\id ROM - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h ROMANOS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Roma \toc2 Romanos \toc3 Ro \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Roma \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo jun rusamajel ri Jesucristo. Ja ri Dios c'a ri xinoyon richin chi xinoc apóstol. Rija' xirucha' c'a richin chi nintzijoj ri utzilej ruch'abel ri nic'amon-pe colotajic. \p \v 2 Ri Dios xubij chique ri rusamajela' ojer can chi xtuya-pe ri rutzil. Y ri rusamajela' ri' can xquitz'ibaj-vi can ri xubij ri Dios. Xquitz'ibaj can chupan ri lok'olej ruvuj ri Dios. \v 3 Y ri xubij ri Dios chique ri rusamajela' ojer can, can chirij vi c'a ri Ruc'ajol, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo. Y tok ri Jesucristo xpe vave' chuvech re ruvach'ulef, xoc vinek achi'el roj, y rija' riy-rumam c'a ri rey David. \v 4 Y tok xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki', can xk'alajin-vi chi rija' Ruc'ajol ri Dios y can lok'olej vi achi'el ri Dios. Y xk'alajin chuka' chi c'o ruchuk'a'. \v 5 Y rija' can xuya' utzil pa kavi' quiq'uin ri ch'aka' chic apóstoles y xuben chike chi xojoc apóstoles. Queri' xuben chike roma xrajo' chi pa rubi' rija' nikatzijoj ri ruch'abel pa ronojel ruvach'ulef. Rija' nrajo' c'a chi conojel vinek xqueniman ta richin y xtiquinimaj ta chuka' rutzij. \v 6 Y ri Jesucristo xixroyoj chuka' rix richin xixoc richin rija'. \p \v 7 Y re carta re' chive rix kach'alal ninben-vi-el, ri ixc'o chiri' pa Roma. Ri Dios janíla yixrajo' y romari' xixroyoj richin xixoc lok'olej tak ralc'ual. Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo nrajo' c'a nibe chiquitz'etic ri kach'alal ec'o pa Roma \p \v 8 Nabey ninmatioxij chire ri Dios ivoma rix. Ninmatioxij chire roma nitzijox chi jun ruvach'ulef chi can iniman-vi. Y xaxe c'a roma ri Jesucristo tok yitiquir yimatioxin chire ri Dios. \v 9 Y ri ka-Dios can retaman-vi chi benek-ruvech ninben orar ivoma. Ri Dios ri can riq'uin ronojel vánima ninsamajij. Ri can nintzijoj-vi ri utzilej ruch'abel ri nich'on chirij ri Ruc'ajol. \v 10 Y ninc'utuj chuka' chire ri Dios chi xtuben ta chi xquitiquir ta xquinapon iviq'uin, vi queri' nrajo' rija'. Q'uiy yan c'a tiempo vajovan chi yinapon iviq'uin. \v 11 Roma janíla ninrayij yibe chi'itz'etic, y ninvajo' yixinto' richin chi rix c'o ta más ri nivetamaj riq'uin ri Lok'olej Espíritu, richin chi más nicukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios. \v 12 O más utz ninbij chi nikato-ki', richin nicuker más kac'u'x. Rix yinito' yin richin más nicuker nuc'u'x, y yin yixinto' rix, richin chi más nicuker ic'u'x chuka' rix. Queri' xtikaben roma kaniman ri Jesucristo. \p \v 13 Vach'alal, yin ninvajo' chi rix nivetamaj chi q'uiy c'a bey nuch'obon chi yibe ta chila' iviq'uin, pero man in tiquirinek ta in benek. Can nurayibel vi c'a chi rix nivetamaj más chire ri ruch'abel ri Dios, can achi'el nubanon quiq'uin e q'uiy vinek ri xa man e israelitas ta chuka'. Y riq'uin ri' can xtivachin ta c'a ri ch'abel ri pa tak ic'aslen chuka' rix. \v 14 Can nic'atzin-vi chi yin nintzijoj ri ruch'abel ri Dios chique ri vinek griegos y chique ri man e griegos ta. Nic'atzin chi nintzijoj chique ri etamanela' y chique chuka' ri man e etamanela' ta. \v 15 Romari' yin can ninvajo' c'a nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic, ri chila' pa Roma ri itinamit. \s1 Ri ruchuk'a' ri ch'abel richin colotajic \p \v 16 Yin man yiq'uix ta c'a nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic, roma ja utzilej ch'abel re' ri uchuk'a' ri nucusaj ri Dios richin yerucol ri yeniman richin. Ri ch'abel c'a ri' nabey xtzijox chique ri israelitas; c'ari' xtzijox chuka' chique ri man e israelitas ta. \v 17 Ri ch'abel richin colotajic nuk'alajirisaj chikavech achique rubanon ri Dios richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech. Tok nikanimaj rija', jari' tok man jun kamac yojc'ulun chuvech. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri vinek ri choj chic quic'aslen, can xtic'oje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quicukuban quic'u'x riq'uin. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \s1 C'ayef ri quic'aslen ri man quetaman ta ruvech ri Dios \p \v 18 Ri Dios yacatajinek royoval chiquij ri vinek ri man utz ta quic'aslen chuvech. Roma riq'uin ri itzel quic'aslen ri vinek ri' quik'aton ri kitzij tijonic. Romari' ri Dios can xtuya-vi c'a pe ruc'ayeval pa quivi'. \v 19 Roma c'o ta ri xetiquir xquetamaj chirij ri Dios, roma ri Dios xuk'alajirisaj chiquivech. \v 20 Ri Dios man tz'etel ta. Jac'a ri ruvach'ulef y ri ch'aka' chic ri xeruben, e tz'etel, y jari' ri yek'alajirisan ri Dios chiquivech. C'a pa rutiquiribel re ruvach'ulef quik'alajirisan-pe ri Dios. Niquik'alajirisaj chiquivech chi c'o Dios y chi ri ruchuk'a' man q'uisel ta. Can k'alaj vi chi c'o Dios, romari' ri vinek ri' can man c'a xquetiquir ta xtiquibij: Roj man jun kamac roma man jun xbin chike chi c'o Dios. \v 21 Roma can chiquivech c'a ec'o-vi ri yek'alajirisan chi c'o Dios, xa jac'a rije' man quiyo'on ta ruk'ij-ruc'ojlen achi'el ruc'amon chi niban, ni man quimatioxin ta chire, xa ja ri man jun quejkalen ri yequich'ob; e nacanek y k'ekumatajinek ri cánima. \v 22 Niquibij chi e etamanela', y xa nik'alajin chi man jun quetaman. \v 23 Roma man niquiya' ta ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios ri man camel ta. Xa ja ri e camel ri niquiya' quik'ij. Roma hasta e quibanon quivachibel vinek, quivachibel aj-xic' tak chicop, quivachibel cumetz y quivachibel ri chicop cajquej caken; y jari' ri niquiya' quik'ij. \p \v 24 Romari' ri Dios xeruya' can. Tiquic'uaj na ri itzel c'aslen, roma can ja vi ri' ri rurayibel ri cánima. Can xic'o ruvi' ri etzelal xquiben. Janíla vi niq'uixbisan ri xquibanala' chicachibil qui'. \v 25 Xa xquiyoj (xquiyuj) rubanic ri kitzij, roma man xquitzekelbej ta ri kitzij Dios y xequitzekelbej ri man e kitzij ta. Man xquiya' ta ruk'ij ni man xquisamajij ta ri Dios. Xa ja ri cosas ri e rubanon rija', xa jari' ri xquiya' quik'ij y xequisamajij. Y ja ri Dios ri nic'atzin chi ninimirisex rubi' richin jantape'. Can que vi ri'. \p \v 26 Y roma queri' niquiben, ri Dios xeruya' can. Chi que'uc'uex na roma ri itzel tak rayibel ri c'o pa tak cánima; ri janíla niq'uixbisan. Roma ec'o ixoki' man chic xecajo' ta achi'a', xa ixoki' chic ri xecajo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. \v 27 Y que chuka' ri' ri achi'a', ec'o ri man chic xecajo' ta ixoki', xa achi'a' chic ri xecajo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. Yalan itzel ri xquiben, y xa man xeq'uix ta; can xquiq'uek-qui' chupan ri etzelal ri niquirayij. Y can ja yan c'a ri quich'acul xc'ulun-el rutojbalil ri itzel bey ri xcojkaj. \p \v 28 Rije' xquich'ob chi man jun nic'atzin-vi niquetamaj ruvech ri Dios. Romari' ri Dios xeruya' can. Tiyojtej na (Tiyujtej na) ri quich'obonic y tiquibanala' na ri man ruc'amon ta. \v 29 Can ruyon ri man choj tak banobel ta ri e nojinek pa tak cánima. Roma ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' richin yemacun. Niquibanala' etzelal chique ri ch'aka'. Benek-ruvech niquirayij ri c'o riq'uin jun chic. Q'uiy etzelal niquirayij niquiben chique ri ch'aka'. Janíla itzel niquitz'et jun chic roma ri utz c'o. Yecamisan. Niquiben oyoval. Yek'olon. Man jun tiquitz'et niquijel rubixic. \v 30 Xe tzij niquiben chiquij ch'aka' y yeyok'on. Niquetzelaj ri Dios. Nic'o ruvi' niquiben roma c'o ti quik'ij. Janíla niquinimirisaj-qui'. Benek-ruvech niquich'ob achique rubaniquil ri etzelal ri nicajo' niquiben. Man niquinimaj ta quitzij quite-quitata'. \v 31 E nacanek. Niquik'ej ri quitzij. Man yecajo' ta ri calc'ual ni ri quite-quitata'. Man niquijoyovaj ta quivech ri ch'aka', y man yecuyun ta mac. \v 32 Rije' quetaman chi ri Dios rubin, chi ri yebanon etzelal que tak ri', c'o chi nika' ri camic pa quivi'. Pero stape' quetaman, can niquiben-vi ronojel ri etzelal que tak ri', y chuka' yequicot tok c'o ch'aka' chic ri queri' niquiben. \c 2 \s1 Ri Dios pa ruchojmilal nuk'et tzij \p \v 1 Pero rix nuvinak israelitas, vi ninimirisaj-ivi' y nibij chi man utz ta ri quibanobal ri vinek ri yebanon mac que tak ri', man utz ta ri niben. Roma xa ja chuka' ri' yixajin chubanic rix, y man yixtiquir ta nibij chi man jun imac. \v 2 Can ketaman c'a chi ri Dios nuya' rutojbalil chique conojel vinek roma ri mac e quibanalon. Can achi'el rubanic ri quimac, queri' ri rutojbalil nuya'. \v 3 Y rix ninimirisaj-ivi' tok nibij chi yalan itzel quibanobal ri vinek ri yebanon mac que tak ri'. Y xa ja chuka' ri' yixajin chubanic rix. ¿Can nich'ob cami chi ri Dios man ta xtuya' rutojbalil ri imac chuka' rix? \v 4 ¿Man k'axinek ta cami chivech achique roma ri Dios yalan utz iviq'uin y achique roma rija' can nicuyun mac y nicoch'on? Chivech rix can utz chi niben xabachique mac ri nivajo' y rija' man jun nuben chive. Pero xa man que ta ri'. Rija' queri' rubanon-pe iviq'uin rix roma nrajo' chi niya' can ri mac. \v 5 Xa jac'a rix covirinek ri ivánima. Man nivajo' ta niya' can ri mac. Y riq'uin ri', xa nimol ruc'ayeval chivij. Can xtika' c'a ri royoval ri Dios pan ivi' chupan ri k'ij tok rija' xtuk'et tzij. Y ri ruk'atbel-tzij rija' can choj vi. \v 6 Roma can achi'el ri kabanobal chikajujunal, queri' ri rutojbalil ri xtuya' chike. \v 7 Vi yojcoch'on y benek-ruvech nikac'uaj jun c'aslen utz, ri Dios xtuya' ri c'aslen man q'uisel ta chike. Jari' ri xtuya' ri Dios chike roj ri c'o rayibel kiq'uin richin yojbec'oje' chila' chicaj richin jantape', ri acuchi ruyon sakil c'o y chiri' chuka' xtinimirisex-vi kak'ij. \v 8 Jac'a vi nikapaba-ki' chuvech ri Dios, can xtika' na vi ri royoval pa kavi'. Y can nim vi c'a ri ruc'ayeval ri xtika' pa kavi'. Queri' xtikac'ulvachij vi man nikanimaj ta ri nubij chike ri kitzij tijonic y xa ja ri nubij ri man choj ta ri nikanimaj. \v 9 Can conojel c'a vinek ri yebanon etzelal, c'ayef xtiquic'ulvachij; xtiquitej pokonal. Nabey xtika' ri ruc'ayeval pa quivi' ri israelitas y chuka' xtika' pa quivi' ri man e israelitas ta. \v 10 Y conojel vinek ri yebanon ri utz, xquebec'oje' chila' chicaj ri acuchi ruyon sakil c'o, y ri acuchi chuka' xtinimirisex quik'ij. Xtic'oje' uxlanen pa tak cánima richin jantape'. Y ja ri israelitas ri nabey xtiban queri' chique y c'ari' chuka' ri man e israelitas ta. \v 11 Roma ri Dios junan nuben chike konojel. \p \v 12 Roj israelitas can yo'on-vi c'a ri ley chike roma ri Dios, y vi yojmacun, ri Dios can jac'a ley ri' ri nucusaj richin nuk'et tzij pa kavi'. Jac'a ri vinek ri man c'o ta ri ley ri' quiq'uin, vi yemacun, can xtika-vi chuka' ruc'ayeval pa quivi', pero man nucusex ta ri ley ri' richin niban ri k'atoj-tzij. \v 13 Ri vinek ri xaxe nicac'axaj ri nubij ri ley ri xuya' ri Dios y man niquiben ta ri nubij, c'o quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Jac'a ri yebanon ri nubij, can man jun vi quimac yec'ulun chuvech. \v 14 C'o bey ri vinek man e israelitas ta niquiben ri nubij ri ley, stape' man cac'axan ta ri achique nubij. Y queri', can nik'alajin c'a chi ri pa tak cánima can c'o-vi ri nik'alajirisan chiquivech achique ri utz y achique ri man utz ta. Achi'el xa ta can c'o ri ley pa tak cánima. \v 15 Achi'el xa ta ja ri ley ri tz'ibatel pa tak cánima, y jari' ri nibin chique achique ri utz y achique ri man utz ta. Y rije' utz nuna' ri cánima tok ja ri utz niquiben y k'axo'n nuna' ri cánima tok ja ri man utz ta niquiben. Rije' can quetaman, vi utz o man utz ta ri niquiben. \v 16 Y can queri' chuka' xtuna' ri cánima chupan ri k'ij tok xtik'at tzij pa quivi'. Can xtapon c'a ri k'ij tok xtik'at tzij pa quivi' conojel vinek y xtiquic'ul rutojbalil quimac, chi evan y man evan ta. Y ri Dios can jac'a ri Jesucristo ri xtucusaj richin nuben ri k'atoj-tzij. Queri' nubij ri utzilej ch'abel richin colotajic ri nintzijoj. \s1 Ri israelitas y ri qui-ley \p \v 17 Rix nuvinak, ri can janíla yixquicot tok nibix israelitas chive, nich'ob chi xivil yan ri colotajic roma ri Dios chive rix xuya-vi ri ley. Y chuka' janíla ninimirisaj-ivi' roma nibij chi ix rutinamit ri Dios. \v 18 Rix nibij chi yixtijox chire ri ley, y romari' tok ivetaman achique ri nrajo' ri Dios chi nikaben, y chuka' ivetaman achique ri utz y achique ri man utz ta. \v 19 Y rix nich'ob chi can yixtiquir nic'uaj quibey ri e moyi', nisakirisaj quichin ri ec'o pa k'eku'n, \v 20 ye'itijoj ri vinek ri man jun quetaman, y ye'itijoj chuka' ri ac'uala'. Roma chive rix yo'on-vi ri ley ri c'o etamabel y c'o ronojel ri kitzij chupan. \v 21 Rix nibij chi ye'itijoj ri ch'aka'. ¿Man cami nic'atzin ta chi nitijoj-ka-ivi' rix? Roma nibij chique ri ch'aka' chi man utz ta ri elek'. Y rix ¿can kitzij cami chi man yixelek' ta? \v 22 Rix nibij chique ri achi'a' ri c'o quixjaylal chi man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij chique ri ixoki' ri c'o cachijlal chi man tiquiya' k'ij chi noc jun chic achin quiq'uin. Y rix ¿can kitzij cami chi man niben ta queri'? Rix nibij chi can que'etzelex ri dios ri xa man e kitzij ta. ¿Y que cami ri' niben rix? ¿Man cami nivelek'aj ta ri c'o chupan ri cachoch? \v 23 Janíla ninimirisaj-ivi' roma c'o ri ru-ley ri Dios iviq'uin. ¿Can kitzij cami chi jantape' niben ri nubij ri ley ri' richin niya' ruk'ij ri Dios? \v 24 ¿Man kitzij ta cami ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can? Tok nubij: Ri vinek ri man e israelitas ta niquiyok' rubi' ri Dios tok niquitz'et ri ibanobal rix. Queri' ri tz'ibatel can. \p \v 25 Roj israelitas can banon ri circuncisión chike, y ri' yalan utz; pero vi nikaben ronojel ri nubij chupan ri ley ri xuya' ri Dios. Y vi man nikaben ta, man jun nic'atzin-vi chi banon ri circuncisión chike, xa junan riq'uin ri man ta banon ri circuncisión chike. \v 26 C'o ta jun achin man israelita ta y man banon ta ri circuncisión chire, y rija' nuben ta ri nubij ri ley, chuvech ri Dios nic'ulun chi rija' achi'el xa ta banon ri circuncisión chire, stape' man rubanon ta. \v 27 Y ri achin ri' can nuben-vi ri nubij chupan ri ley, stape' man banon ta ri circuncisión chire. Y romari' nik'alajin chi rix nuvinak ri man niben ta ri nubij ri ley, man utz ta ri niben y can pan ik'a' rix c'o-vi ri ley y banon ri circuncisión chive. \v 28 Can ix israelitas vi y banon ri circuncisión chive. Pero man xe ta ri' nic'atzin richin nik'alajin chi ix rutinamit ri Dios. \v 29 Roma chuvech ri Dios ri kitzij e rutinamit, ja ri vinek ri c'o jun cánima ch'ajch'oj. Can achi'el ta banon ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión ri' niban roma ri Lok'olej Espíritu y man ja ta ri circuncisión tz'ibatel chupan ri ley. Y jac'a ri vinek ri banon circuncisión ri pa tak cánima, jari' ri yeka' chuvech ri Dios y stape' man yeka' ta chiquivech ri vinek. \c 3 \p \v 1 Y yin ninch'ob chi rix nibij: ¿Achique c'a nuq'uen-pe chike chi oj israelitas? ¿Y achique nuq'uen-pe chike ri circuncisión? \v 2 Pero yin ninbij: Q'uiy utz ruc'amon-pe chike. Pero xaxe c'a ri nabey ri ninnataj y ri' ja ri ruch'abel ri Dios ri uxkanen can pa kak'a'. \v 3 ¿Y xtikabij ta c'a chi roma e janíla kavinak ri man xquinimaj ta, roma ta ri' ri Dios man ta xtuben ri rubin? \v 4 Man que ta ri'. Ri Dios can kitzij vi nich'on, stape' ta conojel vinek man que ta ri' niquiben. Achi'el ri tz'ibatel can roma ri David. Rija' rubin can: \q1 Xtik'alajin chiquivech ri vinek chi can kitzij vi ri nabij. \q1 Y vi ec'o vinek ri janíla itzel yech'on chavij, xtik'alajin ta chuka' chi man kitzij ta ri niquibij. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \p \v 5 Y man tich'ob chi itzel nuben ri Dios tok nuya' ruc'ayeval pan ivi' roma ri man choj ta ibanobal. Y ri' stape' nibij rix chi roma ri ibanobal tok nik'alajin chi ri Dios can xe ri choj ri nuben. Re' xa quich'obonic vinek. \v 6 Man kitzij ta ri niquich'ob. Roma vi ta kitzij ri quich'obonic, ri Dios man ta nitiquir nuk'et tzij pa kavi' roj vinek. \p \v 7 Chuka' man tich'ob chi itzel nuben ri Dios tok nubij aj-maqui' chive y nuk'et tzij pan ivi' roma ri tz'ucuj-tzij ri niben. Y stape' rix nibij chi romari' tok nik'alajin chi ri Dios man que ta ri' nuben y ri vinek niquiya' ruk'ij-ruc'ojlen romari'. Man tich'ob queri'. \v 8 Man tich'ob chi ri banoj-etzelal nuq'uen-pe utz. Roma ri yech'obon queri', can ruc'amon-vi chi nika' ruc'ayeval pa quivi'. Y can ec'o c'a ri e biyon chikij chi roj queri' chuka' nikach'ob, y xa man que ta ri'. \s1 Can man jun c'a nitiquir nibin chi man jun ta rumac \p \v 9 ¿Y vacami achique nibij? ¿Chuvech ri Dios ri kac'aslen roj israelitas más cami utz que chuvech ri quic'aslen ri man e israelitas ta? Man que ta ri'. Achi'el xinbij yan ka, chi conojel vinek, chi israelitas y man israelitas ta, conojel e kajinek chuxe' ri mac. \v 10 Queri' chuka' nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 Man jun vinek ri can choj ta ruc'aslen. Can man jun. \q1 \v 11 Man jun ri can k'axinek ta chuvech ri achique ri' ri utz \q1 y man jun chuka' ri nicanon ta richin ri Dios. \q1 \v 12 Can man ja ta c'a ri rubey ri Dios xquicha' richin xcojkaj. Man utz ta c'a ri quic'aslen. \q1 Can man jun vi vinek ri nibanon ta utz. Man jun. \q1 \v 13 Can yek'olon-vi riq'uin ri niquibij. \q1 E achi'el cumatzi' ri niquiq'uen-pe camic riq'uin ri yeti'on (yech'opon). \q1 Can yecamisan riq'uin ri quich'abel, roma ri pa quichi' achi'el jul richin caminek. \q1 \v 14 Can benek-ruvech itzel yech'on chiquij ri ch'aka'; can q'uey-q'uey ri ch'abel niquibila'. \q1 \v 15 Man niquipokonaj ta yecamisan. Roma can man jun tiban chique, can jari' junanin yecamisan. \q1 \v 16 Ec'o ri niquiyala' can bis y k'axo'n ri ye'ic'o-vi. \q1 \v 17 Man quetaman ta ri achique rubanic ri c'aslen richin uxlanen. \q1 \v 18 Man niquixibij ta qui' chuvech ri Dios. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \p \v 19 Y roj ketaman chi re nubij re ley tz'ibatel can, chique ri ec'o chuxe' ri ley nich'on-vi. Can man jun c'a nitiquir nibin chi man jun ta rumac. Can conojel c'a ri ec'o chuvech re ruvach'ulef c'o chi ye'apon na chuvech ri Dios. \v 20 Can man jun c'a vinek ri rubanon ta ronojel ri nubij ri ley. Y romari' ri ley man nitiquir ta nuben chike chi man jun ta kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Ri ley xaxe nitiquir nuc'ut chikavech chi oj aj-maqui'. \s1 Ri rubaniquil richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios \p \v 21 Y vacami ri Dios nuc'ut c'a chikavech achique rubaniquil richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech rija'. Nuc'ut chikavech chi man riq'uin ta ri ley tok choj yojc'ulun chuvech, stape' natan chupan ri ley y bin chuka' can coma ri k'alajirisey ruch'abel ri Dios ri xec'oje' ojer can. \v 22 Ri Dios can nuc'ut c'a chikavech chi xabachique vinek ri niniman ri Jesucristo, man jun rumac nic'ulun chuvech ri Dios. Xa ja roj can junan kabanon konojel, \v 23 roma can konojel xojmacun y nej xojc'oje-vi chire ri Dios ri can c'o ruk'ij-ruc'ojlen. \v 24 Roma rutzil ri Dios tok man jun kamac yojc'ulun chuvech rija'. Man jun c'a rajel nuc'utuj chike, roma ri Cristo Jesús xquen (xcom) richin xutoj ri kamac. \v 25 Ri Dios xutek-pe ri Cristo richin xquen (xcom) y xbiyin ri ruquiq'uel, roma ja rija' ri xejkalen rumac ri vinek. Ri can niniman c'a richin ri Cristo nicuyutej rumac. Ri Dios can ruch'obon-vi chi nutek na pe ri Cristo, y romari' nik'alajin chi choj ri xuben tok man xuya' yan ta ri rajel-ruq'uexel y ri rutojbalil ri quimac chiquijujunal ri vinek ri xec'oje' ojer can. \v 26 Y chuka' romari' nik'alajin chi choj ri nuben kiq'uin roj chupan re tiempo re', tok nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech roma kaniman ri Jesús. \p \v 27 Roma c'a ri' man yojtiquir ta nikanimirisaj-ki' ni nikabij ta chi yalan utz ri kac'aslen. Roma man xojcolotej ta roma yalan ta utz ri kabanobal, xa xojcolotej roma ri xkanimaj ri Jesús. \v 28 Y queri', nik'alajin c'a chi xabachique vinek ri niniman ri Jesús, man jun rumac nic'ulun chuvech ri Dios, stape' man rubanon ta pe ri nubij ri ley ri xuya' ri Dios. \p \v 29 ¿Yojtiquir cami nikabij chi ri Dios xaxe kichin roj israelitas? Man yojtiquir ta nikabij queri', roma ri Dios qui-Dios chuka' ri man e israelitas ta. \v 30 Xaxe c'a jun Dios c'o, y ja rija' ri nibanon chique ri yeniman richin chi man jun quimac yec'ulun chuvech, vi ja roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, o vi ja ri man e israelitas ta ri man banon ta ri circuncisión chique. \v 31 Riq'uin juba' nik'ax chivech chi ri yeniman ri Jesús niquiben chire ri ley ri xuya' ri Dios chi man jun rejkalen, pero xa man que ta ri'. Ri kaniman chic ri Jesús, jari' ri can kitzij yojniman richin ri ley. \c 4 \s1 Ri Abraham man jun rumac xc'ulun roma xunimaj ri Dios \p \v 1 ¿Achique cami nikabij chirij ri colotajic ri xril ri Abraham, ri katata' roj israelitas? \v 2 Ri Abraham man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios, pero man roma ta ri utz ri xerubanala'. Vi ta romari', xtiquir ta xunimirisaj-ri'. Jac'a ri Dios nubij chi man roma ta ri' tok ri Abraham choj xc'ulun chuvech. \v 3 Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Ri Abraham xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios, y romari' ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 4 Ri vinek ri nisamej, can nuch'ec-vi ri rajel ri rusamaj. Ri nuch'ec man choj ta nisipex-el chire. \v 5 Jac'a ri colotajic choj nisipex, y man jun c'a ri roma ta ri janíla nisamej nril ta colotajic. Stape' jun vinek man choj ta ruc'aslen, pero vi nunimaj ri Dios, ri Dios can nuben c'a chire chi man jun rumac nic'ulun chuvech rija'. \v 6 Queri' chuka' rubin can ri David, chi jebel ruva-quik'ij ri vinek ri niban chique roma ri Dios chi man jun quimac yec'ulun chuvech, roma ri xquinimaj y man roma ta ri janíla ta xesamej. \v 7 Ri David rubin c'a can: \q1 Jebel ruva-quik'ij ri vinek ri can cuyutajinek chic ri itzel tak quibanobal; ri can cuchun chic rij ri quimac. \q1 \v 8 Can jebel c'a ruva-quik'ij ri xtibix chique roma ri Ajaf Dios chi man jun mac xtiquejkalej. \q1 Queri' rubin can ri David. \p \v 9 ¿Achique c'a ri nuc'ut re tzij re' chikavech? Re' nuc'ut chikavech chi man xe ta roj israelitas ri banon ri circuncisión chike ri jebel ruva-kak'ij. Man que ta ri'. Xa can que chuka' ri' ri man e israelitas ta, ri man banon ta ri circuncisión chique, rije' jebel chuka' ruva-quik'ij; ri nic'atzin xaxe c'a tikanimaj ri Dios. Achi'el xuben ri Abraham. Rija' xunimaj ri Dios y romari' ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech. \v 10 Y tok ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech, ri Abraham man jani banon ta ri circuncisión chire. \v 11 Y ri circuncisión ri xban chire, retal richin chi tik'alajin chi kitzij chi man jun vi rumac xc'ulun chuvech ri Dios roma xunimaj. Pero rija' can man jun vi c'a rumac chuvech ri Dios tok c'a man jani banon ta ri circuncisión chire, y romari' nibix chi rija' quitata' conojel ri yeniman richin ri Dios y niban chique chi man jun quimac yec'ulun chuvech, stape' man banon ta ri circuncisión chique. \v 12 Y ri Abraham katata' chuka' roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, pero vi kaniman ri Dios achi'el ri xunimaj-el rija' tok man jani banon ta ri circuncisión chire. \s1 Ri Dios nuya' rutzil xaxe chique ri yeniman richin \p \v 13 Ri Dios xubij chire ri Abraham chi xtuya' ri ruvach'ulef pa ruk'a', quiq'uin ri e riy-rumam can. Ri Dios xubij quere' chire ri Abraham roma runiman y man jun rumac xc'ulun chuvech, y man roma ta rubanon ri nubij ri ley richin ri Moisés. \v 14 Vi man ta queri', vi xa ja ta ri vinek ri ec'o chuxe' ri ley ri yec'ulun ri sujun can roma ri Dios, man ta jun nic'atzin-vi chi kaniman ri Dios, roma man ta jun nuq'uen-pe chike ri rusujun can ri Dios. \v 15 Pero xa man que ta ri'. Ri ley xaxe nuk'alajirisaj chi man nikaben ta ri nubij. Y romari' nika' ri royoval ri Dios pa kavi'. Man ta c'o ri ley, man ta nibix chi man nikaben ta ri nubij. \p \v 16 Ri Dios xaxe c'a chique ri yeniman richin rija' nuya-vi ri rusujun. Nuya' chique roma ri rutzil rija'. Y can nuya-vi c'a chique conojel ri yeniman, vi e israelitas ri c'o ri ley quiq'uin o vi man e israelitas ta ri man c'o ta ri ley ri' quiq'uin. Ri nic'atzin xaxe tiquinimaj, achi'el xunimaj ri Abraham. Roma rija' jari' ri katata' konojel ri kaniman. \v 17 Achi'el nubij ri Dios chupan ri e tz'ibatel can. Rija' nubij c'a chire ri Abraham: Nuyo'on chave chi yatoc quitata' q'uiy tinamit. Queri' xubij ri Dios chire ri Abraham, tok xuc'ut-ri' chuvech. Y ri Abraham xunimaj ri Dios, ri nic'ason quichin ri caminaki'. Ri Dios ri can rutzuliben chic c'a ronojel ri ruch'obon chi nuben. \p \v 18 Ri Abraham xunimaj c'a chi xtibanatej ri xbix chire roma ri Dios, stape' xtiquir ta xubij chi c'ayef chic roma xa ri'j chic. Can xunimaj-vi ri xubij ri Dios chire chi noc quitata' q'uiy tinamit y xquec'oje' janíla e q'uiy riy-rumam. \v 19 Ri Abraham c'o la'ek jun ciento rujuna' chiri'. Y roma ri'j chic, rija' retaman chi can man vi yec'oje' ta chic ralc'ual, y retaman chuka' chi ri rixjayil Sara can man nalan ta vi. Man riq'uin ri' xunimaj ri xbix chire roma ri Dios. Can cukul-vi ruc'u'x. \v 20 Y can royoben-vi chi ri Dios nuben ri xubij y man ca'i' ta ruc'u'x royoben, xa can xcuker-vi más ruc'u'x y xuya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. \v 21 Ri Abraham can jebel vi chic retaman chi ri Dios ri janíla uchuk'a' riq'uin, can xtuben-vi ri rubin. \v 22 Y roma ri Abraham xunimaj ri', ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech. \p \v 23 Y ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, man xe ta c'a richin tik'alajin achique rubaniquil tok ri Abraham man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios, \v 24 xa richin chuka' tik'alajin chikavech roj achique rubaniquil richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Vi nikanimaj ri Dios, rija' nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech. Y ri Dios jari' ri xc'ason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', \v 25 ri can roma c'a kamac roj tok xjach pa camic y c'ari' xc'astej-pe richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. \c 5 \s1 Roj ri kaniman ri Jesucristo man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios \p \v 1 Can man jun vi c'a kamac yojc'ulun chuvech ri Dios roma kaniman ri Kajaf Jesucristo. Y matiox chire ri Jesucristo tok junan chic kavech riq'uin ri Dios. \v 2 Roma xkanimaj ri Jesucristo xkac'ul ri rutzil ri Dios. Riq'uin c'a rija' cukul-vi kac'u'x y ja rija' chuka' yojucusan-apo riq'uin ri Dios. Can yojquicot roma koyoben ri k'ij tok junan xkojc'oje' riq'uin ri Dios. Y rija' can c'o ruk'ij-ruc'ojlen. \v 3 Y man xe ta c'a yojquicot roma koyoben ri k'ij tok xkojbec'oje' riq'uin ri Dios, xa can yojquicot chuka' tok nikac'ovisaj tijoj-pokonal, roma ketaman chi ri tijoj-pokonal nuben chike chi más niketamaj yojcoch'on. \v 4 Y riq'uin c'a ri coch'onic ri niketamaj pa tijoj-pokonal, nik'alajin chi cukul kac'u'x riq'uin ri Dios. Y tok can k'alaj chi cukul kac'u'x riq'uin ri Dios, re' nuben c'a chike chi más nikoyobej-apo ri rutzil rija'. \v 5 Y can kitzij vi xtikac'ul ri koyoben, roma ri Dios janíla yojrajo'. Y ketaman c'a chi yojrajo', roma ja ri Lok'olej Espíritu ri ruyo'on pa tak kánima ri nibin chike. \p \v 6 Roj man yojtiquir ta nikacol-ki', romari' ri Cristo xquen (xcom) koma roj, tok xapon ri k'ij. Rija' xquen (xcom) koma konojel roj vinek, ri xa man utz ta kac'aslen chuvech ri Dios. \v 7 Roj ta, man ta nikajo' yojquen (yojcom) pa ruq'uexel jun chic vinek, stape' choj ruc'aslen. O riq'uin c'a juba' c'o jun ri man nupokonaj ta niquen (nicom) pa ruq'uexel jun chic ri utz ruc'aslen. \v 8 Jac'a ri Cristo xquen (xcom) koma roj, stape' oj aj-maqui'. Y queri', ri Dios xuc'ut chikavech chi yojrajo'. \v 9 Y queri' xban kiq'uin tok c'a oj aj-maqui', chi ri Jesucristo xquen (xcom) koma roj. Jac'a re vacami kaniman chic y man jun chic kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Romari' can k'alaj vi chi xkojcolotej chuvech ri ruc'ayeval ri xtuya' ri Dios. Y ja ri Cristo ri xbanon chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios, roma xquen (xcom) y xbiyin ruquiq'uel koma roj. \v 10 Tok rubanon can, xketzelaj-vi ri Dios. Pero roma ri Ruc'ajol xquen (xcom) koma roj, romari' tok junan chic kavech riq'uin ri Dios. Rija' xuya-pe ri Ruc'ajol richin xquen (xcom) koma y c'a ketzelan na ri Dios chiri'. Y vacami roma ri junan chic kavech riq'uin, k'alaj chi xtikil ri colotajic ri richin jantape', roma ri Jesucristo q'ues richin jantape'. \v 11 Matiox c'a chire ri Ajaf Jesucristo, chi roma ri rusamaj rija' tok yojquicot riq'uin ri Dios. Can rusamaj c'a chuka' rija' tok junan chic kavech riq'uin ri Dios. \s1 Ri xuq'uen-pe ri Adán y ri xuq'uen-pe ri Jesucristo \p \v 12 Ri mac xaxe c'a roma jun achin tok xoc can chuvech re ruvach'ulef. Ri achin ri' ja ri Adán. Y ri mac can jac'ari' ri xc'amon-pe ri camic. Romari' conojel vinek c'o chi yequen (yecom), roma conojel e aj-maqui'. \v 13 Tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley, can c'o-vi chic mac chuvech re ruvach'ulef, xa jac'a ri man k'alajirinek ta pe. Roma xaxe acuchi c'o-vi ley, xaxe chiri' ri can janíla nik'alajin tok jun vinek nuben jun mac. \v 14 Y tok man jani c'o ta ri ley, stape' man k'alaj ta chi c'o mac, can xk'alajin-vi, roma conojel xequen (xecom); can pa ruk'a' c'a ri camic xec'oje-vi. Ri Adán xquen (xcom), que chuka' ri' ri Moisés; y ri ch'aka' chic xequen (xecom) chuka', stape' man junan ta quimac riq'uin ri rumac ri Adán. Ri xuben ri Adán man utz ta ri xuq'uen-pe, y ri xuben ri Cristo ruyon utz ri xuq'uen-pe; queri' nik'alajin tok nikatz'et ri quibanobal. \p \v 15 Ri mac ri xuben ri Adán man junan ta riq'uin ri colotajic ri xuq'uen-pe ri Jesucristo. Xa roma c'a ri rumac ri Adán, romari' konojel roj vinek xojoc pa ruk'a' ri camic. Pero ri xuben ri Jesucristo, ruyon utz nuq'uen-pe chike konojel ri kaniman chic. Roma ri rutzil rija' y roma chuka' ri rutzil ri Dios kac'ulun colotajic, achi'el nikac'ul jun sipanic. \v 16 Ri xuq'uen-pe ri rumac ri Adán, can man junan ta vi riq'uin ri colotajic ri xuq'uen-pe ri Cristo. Ri Adán xaxe riq'uin ri jun nabey rumac ri xuben chuvech ri Dios, xe'ilon chuka' conojel vinek y romari' tok nik'at tzij pa quivi', richin niquic'ul rutojbalil ri quibanobal. Pero ri colotajic ri xuq'uen-pe ri Jesucristo janíla rejkalen, roma man xe ta chic roma ri jun nabey mac tok xpe, xa can roma c'a ronojel mac; y ri colotajic ri nuya', xa nusipaj. Y re' nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. \v 17 Xaxe c'a roma ri rumac ri achin xubini'aj Adán, romari' tok conojel vinek xe'oc pa ruk'a' ri camic. Y ketaman chi ri samaj ri xuben ri Jesucristo más nim ri ruchuk'a' y romari' can k'alaj vi chi xquec'ase' richin jantape', ri yec'ulun ri colotajic ri nusipaj. Can nuben-vi c'a chique chi man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Xquec'ase' c'a roma ri rutzil rija' y junan xquek'aton tzij. \p \v 18 Roma c'a ri mac ri xuben ri Adán, romari' nika' ri ruc'ayeval pa quivi' conojel ri vinek. Pero roma ri chojmilej rubanobal ri Jesucristo, romari' tok conojel vinek ri yeniman, man jun quimac nic'ulun chuvech ri Dios y niquil ri c'aslen ri man q'uisel ta. \v 19 Roma c'a ri xuben ri Adán chi man xunimaj ta rutzij ri Dios, romari' conojel vinek xe'oc aj-maqui'. Jac'a ri Jesucristo can xunimaj-vi rutzij ri Dios, y romari' janíla e q'uiy ri niban chique chi man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios, roma niquinimaj. \p \v 20 Tok ri Dios xuya' ri ley, can xebec'ulun c'a pe ri janíla chi mac. Y roma can xek'alajin c'a pe ri mac, más xk'alajin-pe ri rutzil ri Dios. \v 21 Conojel c'a ri vinek xe'oc pa ruk'a' ri mac, y romari' xe'oc pa ruk'a' ri camic. Jac'a re vacami ri rutzil ri Dios nuq'uen-pe chike ri c'aslen ri man q'uisel ta, roma nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Y jac'a ri Kajaf Jesucristo ri niyo'on re c'aslen man q'uisel ta chique ri ye'oc chupan ri utzil ri'. \c 6 \s1 Roj xkaya' yan c'a can ri mac; vacami ri c'aslen ri kachapon, can riq'uin chic c'a ri Cristo \p \v 1 ¿Achique xtikabij vacami? ¿Utz cami chi c'a yojmacun na richin chi más nik'alajin ri rutzil ri Dios? \v 2 Can man utz ta. Roj xa kayo'on chic can ri mac. Xa can achi'el xojquen yan (xojcom yan), y romari' man utz ta chic chi c'a yojmacun na. \v 3 ¿Man ivetaman ta c'a chi ri bautismo jari' ri retal chi roj xa can xojquen (xojcom) junan riq'uin ri Cristo Jesús, roma jun kabanon riq'uin? \v 4 Tok xojban bautizar, achi'el can xojquen (xojcom) riq'uin, y achi'el chuka' can xojmuk riq'uin, tok rija' xmuk. Y romari' yojtiquir nikabij chi tok rija' xc'astej-pe roma ri ruchuk'a' ri Tata'ixel, roj chuka' xojc'astej-pe riq'uin y vacami kac'uan jun c'ac'a' c'aslen. \p \v 5 Roma vi can jun chic ri kabanon riq'uin ri Jesucristo roma ri rucamic tok xban ri bautismo chike, can oj jun chuka' chic kabanon riq'uin rija' roma ri c'astajibel richin rija'. \v 6 Tok rubanon can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero achi'el ta can xojbajix riq'uin ri Jesucristo chuva ri cruz, y romari' ri itzel c'aslen ri' xq'uis can y xojcolotej pa ruk'a' ri mac. \v 7 Conojel c'a ri achi'el can xequen (xecom) riq'uin ri Cristo, can man jun c'a quimac yec'ulun chuvech ri Dios. \v 8 Roj achi'el can xojquen (xojcom) riq'uin ri Cristo tok rija' xquen (xcom), y romari' ketaman chi yojc'ase' riq'uin. \v 9 Y ketaman chuka' chi ri camic manek chic ruk'a' che ri Cristo. Rija' xc'astej, y man xtiquen ta chic (xticom ta chic). \v 10 Tok xquen (xcom) rija', jari' tok xuyoj (xuyuj) ri mac. Xaxe jun bey xquen (xcom) y riq'uin ri' xuben. Y vacami q'ues y nuya' ruk'ij ri Dios. \v 11 Y roj can man c'a tikamestaj chi jun kabanon riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús. Achi'el ta can xojquen (xojcom) junan riq'uin y romari' ri mac xcanej yan can. Y chuka' achi'el ta can xojc'astej-pe junan riq'uin y romari' nikaya' ruk'ij ri Dios; can c'ac'a' chic c'a ri kac'aslen. \p \v 12 Romari' can man c'a tikaya' k'ij chi noc ri mac kiq'uin, richin chi man ja ri itzel tak rayinic ri ye'uc'uan kichin. \v 13 Tok rubanon can, oj caminek chupan ri mac. Jac'a re vacami man chic oj que ta ri', roma kac'uan chic jun c'ac'a' kac'aslen. Romari' tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios richin nikaben ri nrajo' rija', richin chi ri kak'a-kaken ye'ucusex roma ri Dios chubanic ri choj. Y man tikaya' k'ij chi noc ri mac kiq'uin, richin chi ri kak'a-kaken man quekaj chubanic ri man choj ta. \v 14 Ri mac, can man jun chic ruk'a' chike, roma xojcolotej yan. Man c'a nikacukuba' ta chic kac'u'x riq'uin ri ley, xa riq'uin chic c'a ri rutzil ri Dios. \s1 Man utz ta chi yojc'oje' chuxe' rutzij ri mac \p \v 15 Pero man roma ta ri' nikach'ob ta: Kojmacun, roma ja ri rutzil ri Dios ri nicolon kichin y man ja ta ri ley. Man que ta ri'. \v 16 Rix jebel ivetaman chi xabachique c'a vinek ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic, can chuxe' vi c'a rutzij ri rajaf ri samaj c'o-vi. Roma c'a ri' roj vi xtikaya-ki' chuxe' rutzij ri mac, can xkojoc-vi rusamajela' ri mac y xkojruc'uaj pa camic. Pero vi xtikaya-ki' chuxe' rutzij ri Dios, xkojoc rusamajela' rija' y xkojruc'uaj chupan ri c'aslen choj. \v 17 Pero matiox chire ri Dios chi rix riq'uin ronojel ivánima ninimaj rutzij. Can ixc'o-vi chic chupan ri ruch'abel ri Dios. Tok rubanon can, xixc'oje' c'a chuxe' rutzij ri mac. \v 18 Jac'a re vacami man ixc'o ta chic pa ruk'a' ri mac, xa can ix rusamajela' chic ri Dios y ic'uan chic jun c'aslen choj. \v 19 C'ayef richin chi nik'ax chivech ronojel re', y romari' xincusaj ri c'ambel-tzij chirij ri vinek ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic. Tok rubanon can, rix xiya' k'ij chi xoc ri mac iviq'uin, y ri ik'a-ivaken can xekaj chubanic ri etzelal. Jac'a re vacami nic'atzin chi ri ik'a-ivaken ye'ucusex roma ri Dios, chubanic ri choj; richin queri' can ch'ajch'oj ta vi ic'aslen chuvech rija'. \p \v 20 Tok xixc'oje' chuxe' rutzij ri mac, rix man xich'ob ta juba' chi nic'atzin chi nic'uaj jun c'aslen choj chuvech ri Dios. Can ix libre xina' rix. \v 21 ¿Y achique cami xuq'uen-pe chive ri itzel c'aslen ri xic'uaj? Vacami xa yixq'uix tok noka' chi'ic'u'x ri itzel c'aslen ri', ri xa camic nuq'uen-pe pa ruq'uisibel. \v 22 Vacami ri mac can man jun chic ruk'a' chive, xa can ixc'o chic c'a chuxe' rutzij ri Dios, y romari' tok ic'ulun chic jun c'aslen ch'ajch'oj. Y pa ruq'uisibel nuq'uen-pe ri c'aslen man q'uisel ta. \v 23 Ri mac xa camic nuq'uen-pe chike. Jari' ri rutojbalil ri nuya'. Jac'a ri Dios nusipaj ri c'aslen chike ri man q'uisel ta. Y ja c'aslen re' ri nisipex chike roma jun kabanon riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús. \c 7 \s1 Tok man jun chic nitiquir nuben ri ley \p \v 1 Vach'alal, rix can ivetaman ri achique nubij ri ley ri xuya' ri Dios, y chuka' ivetaman chi jun vinek xaxe tok c'a q'ues na, c'o chuxe' rutzij ri ley ri'. \v 2 Achi'el ri nubij chupan ri ley, chi jun ixok can ximon-vi riq'uin ri rachijil y man nitiquir ta nujech-ri' riq'uin, tok c'a q'ues na. Pero vi niquen-el (nicom-el) ri rachijil, c'ari' c'a xtujech-ri' riq'uin. \v 3 Vi xtic'oje' riq'uin jun chic achin tok c'a q'ues na ri rachijil, nimacun. Pero vi caminek chic ri rachijil, ri ley man nubij ta chi mac nuben tok nic'ule' chic riq'uin jun achin. \p \v 4 Vach'alal, can queri' kabanon roj chuka'. Achi'el ta can xojquen (xojcom) riq'uin ri Cristo, tok rija' xquen (xcom). Y romari' man ojc'o ta chic chuxe' ri ley, xa can oj richin chic ri Cristo, ri xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki'. Y roma oj richin chic ri Cristo, nivachin ri kac'aslen; can achi'el ri nrajo' ri Dios. \v 5 Tok rubanon can, ja ri itzel tak karayibel ri xekabanala', y ri ley nubij chi man utz ta ri itzel tak rayinic ri'. Pero roma queri' nubij ri ley, xebec'ulun c'a pe ri mac ri más xekarayij, y ri mac xa camic nroyoj pa kavi'. Ri mac can xerucusaj-vi c'a ri kak'a-kaken. \v 6 Tok rubanon can, xojc'oje' chuxe' ri ley; jac'a re vacami xojcolotej yan y chuvech ri ley xa xojquen yan (xojcom yan). Tok rubanon can, xkasamajij ri Dios riq'uin ri ley ri tz'ibatel can. Jac'a re vacami nikasamajij ri Dios riq'uin ri c'ac'a' c'aslen yo'on chike roma ri Lok'olej Espíritu. \s1 C'ayef rubanon ri mac chike \p \v 7 Y riq'uin juba' nik'ax chivech chi ri ley itzel, pero xa man que ta ri'. Ri ley nic'atzin richin nuk'alajirisaj ri mac. Vi man ta c'o ri ley, yin man ta vetaman achique ri' ri mac. Achi'el tok nubij ri ley: Man tarayij chi aviq'uin ta rat c'o-vi ri c'o riq'uin jun chic. Y roma queri' nubij, vetaman chi vi xtinben queri', yimacun chuvech ri Dios. Man ta nubij queri', man ta vetaman chi mac. \v 8 Pero roma chupan ri ley queri' nubij, romari' xbec'ulun-pe ri mac ri c'o pa vánima. Xebec'ulun c'a pe ronojel quivech itzel tak rayibel viq'uin. Man ta c'o ri ley, caminek ta ri mac ri c'o pa vánima. \v 9 Ri ojer can, tok man jani k'axinek ta ri ley chinuvech, xinch'ob chi c'o nuc'aslen. Jac'a ri k'ij tok xk'ax chinuvech ri nubij ri ley, xc'astej-pe ri mac ri c'o pa vánima, y c'ari' xinnabej chi manek ajc'a nuc'aslen. \v 10 Ri ley ri xuya-pe ri Dios, nuc'ut c'a achique rubanic richin nilitej ta ri c'aslen. Pero yin man xinvil ta c'aslen. Pa ruq'uexel ri', xa camic ri xinvil. \v 11 Y queri' xinc'ulvachij roma ri mac ri c'o pa vánima. Ri mac can xiruk'ol-vi, roma can ja ri ley ri xrucusaj y xirucamisaj. \p \v 12 Ri ley can lok'olej vi; can utz vi y choj ri nubij. \v 13 ¿Ninbij ta cami c'a chi ri utzilej ley xuq'uen-pe camic chuve? Man que ta ri'. Jac'a ri mac ri xc'amon-pe ri camic, roma xuben chuve chi man xinnimaj ta ri nubij ri utzilej ley. Y riq'uin ri' ri ley xuc'ut c'a chinuvech achique ri' ri mac; y queri', nik'alajin chi ri mac can itzel vi. \p \v 14 Ketaman chi ri ley riq'uin ri Dios petenek-vi. Jac'a yin xa jun vinek ri c'o pa ruk'a' ri mac. \v 15 Can man c'a ninben ta ri utz ri ninvajo', xa ja ri mac ri ninvetzelaj xa jari' ri ninben. Ri nuc'ulvachin, can man nika' ta c'a chinuvech. \v 16 Ri mac ri ninben, can man c'a nika' ta chinuvech, y re' nuk'alajirisaj chi ri ley can utz vi. \v 17 Y romari' yitiquir ninbij chi man nuyon ta yin ri yibanon ri mac, xa can ja chic ri mac ri c'o pa vánima ri nibanon chuve y yin man jun yitiquir ninben. \v 18 Yin xa jun vinek c'a ri man jun utz c'o pa nuc'aslen. Ninvajo' ninben ri utz, pero man yitiquir ta. \v 19 Stape' ja ri utz ri ninvajo' ninben, man ninben ta. Y ri mac ri man ninvajo' ta ninben, xa jari' ri ninben. \v 20 Romari' xinbij yan chi man nuyon ta yin ri yibanon ri mac, roma can man ninvajo' ta ninben. Xa ja ri mac ri c'o pa vánima jari' ri nibanon chuve. \p \v 21 Y yin nintz'et chi jantape' queri' nibanatej. Xa can achi'el chic ley, roma tok ninvajo' ninben ri utz, chanin nik'alajin-pe ri mac ri c'o pa vánima. \v 22 Ri vánima, can yalan vi niquicot riq'uin ri ru-ley ri Dios. \v 23 Pero vetaman chi c'o chic jun ley ri uc'uayon vichin; ri can yerucusaj ri nuk'a-vaken. Y re jun re' nuben oyoval riq'uin ri nurayij ri vánima. Can inc'o-vi c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri mac, ri ye'ucusan richin re nuk'a-vaken. \p \v 24 C'ayef re nuc'ulvachin, roma ri itzel tak rayibel ri ec'o viq'uin xa camic niquiq'uen-pe chuve. ¿Can man jun ta cami c'a ri yicolon pa ruk'a' re mac re'? \v 25 Matiox chire ri Dios chi ri Kajaf Jesucristo xirucol. Roma man ta ri Jesucristo, yin, jun ta rusamajel ri ru-ley ri mac, roma ri itzel tak rayibel ri ec'o viq'uin. Y ri' stape' can c'o ri rayibel viq'uin richin in jun ta rusamajel ri ru-ley ri Dios. \c 8 \s1 Tok can ja ri Lok'olej Espíritu nuc'uan kichin \p \v 1 Roj ri jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, ri can man oj uc'uan ta chic roma ri itzel tak karayibel, y xa can ja chic c'a ri Lok'olej Espíritu ri uc'uayon kichin, vacami can man c'a xtika' ta ri nimalej ruc'ayeval pa kavi'. \v 2 Xa can jac'a tok xojoc chuxe' ru-ley ri Lok'olej Espíritu richin c'aslen, jari' tok xojcolotej chuvech ri ru-ley ri mac y ri camic, roma ri Cristo Jesús. \v 3 Ri ley richin ri Moisés man xtiquir ta xojrucol, roma roj man xkaben ta ri nubij. Jac'a richin yojcolotej, ri Dios xutek-pe ri Ruc'ajol chuvech re ruvach'ulef, xoc vinek can achi'el roj, xaxe c'a rija' man aj-mac ta. Xquen c'a (Xcom c'a) roma ri kamac, y riq'uin ri' ri Dios xojrucol chuvech ri ruchuk'a' ri mac. \v 4 Queri' xuben richin chi roj yojtiquir nikac'uaj jun c'aslen choj achi'el ri natan chupan ri ley richin ri Moisés. Man oj uc'uan ta chic roma ri itzel tak karayibel, xa ja chic ri Lok'olej Espíritu ri uc'uayon kichin. \p \v 5 Ri e uc'uan roma ri itzel tak quirayibel, can benek c'a cánima chirij ri itzel tak quirayibel ri'. Jac'a ri e uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu, can benek c'a cánima chirij ri nrajo' ri Lok'olej Espíritu. \v 6 Ri e uc'uan c'a roma ri itzel tak quirayibel, xa camic c'a ri nuq'uen-pe chique. Jac'a ri e uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu, c'aslen y uxlanen ri nuq'uen-pe chique. \v 7 Ri e uc'uan roma ri itzel tak quirayibel, niquetzelaj ri Dios. Can man niquinimaj ta ri nubij ri ru-ley ri Dios. Can man yetiquir ta niquinimaj. \v 8 Ri e uc'uan roma ri itzel tak quirayibel, can man yetiquir ta niquiben ri nika' chuvech ri Dios. \p \v 9 Jac'a roj ri c'o ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios pa tak kánima, man oj uc'uan ta chic roma ri itzel tak karayibel, xa ja chic ri Lok'olej Espíritu ri uc'uayon kichin. Y ri Lok'olej Espíritu petenek roma ri Cristo. Ri vinek c'a ri man c'o ta ri Lok'olej Espíritu quiq'uin, man e richin ta ri Cristo. \v 10 Pero vi ri Cristo c'o pa tak kánima, c'o kac'aslen ri man q'uisel ta, roma man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Y can kitzij vi chi roma ri mac yojquen-el (yojcom-el) chuvech re ruvach'ulef, pero riq'uin ri Cristo c'o kac'aslen. \v 11 Ri Dios xuben chire ri Cristo Jesús chi xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki', y que chuka' ri' xtuben chike roj ri c'o ri Rulok'olej Espíritu pa tak kánima. Xkojruc'asoj chuka' el chiquicojol ri caminaki', roma c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. \p \v 12 Vach'alal, roj can oj aj-c'as vi riq'uin ri Lok'olej Espíritu, pero man que ta ri' quiq'uin ri itzel tak rayibel, richin ja ta ri' ri ye'uc'uan kichin. \v 13 Roma vi xkojquic'uaj ri itzel tak rayibel, xa camic niquiq'uen-pe chike. Nic'atzin c'a chi ja ri Lok'olej Espíritu ri nuc'uan kichin y nucamisaj ri itzel tak rayibel ri'; richin nic'oje' kac'aslen ri man q'uisel ta. \p \v 14 Ri can e uc'uan c'a roma ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios, e ralc'ual chic ri Dios. \v 15 Can jac'a tok xkac'ul ri Espíritu ri', jari' tok xojoc ralc'ual ri Dios. Roma tok rubanon can, janíla xkaxibij-ki' chuvech ri ruc'ayeval ri nuya' ri Dios, achi'el jun samajel janíla nuxibij-ri' chuvech ri ru-patrón. Jac'a re vacami, roma c'o ri Lok'olej Espíritu ri' kiq'uin, man chic nikaxibij ta ki'. Vacami Katata' nikabij chire ri Dios. \v 16 Roma ri Lok'olej Espíritu nuben chike chi nikana' pa kánima chi can kitzij oj ralc'ual vi ri Dios. \v 17 Y roma oj ralc'ual chic ri Dios, roj can yojichinan c'a chuka'. Can junan c'a yojichinan riq'uin ri Cristo. Pero nic'atzin chi man tikapokonaj nikatej pokon, achi'el xutej pokon ri Cristo; richin queri' jebel xtekabana' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen. \p \v 18 Re ojc'o vave' chuvech re ruvach'ulef nikatej pokon. Pero vetaman chi tok xkojbec'oje' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen, man chic xtoka' ta chikac'u'x ri tijoj-pokonal richin re ruvach'ulef, roma can janíla jebel xtekabana' chila' chicaj. \v 19 Y re ruvach'ulef y ri ch'aka' chic ri e rubanon ri Dios, can riq'uin vi quicoten coyoben ri k'ij tok roj ralc'ual jebel xtekabana' riq'uin ri Cristo. Can janíla vi nicajo' niquitz'et ri k'ij ri'. \v 20 Roma re ruvach'ulef y ri ch'aka' chic ri xeruben ri Dios xeyojtej (xeyujtej); y quere' xquic'ulvachij pa ruk'a' ri Dios, pero man roma ta c'a quimac rije'. Y man richin ta c'a jantape' queri' xquec'oje' can, xa can coyoben c'a chi yechojmirisex. \v 21 Ri mac can xuben c'a chire ronojel ri rubanon ri Dios, chi e q'uisel, pero xtapon c'a ri k'ij tok xquecolotej chuvech re'. Roj ri ralc'ual chic ri Dios, jebel xtekabana' riq'uin rija' ri can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen. Xkojcolotej c'a chuvech ri man utz ta. Que chuka' ri' ronojel ri e rubanon ri Dios, can xquecolotej c'a chuvech ri man utz ta y jebel xtiquiben. \v 22 Can ronojel vi c'a ri e rubanon ri Dios, roma ri mac yek'axon y yejilon achi'el jun ixok ri pa ruk'ijul chic ri alanen c'o-vi. Queri' quibanon-pe c'a re vacami. \v 23 Y can que chuka' ri' roj. Roma ri mac, ri kánima nik'axon, nijilon c'a re k'ij chuka' re'. Can janíla c'a nikajo' chi napon yan ta ri k'ij tok xtik'alajin chi oj ralc'ual ri Dios, y xtijalatej ri kach'acul. Ketaman chi queri' xtiban chike, roma yo'on chic ri Lok'olej Espíritu pa tak kánima. \v 24 Xojcolotej yan pe chupan ri kamac, pero chuka' c'a c'o na ch'aka' chic utzil ri e koyoben. Can ta ec'o chic ronojel ri utzil ri' kiq'uin, man ta c'a e koyoben. Roma man jun vinek ri c'a nroyobej na ri xa c'o chic riq'uin. \v 25 Pero roma c'a man jani ec'o ta kiq'uin ronojel ri utzil ri', c'a e koyoben na; y can riq'uin c'a janíla coch'onic. Roma cukul kac'u'x chi xquekac'ul. \p \v 26 Y c'o chic jun chuka'. Ri Lok'olej Espíritu yojruto' richin roj yojtiquir nikoyobej riq'uin coch'onic ri utzil ri', roma retaman chi manek kuchuk'a'. Yojruto' chuka' riq'uin ri ka-oraciones, roma roj man ketaman ta achique ri nic'atzin nikac'utuj chire ri Dios. Nuya' c'a pa tak kánima ri achique nic'atzin chi nikac'utuj chire ri Dios. Can nuc'utuj-vi c'a koma roj, y nuc'utuj riq'uin jun k'axo'n janíla nim, ri man tiquirel ta chic rubixic riq'uin ch'abel. \v 27 Pero chuvech ri Dios, can nik'alajin-vi ri c'o pa tak kánima y chuka' chuvech rija' can nik'alajin ri nuch'ob ri Lok'olej Espíritu; y re' stape' man tiquirel ta chi xbix chire riq'uin ch'abel. Ri Lok'olej Espíritu can retaman-vi ri rurayibel ri Dios y jari' ri nuc'utuj koma roj ri lok'olej tak ralc'ual ri Dios. \s1 Roma ri can janíla rutzil ri Dios kiq'uin, can man jun ri nitiquir chikij \p \v 28 Roj ri nikajo' ri Dios y xojoyox roma rija' richin xojoc ralc'ual roma queri' ruch'obon-pe pa kavi', can ketaman c'a chi xabachique k'axo'n y tijoj-pokonal nikac'ovisaj, c'o utz ri nuq'uen-pe chike. \v 29 Ri Dios can retaman chic c'a kavech tok man jani yojalex ta chiri', y romari' tok xojrucha' richin yojoc ta achi'el ri Ruc'ajol. Ri Dios can nrajo' c'a chi oj q'uiy ta ri yojoc ralc'ual y ja ri Ruc'ajol ri nimalaxel chikacojol. \v 30 Y roj c'a ri xojrucha' ri Dios, can xkac'ul-vi ri royonic. Y tok oj royon chic, xuben c'a chike chi can man jun chic kamac chuvech. Y tok rubanon chic c'a chike chi man jun kamac nic'ulun chuvech, xa can xe chic c'a koyoben ri k'ij tok xtuben chike chi utz xtekabana' riq'uin rija' ri can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen. \p \v 31 Y ronojel c'a re' nuc'ut chikavech chi ri Dios can kiq'uin vi roj c'o-vi y romari' man jun nitiquir ta chikij. \v 32 Ri Dios man xupokonaj ta c'a xuya-pe ri Ruc'ajol mismo, richin chi xquen (xcom) koma konojel roj. Y vi xuya-pe ri Ruc'ajol, can k'alaj vi chi man xtupokonaj ta xtuya' ronojel ri rutzil chike. \v 33 Ri Dios xojrucha' y man jun kamac yojc'ulun chuvech. Y vi ri Dios quere' chic rubanon chike, ¿can c'o ta c'a cami jun ri yojsujun chuvech rija' chi roj man utz ta ri kac'aslen? \v 34 Chuka' ri Cristo xquen (xcom) koma roj, y xc'astej, y vacami c'o pa rajquik'a' ri Dios y c'o ri nuc'utuj chire koma roj. Y vi ri Cristo quere' rubanon koma roj, ¿c'o ta cami c'a jun nitiquir nic'utun chi tika' ruc'ayeval pa kavi'? \v 35 ¿Ec'o cami c'a ri yetiquir yojquich'er-el riq'uin ri ajovabel richin ri Cristo? ¿Nitiquir cami c'a yojruch'er-el ri tijoj-pokonal? ¿ri k'axomal? ¿o ri yojetzelex roma kaniman ri Cristo? ¿ri vayjal? ¿ri manek katziak? ¿o ri kachajin ruc'ayeval? ¿o ri camic? \v 36 Chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chirij c'a re' nich'on-vi tok nubij: \q1 Roma oj avalc'ual, ri ch'aka' chic vinek benek-ruvech nicajo' yojquicamisaj; \q1 chiquivech rije' xa oj achi'el carne'l ri can e richin vi camic. \q1 Queri' nubij ri tz'ibatel can. \m \v 37 Pero xabachique ta ri tijoj-pokonal, can man nitiquir ta yojruch'er-el riq'uin ri Cristo, roma ri Cristo can yojrajo', y roj can yojch'acon-vi roma can c'o kiq'uin. \v 38 Y yin vetaman chi can man jun xkojch'aron-el riq'uin ri Dios. Ri camic man nitiquir ta. Ri nikac'ulvachij tok c'a oj q'ues na man nitiquir ta. Ri ángeles man yetiquir ta, ni ri itzel tak espíritu. Ri k'atoy tak tzij man yetiquir ta chuka'. Man jun ri c'o vacami, ni man jun chuka' ri xtipe chikavech apo ri nitiquir ta yojch'aron-el. \v 39 Can man jun c'a ri banon roma ri Dios ri nitiquir ta yojruch'er-el riq'uin ri ajovabel richin rija', roma jun kabanon riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús; xabacuchi ta ojc'o-vi, vi janíla chicaj o janíla pa xulan. \c 9 \s1 Man conojel ta israelitas e ralc'ual ri Dios \p \v 1 Yin, roma nuniman ri Cristo, man nintz'uc ta tzij. Ri ninvajo' ninbij chive can kitzij vi. Ri vánima queri' ri nubij chuve, chi can kitzij vi. Ri Lok'olej Espíritu que chuka' ri' nubij, chi re ninbij chive can kitzij vi, \v 2 chi yalan yibison. Can jantape' c'o nimalej k'axo'n pa vánima. \v 3 Roma yin janíla ninvajo' chi conojel ta ri kavinak israelitas niquinimaj ta ri Cristo, y vi ta riq'uin ri yinelesex-el riq'uin ri Cristo y nika' ruc'ayeval pa nuvi' yin, riq'uin ta ri' yecolotej ri ch'aka' chic kavinak, ninya' ta k'ij chi queri' niban chuve. \v 4 Ri kavinak israelitas can q'uiy c'a ri quic'ulun y romari' bin chique chi e ralc'ual ri Dios. Bin chique chi c'o ri Dios quiq'uin, ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen. C'o ri ru-trato ri Dios quiq'uin. Ri Dios chique rije' xuya-vi ri ley, y xuc'ut chiquivech achique rubaniquil richin niquiya' ruk'ij. Y chuka' xubij chi xtuya' ri rutzil chique. \v 5 Rije' chuka' e quiy-quimam can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y tok ri Cristo xpe vave' chuvech re ruvach'ulef, chiquicojol rije' xalex-vi. Ri Cristo jari' ri Dios y c'o pa ruvi' ronojel. C'o ruk'ij richin jantape'. Que vi ri'. \p \v 6 Man tikach'ob c'a chi ri Dios man rubanon ta ri utzil ri rubin, xaxe roma man e q'uiy ta kavinak ri quic'ulun ri utzil ri'. Roma re utzil re' xaxe quichin ri can e kitzij israelitas y man quichin ta ri choj quibini'an israelitas. \v 7 Man conojel ta ri riy-rumam can ri Abraham e cha'on roma ri Dios. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios, tok xbix chire ri Abraham: Chiquicojol ri e riy-rumam ri Isaac xquencha-vi ri xquec'ulun ri utzil ri xtinya', queri' xubij ri Dios chire ri Abraham. \v 8 Y queri', nikatz'et chi man conojel ta ri e riy-rumam can ri Abraham e ralc'ual ri Dios. Xaxe ri e cha'on roma ri Dios richin niquic'ul ri utzil ri rusujun. Xaxe c'a rije' ri nibix chique roma ri Dios chi e ralc'ual chic rija'. \v 9 Achi'el tok ri Dios xubij chire ri Abraham: Xquipe chic iviq'uin queva juna', roma ri avixjayil Sara xtic'oje' jun ti ral, y ti ala'. Queri' xubij ri Dios chire ri Abraham. \p \v 10 Y can que vi ri' xbanatej. Can xalex na vi ri kamama' Isaac. Y tok ri Isaac c'ulan chic, ri rixjayil Rebeca xeralaj ca'i' ac'uala'. \v 11 Y roma ri xquic'ulvachij quiq'uin ri ca'i' ac'uala' ri', can nik'alajin-vi chi ri Dios man yojrucha' ta roma ri kabanobal. Rija' yerucha' ri ruch'obon chi yerucha'. Roma tok man jani que'alex ri ca'i' ac'uala' ri', y man jani tik'alajin ri quibanobal vi utz o man utz ta, \v 12 ri Dios xubij yan chire ri te'ej: Ri nimalaxel xtoc pa ruk'a' ri chak'laxel. \v 13 Y chuka' chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Ri Jacob can nucha'on-vi. Jac'a ri Esaú man nucha'on ta. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \p \v 14 Y man tich'ob chi man choj ta ri xuben ri Dios, chi ja ri Jacob ri xucha' y man ja ta ri Esaú. \v 15 Can achi'el ri nubij ri ruch'abel ri Dios, tok xbix chire ri Moisés: Ri ninjoyovaj ruvech, can ninjoyovaj-vi ruvech. Y ri ninto', can ninto-vi. Queri' xubij ri Dios chire ri Moisés. \v 16 Can nik'alajin c'a chi ri Dios nuya' ri rutzil chike roma nujoyovaj kavech, y man roma ta ri janíla nikajo' o roma ta ri yojel-yojoc chucanoxic. \v 17 Y re' can kitzij vi. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri xubij ri Dios chire ri Faraón: Xatinya' pa ruvach'ulef Egipto richin nak'et tzij pa ruvi'. Queri' nubanon chave richin nik'alajin ri vuchuk'a' roma ri nac'ulvachij. Ninvajo' c'a chi nitzijox ri nubi' pa ronojel tinamit. Queri' xubij ri Dios chire ri Faraón. \v 18 Y queri', nikatz'et chi riq'uin ri Dios c'o-vi chi nujoyovaj ruvech jun vinek o vi xa nucovirisaj ri ránima chupan ri itzel ruc'aslen. \p \v 19 Pero man roma ta ri' rix utz ta chi nich'ob-ka: Vi xa riq'uin c'a ri Dios c'o-vi chi nujoyovaj ruvech jun vinek, y riq'uin chuka' rija' c'o-vi chi nucovirisaj ránima jun vinek, ¿achique c'a roma tok aj-maqui' nubij chike? Y re' man kamac ta roj. Roma roj vinek man ruc'amon ta chi nikapaba-ki' chuvech ri nrajo' nuben kiq'uin. Pero rix man jun bey c'a tipe jun ch'obonic queri' iviq'uin. \v 20 Pero yin ninbij c'a: Roj vinek, man yojtiquir ta nikabij chire ri Dios chi man utz ta ri nuben. ¿Utz cami chi jun bojo'y nubij ta chire ri banoy richin: Achique roma ja nubaniquil re' ri naben chuve? Can man ruc'amon ta c'a chi nubij queri'. \v 21 Roma riq'uin ri banoy-bojo'y nipe-vi achique ri nuben riq'uin ri juc'olaj ch'abek. Roma riq'uin re ch'abek re' nitiquir nuben jun bojo'y ri nim rejkalen o jun ri man nim ta rejkalen. \p \v 22 Y queri' ri Dios, pa ruk'a' rija' c'o-vi richin xuch'ob nuc'ut ri ruchuk'a' y ri royoval pa quivi' ri vinek ri yemacun. Pero janíla e rucoch'on, stape' ruc'amon chi xka' yan ta ri royoval pa quivi' y xeq'uis yan ta ri pa ruc'ayeval. \v 23 Y chuka' pa ruk'a' rija' c'o-vi richin nuk'alajirisaj chi yalan utz runa'oj kiq'uin roj ri kac'ulun chic ri rutzil. Ruchojmirisan chic ri kac'aslen richin chi jebel xtekabana' riq'uin rija', ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen. \v 24 Queri' chic rubanon kiq'uin roj ri xojroyoj. Man xe ta ri e royon-pe chikacojol roj israelitas, xa can que chuka' ri' ri e royon-pe chiquicojol ri man e israelitas ta. \v 25 Achi'el ri nubij ri Dios chupan ri vuj ri tz'iban can roma ri Oseas: \q1 Ri vinek ri man e nutinamit ta, xtinben chique chi xque'oc nutinamit. \q1 Man e vajovan ta pe, pero xquenvajo' c'a. \m \v 26 Chuka' chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Oseas nubij: \q1 Ri vinek ri xbix chique roma ri Dios: Rix man ix nutinamit ta, \q1 xtapon ri k'ij tok xtibix chique chiri' ri acuchi ec'o-vi: Rix ix ralc'ual chic ri c'aslic Dios. \m \v 27 Y chikij roj israelitas, c'o ri xubij ri Isaías ojer can. Rija' can riq'uin c'a ruchuk'a' xch'on y xubij: Roj ri riy-rumam can ri Israel, can janíla oj q'uiy. Can oj achi'el ri sanayi' chuchi' ri nimalej ya' rubini'an mar, roma can man jun ri nitiquir ta najlan. Pero man oj q'uiy ta ri xkojcolotej. \v 28 Ri Ajaf Dios can rubin c'a chi xtuya' ruc'ayeval pa ruvi' re karuvach'ulef. Y can chanin c'a xtibanatej, y pa ruchojmilal tok xtibanatej. \v 29 Ri Isaías can rubin c'a chuka': \q1 Ri Dios ri Rajaf ronojel, \q1 vi ta yojruq'uis konojel, \q1 nikac'ulvachij ta achi'el ri xquic'ulvachij ri tinamit Sodoma y Gomorra ojer can. \q1 Queri' xubij ri Isaías. \s1 E q'uiy israelitas ri man quilon ta ri c'aslen choj chuvech ri Dios \p \v 30 Y ronojel re' nuk'alajirisaj chikavech chi ri man e israelitas ta y man can ta quitijon quik'ij richin chi man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios, xa jari' ri xec'ulun. Queri' c'a niban chique conojel ri niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Jesucristo. \v 31 Jac'a ri kavinak israelitas, can niquitej-vi quik'ij richin chi man jun ta quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Can janíla c'a niquitej quik'ij richin niquiben ta ri nubij chupan ri ru-ley ri Dios, pero man yetiquir ta. \v 32 ¿Y achique roma? Roma man quiniman ta ri Jesucristo. Xa ja ri ley ri janíla niquitej quik'ij richin niquiben y man nicajo' ta niquinimaj ri Jesucristo; romari' xquipajq'uij (xquichek'ij) caken chuvech ri Abej. Y ri Abej ri' ja ri Jesucristo. \v 33 Achi'el ri nubij ri Dios chupan ri tz'ibatel can: \q1 Yin xtinya' c'a ri Abej ri pa tinamit Sión, y ec'o vinek ri xa xtiquipaxij-qui' chuvech ri Abej ri' y xquetzak. \q1 Jac'a ri xqueniman richin, man jun bey xqueq'uixbitej ta, roma ri utzil ri bin chique chi can xquequic'ul, can xquic'ul-vi. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \c 10 \p \v 1 Vach'alal, ri ninc'utuj chire ri Dios y ri rurayibel chuka' ri vánima, ja ta chi ri kavinak yecolotej ta. \v 2 Yin vetaman chi rije' niquitej quik'ij richin niquitzekelbej ri Dios, pero man quetaman ta ri achique rubanic niquiben. \v 3 Man quetaman ta c'a ri achique rubaniquil niquiben richin man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Man quetaman ta chi ja ri Dios nibanon. Y romari' niquitej quik'ij richin chi niquiben ri nubij ri ley richin ri Moisés y man niquinimaj ta ri Jesucristo ri takon-pe roma ri Dios, richin chi man jun quimac yec'ulun chuvech. \v 4 Ri ley xtane' tok xoka' ri Cristo. Queri' xbanatej richin chi xabachique ri xtiniman richin ri Cristo man jun rumac xtic'ulun chuvech ri Dios. \p \v 5 Ri Moisés rutz'iban c'a can ri achique rubanic nrajo' richin chi riq'uin ri ley man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Rija' rutz'iban c'a can: Ri nibanon ronojel ri nubij re ley re', can xtril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Queri' ri rutz'iban can. \v 6 Pero ri rubaniquil richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios, ja ri nikanimaj ri Cristo. Y chirij re' nibix c'a: Man tikabij pa tak kánima: ¿Achique xtibe chila' chicaj richin xteruc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xka' yan pe. \v 7 Y man tikabij chuka': ¿Achique ta c'a xtibe quiq'uin ri caminaki', ri acuchi ec'o-vi, richin xteruc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xc'astej yan el. \v 8 Chupan ri ruch'abel ri Dios nubij: Ri ch'abel man nej ta c'o-vi, xa pan avánima c'o-vi, y pan achi' chuka'. Queri' nubij chupan ri ruch'abel ri Dios. Y ja ch'abel ri' ri nikatzijoj, y nubij chi nic'atzin nikanimaj ri Jesucristo. \v 9 Nubij chi nic'atzin chi nabij chi ri Jesús jari' ri Ajaf, y nic'atzin chuka' chi nanimaj riq'uin ronojel avánima chi ri Dios xuben chire ri Jesús chi xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki'. Vi xtaben queri', yacolotej. \v 10 Richin yacolotej y man jun amac yac'ulun chuvech ri Dios, can pan avánima c'a tipe-vi richin nanimaj y chuka' nic'atzin chi nabij chi ja ri Jesús jari' ri Ajaf. \p \v 11 Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Conojel ri vinek ri xqueniman richin, man jun bey xqueq'uixbitej ta, roma ri utzil ri bin chique chi can xquequic'ul, can xquic'ul-vi. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 12 Junan nuben chike vi oj israelitas o vi man oj israelitas ta. Ri Ajaf, can Kajaf vi c'a konojel y can nuya-vi ri rutzil chique ri yec'utun. \v 13 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Conojel c'a ri xquec'utun chi ja ri Ajaf ri nito'on quichin, can xquecolotej-vi. Queri' ri nubij. \v 14 ¿Pero nitiquir cami jun vinek nuc'utuj rucolotajic chire ri Jesucristo, vi xa man nunimaj ta chi ja rija' ri Colonel? ¿O nitiquir cami chuka' nunimaj, vi xa man rac'axan ta chirij ri Colonel? ¿Y nitiquir cami nrac'axaj, vi xa man jun nitzijon chire? \v 15 ¿Y nitiquir cami chi c'o ta jun ri nitzijon, vi man ta jun takayon richin? Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nik'alajin chi ec'o ri e takon, roma nubij: Janíla quicoten tok ye'apon ri yetzijon ri utzilej ch'abel richin colotajic; niquitzijoj achique rubaniquil richin nic'oje' uxlanen pa kánima. Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \p \v 16 Xaxe c'a man conojel ta vinek yeniman ri nubij ri utzilej ch'abel richin colotajic. Achi'el ri rutz'iban can ri Isaías: Ajaf, ¿ri ach'abel ri xkatzijoj chique ri vinek, e q'uiy cami ri xeniman? Queri' ri rutz'iban can ri Isaías. \v 17 Richin nikanimaj, nic'atzin chi nikac'axaj na ri ch'abel. Y ri ch'abel ri nic'atzin chi nikac'axaj ja ri ruch'abel ri Dios. \p \v 18 Y yin ninbij chi ri ruch'abel ri Dios etaman, roma chupan ri tz'ibatel can, nubij: \q1 Can c'a pa ruq'uisibel c'a chire re ruvach'ulef e apovinek-vi ri yek'alajirisan richin. \q1 Xabacuchi c'a ec'o-vi vinek, chiri' c'a niquik'alajirisaj-vi chuka'. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m \v 19 Y yin ninbij c'a chuka' chi ri kavinak israelitas quetaman c'a ri nubij ri ruch'abel ri Dios. Tikatz'eta' na pe' nabey ri nubij ri Dios chupan jun chique ri vuj ri e rutz'iban can ri Moisés: \q1 Ec'o ri can man e nutinamit ta y man jun etamabel ri c'o ta quiq'uin. \q1 Pero chique rije' xtinya-vi ri vutzil, y romari' rix itzel xtina' chique. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \m \v 20 Pero can más k'alaj ri tz'ibatel can roma ri Isaías, roma ri Dios nubij: \q1 Ri vinek ri man xecanon ta vichin, xinquil. \q1 Can xinc'ut c'a vi' chiquivech, stape' man xinquicanoj ta. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \m \v 21 Pero ri Dios nubij c'a chiquij ri kavinak israelitas: Benek-ruvech yenvoyoj richin yepe ta viq'uin, jac'a rije' xa niquipaba-qui' chinuvech y man niquinimaj ta nutzij. Queri' ri tz'ibatel can. \c 11 \s1 Ri Dios ec'o chuka' e rucha'on chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Y yin ninbij c'a chi ri Dios man e retzelan ta can ri israelitas, ri rutinamit. Roma yin vilon rutzil ri Dios. Y yin can in israelita chuka'. Ri Abraham jari' ri ojer numama', y que chuka' ri' ri Benjamín. \v 2 Ri Dios man retzelan ta can ri rutinamit; ri Dios can pa rutiquiribel retaman-pe ruvech. ¿Man ivetaman ta c'a ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chirij ri Elías? Ri Elías xch'on riq'uin ri Dios chiquij ri ruvinak israelitas, y xubij: \v 3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamisaj ri ch'aka' chic asamajela' ri xek'alajirisan chuka' ri ach'abel. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chuka' richin yinquicamisaj. Queri' xubij ri Elías chire ri Dios. \v 4 ¿Y achique xubij ri Dios chire ri Elías? Ri Dios xubij: Man ayon ta atc'o viq'uin. C'a ec'o na vuku' mil ri ec'o viq'uin, ri man quiyo'on ta ruk'ij ri vachibel rubini'an Baal. Queri' xubij ri Dios chire ri Elías. \v 5 Y que chuka' ri' vacami ec'o kavinak israelitas ri junan oj cha'on quiq'uin roma ri rutzil ri Dios. \v 6 Ri e cha'on roma ri rutzil ri Dios, man e cha'on ta roma ri jebel quibanobal. Vi ta e cha'on roma ri jebel quibanobal, man ta nibix chi e cha'on roma ri rutzil ri Dios. \p \v 7 Y re' nuk'alajirisaj c'a chikavech chi ri kavinak ri e cha'on roma ri Dios xquil ri colotajic. Jac'a ri ch'aka' chic kavinak ri man e cha'on ta roma ri Dios man xquil ta ri colotajic, xa xcovirisex cánima. \v 8 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri Dios xuya' chique achi'el jun nimalej varan. Can achi'el ta e moyirinek y man ye'aq'uex ta. Queri' quibanon-pe. Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \v 9 Y ri David rubin can chuka': \q1 Ri nima'k tak quiva'in xtoc ta c'a qui-trampa y chapbel quichin. \q1 Ja ta c'a ri' ri xtitzakon quichin y xtoc ta rutojbalil ri quibanobal. \q1 \v 10 Xtik'ekumatej ta c'a ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un. \q1 Roma ta ri tijoj-pokonal, luculic ta xtiquiben y man ta xtiq'uis-el chiquij. \q1 Queri' ri rubin can ri David. \s1 Ri Dios can xusuj c'a ri colotajic chique ri vinek ri man e israelitas ta \p \v 11 Y ronojel re' man nubij ta c'a chi ri kavinak richin ta jantape' tok xquipajq'uij (xquichek'ij) caken y xetzak. Man que ta ri'. Ri Dios richin nuc'asoj c'a jun rayibel quiq'uin richin niquinimaj ta ri rutzij, xusuj c'a chuka' ri colotajic chique ri vinek man e israelitas ta. \v 12 Ri kavinak xquetzelaj c'a ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri rutzil chique ri ch'aka' chic vinek ri man e israelitas ta. Pero más c'a ri utzil ri xquepe tok ri kavinak xtiquinimaj. \p \v 13 Y c'o c'a chuka' ri ninvajo' ninbij chique ri man e israelitas ta: Yin, jun apóstol ri takon-pe chique ri man e israelitas ta. Can ninya-vi c'a ruk'ij ri nusamaj. \v 14 Y riq'uin re' ninvajo' c'a ninc'asoj jun rayibel quiq'uin ri nuvinak richin yecolotej ta; roma can niquitz'et c'a ri nusamaj chiquicojol ri man e israelitas ta. \v 15 Roma ri ch'aka' chic ri man e israelitas ta xc'an c'a quivech roma ri Dios, y jare' ri xpe tok ri Dios xeruya' can ri nuvinak israelitas roma ri man xquinimaj ta chic. Pero más c'a ri utzil ri xquepe tok ri nuvinak xtic'an chic quivech roma ri Dios. C'ari' c'a xkojc'astej, y xtuchop-el jun c'ac'a' c'aslen. \v 16 Ri israelitas can e cha'on-vi c'a. Roma vi can e cha'on c'a ri ruxe', can que c'a chuka' ri' ri e ruk'a' can. Xa can e achi'el c'a ri nabey sipanic ri niban chire ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vey ri nisipex chire ri Dios, can lok'olej vi, y que c'a chuka' ri' ri que'en (k'or) ri nel-vi-pe, can lok'olej vi. \p \v 17 Ri nuvinak israelitas can e achi'el ri che' rubini'an olivo, ri ticon y can utz vi. Pero ec'o ruk'a' ri xejok'-el. Y rix ri man ix israelitas ta man ix ruk'a' ta ri che' ri', xa ix richin jun chic olivo ri man ticon ta, ri xa ruyon xel-pe. Pero xixtic pa ruvi' ri che' ri ticon y q'uiy utzil ic'ulun. \v 18 Pero man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi' rix y nikasaj ta quik'ij ri nuvinak ri xe'elesex-el. Man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi', roma ivetaman chi man ja ta ri ruk'a' ri che' ri e chapayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' ri chapayon quichin ri ruk'a' ri che'. Y rix xa ix ruk'a' ri che' y man ix ruxe' ta. \p \v 19 Y riq'uin juba' rix nich'ob: Roj ruc'amon chi nikanimirisaj-ki', roma ec'o ruk'a' ri che' ri xejok'-el, richin chi ja roj ri xojtic can pa quiq'uexel. \v 20 Pero yin ninbij: Rije' roma ri man xquinimaj ta ri Dios, romari' tok xe'elesex-el. Y rix xaxe roma ri iniman ri Dios tok ixc'o can pa quiq'uexel. Roma c'a ri' man ruc'amon ta chi ninimirisaj-ivi'. Xa tixibij-ivi'. \v 21 Roma ivetaman chi ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-el, stape' rije' can e ruk'a' vi ri che' ri'. Vi queri' xuben quiq'uin rije', chuka' rix man xquixrupokonaj ta. \v 22 Can tivetamaj-vi c'a chi ri Dios janíla najovan, pero chuka' nuya' rutojbalil ri mac. Ri e tzakinek chupan ri quimac, rija' nuya' rutojbalil ri quimac. Jac'a rix ruyo'on rutzil chive, pero nic'atzin chi can nicukuba' ic'u'x riq'uin. Roma vi man nicukuba' ta ic'u'x riq'uin, rix chuka' yixelesex-el. \v 23 Y vi ri nuvinak niquinimaj, xquec'an. Ri Dios nitiquir yeruq'uen chic jun bey. \v 24 Rix can ix achi'el c'a ruk'a' jun olivo ri man xtic ta, ri xa ruyon xel-pe; pero xixelesex-pe riq'uin ri che' ri' y xixtic pa ruvi' ri olivo ri ticon, stape' man ix richin ta ri che' ri'. Y vi queri' xban chive rix, c'a ta la' chic c'a ri nuvinak israelitas chi man ta xquetic chic jun bey pa ruvi' ri che' ticon; roma rije' can e richin vi ri che' ri'. \s1 Tok xquecolotej ri israelitas \p \v 25 Vach'alal, yin ninvajo' chi rix ivetaman ta re c'a juba' tuk'alajirisaj ri Dios, man xa tina' chi janíla ik'ij roma ri nich'ob-ka iyon. Y romari' ninbij-el chive ri c'are' xuk'alajirisaj ri Dios, chi ri nuvinak israelitas ri covirinek ri cánima y man nicajo' ta niquinimaj ri Dios, queri' xquec'oje', c'a tok xquecolotej na ri man e israelitas ta. \v 26 Y xquecolotej conojel ri nuvinak israelitas. Achi'el nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 Chi ri Colonel xtipe pa Sión, \q1 y xtrelesaj-el ri etzelal chiquicojol ri e riy-rumam can ri Jacob. \q1 \v 27 Y yin xtincuy ri quimac. \q1 Jare' ri trato ri xinben quiq'uin. \q1 Queri' nubij ri Dios chupan ri tz'ibatel can. \p \v 28 Ec'o nuvinak israelitas ri niquetzelaj ri Dios, roma man quiniman ta ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y roma c'a ri man quiniman ta, ri Dios xuya' ri ruch'abel chive rix ri man ix israelitas ta. Pero ri Dios c'a yerajo' na ri nuvinak, roma e rucha'on y roma chuka' ri rutzil ri xusuj chique ri ojer tak kati't-kamama'. \v 29 Roma tok ri Dios nuya', can man nrelesaj ta chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, can man nutzolij ta ri' chirij. \v 30 Tok rubanon can, rix ri man ix israelitas ta man xinimaj ta ri Dios. Jac'a tok ri nuvinak israelitas xquiya' can ri Dios, rija' xusuj ri rutzil chive rix, y rix xic'ul. \v 31 Ri nuvinak man quiniman ta ri Dios vacami, pero xtapon ri k'ij tok ri Dios xtusuj chic jun bey ri rutzil chique, y xtiquic'ul ri rutzil, can achi'el ri xiben rix. \v 32 Ri Dios can nuk'alajirisaj c'a chi conojel vinek e aj-maqui'; roma nrajo' nusuj ri rutzil chique. \p \v 33 Ri Dios can janíla vi utz, can janíla vi beyomel y etamabel c'o riq'uin. Roj can man nik'ax ta chikavech ri ruch'obonic, y man nik'ax ta chuka' chikavech ri rubanobal. \v 34 Achi'el ri tz'ibatel chupan ri ruch'abel ri Dios: ¿C'o cami jun vinek ri k'axinek chuvech ri achique nuch'ob ri Ajaf Dios? ¿O c'o cami jun ri tiquirinek rubin chire ri Dios ri achique ri utz chi nuben? \v 35 ¿O c'o cami jun vinek ri niyo'on jun sipanic chire ri Dios, richin chi ri Dios can c'o chi nuya-pe ri rajel-ruq'uexel chire? Man jun. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 36 Roma ja rija' ri xbanon ronojel. Can riq'uin vi c'a rija' petenek-vi ronojel. Y ronojel re xeruben, richin chi niquiya' ruk'ij-ruc'ojlen. Can tinimirisex c'a ruk'ij ri Dios richin jantape'. Que ta c'a ri'. \c 12 \s1 Ri rubanic ri c'aslen ri nika' chuvech ri Dios \p \v 1 Vach'alal, ri Dios can nujoyovaj c'a kavech janíla. Romari' ninc'utuj utzil chive chi tic'utu' c'a ri matioxinic c'o iviq'uin; tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios. Can achi'el xban chique ri chicop ri xesuj chire ri Dios, que chuka' ri' tibana' rix, tiya' ri ic'aslen chire ri Dios. Jun lok'olej c'aslen, jun c'aslen ri nika' chuvech ri Dios, jari' tiya' chire, y queri' rix can kitzij niya' ruk'ij ri Dios. \v 2 Man titzekelbej ri quic'aslen ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef. Xa can tiya' k'ij chire ri Dios richin nujel ri ich'obonic, richin queri' can tijalatej c'a chuka' rubanic ri ic'aslen. Y queri' xtivetamaj ri achique nrajo' ri Dios chi nikaben. Ri nrajo' rija', ja ri utz, ri jebel y ri tz'akatinek. \p \v 3 Ri Dios xuya' rutzil chuve y xiruya' chupan ri rusamaj. Romari' ninbij chive chi'ivonojel: Man tinimirisaj-ivi', roma man ruc'amon ta chi queri' niben. Nic'atzin chi nitz'et-ka-ivi', vi can kitzij icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios y vi yixajin chubanic ri samaj ri yo'on chive roma ri Dios. Roma konojel jalajoj ruvech kasamaj ruyo'on. \v 4 Can achi'el rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o raken, c'o runak'-ruvech, pero man junan ta quisamaj. \v 5 Y que chuka' ri' roj ri kaniman ri Cristo, oj q'uiy y man junan ta ri kasamaj. Pero junan kavech y nikatola-ki' roma jun kabanon riq'uin ri Cristo. \p \v 6 Can kac'ulun c'a rutzil ri Dios, roma can rubanon chike chikajujunal, chi c'o jun kasamaj ruyo'on. Romari', vi c'o ri nuk'alajirisaj ri Dios chike, can tikak'alajirisaj c'a chique ri ch'aka' chic. Y tikak'alajirisaj c'a ri kac'ulun. \v 7 Vi yojtiquir yekato' ri ch'aka' chic, quekato'. Vi yojtiquir yojtijon, kojtijon. \v 8 Vi yojtiquir nikacukuba' quic'u'x ri ch'aka' chic, tikabana'. Vi yojtiquir yekato' riq'uin ri ka-mero, quekato' riq'uin ronojel kánima. Vi ja roj ri yojuc'uan quichin, can tikatija' kak'ij chi utz quic'uaxic nikaben. Vi can yojtiquir c'a yekato', can quekato' c'a riq'uin quicoten. \s1 Ri nrajo' ri Dios richin niquiben ri e ralc'ual chic \p \v 9 Can quixajovan c'a riq'uin ronojel ivánima. Tivetzelaj ri man utz ta y tivojkaj ri utz. \v 10 Ivach'alal ivi' roma iniman ri Cristo. Roma c'a ri' can tivajovala-ivi' riq'uin ronojel ivánima y tinimala-ivi'. \p \v 11 Man quixk'oran, xa riq'uin ronojel ivánima tibana' ri rusamaj ri Ajaf. \p \v 12 Tiquicot ri ivánima roma ivoyoben ri utzil ri xtuya' ri Dios. Ticoch'o' ri tijoj-pokonal ri nic'ovisaj. Benek-ruvech tibana' orar. \p \v 13 Tok ec'o ch'aka' lok'olej tak kach'alal c'o ri nic'atzin chique, que'ito'. Tisuju' qui-posada tok nic'atzin. \p \v 14 Ri vinek ri ye'etzelan ivichin y niquiben chive chi nitej pokon, tic'utuj ri rutzil ri Dios pa quivi', y man tic'utuj chi nika' ruc'ayeval pa quivi' roma ri itzel tak quibanobal. \p \v 15 Quixquicot quiq'uin ri yequicot, y quixok' quiq'uin ri ye'ok' roma bis. \p \v 16 Junan ivech tibana'. Man tinimirisaj-ivi'. Xa tich'utinirisaj-ivi' y man tich'ob chi janíla etamabel c'o iviq'uin. \p \v 17 Vi c'o c'a jun vinek ri c'o itzel nuben chive, man tiben ruq'uexel chire. Jantape' tic'uaj jun c'aslen utz, richin chi man jun nilitej chivij. \v 18 Man c'a tiben oyoval, xa titija' ik'ij chi jebel nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel. \v 19 Rix ri yalan yixinvajo', ninbij c'a chive: Vi ec'o ri yebanon itzel chive, man tiben ruq'uexel chique. Xa tiya' pa ruk'a' ri Dios, roma ja rija' ri xtiyo'on rutojbalil ri itzel tak quibanobal. Can achi'el ri nubij ri Dios chupan ri tz'ibatel can: Pa nuk'a' yin c'o-vi ri ruc'ayeval y ninya' rutojbalil chique ri yemacun. Queri' nubij ri Ajaf. \v 20 Y romari' ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Vi ninum ri netzelan avichin, rat can taya' c'a ruvay. Y vi nichaki'j ruchi', taya' ruya'. Vi queri' xtaben, rija' xa xtiq'uixbitej roma ri itzel tak rubanobal rubanon. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 21 Man tiya' k'ij chi yixch'acatej roma ri itzel ri niban chive. Rix ja ri utz ri tibana' y jare' ri xtich'acon chirij ri itzel. \c 13 \p \v 1 Can nic'atzin c'a chi konojel yekanimaj ri k'atoy tak tzij. Roma conojel k'atoy tak tzij roma ri Dios ec'o y ja rija' ri yoyon ri k'atbel-tzij pa quik'a'. \v 2 Roma vi nikapaba-ki' chuvech ri k'atbel-tzij, c'ayef; roma ri k'atbel tak tzij ja ri Dios e yoyon. Y vi ta queri' nikaben, kayon nikaya-ki' pa ruc'ayeval. \v 3 Jun k'atoy-tzij man nuya' ta ruc'ayeval pa quivi' ri e banoy richin ri utz, xaxe pa quivi' ri e banoy richin ri etzelal. Can tikabana' c'a ri utz, richin chi man jun nikac'ulvachij. Y vi queri' nikaben, utz xkojtz'et coma ri k'atoy tak tzij. \v 4 Roma ja ri Dios ri e yoyon, richin chi man jun nikac'ulvachij. Pero vi nikaben ri man utz ta, tikaxibij-ki' chiquivech, roma ja rije' ri xqueyo'on ruc'ayeval pa kavi'. Can e yo'on-vi roma ri Dios richin niquiya' ruc'ayeval pa quivi' ri e banoy tak etzelal. \v 5 Romari' nic'atzin chi quekanimaj ri k'atoy tak tzij, roma ja ri kánima ri nibin chike chi ruc'amon chi yekanimaj y man xe ta richin chi man jun ruc'ayeval nika' pa kavi'. \v 6 Romari' tok yekatoj alcaval, roma ja ri Dios yoyon quisamaj ri k'atoy tak tzij, y ja samaj ri' ri niquiben benek-ruvech. \p \v 7 Can tikatojo' c'a ri kac'as chique ri c'o kac'as quiq'uin. Tikatojo' ri alcaval tok c'o chi nitoj ri alcaval. Tikatojo' ri impuestos tok c'o chi nitoj ri impuestos. Ri vinek c'o quik'ij, can tikaya' c'a quik'ij. Ri nima'k tak vinek, can tikabana' c'a chique chi e nima'k tak vinek. \v 8 Man utz ta ri nic'oje' can kac'as riq'uin jun chic, ni man utz ta chuka' ri man nikajovala' ta ki'. Roma vi can yekajo' ri ch'aka' chic, can xkaben yan c'a ronojel ri nubij chupan ri ru-ley ri Dios. \v 9 Ri ley ri' nubij: Rix achi'a' ri c'o ivixjaylal, man c'a ticanoj jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijlal, man c'a ticanoj jun chic achin. Man c'a quixcamisan. Man quixelek'. Man titz'uc tzij chirij jun chic vinek. Man tirayij chi iviq'uin ta rix c'o-vi ri c'o riq'uin jun chic. Y c'o ch'aka' chic chuka' ri nubij ri ley. Pero c'o jun chic tzij ri numej ronojel re'. Y ri tzij ri' nubij: Achi'el navajo-ka-avi' rat, que chuka' ri' que'avajo' ri ch'aka' chic. \v 10 Vi yekajo' ri ch'aka' chic, man jun itzel nikaben chique. Y romari', vi yojajovan, can xkaben yan c'a ronojel ri nubij chupan ri ley. \p \v 11 Y ronojel re xinbij-ka, can richin chi kojc'astej, roma ketaman chi xtapon yan ri k'ij tok xkojcolotej-el. C'o yan c'a k'ij kaniman-pe, y romari' yojtiquir nikabij chi vacami más nakaj chic ojc'o-vi chire ri k'ij. \v 12 Ri k'eku'n nik'ax yan, y nik'alajin yan pe ri sakil. Romari', vi c'a c'o banobel richin k'eku'n ri nikaben, tikaya' can. Nic'atzin chi ja ri sakil ri noc katobal. \v 13 Roj ojc'o chic chupan ri sakil y romari' ruc'amon chi nikac'uaj jun c'aslen utz, y man ruc'amon ta chi yojk'aber, ni man ruc'amon ta chi ye'ic'o quivi' ri va'in yekabanala'. Man ruc'amon ta chi ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' richin yemacun; man jun c'a ruvech etzelal re quere' ruc'amon ta richin nikaben. Man ruc'amon ta chi c'o oyoval chikacojol y itzel ta nikatz'et jun chic roma ri utz c'o. \v 14 Nic'atzin c'a chi jun tikabana' riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y man tikach'ob nikaya' k'ij chique ri itzel tak rayinic. \c 14 \s1 Tikatola-ki' y mani yekabila' tzij chikij \p \v 1 Ri kach'alal ri nicajo' niquitun-qui' kiq'uin, nic'atzin chi yekac'ul, y stape' ta ri kach'alal ri' man can ta niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Cristo. Pero man quekac'ul xaxe richin nikaben oyoval quiq'uin roma ri quich'obonic. \v 2 Achi'el chirij ri ti'ij, roj cukul kac'u'x chi utz nikatej ronojel, pero ri kach'alal ri man can ta quicukuban quic'u'x riq'uin ri Cristo, cukul quic'u'x chi xaxe ri ichaj ri utz yequitej. \v 3 Roj ri nikatej ronojel, man queketzelaj ri kach'alal ri man niquitej ta ronojel. Y ri kach'alal ri' man tiquibij chi man utz ta ri nikaben roj roma nikatej ronojel. Ri Dios oj ruc'ulun konojel, vi nikatej o man nikatej ta ronojel. \v 4 Romari' man jun c'a ri nitiquir nibin ta chirij jun chic kach'alal chi man utz ta ri rubanobal. Roma ri kach'alal ri' rusamajel ri Ajaf chuka'. Y ja ri Ajaf ri nibin vi utz ri rubanobal o xa man utz ta. Y ri kach'alal ri' can man xtitzak ta, roma ja ri Ajaf ri nito'on richin. \p \v 5 Ec'o kach'alal ri yebin chi c'o k'ij ri c'o chi yechajix y ri ch'aka' chic k'ij xa man nic'atzin ta richin yechajix. Y ec'o kach'alal chuka' ri yebin chi ronojel k'ij xa e junan. Y romari' ruc'amon chi tikach'obo' jebel chikajujunal achique nikaben. \v 6 Roma ri kach'alal ri c'o k'ij yequichajij, queri' niquiben richin chi niquiya' ruk'ij ri Dios. Y que chuka' ri' ri kach'alal ri man jun k'ij niquichajij, queri' niquiben richin chi niquiya' ruk'ij ri Dios. Ri kach'alal ri niquitej ronojel, queri' niquiben richin chi niquiya' ruk'ij ri Dios; nik'alajin chi queri' roma can niquimatioxij chire ri Dios. Y que chuka' ri' niquiben ri kach'alal ri man niquitej ta ronojel. Queri' niquiben richin chi niquiya' ruk'ij ri Dios. Y rije' chuka' yematioxin chire ri Dios. \p \v 7 Tok c'a c'o na kac'aslen chuvech re ruvach'ulef, man utz ta chi man ta cukul kac'u'x riq'uin ri Cristo y man nikaya' ta ruk'ij. Y que chuka' ri' tok yojquen (yojcom), man utz ta chi man ta kacukuban kac'u'x riq'uin rija' y man nikaya' ta ruk'ij. \v 8 Tok c'a c'o na kac'aslen chuvech re ruvach'ulef, tikaya' ruk'ij ri Cristo. Y que chuka' ri' tok yojquen (yojcom), tikaya' ruk'ij. Tok c'a c'o na ri kac'aslen, oj richin ri Cristo. Y que chuka' ri' tok yojquen (yojcom), oj richin rija'. \v 9 Ri Cristo can xquen (xcom) y xc'astej richin chi xoc Kajaf. Jac'a rija' ri Kajaf roj ri c'a oj q'ues na y Cajaf chuka' ri e caminek chic el. \p \v 10 Romari' man ruc'amon ta chi nikabij chi man utz ta rubanobal jun kach'alal. Y man utz ta chuka' chi niketzelaj jun kach'alal. Roma can konojel c'o chi yojapon chuvech ri Cristo richin nik'at tzij pa kavi'. \v 11 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 Ri Ajaf nubij: Ja yin ri c'aslic Dios y can kitzij vi ri ninbij, \q1 chi conojel vinek xquexuque' chinuvech yin, y xtiquibij chi can kitzij vi chi ja yin ri Dios. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m \v 12 Y queri', nikatz'et chi napon-vi ri k'ij tok chikajujunal xtikajech cuenta chire ri Dios. \s1 Man tikaben chire jun kach'alal chi nitzak pa mac \p \v 13 Romari' man chic tikabij chi man utz ta rubanobal jun kach'alal. Ri nic'atzin chi nikaben ja ri tikatija' kak'ij richin man nikaben chire jun kach'alal chi nitzak o nimacun. \v 14 Y roma yin jun nubanon riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' can vetaman chi can man jun ri nitij xajan ta chuvech ri Dios. Pero vi chuvech jun kach'alal c'o ri xajan yetij, chuvech rija' can xajan vi. \v 15 Y romari' roj ri nikatej ronojel, jac'a ri ajovabel tuc'uan kichin. Man tikaben chire ri kach'alal ri man ronojel ta nutej chi nitzak y niyojtej (niyujtej) ruch'obonic koma roj. Roma ri Cristo xquen (xcom) chuka' roma ri kach'alal ri man nutej ta ronojel. \v 16 Chikavech roj ronojel utz, pero vi ec'o ch'aka' ri yebin chikij chi man utz ta, can man c'a tikaben. \v 17 Roma roj ri ojc'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, man jun nuben vi nikatej ronojel o man nikatej ta. Ri nic'atzin ja ri nikac'uaj jun c'aslen choj y c'o uxlanen y quicoten pa tak kánima roma c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. \v 18 Y vi riq'uin re chojmilal, uxlanen y quicoten pa tak kánima nikasamajij ri Cristo, yojka' chuvech ri Dios y chiquivech ri vinek chuka'. \p \v 19 Romari' tikacanoj c'a achique nikaben richin chi man jun ta oyoval chikacojol y nikacukuba' ta kac'u'x chikachibil ki'. \v 20 Man tikavulaj ri rusamaj ri Dios, roma ronojel yekatijla'. Can kitzij vi chi ronojel re' utz yetij, pero vi c'o jun kach'alal ri nitzak roma nikatej ronojel, roj man utz ta ri nikaben. \v 21 Man c'a tikatej ti'ij coma ri kach'alal ri man niquitej ta. Man tikakun vino, ni man tikaben xabachique ri nuben chire jun kach'alal chi nrajo' nuya' can ri Dios, nimacun o nitzak. \v 22 Roj ketaman chi chuvech ri Dios utz nikatej ronojel, pero man tikabij chique conojel chi c'o chi niquiben chuka' queri'. Vi can utz vi ronojel ri nikaben y vi ri kánima que chuka' ri' nubij, jebel ruva-kak'ij. \v 23 Pero vi xa ca'i' kac'u'x tok yekatej ronojel, yojmacun tok yekatej. Roma xabachique c'a ri nikaben y riq'uin ca'i' kac'u'x tok nikaben, yojmacun. \c 15 \s1 Man tikaben xaxe ri nika' chikavech roj \p \v 1 Roj ri can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Cristo, nic'atzin chi yekacoch' ri kach'alal ri man can ta quicukuban quic'u'x riq'uin ri Cristo. Man c'a tikaben xaxe ri nika' chikavech roj. \v 2 Xa nic'atzin chi tikabana' ri nika' chiquivech ri ch'aka' chic, ri utz nuq'uen-pe chique rije' y nucukuba' más quic'u'x. \v 3 Ri Cristo chuka' man xuben ta xaxe ri xka' chuvech rija'. Coma ri ch'aka' chic, hasta xuc'ovisaj tijoj-pokonal. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri vinek xcajo' chi chavij ta rat xequibila' itzel tak ch'abel, pero xa chuve chic yin xquibila-vi ri itzel tak ch'abel. Queri' nubij ri Cristo chire ri Dios. \v 4 Y ronojel ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ojer, e tz'ibatel can richin chi c'o niketamaj. Can nuben-vi chike chi yojcoch'on y nikacukuba' más kac'u'x chiroyobexic ri rutzil ri Dios. \v 5 Ri Dios nuben chike chi yojcoch'on y nucukuba-apo kac'u'x. Y ri nurayibel yin chive rix, chi ri Dios nuben ta chive chi can junan ta ivech. Queri' chuka' ri xuc'ut can ri Cristo Jesús. \v 6 Y queri', jantape' c'a junan ivech niya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Ri Cristo xpe chikato'ic konojel \p \v 7 Y rix richin c'a chuka' niya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios, tibana' achi'el ri xuben ri Cristo; rija' xixruc'ul. Rix can tic'ulu' c'a ivi' y tivajovala-ivi'. \v 8 Queri' ninbij chive, roma ri Cristo xpe richin xojruto' konojel. Xpe richin xojruto' roj israelitas ri banon ri circuncisión chike, richin xuc'ut chikavech chi ri Dios can nuben-vi ri rubin. Can jac'a ri Cristo ri xc'amon-pe ri utzil ri rubin can ri Dios chique ri ojer tak kati't-kamama' chi nuya'. \v 9 Y romari' ri man e israelitas ta niquiya' chuka' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma ri rutzil. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 E vachibilan ri vinek ri man e israelitas ta xtinya' ak'ij, \q1 y xtinbixaj ri abi'. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \m \v 10 Y ri ruch'abel ri Dios nubij chuka': \q1 Rix ri man ix israelitas ta, quixquicot quiq'uin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m \v 11 Y chuka' nubij: \q1 Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'ivonojel rix ri man ix israelitas ta. \q1 Conojel vinek tiquiya' c'a ruk'ij ri Dios. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m \v 12 Y ri Isaías rutz'iban can: \q1 C'o jun riy-rumam ri Isaí xtic'oje' \q1 y xtoc K'atoy-Tzij pa quivi' ri man e israelitas ta, \q1 y ri vinek ri' can xticoyobej c'a chi niquil utzil riq'uin. \q1 Queri' ri rutz'iban can ri Isaías. \p \v 13 Ri Dios nuben chike chi cukul-apo kac'u'x riq'uin. Y ri nurayibel yin chive rix, chi ri Dios nunojisaj ta ri ivánima riq'uin ronojel quicoten y uxlanen. Queri' xtuben chive vi can iniman rija'. Xquixruto' riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olej Espíritu, richin chi can cukul ic'u'x nivoyobej ri rutzil ri Dios. \p \v 14 Vach'alal, vetaman chi can utz vi ri ic'aslen. Vetaman chuka' chi can ix nojinek riq'uin etamabel y romari' tok yixtiquir nicukuba' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. \v 15 Pero c'o c'a ch'aka' tijonic ri nic'atzin chi xinnataj chive, y man xinpokonaj ta xintz'ibaj re tijonic re' chupan re vuj re'. Xintz'ibaj re tijonic re' chive, roma ri Dios ruyo'on ri rutzil chuve, \v 16 y rubanon chuve chi xinoc rusamajel ri Jesucristo richin nintzijoj chique ri vinek ri man e israelitas ta, ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic. Y queri' rije' niquijech ri quic'aslen chire ri Dios, roma ri nusamaj yin. Can yeka-vi chuvech ri Dios, roma ri Lok'olej Espíritu nuch'ajch'ojirisaj ri quic'aslen. \p \v 17 Ri Cristo Jesús c'o viq'uin, y romari' yin yalan yiquicot riq'uin ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. \v 18 Yin man ta yitiquir yich'on, vi man ta ja ri nusamaj ri nintzijoj chive. Y richin nubanon re samaj re', can jac'a ri Cristo ri ucusayon vichin. Y romari' e q'uiy chique ri vinek ri man e israelitas ta ri yeniman richin. Niquinimaj roma nicac'axaj ri utzilej ch'abel richin colotajic ri nintzijoj chique y roma chuka' niquitz'et ri nubanobal. \v 19 Y xequitz'et chuka' ri milagros ri xenben. Ri Lok'olej Espíritu can nuya-vi uchuk'a' chuve richin yenben nima'k tak milagros richin chi nik'alajin chi kitzij ja ri ruch'abel ri Dios ri nintzijoj. Yin xintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic pa Jerusalem y pa ch'aka' chic tinamit, y chuka' c'a pan Ilírico. Can ronojel c'a re lugar re' xintaluj yan rubixic ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic. \v 20 Quere' ninben roma janíla ninvajo' nink'alajirisaj ri utzilej rutzijol ri pa tak lugar ri man etaman ta chi nic'atzin chi ninimex ri Cristo, y man ja ta ri acuchi xa chapon chic rutzijoxic coma ch'aka' chic. \v 21 Y tok quere' ninben, can nibanatej c'a ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios: \q1 Chi ri vinek ri man jun cac'axan ta chirij ri Cristo, xticac'axaj c'a; \q1 ri man jun tzijon chique chirij rija', xtik'ax chiquivech. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \s1 Ri Pablo nrajo' nibe chiquitz'etic ri kach'alal ri ec'o pa Roma \p \v 22 Y roma janíla ninvajo' nintzijoj ri ruch'abel ri Dios chique ri man cac'axan ta, romari' man in tiquirinek ta in apovinek iviq'uin rix. \v 23-24 Jac'a re vacami xinq'uis yan ri nusamaj ri pa tak tinamit ri xinnataj yan ka chive. Y riq'uin juba' xquinapon iviq'uin, roma q'uiy yan juna' vajovan chi yinapon ta iviq'uin. Nuch'obon chi yik'ax iviq'uin tok xquibe pan España. Ninvajo' yic'oje' jun ca'i-oxi' k'ij iviq'uin, richin chi rix niya' quicoten pa vánima. Y chuka' ninvajo' chi niya' ta chuve ri nic'atzin richin ri nubey. \v 25 Pero vacami yibe pa Jerusalem richin nenjacha' jun sipanic chique ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o chiri'. \v 26 Roma ri lok'olej tak kach'alal ri man e israelitas ta ri ec'o vave' pa Macedonia y Acaya, xalex pa cánima chi niquiben jun sipanic chique ri lok'olej tak kach'alal israelitas ri ec'o pa Jerusalem, ri c'o nic'atzin chique. \v 27 Nicajo' yequito'. Y yalan ruc'amon chi niquiben queri', roma yojtiquir nikabij chi c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas ri xetzijon ri ruch'abel ri Dios chique, y romari' ruc'amon chi rije' yequito' juba' ri israelitas chuka'. \v 28 Y tok nujachon chic c'a can ri sipanic ri', xquibe pan España y jari' tok xquik'ax iviq'uin rix. \v 29 Y vetaman chi tok xquinapon iviq'uin, can nim vi ri utzil xtic'ul roma ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri xtinc'uaj chive. \p \v 30 Vach'alal, ja ri Jesucristo ri Kajaf, y ri Lok'olej Espíritu ruyo'on ajovabel pa tak kánima. Romari' ninc'utuj utzil chive chi riq'uin ronojel ivánima xtiben ta orar voma. Yin ninc'utuj utzil chire ri Dios. Y queri' ninvajo' chi nic'utuj ta chuka' rix, \v 31 chi man ta xquika' pa quik'a' ri vinek ri man quiniman ta ri Jesucristo ri chiri' pa Judea. Y chuka' xtic'utuj ta chire ri Dios chi ri lok'olej tak kach'alal ri pa tinamit Jerusalem chila' pa Judea, jebel ta ruc'ulic xtiquiben chire ri sipanic ri xtinjech chique. \v 32 Y queri', xtiquicot ta ri vánima tok xquinapon iviq'uin vi queri' ri rurayibel ri Dios, y xquinuxlan ta el juba' iviq'uin. \v 33 Ri Dios nuya' uxlanen pa tak kánima. Y ri nurayibel yin chive rix, chi ri Dios nic'oje' ta iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'. \c 16 \s1 Ri Pablo nuya-el rutzil-quivech ri kach'alal \p \v 1 Y ninchilabej c'a el chive ri kach'alal Febe, roma rija' jun ixok rusamajel ri Dios chiquicojol ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios ri pa Cencrea. \v 2 Romari' tic'ulu' jebel. Queri' ruc'amon chi niben rix lok'olej tak kach'alal, chique ri e jun chuka' quibanon riq'uin ri Ajaf. Ninvajo' chi xtito' ta ri kach'alal Febe riq'uin ri nic'atzin chire; roma rija' e ruto'on e q'uiy y que chuka' ri' rubanon viq'uin yin. \p \v 3 Tiya' rutzil-quivech ri kach'alal Priscila y Aquila, ri junan xojsamej quiq'uin pa rusamaj ri Cristo Jesús. \v 4 Rije' jubama xequen (xecom) chinucolic yin, y yin janíla ninmatioxij chique. Y que chuka' ri' conojel ri tzobaj (k'ataj) kach'alal ri man e israelitas ta, can niquimatioxij chuka' chique roma ri xquiben voma yin. \v 5 Y tiya' chuka' rutzil-quivech ri kach'alal ri niquimol-qui' pa cachoch ri ca'i' kach'alal ri'. Y que chuka' ri' tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Epeneto. Janíla ninvajo' rija', y ja rija' ri nabey xniman richin ri Cristo pan Acaya. \v 6 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal María. Rija' janíla nisamej chi'icojol. \v 7 Tiya' chuka' rutzil-quivech ri kach'alal Andrónico y Junias, ri can e nuvinak vi, y junan xojc'oje' quiq'uin pa cárcel. Q'uiy yan juna' tiquinimaj ri Cristo. Rije' quiniman chic tok yin man jani rutzijol ninnimaj. Y rije' can jebel vi chuka' e tz'eton coma ri ch'aka' chic apóstoles. \p \v 8 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Amplias. Yalan ninvajo' roma rija' chuka' runiman ri Ajaf. \v 9 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Urbano. Riq'uin rija' junan xojsamej pa rusamaj ri Cristo Jesús. Y tiya' chuka' rutzil-ruvech ri kach'alal Stachis, ri yalan ninvajo'. \v 10 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Apeles. Rija' can nik'alajin chi cukul ruc'u'x riq'uin ri Cristo. Tiya' rutzil-quivech ri kach'alal ri aj pa rachoch ri Aristóbulo. \v 11 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Herodión, ri can nuvinak vi. Tiya' rutzil-quivech ri aj pa rachoch ri Narciso, ri e jun quibanon riq'uin ri Ajaf. \v 12 Tiya' rutzil-quivech ri kach'alal Trifena y Trifosa, ri e rusamajela' ri Ajaf. Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Pérsida, ri yalan ninvajo'. Rija' janíla samajinek pa rusamaj ri Ajaf. \v 13 Tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Rufo. Rija' chuka' cha'on roma ri Ajaf. Y tiya' chuka' rutzil-ruvech ri rute' rija', ri can achi'el chuka' nte' yin. \v 14 Tiya' rutzil-quivech ri kach'alal Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y ri kach'alal ri ec'o quiq'uin. \v 15 Tiya' rutzil-quivech ri kach'alal Filólogo, Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o quiq'uin. \p \v 16 Y chuka' ninbij chive chi tik'ejela' c'a ivi' (tik'ijala' c'a ivi') chi'ivonojel riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic (tz'umanic). Y tic'ulu' c'a ri rutzil-ivech ri niquitek-el conojel ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Cristo pa tak tinamit ri ec'o que tak re'. \p \v 17 Vach'alal, ninchilabej c'a chive chi tichajij-ivi', roma ec'o vinek ri xa yequich'arala' ri kach'alal, y niquiben chique chi yetzak, roma jun vi chic tijonic ri quic'uan y janíla yech'on chirij ri kitzij tijonic ri ic'uan rix. Ri vinek ri yebanon queri' man que'itzekelbej, xa tich'ara-ivi' quiq'uin. \v 18 Roma rije' man ja ta ri rusamaj ri Kajaf Jesucristo ri niquiben, xa ja ri nicajo' rije' ri niquiben. Rije' jebel tak ch'abel c'a ri yequibila' y romari' yalan utz nicac'axaj ri kach'alal ri man niquich'ob ta rij jebel, y chanin yek'olotej-el pa quik'a'. \v 19 Jac'a rix, conojel quetaman chic chi can ninimaj-vi rutzij ri Dios, y yin yalan niquicot ri vánima romari'. Pero chuka' ninvajo' chi tivetamaj nic'oje' ina'oj chubanic ri utz y man chubanic ta ri etzelal. \v 20 Ja ri Dios niyo'on uxlanen pa tak kánima. Y rija' xtuben yan chive chi yixch'acon chirij ri Satanás. Ri rutzil ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a iviq'uin. \p \v 21 Ri kach'alal Timoteo nutek-el rutzil-ivech. Kachibilan-ki' pa rusamaj ri Dios. Niquitek-el chuka' rutzil-ivech ri kach'alal Lucio, ri Jasón y ri Sosípater; rije' can e nuvinak vi. \p \v 22 Y yin Tercio, ri yitz'iban-el ri ruch'abel ri kach'alal Pablo, nintek-el rutzil-ivech. Yin, jun chuka' nubanon riq'uin ri Ajaf. \p \v 23 Ri kach'alal Gaio nutek-el rutzil-ivech. Vacami ja ri pa rachoch rija' c'o-vi nu-posada, y vave' chuka' yepe-vi conojel kach'alal. Ri kach'alal Erasto nutek-el rutzil-ivech. Ja rija' ri tesorero richin re tinamit re'. Y que chuka' ri' nutek-el rutzil-ivech ri kach'alal Cuarto. \p \v 24 Ri rutzil ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'. \s1 Konojel tikaya' ruk'ij ri Dios \p \v 25 Tiya' c'a ruk'ij ri Dios. Roma xaxe rija' ri nitiquir nibanon chive chi más nicukuba' ic'u'x riq'uin. Queri' nubij ri utzilej ch'abel richin colotajic, ri ruch'abel ri Jesucristo ri nintzijoj yin. Re ch'abel re' man can ta k'alajirisan-pe roma ri Dios, xa c'a ja re tiempo re' xuk'alajirisaj jebel. \v 26 Vacami xk'alajirisex yan c'a, y romari' tok nik'ax chikavech ri e tz'iban can coma ri k'alajirisey ruch'abel ri Dios ri xec'oje' ojer can. Ri Dios ri c'o richin jantape', rubin can chi titzijox chique conojel vinek, y jari' ri najin vacami, richin chi tiquicukuba' quic'u'x riq'uin rija' y tiquinimaj ri rutzij. \p \v 27 Xaxe jun Dios c'o y riq'uin rija' c'o-vi ronojel etamabel. Tikaya' c'a ruk'ij-ruc'ojlen rija' richin jantape'. Xaxe roma ri Jesucristo yojtiquir nikaya' ruk'ij ri Dios. Que c'a ri'.