\id 1CO - Cakchequel, Southern NT - Guatemala 1998 (ISO: [cak] (cakSS) (old [ckf]) \h 1 CORINTIOS \toc1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Corinto \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt1 Ri na'ey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal aj-Corinto \c 1 \s1 Pablo nitz'iban-e chique ri kach'alal aj-Corinto \p \v 1 Ren Pablo, jin ru-apóstol ri Jesucristo; y ja ri Dios xwoyon wichi chi xinoc apóstol, roma jari' nrojo' raja'. Y c'o wiq'uin ri kach'alal Sóstenes, \v 2 cuando nintak-e ri carta re' chiwe rix kach'alal ri jixc'o pa tenemit Corinto,\x * \xo 1:2 \xt Hch 18:1\x* ri nimol-iwi' pa rubi' ri Dios; ri can ch'ajch'oj chic ri ic'aslen roma ri Cristo Jesús. Rix wach'alal xixwoyox roma ri Dios chi xixoc lok'olaj tak ralc'ual raja', anche'l xu'on quiq'uin ri ch'aka chic ri niquiya' ruk'ij ri Kajaf Jesucristo pa ch'aka chic tenemit. Can ja raja' ri Kajaf konojel roj ri kaniman chic. \v 3 Y ja' ta ri bendición y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta pa iwánima chi'iwonojel. \s1 Ri Pablo nuya' matiox che ri Dios roma ri bendición ri quiwilon ri kach'alal aj-Corinto roma ri Cristo \p \v 4 Ren siempre ninya' matiox che ri Dios iwoma rix, roma ri bendición ri ruyo'n chiwe. Xe roma ri Cristo Jesús yo'n ri bendición ri' chiwe. \v 5 Can ja-wi raja' xbano chiwe chi jix beyom, roma can q'uiy ino'j (ina'oj) xuya' y xu'on chiwe chi can jabel rubixic niben che ri iweta'n. \v 6 Can anche'l-wi ri xtzijos chiwe chi xtiwil ri bendición roma ri Cristo, can quiri-wi xbanataj, roma cami can k'alaj pa ic'aslen. \v 7 Y roma iwilon ri bendición ri nuya' ri Cristo, can ronojel c'o chic iwiq'uin, xe chic iyoben ri k'ij cuando ri Kajaf Jesucristo xtipe chic jun mej (bey). \v 8 Y ri Kajaf Jesucristo can xquixruto-wi chupa ri ic'aslen, chi quiri' man jun ta mac nilitaj pa ic'aslen cuando xtapon ri k'ij chi raja' xtitzolaj chic pe. \v 9 Ri Dios can yeru'on-wi ronojel ri jeru'in. Can xquixruto-wi. Ja raja' ri xwoyon iwichi chi xe jun niben riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri Ralc'ual raja'. \s1 Pablo nu'ij chique ri kach'alal aj-Corinto chi nic'atzin chi junan cánima tiquibana' \p \v 10 Wach'alal, pa rubi' ri Kajaf Jesucristo ninc'utuj favor chiwe chi junan iwánima tibana'. Man quiepe itzel tak no'j (na'oj) iwiq'uin chi nijachala-ka-iwi'. Xa junan quixnojin y junan ta ri nina' pa iwánima. \v 11 Roma xtzijos chue coma ri ru-familia ri ixok rubinan Cloé, chi rix wach'alal c'o ayowal chi'icojol. \v 12 Reje' xquitzijoj chue chi rix ijachalo'n-iwi', jec'o ye'in: Ren nutzekleben ri Pablo; jec'o ri ye'in: Ren nutzekleben ri Apolos;\x * \xo 1:12 \xt Hch 18:24\x* jec'o ye'in: Ren nutzekleben Pedro, y jec'o ri ye'in: Ren nutzekleben ri Cristo. \v 13 Can chi'iwonojel jix richi ri Cristo, roma raja' man rujachon ta ri'. Ja ri Cristo xcamises chech ri cruz iwoma, y man ja' ta ren Pablo. Y rix can richi-wi nitzeklebej ri Cristo xix-an bautizar, y man richi ta yinitzeklebej ren. \v 14 Y matiox che ri Dios roma chi'icojol rix xe ri kach'alal Crispo\x * \xo 1:14 \xt Hch 18:8\x* y ri kach'alal Gayo\x * \xo 1:14 \xt Hch 19:29; Ro 16:23\x* ri xenben bautizar. \v 15 Romari' rix can man jixtiquier ta ni'ij chi ja ren ri utz yinitzeklebej, roma man ja' ta ren xibano bautizar iwichi. \v 16 Chuka' xin-en bautizar ri kach'alal Estéfanas\x * \xo 1:16 \xt 1 Co 16:15\x* y ri ru-familia. Y man noka ta pa nuwi' xa jec'o ch'aka chic ri xenben bautizar. Xe ri' ri yeloka pa nuwi' cami. \v 17 Ri Cristo xiruya' pa rusamaj, pero man richi ta nin-en bautizar; raja' xiruya' pa rusamaj chi nintzijoj ri utzilaj rutzij. Y cuando nintzijoj ri tzij ri', man nincusaj ta no'j (na'oj) richi ri rech-ulef, ni jabel tak tzij. Roma ninjo' chi k'alaj chi ja ri rucamic ri Cristo chech cruz ri c'o ruchuk'a' y man ja' ta ri nutzij ren. \s1 Dios xucusaj ri Cristo chi yerucol ri niquinimaj rubi' \p \v 18 Y ri rutzijoxic ri rucamic ri Cristo chech ri cruz, can yalan-wi ruchuk'a' chakawech roj ri can jojcolotaj-wi. Y jari' ri nucusaj ri Dios chi yerucol conojel ri niquinimaj rubi'. Pero chiquiwech ri winak ri xa pa k'ak' yebe'apon-wi, ri rutzijoxic ri rucamic ri Cristo chech ri cruz, xa can man jun nic'atzin-wi. \v 19 Y chiquij reje', ri Dios ru'in can: \q1 Ren xtin-en chique ri winak ri yalan quino'j (quina'oj) chech-ulef chi can xquiesatz (xquiesach). \q1 Y chuka' chique ri q'uiy quieta'n, xtin-en chique chi can man jun nic'atzin-wi ronojel ri quieta'n.\x * \xo 1:19 \xt Is 29:14\x* \q1 Quiri' ri tz'iban can. \p \v 20 Can man jun yec'atzin-wi ri aj-no'j (aj-na'oj) o ri maestros israelitas y ri man israelitas ta. Can man jun chuka' yec'atzin-wi ri can jabel rubixic niqui'en che ri quino'j (quina'oj) ri winak ri jec'o chech-ulef ri tiempo re'. Roma ri Dios man jun rakalen rubanon che ri no'j (na'oj) ri'.\x * \xo 1:20 \xt Is 44:25\x* \v 21 Ri Dios can reta'n-wi ri nu'on, romari' man xucha' ta ri quino'j (quina'oj) ri winak ri jec'o chech-ulef chi quiri' riq'uin ta ri' niquitemaj rech raja'. Ri Dios xunojij chi ja ri rucamic ri Cristo titzijos chi yecolotaj ri winak ri niquinimaj raja'. Quiri' xunojij ri Dios, más que chiquiwech ri winak man jun nic'atzin-wi. \p \v 22 Chiquiwech ri nuwinak israelitas man jun nic'atzin-wi, roma reje' niquijo' chi ri Dios nu'on ta jun milagro chi tuk'alajij ri ruchuk'a'. Y chiquiwech ri man je israelitas ta, can man jun-wi nic'atzin chuka', roma reje' xe ri quino'j (quina'oj) we' chech-ulef niquicanoj. \v 23 Y roj ja ri Cristo ri xcamises chech ri cruz ri nakatzijoj. Y ri' xa nu'on chique ri nuwinak israelitas chi yetzak pa quic'aslen roma man utz ta niquic'oxaj, y chiquiwech ri man je israelitas ta man jun nic'atzin-wi. \v 24 Pero roj ri xojwoyox roma ri Dios chi xojcolotaj, israelitas y man israelitas ta, can keta'n chi ja ri Cristo ri ruchuk'a' y runo'j (runa'oj) ri Dios. \v 25 Y can ketzij-wi chi ri runo'j (runa'oj) ri Dios can nim-wi, roma ri no'j (na'oj) ri más co'l ri c'o riq'uin raja' can más-wi nim chech ri c'o riq'uin jun winak, más que can q'uiy ta runo'j (runa'oj). Y quiri' chuka' ri uchuk'a' ri más co'l richi ri Dios, can yalan nim que chech ri uchuk'a' más nim ri c'o riq'uin jun winak. \v 26 Y titzu-ka-iwi' rix wach'alal; rix xixwoyox chuka' roma ri Dios chi xixcolotaj, más que man jix q'uiy ta ri c'o ino'j (ina'oj) chiquiwech ri winak. Man jix q'uiy ta ri c'o uchuk'a' pa ik'a'. Y man jix q'uiy ta chuka' ri c'o ik'ij. \v 27 Pero man roma ta ri' ri Dios xixrucha', más que ni'ix chiwe coma ri winak ri man quiniman ta raja', chi can manak ino'j (ina'oj). Pero ri Dios can xixrucha-wi, chi nik'alajin chi ri quino'j (quina'oj) ri winak chech-ulef xa man jun nic'atzin-wi. Y rix ri ni'ix chiwe coma ri winak ri man quiniman ta ri Dios que man jun iwuchuk'a', ri Dios xixrucha'. Quiri' xu'on chi nik'alajin chi ri uchuk'a' richi ri rech-ulef xa man jun nic'atzin-wi. \v 28 Y rix ri manak ik'ij y itzel jixtz'et coma ri winak ri man quiniman ta ri Dios, can ja ri Dios ri xixrucha'. Y quiri' chuka' rix ri ni'ix chiwe chi xa man jun iwakalen, ri Dios xixrucha'. Quiri' xu'on chi nik'alajin chi ri c'o yalan quik'ij we' chech-ulef, xa man jun yec'atzin-wi. \v 29 Y quiri' xu'on ri Dios chi quiri' man jun winak nitiquier nuya-ka ruk'ij ruyon y nu'ij ta chi ri Dios man jun nic'atzin-wi che. \v 30 Pero ri Dios xu'on chake roj chi xe jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. Can xk'alajin-wi runo'j (runa'oj) ri Dios chakawech roj roma ri Cristo. Ri Dios can xu'on-wi chi roma ri Cristo man jun kamac nakakalej chech. Y roma chuka' ri Cristo xch'ajch'ojir ri kac'aslen y xojcolotaj. \v 31 Romari' xe raja' nic'atzin nakaya' ruk'ij. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Cuando jun nrojo' nuya-ka ruk'ij, toka pa ruwi' chi xe ri Ajaf ri utz niyo'x ruk'ij.\x * \xo 1:31 \xt Jer 9:24\x* \c 2 \s1 Pablo can xe-wi ri Jesucristo y ri rucamic chech ri cruz ri xutzijoj pa Corinto \p \v 1 Wach'alal, cuando xinapon iwiq'uin, man xencusaj ta quino'j (quina'oj) ri winak ri jec'o chech-ulef chi xintzijoj rutzij ri Dios chiwe, ni manak xencusaj chuka' nimalaj tak tzij. \v 2 Roma ren can nu'in-wi pa wánima, chi cuando xquinapon iwiq'uin, can xe ri Jesucristo y ri rucamic chech ri cruz ri xtintzijoj chiwe. \v 3 Y cuando xic'ue' iwiq'uin, xinna' chi nuyon ren man jun anchique yitiquier nin-en. Xa yalan xinxi'j-wi', can xinna' chi anche'l man yitiquier ta nin-en ri samaj anche'l nrojo' ri Dios. Y romari' can xibarbot.\x * \xo 2:3 \xt Hch 18:9\x* \v 4 Y cuando xintzijoj rutzij ri Dios chiwe, can man xencusaj ta quino'j (quina'oj) winak chi quiri' xininimaj ta, ni man xencusaj ta nimalaj tak tzij, xa can ja ri Espíritu Santo y ri ruchuk'a' ri Dios ri xbano chiwe chi xininimaj. \v 5 Chi quiri' cuando rix xinimaj rutzij ri Dios, can k'alaj-wi chi ja ri ruchuk'a' ri Dios ri xbano quiri' chiwe y man quino'j (quina'oj) ta winak. \s1 Ri nimalaj runo'j (runa'oj) ri Dios \p \v 6 Y más que quiri', roj can c'o-wi no'j (na'oj) nakac'ut chiquiwech ri kach'alal ri can q'uiyinak yan quic'aslen chech ri Dios. Pero ri nakac'ut chiquiwech man richi ta ri rech-ulef, ni man quichi ta ri niqui'en gobernar ri jec'o chech-ulef, roma reje' xa yeq'uis. \v 7 Ri no'j (na'oj) ri nakac'ut roj chiquiwech ri kach'alal, ja ri runo'j (runa'oj) ri Dios ri man k'alajin ta pe utz y c'aja' pa ka-tiempo roj xk'alajix-pe. Can xk'alajix chakawech anchique runojin-pe ri Dios. Ri Dios c'a man jani tu'on ri rech-ulef cuando xunojij yan pe chi jojbec'ue' chicaj riq'uin raja' y nic'ue' kak'ij riq'uin. \v 8 Ri winak ri c'o quik'ij chech-ulef man niqui'en ta entender ri runojin-pe ri Dios. Roma xa ta xqui'en entender, xquitemaj ta rech ri Cristo ri Ajaf, ri can c'o ruk'ij, y manak ta xquicamisaj chech cruz. \v 9 Can anche'l ri nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Ri Dios c'o runaban y xtuya' chique ri yejo'n richi. \q1 Y ri' man jun tz'eteyon, \q1 y chuka' can man jun ac'axayon ni runojin ta juba'.\x * \xo 2:9 \xt Is 64:4\x* \m \v 10 Pero roj roma ri Espíritu Santo ri rutakon-pe ri Dios, romari' xkatemaj. Y ri Espíritu Santo can reta'n-wi ronojel; reta'n hasta ri nimalaj tak ex ri yerunojij ri Dios. \p \v 11 ¿C'o como jun winak nitiquier nuna'ej anchique yerunojij jun chic winak? Man jun. Xe ri ru-espíritu raja' etamayon anchique ri yerunojij. Y quiri' chuka' man jun nina'en anchique yerunojij ri Dios, xe ri ru-Espíritu raja'. \v 12 Y roj ja ri Espíritu ri' ri yo'n chake, ri petenak riq'uin ri Dios, y man ja' ta ri espíritu richi ri rech-ulef. Y re' chi nakana'ej ronojel ri anchique nuya-pe ri Dios chake. \v 13 Y cuando naka'ij ronojel re' chique ri kach'alal ri can je-uc'uan-wi roma ri Espíritu Santo, man yekacusaj ta tzij ri je-petenak riq'uin runo'j (runa'oj) jun winak. Xa can yekacusaj tzij ri je-petenak riq'uin ri Espíritu Santo, chi yeka'ij ri yeruc'ut raja' chakawech. \p \v 14 Ri winak ri manak ri ru-Espíritu ri Dios quiq'uin, man niquic'on ta ri petenak riq'uin ri Espíritu ri'. Roma chiquiwech reje' can man jun nic'atzin-wi, y man niqui'en ta entender. Roma xe ri c'o ri Espíritu Santo quiq'uin, niqui'en entender y quieta'n chi c'o rakalen ri petenak riq'uin ri Espíritu ri'. \v 15 Roj ri joj-uc'uan roma ri Espíritu Santo jojtiquier naka'ij ri anchique c'o rakalen y anchique ri man jun rakalen. Y man jun xti'in chi ri naka'an man utz ta. \v 16 Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: ¿C'o como jun winak ri reta'n anchique nunojij ri Ajaf Dios? ¿O c'o como jun winak ri nitiquier nu'ij che raja' anchique nic'atzin nu'on?\x * \xo 2:16 \xt Is 40:13\x* Pero roj ri joj-uc'uan roma ri Espíritu Santo, c'o chic runo'j (runa'oj) ri Cristo kaq'uin. \c 3 \s1 Pablo y Apolos je rusamajel ri Dios \p \v 1 Wach'alal, cuando xic'ue' iwiq'uin, ren xintzu' chi ri ic'aslen man uc'uan ta roma ri Espíritu Santo. Xa ja ri nirayij rix ri niben y man jix-q'uiyinak ta chupa rutzij ri Cristo, xa c'a jix anche'l ac'uala'. Y romari' c'o tzij ri xinjo' xin-ij chiwe, pero man xin-ij ta. \v 2 Xe ri tzij ri man cuesta ta ri xin-ij chiwe, roma man jixtiquier ta niben entender ri ninjo' ninc'ut chiwech. Jix anche'l ac'uala' ri c'a yetz'uman (yeme') y man yetiquier ta niquitaj wey,\x * \xo 3:2 \xt Heb 5:12-13\x* c'a quiri' ibanon rix. \v 3 Rix xa ja ri nirayij xa jari' ri niben. Can man utz ta nitzu' jun winak ri utz c'o. C'o ayowal chi'icojol. Ijachalo'n-iwi'. Xa can k'alaj chi ja ri nirayij rix ri niben. Ri ic'aslen xa can junan riq'uin ri quic'aslen ri winak ri manak ri Espíritu Santo quiq'uin. \v 4 Rix xa ijachalo'n-iwi'. Jec'o ri ye'in: Ren nutzekleben ri Pablo, y jec'o ri ye'in: Ren nutzekleben ri Apolos.\x * \xo 3:4 \xt 1 Co 1:12\x* K'alaj chi ja ri nirayij rix ri niben y man jun k'alaj chi ijalon ic'aslen. \p \v 5 ¿Anchique como ri kach'alal Apolos, y jin anchique como ren Pablo? Roj man joj Dios ta, roj joj rusamajel raja'. Raja' ruyo'n jun kasamaj chikajunal. Ri Ajaf Dios xucha' ri Apolos y xirucha' chuka' ren Pablo chi xkatzijoj rutzij chiwe, y romari' xinimaj. \v 6 Ren xintic rutzij ri Dios pa iwánima.\x * \xo 3:6 \xt Hch 18:4-11\x* Ri kach'alal Apolos xusamajij ri tzij ri'.\x * \xo 3:6 \xt Hch 18:24-28\x* Pero ja ri Dios ri xbano chi xq'uiy pa tak ic'aslen. \v 7 Romari' ja ri Dios ri c'o rakalen, roma ja raja' xbano chi xq'uiy rutzij pa iwánima; ren xe xintic ri rutzij pa iwánima y man jun chic anchique xin-en. Y quiri' chuka' ri kach'alal ri xsamajin ri tzij ri', xe ri' xu'on chuka'. \v 8 Ren xintic rutzij ri Dios pa iwánima, y ri kach'alal Apolos xusamajij ri tzij ri'. Can joj junan chi joj ca'i', y chi joj ca'i' xtiyo'x ruq'uiexel chake roma ri samaj ri xka'an. \v 9 Roma junan jojc'o pa rusamaj ri Dios, y rix jix anche'l jun rulef ri Dios ri nisamajis roma raja'. \p Rix chuka' jix anche'l jun jay ri nu'on ri Dios. \v 10 Ri Dios xu'on favor chue chi xiruya' chupa rusamaj. Romari' xinoc anche'l jun utzilaj banoy-jay. Y cuando xintzijoj rutzij ri Dios chiwe, can anche'l ja' xinya-ka ri abaj chi ri cimiento. Pero man ja' ta ren yipoban-e ri jay. Xa jec'o ch'aka chic ri xquiepoban ri jay. Y conojel ri xquiesamaj chi niquipoba' ri jay, can tiquitzu' utz chi quiri' jabel niqui'en che. \v 11 Ri jay c'o chic ri ru-cimiento yo'n, y ri' ja ri Jesucristo. Y can man jun chic xtitiquier xtiyo'n jun chic cimiento. \v 12 Jec'o ri can oro xtiquicusaj parui' ri cimiento ri' chi niqui'en ri jay; jec'o xtiquicusaj plata; y jec'o xquiequicusaj ch'aka chic abaj ri can yalan quikalen. Y jec'o ch'aka chic xa che', q'uim y k'ayis xtiquicusaj. \v 13 Y xtapon ri k'ij cuando xtik'alajin-pe ri kasamaj chikajunal xa utz o man utz ta, roma xtitojtobex che k'ak'. \v 14 Y xa ri jay ri xkapoba' parui' ri cimiento xtucoch' ri k'ak' y man xtic'at ta, roj xtiyo'x ruq'uiexel chake roma ri samaj ri xka'an. \v 15 Pero xa xtic'at ri jay ri xkapoba', man jun ruq'uiexel xtitzoles chake. Roj xkojcolotaj, pero ri samaj ri xka'an xtic'at. \p \v 16 ¿Man iweta'n ta c'a chi jix rocho ri Dios? ¿Man iweta'n ta c'a chi ri ru-Espíritu Santo ri Dios c'o iwiq'uin?\x * \xo 3:16 \xt 1 Co 6:19; 2 Co 6:16\x* \v 17 Xa c'o jun ri nuwulij-ka (nuwulaj-ka) ri rocho ri Dios, ri Dios xtuya' nimalaj castigo pa ruwi' ri nibano quiri'. Roma ri rocho ri Dios can lok'olaj-wi, y ri jay ri' ja rix. \p \v 18 Man tiben engañar iwi', xa c'o jun chi'icojol ri nuna' chi c'o q'uiy runo'j (runa'oj) chech-ulef, man tuna-ka chi can jun nimalaj winak, xa tujala' runo'j (runa'oj), chi quiri' nril ri ketzij no'j (na'oj). \v 19 Roma chech ri Dios, ri quino'j (quina'oj) ri winak chech-ulef xa man jun nic'atzin-wi, anche'l nu'ij chupa rutzij ri tz'iban can: Ri Dios can xquierusuk' ri winak ri yalan quino'j (quina'oj), y can ja ri mismo quino'j (quina'oj) xtisuk'un-ka quichi, roma jari' niquicusaj chi niqui'en itzel tak ex.\x * \xo 3:19 \xt Job 5:13\x* Y roma quiri' niqui'en, c'aja' xtiquina' xeka yan pa ruk'a' ri Dios. \v 20 Y chuka' nu'ij: Ri Ajaf reta'n ri anchique niquinojij ri winak ri c'o quino'j (quina'oj), y chuka' reta'n que man jun nic'atzin-wi ri niquinojij.\x * \xo 3:20 \xt Sal 94:11\x* Quiri' ri tz'iban can. \v 21 Romari' man tiben chi xe jun winak ri c'o ruk'ij chiwech. Man timestaj chi ri jeruyo'n-pe ri Dios, xa can iwichi-wi rix. \v 22 Iwichi rix ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri rech-ulef, ri c'aslen, ri camic, ri nitzu' cami y ri chakawech apo. Can ronojel iwichi rix. \v 23 Y rix jix richi ri Cristo, y ri Cristo richi ri Dios. \c 4 \s1 Dios nutzu' ri samaj ri niqui'en rusamajel \p \v 1 Romari' rix nic'atzin chi jojitzu' chi roj xe joj rusamajel ri Cristo, y yo'n pa kak'a' chi nakak'alajij ri c'o pa ránima ri Dios ri xa c'ajare' xuk'alajij. \v 2 Roma jun samajel can nic'atzin chi nu'on ri ni'ix che roma ri ru-patrón y can utz tu'ona' che ri samaj, can anche'l nrojo' ri patrón. \v 3 Pero man jun winak xtitiquier xti'in xa utz rusamaj jun chic o manak. Romari' ren nin-ij, xa utz o man utz ta nitzu' ri nusamaj, man jun anchique xtinna' ren. Y xa c'o jun juez chi ri rech-ulef nu'on juzgar ri nusamaj, man jun anchique chuka' xtinna'. Roma xa can man jun winak nitiquier ni'in xa utz o man utz ta ri nusamaj. Hasta ren man yitiquier ta nin-ij xa utz o man utz ta nin-en che ri samaj. \v 4 Ren ninna' chi can utz nubanon che ri samaj. Pero man roma ta ri' yitiquier nin-ij chi ronojel ri nubanon, can utz. Ja ri Ajaf ri xtitz'eto ri nusamaj y ja raja' ri xti'in xa utz xin-en che o xa man utz ta. \v 5 Romari' man tiben juzgar ch'anin ri anchique ye'itzu' y ni'ij: La jun la' utz rusamaj, pero la jun la' xa man utz ta ri rusamaj. Man tiben quiri'. Más utz tiyobej ri k'ij cuando xtipe chic jun mej (bey) ri Ajaf Jesús. Raja' can xquierulesaj-pe pa sakil ronojel ri je-banon y man je-k'alajin ta, y xquieruk'alajij-pe anchique c'o pa kánima. Y ja' cuando ri Dios xtu'ij chake chikajunal xa utz ri xka'an o man utz ta. \p \v 6 Wach'alal, ronojel ri xin-ij yan cuando xitzijon chirij ri kach'alal Apolos y chuij ren, xin-ij roma ninjo' chi niben entender utz ri je-tz'iban can chupa rutzij ri Dios. Man jun tibano chi jec'o kach'alal ri c'o más quik'ij y nukasaj quik'ij ri ch'aka chic. \v 7 Rix ri nina' chi c'o yalan ik'ij, ¿ancu'x (anchique) x-in chiwe chi ja rix ri más c'o ik'ij? ¿C'o como jun ex ri c'o iwiq'uin rix ri man ja' ta ri Dios yoyo'n-pe chiwe? Man jun. Y xa quiri', man jun nic'atzin chi iyon rix can yalan nina'. Xa ta iyon rix, man jun ta anchique c'o iwiq'uin. \p \v 8 Rix can nina' chi can man jun chic anchique más xtijo' roma c'o chic ronojel ex iwiq'uin. Can jix beyom yan nina'. Can jix reyes chic nina' y roj man jojc'atzin ta chic chiwe. Jabel ta xa ta quiri', chi quiri' roj chuka' can naka'an ta gobernar iwiq'uin. \v 9 Ren nin-ij chi ri Dios rubanon chake roj apóstoles chi manak oc kak'ij chiquiwech conojel. Joj anche'l achi'a' ri bin chic chique chi nika ri camic pa quiwi', quiri' kabanon roj y conojel jojquitzu', ri ángeles y chuka' ri winak we' chech-ulef. \v 10 Chiwech rix, roj can joj nacanak roma can jumul kajachon-ki' chupa rusamaj ri Cristo, y rix can yalan ino'j (ina'oj) iwilon riq'uin ri Cristo. Chiwech rix, roj manak kachuk'a', y rix can yalan iwuchuk'a'. Roj can man jun kak'ij, y rix can yalan ik'ij. \v 11 Y ri' can quiri-wi. Roma roj ninum kapa, nichaki'j kachi', manak katziak, jojch'ay, y manak kocho. \v 12 Roj can jojcos roma yalan jojsamaj chi nakach'ec kaway.\x * \xo 4:12 \xt Hch 18:3\x* Y cuando jec'o winak ri yalan niqui'ij chake, roj can nakac'utuj ru-bendición ri Dios pa quiwi'. Y cuando c'o ri pokon tak ex ri niqui'en ri winak chake roma ri rubi' ri Cristo, roj can nakacoch'. \v 13 Cuando itzel yech'o'n chakij, roj man jun tzij itzel naka'ij chique, pa ruq'uiexel ri' roj ja ri utz ri naka'ij chique. Can man jun kak'ij quibanon chake. Xa joj anche'l k'ayis (sek') chiquiwech. \p \v 14 Ronojel ri xin-ij-ka chiwe, man roma ta ninjo' ninya' iq'uix. Ren xe ninjo' ninc'ut chiwech anchique nic'atzin niben, roma rix can jix anche'l walc'ual y yalan jixinjo'. \v 15 Ja ren ri xitzijon ri utzilaj rutzij ri Dios chiwe na'ey. Rix xinimaj ri Cristo Jesús roma ri tzij ri xintzijoj chiwe, y romari' ren xinoc anche'l itata'. Y más que jec'o ta lajuj mil ri yetijon iwichi chirij ri Cristo, xe ren ri jin anche'l itata'. \v 16 Y romari' ninc'utuj favor chiwe chi tic'uaj jun c'aslen utz, can anche'l ri nuc'aslen ren.\x * \xo 4:16 \xt 1 Co 11:1; Fil 3:17\x* \p \v 17 Romari' xintak-e ri kach'alal Timoteo iwiq'uin, ri yalan ninjo' y weta'n chi can ruyo'n ránima riq'uin ri Ajaf, y romari' can anche'l walc'ual ninna'. Ja raja' ri xtinatan chiwe ri anchique modo nic'uaj jun utzilaj c'aslen roma iniman chic ri Cristo. Jari' nin-ij ren chique conojel kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Cristo xabachique (xama'anchique) lugar. \v 18 Jec'o kach'alal chi'icojol ri can c'o quik'ij niquina' y romari' niqui'ij chi ren man ninjo' ta chic yinapon iwiq'uin chi jixenbana' visitar. \v 19 Pero ri' xa ja reje' ye'in, roma ren ya yinapon iwiq'uin, xa quiri' nrojo' ri Ajaf. Y cuando xquinapon, xquientzu' ri kach'alal ri' ri yalan niquina', y man ja' ta quitzij ri más xtinc'oxaj. Ri ninjo' ninna'ej ren, xa can c'o-wi ri ruchuk'a' ri Dios quiq'uin chi quiri' quic'uan jun utzilaj c'aslen, o xe tzij yequi'en. \v 20 Roma ri ye'an gobernar roma ri Dios, can c'o ruchuk'a' ri Dios quiq'uin, y man xe ta tzij ri yequi'en. \v 21 Cuando ren xquinapon iwiq'uin, ¿anchique nijo' rix chi nin-en iwiq'uin? ¿Nijo' chi can cof xquibech'o'n chiwe roma man utz ta ri ic'aslen ic'uan, o nijo' chi ekal (akal) oc yich'o'n chiwe roma iweta'n chi jixinjo'? \c 5 \s1 Pablo nu'ij chique ri kach'alal aj-Corinto ri anchique nic'atzin niqui'en roma ri mac ri xbanataj \p \v 1 Can yalan rutzijol c'o chi'icojol roma ri jun kach'alal can xuc'on-ka-ri' riq'uin ri ruyajte' pa jay.\x * \xo 5:1 \xt Dt 22:30\x* Y hasta ri winak ri man quieta'n ta rech ri Dios man niqui'en ta quiri'. \v 2 ¡Y c'a nina' chi jix nimalaj tak winak! Más utz jixbison y jixok' roma ri rubanon ri kach'alal ri' y nilesaj-e chi'icojol. \v 3 Ren man jinc'o ta apo iwiq'uin, pero ri wánima can c'o-apo iwiq'uin. Y romari' ren xinnojij yan anchique naka'an che ri kach'alal ri quiri' rubanon. \v 4 Y pa rubi' ri Kajaf Jesucristo, cuando xtakamol-ki'; roma ri wánima can xtic'ue-apo iwiq'uin, ri Kajaf Jesucristo can xtuya-wi uchuk'a' pa kak'a' chi nakalesaj-e chikacojol, \v 5 y cuando raja' c'o chic pa ruk'a' ri Satanás, xtu'on sufrir, c'ajari' raja' xtuya' can ri itzel no'j (na'oj) y ja' xtitzolaj-pe ránima riq'uin ri Dios. Man xtibe ta pa k'ak', xa xticolotaj chupa ri k'ij cuando ri Ajaf Jesús xtipe chic. \p \v 6 ¿Anchique roma rix nina' chi jix nimalaj tak winak? Rix iweta'n chi cuando niya' lugar che ri mac, can ch'anin niq'uiyer chi'icojol. Can anche'l nu'on ri levadura, xa riq'uin juba' nuquiraj-ri' chupa ri quie'n.\x * \xo 5:6 \xt Gá 5:9\x* \v 7 Romari' tilesaj-e ronojel ri mac ri c'o chi'icojol, chi quiri' jixoc anche'l jun c'ac'ac' quie'n ri manak levadura riq'uin. Rix can ch'ajch'oj yan ic'aslen, roma ri Cristo xcom chech ri cruz. Cuando raja' xcamises, x-an che anche'l ni'an chique ri alaj tak ral ovejas ri yecamises pa tak nimak'ej, ri ni'ix pascua che,\x * \xo 5:7 \xt Ex 12:5\x* ri kanimak'ej roj israelitas. \v 8 Kabana' c'a ri kanimak'ej pascua, ri can ketzij. Kabana' anche'l niqui'en ri kawinak israelitas. Reje' chi ri nimak'ej rubinan pascua, niqui'en cuenta qui', romari' manak niquitaj pan ri c'o levadura riq'uin.\x * \xo 5:8 \xt Ex 13:7; Dt 16:3\x* Quiri' chuka' kabana' roj, kabana' cuenta ki' chech ri mac. Kamalij ronojel itzel tak ex ri yeka'an y man chic quiepe no'j (na'oj) ri man je utz ta kaq'uin. Kojoc anche'l pan ri manak levadura riq'uin. Can ta ketzij ronojel ri naka'an y ri naka'ij, man ta riq'uin ca'i' kapalaj. \p \v 9 Chupa ri carta ri xintak-e iwiq'uin, xin-ij-e chiwe que man tic'uaj-iwi' quiq'uin ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' chi niqui'en quimac. \v 10 Y cuando ren xin-ij quiri', chiquij kach'alal xich'o'n-wi. Y man xich'o'n ta chiquij winak ri man quiniman ta ri Jesucristo, ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' chi niqui'en mac. Winak ri can niquijo' chi ronojel ex quiq'uin ta reje' c'o-wi, ye'elak', y niquiya' chuka' quik'ij dioses ri man je ketzij ta. Man chiquij ta ri winak re' xich'o'n-wi, roma xa man nakajo' ta nakac'uaj-ki' quiq'uin winak quiri', nic'atzin kojel-e we' chech-ulef. \v 11 Ri xinjo' xin-ij chiwe rix chupa ri carta ri', ja chi rix man tic'uaj-iwi' riq'uin jun achi ri nu'ij chi raja' kach'alal y xa nic'ue' riq'uin ixok ri xa man raxayil ta, y quiri' chuka' tibana' riq'uin jun ixok ri nu'ij chi raja' kach'alal y xa nic'ue' riq'uin achi ri man rachijil ta. Chuka' quiq'uin ri winak ri can niquijo' chi ronojel ex quiq'uin ta reje' c'o-wi, ri yeyo'n quik'ij dioses ri xa man je ketzij ta, ri itzel yech'o'n chiquij ri winak, ri yek'aber, y ri ye'elak'. Xa reje' niqui'ij chi je kach'alal pero xa niqui'en mac ri anche'l ri', man tic'uaj-iwi' quiq'uin y ni man quixwa' quiq'uin. \v 12 Pero ri winak ri man quiniman ta ri Cristo, man pa nuk'a' ta ren c'o-wi chi yenben juzgar ri anchique quibanon pa quic'aslen. Xa ja ri kach'alal ri niqui'en mac nic'atzin chi yekatzu', roma reje' chikacojol jec'o-wi. \v 13 Ri winak ri man quiniman ta y man chi'icojol ta jec'o-wi, ja ri Dios xtibano juzgar quichi. Pero ri kach'alal ri c'o chi'icojol y nu'on mac, nic'atzin chi tilesaj-e chi'icojol. \c 6 \s1 Cuando jec'o je ca'i' kach'alal niqui'en ayowal man quiebe chiquiwech ri autoridades chi ri tenemit \p \v 1 ¿Anchique roma rix cuando c'o jun kach'alal ri c'o anchique nu'on chiwe, chiquiwech ri autoridades ri man quiniman ta ri Cristo jixbe-wi, y man jixbe ta chiquiwech ri lok'olaj tak kach'alal chi quiri' ja' ta reje' yebano arreglar ri ayowal chi'icojol? ¿Man iweta'n ta c'a chi xa jun q'uix niyec chiwij cuando quiri' niben che jun kach'alal? \v 2 ¿Can manak como jixtiquier niben arreglar ri yebanataj chi'icojol? ¿Man iweta'n ta c'a chi xtapon ri k'ij cuando konojel roj ri joj ralc'ual ri Dios xquieka'an juzgar ri winak ri man quiniman ta ri Dios? \v 3 ¿Man iweta'n ta c'a chi xtapon ri k'ij cuando roj xquieka'an chuka' juzgar ri ángeles? Y xa quiri', ¿anchique roma man jojtiquier ta naka'an arreglar ri ayowal ri yebanataj chikacojol chupa ri kac'aslen chech-ulef? \v 4 Y xa c'o anchique nibanataj chiquicojol ca'i' kach'alal, chiwech rix tapon-wi. Roma hasta ri más manak oc quik'ij chiquicojol ri kach'alal yetiquier niqui'en arreglar. \v 5 Nin-ij quiri' chiwe chi quixq'uix juba'. ¿Can man jun como kach'alal chi'icojol ri c'o runo'j (runa'oj) chi yeru'on arreglar ri c'o ayowal chiquiwech? \v 6 Pero pa ruq'uiexel chi quiri' ta ibanon, rix chi iwach'alal iwi' xa pa tribunal niwoyoj-wi-iwi' chi niben arreglar ri ayowal, y ri achi'a' ri anchi' jixapon-wi xa manak quiniman ri Cristo. \p \v 7 Can man utz ta chi c'o ayowal chi'icojol. ¿Man más ta como utz nicoch' ri ni'an chiwe? ¿Man más ta c'a utz chi rix niya' lugar xa c'o anchique ri nilak'ex chiwe y manak niben ayowal chirij? \v 8 Pero rix xa man quiri' ta niben. Pa ruq'uiexel ri', xa ja rix ri jixbano ri itzel no'j (na'oj) y ri elak'. Y rix xa chique mismo kach'alal niben-wi quiri'. \p \v 9 ¿Can man iweta'n ta c'a chi ri winak ri man utz ta quic'aslen chech ri Dios, manak xtiyo'x qui-lugar anchi' ja ri Dios nibano gobernar? Man tiben engañar iwi'; ri winak ri man je-c'ulan ta y niquicanola-qui' chi niqui'en mac, manak xtiyo'x qui-lugar anchi' ja ri Dios nibano gobernar. Y quiri' chuka' xtiquic'ulumaj ri niquiya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta, ri achi'a' ri c'o quixaylal y niquicanoj jun chic ixok, ri ixoki' ri c'o cachijlal y niquic'uaj-qui' riq'uin jun chic achi, y ri achi'a' ri man yequijo' ta chic ixoki' y xa quiq'uin yan chic achi'a' yec'ue-wi, manak xtiyo'x qui-lugar anchi' ja ri Dios nibano gobernar. \v 10 Y quiri' chuka' ri yebano elak', ri niquijo' chi ronojel ex quiq'uin ta reje' c'o-wi, ri yek'aber, ri itzel yech'o'n chiquij ri winak, y ri yecamisan chi ye'elak', manak xtiyo'x qui-lugar anchi' ja ri Dios nibano gobernar. \v 11 Y jujun chiwe rix ojer can ri xiben jujun chique ri mac ri xennataj yan ka. Pero cami ch'ajch'oj chic ri iwánima, jix richi chic ri Dios, y man jun chic imac ri iwakalen chech raja'. Y ronojel ri' xe roma ri xu'on ri Ajaf Jesús y roma ri ru-Espíritu Santo ri ka-Dios. \s1 Dios man nrojo' ta chi nakac'uaj jun itzel c'aslen \p \v 12 Jec'o ye'in chi joj libre y utz naka'an xabachique (xama'anchique) ri nakajo'. Pero ren nin-ij chi can man ronojel ta ri yeka'an c'o nakach'ec chirij.\x * \xo 6:12 \xt 1 Co 10:23\x* Romari' ren man ninjo' ta nibe wánima chirij xabachique (xama'anchique) ex, roma man ninjo' ta chi yika pa ruk'a'. \v 13 Y ri niqui'ij reje', chi ri Dios nuya' kaway chi ri kapa y ri kapa chi ri wey, ri' ketzij-wi. Pero xtapon ri k'ij chi ronojel ri' xa xtiq'uis can, roma ri Dios can quiri' xu'on chique. Pero ri kach'acul man utz ta nic'ue' riq'uin jun ixok o riq'uin jun achi y xa man joj-c'ulan ta. Roma ri Dios man xojru'on ta chi nakac'uaj jun itzel c'aslen. Ri Ajaf Dios can xojru'on chi jojoc richi raja' y raja' kachi roj. \v 14 Y anche'l xu'on ri Dios che ri Ajaf Jesús chi xc'astaj-e chiquicojol ri caminaki', quiri' chuka' xtu'on chake roj. Xkojruc'asoj riq'uin ruchuk'a'. \p \v 15 ¿Man iweta'n ta c'a chi rix can jix ruk'a-rakan ri Cristo? Y roma xe jun ibanon riq'uin ri Cristo, ¿utz como chi jixel-e riq'uin raja' y jixoc ruk'a-rakan jun ixok ri itzel ruc'aslen ri ni'ix ramera che? Man utz ta. \v 16 Roma xa rix jixapon riq'uin jun ixok quiri', rix xe jun niben riq'uin. Anche'l nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri achi y ri ixok xe jun xtiqui'en chi je ca'i'.\x * \xo 6:16 \xt Gn 2:24\x* \v 17 Pero xa jixc'o riq'uin ri Ajaf, xe jun ibanon riq'uin raja'. \p \v 18 Y raja' can nrojo' chi rix achi'a' y rix ixoki' man ticanola-iwi' chi niben mac. Roma ri mac ri' yalan itzel. Can q'uiy rech mac jec'o, pero man jun mac ri junan riq'uin ri jun mac re', roma xa naka'an ri mac re', xa chakij ka roj mismo naka'an-wi. \v 19 ¿Man iweta'n ta c'a chi jix rocho ri Espíritu Santo?\x * \xo 6:19 \xt 1 Co 3:16; 2 Co 6:16\x* Raja' petenak riq'uin ri Dios, y pa iwánima c'o-wi. Y romari' man utz ta chi rix niben xabachique (xama'anchique) ri nijo'. \v 20 Rix xa can pa ruk'a' chic ri Dios jixc'o-wi. Xixrulok' yan. Y romari' ri ich'acul y ri i-espíritu can je richi chic raja'. Can quie'icusaj ri ca'i' ri' chi niya' ruk'ij ri Dios. \c 7 \s1 Tzij chique ri je-c'ulan y ri man je-c'ulan ta \p \v 1 Cami ninjo' yich'o'n chirij ri ic'utun-pe chue chupa ri carta ri xitak-pe chue. Y ren nin-ij: Jun winak más utz man nic'ule' ta: Ri ixok man ta nic'ue' rachijil y ri achi man ta nucanoj raxayil. \v 2 Pero chuka' ri itzel yalan nisamaj, y nutaj ruk'ij chi quiri' ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' chi niqui'en mac. Y romari', más utz chi conojel achi'a' tic'ue' jun quixaylal y conojel ixoki' tic'ue' jun cachijlal. \v 3 Y nic'atzin chi ri achi nujach-ri' pa ruk'a' ri ixok y ri ixok nujach-ri' pa ruk'a' ri achi. \v 4 Ri ixok man rajaf ta ka ri ruch'acul, roma can richi ri rachijil. Y quiri' chuka' ri achi, man rajaf ta ka ri ruch'acul, xa can richi ri raxayil. \v 5 Romari' man tuq'uieq'uiej-ri' ri ixok riq'uin ri rachijil, y quiri' chuka' ri achi man tuq'uieq'uiej-ri' riq'uin raxayil. Pero xa reje' niquijo' niqui'en orar más; utz niquiya' chiquiwech chi niquik'at-qui' jun jani' k'ij. Pero man utz ta chi nik'ax tiempo niqui'en quiri', roma xa man niquicoch' ta qui', ri Satanás xtu'on chique chi yeka pa mac, y xa quiri' nu'on chique, ri achi xa xtibe riq'uin jun chic ixok y ri ixok xa xtic'ue' riq'uin jun chic achi. \p \v 6 Y ri xin-ij, xe xin-ij xa nijo' niben quiri', utz. Pero man nin-ij ta chiwe chi can quiri' tibana'. \v 7 Ren nin-ij, más ta utz xa ta conojel je anche'l ta ren, niquicoch' yec'ue' quiyon y man ta yec'ule'. Pero chikajunal man junan ta ri rusipan-pe ri Dios chake, y romari' jun-wi ri jun y jun-wi chic ri jun. \p \v 8 Ren nin-ij chique ri man je-c'ulan ta y c'a quiyon jec'o, más utz man tiquicanoj ixok o man tiquijo' achi. Y quiri' chuka' nin-ij chique ri ixoki' ri je malca'n, más utz man quiec'ule' chic. Más utz quiri' quiec'ue', anche'l nubanon ren. \v 9 Pero xa man yetiquier ta quiyon yec'ue', can quiec'ule'. Roma más utz yec'ule' que chech nic'at cánima. \p \v 10 Cami c'o ri ninjo' ninchelebej chique ri je-c'ulan chic. Y ri nin-ij chique man wiq'uin ta ren petenak-wi. Xa can riq'uin ri Ajaf petenak-wi: Chi ri ixoki' je-c'ulan man tiquijach-qui' quiq'uin ri cachijlal. \v 11 Pero xa c'o jun ixok nujach-ri' riq'uin ri rachijil, man tibe riq'uin jun chic achi. Y xa man nrojo' ta nic'ue' ruyon, tiquic'ama' chic qui' riq'uin ri rachijil. Y quiri' chuka' ri achi, man tujach-ri' riq'uin ri raxayil.\x * \xo 7:11 \xt Mt 5:32; 19:9; Mr 10:11-12; Lc 16:18\x* \p \v 12 Y chuka' c'o jun chic ex ri ninjo' nin-ij. Re' ja ren yi'in; ri Ajaf man jun anchique xu'ij can chirij re': Xa c'o jun achi c'ulan chic xunimaj ri Cristo, y ri ixok man runiman ta, pero ri ixok can nrojo' nic'ue' riq'uin; ri achi kach'alal man tujach-ri' riq'uin ri raxayil. \v 13 Y xa ja ri ixok ri xunimaj ri Cristo y ri achi man runiman ta, pero ri achi nrojo' nic'ue' riq'uin; ri kach'alal ixok man tujach-ri' riq'uin ri rachijil. \v 14 Roma xa jun achi man runiman ta ri Cristo y ri raxayil can runiman, y ri achi can nrojo' nic'ue' riq'uin ri raxayil; c'o modo naka'ij chi ri achi ri' can richi chic ri Dios rubanon. Y xa ja ri ixok ri man runiman ta y ri rachijil runiman, y ri ixok can nrojo' nic'ue' riq'uin ri rachijil, c'o modo chuka' naka'ij chi ri ixok ri' can richi chic ri Dios rubanon. Y romari' ri calc'ual ri winak ri' can je richi ri Dios quibanon. \v 15 Pero xa ri achi man runiman ta y nrojo' nujach-ri' riq'uin ri raxayil, tiquijacha-qui', y ri ixok man tuna' chi ja raja' c'o rumac roma niquijach-qui'. Y quiri' chuka', xa ri ixok man runiman ta y nrojo' nujach-ri' riq'uin ri rachijil, tiquijacha-qui', y ri achi man tuna' chi ja raja' c'o rumac roma niquijach-qui'. Roma ri Dios xojroyoj chi xojoc ralc'ual y raja' man nrojo' ta chi naka'an ayowal. Raja' nrojo' chi can c'o ta uxlanen pa kánima. \v 16 ¿Anchique aweta'n ret ri jat raxayil ri achi, xa xcatiquier xtacol ri awachijil? ¿Y anchique aweta'n ret ri jat rachijil ri ixok, xa xcatiquier xtacol ri awaxayil? \p \v 17 Ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Dios chake man nu'ij ta chi kajacha-ki'; xa can nu'ij chi can anche'l kabanon cuando xojwoyox roma ri Dios, can quiri' kojc'ue'; can man takajal ri jeruyo'n raja' chake, pero quiekaya' can ri man je utz ta, y kabana' ri nrojo' ri Ajaf Dios. Ren quiri' nucheleben chique ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ronojel lugar. \v 18 ¿Jec'o chiwe rix ri banon ri circuncisión chique cuando ri Dios xeroyoj chi xe'oc ralc'ual? Xa quiri', quiri' quiec'ue' can. ¿Jec'o chuka' chiwe rix ri man banon ta ri circuncisión chique cuando ri Dios xeroyoj chi xe'oc ralc'ual? Xa quiri', reje' chuka' quiec'ue' can quiri'. \v 19 Roma man jun anchique nu'on xa banon ri circuncisión chake, o xa man banon ta. Ri nic'atzin, ja chi kabana' ri ru'in can ri Dios. \v 20 Ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Dios chake nu'ij chi c'o modo jojc'ue' pa kac'aslen anche'l cuando xojwoyox roma ri Dios. Ri c'ac'ac' c'aslen nrojo' chi xe quiekaya' can ri man je utz ta. \v 21 ¿Jec'o chiwe rix xa je esclavos cuando ri Dios xeroyoj chi xe'oc ralc'ual? Xa quiri', man quiebison. Pero xa yetiquier yec'ue' libre, más utz. \v 22 Rix ri man jix libre ta cuando xixwoyox roma ri Ajaf, cami jix libre chic, roma jix richi chic ri Ajaf Jesucristo. Y rix ri can jix libre cuando xixwoyox roma raja', cami man jix libre ta chic, roma jixc'o chic chuxe' rutzij ri Ajaf Jesucristo. \v 23 Rix can pa ruk'a' chic ri Jesucristo jixc'o-wi. Xixrulok' yan y q'uiy rajil xutoj iwoma. Romari' can quixc'ue' pa ruk'a' raja' y man quixc'ue' chic chuxe' quitzij winak. \v 24 Wach'alal, ri c'ac'ac' c'aslen ri nuya' ri Dios chake, man nu'ij ta chi can ronojel nakajal. Ri c'ac'ac' c'aslen nrojo' chi quiekaya' can ri man je utz ta. Xa can nu'ij chi kojc'ue' can anche'l cuando xojwoyox roma ri Dios, y man takamestaj chuka' chi xe jun chic kabanon riq'uin ri Dios. \p \v 25 Y cami ninjo' yich'o'n juba' chirij ri ic'utun-pe chue, ri anchique utz niben quiq'uin ri xtani' y ri alabo. Ri ninjo' nin-ij chique reje', can pa wánima nipe-wi. Roma ri Ajaf man jun xuk'alajij can anchique utz niqui'en reje'. Y ri xtin-ij, can c'o-wi rakalen y can utz niya' iwánima riq'uin, roma ren can ja ri Ajaf xjoyowan nuech y xiruya' pa rusamaj. \v 26 Ren ninnojij chi roma yalan cuesta ri tiempo ri jojc'o-wi, más utz kojc'ue' can anche'l kabanon. \v 27 Romari' ri kach'alal achi ri c'o chic raxayil, tic'ue' riq'uin. Y ri kach'alal ri manak raxayil, tic'ue' quiri'. \v 28 Roma xa jec'o yec'ule', ri' niqui'en sufrir pa quic'aslen, y ren man ninjo' ta chi rix nic'ulumaj quiri'. Pero chuka' xa c'o jun kach'alal achi ri nrojo' nic'ule', tic'ule' c'a; ri' man mac ta. Y quiri' chuka' jun xten, xa nrojo' nic'ule', tic'ule'; man mac ta chuka'. \p \v 29 Pero man timestaj wach'alal, chi cami xa man q'uiy ta chic tiempo xkojc'ue' we' chech-ulef. Romari' ri kach'alal ri c'o quixaylal, man tiquiya' lugar chi roma c'o quixaylal man niqui'en ta chic ri nrojo' ri Dios. \v 30 Y ri yebison, man tiquiya' lugar che ri bis chi jari' nibano chique chi niquimestaj ri nrojo' ri Dios. Y quiri' chuka' ri yequicot, man tiquiya' lugar che, chi jari' nibano chique chi niquimestaj ri nrojo' ri Dios. Y ri yalan lok'oj niqui'en, man tiquiya' lugar che ri lok'oj chi jari' nibano chique chi can man niqui'en ta ri nrojo' ri Dios. \v 31 Y quiri' chuka' ri yecusan ri ex ri c'o chech-ulef, man tiquiya' lugar che, chi jari' nibano chique chi manak chic niqui'en ri nrojo' ri Dios. Roma ronojel ri nakatzu' ri c'o chech-ulef xa yeq'uis. \p \v 32 Ren man ninjo' ta chi rix q'uiy ex ri ye'inojij, y romari' man jixtiquier ta chic niben ri nrojo' ri Dios. Ri achi ri man c'ulan ta, más nitiquier nunojij ri anchique nrojo' ri Ajaf y can nutaj ruk'ij nu'on ri nika chech ri Ajaf. \v 33 Pero ri achi c'ulan, manak más nitiquier nunojij ri anchique nrojo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj ri c'o chech-ulef nunojij y nutaj ruk'ij nu'on ri anchique nic'atzin chique chi je ca'i' riq'uin ri raxayil. \v 34 Y quiri' chuka' ri xten, man junan ta riq'uin jun ixok c'ulan. Roma jun xten can más nitiquier nunojij ri anchique ri nrojo' ri Ajaf, y can nujach ri ránima y ri ruch'acul pa rusamaj ri Ajaf. Pero ri ixok c'ulan, manak más nitiquier nunojij ri anchique nrojo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj ri c'o chech-ulef nunojij y nutaj ruk'ij nu'on ri anchique nic'atzin chique chi je ca'i' riq'uin ri rachijil. \p \v 35 Ri xin-ij-ka chiwe, xe chi jixinto' y man chi ta jixink'at. Ren ninjo' chi rix nic'uaj jun c'aslen utz y man jun ta anchique ri ntoc chupa, chi quiri' can ja' ta ri nrojo' ri Ajaf niben. \p \v 36 Pero xa c'o jun tata'j ri man ruyo'n ta ri rumi'al chi nic'ule', y ri xten xa c'o yan rujuna', y ri tata'j nutzu' que man utz ta ri rubanon roma man ruyo'n ta lugar che ri rumi'al chi nic'ule', y nutzu' chi ri xten can nrojo-wi nic'ule', tuya' lugar che chi nic'ule', roma man mac ta xa nuya-e chi nic'ule'. \v 37 Pero xa c'o jun ri man nuya' ta rumi'al chi nic'ule' y ri xten chuka' man nrojo' ta nic'ule', utz nu'ij che que man tic'ule'; y xa ri xten man nic'ule' ta, ri tata'j ri' can utz ri nu'on. \v 38 Ri tata'j ri nuya' ri rumi'al chi nic'ule', utz ri nu'on. Pero ri tata'j ri man nuya' ta ri rumi'al chi nic'ule', más utz nu'on que chech ri jun ri nuya-e ri rumi'al chi nic'ule'. \p \v 39 Jun ixok c'ulan, can ximon-wi riq'uin ri rachijil y manak modo nujach-ri' riq'uin cuando c'a q'ues ri rachijil. Ri ley ri xuya' ri Dios can quiri-wi nu'ij. Pero xa nicom-e ri rachijil, utz nic'ule' riq'uin jun chic achi, xa quiri' nrojo' raja'. Pero tic'ule' riq'uin jun achi ri runiman chic ri Ajaf. \v 40 Pero ren nin-ij chi jun malca'n-ixok más utz man nic'ule' ta chic; roma xa nic'ue' ruyon, más xtiquicot pa ruc'aslen. Y ren ninnojij chi quiri' chuka' nrojo' ri ru-Espíritu Santo ri Dios ri c'o wiq'uin. \c 8 \s1 Pablo nich'o'n chirij ri ti'j ri je-sujun chic chiquiwech dioses ri man je ketzij ta \p \v 1 Cami ninjo' yich'o'n chirij ri ic'utun-pe chue, chirij ri ti'j ri yesuj chiquiwech dioses ri man je ketzij ta. Konojel keta'n chirij ri'; pero rix ninojij chi can iweta'n chic utz anchique niben, y roma c'o ino'j (ina'oj), yalan nina'. Pero ren nin-ij, más nic'atzin chi tijo-iwi'; roma xa yekajo' ri winak, ri' can nu'on chake chi konojel niq'uiy kac'aslen chech ri Dios. \v 2 Ri nu'ij chi can ronojel ex reta'n chic roma c'o runo'j (runa'oj), man jun anchique reta'n, roma man jun winak ri can ronojel ta reta'n. Xa can tutijoj-ri' más, roma can ronojel tiempo nic'atzin chi nutemaj más. \v 3 Pero xa can nakajo' ri Dios, k'alaj chi joj richi chic raja', y raja' reta'n kawech. \p \v 4 Cami ninjo' yitzijon chirij ri ti'j ri nisuj chiquiwech dioses ri man je ketzij ta. Rix ni'ij que man jun anchique nu'on xa nitaj ri ti'j ri', roma keta'n chi xe jun Dios c'o, y ri dioses ri man je ketzij ta xa can man jun quikalen. \v 5 Y keta'n chuka' chi jec'o winak ri ye'in chi jec'o ch'aka chic dioses. Jec'o dioses y jec'o kajaf we' chech-ulef y chicaj, yecha'. \v 6 Pero roj keta'n chi xe jun Dios c'o, y ja raja' ri Katata'. Riq'uin raja' petenak-wi ronojel, y nrojo' chi roj nakaya' ruk'ij. Keta'n chi xe jun Ajaf c'o, y ri' ja ri Jesucristo. Xe roma raja' c'o ronojel. Xe roma raja' c'o kac'aslen. \p \v 7 Pero man conojel ta kach'alal quieta'n chi ri dioses ri man je ketzij ta xa man jun anchique yetiquier niqui'en. Jec'o kach'alal cuando man jani tiquinimaj ri Dios, xquiya' quik'ij ri dioses ri man je ketzij ta; romari' cami xa niquitaj ri ti'j ri sujun chiquiwech ri dioses ri', can niquina' chi anche'l yequiya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta. Man niquijo' ta niquitaj, roma ri cánima nu'ij chique chi can mac-wi. Quiri' niquinojij roma man jani tiqui'en entender utz rutzij ri Dios. \v 8 Can ketzij-wi, man ja' ta ri nakataj-ka ri nibano chake chi can utz jojka chech ri Dios. Xa nakataj ri ti'j ri sujun chiquiwech ri dioses ri man je ketzij ta, man xtu'on ta chake chi can más jojka chech ri Dios, y xa man nakataj ta, man xtu'on ta chake chi can man joj utz ta chech ri Dios. \v 9 Kaq'uin roj c'o-wi. Pero kabana' cuenta ki', roma xa xtakataj y xkojrutzu' jun kach'alal ri c'a man jani tu'on entender utz rutzij ri Dios, naka'an che chi nitzak pa mac. \v 10 Roj keta'n que man jun anchique nu'on chake xa nakataj. Pero xa jun kach'alal ri man jani tu'on entender utz rutzij ri Dios, jojrutzu' chi jojc'o chupa jun lugar ri anchi' jec'o-wi dioses ri man je ketzij ta y jojrutzu' chi can nakataj ri ti'j ri sujun chiquiwech ri dioses ri', raja' can xtunojij xtutaj chuka', más que ri ránima nu'ij que man utz ta. \v 11 Roj can keta'n-wi que man jun anchique nu'on chake xa nakataj ri ti'j ri sujun chiquiwech ri dioses ri man je ketzij ta, pero xa romari' c'o jun kach'alal ri man jani tu'on entender utz rutzij ri Dios nitzak; xa quiri' naka'an che, toka pa kawi' chi ri Cristo xcom chuka' roma ri jun ri'. \v 12 Y xa roj quiri' naka'an, can yekasoc y yekatzak ri kach'alal ri man jani tiqui'en entender utz rutzij ri Dios. Y xa quiri' naka'an, can chirij ri Cristo naka'an-wi ri mac ri'. \v 13 Romari' ren man nintaj ta ti'j, xa nintzu' chi nu'on che jun wach'alal chi nitzak pa mac. Ren man ninjo' ta chi woma ren nitzak jun wach'alal. \c 9 \s1 Pablo can apóstol-wi y romari' utz chuka' nito'x coma ri kach'alal \p \v 1 Ren jin libre, ren man jinc'o ta chuxe' rutzij jun winak. Rix iweta'n chi ren jin jun apóstol. Ren chuka' xintzu' rech ri Kajaf Jesús. Y cuando rix xinimaj ri Ajaf, ri rutzij ri xintzijoj chiwe, can xsamaj-wi pa iwánima y xujal ri ic'aslen. \v 2 Xa chiquiwech ch'aka chic ren man jin apóstol ta, chiwech rix can jin apóstol-wi. Roma cuando ren xintzijoj rutzij ri Ajaf Jesús chiwe, rix can xinimaj-wi. Can jari' nibano chi k'alaj chi ren jin jun ru-apóstol ri Ajaf. \p \v 3 Y ren c'o anchique ninjo' nin-ij chique ri ye'in que man utz ta ri nin-en. \v 4 ¿Anchique ni'ij rix? Roj ri joj rusamajel ri Dios, ¿man utz ta como chi jojwa' y jojuq'uia'? \v 5 ¿Man utz ta como naka'an chuka' anche'l ri kach'alal Pedro y ri ch'aka chic apóstoles? Reje' je-c'ulan quiq'uin ixoki' ri je kach'alal, y ri quixaylal yebe quiq'uin cuando ne'quibana' rusamaj ri Dios. Y quiri' chuka' niqui'en ri rach'alal ri Kajaf Jesús. \v 6 ¿Man utz ta como ren y ri Bernabé jojtzuk coma ri kach'alal? ¿O xe roj joj ca'i' nic'atzin jojsamaj chi nakach'ec kaway, y ri ch'aka chic rusamajel ri Dios can yetzuk-wi? Man quiri' ta. Roj chuka' can utz chi jojtzuk. \v 7 ¿Anchique ni'ij rix? ¿C'o como jun soldado ja ri ru-mero raja' ri nucusaj-ka y man jun nitojo richi? ¿O c'o como jun achi ri nutic uva y man ja' ta ri' ri niyo'n-pe ruway? ¿O c'o como jun ri yeruchajij ovejas y man nukum ta juba' qui-leche? \v 8 ¿Anchique como roma ninnataj re' chiwe ninojij rix? ¿Xe como roma quiri' niqui'en ri winak romari' quiri' nin-ij chiwe? ¿Man quiri' ta como chuka' nu'ij chupa ru-ley ri Moisés? \v 9 Ri ru-ley ri Moisés ri tz'iban can, nu'ij: Cuando jun buey nuch'ey trigo, man tixim chirutza'n.\x * \xo 9:9 \xt Dt 25:4\x* Quiri' nu'ij ri ley. ¿Anchique ninojij rix? ¿Quiri' xu'ij ri Dios roma xe como ri buey nujoyowaj quiwech? Man quiri' ta. \v 10 Raja' xu'ij quiri' roma nrojo' chi roj ri joj rusamajel kojtzuk. Anche'l nu'on jun achi ri nusamajij ri ulef, raja' can nuyobej ri k'ij cuando c'o ri xtuya-pe ri rusamaj che. Y quiri' chuka' ri nuch'ey ru-trigo, can nuyobej chi c'o ri nuch'ec can chirij. \v 11 Y xa roj xkatic pa iwánima rutzij ri Dios, y romari' q'uiy bendición iwilon; ¿man utz ta como chi rix jojito-pe riq'uin ri nic'atzin chake we' chech-ulef?\x * \xo 9:11 \xt Ro 15:27\x* Y titzu' na pe' chi ri niya' rix chake xa manak más rakalen. \v 12 Roma, xa jec'o ch'aka chic rusamajel ri Dios ri can qui'in chiwe chi quie'ito' y rix can je'ito'n-wi, ja roj ri más rakalen jojito'. \p Y más que quiri', roj man kac'utun ta chiwe chi kojito', roma can nakajo' chi ri utzilaj rutzij ri Cristo can nibe rutzijol. Roma xa ta c'o anchique kac'utun chiwe, c'o ta tzij xepe chakij, romari' roj kacoch'on-ka ronojel. \v 13 Pero xa ta xkac'utuj, man itzel ta chuka', roma quiri' niqui'en ri yesamaj pa rocho ri Dios pa tenemit Jerusalem. Reje' niquitaj ri niyo'x can pa rocho ri Dios. Y cuando ri winak niquic'uaj-apo jun chicop o jun chic ex chique ri sacerdotes, chi niquiya' chech ri Dios parui' ri altar, ri sacerdotes ri' can c'o-wi juba' niquic'on can che chi niquitaj,\x * \xo 9:13 \xt Dt 18:1\x* y rix iweta'n chi can quiri-wi. \v 14 Y quiri' chuka' ru'in can ri Ajaf, chi ri yetzijon ri utzilaj rutzij ri Dios, ronojel ri nic'atzin chique, ja ri quiniman chic ri tzij ri', ja reje' quieyo'n chique.\x * \xo 9:14 \xt Mt 10:10; Lc 10:7\x* \v 15 Pero ren man jun ex nuc'utun chiwe, y chuka' man nin-ij ta ronojel re' roma ninjo' chi yiniwilij-pe; man roma ta ri'. Más utz yicom que chech nin-en quiri'. Roma ren can yalan yiquicot roma man jun anchique ri nuc'utun chiwe, y quiri' ninjo' nin-en siempre; nintzijoj rutzij ri Dios y man jun anchique ninc'utuj, y quiri' can siempre xquiquicot. \p \v 16 Y ren can man jun nic'atzin chi yiquicot y yalan ninna' roma nintzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios; roma ja ri Dios biyon chue chi nin-en ri samaj re', y can juya' (juyu') oc nuech xa manak xtin-en. \v 17 Xa ta ja ren ri xicanon ri samaj, can c'o ta wajil ninc'utuj chiwe roma ri samaj ri nin-en chi'icojol, pero man quiri' ta. Ja ri Dios ri xcanon wichi y xuya' ri samaj chue, romari' nin-en. \v 18 ¿Y can c'o como ninch'ec roma nin-en ri samaj ri'? Ja', can c'o. Ri ninch'ec ja ri yiquicot pa wánima roma man jun wajil ninc'utuj roma nink'alajij ri utzilaj rutzij ri Cristo, más que can utz xa ta xinc'utuj. \p \v 19 Ren man jinc'o ta chuxe' rutzij jun winak chi quiri' ja raja' ri ni'in ta chue anchique nin-en. Ren pa wánima xalex-wi chi nin-en ri nika chiquiwech conojel chi quiri' jec'o ta más ri niquinimaj ri Cristo. \v 20 Cuando yic'ue' chiquicojol ri nuwinak israelitas, can jin israelita-wi ninna', roma can ninrayij chi niquinimaj ri Cristo. Reje' chuxe' ru-ley ri Moisés jec'o-wi, y ren man jinc'o ta chic chuxe' ri ley ri'. Pero cuando yic'ue' chiquicojol, nin-en ri niquijo' reje', roma ninjo' chi niquinimaj ri Cristo. \v 21 Y cuando yic'ue' chiquicojol ri winak ri man je israelitas ta, ri man jec'o ta chuxe' ru-ley ri Moisés, can man jin israelita ta ninna'. Quiri' nin-en roma ninjo' chi reje' niquinimaj ta ri Cristo. Pero chuka' man ninmestaj ta ri ru-ley ri Dios cuando yic'ue' chiquicojol ri winak ri', xa can nin-en-wi ri nu'ij ri ley ri xuc'om-pe ri Cristo. \v 22 Can quiq'uin-wi conojel nin-en quiri', nintaj nuk'ij chi jec'o yecolotaj woma ren. Y cuando yic'ue' chiquicojol kach'alal ri man jani tiqui'en entender utz rutzij ri Dios, ren man nin-en ta xabachique (xama'anchique) ex ri ninjo'. Xa c'o ri anchique nin-en y xa mac chiquiwech reje', can man nin-en ta. Quiri' nin-en roma man ninjo' ta chi yetzak. \v 23 Nin-en ronojel ri' roma ninjo' chi je q'uiy ta niquinimaj ri utzilaj rutzij ri Dios. Man ninjo' ta chi xe chue ren niyo'x-wi ri bendiciones ri nuc'om-pe ri tzij ri'. Ren ninjo' chi konojel ta nakawil ri bendiciones ri'. \p \v 24 Rix jabel iweta'n chi cuando ni'an ri jun atz'anen ri ni'ix maratón che, conojel niquitaj quik'ij yebe junanin, pero xe jun nich'acon. Y quiri' chuka' xtibanataj chikacojol roj, katija' kak'ij chi quiri' nakach'ec ri nrojo' nuya' ri Dios chake. \v 25 Ri ye'oc pa jun atz'anen, can yalan-wi niqui'en cuenta qui', roma reje' can xe ri utz nu'on che ri quich'acul xe ri' niqui'en, y man niqui'en ta ri man jun nic'atzin-wi che ri quich'acul. Quiri' niqui'en, y ri niquich'ec xa man nilayoj ta. Pero ri nakach'ec roj can nilayoj-wi chi jumul. Romari' can kabana' cuenta ki', y man taka'an ri xa man jun nic'atzin-wi. \v 26 Romari' ren nintaj nuk'ij y choj jin-benak chupa ri bey c'a anchi' ninjo' yinapon-wi y man yisatz (yisach) ta. Can man nin-en ta anche'l nu'on jun ri nuch'ey-ri' riq'uin jun chic, y cuando nuya' jubic-k'a', xa pa quiek'ik' nuya-wi. Ren man nin-en ta quiri', ren man yisatz (yisach) ta. \v 27 Romari' man ninya' ta lugar chi ja ri nuch'acul ri nich'acon wichi, xa can nin-en che chi ja ren ri jin rajaf y quirunimaj. Roma xa can ja ren ri xitzijon rutzij ri Dios chique je q'uiy winak, y juya' (juyu') nuech xa ta manak yan chic xtiyo'x chue ri nuya' ri Dios. Romari' man ninya' ta wi' chi yich'acataj. \c 10 \s1 Man takaya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta anche'l xqui'en ri israelitas \p \v 1 Wach'alal, can nic'atzin chi rix c'o nitemaj chirij ri xbanataj quiq'uin ri ojer tak kate-katata' roj israelitas. Ri Dios can xuya-pe jun ajawa' (mukul) ri xuc'uan quibey.\x * \xo 10:1 \xt Ex 13:21-22\x* Xujak chuka' ri Mar Rojo chi quiri' xetiquier xek'ax chupa.\x * \xo 10:1 \xt Ex 14:22-29\x* \v 2 Y cuando reje' je-uc'uan roma ri Moisés, anche'l xe'an bautizar chupa ri ajawa' (mukul) y chupa ri mar xu'on, y can anche'l pa rubi' ri Moisés xqui'en-wi, roma can ja raja' ri quitzekleben. \v 3 Conojel reje' xquitaj ri wey ri xka-pe chicaj riq'uin ri Dios.\x * \xo 10:3 \xt Ex 16:35\x* \v 4 Y xquikum chuka' ri ya' ri xuya-pe ri Dios chique. Ri ya' ri' xel-pe pa jun abaj.\x * \xo 10:4 \xt Ex 17:6; Nm 20:11\x* Y ri abaj ja ri Cristo; y raja' can benak-wi quiq'uin. \v 5 Pero más que reje' xquitzu' ronojel ri', casi conojel man xeniman ta che ri Dios, romari' xecom pa tz'iran rech-ulef,\x * \xo 10:5 \xt Nm 14:29-30\x* roma man xeka ta chech ri Dios. Reje' man xe'oc ta pa rech-ulef Canaán. \p \v 6 Romari' man taka'an anche'l ri xqui'en reje'. Roma reje' yalan xquirayij ri anchique ri jec'o can Egipto.\x * \xo 10:6 \xt Nm 11:4\x* Man taka'an roj quiri'. Man takac'uaj ri bey ri xquic'uaj reje'. \v 7 Reje' can xquiya-wi chuka' quik'ij dioses ri man je ketzij ta, y chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can, nunataj ri nimak'ej ri xqui'en cuando c'a juba' oc tic'achoj jun qui-dios ri xqui'en; ri winak xech'oquie' chi xewa' y xe'uq'uia', y cuando xecolaj, xecataj y xe'tz'an-ka,\x * \xo 10:7 \xt Ex 32:6\x* quiri' tz'iban can. Man taka'an roj anche'l xqui'en reje'. Man takaya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta. \v 8 Jec'o achi'a' ri xqui'en mac quiq'uin ixoki', y romari' pa jun k'ij xecom veintitrés mil winak.\x * \xo 10:8 \xt Nm 25:1-18\x* Man taka'an roj anche'l xqui'en reje'. \v 9 Jec'o chuka' chique reje' ri xqui'en ri man utz ta, roma xquijo' xquitzu' xa can ketzij ri Ajaf nuya-pe ri castigo pa quiwi'. Y reje' xecom pa quik'a' cumetz.\x * \xo 10:9 \xt Nm 21:5-6\x* Y roj man taka'an anche'l xqui'en reje'. \v 10 Y ch'aka chic roma itzel xech'o'n chirij ri Dios, romari' xtak-pe jun ángel pa quiwi' chi xecom.\x * \xo 10:10 \xt Nm 16:41-49\x* Man taka'an roj anche'l xqui'en reje'. \p \v 11 Ronojel ri xquic'ulumaj reje', can c'o-wi ri nu'ij chake. Je-tz'iban can chupa rutzij ri Dios, chi quiri' roj ri jojc'o chupa ri ruq'uisbel tak tiempos chi ri rech-ulef, man takac'ulumaj chuka' quiri'. \v 12 Romari' xa c'o jun kach'alal ri nunojij chi can man nitzak ta pa ruc'aslen chech ri Dios, can tu'ona' cuenta ri' chi quiri' man nitzak ta. \v 13 Y cuando jojtojtobex pa kac'aslen, man taka'ij chi xe roj nakac'ulumaj quiri', roma conojel quiri' niquic'ulumaj. Roj xe kaya' kánima riq'uin ri Dios, roma raja' man jojruya' ta can. Cuando raja' nutzu' chi roj man jojtiquier ta chic y manak chic chuka' kachuk'a' chi nakacoch', nulesaj-e ruchuk'a' ri nibano quiri' chake. Y cuando ri Dios nuya' lugar chi quiri' nakac'ulumaj, can nu'on chuka' chake chi jojtiquier nakacoch' ronojel. \p \v 14 Romari' rix wach'alal ri yalan jixinjo', can tic'ue' pa iwánima ri nu'on ri Dios. Can tijic'a-iwi' chiwij y man tiju-iwi' quiq'uin winak ri niquiya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta. \v 15 Rix can c'o ino'j (ina'oj) chi jixnojin utz, romari' tinojij utz, c'ajari' ti'ij chue xa ketzij o man ketzij ta ri nin-ij chiwe. \v 16 Cuando nakanataj rucamic ri Cristo, nakaya' matiox che ri Dios roma ri ruya'al ri uva ri nakakum, roma jari' ruquiq'uiel ri Cristo. Y quiri' chuka' ri pan ri nakaper y nakataj, can jari' ruch'acul ri Cristo,\x * \xo 10:16 \xt Mt 26:26-28; Mr 14:22-24; Lc 22:19-20\x* y ronojel ri' xe jun nu'on chake riq'uin ri Cristo. \v 17 Can xe jun ri pan, pero numol kachi' más que can joj q'uiy; can xe jun nu'on chake. \p \v 18 Titzu' na pe' ri anchique niqui'en ri kawinak israelitas. Cuando reje' niquic'uaj-apo jun chicop pa rocho ri Dios chi niyo'x chech ri Dios parui' ri altar, reje' can bin-wi chique chi utz niquic'on can juba' chi niquitaj. Y cuando reje' niquitaj ri', can xe jun niqui'en riq'uin ri Dios roma can chech ri Dios sujun-wi.\x * \xo 10:18 \xt Lv 7:6\x* Y xa rix nitaj ri ti'j sujun chiquiwech ri dioses ri man je ketzij ta, xe jun chuka' niben quiq'uin ri dioses ri'. \v 19 ¿Can quiri' como chuka' nibanataj quiq'uin ri ni'ix dioses chique? ¿C'o como anchique nu'on jun dios ri man ketzij ta che ri ti'j ri nisuj chech coma ri winak? ¿Can ninojij como rix chi jun dios ri man ketzij ta c'o ruc'aslen y romari' c'o ri nu'on che ri nisuj chech? Man jun. \v 20 Pero chuka' man nin-ij ta chi ri winak ri niquisuj ti'j chiquiwech ri dioses ri man je ketzij ta, man jun ta anchique nu'on chique reje'. Can c'o-wi ri nu'on chique. Ri winak ri man quieta'n ta rech ri Dios, man chech ta ri Dios niquisuj-wi ri ti'j,\x * \xo 10:20 \xt Dt 32:17\x* xa chiquiwech ri itzel tak espíritus niquisuj-wi cuando niquiya' chiquiwech ri dioses ri'. Y ren man ninjo' ta chi roma ta ri' xe jun niben quiq'uin ri itzel tak espíritus. \v 21 Roma rix can nikum ruya'al-uva chi ninataj ri rucamic ri Ajaf. Y xa quiri', man utz ta chi rix nikum chuka' jun ex quichi ri itzel tak espíritus. Rix nitaj ri pan chi ninataj rucamic ri Ajaf, y xa quiri', man utz ta nitaj chuka' jun ex chi niya' quik'ij ri itzel tak espíritus. \v 22 ¿Utz como ri niben xa niju-iwi' quiq'uin ri winak ri niquiya' quik'ij dioses ri man je ketzij ta? ¿Can más como c'o iwuchuk'a' rix chech ri Ajaf, romari' man nixi'j ta iwi' chech chi raja' nicataj ruyowal roma ri niben?\x * \xo 10:22 \xt Dt 32:21\x* \s1 Joj libre pero kabana' xe ri c'o utz nuc'om-pe chique ri kach'alal \p \v 23 Jec'o chiwe rix ri ye'in chi joj libre y utz naka'an xabachique (xama'anchique) ri nakajo'. Pero ren nin-ij que man ronojel ta ri naka'an c'o utz nuc'om-pe chake.\x * \xo 10:23 \xt 1 Co 6:12\x* Y man ronojel ta ri naka'an, c'o utz nu'on chique ri kach'alal chi quiri' más ta niq'uiy quic'aslen chech ri Dios. \v 24 Man taka'an xe ri nika chakawech roj; ri nic'atzin naka'an ja ri nika chiquiwech ri ch'aka chic, ri utz nu'on che ri quic'aslen. \p \v 25 Ri ti'j ri nic'ayix pa c'ayibel, rix utz nilok' y nitaj. Man tic'utuj xa sujun o man sujun ta chiquiwech dioses ri man je ketzij ta, chi quiri' man jun anchique xtuna' iwánima. \v 26 Roma can ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenak-wi. Richi raja' ri rech-ulef y ronojel ri yeq'uiy chech.\x * \xo 10:26 \xt Sal 24:1\x* \p \v 27 Xa c'o jun winak ri man runiman ta ri Dios, y raja' jixru'on invitar chi niben jun wa'in riq'uin, utz jixbe, xa nijo'. Y titija' ri yeruya-pe chiwe, y man tic'utuj xa sujun o man sujun ta chiquiwech dioses man je ketzij ta, chi quiri' man jun anchique xtuna' iwánima. \v 28 Pero xa c'o jun ri ni'in chiwe: Ri ti'j re' man utz ta nitej roma xa xsuj yan chiquiwech dioses ri man je ketzij ta, nicha' ta chiwe; rix man titaj ri ti'j ri', roma xa can nitaj chech, man utz ta xtuna' ri ránima; y xa xtutaj raja' chuka', can xtitzak pa ruc'aslen chech ri Dios roma chech raja' man utz ta nitej ri'. Can man titaj, más que rix iweta'n chi ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenak-wi y richi raja' chuka' ri rech-ulef y ronojel ri yeq'uiy chech. \v 29 Y cuando nin-ij chiwe que man titaj, ri' man roma ta ja rix man utz ta nuna' ri iwánima y jixtzak chech ri Dios, man quiri' ta. Xa roma ri ránima ri jun chic, chi quiri' raja' manak xtitzak pa ruc'aslen chech ri Dios. \p Pero xa jec'o chiwe rix ri niqui'ij-ka pa cánima: ¿Anchique roma man utz ta nintaj ri ti'j, xe roma raja' reta'n chi sujun chiquiwech dioses ri man je ketzij ta? \v 30 Y xa ren can ninya' matiox che ri Dios roma ri ti'j ri nintaj, ¿anchique roma c'o tzij ye'ix chuij roma ri nintaj? nicha' ta jun. \v 31 Romari' ren nin-ij chiwe chi can riq'uin ronojel ri niben tiya' ruk'ij ri Dios. Cuando jixwa' o xabachique (xama'anchique) chic ex ri niben, can ta iwoma rix niyo'x ruk'ij ri Dios. \v 32 Y man tiben chique ri winak chi yetzak pa quic'aslen chech ri Dios, romari' tibana' cuenta iwi'. Man jun anchok che tiben-wi quiri', ni chique ri winak israelitas, ni chique ri winak man je israelitas ta, y ni chique chuka' ri kach'alal ri je ru-iglesia ri Dios. \v 33 Xa can tibana' anche'l ri nin-en ren. Ren man nin-en ta xe ri nika chinuech. Xa can nintaj nuk'ij chi k'ij-k'ij nin-en ri utz chiquiwech conojel, roma can je q'uiy winak ri ninjo' yento' y yecolotaj ta. \c 11 \m \v 1 Can tibana' anche'l ri nin-en ren, roma ren can nin-en-wi anche'l xu'on ri Cristo.\x * \xo 11:1 \xt 1 Co 4:16; Fil 3:17\x* \s1 Pablo c'o nuchelebej chique ri achi'a' y ri ixoki' \p \v 2 Wach'alal, can utz-wi ri ibanon roma chupa ronojel ri ic'aslen can jinc'o-wi pa iwánima. Rix can niben-wi ri nu'in can chiwe; c'a itzekleben jabel rutzij ri Dios ri xinc'ut chiwech. \v 3 Pero ren ninjo' chuka' chi rix nitemaj chi ri Cristo jari' ri jolomaj ri c'o pa quiwi' ri achi'a', y ri achi jari' ri jolomaj ri c'o pa ruwi' ri raxayil. Pero ja ri Dios ri más nim y ja raja' ri jolomaj ri c'o pa ruwi' ri Cristo. \v 4 Cuando roj achi'a' naka'an orar, y chuka' cuando naka'ij ri ruk'alajin ri Dios chake, man jun anchique takaya' pa kajolon chi nakatz'apij; pa ruq'uiexel ri' xa kalesaj ri kayo'n pa kajolon. Roma xa man quiri' ta naka'an, nakakasaj ruk'ij ri c'o pa kawi' roj. \v 5 Pero cuando ri ixoki' niqui'en orar, y chuka' cuando niqui'ij ri ruk'alajin ri Dios chique, tiquitz'apij quijolon che jun tziak. Roma xa man niqui'en ta quiri', niquikasaj ruk'ij ri c'o pa quiwi' reje'. Y chuka' ri man niquitz'apij ta quijolon, can anche'l quijukun quiwi' ntel. \v 6 Y xa jec'o ixoki' ri man niquijo' ta niquitz'apij quijolon, tiquisocaj-e ri rusmal-quiwi'. Pero xa yeq'uix niquisocaj-e o niquijuk-e ri rusmal-quiwi', can tiquitz'apij quijolon. \v 7 Roj achi'a' man utz ta nakatz'apij kajolon roma can joj ruwachibel ri Dios y nakac'ut ruk'ij raja',\x * \xo 11:7 \xt Gn 1:26\x* y ri ixoki' niquic'ut quik'ij ri achi'a'. \v 8 Roma ri na'ey achi, can ja-wi ri Dios ri xbano, man riq'uin ta jun ixok xpe-wi. Pero cuando xu'on ri na'ey ixok, ri Dios xucusaj jun rubakil ri achi. \v 9 Ri Dios can xu'on-wi ri ixok roma xutzu' chi nic'atzin che ri achi,\x * \xo 11:9 \xt Gn 2:18-23\x* y man ja' ta ri achi xu'on roma nic'atzin che ri ixok. \v 10 Romari' ri ixok can tutz'apij rujolon chi nuc'ut chi niniman che ri rachijil. Can utz nu'on quiri', coma ri ángeles. \v 11 Pero chech ri Ajaf Dios xa man jun ri más c'o ruk'ij; achi chi ixok joj junan chech raja'. Ri ixok can nic'atzin-wi che ri achi y quiri' chuka' ri achi nic'atzin che ri ixok. \p \v 12 Y can ketzij-wi chi ri ixok x-an riq'uin jun rubakil ri achi, pero chuka' ri achi nalex riq'uin ri ixok. Can man jun ri más c'o ruk'ij. Can man jun ri man ta riq'uin ri Dios petenak-wi. \p \v 13 Can tinojij jabel: ¿Utz como chi ri ixok man nutz'apij ta rujolon cuando nich'o'n che Dios pa oración? Man utz ta. \v 14 Y can conojel winak quieta'n chi can q'uix-q'uix chi jun achi yenimer-ka rusmal-ruwi'. \v 15 Pero che jun ixok can utz-wi yenimer rusmal-ruwi'. Roma ri rusmal-ruwi' can yo'n-wi che chi nutz'apij rujolon. \v 16 Y xa jec'o kach'alal ri man junan ta nakanojij quiq'uin, ren nin-ij chique reje' chi can quiri-wi. Ren y ri ch'aka chic rusamajel ri Dios quiri' naka'ij, y quiri' chuka' niqui'ij conojel ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xabachique (xama'anchique) lugar. \s1 Ri kach'alal aj-Corinto man junan ta cánima cuando niqui'en ri wa'in chi niquinataj rucamic ri Ajaf \p \v 17 Y ri ninjo' nin-ij chiwe cami, can man xtiquicot ta ri iwánima xtic'oxaj, roma can ninch'ojij chiwe ri niben. Roma cuando nimol-iwi' pa rubi' ri Ajaf, pa ruq'uiexel chi c'o nich'ec chirij, xa más itzel niben pa ic'aslen roma man utz ta ri ye'iben chech ri Ajaf. \v 18 Ri na'ey ninjo' nin-ij chiwe, ja ri ninc'oxaj chiwij chi cuando nimol-iwi', man xe ta jun niben, xa can ijachon-ka-iwi'. Y ren nin-ij chi can ketzij juba' ri ni'ix chue. \v 19 Pero can nic'atzin chi nibanataj quiri' chiwech ka rix, can nic'atzin chi nijach-ka-iwi', roma xe quiri' yek'alajin ri kach'alal ri can ketzij-wi quiniman ri Cristo y ri man quiniman ta. \v 20 Y cuando rix ni'ij chi nimol-iwi' chi niben ri wa'in chi ninataj rucamic ri Ajaf Jesucristo, can niben-wi, pero xa man ja' ta chic rucamic ri Cristo ninataj. \v 21 Roma cuando nimol-iwi' chi ninataj ri Ajaf, jec'o kach'alal ri can ch'anin niquitaj-ka ri quic'uan-apo y man niquiya' ta can juba' chique ri kach'alal ri man jun anchique quic'uan-apo, romari' jec'o ri xa man jun anchique niquitaj, y jec'o xa nik'ax rui' ri niquitaj. Jec'o ri man jun tz'uj ruya'al-uva niquikum, y jec'o ri can yek'aber-ka. \v 22 ¿Can manak como iwocho chi ja chiri' jixwa' y jixuq'uia'? ¿O chiwech rix can man jun como quik'ij ri ch'aka chic kach'alal, ri niquimol-qui' junan iwiq'uin rix chi niya' ruk'ij ri Dios? ¿Y anchique roma chuka' can niya' q'uix chiquij ri kach'alal ri man jun niquic'uaj-apo roma man jun quibeyomal? ¿Can nijo' rix chi riq'uin ri niben quiri', ren nin-ij chiwe chi jix nimalaj tak winak? ¿Rix nijo' chi nin-ij chiwe chi utz ri niben? Ren nin-ij chiwe chi can man utz ta ri niben. \s1 Ri wa'in chi ninatex rucamic ri Ajaf \p \v 23 Ren can man quiri' ta ri jixnutijon. Ren xixintijoj riq'uin ri xuk'alajij ri Ajaf chue. Y ri' quiere': Cuando ri Ajaf Jesús nijach yan e pa quik'a' ri winak ri itzel xquitzu', chupa ri nok'ok'a' ri' raja' xuc'on-apo jun pan. \v 24 Y cuando raja' xuya' yan matiox che ri Dios, xuper ri pan y xu'ij chique ri ru-discípulos: Tic'ama' y titija' ri pan re', roma jare' ri nuch'acul ri xtapon pa camic chi jixcolotaj. Can titija' c'a, chi quiri' yininataj. \v 25 Y cuando je-waynak chic, ri Jesús xuc'on-apo chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupa, y xu'ij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uiel ri xtibin cuando xquicamises; y riq'uin ri nuquiq'uiel re', ja' xtic'achoj ri c'ac'ac' trato ri rurayin-pe nu'on ri Dios quiq'uin ri winak.\x * \xo 11:25 \xt Ex 24:6-8; Jer 31:31-34\x* Tikumu' ri ruya'al-uva, chi quiri' yininataj, y ronojel mej (paj) ri quiri' xtiben, can ja ren yininataj, xcha' ri Jesús. \v 26 Romari' cuando roj nakataj ri pan y nakakum chuka' ri ruya'al-uva, can ja-wi ri rucamic ri Ajaf ri nakak'alajij, y quiri' xtaka'an, c'a cuando xtapon ri k'ij chi xtipe chic jun mej (bey) raja'. \s1 Chi nakanataj rucamic ri Ajaf Jesús nrojo' jun utzilaj c'aslen \p \v 27 Romari', xa man utz ta rubanon kac'aslen chech ri Ajaf cuando nakataj ri pan y nakakum ri ruya'al-uva chi nakanataj raja', can mac-wi ri naka'an. Can chirij ruch'acul y ri ruquiq'uiel raja' naka'an-wi ri mac. \v 28 Na'ey, katzu-ka-ki' xa utz rubanon kac'aslen chech ri Dios, c'ajari' katija' ri pan y kakumu' ri ruya'al-uva. \v 29 Roma xa nakataj ri pan y nakakum ri ruya'al-uva, y xa man utz ta rubanon kac'aslen chech ri Ajaf Jesucristo, y man noka ta pa kawi' chi ja ri ruch'acul raja' nakataj chi nakanataj ri rucamic, can c'o ri castigo ri xtuya' ri Dios pa kawi'. \v 30 Y romari' je q'uiy chiwe rix ri manak quichuk'a', xa yeyawaj, y can jec'o xa xecom yan. \v 31 Y ri Dios man jun castigo ri nuya' pa kawi', xa roj keta'n ri anchique naka'an y nakataj kak'ij chi quiri' más utz c'aslen nakac'uaj chech. \v 32 Pero q'uiy mej (paj) ri Ajaf Dios nuya-pe ri castigo pa kawi', chi jojrutijoj y chi quiri' manak xtika pa kawi' ri nimalaj castigo ri man niq'uis ta, anche'l xtika pa quiwi' ri winak ri man quiniman ta ri Ajaf Jesús. \p \v 33 Romari' wach'alal, can tiyobej-iwi' cuando nimol-iwi' chi niben ri wa'in chi ninataj rucamic ri Ajaf Jesucristo. \v 34 Pero xa c'o jun chiwe yalan ninum rupa, más utz tiwa-pe chirocho. Ren nin-ij ronojel re' chiwe, roma man ninjo' ta chi rix niwoyoj-ka ri castigo pa iwi', roma man utz ta niben chech ri Dios cuado nimol-iwi'. Y c'o ch'aka chic ex ri ninjo' nin-ij chiwe chi nitemaj, pero xa c'a xquinapon na iwiq'uin, cuando xquixintijoj. \c 12 \s1 Jalajoj samaj nuya' ri Espíritu Santo chake \p \v 1 Wach'alal, cami ninjo' yich'o'n juba' chiquij ri ruyo'n ri Espíritu Santo chake konojel roj ri kaniman yan ri Jesucristo. Ren ninjo' chi rix nina'ej utz chirij ri'. \p \v 2 Ren nin-ij chi rix c'a noka pa iwi' anchique xiben cuando c'a man jani iweta'n rech ri Dios. Rix can utz chiwe chi jec'o ri xixquisetz (xixquisech) roma xixuc'uax chi xiya' quik'ij dioses ri je-banon coma winak, y ri dioses ri' xa man yetiquier ta yech'o'n. \v 3 Romari' can ninjo' ninc'ut utz chiwech que man jun winak nitiquier nich'o'n itzel chirij ri Jesús xa uc'uan roma ri ru-Espíritu Santo ri Dios. Y quiri' chuka' jun winak ri man uc'uan ta roma ri Espíritu Santo, man nitiquier ta nu'ij chi ri Jesús jari' ri Ajaf. \p \v 4 Y can jalajoj rech samaj ri yo'n chake chikajunal, pero ri niyo'n ri samaj ri' chake, xe jun, y ri' ja ri Espíritu Santo. \v 5 C'o jalajoj rech samaj yo'n chake, pero xe jun Rajaf ri samaj re' y ri' ja ri Ajaf Jesús. \v 6 C'o jalajoj rech samaj yo'n chake, pero xe jun ri niyo'n kachuk'a' chikajunal y ri' ja ri Dios. \v 7 Y roma ri samaj ri yo'n chake chikajunal, k'alaj chi c'o ri Espíritu Santo kaq'uin. Y ri samaj ri yo'n chake, can c'o utz nuc'om-pe chique ri kach'alal. \v 8 Jec'o kach'alal, ri Espíritu Santo nuya' chique chi niquitzijoj ri no'j (na'oj) ri nipe riq'uin ri Dios. Y ch'aka chic nuya' quino'j (quina'oj) chi niquitemaj runo'j (runa'oj) ri Dios, chi niquic'ut chiquiwech ri kach'alal. \v 9 Y ri Espíritu Santo nuya' chuka' chique ch'aka chic kach'alal chi can niquiya' cánima riq'uin ri Ajaf Jesús chi q'uiy ri yetiquier niqui'en, y ch'aka chic nuya' uchuk'a' chique chi yetiquier yec'achoj ri yawa'i' coma. \v 10 Ch'aka chic kach'alal, ri Espíritu Santo nu'on chique chi yetiquier niqui'en milagros. Chuka' jec'o kach'alal ri nu'on chique chi niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios. Y ri Espíritu Santo chuka' nuya' lugar chique ch'aka chic kach'alal chi ch'anin niquitzu' ri nu'ij o nu'on jun chic winak, xa riq'uin ri Dios petenak-wi o xa riq'uin jun itzel espíritu petenak-wi; y chique ch'aka chic kach'alal ri Espíritu Santo nu'on chique chi yetiquier yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel. Y chique ch'aka chic, nu'on chique chi yequik'alajij ri yequi'ij ri kach'alal pa ch'aka chic ch'abel ri nuya' ri Espíritu Santo chique. \v 11 Y ronojel ri' xa rusamaj jun, rusamaj ri Espíritu Santo. Raja' nu'on chake chikajunal chi c'o jun samaj ri jojtiquier naka'an, y man xabachique (xama'anchique) ta samaj nuya' chake, xa can rucha'on-wi jabel ri anchique nrojo' nuya' chake.\x * \xo 12:11 \xt Ro 12:6-8\x* \p \v 12 Can anche'l rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o rech, pero xe jun quibanon conojel. Y quiri' chuka' kabanon riq'uin ri Cristo.\x * \xo 12:12 \xt Ro 12:4-5\x* \v 13 Roma cuando xoj-an bautizar, xe jun x-an chake y xojoc ruch'acul ri Cristo; y ri xbano quiri' chake ja ri Espíritu Santo. Quiri' x-an chake konojel, chi israelitas y man israelitas ta. Ri kach'alal ri man libre ta jec'o roma jec'o pa ruk'a' jun patrón, xe'an chuka' bautizar y xe'oc ruch'acul ri Cristo; y quiri' chuka' ri kach'alal ri libre jec'o roma man jec'o ta pa ruk'a' jun patrón. Can ja mismo Espíritu Santo ri' ri xoc pa kac'aslen konojel. \p \v 14 Ri kach'acul c'o ruk'a', c'o rakan, c'o rech, pero xe jun quibanon conojel. Quiri' chuka' kabanon roj ri kaniman ri Cristo, can joj q'uiy, pero chikajunal jalajoj kasamaj naka'an. \v 15 Xa ta ri akanaj nu'ij: Ri quisamaj ri k'a'j (k'abaj) yalan utz, pero ri nusamaj ren man utz ta, romari' anche'l xa man jin richi ta ri ch'acul, nicha' ta. ¿Anchique como ni'ij rix? ¿Man richi ta como ri ch'acul ri akanaj, roma quiri' nu'ij? Man quiri' ta. Xa can richi-wi ri ch'acul. \v 16 Y xa ta ri xiquinaj nu'ij: Ri quisamaj ri wechaj yalan utz, pero ri nusamaj ren man utz ta, y romari' anche'l xa man jin richi ta ri ch'acul, nicha' ta. ¿Anchique ni'ij rix? ¿Man richi ta como ri ch'acul ri xiquinaj roma nu'ij quiri'? Man quiri' ta. Xa can richi chuka' ri ch'acul. \v 17 ¿Utz como chi ri kach'acul xe ta oc rech c'o y manak ta ruxiquin? Man utz ta. Xa ta quiri', man ta jojc'oxan. ¿O utz como ri kach'acul xe ta oc ruxiquin c'o y manak ta rutza'n? Man utz ta. Xa ta quiri', man ta jojsakon. \v 18 Pero ri Dios xuya' ronojel che ri kach'acul; xuya' ruk'a-rakan, y xuya' rech, xuya' ronojel, can anche'l ri xutzu' raja' chi nic'atzin. \v 19 Xa manak ta xuya' ronojel, ri kach'acul man ta tz'akat, y chuka' ¿anchok che ta como naka'ij kach'acul che? \v 20 Can keta'n-wi chi ri kach'acul can jeruc'uan-wi ronojel ri yec'atzin che. Pero man jec'o ta q'uiy kach'acul; xe jun. \p \v 21 Romari' ri wechaj man nitiquier ta nu'ij che ri k'a'j (k'abaj): Ret man jac'atzin ta chue. Y quiri' chuka' ri jolomaj man nitiquier ta nu'ij che ri akanaj: Ret man jac'atzin ta chue. \v 22 Roma can conojel yec'atzin, cocoj chi nima'k. Ri manak más quikalen chakawech, xa jari' yan chic ri c'o más quikalen. \v 23 Ri más jabel yekawak che ri kach'acul, ja ri más manak quikalen chakawech. Y ri nuyec q'uix, can más yekawewaj. \v 24 Pero ri más je utz yetzu'n che ri kach'acul, man nic'atzin ta chi yekawewaj. Ri Dios can utz-wi xu'on che ronojel. Roma hasta ri manak más quik'ij che ri kach'acul, raja' xu'on chique chi can c'o quik'ij. \v 25 Ri Dios quiri' ri xu'on chique conojel, chi quiri' xe jun niqui'en conojel. \v 26 Xa c'o jun ri c'o ruquiy (nik'axon), conojel quiri' niquina'; y xa c'o jun ri can niyo'x ruk'ij, can yequicot conojel. \p \v 27 Ri c'aja' oc xin-ij-ka chiwe man can ta chirij ri kach'acul nich'o'n-wi, xa chakij roj ri kaniman chic ri Cristo y joj-oconak ruch'acul. Roma can anche'l rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o rech, can man junan ta quisamaj chiquijunal; quiri' chuka' roj ri kaniman ri Cristo, joj q'uiy y man junan ta kasamaj. \v 28 Quiri' rubanon ri Dios chake konojel roj ri kaniman ri Cristo, ri joj-oconak ru-iglesia. Chikajunal ruyo'n kasamaj, roma quiri' nic'atzin. Na'ey ja ri apóstoles. Ri ruca'n ja ri kach'alal ri yek'alajin ri ni'ix chique roma ri Dios. Ri rox ja ri kach'alal ri yetiquier yequitijoj ri ch'aka chic kach'alal.\x * \xo 12:28 \xt Ef 4:11\x* Chuka' jec'o kach'alal ri yetiquier niqui'en milagros. Jec'o ri yequic'achojrisaj yawa'i'. Jec'o ri yeto'n quichi ri ch'aka chic kach'alal. Jec'o je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal. Jec'o ri yetiquier yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri nuya' ri Espíritu Santo chique. Ri Dios can ruyo'n-wi kasamaj chikajunal. \v 29 Can man junan ta samaj yo'n chake, roma man konojel ta joj apóstoles. Man konojel ta c'o nu'ij ri Dios chake chi nakak'alajij. Man konojel ta yekatijoj ri ch'aka chic kach'alal. Man konojel ta naka'an milagros. \v 30 Man konojel ta yec'achoj yawa'i' koma. Man konojel ta ni'an chake roma ri Espíritu Santo chi jojch'o'n pa ch'aka chic ch'abel. Man chake ta konojel yo'n-wi chi yekak'alajij ri yequi'ij ri kach'alal cuando yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri nuya' ri Espíritu Santo chique. Can man junan ta samaj yo'n chake chikajunal. \v 31 Pero chuka' can utz-wi chi nakarayij jun samaj ri más nim rakalen. Katija' kak'ij chi kaq'uin ta roj nic'ue-wi ri bendición ri'. Y ren ninjo' chuka' ninc'ut jun chic chiwech ri c'o más rakalen y can utz chi nirayij niben. Y ri' ja chi quiekajo' conojel winak y jari' ri más utz. \c 13 \s1 Ri más nic'atzin ja chi yekajo' conojel winak \p \v 1 Xa ta ren yich'o'n pa q'uiy ch'abel we' chech-ulef, o pa quich'abel ta ángeles, y xa man yinojo'n ta, man jun nic'atzin-wi. Xa jin junan riq'uin jun ch'ich' ri nitzinin o jun k'ojom ri yalan nik'ajan (rukul). \v 2 Ri más nic'atzin ja chi yenjo' conojel winak, roma xa manak yinojo'n, man jun yic'atzin-wi. Y más que ta nink'alajij ri ni'ix chue roma ri Dios. O nin-en ta entender ronojel runo'j (runa'oj) ri Dios ri man k'alajin ta utz. O nin-en ta entender ronojel no'j (na'oj). O roma ta can nuyo'n wánima riq'uin ri Dios, roma ta ri' yitiquier nin-en chique ri nimalaj tak juyu' chi quie'el-e anchi' jec'o-wi.\x * \xo 13:2 \xt Mt 17:20; 21:21; Mr 11:23\x* Y más que yitiquier ta nin-en ronojel ri', pero xa manak yinojo'n, man jun yic'atzin-wi. \v 3 Y chuka' xa ta ninya' ronojel ri c'o wiq'uin chi quiri' yentzuk ri winak ri manak quibeyomal, o ninc'ayij ta wi' chi yicamises pa k'ak', pero xa manak yinojo'n, más que quiri' xtin-en, man jun anchique xtinch'ec chirij. \p \v 4 Y xa yekajo' ri winak, can yekacoch' y utz kano'j (kana'oj) naka'an quiq'uin conojel. Xa yekajo' ri winak, man itzel ta nakatzu' jun ri utz c'o y chuka' man naka'an ta chi can c'o kak'ij. \v 5 Xa yekajo' ri winak, can nakajoyowaj quiwech y man xe ta roj nakanataj-ka-ki'. Y quiri' chuka' man nipe ta kayowal y man nakayec ta ka ri ayowal pa kánima. \v 6 Xa yekajo' ri winak, jojquicot roma ri utzilaj tak ex ri ye'an, y man jun mej (bey) xkojquicot cuando nibanataj ri man choj ta. \v 7 Xa yekajo' ri winak, keta'n nakacoch' ronojel, y man ch'anin ta nakanimaj chi jun winak c'o ri man utz ta nu'on. Chuka' xa yekajo' ri winak, keta'n nakayobej ekal (akal) ronojel y can c'o ka-paciencia. \p \v 8 Xa yekajo' ri winak, ri' can manak xtiq'uis. Pero ri samaj ri niqui'en ri kach'alal chi niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios, can xtapon-wi ri k'ij cuando xtiq'uis. Y quiri' chuka' ri kach'alal ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri nuya' ri Espíritu Santo chique, xtapon ri k'ij cuando man xtiqui'en ta chic quiri'. Y quiri' chuka' xtapon ri k'ij cuando ri no'j (na'oj) ri c'o kaq'uin cami, xa man xtic'atzin ta chic. \v 9 Ri no'j (na'oj) ri c'o kaq'uin cami, xa man ja' ta ri' ronojel, y quiri' chuka' ri ni'ix chake roma ri Dios chi nakak'alajij, xa man ja' ta chuka' ri' ronojel. \v 10 Pero cuando xtapon ri k'ij chi nakana'ej ronojel, man xquiec'atzin ta chic ri jeketa'n cami, roma xa man q'uiy ta. \p \v 11 Anche'l ren, cuando xiq'uiy, xin-en anche'l niqui'en conojel ac'uala'. Ri nutzij, ri ninnojij y ri nuno'j (nuna'oj), can anche'l-wi richi jun ac'ual. Pero cuando xinoc achi, man xin-en ta chic anche'l niqui'en ri ac'uala'. Ronojel ri' xa xinya' can. \v 12 Y quiri' naka'an konojel roj ri kaniman ri Cristo. We' chech-ulef man ronojel ta no'j (na'oj) ri jec'o kaq'uin. Can junan riq'uin ri jojtzu'n ta pa jun espejo ri man utz ta, y man k'alaj ta utz ri anchique nakatzu' chupa. Pero xtapon ri k'ij cuando man xtaka'an ta chic quiri', y xa can k'alaj ri xtakatzu'. Chupa ri k'ij ri' can k'alaj ronojel y man jun ri man ta xtakana'ej. Y xtakatemaj jabel rech ri Dios, can anche'l raja' reta'n kawech roj cami. \v 13 Romari', xa yekajo' ri winak, ri' can richi ronojel tiempo, y manak xtiq'uis. Can quiri' chuka' xa nakaya' kánima riq'uin ri Dios, y quiri' chuka' xa ekal (akal) nakayobej-apo ri xtuya' ri Dios chake. Pero chique ri oxi' re', ri más nim rakalen ja chi yekajo' ri winak. \c 14 \s1 Pablo nutzijoj más chirij ri samaj ri yeruya' ri Espíritu Santo \p \v 1 Can katija' kak'ij chi yekajo' ri winak riq'uin ronojel kánima. Y karayij chuka' riq'uin ronojel kánima ri yeruya' ri Espíritu Santo chake. Pero ri más karayij ja chi ri Espíritu Santo nuya' ta lugar chake chi nakak'alajij ri ni'ix chake roma ri Dios. \v 2 Xa jun kach'alal nich'o'n pa jun chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo che, xa che ri Dios nich'o'n-wi y man chique ta ri winak. Ri nu'ij ja ri Espíritu Santo ri ni'in che, pero re' man jun nibano entender. \v 3 Pero ri nuk'alajij ri ni'ix che roma ri Dios, can nu'on chique ch'aka chic chi niq'uiy quic'aslen chech ri Dios y chuka' chi nic'ue' ruchuk'a' cánima y chi yequicot pa quic'aslen, y man xtic'ue' ta ka jumul ri bis pa cánima roma ri niquic'ulumaj. \v 4 Ri kach'alal ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo chique, quiyon reje' niq'uiy quic'aslen roma ri ch'abel ri'. Pero ri kach'alal ri c'o ni'ix chique roma ri Dios, y niquik'alajij chiquiwech ri kach'alal ri quimolon-qui' pa rubi' ri Dios, can utz ri niqui'en roma man xe ta reje' niq'uiy quic'aslen chech ri Dios, xa niq'uiy chuka' quic'aslen ri kach'alal. \p \v 5 Ri ninrayij ren, ja' ta chi can chi'iwonojel jixch'o'n ta pa ch'aka chic ch'abel, pero ri más ninjo' chiwe, ja chi ri Espíritu Santo nu'on ta chiwe chi jixtiquier nik'alajij ri ni'ix chiwe roma ri Dios. Ri kach'alal ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel, utz ri niqui'en; pero más utz niqui'en ri kach'alal ri yek'alajin ri ni'ix chique roma ri Dios. Pero xa c'o jun kach'alal ri nich'o'n pa jun chic ch'abel, y can nuk'alajij chuka' anchique xu'ij, ri' jabel chuka', roma can nic'atzin chi ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios niq'uiy quic'aslen chech ri Dios. \v 6 Roma xa ta ren yinapon iwiq'uin rix wach'alal, y pa jun chic ch'abel yibech'o'n iwiq'uin, can man jun xtic'atzin-wi ri xtin-ij, roma man xtiben ta entender. Pero xa pa ich'abel rix yich'o'n-wi y nink'alajij ri ni'ix chue roma ri Dios, rix can xtiben entender, can jabel xtaka'an. Y quiri' chuka' xa jixintijoj, c'o nitemaj; o xa nink'alajij chiwe ri x-ix chue roma ri Dios; o xa jixintijoj riq'uin jun chic ex, ronojel ri' can c'o-wi xtic'atzin chiwe. \p \v 7 Ri tzij pa ch'aka chic ch'abel ri man yek'alajix ta, xa je junan riq'uin jun flauta o jun arpa ri nik'ojmex roma jun ri man reta'n ta nuk'ojmaj. ¿K'alaj como ri bix ri nik'ojmex-pe? Man k'alaj ta. Xe quiri' nic'oxex, pero xa man k'alaj ta anchique bix ri nik'ojmex. \v 8 Y xa ri nik'ojman ri trompeta chi yerumol ri soldados chi yebe pa guerra, xe nuk'ojmaj ri trompeta y man ja' ta ri rukul nu'on che, ¿niquimol como qui' ri soldados? Man niquimol ta qui'. \v 9 Xa rix man jixch'o'n ta pa jun ch'abel ri can niqui'en entender ri winak; cuando jixch'o'n, can man xtiqui'en ta entender, xa pa quiek'ik' xquixch'o'n-wi. \v 10 Je q'uiy rech ch'abel ri ye'ucuses we' chech-ulef, y conojel ch'abel can c'o-wi ri niqui'ij, pero ri' xe chiquiwech ka ri winak ri yech'o'n ri ch'abel ri'. \v 11 Romari' xa c'o jun winak ri man weta'n ta ruch'abel, y raja' nrojo' nich'o'n wiq'uin y ren xa man nin-en ta entender ri nu'ij chue, chech raja' xa man jin ruwinak ta, roma man nin-en ta entender ri nu'ij. Y quiri' chuka' raja' chinuech ren. \v 12 Y xa rix can yalan ye'irayij ri yeruya' ri Espíritu Santo, can utz, pero man xe ta ka chiwe rix quiec'atzin-wi, xa can tirayij chi ri yeruya' ri Espíritu Santo can ta yec'atzin chuka' chique ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, chi quiri' jabel xtiq'uiy ri ic'aslen chech ri Dios. \p \v 13 Romari' xa jun kach'alal nich'o'n pa jun chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo che, tuc'utuj che ri Dios chi titiquier chuka' nuk'alajij ri nu'ij ri ch'abel ri'. \v 14 Roma xa ren nin-en orar pa jun chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo chue, ri' rusamaj ri wánima; pero ren man jun nin-en entender che. \v 15 Y xa quiri', ¿anchique como utz ri nin-en? Ri nunojin nin-en cuando nin-en orar, can nincusaj wánima y chuka' nuno'j (nuna'oj) chi nin-en entender ri nin-ij. Y quiri' chuka' nin-en cuando yibixan, nincusaj wánima y nuno'j (nuna'oj) chi nin-en entender ri ninbixaj. \v 16 Roma xa roj xe riq'uin kánima nakaya' matiox, can manak xtiqui'en entender ri yec'oxan kachi. Y xa jec'o ri xe quiri' jec'o-apo chikacojol, ¿yetiquier como reje' chuka' niquiya' matiox che ri Dios y xa man xqui'en ta entender ri xeka'ij pa ch'aka chic ch'abel? \v 17 Ri matiox ri xkaya' pa jun chic ch'abel, can yalan-wi utz, pero ri xec'oxan kachi man jun xqui'en entender chi niq'uiy ta juba' quic'aslen chech ri Dios. \v 18 Ren yalan yiquicot y ninya' matiox che ri Dios roma ri Espíritu Santo ruyo'n lugar chue chi yich'o'n pa ch'aka chic ch'abel, más chiwech iwonojel rix. \v 19 Pero cuando ren yinapon chiquicojol ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, can más nic'atzin yich'o'n pa jun ch'abel ri can niqui'en-wi entender reje'. Roma xe quiri' c'o niquitemaj. Y más que xe ta jujun oc tzij ri nenbij-pe chique, más utz quiri' que chech nin-ij ta lajuj mil tzij chique y xa man niqui'en ta entender, roma xa pa jun chic ch'abel yich'o'n-wi. Quiri' xa man jun nic'atzin-wi ri nin-en, roma xa man jun niquitemaj. \p \v 20 Wach'alal, can man quixnojin anche'l ac'uala', can quixnojin anche'l jun nim winak. Pero utz chi jixoc anche'l ri cocoj tak ac'uala' riq'uin ri niben, roma ri cocoj tak ac'uala' man niqui'en ta mac. \v 21 Chupa ri ley chi ri Ajaf Dios ri tz'iban can, nu'ij: Ren xquiencusaj winak ri man je israelitas ta ri xa pa jun chic ch'abel yech'o'n-wi, chi xquich'o'n quiq'uin ri israelitas. Pero can manak-wi xquinquinimaj, reje' can man xtiquijo' ta xtiquic'oxaj ri xtin-ij chique.\x * \xo 14:21 \xt Is 28:11-12\x* Quiri' nu'ij ri Ajaf. \v 22 Y romari' nakatzu' chi ja ri Dios nu'on chake chi jojch'o'n pa ch'aka chic ch'abel, chi jari' ntoc retal chique ri ch'aka chic winak ri man niquijo' ta niquinimaj, pero man retal ta chake roj ri kaniman chic rutzij. Pero cuando roj nakak'alajij ri ni'ix chake roma ri Dios, ri' jun retal xe kachi roj. Raja' can nrojo' chi roj ri kaniman chic, niq'uiy ta más ri kac'aslen chech. \v 23 Xa ta rix imolon-iwi' y jixch'o'n ta pa ch'aka chic ch'abel cuando ye'apon ri winak iwiq'uin y reje' man q'uiy ta quieta'n chirij rutzij ri Dios, o ye'apon ta ri man quiniman ta, ¿niqui'en como entender ri ni'ij rix? ¿Manak como niqui'ij chiwe chi jix ch'u'j, roma man jun tzij ri ni'ij rix ri niqui'en entender? \v 24 Roma xa ta pa ich'abel rix jixch'o'n-wi cuando nimol-iwi', y napon ta jun winak ri man runiman ta rutzij ri Cristo o napon ta jun winak ri xa man q'uiy ta reta'n chirij ri tzij ri', raja' xtuc'oxaj cuando nik'alajij ri x-ix chiwe roma ri Dios, quiri' raja' xtuna' chi can aj-mac-wi y xtuna' chuka' chi can chi'iwonojel jix-in che chi aj-mac. \v 25 Ronojel ri' nu'on che ránima chi ronojel ri ye'ix che can ketzij-wi. Ye'el-pe chech sakil ri jec'o pa ránima. Romari' raja' xa can xtixuquie-ka chi nukasaj-ri' y nuya' ruk'ij ri Dios, y xtu'ij chi can ketzij-wi chi c'o Dios chi'icojol. \p \v 26 Y ¿anchique como nic'atzin niben rix wach'alal? Ri más nic'atzin niben cuando nimol-iwi', ja' ta chi ronojel ri niben can ta nic'atzin chique ri kach'alal, chi quiri' niq'uiy ta más quic'aslen chech ri Dios. Roma jec'o chiwe rix ri yebixan, jec'o ri yequitijoj ri kach'alal riq'uin ri rutzij ri Dios, jec'o ri yek'alajin ri ni'ix chique roma ri Dios, jec'o ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo chique, jec'o ri yek'alajin ri yequi'ij ch'aka chic kach'alal cuando yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo chique. Can ta ronojel ri' nic'atzin chi niq'uiy más quic'aslen conojel ri kach'alal chech ri Dios. \v 27 Ri kach'alal ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel, can xe ta je ca'i' ri yech'o'n cuando nimol-iwi'. O xa nijo', quiech'o'n oxi'; pero man tik'ax rui'. Y chuka' nic'atzin chi chiquijunal quiech'o'n, y c'o ta jun kach'alal ri nik'alajin ri anchique xqui'ij pa ch'aka chic ch'abel, chi quiri' ri ch'aka chic kach'alal c'o ta niquitemaj. \v 28 Pero xa man jun kach'alal nitiquier nuk'alajij ri anchique niqui'ij ri kach'alal pa ch'aka chic ch'abel, man quiech'o'n pa ch'aka chic ch'abel chiquiwech ri kach'alal ri quimolon-qui'. Xe chique ka reje' quiech'o'n-wi-ka y chuka' che ri Dios. \v 29 Ri kach'alal ri ye'in chi yo'n chique chi niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios, quiech'o'n je ca'i' o je oxi'. Y ri ch'aka chic tiquinojij jabel ri ni'ix, xa riq'uin ri Dios petenak-wi o xa manak. \v 30 Y xa c'o ta jun kach'alal nuk'alajij chique ri kach'alal ri bin che roma ri Dios, y ja' nich'o'n raja' cuando c'o jun chique ri je-ch'ocol ri c'o ni'ix che roma ri Dios; ja yan chic raja' tich'o'n, y ri jun ri nich'o'n na'ey titane-ka y tuya' lugar che ri jun chic chi tuk'alajij chique ri kach'alal ri anchique x-ix che roma ri Dios. \v 31 Roma man xe ta jun ri nitiquier nuk'alajij ri ni'ix che roma ri Dios, can conojel kach'alal yetiquier niquik'alajij ri ni'ix chique, chi quiri' ri ch'aka chic kach'alal can c'o-wi niquitemaj chirij ri nic'atzin chique chupa ri quic'aslen chech ri Dios. Pero nic'atzin chi na'ey nich'o'n jun, c'ajari' jun chic; can tiquiyobej-qui' chi yech'o'n. \v 32 Roma ri yo'n chique chi niquik'alajij ri ni'ix chique roma ri Dios, yetiquier niquiyobej-qui'. Reje' yetiquier niquik'at ruchuk'a' ri cánima. \v 33 Roma ri Dios man nrojo' ta chi ri yeka'an roj man jun rubeyal. Raja' nrojo' chi nakac'ut ri uxlanen ri c'o pa kánima. Roma ri Dios can c'o uxlanen riq'uin. \p Rix can tibana' anche'l niqui'en ri lok'olaj tak kach'alal ri niquimol-qui' pa ch'aka chic tenemit. \v 34 Cuando nimol-iwi' pa rubi' ri Dios, ri ixoki' can tiquinimaj ri nu'ij ru-ley ri Dios chique, can quieniman y man quiech'o'n-apo anche'l nu'ij ri ley. Roma xe chique ri achi'a' yo'n-wi lugar. \v 35 Ri ixoki' man utz ta yech'o'n cuando quimolon-qui' ri kach'alal. Romari' xa c'o jun tzij ri xa man niqui'en ta entender, tiquic'utuj che ri cachijlal chicocho. \p \v 36 Tinojij utz ri niben. Roma toka pa iwi' que man iwiq'uin ta rix petenak-wi ri rutzij ri Dios, y man xe ta rix c'o iweta'n chirij. Toka pa iwi' chuka' que man xe ta iwiq'uin rix aponinak-wi ri rutzij ri Dios, chi quiri' can xe ta ri nijo' rix ri niben. Je q'uiy anchok quiq'uin aponinak-wi rutzij ri Dios, y man niqui'en ta anche'l niben rix. \v 37 Ren can rutzij-wi ri Ajaf Dios ri nin-ij-e. Y xa c'o jun kach'alal ri ni'in chi raja' can yo'n-wi che chi nuk'alajij ri ni'ix che roma ri Dios, raja' can xtu'ij chi ri xin-ij ren chiwe can riq'uin ri Dios petenak-wi. Y xa c'o jun chic kach'alal ri ni'in chi raja' can uc'uan-wi roma ri Espíritu Santo, can xtu'ij chuka' chi ri tzij ri xin-ij ren chiwe, can riq'uin ri Ajaf Dios petenak-wi. \v 38 Y xa jec'o ri man niquijo' ta ri xin-ij, man tinimex chuka' ri niqui'ij reje'. \p \v 39 Romari' wach'alal, can riq'uin ronojel iwánima tirayij chi ri Espíritu Santo nuya' ta chiwe chi nik'alajij ri ni'ix chiwe roma ri Dios. Pero chuka' ri kach'alal ri yech'o'n pa ch'aka chic ch'abel ri ruyo'n ri Espíritu Santo chique, man quie'ik'at. \v 40 Y chuka' can ta ronojel ri' pa rubeyal ye'iben-wi y can pa ruchojmil ta chuka'. \c 15 \s1 Ri Cristo can ketzij chi xc'astaj \p \v 1 Wach'alal, ren ninjo' chi toka pa iwi' ri utzilaj rutzij ri Dios ri xintzijoj chiwe cuando xic'ue' chi'icojol. Y rix can xic'on-ka ri tzij ri xintzijoj chiwe, y can iyo'n iwánima riq'uin. \v 2 Y romari' jix-colotajnak, pero nic'atzin chi rix man niya' ta can, xa can ketzij-wi chi xinimaj. \p \v 3 Ri tzij ri xyo'x chue ren, can jari' ri xintzijoj chiwe. Y ri na'ey ri xintzijoj chiwe, ja chi ri Cristo xcom roma ri kamac, can anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios ojer can.\x * \xo 15:3 \xt Is 53:5-12\x* \v 4 Ri Cristo xmuk y pa rox k'ij xc'astaj-pe, anche'l ri tz'iban can chupa rutzij ri Dios,\x * \xo 15:4 \xt Sal 16:8-10; Os 6:2\x* can quiri' xbanataj. \v 5 Y cuando ri Cristo xc'astaj yan, xuc'ut-ri' chech ri Pedro,\x * \xo 15:5 \xt Lc 24:34\x* y c'ajari' chiquiwech ri ch'aka chic apóstoles.\x * \xo 15:5 \xt Mt 28:16-17; Mr 16:14; Lc 24:36; Jn 20:19\x* Y cuando xuc'ut-ri' chiquiwech, chuka' c'o ri Pedro quiq'uin. \v 6 Y c'ajari' xuc'ut-ri' chiquiwech más quinientos kach'alal cuando quimolon-qui'. Je q'uiy chique reje' c'a je q'ues y jec'o chikacojol, pero jec'o xa xecom yan. \v 7 Y cuando xuc'ut yan ri' chiquiwech reje', ja xuc'ut-ri' chech ri Jacobo. Y cuando xuc'ut yan ri' chech ri Jacobo, ja xuc'ut-ri' chiquiwech ri ru-apóstoles; can conojel jec'o cuando xuc'ut-ri' chiquiwech. \p \v 8 Y pa ruq'uisbel xuc'ut-ri' chinuech ren.\x * \xo 15:8 \xt Hch 9:3-6\x* Ren man xinalex ta anche'l xe'alex ri ch'aka chic apóstoles chupa rutzij ri Dios. \v 9 Ren can ninna-wi chi xa man utz ta ni'ix apóstol chue. Can man jin junan ta quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles, roma ren q'uiy etzelal xin-en chique ri kach'alal ri je ru-iglesia ri Dios.\x * \xo 15:9 \xt Hch 8:3\x* \v 10 Pero matiox che ri Dios chi xu'on ri favor chue, romari' cami xjalataj ri nuc'aslen y jinc'o pa rusamaj. Can ja ren ri más jin-samajinak-pe chiquiwech ri ch'aka chic apóstoles. Pero más que quiri', man nin-ij ta chi ja ren xibano ri samaj, man quiri' ta, xa can ja ri ru-favor ri Dios xbano. \v 11 Pero xa ja ri ch'aka chic apóstoles ri yetzijon rutzij ri Dios o xa ja ren, ri' man jun anchique nu'on. Roma xa can junan nakatzijoj, y yalan jabel chi rix can xinimaj-wi ri tzij ri'. \p \v 12 Y xa ja rutzij ri Dios ri nakatzijoj y nu'ij chi ri Cristo can xc'astaj chiquicojol ri caminaki', ¿anchique roma jec'o kach'alal chi'icojol ri ye'in chi ri caminaki' man yec'astaj ta? \v 13 Reje' niqui'ij chi ri caminaki' man yec'astaj ta; y xa ta quiri', ri Cristo man ta xc'astaj chuka'. \v 14 Y xa ta ri Cristo manak ta xc'astaj, man jun nic'atzin-wi rutzij ri Dios ri nakatzijoj, y can man jun chuka' nic'atzin-wi chi rix xinimaj. \v 15 Xa ta quiri', roj can joj tz'ucuy-tzij, roma xka'ij chiwe chi ri Dios xuc'asoj ri Cristo y xa man quiri' ta. Roma xa manak ta yec'astaj ri caminaki', ri Cristo man ta xc'astaj chuka'. \v 16 Ri ye'in chi ri caminaki' can man yec'astaj ta, can man utz ta ri niqui'ij; roma xa ta quiri', ri Cristo manak ta xc'astaj chuka'. \v 17 Y xa ri Cristo can man ta xc'astaj, can man jun nic'atzin-wi chi rix xinimaj. Xa c'a jixc'o ta chupa ri imac. \v 18 Y xa ta quiri', ri caminaki' ri xquinimaj-e ri Cristo, pa k'ak' ta jec'o-wi. \v 19 Y xa ta ja ri we' chech-ulef nakayobej chi ri Cristo can c'o ri xtuya' chake y xa man jun ri xtiyo'x chake, man jun nic'atzin ri kayoben. Xa ta quiri', ja roj ri nic'atzin chi can más nijoyowex kawech que chiquiwech conojel ri winak, roma can kayo'n kánima riq'uin jun ex ri xa man jun nakach'ec chirij. \p \v 20 Pero ronojel ri' xa man ketzij ta. Xa man quiri' ta. Roma ri Cristo can xc'astaj-wi chiquicojol ri caminaki'. Ja raja' ri na'ey ri xc'astaj y romari' can xquiec'astaj-wi ri ch'aka chic caminaki' chuka'. \v 21 Roma jun winak xoc-pe ri mac chech-ulef, y konojel xka ri camic pa kawi'. Romari' ri Cristo xoc winak y xc'astaj chiquicojol ri caminaki', chi quiri' roj chuka' xkojc'astaj. \v 22 Roma ri Adán xyo'x ri camic chake konojel. Y roma ri Cristo xtakawil ri c'aslen ri man niq'uis ta. \v 23 Y ja ri Cristo na'ey xc'astaj. Y cuando xtipe chic jun mej (bey), roj ri joj richi chic raja' xkojc'astaj chuka'. \v 24 Y c'ajari' xtapon ri ruq'uisbel k'ij. Conojel itzel tak espíritus xquiech'acataj roma ri Cristo, chuka' ri autoridades y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y c'ajari' xtuya' ri gobierno che ri Dios ri Rutata'. \v 25 Cami can nic'atzin chi ja ri Cristo nibano gobernar, c'a xquiech'acataj na conojel ri itzel yetz'eto richi y xquiec'ue' chuxe' rakan.\x * \xo 15:25 \xt Sal 110:1\x* \v 26 Y ri ruq'uisbel ri xtich'acataj, ja ri camic. \v 27 Anche'l ri nu'ij chupa rutzij ri Dios, chi ronojel xyo'x chuxe' rakan ri Cristo.\x * \xo 15:27 \xt Sal 8:6\x* Y cuando nu'ij ronojel, can man nu'ij ta chi chuka' ri Dios xoc pa ruk'a'; man quiri' ta, roma ja ri Dios xyo'n lugar che chi ronojel nic'ue' pa ruk'a' raja'. \v 28 Y cuando ronojel jec'o yan pa ruk'a' ri Cristo ri Ralc'ual ri Dios, c'ajari' ri Cristo xtujach-ri' pa ruk'a' ri Dios ri xjacho ronojel pa ruk'a', y romari' k'alaj chi ri Dios can nim-wi y ja raja' ri xtic'ue' parui' ronojel. \p \v 29 Pero xa ta manak yec'astaj ri caminaki', ¿anchique roma jec'o winak niqui'en bautizar qui' pa quiq'uiexel ri quicaminaki' y ri caminaki' ri' xa man jun mej (bey) chic xquiec'astaj? ¿C'o como nic'atzin-wi cuando quiri' niqui'en? \p \v 30 Y xa man ta yec'astaj ri caminaki', ¿anchique nic'atzin-wi chi roj can siempre jojc'o pa tak peligros, xe roma nakatzijoj rutzij ri Cristo? \v 31 Ren can k'ij-k'ij jinc'o chech ri camic. Y xa ren nin-ij-e chiwe cami chi ri wánima niquicot roma rix xinimaj ri Kajaf Jesucristo, rix iweta'n chi can ketzij-wi. Y can ketzij chuka' ri nin-ij chiwe chi can k'ij-k'ij jinc'o chech ri camic. \v 32 Xa ta man jun nic'astaj chi nic'ue' ruc'aslen, man jun ta rakalen ri yenc'ulumaj. Can man jun ta nic'atzin chue ri xinc'ulumaj pa Éfeso. Ri winak can xecataj chuij, y can je anche'l itzel tak chicop xqui'en xepe chuij. Xa más ta utz naka'an anche'l ri ni'ix: Xe kojwa' y kojuq'uia', roma chua'k-cabij xa jojcom.\x * \xo 15:32 \xt Is 22:13\x* \p \v 33 Man quixsatz (quixsach), man tic'uaj-iwi' quiq'uin ri itzel quino'j (quina'oj), roma xa ch'anin xtiquiyuj ri ino'j (ina'oj) rix. \v 34 Tuna' iwech, y man chic tiben imac. Quiri' nin-ij chiwe roma jec'o kach'alal chi'icojol ri man q'uiy ta quieta'n chirij ri Dios, y q'uiy ri man ja' ta ri niquitzijoj. ¡Quixq'uix juba' romari'! \p \v 35 Pero xa jec'o ri yec'utun, ¿anchique c'a modo nic'astaj jun caminak? Y ¿anchique c'a nitzu'n ri ruch'acul? \v 36 Jun ri ninojin quiri', xa nacanic. Roma jun ija'tz' c'o ri nuc'ut chakawech chirij ri'. Cuando ri ija'tz' nitic, can anche'l nicom nu'on, roma can nimuk. Pero can nic'atzin nu'on quiri', chi quiri' ne'bos-pe y ntel-pe ri tico'n. \v 37 Y chuka' ri ija'tz' ri nitic-ka, man ija'tz' ta chic ri ntel-pe, man quiri' ta; xa jun tico'n ri ntel-pe. Y can quiri-wi niqui'en conojel ija'tz' ri yetic-ka, trigo o jun chic rech ija'tz'. \v 38 Ja ri Dios ri nibano chi cuando nitic-ka jun rija'tz' trigo pa ulef, can trigo ntel-pe. Y quiri' chuka' nibanataj quiq'uin conojel ija'tz'. \v 39 Y quiri' chuka' ri kach'acul roj winak man junan ta riq'uin ri quich'acul ri chicop, y ri quich'acul ri chicop ri c'o quixic' man junan ta riq'uin ri quich'acul ri quer y quiri' chuka' ri ch'aka chic chicop. \v 40 Y quiri' chuka' roj ri jojc'o we' chech-ulef, man junan ta kach'acul riq'uin ri jec'o chicaj. Roma ri ruk'ij ri kach'acul roj man junan ta ruk'ij riq'uin ri quich'acul ri jec'o chicaj. \v 41 Y quiri' chuka' ri k'ij y ri ic', man junan ta ri quisakil, y man junan ta chuka' ri quisakil reje' riq'uin ri quisakil ri ch'umil. Chuka' ri ch'umil, can man junan ta ri quisakil chiquijunal, can man junan ta rusakil jun ch'umil riq'uin jun chic. \v 42 Y quiri' chuka' xtu'on ri quich'acul ri caminaki' cuando xquiec'astaj, man junan ta chic riq'uin ri quich'acul ri xc'ue' we' chech-ulef. Roma ri quich'acul ri xtic'ue' chicaj man xtik'ey ta, man anche'l ta chic ri xc'ue' we'. \v 43 Ri quich'acul ri xc'ue' we' chech-ulef manak ruk'ij, pero ri quich'acul ri xtic'ue' cuando xquiec'astaj, can c'o-wi ruk'ij. Ri quich'acul ri xc'ue' we', manak ruchuk'a', pero ri quich'acul ri xtic'ue' cuando xquiec'astaj, can yalan ruchuk'a'. \v 44 Ri kach'acul ri c'o cami, xe we' chech-ulef nic'atzin-wi chake, pero chi jojbe chicaj, nic'atzin chi jun-wi chic ri kach'acul. Ri kach'acul ri xtimuk, can richi-wi ri rech-ulef, pero ri nic'astaj, can richi-wi ri chicaj. \p \v 45 Can quiri' nu'ij rutzij ri Dios ri tz'iban can, chi cuando x-an ri na'ey Adán, ri Dios na'ey xu'on ruch'acul y c'ajari' xuya' ruc'aslen, y jun c'aslic winak xu'on ri Adán.\x * \xo 15:45 \xt Gn 2:7\x* Pero ri jun chic Adán, c'o más rakalen roma ja raja' ri Adán richi chicaj. Y man xe ta c'o ruc'aslen, xa can nuya' chuka' c'aslen chi ronojel tiempo; y ri jun chic Adán ri' ja ri Cristo. \v 46 Pero na'ey nic'ue' ri kach'acul chi ri rech-ulef, c'ajari' nic'ue' ri kach'acul chi chicaj. Y man ja' ta ri kach'acul chi chicaj ri nic'ue' na'ey. \v 47 Ri na'ey achi, can richi-wi ri rech-ulef, roma riq'uin ulef x-an-wi. Pero ri jun chic, can aj-chicaj-wi. Y ja raja' ri Cristo ri Ajaf. \v 48 Roj ri c'a jojc'o we' chech-ulef, joj junan riq'uin ri na'ey achi ri x-an riq'uin ulef. Y ri nujach-ri' pa ruk'a' ri Cristo, can xtoc anche'l ri Cristo, roma ri Cristo can aj-chicaj-wi. \v 49 Cami roj xa junan kach'acul riq'uin ri na'ey achi ri x-an riq'uin ulef, pero xtapon ri k'ij cuando ri kach'acul xtoc anche'l ruch'acul ri Cristo ri can aj-chicaj-wi. \p \v 50 Wach'alal, ren c'o ri ninjo' nin-ij chiwe: Chi ri kach'acul ri c'o cami man xte'c'ue' ta riq'uin ri Dios chicaj, anchi' ja raja' ri nibano gobernar. Can man nitiquier ta nic'ue' chiri', roma ri kach'acul xa man nilayoj ta, xa nik'ey. Pero ri Dios can chi ronojel tiempo nu'on gobernar. \v 51 Pero ninjo' nin-ij jun tzij chiwe, ri xa c'a juba' tik'alajix jabel roma ri Dios. Man konojel ta xkojcom, pero konojel xtijalataj ri kach'acul. \v 52 Pa ruq'uisbel k'ij cuando xtik'ajan ri trompeta ja' xkojjalataj, y can c'aja' xtakana' xojjalataj yan, roma can pa jun rato, ri can anche'l jun ruyupic kawech xkojjalataj. Cuando xtik'ajan ri trompeta, can ja' xquiec'astaj ri caminaki' ri xquinimaj-e, y riq'uin jun chic quich'acul ri man nik'ey ta xquiec'astaj. Y ja' xtijalataj chuka' quich'acul ri c'a je q'ues.\x * \xo 15:52 \xt 1 Ts 4:15-17\x* \v 53 Ri kach'acul ri c'o cami, xa nik'ey y nichuwir, y romari' nic'atzin chi nijalataj. Nic'atzin chi nic'ue' jun kach'acul ri man nik'ey ta ni man nichuwir ta. Ri kach'acul ri c'o cami xa nicom, y nic'atzin chi nijalataj, chi nic'ue' jun chic kach'acul ri manak nicom. \v 54 Y ja' cuando ri kach'acul xtijalataj, y man xtik'ey ta chic, man xtichuwir ta chic, y chuka' man xticom ta chic, ja' xtibanataj ri tz'iban can chupa ri rutzij ri Dios, cuando nu'ij: Ri camic xch'acataj y man jun chic ruchuk'a'.\x * \xo 15:54 \xt Is 25:8\x* \v 55 Y romari', ¿c'a xtitiquier como ri camic chakij? Manak. ¿C'a jec'o como mukunic xquie'an? Man jun chic.\x * \xo 15:55 \xt Os 13:14\x* Quiri' nu'ij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. \v 56 Ja ri mac ri nibano chi ri camic nich'acon chakij. Y roma roj can c'a pa ruk'a' ri mac jojc'o-wi, nipe ri ley chi ri Dios, c'o ri nuya' pa kawi' roma ri mac ri yeka'an. \v 57 Pero matiox che ri Dios chi raja' xutak-pe ri Kajaf Jesucristo chi jojrucol, y romari' c'o kachuk'a' chirij ri mac y ri camic. \p \v 58 Y romari', wach'alal ri yalan jixinjo', nin-ij chiwe: Can tiya' iwánima riq'uin ri Dios, y man tiya' can. Can siempre tibana' rusamaj ri Ajaf, y jabel tibana' che. Y toka pa iwi' chi ronojel ri samaj ri niben roma ri Ajaf, man xe ta quiri' xtiq'uis. \c 16 \s1 Ri ofrenda ri nimol chi niyo'x chique ri kach'alal ri jec'o pa tenemit Jerusalem \p \v 1 Y cami ninjo' yich'o'n chirij ri ofrenda ri nimol chi niyo'x chique ri lok'olaj tak kach'alal ri jec'o pa Jerusalem.\x * \xo 16:1 \xt Ro 15:25-26\x* Y can anche'l ri nu'in chique ri kach'alal ri jec'o pa ronojel Galacia y niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, can jari' chuka' ninjo' chi niben rix. \v 2 Ren ninjo' chi ri na'ey k'ij chi ronojel semanas, rix nimol ri nijo' niya-e. Ri kach'alal ri xquich'ec juba' más, can tiquiya' juba' más, y ri kach'alal ri can manak más xquich'ec, can tiquitija' quik'ij chi niquimol ri niquijo' niquiya-e. Can ronojel semanas tibana' quiri', chi quiri' cuando ren xquinapon, c'o chic ronojel y manak chic xtimol cuando xquic'ue-apo ren iwiq'uin. \v 3 Y cuando xquinapon, ja rix ri xquix-in ancu'x (anchique) xquie'uc'uan ri i-ofrenda chique ri kach'alal aj-Jerusalem. Tibana-e qui-cartas ri kach'alal chi quiri' can k'alaj chi ja reje' ri xe'icha-e roma can iweta'n quiwech, y ja kach'alal ri' ri xquientak-e ren. \v 4 Y xa can nic'atzin chi yibe ren chuka', can yibe, xa ja yan chic reje' xquiebe wiq'uin. \s1 Pablo nrojo' nibe pa Corinto \p \v 5 Pero ninjo' yik'ax na'ey pa Macedonia\x * \xo 16:5 \xt Hch 19:21\x* y c'ajari' xquinapon iwiq'uin rix. \v 6 Nunojin chi cuando xquinapon, yilayoj juba' iwiq'uin. O xa riq'uin juba' xtink'axaj ri ru-tiempo tef iwiq'uin. Y cuando xquinel-e chiri' iwiq'uin, ri ninjo' ren ja chi yinito-e riq'uin ri nic'atzin chue chi ri nubey. Roma man can ta k'alaj anchi' xquibe-wi. \v 7 Cami, c'a man jani ninjo' yinapon iwiq'uin, roma man ninjo' ta chi xe jun o ca'i' k'ij ri yic'ue' iwiq'uin. Ren can ninjo' yilayoj juba' iwiq'uin, xa quiri' nrojo' ri Ajaf. \v 8 Pero c'a ninjo' yic'ue' pa Éfeso. C'a tik'ax na ri kanimak'ej roj israelitas rubinan Pentecostés,\x * \xo 16:8 \xt Lv 23:15-21\x* c'ajari' xquibe. \v 9 Roma ri samaj we', c'a c'o. Ri rutzij ri Dios ri nintzijoj je q'uiy ri man niquijo' ta niquic'oxaj, xa can catajinak quiyowal,\x * \xo 16:9 \xt Hch 19:8-10\x* pero ri Dios rujakon jun nimalaj puerta chinuech we' y can k'alaj chi can c'o rakalen ri samaj ri nin-en. \p \v 10 Xa xtapon ri Timoteo iwiq'uin,\x * \xo 16:10 \xt 1 Co 4:17\x* can utz tic'ulu' rech. Raja' can rusamaj-wi ri Ajaf nu'on, can anche'l nin-en ren. Romari' can utz tibana' riq'uin, chi quiri' can utz xtuna' chi'icojol. \v 11 Man ta xtiben che chi can manak ruk'ij. Y cuando xtel-pe iwiq'uin, tiya-pe ri nic'atzin che chi ri rubey, chi quiri' can ta xtiquicot cuando xtitzolaj-pe, roma ren can xtinyobej-apo quiq'uin ri kach'alal. \p \v 12 Y chirij ri kach'alal Apolos ninjo' nin-ij chiwe, chi cami manak xtapon iwiq'uin, xe xu'ij chue chi xtibe cuando utz xtu'on chech. Ren c'o ta ninjo' chi raja' napon ta junan quiq'uin ri kach'alal ri xquie'apon iwiq'uin. Can yalan xinc'utuj favor che chi tibe, pero can man xrojo' ta. \s1 Ri ruq'uisbel tak tzij \p \v 13 Wach'alal, can tibana' cuenta ri ic'aslen y chuka' can tiya' iwánima riq'uin ri Dios. Man quixtzolaj chiwij, y man tixi'j-iwi', xa can cof quixc'ue' y ticusaj ri uchuk'a' ri ruyo'n ri Dios chiwe. \v 14 Y ronojel ri niben, can c'o ta utz nuc'om-pe chique conojel kach'alal, chi quiri' k'alaj chi can nijo-iwi'. \p \v 15 Wach'alal, rix iweta'n chi ri kach'alal Estéfanas\x * \xo 16:15 \xt 1 Co 1:16\x* y ri ru-familia, jari' ri na'ey xquinimaj ri Cristo chiri' pa rech-ulef Acaya, y reje' can riq'uin ronojel cánima yequito' ri lok'olaj tak kach'alal; roma ja samaj ri' ri xquicha' y niqui'en. \v 16 Y nin-ij chiwe chi quixniman chique reje', chuka' chique conojel ri je anche'l reje', ri yeto'n y niqui'en rusamaj ri Dios. \v 17 Ren yalan yiquicot quiq'uin ri oxi' kach'alal ri xe'itak-pe wiq'uin, ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico, roma reje' can quibanon chue anche'l can jixc'o-pe chi'iwonojel wiq'uin. \v 18 Reje' can xquiya' ruchuk'a' wánima y can c'o uxlanen xquiya' che ri wánima y quiri' chuka' xina' rix. Can jabel-wi ri kach'alal ri xe'icha-pe. Can tiya' matiox, roma can jec'o kach'alal ri can niqui'en ronojel ri ni'ix chique. \p \v 19 Ri kach'alal ri je quichi ri iglesias ri jec'o pa Asia, niquitak-e ruxnakil-iwech. Y quiri' chuka' ri kach'alal Aquila y ri Priscila\x * \xo 16:19 \xt Hch 18:2\x* niquitak-e ruxnakil-iwech pa rubi' ri Ajaf, can riq'uin ronojel cánima niquitak-e. Chuka' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa cocho reje', can riq'uin ronojel cánima niquitak-e ruxnakil-iwech. \v 20 Conojel kach'alal niquitak-e ruxnakil-iwech. Y chuka' nin-ij chiwe chi tiya' ruxnakil-iwech chi'ijunal y can titz'ubaj-iwi' pa rubi' ri Ajaf Dios. \p \v 21 Ren Pablo nintak-e ruxnakil-iwech. Y titzu' ri ruq'uisbel parte che ri carta re', can riq'uin nuk'a' ren xin-en-wi-e. \p \v 22 Y xa c'o jun kach'alal man nrojo' ta ri Ajaf Jesucristo, tika ri castigo pa ruwi'. Ri Ajaf xa ya nipe. \p \v 23 Ri ru-bendición ri Ajaf Jesucristo xtic'ue' ta iwiq'uin chi'iwonojel. \p \v 24 Ren can yalan jixinjo' chi'iwonojel, roma xa can konojel joj richi chic ri Cristo Jesús. Amén.