roma man jun reta'n anchique petenak chakawech apo, roma xa juba' xa ja yan chic rix nic'atzin chi jixto'x, y xa quiri' can k'alaj chi can junan iwech. \v 15 Y chi'icojol rix xtibanataj chuka' anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Jec'o israelitas q'uiy maná ri xquimol, y más que quiri' xqui'en, man jun xu'on sobrar quiq'uin. Y ri ch'aka chic ri xa juba' oc ri xquimol, man jun xu'on falta chique.\x * \xo 8:15 \xt Ex 16:18\x* \p \v 16 Y ren yalan ninya' matiox che ri Dios, roma raja' can xuya-wi pa ránima ri kach'alal Tito chi yalan jixruc'uxla'j, can anche'l nin-en ren. \v 17 Raja' can pa ránima xalex-wi chi napon iwiq'uin. Quiri' xunojij roma can yalan jixruc'uxla'j y man xe ta roma xka'ij che chi tibe iwiq'uin chi neruq'uisa' ri samaj ri rutz'amon can chi'icojol. \p \v 18 Y riq'uin ri Tito, nakatak-e jun kach'alal. Ri kach'alal ri' can conojel iglesias quieta'n rech, roma jabel samajinak chi rutzijon ri utzilaj rutzij ri Dios. \v 19 Y ri kach'alal ri nibe riq'uin ri Tito, conojel kach'alal quieta'n rech. Raja' cha'on coma ri iglesias chi nakaxbilaj pa kabey chi nakac'uaj ri qui-ofrenda ri nitak-e chique ri kach'alal ri aj-Jerusalem. Ri ofrenda ri molon quiq'uin ri kach'alal, jachon pa kak'a' roj chi ne'kajacha' chique ri kach'alal ri jec'o pa sufrimiento, y roma ta ri naka'an, ri Ajaf Dios niyo'x ta ruk'ij, y re' k'alaj ta chuka' chi riq'uin ronojel iwánima niya-e ri nakac'uaj chique ri kach'alal. \v 20 Roj man nakajo' ta chi c'o tzij yepe chakij, romari' man kayon ta roj nakac'uaj-e ri ofrenda chique ri kach'alal, roma can q'uiy. \v 21 Roma roj man nakajo' ta chi xe chech ri Ajaf Dios k'alaj-wi chi ronojel ri naka'an, can riq'uin-wi utzilaj no'j (na'oj); xa can nakajo' chuka' chi quiri' tik'alajin chiquiwech ri winak.\x * \xo 8:21 \xt Pr 3:4\x* \p \v 22 Y quiq'uin ri ca'i' kach'alal ri yebe iwiq'uin, nakatak-e jun chic kach'alal ri can keta'n-wi roj chi can nutaj ruk'ij chi nu'on xabachique (xama'anchique) samaj richi ri Dios. Y cami can yalan nurayij napon c'a iwiq'uin, roma ri utzilaj tak tzij ri ruc'oxan chiwij, y romari' raja' can ruyo'n ránima chi neru'ona' ri samaj ri ticriban can chi'icojol. \v 23 Ri oxi' kach'alal ri xquie'apon iwiq'uin, can yalan je utz. Roma ri kach'alal Tito can waxbil-wi ren, y yiruto' chi nin-en ri samaj chi'icojol. Y ri je ca'i' chic kach'alal, reje' je-takon-pe coma ri iglesias; y roma ri c'aslen ri quic'uan, ri Cristo can niyo'x-wi ruk'ij. \v 24 Romari' rix can tic'utu' chi can ye'ijo-wi ri kach'alal ri', y napon ta rutzijol quiq'uin ri iglesias chi rix can ye'ijo-wi. Can anche'l ri katzijon roj chiwij chi yalan jix utz. \c 9 \p \v 1 Man nic'atzin ta chi ren c'o ta más nintz'ibaj-e chiwe, ri anchique modo ye'ito-e ri lok'olaj tak kach'alal ri je aj-Jerusalem. \v 2 Roma weta'n chi can nirayij-wi ye'ito-e. Y jari' nintzijoj ren chique ri kach'alal we' pa Macedonia, chi rix kach'alal ri jixc'o pa Acaya can junabir inaban yan pe iwi' chi ye'ito-e ri kach'alal aj-Jerusalem. Y roma rix can riq'uin ronojel iwánima xiben quiri', juba' ta chic conojel ri kach'alal we' pa Macedonia xquirayij yeto'n chuka', y can xeto'n-wi. \v 3 Y yentak-e ri kach'alal c'a iwiq'uin, chi quiri' ri utzilaj tak tzij ri jenutzijon chiwij can ta ketzij-wi xquie'el, y chuka' chi can imolon yan ta ri ofrenda ri inojin nitak-e chique ri kach'alal, anche'l ri nutzijon chiwij. \v 4 Roma xa ta jec'o kach'alal aj-Macedonia ri xquiebe wiq'uin, y rix xa man jun anchique imolon cuando xkojapon iwiq'uin, q'uix chiwij rix y chuka' chakij roj, roma can katzijon chi ronojel c'o chic. \v 5 Romari' ren can xinnojij y xin-ij chique ri kach'alal chi quiena'ey-e reje' c'a iwiq'uin y te'quiq'uisa' rumolic ri ofrenda ri xalex pa iwánima chi niya-e, chi quiri' ri niya-e, k'alaj que man ja' ta roj xoj-in chiwe chi can tiya-e, xa k'alaj ta jabel chi iwiq'uin rix xalex-wi-pe ri'. \p \v 6 Y ren ninjo' ninnataj chiwe: Xa jun ticonel xe juba' oc nutic, quiri' chuka' xe juba' oc cosecha nulesaj; y ri ticonel ri q'uiy nutic, can q'uiy-wi chuka' ri cosecha nulesaj. \v 7 Chi'ijunal rix tiya' ri jani' ri jixtiquier niya', can anche'l ri xu'ij ri iwánima chiwe. Y man quixbison niya', y man tiya' chuka' xe roma xc'utux chiwe. Man tiben quiri'. Xa can riq'uin ronojel iwánima tiya' y can quixquicot chuka'; roma ri Dios can yerojo-wi ri can yequicot niquiya' jun ex. \v 8 Y can q'uiy ri bendición ri xtuya' ri Dios chiwe roma raja' yalan ruchuk'a' c'o. Can ronojel rech bendición xtuya-pe chiwe, chi quiri' can siempre c'o ri nicusaj y c'o ta chuka' anchok che ye'ito-wi ri ch'aka chic, chi quiri' niben ri utzilaj tak samaj. \v 9 Can anche'l-wi ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Raja' can riq'uin ronojel ránima c'o ri xuya' chique ri manak quibeyomal. \q1 Y ri chojmilaj tak ex ri xeru'on, can chi ronojel tiempo xquiec'ue' can.\x * \xo 9:9 \xt Sal 112:9\x* \m \v 10 Ri Dios can nuya-wi ri ija'tz' che ri ticonel, chi quiri' c'o ri nutic-ka, y ja ri Dios chuka' nibano che ri tico'n chi nuya' rech y jari' ri niyo'n ruway ri ticonel.\x * \xo 9:10 \xt Is 55:10\x* Y quiri' chuka' xtu'on ri Dios chiwe, can xtuya' y can xtiq'uiyer-ka ri c'o iwiq'uin, chi quiri' q'uiy ta utzilaj tak ex xtiben. \v 11 Y roma can c'o ri xtuya' ri Dios chiwe, can c'o-wi xtic'ue' iwiq'uin, can anche'l jun beyom xtiben y ronojel xquixtiquier xtiya', can anche'l ri nrojo' ri iwánima. Y cuando roj xte'kajacha' pa quik'a' ri kach'alal, can yalan matiox xtiquiya' che ri Dios. \v 12 Quiri' nin-ij, roma ri ofrenda ri xtitak rix chique ri kach'alal, man xe ta xquieruto' chupa ri sufrimiento, xa can xtu'on chique chi yalan xtiquiya' matiox che ri Dios romari'. \v 13 Y roma ri xtiya' rix chique, reje' can yalan xtiquiya' ruk'ij ri Dios, roma can xtiquina-wi chi can ketzij ri ni'ij rix chi ninimaj ri nu'ij ri utzilaj rutzij ri Cristo. Chuka' reje' can xtiquiya' ruk'ij ri Dios roma can riq'uin ronojel iwánima niya' ri nijo' nisipaj-e chique y chuka' can quiri' niben quiq'uin conojel kach'alal. \v 14 Reje' can xtiqui'en orar che ri Dios pa iwi'. Xquixquijo' roma ri niben coma reje', roma ri nimalaj favor ri niben chique, can ja ri Dios xyo'n pa iwánima. \v 15 Matiox che ri Dios roma ri xusipaj chake, can man ye'ilitaj ta tzij chi ni'ix roma can nim. \c 10 \s1 Pablo can rusamajel-wi ri Dios \p \v 1 Ren Pablo, ninc'utuj jun favor chiwe; can utz nuno'j (nuna'oj) y can riq'uin paciencia ninc'utuj, can anche'l xu'on ri Cristo. Pero jec'o ye'in: Cuando ri Pablo c'o-pe kaq'uin, can nu'on anche'l man jun oc ruk'ij, y chuka' cuando nitzijon, can ekal (akal) nich'o'n y manak nich'olin, pero cuando naj c'o-wi, xa man quiri' ta chic nu'on kaq'uin; xa can pokon ri tzij ri yeru'ij. Pero ren xa man quiri' ta nin-en. \v 2 Ri ninjo' ren ja chi ibanon yan ta arreglar ronojel cuando ren xquinapon iwiq'uin. Roma xa manak ibanon arreglar ronojel cuando xquinapon, ja ren xquibano arreglar. Pero ren man ninjo' ta nin-en ri', roma man ninjo' ta nincusaj chiwij rix ri uchuk'a' ri ruyo'n ri Dios pa nuk'a', anche'l ri nunojin nin-en chique ri ye'in chuij chi xa ja ri ninrayij ren ri nin-en y xa man nin-en ta ri nurayij ri Ajaf. \v 3 Can ketzij-wi chi joj winak, pero roj man naka'an ta anche'l niqui'en ri ch'aka chic winak ri xa ja ri quichuk'a' niquicusaj. Roj man quiri' ta naka'an cuando naka'an ayowal riq'uin ri itzel. \v 4 Ri nakacusaj roj man ja' ta ri kachuk'a'. Ri nakacusaj roj chi naka'an ayowal riq'uin ri itzel, ja ri ruchuk'a' ri Dios; romari' nich'acataj ri itzel, más que can jabel rubanon ru'onic chi nuto-ri'. \v 5 Can yekayuj ronojel tzij ri yecataj-pe y can yekakasaj quino'j (quina'oj) conojel winak ri can c'o quik'ij niquina' y man niquiya' ta lugar chi nina'ex rech ri Dios. Ronojel quino'j (quina'oj) winak yekaya' pa ruk'a' ri Cristo chi quiri' yeniman ta che. \v 6 Y cuando rix xquixniman y xtiben ri nu'ij rutzij ri Dios chiwe, ja' cuando man xtakapokonaj ta xtakaya' castigo chique ri ch'aka chic ri can man yeniman ta. \p \v 7 Rix itzel jixch'o'n chakij, roma rix xe jixtiquier jixch'o'n chirij ri nitzu', pero man iweta'n ta ri utz ri c'o pa kánima. Xa c'o jun ri can nuna' chi raja' can richi chic ri Cristo, can quiri' chuka' tunojij chakij roj, chi can joj richi chic ri Cristo. \v 8 Roj can joj rusamajel-wi ri Ajaf Jesucristo, roma raja' can ruyo'n-wi autoridad pa kak'a', y roj can c'o juba' más ruyo'n pa kak'a'; re' man q'uix ta chi nin-ij chiwe, roma can quiri-wi. Pero roj man jojc'o ta chi jixkaq'uis, roj jojc'o chi jixkato', chi quiri' niq'uiy ta ri ic'aslen chech ri Dios. \v 9 Ren man ninjo' ta chi rix ninojij chi yentak cartas chiwe xe chi jixinxibij. \v 10 Roma can ketzij-wi chi jec'o chiwe rix niqui'ij chi cuando ren yentak-e cartas chiwe, yentz'ibaj-e tzij ri can c'o quichuk'a' y can je pokon. Pero cuando yinapon iwiq'uin xa man jun quichuk'a' ri nutzij cha', ni man jun quikalen ri yenbij. \v 11 Pero chique ri ye'in quiri' ninjo' nin-ij, chi can anche'l ri nutz'iban chupa ri cartas ri jenutakon-e, can quiri' chuka' xtenbana' cuando xquinapon iwiq'uin. Roma man xe ta cuando man jinc'o ta apo iwiq'uin yitiquier nin-en quiri'. Ren y ri je waxbil, can xtekabana' iwiq'uin ri nic'atzin. \p \v 12 Roj man naka'an ta anche'l ri niqui'en ri juley chic, ni man nakajunumaj ta ki' quiq'uin, y chuka' can man joj junan ta quiq'uin, roma reje' quiyon niqui'en chi can c'o quik'ij. Reje' can man utz ta ri niqui'en, roma xa quino'j (quina'oj) reje' ni'in quiri' chique. Chiquiwech reje' ja reje' ri más je utz. \v 13 Roj can man xtaka'an ta anche'l niqui'en reje', chi xabachique (xama'anchique) lugar niquiju-wi-qui' xe chi quietz'et chi yalan quik'ij. Ri kasamaj roj xe napon c'a anchi' nrojo-wi ri Dios y man nakamaj ta quisamaj ri ch'aka chic samajel. Ri samaj ruyo'n ri Dios chue ren y chique ri waxbil, napon chuka' c'a iwiq'uin rix. \v 14 Roj xe anchi' yo'n-wi lugar chake roma ri Dios chiri' joj-samajinak-wi; quiri' kabanon chi'icojol rix. Y ja roj ri xojapon na'ey iwiq'uin, c'ajari' xe'apon ri juley chic, pero roj xojapon c'a chiri' roma kac'uan-apo ri utzilaj rutzij ri Cristo, roma jari' nrojo' ri Dios. \v 15 Y man jun nic'atzin-wi chi roj c'o kak'ij nakaya-ka roma ri samaj ri banon coma ch'aka chic. Ri kayoben roj ja' chi niq'uiy ic'aslen chech ri Dios, y cuando iyo'n chic iwánima riq'uin raja', jojito' chi quiri' más naj napon-wi rutzij ri Dios. Roma ri Dios can quiri-wi nrojo', chi nakac'uaj ri rutzij pa ch'aka chic lugar ri anchi' nrojo-wi raja'. \v 16 Y quiri' roj, xtakatzijoj ri utzilaj rutzij ri Cristo más c'a naj che ri itenemit. Y quiri' chuka', roj man nakajo' ta jojapon anchi' jec'o yan samajel ri yesamaj y c'o chic samaj quibanon. Roj man utz ta nakaya-ka kak'ij roma ri samaj ri banon coma ch'aka chic. \p \v 17 Y xa c'o jun ni'in chi yalan nim tak samaj ri jerubanon, y romari' can c'o ruk'ij nuna', más utz man tuna' chi c'o ruk'ij, ri más utz nu'on, ja tuya' ruk'ij ri Ajaf.\x * \xo 10:17 \xt Jer 9:24\x* \v 18 Roma ri xa ruyon raja' nu'ij chi can c'o ruk'ij, ri' man ntel ta chi tzij chi can quiri' chech ri Dios. C'a ja na ri Dios ri xti'in, xa quiri' o xa man quiri' ta. \c 11 \p \v 1 Y más que c'o juba' tzij ri xquienbij chiwe, anche'l rutzij jun ch'u'j; xe ninc'utuj chiwe chi quinicoch'o'. Roma xa jari' nurayij ri wánima chi nink'alajij chiwe. \v 2 Ren can jabel jixinben cuenta roma can ninjo' nintzu' anchique chi c'aslen ic'uan chech ri Dios, roma ja raja' banayon chue chi quiri' nin-en iwiq'uin. Quiri' nin-en roma rix can xinimaj ri Cristo cuando ren xintzijoj chiwe, y ninjo' chi xe raja' tijo' riq'uin ronojel iwánima. Ninjo' chi niben anche'l nu'on jun xten ri ne'c'ule' yan riq'uin ri ala' ri xtoc rachijil; can ch'ajch'oj ruc'aslen nic'ule'. Can quiri' ninjo' chi rubanon ta ri ic'aslen cuando xquixbe riq'uin ri Cristo chila' chicaj. \v 3 Pero ren ninxi'j-wi' roma ri x-an che ri Eva ojer can roma ri cumetz. Ri cumetz can reta'n nu'on engaño, romari' xu'on engañar ri Eva,\x * \xo 11:3 \xt Gn 3:1-5, 13\x* y ren man ninjo' ta chi quiri' nibanataj iwiq'uin rix. Can man ninjo' ta chi c'o ta jun jixru'on engañar y nijalataj ri ino'j (ina'oj) y nu'on chiwe chi niya' can ri Cristo y man niya' ta chic iwánima riq'uin. \v 4 Roma rix can nika chiwech napon jun iwiq'uin y xa man ja' ta ri Jesús ri xkatzijoj roj chiwe ri nutzijoj, y chuka' yalan jixquicot riq'uin cuando nusuj jun chic espíritu chiwe y xa man ja' ta ri' ri xyo'x chiwe na'ey, y chuka' can nika chiwech cuando nutzijoj chiwe chi c'o jun chic rutzij ri Dios ri can xquixrucol. \v 5 Xa jixquicot riq'uin jun winak quiri', ren nin-ij chi ren c'o más wakalen, roma ri tzij ri yenbij can je richi-wi ri Dios. Ren man jin co'l ta chiquiwech ri ch'aka chic ri niqui'ij chi je nimalaj tak apóstoles ri ye'apon iwiq'uin. \v 6 Roma más que man can ta jabel yich'o'n, pero can weta'n jabel anchique ri yenbij cuando yich'o'n. Y rix can iweta'n chi can quiri-wi, roma xabachi' (xama'anchi') quiri' kabanon; can ka'in-wi rutzij ri Dios. \p \v 7 ¿Xajan (Xajam) como ri xin-en chiwech roma man jun wajil xinc'utuj chiwe cuando xinapon iwiq'uin chi xintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios? ¿Xajan (Xajam) como xin-en roma xinoc isamajel chi quiri' rix c'o ik'ij cami? \v 8 Cuando ren xin-en rusamaj ri Dios iwiq'uin, xinwilij-wi' riq'uin ri xyo'x chue pa ch'aka chic iglesias ri jec'o pa ch'aka chic tenemit. \v 9 Y cuando ren c'o anchique xc'atzin chue cuando xic'ue' iwiq'uin, man jun chiwe rix xinya' ta eka'n (aka'n) chirij chi xinc'utuj ta che anchique ri nic'atzin chue. Ri xc'atzin chue chiri', xa ja ri kach'alal aj-Macedonia ri xe'apon wiq'uin, jari' xeto'n can wichi.\x * \xo 11:9 \xt Fil 4:15-18\x* Can quiri' xin-en chi quiri' man jun eka'n (aka'n) xinya' chiwij. Y c'a quiri' ninjo' nin-en chupa ri k'ij chakawech apo. \v 10 Y ri nin-ij chiwe can ketzij-wi, roma ri Cristo c'o pa wánima. Can man jun xtibano chue chi ninc'on wajil chi'ik'a' rix aj-Acaya, roma ren can man xquiquicot ta nin-en rusamaj ri Dios xa quiri' xtin-en. Romari' can nuyon nintzuk-wi'. \v 11 ¿Anchique roma quiri'? ¿Roma como ren man jixinjo' ta? Man quiri' ta. Ri Dios can reta'n chi can jixinjo-wi. \p \v 12 Y ri nubanon-pe can nuyon nintzuk-wi', y c'a quiri' xtin-en, roma ninjo' ninc'ut chi ri ch'aka chic ri niqui'ij chi je rusamajel ri Dios anche'l roj, can man je junan ta kaq'uin. \v 13 Roma reje' can niqui'en chi je ketzij apóstoles, pero xa man je quiri' ta, xa niquijo' jixqui'en engañar. Can niqui'en chi je apóstoles richi ri Cristo, pero xa man ketzij ta. \v 14 Y ri niqui'en reje' man c'aja' ta cami quiri' nibanataj, roma can quiri-wi nu'on ri Satanás; raja' nu'on anche'l can jun ángel richi sakil y xa man quiri' ta. \v 15 Romari' man tisatz kano'j (tisach kac'u'x) roma ri niqui'en reje', roma reje' can je rusamajel-wi ri Satanás y niqui'en chi can je chojmilaj tak samajel; pero pa ruq'uisbel, can xtiyo'x ruq'uiexel chique, can anche'l ri itzel tak ex ri yequi'en. \s1 Pablo nutzijoj ri anchique jeruc'uluman pa rusamaj ri Dios \p \v 16 Y ren nin-ij chic chiwe, man jun tinojin chuij chi jin ch'u'j. Y xa quiri' ninojij rix, can quiri' tic'ulu' nuech chi jin ch'u'j y tic'oxaj ri tzij ri xtin-ij. Can tibana' chue anche'l jin ch'u'j, chi quiri' ren chuka' yitiquier ninya' juba' nuk'ij. \v 17 Man ja' ta ri Ajaf x-in chi ninya-ka nuk'ij, xa nuyon ren ninya-ka nuk'ij, xa can anche'l jin ch'u'j ri nin-en roma ri tzij ri yenbij. \v 18 Pero roma je q'uiy ye'in chi c'o quik'ij y c'o quino'j (quina'oj), romari' ren chuka' quiri' nin-en. \v 19 Quiri' nin-en roma rix yalan yeka chiwech y jabel nic'on-ka quiwech ri xa man jun anchique quieta'n, y rix ni'ij chi can yalan ino'j (ina'oj). \v 20 Rix can jixtiquier ye'icoch' ri winak ri' y can utz nina' jixc'ue' chuxe' quitzij y jixoc qui-esclavos. Can utz chiwe chi can c'o niquich'ec reje' chiwij y can ye'oc iwajaf, can man jun iwakalen chiquiwech, y can niquipak' ipalaj. \v 21 Más que jun q'uix chue ren nin-ij re', pero can quiri-wi, roma roj can manak kachuk'a' chi xka'an anche'l niqui'en ri ch'aka chiwe. \p Pero xa ri ch'aka chic man niquixi'j ta qui' niqui'ij chi c'o quik'ij, ren chuka' yitiquier nin-en quiri'. Más que ri tzij ri yenbij chiwe can anche'l rutzij jun ch'u'j. \v 22 Can q'uiy ri niqui'ij reje'; niqui'ij chi je hebreos, pero ri' man xe ta reje', ren chuka'. ¿Je israelitas reje'? Ren chuka'. ¿Je ru-familia can ri Abraham reje'? Ren chuka'. \v 23 ¿Je rusamajel ri Cristo reje'? Ren chuka'. Pero cami can yich'o'n anche'l jin ch'u'j, ren más jin-samajinak que reje'. Más samaj nubanon. Ren más jin-ch'ayon que reje', roma can man noka ta chic pa nuwi' jani' mej (bey) jin-ch'ayon. Ren xic'ue' pa cárcel más que reje'.\x * \xo 11:23 \xt Hch 16:23\x* Ren can q'uiy mej (paj) jin-aponinak chech camic. \v 24 Ri nuwinak israelitas wo'o' mej (paj) jinquich'ayon riq'uin tz'um; can treinta y nueve jich' ri je-yo'n chue jujun mej (paj).\x * \xo 11:24 \xt Dt 25:3\x* \v 25 Oxi' mej (paj) ri xich'ay che xic'a'y.\x * \xo 11:25 \xt Hch 16:22\x* Jun mej (bey) xinquiq'uiak che abaj.\x * \xo 11:25 \xt Hch 14:19\x* Oxi' mej (paj) xbe chuxe' ya' ri barco anchi' jin-benak-wi. Jun mej (bey) xic'ue' jun k'ij y jun ak'a' parui' ri mar. C'a naj c'o-wi ri ruchi' ri ya' cuando xinc'ulumaj quiri'. \v 26 Q'uiy ex ri jenuc'uluman pa tak bey roma rusamaj ri Dios. Roma ri bey ri anchi' jin-k'axinak-wi jec'o rakan tak ya' ri can niquiya' xibinri'l, jec'o elek'oma', chuka' ri nuwinak israelitas ri itzel jinquitzu'\x * \xo 11:26 \xt Hch 9:23\x* y chuka' ri winak ri man je nuwinak ta,\x * \xo 11:26 \xt Hch 14:5\x* xibinri'l pa tak tenemit, xibinri'l pa tak lugar ri anchi' man jun winak c'o, xibinri'l parui' ri mar, y xibinri'l pa quik'a' ri man je ketzij ta kach'alal. Can q'uiy ex ri nuc'uluman pa nuc'aslen. \v 27 Ren yalan jin-samajinak y romari' can c'o sufrimientos jenuk'axan, q'uiy mej (paj) nucoch'on waran, nucoch'on nupa roma manak nuway y chuka' nucoch'on chake'j-chi', can q'uiy mej (paj) man xiwa' ta roma ri samaj, nucoch'on tef y c'o jantak can manak ri nutziak chi ninjal-wi'. \p \v 28 Y man xe ta ri', roma c'o ch'aka chic ex ri niquimol-pe-qui' chuij. Chuka' ri cosic chi ri samaj ri nika chuij k'ij-k'ij, roma yenc'uxla'j ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xabachique (xama'anchique) lugar. \v 29 ¿O c'o como jun kach'alal ri manak ruchuk'a' nuna' pa ruc'aslen, y ren man jun anchique ninna' roma ri rubanon raja'? Man quiri' ta. Ren can jari' chuka' ninna'. ¿O c'o como jun kach'alal nitzak roma jun chic y ren man jun anchique ninna' che roma ri x-an che? Man quiri' ta. Ri wánima can c'o nuna' roma ri x-an che. \v 30 Ronojel ri xin-ij-ka nuc'ut chi ren xa jin winak y manak wuchuk'a'. Pero cuando ren nic'atzin ninya-ka nuk'ij, ja ri xin-ij-ka nincusaj chi ninya' nuk'ij. \v 31 Can ketzij-wi ri nin-ij. Y ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo, ri can c'o ruk'ij chi ronojel tiempo reta'n chi ren man nintz'uc ta tzij. \v 32 Ri pa tenemit Damasco c'o ri xinc'ulumaj; quinojin jinquitz'om. Romari' ri gobernador richi ri rey Aretas xu'ij chi quitz'om cuando xquitz'et. Can jabel chajin ri tenemit chi quiri' man yicolotaj ta chic pa quik'a'. \v 33 Y can xicolotaj-wi pa quik'a',\x * \xo 11:33 \xt Hch 9:23-25\x* roma xikases-ka chech ri xan ri c'o chirij ri tenemit. Chupa jun chaquech xinquiya-wi ri xeto'n wichi y xinquikasaj-ka pa jun ventana richi ri xan. \c 12 \s1 Pablo nutzijoj chi xapon yan chicaj \p \v 1 Y can ketzij-wi, man utz ta chue ren chi nuyon ninya-ka nuk'ij. Pero xe ninjo' yich'o'n juba' chirij ri nuc'ut ri Ajaf pa anche'l tak achic', y ch'aka chic ex ri yeruk'alajij chuka'. \v 2 Ren weta'n rech jun achi ri pa catorce can juna' xbe chicaj y xtzolaj chic pe. Raja' can runiman chic ri Cristo. Raja' xc'uax c'a chicaj, y can c'a pa rox rocaj xc'uax-wi; ri anchi' c'o-wi ri Dios. Ren weta'n rech ri achi ri', pero ri man weta'n ta ja ri anchique modo xc'uax, xa can riq'uin ruch'acul o xe ri ránima, xe ri Dios etamayon anchique modo xc'uax chicaj. \v 3 Ren can weta'n rech ri achi ri', pero xe ri Dios etamayon cuando xc'uax chicaj, xa riq'uin ruch'acul xbe-wi o xa manak. \v 4 Xe weta'n ren chi raja' xc'uax c'a chila' chupa ri lugar ri can jabel, ri ni'ix paraíso che, anchi' xuc'oxaj tzij ri can man nitiquier ta nu'ij jun winak aj-rech-ulef, y man yo'n ta lugar che chi nu'ij. \v 5 Ri achi ri xc'uax c'a chicaj can c'o-wi ruk'ij chinuech ren, raja' can utz-wi chi nuya' ruk'ij. Ren man jun mej (bey) xtinya' ta ka nuk'ij. Pero xa ta nic'atzin chi ninya' nuk'ij, nintzijoj ri jenuc'uluman, y ronojel ri' xa niquik'alajij chi ren manak wuchuk'a'. \v 6 Y xa ren ninjo' nintzijoj ch'aka chic ex chi ninya' nuk'ij, can utz ri nin-en. Y xa nin-en quiri', man roma ta manak nuno'j (nuna'oj). Roma ren xe ri ketzij ri nin-ij, roma ri xc'uax c'a chicaj, ja ren. Pero ren man ninya' ta ka nuk'ij, chi quiri' man jun winak xtiyo'n más nuk'ij, roma ri winak xa man xe ta chic ri niquitzu' o niquic'oxaj ri niquinojij, xa can nik'ax rui' ri niqui'ij. \p \v 7 Ren can yalan nimalaj tak ex ri jeruk'alajin ri Ajaf chinuech. Y chi ren man tinya-ka nuk'ij y can jin nimalaj achi ninna-ka, romari' can anche'l ch'icon jun q'uix pa nuch'acul. Ri Ajaf can xuya' lugar che ri Satanás chi xutak-pe ri q'uix ri' chi nin-en sufrir pa ruk'a'. \v 8 Y romari' ren oxi' yan mej (paj) nuc'utun favor che ri Ajaf Jesucristo chi tulesaj-e ri ruquiy (k'axon) ri ninna'. \v 9 Pero ri Ajaf xu'ij chue: Ret xe caquicot roma jatinjo' y man jun chic anchique xtic'atzin chawe. Roma cuando na'an sufrir y manak chic awuchuk'a' nana', ren can xquic'ue' awiq'uin chi ninya' más awuchuk'a', xcha' chue. Romari' ren yalan yiquicot roma ri jenuc'uluman y niquic'ut chi manak wuchuk'a'. Y romari' can nika-wi-pe ruchuk'a' ri Cristo pa nuwi'. \v 10 Can yalan yiquicot cuando roma ri Cristo c'o ri anchique yenc'ulumaj roma can niquic'ut chi manak wuchuk'a'. Yiquicot cuando c'o ri niqui'en chue chi jinquiya' pa q'uix, yiquicot cuando c'o ri anchique yec'atzin chue y xa man jun anchi' nipe-wi ri ninjo', yiquicot cuando itzel yitz'et y yiquicot chuka' cuando nin-en sufrir. Roma cuando ren manak chic wuchuk'a' ninna', ja' cuando ri Ajaf yiruto' chi nic'ue' wuchuk'a'. \p \v 11 Ren xin-en anche'l jin ch'u'j, roma xinya-ka nuk'ij. Pero xa can ja rix xixbano chue chi xin-en-ka quiri', roma ja' ta rix ri xix-in chi ren can c'o-wi nuk'ij. Can ketzij-wi chi ren manak nuk'ij, pero chuka' man nin-ij ta que man jun wakalen chiquiwech ri niqui'ij chi je nimalaj tak apóstoles. \v 12 Ren can jin jun apóstol-wi, roma cuando xin-en ri samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut-wi' chi jin jun apóstol. Can c'o-wi ri anchique xenben chi quiri' k'alaj chiwech chi can c'o-wi ri Dios wiq'uin, chi jin jun rusamajel y can k'alaj-wi chi quiri'. Rix can xitemaj-wi chi jin rusamajel ri Dios roma q'uiy milagros ri xenben. \v 13 ¿O c'o como samaj ri man xin-en ta chi'icojol rix y xin-en chiquicojol ch'aka chic kach'alal, ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka chic tenemit? ¿O rix xina' chi xa más co'l ik'ij xin-en chiwe que ri ch'aka chic kach'alal, roma man xinoc ta jun eka'n (aka'n) chiwe riq'uin ronojel ri yec'atzin chue? Xa quiri', ticoch'o' (ticuyu') numac romari'. \s1 Pablo nu'ij chi napon chic jun mej (bey) quiq'uin ri kach'alal aj-Corinto \p \v 14 Cami, can nunaban chic wi' chi yinapon chic jun mej (bey) iwiq'uin. Y ja rox mej (paj) re' xquinapon iwiq'uin cami. Y cuando xquinapon, man tinojij chi c'o eka'n (aka'n) ninya' chiwij. Man quiri' ta. Ren man ja' ta ri c'o iwiq'uin ri ninjo', ren ja rix ri jixinjo'. Roma rix iweta'n chi we' chech-ulef, ja ri tata'j nimolo ri beyomel chi nuya' can chique ri ralc'ual, y man ja' ta ri ralc'ual ri yemolo ri beyomel chi niquiya' che ri tata'j. \v 15 Romari' ren can xquiquicot xtincusaj ri c'o wiq'uin, y can ninjach-wi' jumul chuka' roma can yalan jixinjo'. Más que rix man yinijo' ta más anche'l jixinjo' ren. \p \v 16 Y jec'o ye'in chuij chi ren man jun eka'n (aka'n) nuyo'n chiwij riq'uin ri nic'atzin chue, pero nitzijos chuij chi ren can weta'n nin-en engaño y jix-kajinak pa nuk'a', romari' c'o mero niya' chue. \v 17 Pero rix jabel iweta'n que man quiri' ta. ¿O xa jun chique ri kach'alal ri xintak iwiq'uin ri xincusaj chi xixinben engañar? \v 18 Ren xinc'utuj favor che ri kach'alal Tito chi tibe iwiq'uin, y cuando xbe xintak-e ri jun kach'alal riq'uin. ¿Xixru'on como engañar ri kach'alal Tito? ¿Xitzu' como ri kach'alal Tito que man ja' ta ri Espíritu Santo ri uc'uayon richi? Man quiri' ta. Y can anche'l uc'uan raja' roma ri Espíritu Santo, can quiri' chuka' jin-uc'uan ren. ¿O xitzu' como rix chi ri nu'on raja' man utz ta? Man quiri' ta. Y ren can jin anche'l raja'. \p \v 19 ¿Ninojij como rix chi roma ri tzij ri xka'ij-ka chiwe nakajo' nakato-ki' chiwech? Man quiri' ta. Roma roj can chech ri Dios jojch'o'n quiere' iwiq'uin, roma xe jun kabanon riq'uin ri Cristo. Xa can chi jixkato' jojch'o'n quiere' iwiq'uin, roma yalan jixkajo', chi quiri' can niq'uiy ta ic'aslen chech ri Dios. \v 20 Roma ren ninna' chi cuando xquinapon iwiq'uin, man utz ta c'o ri ic'aslen anche'l ri ninrayij. Y xa quiri', ren can xtenbana' anche'l nrojo' ri ic'aslen y man ja' ta chic ri anche'l ri nijo' rix. Ren ninna' anche'l xa c'o ayowal chi'icojol, chi itzel nina' roma ri ch'aka chic utz jec'o, chuka' jec'o ri c'o quiyowal, ijachon-ka-iwi', c'o itzel tak tzij ye'ibij chiquij ch'aka chic, jixtzijon chirij quic'aslen winak, man jun quik'ij niben chique ri ch'aka chic kach'alal, y jec'o chuka' ch'aka chic ex ri ye'iben ri man je utz ta. \v 21 Ninxi'j juba' wi' yinapon chic jun mej (bey) iwiq'uin, roma ninna' chi can xquiq'uix iwoma, xa xquienwil je q'uiy kach'alal ri c'a jec'o pa mac y man quiyo'n ta can ri itzel tak no'j (na'oj), ri achi'a' y ri ixoki' c'a niquicanola-qui' chi niqui'en mac; can man niquiya' ta can ri yequi'en ri itzel tak ex, y man jun quiq'uix. Ronojel ri' can xtuya' ok'ej chue, y ri Dios nucusaj ri ok'ej re' chi nukasaj nuk'ij. \c 13 \p \v 1 Re' ja rox mej (paj) ri xquinapon iwiq'uin. Y cuando jinc'o chic apo iwiq'uin, y xa c'a jec'o ri je-kajinak pa mac, y jec'o ca'i' o je oxi' ri xetz'eto quichi,\x * \xo 13:1 \xt Dt 17:6; 19:15\x* ja ri quitzij reje' ri xtinimex chi can c'o-wi quimac y can xtika ri castigo pa quiwi'. \v 2 Can man xtincoch' (xtincuy) ta chic quimac ri c'a niqui'en quiri'. Roma cuando xic'ue' iwiq'uin ri ruca'n mej (paj), can xin-ij yan can chique xa c'a quiri' quibanon cuando xquinapon chic jun mej (bey), can man xquiecolotaj ta chech ri castigo ri xtakaya' pa quiwi', y cami, jari' chic ninnataj chiwe, anche'l can jinc'o-apo iwiq'uin. Y can quiri' chuka' nin-ij chique conojel. \v 3 Rix can nijo' nina'ej xa can ja ri Cristo nich'o'n-pe wiq'uin cuando nin-en ri samaj. Cami ri Cristo can xtuc'ut-wi-ri' chiwech woma ren. Can xtitzu-wi chi raja' can c'o-wi ruchuk'a', roma ri castigo ri xtika pa quiwi' ri je-kajinak pa mac. \v 4 Roma más que ri Cristo manak chic ruchuk'a' ruch'acul cuando xcom chech cruz, cami c'o ruchuk'a' y q'ues roma ri nimalaj ruchuk'a' ri Dios. Y quiri' kabanon roj, can manak-wi kachuk'a'. Can joj anche'l-wi ri Cristo cuando xcom chech cruz. Pero cami can joj q'ues anche'l ri Cristo, xe jun kabanon riq'uin raja' y c'o ruchuk'a' ri Dios kaq'uin. Y roma can c'o ruchuk'a' ri Dios kaq'uin, jari' ri xtakacusaj cuando xkojapon iwiq'uin y naka'an anche'l nrojo' ri ic'aslen. \p \v 5 Cami can titzu-ka-iwi' rix, xa can ketzij chi iyo'n iwánima riq'uin ri Jesucristo. ¿Man iweta'n ta c'a chi ri Jesucristo can c'o pa iwánima? Ri Jesucristo can c'o-wi iwiq'uin; pero xa rix can manak-wi iniman, can man c'o ta iwiq'uin. \v 6 Y ren ninyobej chi rix nitzu-ka-iwi' y nina'ej chi roj can joj richi ri Dios y chi raja' can c'o-wi kaq'uin. \v 7 Roj can naka'an orar pa iwi', nakac'utuj che ri Dios chi quixruto' chi quiri' man jun ta mac niben. Pero man tinojij chi roj quiri' naka'an xe chi tina'ej chi can joj richi-wi ri Dios y can c'o ri uchuk'a' pa kak'a'. Ri nakajo' roj chiwe ja ta chi rix xe ri utz niben, más que chiwech rix man xtik'alajin ta chi roj can c'o uchuk'a' ri ruyo'n ri Dios pa kak'a'. \v 8 Manak modo nakacusaj ri uchuk'a' ri yo'n chake chi nakak'at ri ketzij, man quiri' ta, ri nic'atzin ja chi nakato' ri ketzij. \v 9 Y romari' roj can yalan jojquicot cuando utz jixc'o y can man nic'atzin ta nakacusaj ri uchuk'a' ri yo'n pa kak'a'. Y roj man xe ta jojquicot roma c'o iwuchuk'a'; roj xa can nakac'utuj che ri Dios pa ka-oración chi nu'on ta chiwe chi jix utzilaj tak winak y can man jun ta chic anchique nrojo' ri ic'aslen. \v 10 Y roma man ninjo' ta xquich'olin cuando xquinapon iwiq'uin, can c'a naj jinc'o-wi nintz'ibaj-e ri carta re'. Roma ri uchuk'a' ri yo'n chue roma ri Ajaf Jesucristo, can richi-wi chi jixinto', chi niq'uiy ri ic'aslen chech ri Dios y man richi ta jixinq'uis. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 11 Wach'alal, cami ninjo' nin-ij-e chiwe chi can quixquicot pa iwánima, titija' ik'ij chi jix utzilaj tak winak y can man jun ta chic anchique nrojo' ri ic'aslen, tito-iwi', can tiya' ruchuk'a' ri iwánima, can xe jun iwánima tibana' y man jun ta ayowal chi'icojol. Y ri Dios can xtic'ue' iwiq'uin, ja raja' ri can nojo'n-wi y ja raja' ri niyo'n ri uxlanen. \v 12 Tibana' saludar iwi' chi'ijunal y titz'ubaj-iwi' pa rubi' ri Ajaf Dios. \v 13 Conojel ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o we' niquitak ruxnakil-iwech. \p \v 14 Wach'alal, ri ninrayij ren ja chi ru-bendición ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima, y can nijo' ta iwi' roma ri Dios. Y chuka' ja' ta ri Espíritu Santo c'o iwiq'uin, chi quiri' junan ta iwánima chi'iwonojel. Amén.