\id TIT - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h TITO \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Tito \toc2 Tito \toc3 Tit \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Tito \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, jun rusamajel ri Dios y jun ru-apóstol ri Jesucristo. Rija' xirutek c'a chiquito'ic ri e cha'on roma ri Dios, richin queri' niquicukuba' más quic'u'x riq'uin. Y xirutek quiq'uin chuka' richin niquetamaj jebel ri kitzij,\f + \fr 1:1 \ft 2 Ti. 2:25.\f* ri yaruc'uaj chupan ri utzilej c'aslen ri nrajo' ri Dios.\f + \fr 1:1 \ft 1 Ti. 6:3.\f* \v 2 Y riq'uin ri' can coyoben c'a ri utzilej c'aslen ri man jun bey xtiq'uis. Y ja c'aslen ri' ri sujun roma ri Dios ojer can. Can c'a man jani c'o ta re ruvach'ulef\f + \fr 1:2 \ft 2 Ti. 1:9; Ap. 17:8.\f* tok rusujun-pe. Y can nuya-vi, roma ri Dios can nuben-vi ri rubin. \v 3 Y xapon c'a ri k'ij tok ri Dios Kacolonel xuk'alajirisaj ri ruch'abel y xuya' c'a k'ij chuve richin nintzijoj ri ruch'abel.\f + \fr 1:3 \ft Hch. 9:15.\f* Y can janíla xuchilabej chuve chi ninben re samaj re'. \v 4 Y ninben c'a el re carta re' chave rat Tito,\f + \fr 1:4 \ft 2 Co. 2:13; Ga. 2:3.\f* ri at achi'el nuc'ajol roma animan chuka' ri Jesucristo. Ri utzil, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo xtic'oje' ta c'a ri pan avánima. \s1 Ri rusamaj ri Tito ri chiri' pa Creta \p \v 5 Y xatinya' c'a can pa Creta roma xinvajo' chi nachojmirisaj ri nic'atzin chi nichojmirisex. Y chuka' xinbij chave: Ronojel tinamit ri can ec'o kach'alal, que'acha' c'a achi'a' chiquicojol, richin ja rije' ri ye'uc'uan quichin.\f + \fr 1:5 \ft Hch. 14:23.\f* \v 6 Y jun uc'uey\f + \fr 1:6 \ft 1 Ti. 3:2-4.\f* quichin ri kach'alal nic'atzin chi ruc'uan ta jun c'aslen utz, richin queri' man jun nilitej chirij. Y chuka' nic'atzin chi jun uc'uey quichin ri kach'alal xaxe jun rixjayil y ri ralc'ual quiniman ta chic ri Jesucristo. Pero vi ri ralc'ual quic'uan jun itzel c'aslen y man yeniman ta tzij, man ruc'amon ta chi ri tata'aj ri' noc can uc'uey quichin ri kach'alal. \v 7 Roma ri uc'uey quichin ri kach'alal e rusamajela' ri Dios,\f + \fr 1:7 \ft Mt. 24:45; 1 Co. 4:1, 2.\f* y romari' can nic'atzin chi quic'uan jun c'aslen utz richin queri' man jun nilitej chiquij. Chuka' nic'atzin chi man niquinimirisaj ta qui', chi man chanin ta ye'oyover, chi man yek'aber ta,\f + \fr 1:7 \ft Lv. 10:9; Pr. 31:4, 5.\f* chi man niquiben ta oyoval, ni man niquibanala' ta ri man utz ta chuch'aquic qui-mero. \v 8 Y nic'atzin chuka' chi can jebel yeruc'ul-apo ri kach'alal pa rachoch, ri xa c'a pa jun chic tinamit yepe-vi. Nic'atzin chi benek cánima chubanic ri utz. Y nic'atzin chi yech'obon jebel. Nic'atzin chi quic'uan jun c'aslen choj, jun c'aslen utz chuvech ri Dios, y man tiquiya' k'ij chire ri mac. \v 9 Y nic'atzin c'a chi ri e uc'uey quichin kach'alal, can cukul-vi quic'u'x riq'uin ri ruch'abel ri Dios ri xkatzijoj chique, roma can kitzij vi. Y riq'uin ri' ri uc'uey quichin kach'alal yetiquir niquiya' ri utz tak tijonic\f + \fr 1:9 \ft 1 Ti. 1:10.\f* chique ri kach'alal, richin queri' ri kach'alal más niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios. Ri uc'uey quichin ri kach'alal yetiquir chuka' niquibij chique ri vinek ri e cojkan tijonic ri man e kitzij ta, chi tiquiya' can rubanic ri'. \p \v 10 Roma e q'uiy ri man yeniman ta tzij. Y chiquicojol rije' ec'o-vi ri yebin chi c'o chi niban ri circuncisión\f + \fr 1:10 \ft Hch. 15:1.\f* chique richin yecolotej. Ja ri tzij ri que tak ri', ri xa man jun quejkalen. Y yequik'ol ri vinek. \v 11 Y jac'ari' ri ruc'amon chi nikatz'apej quichi' roma e q'uiy ri yek'olotej pa quik'a'. Y hasta c'o bey can conojel ri ec'o pa jun jay yek'olotej pa ruk'a' ri itzel tak tijonic ri yequiya'. Y man xe ta ri' ri niquiben. Xa can niquic'utuj chuka' cajel roma ri tijonic ri niquiya'. \p \v 12 Xc'oje' c'a jun quivinak aj-Creta ri ojer can, ri c'o etamabel riq'uin, y rija' xubij can ri achique quibanic ri vinek. Ri achin c'a ri' quere' xubij can: Ri nuvinak aj-Creta man jun bey niquibij ta ri kitzij. Xa can e achi'el itzel tak chicop. Can nic'o ruvi' yeva', y xa man nicajo' ta yesamej. Queri' xubij ri jun achin ri'. \v 13 Y can kitzij vi ri xubij can. Roma c'a ri' ninbij chave rat Tito, chi tabij chique ri vinek ri', chi tiquiya'\f + \fr 1:13 \ft 1 Ti. 5:20; Tit. 2:2.\f* can rubanic ri man utz ta y tiquinimaj ri kitzij. \v 14 Chuka' tabij chique chi man chic quecac'axaj tijonic ri xa man jun rejkalen, achi'el ri niquibij ri nuvinak israelitas chi c'o chi niban ri circuncisión chique richin yecolotej. Y chuka' man tiquinimaj chic quitzij ch'aka' chic vinek\f + \fr 1:14 \ft Is. 29:13.\f* ri xa niquetzelaj ri kitzij. \p \v 15 Ri vinek ri ch'ajch'oj ri quic'aslen, utz niquitz'et ronojel ri utz. Jac'a ri vinek ri man ch'ajch'oj ta ri quic'aslen y man quiniman ta chuka' ri Dios, ronojel ri utz itzel niquitz'et, roma xa yojtajinek (yujtajinek) ri quich'obonic y man niquina' ta chi man utz ta ri quic'aslen chuvech ri Dios.\f + \fr 1:15 \ft Lc. 11:39.\f* \v 16 Niquibij chi quetaman ruvech ri Dios, pero can nik'alajin chi man kitzij ta, roma ri itzel ri niquiben.\f + \fr 1:16 \ft Ez. 33:31; 1 Ti. 5:8.\f* Man utz ta yetz'et. Man yeniman ta tzij. Y man jun utz ri yetiquir ta niquiben. \c 2 \s1 Ri rubanic jun utzilej tijonic \p \v 1 Jac'a rat can taya' ri utz tak tijonic\f + \fr 2:1 \ft 1 Ti. 1:10; 6:3.\f* chique ri kach'alal. \v 2 Ri rijita'k tak achi'a' can ta niquina' jebel ri yequiben, conojel ta yeyo'on quik'ij, man ta niquiya' k'ij chire ri mac, tiquicukuba' quic'u'x riq'uin ri kitzij tijonic ri kaniman, que'ajovan,\f + \fr 2:2 \ft 2 Ti. 3:10.\f* y quecoch'on chuka'. \v 3 Que chuka' ri' ri rijita'k tak ixoki',\f + \fr 2:3 \ft 1 Ti. 2:9; 1 P. 3:3.\f* yek'alajin ta jebel chiquivech ri vinek chi can c'o-vi quik'ij, man ta e yacol-tzij chiquij vinek, man ta yek'aber, y niquic'ut ta jun utzilej c'aslen chiquivech ri ch'aka' chic. \v 4 Y chuka' tiquic'utu' chiquivech ri ixoki' ri c'a e ac'uala' na chi quecajo' ri cachijlal y ri cal,\f + \fr 2:4 \ft 1 Ti. 5:14.\f* \v 5 chi man tiquiya' k'ij chire ri mac, tiquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, can ta e samajela', utz tiquibana' quiq'uin conojel, quequinimaj ri cachijlal,\f + \fr 2:5 \ft Col. 3:18.\f* richin chi man niyok'otej ri ruch'abel ri Dios. \p \v 6 Tabij c'a chuka' chique ri achi'a' ri c'a e ac'uala' na, chi can man tiquiya' k'ij chire ri mac. \v 7 Y rat Tito chuka' nic'atzin chi jantape' tac'uaj jun c'aslen utz richin queri' nac'ut chiquivech achique chi c'aslen c'o chi niquic'uaj rije'. Y tok ye'atijoj chire ri ruch'abel ri Dios, can ja rubixic tabana'. Y chuka' taya' ruk'ij ri ruch'abel ri Dios. \v 8 Can tachajij c'a avi' riq'uin ri nabij tok yatijon,\f + \fr 2:8 \ft 1 Ti. 6:3.\f* chi ronojel can ja rubixic tabana' chire, richin chi man jun nibix chirij. Y ri ye'etzelan richin ri ruch'abel ri Dios can xqueq'uixbitej, roma man niquil ta achique niquibij chivij rix kach'alal. \p \v 9 Y chique ri kach'alal e samajela'\f + \fr 2:9 \ft Ef. 6:5; 1 Ti. 6:1, 2.\f* tabij chi tiquinimaj quitzij ri qui-patrón. Y jebel tiquibana' chire ronojel ri samaj ri nibix chique. Y man jun bey tiquipaba-qui' chuvech ri qui-patrón. \v 10 Ni man que'elek' quiq'uin ri qui-patrón. Y can utz tiquibana' chire ronojel, richin utz yetz'et coma conojel ri vinek, y ri vinek ri' xtiquiya' c'a ruk'ij\f + \fr 2:10 \ft 1 Ti. 6:1.\f* ri ruch'abel ri Dios ri Kacolonel. \p \v 11 Ri rutzil ri Dios xok'alajin vave' chuvech re ruvach'ulef.\f + \fr 2:11 \ft Jn. 1:9.\f* Y jari' ri c'amayon-pe colotajic chike konojel roj vinek. \v 12 Y ri' chuka' nuc'ut chikavech chi tikaya' can rubanic ronojel ri man nika' ta chuvech ri Dios y ronojel ri itzel tak rayinic richin re ruvach'ulef. Re c'a ojc'o na re vave' chuvech re ruvach'ulef, man tikaya' k'ij chire ri mac, xa tikac'uaj jun c'aslen choj;\f + \fr 2:12 \ft Lc. 1:75.\f* jun c'aslen ri nika' chuvech ri Dios. \v 13 Roma koyoben ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Jesucristo.\f + \fr 2:13 \ft Col. 1:5, 23; 3:4.\f* Can riq'uin c'a quicoten koyoben ri k'ij ri'. Y jari' tok xtik'alajin ri ruk'ij-ruc'ojlen ri nimalej ka-Dios y Kacolonel Jesucristo. \v 14 Ri can man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel, richin chi xojrucol\f + \fr 2:14 \ft Ex. 15:16.\f* chuvech ronojel ruvech mac y richin chuka' xuch'ajch'ojirisaj ri kac'aslen.\f + \fr 2:14 \ft Mal. 3:3; Mt. 3:12; Hch. 15:9; He. 9:14; Stg. 4:8.\f* Queri' xuben richin chi ri xojniman richin xojoc richin rija'.\f + \fr 2:14 \ft Dt. 7:6; 14:2.\f* Y rija' nrajo' chi nibe kánima chubanic ri utz. \p \v 15 Que'atijoj c'a ri ch'aka' chic chire ronojel re'. Tabij chique ri utz quic'aslen quic'uan, chi man tiquiya' can. Y ri itzel quic'aslen, tabij chique chi tiquiya' can ri itzel c'aslen ri'. Man taxibij-avi' naben queri', roma ja ri Dios yoyon re samaj re' chave. Can c'o c'a chi yatquinimaj.\f + \fr 2:15 \ft 1 Ti. 4:12.\f* \c 3 \s1 Ri nic'atzin chi niquiben ri kach'alal \p \v 1 Can tabij c'a chique ri kach'alal chi tiquinimaj quitzij ri k'atoy tak tzij.\f + \fr 3:1 \ft Ro. 13:1; 1 Ti. 2:2.\f* Can tiquibana' c'a ri nibix chique, y riq'uin ronojel cánima tiquibana' ronojel ruvech utzilej samaj. \v 2 Y tabij chuka' chique chi man tiquibij itzel chirij jun chic vinek,\f + \fr 3:2 \ft Ex. 20:16.\f* y chi man tiquiben oyoval.\f + \fr 3:2 \ft Ef. 4:31.\f* Xa utz tiquibana' quiq'uin conojel, y riq'uin ronojel ch'uch'ujil. \p \v 3 Roma tok rubanon can,\f + \fr 3:3 \ft Ef. 5:8.\f* roj chuka' oj nacanek riq'uin ri kach'obonic. Man xojniman ta tzij. Yalan oj sachinek ri chiri'. Man xojtiquir ta xkak'il-ki' chuvech ri mac. Xa can xkaben ronojel ri itzel ri xkarayij, y xbe kánima riq'uin ri quicoten richin re ruvach'ulef. Yalan itzel ri kac'aslen xkac'uaj. Itzel xekatz'et ri ch'aka' chic roma ri utz c'o quiq'uin. Chikachibil ki' xketzelaj-ki', y roma ri man utz ta ri kac'aslen, ri vinek xojquetzelaj chuka'. \v 4 Pero tok ri Dios ri Kacolonel xuc'ut ri rutzil chikavech,\f + \fr 3:4 \ft Ef. 2:7.\f* xketamaj c'a chi ronojel vinek yerajo'. \v 5 Rija' xojrucol c'a pe chupan ri kamac. Man roma ta yalan choj ri kac'aslen kac'uan\f + \fr 3:5 \ft Ro. 3:20; Ga. 2:16.\f* tok xojrucol-pe. Man que ta ri'. Xa can roma xujoyovaj kavech, y roma xuch'ajch'ojirisaj ri kac'aslen. Jun c'ac'a' c'aslen xuya' chike. Ri Lok'olej Espíritu\f + \fr 3:5 \ft Jn. 3:3, 5.\f* xoc pa tak kánima. Y riq'uin ri' xjalatej ri kac'aslen. \v 6 Ri Dios xuya' ri Lok'olej Espíritu chike,\f + \fr 3:6 \ft Jl. 2:28.\f* roma ri Kacolonel Jesucristo. Y ri Lok'olej Espíritu q'uiy utzil\f + \fr 3:6 \ft Jn. 1:16.\f* nuben chike: \v 7 Y riq'uin ri' man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios,\f + \fr 3:7 \ft Ro. 3:24.\f* y ri' xa can roma ri rutzil ri Dios. Y chuka' xtikichinaj ri utzilej c'aslen ri man xtiq'uis ta.\f + \fr 3:7 \ft Ro. 8:17; Tit. 1:2.\f* Y roj koyoben ri c'aslen ri'. \p \v 8 Ronojel re' can kitzij vi,\f + \fr 3:8 \ft 1 Ti. 1:15; Tit. 1:9.\f* can utz vi, y can nic'atzin-vi chire ri quic'aslen conojel vinek. Roma c'a ri' ninvajo' chi man tatanaba' quitijoxic ri quiniman chic ri Dios chire ronojel re', richin queri' can tiquitija' quik'ij niquiben ri utz. \v 9 Pero ri tzij ri xa man jun quejkalen, achi'el ri tzij ri yeban chiquij ri quibi' ri vinek ri xec'oje' ojer can,\f + \fr 3:9 \ft 1 Ti. 1:4.\f* man que'avac'axaj. Y chuka' ri oyoval ri yequiben ri vinek ri xa man junan ta quich'obonic chirij ri nubij ri ley richin ri Moisés, man chuka' que'avac'axaj, roma ronojel ri tzij ri que tak ri' xa man jun utz nuq'uen-pe chave.\f + \fr 3:9 \ft 2 Ti. 2:23.\f* \p \v 10 Y vi c'o jun ri nuya' jun tijonic ri man kitzij ta, y romari' ri kach'alal niquichop niquich'er-el-qui', tapixabaj c'a ri nibanon queri' y tabij chire chi man tuben queri'. Y vi abin chic chire jun bey y man yarunimaj ta, tabij chic jun bey chire. Y vi can man niniman ta c'a, man chic taq'uen ruvech.\f + \fr 3:10 \ft Mt. 18:17; 2 Co. 13:2; 2 Ti. 3:5; 2 Jn. 10.\f* \v 11 Roma ri nibanon queri', can nik'alajin-vi\f + \fr 3:11 \ft 1 Ti. 5:24.\f* chi xa sachinek riq'uin ri ruch'obonic, itzel ruc'aslen ruc'uan, y ruyon rija' nroyoj ruc'ayeval pa ruvi'. \s1 Ri rurayibel ri Pablo \p \v 12 Y yin xtintek-el ri kach'alal Artemas aviq'uin o ri kach'alal Tíquico.\f + \fr 3:12 \ft Hch. 20:4; 2 Ti. 4:12.\f* Y tok xtapon aviq'uin jun chique rije', tatija' ak'ij yabe pa tinamit Nicópolis. Roma nuch'obon chi yibec'oje' chiri' ri tiempo richin tef. \v 13 Y ri kach'alal Zenas ri etamanel richin ri ley y ri kach'alal Apolos,\f + \fr 3:13 \ft Hch. 18:24.\f* taya' c'a ronojel ri nic'atzin chique richin ri quibey, richin queri' man ta jun ri nicajo'. \v 14 Y ri kach'alal tiquetamaj c'a niquiben ri utz. Quequito' c'a conojel ri c'o nic'atzin chique,\f + \fr 3:14 \ft Ef. 4:28.\f* richin chi nivachin ta\f + \fr 3:14 \ft Fil. 1:11; Col. 1:10.\f* jebel ri quic'aslen. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 15 Conojel c'a ri kach'alal ri ec'o viq'uin niquitek-el rutzil-avech. Y taya' c'a chuka' rutzil-quivech ri junan kavech quiq'uin roma kaniman ri Jesucristo. Ri rutzil ri Dios xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'.