\id 1TI - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h 1 TIMOTEO \toc1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \toc2 1 Timoteo \toc3 1 Ti \mt1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo che ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nitz'iban-e che ri Timoteo \p \v 1 Ren Pablo, jin ru-apóstol ri Jesucristo; quiri' xu'ij ri Dios ri nicolo kachi, y quiri' chuka' xu'ij ri Kajaf Jesucristo. Y roma ri Ajaf Jesucristo, kayoben ri k'ij cuando xkojbe chicaj riq'uin raja'. \v 2 Nintak-e ri carta re' chawe ret Timoteo,\x * \xo 1:2 \xt Hch 16:1\x* ri can jat anche'l walc'ual roma can animan-wi ri Jesucristo. Xtijoyowex ta awech roma ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo, y ri bendición y ri uxlanen ri nipe quiq'uin reje' xtic'ue' ta pa awánima. \s1 Ri tzij ri yec'ut ri man je junan ta riq'uin rutzij ri Dios \p \v 3 Y anche'l ri xin-ij can chawe cuando xipe pa Macedonia, quiri' chuka' nin-ij chawe cami; can cac'ue' na chiri' pa tenemit Éfeso, roma chiri' jec'o winak ri man ja' ta ri ketzij ri niquic'ut chirij rutzij ri Dios. Y nic'atzin chi na'ij chique chi can man tiqui'en chic quiri'. \v 4 Chuka' nic'atzin na'ij chique chi can man tiquiya' quixiquin chique ri tzij ri ye'ix chiquij quibi' winak ri xec'ue' ojer can y ch'aka chic tzij ri choj quiri' je-tz'ucun-ka; roma tzij quiri' man jun mej (bey) xquieq'uis, pero man jun utz nu'on chake. Pa ruq'uiexel ri' xa c'o más tzij ri ye'el-pe roma ri ye'ix-ka, y ri' man jojquito' ta chi naka'an ri ru'in can ri Dios. Y raja' ru'in can chi kaya' kánima riq'uin. \p \v 5 Jari' ta'ij chique, roma ri Dios nrojo' chi ch'ajch'oj ta ri cánima, y can ta nuna' ri cánima chi can utz c'aslen quic'uan chech. Y chuka' ri Dios nrojo' chi can ketzij niquiya' cánima riq'uin. Y can ta quiri' xtiqui'en chi xtiquijo-qui'. \v 6 Roma jec'o jujun ri man niqui'en ta chic ronojel re'. Cami xe tzij ri man jun quikalen yequi'en. \v 7 Reje' niquijo' yequitijoj ri winak riq'uin ri ru-ley ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés. Niqui'ij chi can utz ri niquic'ut chirij ri ley. Pero xa man niqui'en ta entender ri nu'ij ri ley ri'. Y man quieta'n ta anchique yequi'ij chirij ri ley. \p \v 8 Roj keta'n chi ri ley ri' can utz-wi. Pero nic'atzin chi can nicuses anche'l ri nu'ij. \v 9 Y keta'n chuka' chi ri ley man nika ta pa quiwi' ri winak ri choj quic'aslen. Ri ley nika pa quiwi' ri winak ri man niqui'en ta ri nu'ij; pa quiwi' ri man yeniman ta, ri man utz ta quic'aslen chech ri Dios, ri c'o quimac, ri c'o itzel tak ex pa cánima, ri can man jun rakalen niqui'en che ri rubi' ri Dios, ri yequicamisaj quite-quitata' y yequicamisaj ch'aka chic winak. \v 10 Chuka' ri ley nika pa quiwi' ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' chi niqui'en mac, y pa quiwi' ri achi'a' ri man yequijo' ta ixoki' y xa quiq'uin yan chic achi'a' yec'ue-wi y niqui'en mac. Chuka' pa quiwi' ri yequic'uaj winak chi yequiwewaj, pa quiwi' ri je tz'ucuy tak tzij, pa quiwi' ri niquinataj rubi' ri Dios xe chi quienimex chi can ketzij ri niqui'ij. Y chuka' ri ley nika pa quiwi' ri winak ri man nika ta chiquiwech ri tzij ri can je ketzij. \v 11 Quiri' nu'ij ri utzilaj rutzij ri lok'olaj ka-Dios. Ri tzij re' can c'o ruk'ij. Y ja tzij ri' ri cheleben chue ren roma ri Dios chi nintzijoj. \s1 Ri Pablo nuya' matiox che ri Dios roma xjoyowex rech \p \v 12 Ri Kajaf Jesucristo ruyo'n wuchuk'a' chi nin-en ri samaj re'. Y ren ninya' matiox che raja' roma xutzu' chi can nuyo'n-wi wánima riq'uin y romari' xirucha' chi xinoc rusamajel. \v 13 Xuya' nusamaj, más que yalan itzel xich'o'n chirij, y chuka' más que xenya' pa sufrimiento ri quiniman raja', y q'uiy itzel tak ex ri xin-en chique.\x * \xo 1:13 \xt Hch 8:3; 9:4-5\x* Pero raja' xujoyowaj nuech, roma ren chupa ri tiempo ri' man weta'n ta ri anchique yinajin roma man jani tinnimaj rutzij. \v 14 Pero ri Kajaf Dios can utz runo'j (runa'oj) xu'on wiq'uin; roma xu'on chue chi xinya' wánima riq'uin ri Jesucristo y chuka' xu'on chue chi xenjo' ri kach'alal, anche'l nu'on ri Jesucristo. \p \v 15 Y ri nin-ij can ketzij-wi, y can utz chi ninimex coma conojel: Chi ri Jesucristo xpe chech-ulef chi yerucol ri c'o quimac, y ja ren ri más c'o numac chiquiwech conojel. \v 16 Pero más que can itzel ri jenubanon-pe, ri Jesucristo xujoyowaj nuech y xucoch' (xucuy) numac, chi quiri' xuc'ut chiquiwech ri winak chi raja' c'o q'uiy ru-paciencia. Raja' xucoch' (xucuy) numac ren chi quiri' nuc'ut chiquiwech ri winak ri xtiquinimaj rubi' chi raja' can xtucoch' (xtucuy) quimac chuka' chi niquiwil ri c'aslen ri man niq'uis ta. \v 17 Romari' kaya' ruk'ij ri Dios chi ronojel tiempo. Ja raja' ri Rey chi ronojel tiempo. Raja' man nicom ta. Raja' man nitz'etetaj ta, pero c'o. Xe raja' Dios y xe raja' reta'n ronojel. Y ja raja' ri xtiyo'x ta ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \p \v 18 Y ret Timoteo can jat anche'l walc'ual, nin-ij chawe: Man tamestaj ri bin can coma ri kach'alal chi xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' xa can bin chique reje' roma ri Dios. Man tamestaj. Xa can tatija' ak'ij chi na'an ri samaj ri bin can chawe chi na'an, can anche'l nu'on jun utzilaj soldado. \v 19 Can taya' awánima riq'uin ri Dios, y tana' pa awánima anchique utz na'an. Roma jec'o kach'alal ri man quiri' ta xqui'en, romari' xesatz (xesach) y man niquiya' ta chic cánima riq'uin ri Dios. \v 20 Quiri' xbanataj quiq'uin ri Himeneo y ri Alejandro. Romari' xenjach pa ruk'a' ri Satanás, chi quiri' tic'aj quiwech y tiquitzu' chi can man utz ta chi itzel yech'o'n chirij ri Dios. \c 2 \s1 Ri oración yalan rakalen \p \v 1 Cami c'a nin-ij chawe chi can siempre kac'utuj che ri Dios ri nic'atzin chake, can siempre kabana' orar, siempre kojch'o'n chuka' riq'uin ri Dios pa quiwi' ri ch'aka chic y quiri' chuka' siempre kaya' matiox che. Quiri' kabana' pa quiwi' conojel ri winak. \v 2 Kac'utuj c'a che ri Dios pa oración chi quieruto' conojel ri reyes y chi quieruto' chuka' ri ch'aka chic gobernadores chi quiri' utz jojc'ue' konojel y man jun anchique nakac'ulumaj. Y chuka' xtakac'uaj ta jun c'aslen utz chech ri Dios y chiquiwech ri winak. \v 3 Can utz-wi chi naka'an orar pa quiwi' conojel, roma quiri' nrojo' ri Dios ri nicolo kachi. \v 4 Roma raja' nrojo' chi can conojel ta ri winak niquitemaj ta ri ketzij y yecolotaj chupa ri quimac. \p \v 5 Roma xe jun Dios c'o, y chucojol ri Dios y ri winak xe Jun c'o ri nibano chi yetiquier ye'apon ri winak riq'uin ri Dios. Y ri nibano ri samaj ri' ja ri Jesucristo ri xoc winak anche'l roj. \v 6 Raja' man xupokonaj ta xuya-ri' chi xcamises chi xutoj kamac konojel roj winak. Y re' xk'alajix cuando xapon ri tiempo. \v 7 Y ri Dios xirucha' ren chi xinoc jun apóstol chi nentzijoj ri ketzij rutzij raja' chique ri winak ri man je israelitas ta\x * \xo 2:7 \xt 2 Ti 1:11\x* chi quiri' tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Can ketzij-wi ri nin-ij, roma ri Cristo can nutzu-wi-pe ri wánima chi ren man nintz'uc ta tzij. \p \v 8 Ren ninjo' c'a chi ri achi'a' tiquibana' orar xabachique (xama'anchique) lugar. Y cuando niqui'en orar, tiquitzekej quik'a' chicaj, y can ch'ajch'oj ta ri cánima y man jun ta ayowal c'o pa cánima cuando niqui'en orar. \v 9 Y quiri' chuka' ri ixoki', can pa ruchojmil tiquicusaj quitziak. Niquinojij ta utz ronojel ri yequi'en y ja' ta ri más choj ri niqui'en. Man tik'ax rui' ri niqui'en che ri ru'onic ri rusmal-quiwi' xe chi quietz'et coma ri winak. Man tiquicusaj ri oro cuando niquiwak-qui' y man tiquicusaj ri abaj ri ni'ix perla chique, y man tiquicusaj tziak ri can yalan cajil xe chi quietz'et coma ri winak.\x * \xo 2:9 \xt 1 P 3:3\x* \v 10 Ri más utz chi niqui'en ri ixoki' ja chi utz quino'j (quina'oj) tiquibana' quiq'uin conojel, roma quiniman chic ri Dios. \v 11 Y chuka' nin-ij chique chi cuando niquimol-qui' chi niquic'oxaj ri rutzij ri Dios, xe tiquic'oxaj y man quiech'o'n-apo. Xe tiquic'oxaj ri ni'ix, y quieniman. \v 12 Roma ren man ninya' ta lugar chi ri ixoki' más nim niqui'en chiquiwech ri achi'a', ni chi yequitijoj ri kach'alal cuando quimolon-qui'. Xa can man jun tzij tiqui'ij. \v 13 Roma cuando ri Dios xeru'on ri winak, na'ey xu'on ri Adán,\x * \xo 2:13 \xt Gn 2:7\x* y c'ajari' xu'on ri Eva.\x * \xo 2:13 \xt Gn 2:21-22\x* \v 14 Y chuka' man utz ta chi ri ixok nu'on más nim chech ri achi, roma man ja' ta ri Adán x-an engañar, xa ja ri Eva ri x-an engañar\x * \xo 2:14 \xt Gn 3:1-6\x* y romari' raja' xoc chuxe' ri mac. \v 15 Y ri ixoki' xquiecolotaj roma ye'alan, xa can niquiya' ri cánima riq'uin ri Dios, xa yequijo' conojel winak, xa niquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, y can xe ri utz niqui'en. \c 3 \s1 Ri kach'alal achi'a' ri utz chi yepa'e' chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal \p \v 1 Wach'alal, ri tzij re' can ketzij-wi: Xa c'o jun kach'alal achi ri nurayij nipa'e' chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal, can utz ri samaj ri nurayij. \v 2 Pero jun ri nrojo' nipa'e' chech ri rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal, can nic'atzin chi ruc'uan jun c'aslen utz, chi quiri' man jun winak nitiquier nich'o'n-pe chirij. Nic'atzin chi raja' xe jun raxayil c'o, nunojij utz ri yeru'on, reta'n nuk'il-ri' chech ri mac, jun achi can rakalen niyo'x ruk'ij, jun achi ri can utz yeruc'on-ka pa rocho ri kach'alal ri pa jun chic tenemit yepe-wi, y chuka' ri can k'alaj chi can nitiquier yerutijoj ri winak riq'uin ri rutzij ri Dios, \v 3 jun achi ri man nik'aber ta, ni man nu'on ta ayowal chuka', jun achi ri man yeru'on ta itzel tak ex chi nuch'ec mero; xa can nic'atzin chi utz runo'j (runa'oj) quiq'uin conojel winak, jun achi ri man nrojo' ta ayowal, y man ta nibe jumul ránima chirij ri mero. \v 4 Y chuka' yeru'on ta gobernar utz conojel ri jec'o pa rocho, y can utz ta ruc'utun chiquiwech ri ralc'ual chi quieniman y quiequibana' respetar conojel.\x * \xo 3:4 \xt Tit 1:6-9\x* \v 5 Roma xa jun achi man reta'n ta yeruc'uaj ri jec'o pa rocho, ¿anchique modo xquieruc'uaj ri kach'alal pa rocho ri Dios? \v 6 Chuka' man utz ta chi niyo'x ri samaj ri' pa ruk'a' jun kach'alal ri xa c'a juba' oc tiempo tunimaj ri Dios, roma xa quiri' xti'an, c'o modo chi can nim xtuna-ka, y ri' man utz ta chech ri Dios, roma xa xtu'on quiri', xtibanataj riq'uin anche'l xu'on ri Satanás y xtika ri nimalaj castigo pa ruwi'. \v 7 Y chuka' jun ri nipa'e' chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal, nic'atzin chi can choj-wi nitz'et ruc'aslen coma ri winak ri man quiniman ta ri Jesucristo, chi quiri' man jun anchique nilitaj chirij, y man nika ta pa ruk'a' ri Satanás. \s1 Ri kach'alal ri je utz chi ye'oc diáconos \p \v 8 Y quiri' chuka' ri diáconos, nic'atzin chi niquic'uaj jun utzilaj c'aslen chiquiwech ri winak. Y chuka' nic'atzin chi can ketzij ri yequi'ij y man ca'i' ta quipalaj, man ja' ta ri yek'aber, y man ja' ta chuka' ri yequi'en elak' chi niquich'ec qui-mero. \v 9 Y nic'atzin chi can tic'ue' pa cánima ri xuk'alajij ri Dios ri can kayo'n kánima riq'uin, y can ch'ajch'oj ta cánima. \v 10 Man utz ta chuka' chi choj quiri' ye'oc can diáconos. Na'ey quietz'et xa utz quic'aslen o manak. Y xa man jun anchique nilitaj chiquij, quie'oc chupa ri samaj ri'. \v 11 Y quiri' chuka' ri ixoki', nic'atzin chi niquic'uaj jun utzilaj c'aslen chiquiwech ri winak. Y chuka' man quiequi'en je rak' chiquij ch'aka chic, chuka' can niquinojij ta utz ri niqui'en, y can utz niqui'en che ronojel ri samaj ri ni'ix chique chi niqui'en. \v 12 Y jun diácono can nic'atzin-wi chi can xe jun raxayil c'o. Y chuka' nic'atzin chi can yeru'on gobernar utz ri ralc'ual y conojel ri jec'o pa rocho. \v 13 Roma xa jun diácono utz nu'on che ri rusamaj ri Dios, can xtinimer ruk'ij, y chuka' xtic'ue' más ruchuk'a' chi nutzijoj chique ri ch'aka chic winak chi can tiquinimaj ri Jesucristo. \s1 Dios xuc'ut yan chakawech anchique ri c'aslen ri nika chech \p \v 14 Y cami nin-ij-e chawe Timoteo, chi ninjo' yinapon awiq'uin ch'anin. Pero nintak-e ri carta re' chawe, \v 15 chi quiri' xa manak yan xquinapon awiq'uin, aweta'n chic anchique chi c'aslen nic'atzin chi nac'uaj chiquicojol ri je ralc'ual ri Dios. Ja reje' ri ru-iglesia ri c'aslic Dios, ri rutemen y ruchajin ri ketzij. \v 16 Y ketzij-wi chi can nim rakalen ri ruk'alajin yan ri Dios chakawech cami. Rubanon can, man ruk'alajin ta, pero cami xuk'alajij yan chakawech anchique c'aslen nika chech raja'; roma chupa ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nu'ij: \q1 Ri Dios xc'ue' we' chech-ulef, xoc winak anche'l roj. \q1 Xc'ut chakawech roma ri Espíritu Santo chi can choj-wi ruc'aslen. \q1 Chuka' xtz'et coma ri ángeles. \q1 Xtzijos chech ronojel ri rech-ulef, \q1 y can q'uiy winak xeniman richi. \q1 Y cuando xel-e chech-ulef, xc'ul chila' chicaj anchi' c'o-wi ri nimalaj ruk'ij. \c 4 \s1 Chupa ri ruq'uisbel tiempo je q'uiy ri xtiquimalij can rutzij ri Dios \p \v 1 Y can k'alaj ri nu'ij ri Espíritu Santo, chi chupa ri ruq'uisbel tiempo jec'o winak ri xtiquimalij can ri rutzij ri Dios y man xtiquinimaj ta chic. Xa ja yan chic ri tzij ri petenak quiq'uin ri itzel tak espíritus ri xtiquitzeklebej. Y riq'uin ri' xquie'an engañar. \v 2 Xtiquic'oxaj ri niqui'ij ri winak ri xa ca'i' quipalaj y can xe tz'ucuj-tzij niqui'en. Ri winak ri' can man jun anchique nuna' cánima cuando niqui'en jun ex itzel. \v 3 Reje' xtiqui'ij chique ri winak chi manak modo yec'ule'. Xtiqui'ij chuka' chi jec'o ex ri man utz ta yetej. Pero man utz ta quiri' niqui'ij, roma ja ri Dios ri banayon ronojel ri can je utz chi yetej y nic'atzin chi nakaya' matiox che raja'. Roma jari' nrojo' chake roj ri keta'n ri ketzij rutzij y kaniman rubi'. \v 4 Roma ronojel ri xu'on ri Dios, can utz-wi. Y romari' man taka'ij chi ronojel ri' man utz ta yetej. Pero nic'atzin chi nakaya' matiox che ri Dios, \v 5 roma ja ri rutzij ri Dios y ri oración yebano chi utz yetej. \s1 Jun utzilaj rusamajel ri Jesucristo \p \v 6 Ret Timoteo, xa xquie'atijoj ri kach'alal riq'uin ri xin-ij yan ka chawe chupa ri carta re', jat jun utzilaj rusamajel ri Jesucristo. Y xa can ayo'n awánima riq'uin ri Jesucristo y can riq'uin ronojel awánima na'an ri utzilaj tak ex ri c'utun chawech, can xtac'uaj-wi jun c'aslen más utz. \v 7 Man quie'ac'oxaj tzij ri man riq'uin ta ri Dios je-petenak-wi, roma xa winak ri je-tz'ucuyun-ka, xa quitzij winak ri man jun quino'j (quina'oj). Ret xa tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen utz chech ri Dios. \v 8 Ri atz'anen can nuya' juba' ruchuk'a' ri ach'acul, pero ri más nic'atzin ja chi nac'uaj jun c'aslen utz chech ri Dios. Roma can utz xtu'on chawe chupa ri ac'aslen we' chech-ulef y chuka' cuando xcabec'ue' chicaj riq'uin ri Dios. \v 9 Ri tzij re' can ketzij y nic'atzin chi ninimex coma conojel. \v 10 Romari' naka'an ri rusamaj ri Dios y naka'an sufrir. Can kayo'n kánima riq'uin ri Dios ri c'o ruc'aslen. Ja raja' ri nicolo quichi conojel winak, pero ri más yerucol ja ri quiniman rubi'. \p \v 11 Y ret Timoteo, quie'atijoj ri kach'alal riq'uin ronojel ri' y ta'ij chique chi jari' tiquibana'. \v 12 Man jun ta ri xtibano chawe chi ret man jun awakalen roma man jani más ajuna'. Ret siempre tac'utu' jun chojmilaj c'aslen chiquiwech ri kach'alal riq'uin ri tzij ri ye'abij. Can quie'ajo' conojel, can utz tabana', tac'utu' chi jat-uc'uan roma ri Espíritu Santo, can ayo'n awánima riq'uin ri Dios y chi can ch'ajch'oj ac'aslen. \v 13 Y ren ninjo' chi ret na'an leer ri rutzij ri Dios chiquiwech ri kach'alal cuando niquimol-qui'. Can quie'apaxabaj, ta'ij chique chi tiquiya' cánima riq'uin ri Dios, y quie'atijoj riq'uin ri rutzij ri Dios. Quiri' tabana', c'a xquinapon na ren. \v 14 Man tamestaj chi ri samaj re' ja ri Dios xbano chawe chi jatiquier na'an; y xyo'x chawe cuando ri je-pa'l chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal, xquiya' quik'a' pa awi' y xqui'ij chi xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' roma ja ri Dios x-in quiri' chique reje'. Man tamestaj. \p \v 15 Can riq'uin ronojel awánima tabana' ri samaj ri', chi quiri' jatz'et coma conojel chi can k'ij-k'ij jatoc jun utzilaj rusamajel ri Dios. \v 16 Tabana' cuenta awi', can tatzu' utz anchique ri na'an, y quiri' chuka' tabana' riq'uin ri tzij anchok riq'uin ye'atijoj ri kach'alal. Y man tamalij can ri asamaj, chi quiri' xtacol-awi' ret y xquie'acol chuka' ri ye'atijoj. \c 5 \s1 Ri anchique nic'atzin na'an quiq'uin ri kach'alal \p \v 1 Xa c'o jun kach'alal achi ri'j chic ri nu'on mac, man ta'ij cowilaj tak tzij che, xa ekal (akal) cach'o'n che. Xa can anche'l atata' tabana' che. Y ri c'ajola', anche'l achak'-animal tabana' quiq'uin. \v 2 Y chuka' ri ixoki' ri je ri'j chic, tabana' chique chi je anche'l ate'. Y ri xtani', tabana' chique chi je anche'l awana', riq'uin jun ch'ajch'ojilaj no'j (na'oj). \p \v 3 Y xa jec'o malca'n tak ixoki' ri can man jun nilin quichi, quie'ato'. \v 4 Pero xa c'o jun malca'n-ixok ri jec'o ral o riy, ja ri ral o riy quie'ilin richi. Roma reje' can nic'atzin niquitemaj chi na'ey ja ri pa cocho tiquic'utu' jun c'aslen ri nika chech ri Dios. Can tiquitzolej ruq'uiexel chique ri quite-quitata', roma jari' ri jabel y can nika chech ri Dios. \v 5 Ri malca'n tak ixoki' ri can ketzij quiyon jec'o y man jun nilin quichi, ri can quiyo'n cánima riq'uin ri Dios y can pak'ij chi chak'a' niqui'en orar, jari' ri quieto'x coma ri kach'alal. \v 6 Pero ri ixoki' ri xe niquijo' yequicot we' chech-ulef, xa je caminak chech ri Dios. \v 7 Ta'ij chique ri kach'alal chi tiquinimaj ronojel ri nin-ij, chi quiri' man jun ex itzel ri xtilitaj chiquij. \v 8 Y nic'atzin chi conojel yequito' ri ch'aka chic qui-familia, pero más nic'atzin chi yequilij ri jec'o pa cocho. Y xa c'o jun ri man nrojo' ta nu'on quiri', raja' nu'on anche'l xa man runiman ta ri Dios, xa más itzel ruc'aslen chiquiwech ri winak ri man quiniman ta ri Jesucristo. \p \v 9 Ri malca'n tak ixoki' ri can nic'atzin chi ye'ilix coma ri kach'alal, ja ri ixoki' ri c'o yan sesenta quijuna' o más y ri xc'ue' xe jun rachijil. \v 10 Y xa etaman quiwech chi can je utz tak ixoki', xa jequiq'uiytisan utz ri cal, xa utz quino'j (quina'oj) quibanon quiq'uin ri je-aponinak pa cocho, xa can quich'ajon cakan ri lok'olaj tak kach'alal, xa jequito'n ri niqui'en sufrir y xa quibanon ch'aka chic utzilaj tak ex. \p \v 11 Pero ri malca'n tak ixoki' ri c'a man jani q'uiy quijuna', más utz yec'ule' y man quie'ilix coma ri kach'alal. Roma reje' yetiquier niqui'ij chi can quiyon niquijo' yec'ue' can, chi niqui'en rusamaj ri Cristo. Pero después, xtiquimestaj ri qui'in y xtiquijo' yec'ule' chic jun mej (bey). \v 12 Y roma man xqui'en ta ri xqui'ij na'ey, y xquijal quitzij, ri Dios can xtuya' qui-castigo. \v 13 Y chuka' roma man yec'ule' ta, ja yek'oran-ka, yebe chi tak jay; y chuka' man xe ta chic yek'oran, xa yequimolola-pe xabachique (xama'anchique) tzij y can nika chiquiwech niquiju-qui' xabachi' (xama'anchi') más que man quiq'uin ta reje', y yequi'ij tzij ri man utz ta chi yequi'ij. \v 14 Romari' nin-ij chique ri malca'n tak ixoki' ri c'a man jani más quijuna', chi quiec'ule' chic jun mej (bey). Quiec'ue' cal, can tiquibana' cuenta cocho; chi quiri' ri winak ri itzel yetz'eto kachi, man jun ex itzel xquietiquier xtiqui'ij chakij. \v 15 Roma jec'o yan jujun malca'n tak ixoki' ri xquiya' yan can ri utzilaj c'aslen y cami quitzekleben chic jun mej (bey) ri Satanás. \p \v 16 Pero xa c'o jun kach'alal achi o ixok ri c'o jun ru-familiar ixok ri xa malca'n, ja reje' quie'ilin richi, chi quiri' ri malca'n-ixok ri' man ntoc ta jun eka'n (aka'n) chiquij ri kach'alal. Chi quiri' ri kach'alal yetiquier yequito' ri malca'n tak ixoki' ri can ketzij man jun nilin quichi. \p \v 17 Ri je-pa'l chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal ri can utz quic'uan quibey ri kach'alal, can rakalen chi utz quietoj y quie'an respetar coma ri kach'alal; pero ri más rakalen ni'an quiri' chique, ja ri can niquitzijoj chuka' ri rutzij ri Dios y yequitijoj ri kach'alal. \v 18 Roma quiri' ntel chi tzij ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios ri nu'ij: Cuando jun buey nuch'ey trigo, man tixim chirutza'n.\x * \xo 5:18 \xt Dt 25:4\x* Y chuka' nu'ij: Jun samajel can nic'atzin chi titoj roma ri samaj ri nu'on.\x * \xo 5:18 \xt Mt 10:10; Lc 10:7\x* Quiri' ri tz'iban can. \p \v 19 Y chuka' nin-ij chawe: Xa c'o jun achi ri pa'l chech rusamaj ri Dios chiquicojol ri kach'alal y ni'ix chirij chi xu'on mac, y xe jun ri nisujun richi, man tanimaj. Nic'atzin chi jec'o ca'i' o je oxi' ri yesujun richi chi ninimex ri ni'ix chirij.\x * \xo 5:19 \xt Dt 17:6; 19:15\x* \v 20 Pero xa c'o jun nu'on mac y man numalij ta can, ta'ij che chi can man utz ta ri nu'on. Y can chiquiwech ri kach'alal ta'ij che. Chi quiri' ri kach'alal niquixi'j-qui' niqui'en mac. \v 21 Y can chech ri Dios y chech ri Ajaf Jesucristo y chiquiwech ri ángeles ri je-cha'on roma ri Dios, nin-ij re' chawe ret Timoteo, chi can tabana' quiri' quiq'uin conojel ri niqui'en mac. Can junan tabana' quiq'uin conojel. \v 22 Man taya' ch'anin ak'a' pa ruwi' jun kach'alal chi ntoc chupa ri rusamaj ri Dios y xa man aweta'n ta anchique rubanon ruc'aslen. Roma xa xte'k'alajin-pe que man utz ta rubanon ruc'aslen, ret chuka' xtawakalej ri rumac raja'. Can tabana' cuenta awi' chi quiri' ch'ajch'oj nic'ue' ri ac'aslen. \p \v 23 Ret Timoteo siempre jayawaj. Romari' man utz ta chi xe ralic ya' ri nakum; takumu' chuka' juba' vino chi utz nuna' ri apa. \p \v 24 Jec'o winak ri can nitz'et quimac cuando man jani quie'an juzgar, pero jec'o chuka' ri man ch'anin ta nitz'et ri quimac, xa c'a después. \v 25 Y quiri' chuka' ri winak ri utz quic'aslen quic'uan. Jec'o ri can ch'anin nitz'et ri utzilaj quic'aslen; y jec'o ch'aka chic, más que utz ri quic'aslen, c'aronaj nitz'et. Pero can nitz'et-wi. \c 6 \p \v 1 Conojel ri kach'alal ri c'o qui-patrón, can quiequibana' respetar, chi quiri' man jun ex itzel ni'ix chirij ri Dios y ri rutzij. \v 2 Y xa jec'o kach'alal ri c'o qui-patrón ri can runiman ri Dios, man tiqui'en che chi manak ruk'ij, xe roma raja' xa jun kach'alal. Pa ruq'uiexel ri', xa más utz tiquibana' che rusamaj, roma riq'uin jun utz samaj, can niquito' jun ri can runiman ri Dios y can cach'alal chic qui' riq'uin. Riq'uin ronojel ri' quie'atijoj ri kach'alal y ta'ij chique chi can tiquibana'. \s1 Nic'atzin chi nakac'uaj jun c'aslen utz chech ri Dios y jojquicot ta riq'uin ri c'o kaq'uin \p \v 3 Xa c'o jun ri jun-wi chic tzij nuc'ut chiquiwech ri kach'alal, y can man junan ta riq'uin ri utzilaj tak tzij ri ruc'utun can ri Kajaf Jesucristo, y xa ri yeruc'ut man junan ta riq'uin ri tzij ri nuc'om-pe jun c'aslen utz chech ri Dios; \v 4 ri nibano quiri', ruyon raja' nim nuna-ka. Jun quiri', man jun runo'j (runa'oj), roma xe tzij ri man jun quikalen ri yeru'ij chiquij ex ri man jun yec'atzin-wi. Y romari' jec'o ri itzel niquitzu-ka jun chic roma utz c'o. Chuka' nitz'ucutaj-ka ayowal roma jalajoj niquinojij-ka conojel. Y chuka' jec'o ri itzel yech'o'n-ka chiquij ch'aka chic. Jec'o ri itzel yequinojila-ka chiquij ch'aka chic. \v 5 Chuka' nitz'ucutaj-ka ayowal chiquicojol ch'aka chic ri can yujtajinak chuka' ri quino'j (quina'oj) roma ri etzelal y man quieta'n ta ri ketzij rutzij ri Dios. Reje' can niquijo' yebeyomer-ka roma niquic'ut rutzij ri Dios. Man tac'uaj-awi' quiq'uin winak quiri'. \v 6 Y can ketzij, chi ri ruc'uan jun c'aslen utz chech ri Dios can beyom-wi. Pero chuka' tiquicot pa ránima xa c'o rubeyomal o manak. \v 7 Roma cuando xojalex, man jun anchique kac'amon-pe. Y romari' can keta'n-wi chi cuando xkojcom-e, man jun anchique chuka' xtakac'uaj-e. \v 8 Kojquicot riq'uin ri kaway y ri katziak, y man jun chic anchique takarayij. \v 9 Pero ri winak ri niquirayij yebeyomer-ka, yeka ch'anin pa mac. Y roma yalan niquirayij ri beyomel, ja yeka pa trampa. Can niquirayij xabachique (xama'anchique) ex roma can je nacanak. Y romari' can q'uiy ex itzel xtiquic'ulumaj chupa quic'aslen, y ri' can xquieruc'uaj pa castigo chi ronojel tiempo. \v 10 Roma xa can nibe kánima chirij ri mero, chiri' nipe-wi ronojel rech etzelal. Y can jec'o kach'alal ri xquiya' yan can ri Dios roma xbe cánima chirij ri mero, y ri mero ri' xa c'o sufrimiento xuc'om-pe chique. \s1 Ri quiniman ri Dios nic'atzin chi niquitaj quik'ij chi niqui'en ri nrojo' ri Dios \p \v 11 Pero ret Timoteo jat rusamajel ri Dios, man ta'an quiri'. Xa can tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen utz, tabana' ri nika chech ri Dios, can taya' awánima riq'uin ri Dios, quie'ajo' ri winak, tic'ue' a-paciencia, y can utz ano'j (ana'oj) tabana'. \v 12 Can riq'uin ronojel awánima tatija' ak'ij chi na'an ri nrojo' ri Dios. Quiri' nic'atzin na'an roma ayo'n awánima riq'uin raja'. Man taya' can ri utzilaj c'aslen, ri c'aslen ri' can manak xtiq'uis. Y ja c'aslen ri' xawil cuando xatroyoj ri Dios. Jari' ri xyo'x chawe cuando chiquiwech je q'uiy xak'alajij chi xanimaj. \v 13 Y cami c'o ninjo' nin-ij chawe, y can chech ri Dios nin-ij-wi, ri Dios ri niyo'n c'aslen che ronojel. Y chuka' chech ri Jesucristo nin-ij-wi, ri Jesucristo ri xuk'alajij-wi-ri' chech ri gobernador Poncio Pilato,\x * \xo 6:13 \xt Jn 18:37\x* chi can ruyo'n-wi ránima riq'uin ri Dios. Y jare' ri ninjo' nin-ij chawe: \v 14 Tabana' ronojel ri nu'ij ri Dios y man tajal rubixic. Tac'uaj jun c'aslen utz chi quiri' man jun anchique nilitaj chawij. Quiri' tabana', c'a xtipe na ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Y ja ri Dios xtitako-pe ri Jesucristo cuando xtapon ri tiempo. Y ja ri Dios ri' ri can rakalen chi niyo'x ruk'ij. Can xe raja' ri Dios ri c'o nimalaj uchuk'a' pa ruk'a'; ja raja' ri nimalaj Rey pa quiwi' conojel reyes. Y ja raja' ri nimalaj Ajaf pa quiwi' conojel ri yebano gobernar. \v 16 Y can xe raja' ri man nicom ta. Raja' can pa sakil c'o-wi, y man jun nitiquier ntoc riq'uin. Ni man jun winak tz'eteyon, y man jun chuka' nitiquier nitz'eto richi. Y can ja raja' ri c'o pa kawi' chi ronojel tiempo y chuka' can tiyo'x ruk'ij chi ronojel tiempo. Amén. \p \v 17 Timoteo, ren ninjo' chi na'ij chique ri kach'alal ri je beyoma' que man tiqui'en chi je nimalaj tak winak. Y ta'ij chuka' chique chi can man tiquinojij chi ri beyomel ronojel utz nuc'om-pe chique, roma ri beyomel xa niq'uis. Xa can tiquiya' cánima riq'uin ri c'aslic Dios ri niyo'n-pe ronojel ri utz chake. Raja' nrojo' chi niquicot ri kánima riq'uin ronojel ri ruyo'n-pe chake. \v 18 Ta'ij chique chi xe utzilaj tak ex tiquibana', y je beyoma' ta chuka' riq'uin ri utz ri niqui'en chique ri ch'aka chic. Man tiquiq'uieq'uiej niquiya' chique ri ch'aka ri nic'atzin chique. Xa can quiequito'. \v 19 Y quiri' can niquimol yan apo ri xtic'atzin chique chupa ri jun c'aslen ri c'o-apo chakawech; can quiri' tiquibana' chi ntoc quichi ri c'aslen ri can man niq'uis ta. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 20 Y ret Timoteo, tachajij ri samaj ri yo'n chawe. Man quie'ac'oxaj tzij ri xa man riq'uin ta ri Dios je-petenak-wi, ri xa je richi ri rech-ulef, y xa man jun utz niquic'om-pe chawe. Chuka' man jun quie'ac'oxaj ri winak ri yech'o'n itzel chirij ri rutzij ri Dios. Reje' niqui'ij chi c'o quino'j (quina'oj), y xa man jun quieta'n. \v 21 Y jec'o ri xquinimaj yan ri tzij anche'l ri'. Y romari' xesatz (xesach), y xetzolaj chiquij y man xquitzeklebej ta chic ri ketzij rutzij ri Dios ri can quiniman-wi-pe na'ey. Y ja' ta ri ru-bendición ri Dios xtic'ue' ta awiq'uin. Amén.